ELEKTRINE MAINE

SINHRONI STROJEVI (drugi dio)

EM10 Pokusi praznog hoda i kratkog spoja, Odreivanje
sinhrone reaktancije, Rad sinhronog generatora na vlastitoj
mrei (otoni rad), Rad na krutoj mrei

doc. dr. sc. Senad Smaka, dipl.el.ing.

Ak. god. 2014/2015

Sarajevo, 18.12.2014.

Sadraj
1. Pokusi praznog hoda i kratkog spoja
2. Odreivanje sinhrone reaktancije
3. Rad sinhronog generatora na vlastitoj mrei
4. Rad na krutoj mrei

18.12.2014.

Elektrine maine

Pokusi praznog hoda i kratkog spoja

Za razmatranje pogonskih stanja sinhronog stroja s cilindrinim rotorom pomou
nadomjesne sheme potrebno je, pored ostalih veliina, poznavati vrijednosti:
radne otpornosti faze armaturnog (statorskog) namota R1 - moe se direktno
izmjeriti;
sinhrone reaktancije Xs - moe biti odreena bez uzimanja u obzir utjecaja
zasienja magnetnog kruga (Xs(nez)) i s uzimanjem u obzir utjecaja zasienja
magnetnog kruga (Xs(zas)).
Vrijednosti zasiene i nezasiene sinhrone reaktancije (Xs(nez) i Xs(zas)) odreuju se na
temelju rezultata mjerenja u pokusima praznog hoda i kratkog spoja.
Pokus praznog hoda
Pokus praznog hoda izvodi se s ciljem odreivanja karakteristike praznog hoda.
Provodi se na sljedei nain:
rotor se vrti sinhronom brzinom tjeran mehanikom snagom privedenom iz
vanjskog izvora;
krajevi statorskog namota su otvoreni;
za razliite vrijednosti uzbudne struje namota rotora If, u namotu faze statora
izmjere se razliite vrijednosti induciranog napona Ef, odnosno dobije se
karakteristika Ef = f(If) koja predstavlja karakteristiku praznog hoda sinhronog
stroja.
18.12.2014.

Elektrine maine

Pokusi praznog hoda i kratkog spoja

Shema za pokus praznog hoda

Karakteristika praznog hoda

Linija zranog raspora je tangenta na karakteristiku praznog hoda. Predstavlja

karakteristiku praznog hoda kad ne bi bilo utjecaja zasienja.
Modificirana linija zranog raspora prolazi kroz taku na koljenu karakteristike
praznog hoda.
Obino vrijedi: Ef(oa) = U1N.
18.12.2014.

Elektrine maine

Pokusi praznog hoda i kratkog spoja

Pokus kratkog spoja
Pokus kratkog spoja izvodi se s ciljem odreivanja karakteristike kratkog spoja.
Provodi se na sljedei nain:
rotor se vrti sinhronom brzinom tjeran mehanikom snagom privedenom iz
vanjskog izvora;
krajevi statorskog namota su kratkospojeni;
za razliite vrijednosti uzbudne struje namota rotora If, u fazi kratkospojenog
namota statora izmjere se razliite vrijednosti struje Ik, odnosno dobije se
karakteristika Ik = f(If) koja predstavlja karakteristiku kratkog spoja sinhronog
stroja.

Shema za pokus kratkog spoja

18.12.2014.

Karakteristika kratkog spoja

Elektrine maine

Odreivanje sinhrone reaktancije

Iz karakteristika praznog hoda i kratkog spoja
mogu se odrediti dvije sinhrone impedancije:
nezasiena Zs(nez) i zasiena Zs(zas):
Z s(nez)

E f(ob)

Z s(zas)

E f(oa)

Ik(oc)

Ik(oc)

2
R12 X s(nez)

2
R12 X s(zas)

Struja Ik(oc) je struja koja bi tekla kroz namot statora u

kratkom spoju pri struji uzbude kod koje se u
praznom hodu postigne nazivni napon na
stezaljkama generatora.

Ako se zanemari otpornost R1, nezasienu i zasienu vrijednost sinhrone reaktancije

priblino odreuju izrazi:
X s(nez)

18.12.2014.

E f(ob)
Ik(oc)

X s(zas)

Elektrine maine

E f(oa)
Ik(oc)

Odreivanje sinhrone reaktancije

Veliina sinhrone reaktancije ovisi o nazivnoj snazi stroja. U tabeli su date su granice
u kojima se kreu vrijednosti sinhrone reaktancije Xs, reaktancije rasipanja X1 i
radne otpornosti R1 za sinhrone strojeve manjih i veih snaga, izraene u relativnim
(per unit) jedinicama.

18.12.2014.

Snaga stroja (cca 103 kVA)

Snaga stroja (cca 103 MVA)

Xs

0.50 0.80

1.00 1.50

X1

0.05 0.08

0.10 0.15

R1

0.05 0.02

0.01 0.005

Elektrine maine

Rad sinhronog generatora na vlastitoj mrei

Ako se sinhroni generator koristi za napajanje troila u mrei u kojoj nema drugih
generatora, dobiva se autonomni ili otoni rad sinhronog generatora. Sinhroni
generator i troila ine samostalnu - vlastitu elektrinu mreu. U otonom reimu rada
sinhroni stroj moe raditi samo kao generator, tj. nema mogunosti prelaska u
motorski reim rada.

Nadomjesna shema sinhronog generatora s

cilindrinim rotorom u radu na vlastitoj mrei

Na stezaljke generatora mogu biti prikljuene razliite vrste troila (transformatori,

asinhroni motori, troila rasvjete, grijanja i hlaenja). Troilo je u nadomjesnoj shemi
predstavljeno promjenljivom impedancijom ZT.

18.12.2014.

Elektrine maine

Rad sinhronog generatora na vlastitoj mrei

U tabeli su prikazani su mogui karakteri impedancija troila i odgovarajui faktori
snage.
Karakter impedancije

Impedancija

Faktor snage

Radni

ZT = RT

cos1 = 1

Radno-induktivni

ZT = RT + jXT

cos1(ind)

Induktivni

ZT = jXT

cos1(ind) = 0

Radno-kapacitivni

ZT = RT jXT

cos1(cap)

Kapacitivni

ZT = jXT

cos1(cap) = 0

Kad se na generator prikljue troila, dolazi do promjene brzine vrtnje rotora,

odnosno efektivne vrijednosti i frekvencije napona zbog toga to protjecanjem struje
u generatoru nastaje elektromagnetni moment koji se suprotstavlja momentu
pogonskog stroja te se javlja pad napona na impedanciji generatora.
Promjene brzine vrtnje rotora i frekvencije neznatne su ako prikljuena troila imaju
induktivni ili kapacitivni karakter impedancije jer takva troila ne zahtijevaju aktivnu
snagu koju mora osigurati pogonski stroj.

18.12.2014.

Elektrine maine

Rad sinhronog generatora na vlastitoj mrei

R1 zanemareno,
Ef = const. zbog If = const.

Fazorski dijagrami za razliite karaktere impedancije troila,

pri konstantnoj struji troila I1 i konstantnoj struji uzbude If

Napon generatora ovisi o karakteru impedancije troila. Moe biti vii od induciranog
napona kod radno-kapacitivnog troila, a nii je ako je troilo radnog ili radnoinduktivnog karaktera impedancije.
18.12.2014.

Elektrine maine

10

Rad sinhronog generatora na vlastitoj mrei

Vanjska karakteristika generatora je ovisnost napona na stezaljkama o struji troila.

Vanjska karakteristika za If = const.

U idealnom praznom hodu (I1 = 0) napon na stezaljkama jednak je induciranom

naponu. U kratkom spoju napon na stezaljkama jednak je nuli.
Napon opada pri poveanju optereenja ako je troilo radnog ili induktivnog karaktera
impedancije, a raste ako je troilo kapacitivnog karaktera impedancije (dalekovod u
praznom hodu).
18.12.2014.

Elektrine maine

11

Rad sinhronog generatora na vlastitoj mrei

Konstantan napon na stezaljkama generatora, uz konstantnu brzinu vrtnje, moe se
odravati pri promjeni veliine i karaktera troila samo ako se podeava uzbudna
struja If (odnosno inducirani napon Ef).

Karakteristika Ef = f(I1) za U1 = const.

Kod troila radnog, radno-induktivnog ili induktivnog karaktera impedancije potrebno

je poveavati inducirani napon (odnosno struju uzbude), a kod troila kapacitivnog ili
radno-kapacitivnog karaktera impedancije inducirani napon treba sniavati kako bi
napon na stezaljkama generatora bio konstantan.
18.12.2014.

Elektrine maine

12

Rad sinhronog generatora na vlastitoj mrei

Mogu se donijeti sljedei zakljuci o radu generatora na vlastitoj mrei:
Na veliinu frekvencije i napona utjee i troilo.
Regulacijom uzbude regulira se napon, a regulacijom brzine vrtnje pomou
regulatora na pogonskom stroju regulira se frekvencija.
Da bi se dobila eljena frekvencija napona, pogonski stroj treba davati onoliku
snagu kolika se troi na radnoj komponenti troila. Ta snaga ovisi o naponu.
Da bi se dobila eljena vrijednost napona treba regulirati uzbudnu struju.
Za razliku od rada na krutoj mrei kad mrea praktino prihvata sve to joj
generator moe dati, u radu na vlastitoj mrei troilo diktira zahtijevanu aktivnu i
jalovu snagu. Troilo diktira faktor snage.

18.12.2014.

Elektrine maine

13

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Na krutoj mrei sinhroni stroj moe raditi kao motor i kao generator u
poduzbuenom i naduzbuenom stanju. Veliina struje uzbude If, odnosno
induciranog napona Ef, odreuje da li je stroj u poduzbuenom ili naduzbuenom
stanju.
Ako je Ef > U1, stroj je naduzbuen. Ako je Ef < U1, stroj je poduzbuen.

Fazori napona i struje sinhronog stroja

u motorskom sustavu prikazivanja
18.12.2014.

Elektrine maine

14

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Razmatranja rada sinhronog stroja na krutoj elektrinoj mrei poinju od reima
idealnog praznog hoda.
Reim idealnog praznog hoda je stanje u kojem sinhroni stroj ne razmjenjuje s
mreom niti aktivnu niti reaktivnu snagu.
Stanje idealnog praznog hoda praktino ne postoji budui da je
za vrtnju stroja potrebno na osovini imati mehaniki moment
kojim se savladava moment trenja.
U generatorskom reimu rada potrebni mehaniki moment dobiva
se privoenjem na osovinu mehanike snage iz vanjskog izvora,
dok u motorskom reimu stroj iz mree preuzima aktivnu
elektrinu snagu dovoljnu da se savlada moment trenja.

U stanju idealnog praznog hoda struja uzbude rotora If

podeena je na vrijednost Ifn, koja osigurava magnetni
tok rotora dovoljan da se u statorskom namotu
inducira napon Ef ija je efektivna vrijednost jednaka
efektivnoj vrijednosti napona mree U1.
Struja statora je u reimu idealnog praznog hoda
jednaka nuli:
I1 =
18.12.2014.

U 1 E f U10 E f 0
=
=0
jX s
jX s
Elektrine maine

Fazorski dijagram
idealni prazni hod
15

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Ako se struja uzbude smanji u odnosu na vrijednost koju je imala u idealnom
praznom hodu Ifn (If < Ifn), nastaje poduzbueno stanje stroja (Ef < U1). Razlika napona
U1 i Ef (U = U1 Ef > 0) uzrokuje protjecanje struje I1 u namotu statora.
Nema faznog pomaka izmeu napona U1 i Ef jer na osovinu ne
djeluje vanjski mehaniki moment (kut optereenja = 0).
Efektivna vrijednost i fazni pomak struje statora odreuju se iz
jednadbe:
I1 =

U 1 E f U1 Ef U
U
U
=
=
=
=
90
jX s
jX s
jX s X s90 X s

Struja I1 je reaktivna, zaostaje za naponom mree za 90, tee iz

mree prema stroju. Stroj se prema mrei ponaa kao induktivna
reaktancija (prigunica) koja iz mree preuzima reaktivnu snagu
Q1.
Stroj s mreom ne razmjenjuje aktivnu snagu (P1 = 0).

Fazorski dijagram
poduzbueni stroj
18.12.2014.

Elektrine maine

16

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Ako se struja uzbude povea u odnosu na vrijednost koju je imala u idealnom
praznom hodu Ifn (If > Ifn), nastaje naduzbueno stanje stroja (Ef > U1). Razlika napona
U1 i Ef (U = U1 Ef < 0) uzrokuje protjecanje struje I1 u namotu statora.
Nema faznog pomaka izmeu napona U1 i Ef jer na osovinu ne
djeluje vanjski mehaniki moment (kut optereenja = 0).
Efektivna vrijednost i fazni pomak struje statora odreuju se iz
jednadbe:
I1 =

U 1 E f U1 Ef
U
U
U
=
=
=
=
90
jX s
jX s
jX s
X s 90 X s

Struja I1 je reaktivna, prednjai u odnosu na napon mree za 90,

tee iz stroja prema mrei. Stroj se prema mrei ponaa kao
kapacitivna reaktancija (kondenzator) koji u mreu predaje
reaktivnu snagu Q1.
Stroj s mreom ne razmjenjuje aktivnu snagu (P1 = 0).

Fazorski dijagram
naduzbueni stroj
18.12.2014.

Elektrine maine

17

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Sinhroni stroj koji s mreom ne razmjenjuje aktivnu snagu (nema mehanikog
momenta na osovini) i radi u naduzbuenom stanju naziva se kompenzator reaktivne
snage ili sinhroni kompenzator.
Sinhroni kompenzator generira reaktivnu snagu koju iz mree preuzimaju
transformatori i asinhroni strojevi, ime se poboljava faktor snage cos
elektroenergetskog sistema.
Sinhroni kompenzatori koriste se takoer i za regulaciju napona u
elektroenergetskim mreama. Kod veih induktivnih optereenja napon na troilima
u mrei nii je od nazivnog napona. Kod kapacitivnog optereenja dolazi do
povienja napona na troilima.
Sinhroni kompenzator, opremljen odgovarajuim brzim regulatorom uzbudne struje,
omoguuje odranje konstantnog napona na mjestima potronje.

18.12.2014.

Elektrine maine

18

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Ako se na osovinu sinhronog stroja, koji radi u reimu idealnog praznog hoda,
djeluje mehanikim momentom iz vanjskog izvora u smjeru koji je suprotan smjeru
vrtnje rotora, nastaje motorski reim rada sinhronog stroja. Rotor stroja se zakree u
smjeru djelovanja vanjskog momenta za kut . Kut naziva se kut optereenja
sinhronog stroja.
Ne dolazi do smanjenja brzine vrtnje radi vrste veze
izmeu frekvencije krute mree i brzine vrtnje rotora stroja.
Kroz namot statora e potei struja:
I1 =

E
U 1 E f U10 Ef Ef
=
=
sin j 1 f cos
jX s
jX s
Xs
Xs Xs

U motorskom reimu stroj pretvara elektrinu

energiju koju preuzima iz mree u mehaniku
energiju na osovini.
U poduzbuenom stanju (If Ifn) motor iz mree uzima
reaktivnu snagu i prema mrei se ponaa kao
prigunica.
Ako se struja uzbude If povea u odnosu na nazivnu
vrijednost Ifn, motor radi u naduzbuenom reimu u
kojemu moe predavati mrei reaktivnu snagu i
ponaati se u odnosu na mreu kao kondenzator.
18.12.2014.

Elektrine maine

Fazorski dijagram
poduzbueni motor
19

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Ako se na osovinu sinhronog stroja, koji radi u reimu idealnog praznog hoda,
djeluje mehanikim momentom (odnosno mehanikom snagom) iz vanjskog izvora u
smjeru koji je jednak smjeru vrtnje rotora, nastaje generatorski reim rada sinhronog
stroja. Rotor stroja se zakree u smjeru djelovanja vanjskog momenta za kut .
Kroz namot statora e potei struja:
I1 =

E
E
U 1 E f U10 Ef
=
= f sin j 1 f cos
jX s
jX s
Xs
Xs Xs

U generatorskom reimu stroj pretvara mehaniku

energiju koja mu se predaje preko osovine u
elektrinu energiju koju predaje u mreu.
U poduzbuenom stanju (If Ifn) generator iz mree
uzima reaktivnu snagu i prema mrei se ponaa kao
prigunica.
Ako se struja uzbude If povea u odnosu na nazivnu
vrijednost Ifn, generator radi u naduzbuenom reimu
u kojemu moe predavati mrei reaktivnu snagu i
ponaati se u odnosu na mreu kao kondenzator.
Fazorski dijagram
poduzbueni generator
18.12.2014.

Elektrine maine

20

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Rad sinhronog stroja u motorskom i generatorskom reimu rada moe se slikovito
1 i induciranog napona Ef meusobno
predstaviti pomou fazora napona mree U
povezanih oprugom. Intenzitet sile koja istee oprugu srazmjeran je veliini vanjskog
mehanikog momenta koji djeluje na osovinu.

Reimi rada sinhronog stroja predstavljeni fazorima

napona mree i induciranog napona

18.12.2014.

Elektrine maine

21

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Naduzbueni motor

Poduzbueni motor

Fazorski dijagrami sinhronog motora s neistaknutim polovima

18.12.2014.

Elektrine maine

22

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Naduzbueni generator

Poduzbueni generator

Fazorski dijagrami sinhronog generatora s neistaknutim polovima

18.12.2014.

Elektrine maine

23

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Inducirani napon Ef i kut optereenja odreuju se iz jednadbe:
U 1 = E f + I 1R1 + jX s I 1
Naduzbueni motor

Poduzbueni motor

Naduzbueni generator

18.12.2014.

Poduzbueni generator

Elektrine maine

24

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Sinhroni stroj s elektrinom mreom moe razmjenjivati aktivnu i reaktivnu snagu.
Ukupna elektrina snaga S1 koju sinhroni stroj s m1 faza namota statora preuzima ili
predaje u elektrinu mreu moe se zapisati u kompleksnom obliku kao umnoak
broja faza, fazora napona i konjugirane kompleksne vrijednosti struje statora:
*

S1 = m1U 1I 1

Realni dio izraza za snagu predstavlja iznos aktivne snage P1, a imaginarni dio
predstavlja iznos reaktivne snage Q1 koju stroj razmjenjuje s mreom:
P1 = m1 U 1I 1

Q1 = m1 U 1I 1

Smjer toka aktivne i reaktivne snage ovisi o reimu rada stroja (motor ili generator)
te da li je stroj u poduzbuenom ili nauzbuenom stanju.
Aktivna i reaktivna snaga u motorskom reimu

Iz naponske jednadbe sinhronog stroja:

U 1 = E f + I 1Z 1

rauna se struja
I1 za poduzbueni i naduzbueni motor:
I1 =
18.12.2014.

U1 E f
Z1

Elektrine maine

25

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Konjugirano-kompleksna vrijednost struje statora je:
*

*
I1

U1 E f
*

Z1

1 i Ef i njihove
Prema fazorskom dijagramu za poduzbueni motor, fazori napona U
konjugirane kompleksne vrijednosti se mogu zapisati kao:
U 1 = U10

U 1 = U10

E f = Ef

E f = E f

Sinhrona impedancija i njena konjugirano-kompleksna vrijednost je:

Z 1 = Z1s

*
Z1

= Z1 s

s = arctg

Xs
R1

Konjugirano-kompleksna vrijednost struje statora je:

*

I1 =
=

18.12.2014.

U10 E f U1
E
=
s f s =
Z1 s
Z1
Z1
U1
E
cos s jsin s f cos s jsin s
Z1
Z1

Elektrine maine

26

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Ukupna (prividna) snaga koju motor razmjenjuje s mreom je:
S1 =

*
m1U 1I 1

U12

U E
= m1
cos s jsin s 1 f cos s jsin s
Z1
Z1

Aktivna i reaktivna (jalova) snaga koje stroj razmjenjuje s mreom u motorskom

reimu rada dobivaju se razdvajanjem realnog i imaginarnog dijela u izrazu za
prividnu snagu:
U12

U E
P1 = m1
cos s 1 f cos s
Z1
Z1

U12

U E
Q1 = m1
sin s 1 f sin s
Z1
Z1

Ako se zanemari radna otpornost namota statora R1, tada je Z1 = XS, s = 90, pa se
za aktivnu snagu dobiva:
U E
P1 m1 1 f sin
Xs
Aktivna snaga P1 sinhronog stroja u motorskom reimu rada srazmjerna je efektivnoj
vrijednosti napona mree U1, efektivnoj vrijednosti induciranog napona u stroju Ef i
sinusu kuta optereenja i uvijek ima pozitivan predznak (P1 > 0).

18.12.2014.

Elektrine maine

27

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Uz zanemarenje radne otpornosti namota statora R1, za reaktivnu snagu se dobiva:
U12 U1 E f

Q1 m1

cos
Xs
Xs

Predznak reaktivne snage ovisi o efektivnim vrijednostima napona U1 i Ef, te o kutu

optereenja . S obzirom da se efektivna vrijednost napona U1 smatra konstantnom
(kruta mrea), predznak izraza za reaktivnu snagu ovisi samo o tome da li umnoak
Efcos ima veu ili manju vrijednost od efektivne vrijednosti napona U1.
U poduzbuenom stanju, efektivna vrijednost napona mree je vea od efektivne
vrijednosti induciranog napona (U1 > Ef), odnosno uvijek vrijedi da je U1 > Efcos.
Izraz za reaktivnu snagu uvijek ima pozitivan predznak, to znai da, prema
usvojenom motorskom sistemu prikazivanja, motor u poduzbuenom stanju iz mree
uvijek preuzima reaktivnu snagu (Q1 > 0).
U naduzbuenom stanju motora (U1 < Ef) predznak reaktivne snage ovisi o
vrijednosti proizvoda Efcos:
Ako je U1 > Efcos, motor i u naduzbuenom stanju iz mree uzima reaktivnu
snagu (Q1 > 0).
Ako je U1 < Efcos, mijenja se predznak reaktivne snage. S obzirom na motorski
sistem prikazivanja, znai da motor mrei predaje reaktivnu snagu (Q1 < 0).
18.12.2014.

Elektrine maine

28

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Aktivna i reaktivna snaga u generatorskom reimu
Izrazi za priblini proraun (zanemarena radna otpornost namota statora R1) aktivne i
reaktivne snage poduzbuenog i naduzbuenog generatora dobivaju se nakon
provedbe postupka slinog kao kod motorskog reima rada:
U E
P1 m1 1 f sin
Xs

U12 U1 E f

Q1 m1

cos
Xs
Xs

S obzirom da kut optereenja ima uvijek pozitivnu vrijednost, aktivna snaga

generatora ima uvijek negativan predznak (P1 < 0), to znai da sinhroni stroj u
generatorskom reimu rada i u poduzbuenom i u naduzbuenom stanju predaje
mrei aktivnu snagu.
Predznak reaktivne snage koju sinhroni stroj u generatorskom reimu rada
razmjenjuje s mreom ovisi o efektivnoj vrijednosti induciranog napona Ef i
vrijednosti kuta optereenja , odnosno o tome da li je umnoak Efcos vei ili manji
od vrijednosti napona U1.

18.12.2014.

Elektrine maine

29

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Aktivna i reaktivna snaga u svim reimima rada
Iz izvedenih izraza za aktivnu i reaktivnu snagu vidljivo je da su vrijednosti snaga
srazmjerne efektivnoj vrijednosti napona mree U1, efektivnoj vrijednosti induciranog
napona Ef (koji ovisi o struji uzbude If) i kutu optereenja .
Uz konstantan napon mree U1, razmjena (predaja i prijem) aktivne elektrine snage
s krutom mreom podeava se mehanikom snagom privedenom na osovinu stroja
(promjena kuta ).
Razmjena reaktivne elektrine snage s krutom mreom podeava se promjenom
uzbudne struje If.
Naduzbueni motor

Naduzbueni generator

18.12.2014.

Elektrine maine

Poduzbueni motor

Poduzbueni generator

30

Rad sinhronog stroja na krutoj mrei

Bilans snaga i faktor korisnosti u generatorskom reimu
Jednadbe bilansa aktivnih snaga generatora su:
P2 + Pf = Ptr,v + Pmag + PCuf + Pe
P1 = Pe PCu1 PFe1

Faktor
korisnosti
sinhronog
generatorskom reimu:
P1
=
P2 + Pf

stroja

Bilans snaga i faktor korisnosti u motorskom reimu

Jednadbe bilansa aktivnih snaga motora su:
P1 + Pf = PCu1 + PFe1 + PCuf + Pe

P2 = Pe Ptr,v Pmag

Faktor
korisnosti
motorskom reimu:
=
18.12.2014.

sinhronog

stroja

P2
P1 + Pf
Elektrine maine

31