Kako pisati seminarski rad

Kompilirao: dr. sc. Inoslav Beker

Svrha
Seminarski rad je samostalno struno autorsko djelo, uz nadzor mentora, obino predmetnog
nastavnika.
Njegova je svrha pokazati sposobnost autora da samostalno tretira problem, teorijski ili
praktiki, da samostalno primjenjuje neku teoriju ili neki analitiki aparat, odnosno da
samostalno analitiki ita i prikae neki tekst, odnosno da samostalno iznese analitiki pregled
znanstvenih teorija, pravaca, stilova, periodizacija itd.
Seminarski rad nije znanstveno djelo, pa ne mora iskazati originalnost. Mora, meutim,
pokazati da je autor svladao pravila akademskog pisanja i izlaganja problematike, ukljuujui
ispravno navoenje izvora.

Tehnologija istraivanja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Moe se rei da istraivanja imaju istu tehnologiju, bez obzira na to je li njihov rezultat
struno ili znanstveno djelo. Evo mogue sheme:
Uoavanje znanstvenog problema ili predmeta istraivanja i njegova formulacija
Postavljanje hipoteze (to u radu pokazujete ili dokazujete)
Izbor analize teme (kojom teorijskom odnosno analitikom metodom se sluite)
Izrada orijentacijskog plana istraivanja (to uiniti i kojim redom)
Sastavljanje radne bibliografije (naslovi relevantni za temu kojom se bavite)
Prikupljanje, prouavanje sreivanje postojee literature i terenske grae
Struktura ili kompozicija djela
Rjeavanje postavljenog problema (analiza)
Raspravljanje i formuliranje rezultata istraivanja (diskusija i sinteza)

Elementi seminarskog rada

U samom radu nije nuno razvidjeti svaki korak u tehnologiji. Preporuuje se, ipak, da rad
bude izloen po uobiajenu obrascu: teorijski okvir, hipoteze, rezultati, diskusija, zakljuak.
Ne znai da to sve mora biti strogo odijeljeno i rubricirano ali ipak bi moralo imati taj
logian tok.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Autor nije nuan teoriju koju spominje slijepo slijediti, nego ju je duan propitati, pa onda ili
prihvatiti, ili osporiti. Evo uobiajene sheme:
Naslov rada
Podaci: autor, ustanova, kolegij, mentor, mjesto, godina
Kratak pregled (abstrakt) 300-600 znakova
Kljune rijei najvie pet
Uvod
Izlaganje: teorijska paradigma, hipoteze, rezultati, diskusija
Zakljuak
Saetak (1200-1800 znakova)

9. Popis priloga
10. Popis koritene literature (posebno teorijska, posebno analizirana knjievna djela)

Evo i glosarija za neke elemente:

Kratak pregled (abstrakt) slui radi preglednosti pretraivanja u bazama podataka, odnosno
bibliografijama, te odluke u koju svrhu moe biti zanimljiva; njegov sadraj su: tema rada, to
autor njime eli postii, koja pitanja postavlja u tekstu. Autor o sebi pie u treem licu.
Kljune rijei slue takoer radi preglednosti pretraivanja u bazama podataka, odnosno
bibliografijama; to su: najvaniji termini koji se koriste u radu saeti na razinu rijei ili izraza.
Uvod sadri: temu istraivanja, razlog odnosno povod odabira te teme, opu i partikularnu
svrhu istraivanja, specifina pitanja postavljena pred istraivaa, nain odgovora na njih.
Izlaganje sadri: teorijske pretpostavke, hipoteze istraivanja, po potrebi opis koritenih
metoda i tehnika, uoene rezultate.
Zakljuak sadri: ocjenu jesu li rezultati potvrdili ili osporili hipoteze, jesu li potvrdili ili
osporili teorijske pretpostavke.
Saetak (sumarij) ponavlja u kratkim crtama kljune elemente uvoda, izlaganja i zakljuka.

Navodi (citati literature)

U radu je obaveza jasno odvojiti tui tekst od autorova teksta. Poznata je dosjetka da je
kopiranje teksta necitirana autora plagijat, a sastavljanje tweksta od navoda citiranih autora
znanstveni rad. Teko je danas i zamisliti znanje koje se ne bi temeljilo na prethodno
utvrenom znanju, pa je stoga mogue, a nerijetko i poeljno, od drugog autora preuzeti
podatke, definicije, ideje itd. ali je uvijek i etiki nuno i zakonski obvezatno navesti iji su
i odakle su preuzeti (iz bibliografskog izvora, osobnog kazivanja itd.).
Pri navoenju je mogue tui tekst preuzeti doslovno, pri emu ga je nuno navod omeiti
navodnicima, a mogue ga je i prepriati (pazei da se ne promijeni smisao i ne izostavi neto
kljuno po smisao u izvorniku. U oba sluaja je nuno navesti izvor (autor, naslov djela,
mjesto objavljivanja, godinu, te stranicu tiskanoga [str.] ili elektronski objavljena [http]
izvora, odnosno naslov, dan, sat i izvor citirane emisije.
Pri navoenju podataka dobivenih od kazivaa potrebno je imati pismenu dozvolu kazivaa
da se njegovi osobni podaci objave, a u suprotnome se s kazivaem treba dogovoriti hoe li
njegovi podaci biti objavljeni pod inicijalima ili pod pseudonimom, te za to takoer pribaviti i
uvati njegovu pismenu privolu.

Prilozi i ilustracije
Prikladno odabrani prilozi (tablice, grafikoni, crtei, fotografije, ini prikazi) mogu biti vaan
dio seminarskog rada. Njihova svrha mora biti jasno i saeto predstavljanje rezultata.
Svaki prilog treba oznaiti odgovarajuim rednim brojem. Njihov naslov mora ukratko
sadravati odgovor na pitanja to se njima eli pokazati. Uz njih treba naznaiti izvor iz kojeg
su preuzeti, odnosno da su djelo autora.

Odabir teme i literature

Temu seminarskog rada u naelu iz podruja kolegija predlae sam autor, a moe je
predloiti i mentor. Odabravi sam temu autor pokazuje vei stupanj samostalnosti, i to je
poen u njegovu korist.
Mentorova je dunost, na zahtjev ili spontano, predloiti dva-tri naslova relevantne teorijske
literature, te dva-tri naslova za analizu, ako je seminarski rad analitiki. Poeljno je da autor
sm proiri teorijsku,a po potrebi i inu literaturu, a svako umjesno proirenje je takoer bod u
njegovu korist.

Jezik i pismo
Autor je duan pisati uredno, koristei standardni hrvatski jezik, potujui jednu od postojeih
gramatika i jedan od postojeih pravopisa, ali bez ograniavanja stilskih sloboda.
U pravopis pripadaju i pravila da se zagrade i navodnici piu neposredno uz rijei koje
omeuju, da se unosi razmak nakon interpunkciju, a izostavlja razmak prije interpunkcije, da
se sastavnica (-) pie bez razmaka a rastavnica ( ) s razmacima ispred i iza nje, da se
izbjegnu dvostruki ili viestruki razmaci itd.
Radovi s pravopisnim ili gramatikim pogrekama bit e nemilosrdno vraeni autoru.
Navode treba omeiti navodnicima, naslove filmova, knjiga, periodika i sl. pisati kurzivom,
naslove lanaka ili emisija u navodnicima.
Pri navoenju citata treba koristiti jedan od uobiajenih obrazaca, ali samo jedan i to
dosljedno.
Ako eli koristiti uvlake slobodno, ali tabulatorom, a ne razmacima.

Tehnike napomene
Seminarski rad treba predati u nekome od elektronikih formata itljivih na raznim
platformama (.doc, .docx, .rtf, .pdf).
Pisati u ulomcima (pasusima), po mogunost s razmakom od 6 toaka izmeu pasusa.
Preporuujem koritenje fonta Times New Roman, veliine slova (korpus) 12 za tekst, 10 za
opaske (fusnote), a 14 za naslove poglavlja, bez proreda, obostrano poravnano (justificirano).
Preporuujem standardne margine (dolje, gore, lijevo i desno po 2,54 cm).

Suradnja s mentorom
Komunikacija s mentorom mogua je u kabinetu, kad je mentor nazoan na Sveuilitu, u za
to odreeno doba, preko Skypea u isto doba, ako je mentor izoan, elektronskom potom u
svako doba, telefonom ako je posrijedi hitan neodgodiv razlog.