Professional Documents
Culture Documents
VODI KROZ
SAVET RODITELJA
Ova publikacija je uraena uz pomo Evropske unije. Sadraj publikacije je iskljuiva odgovornost
Uikog centra za prava deteta i ni u kom sluaju ne predstavlja stanovita Evropske unije.
Autori
Jelena uni-Cicvari
Radovan Cicvari
Za izdavaa:
Radovan Cicvari
Lektura:
Saa Glamoak
Tehnika priprema
DIGITAL, Uice
Tira: 3000
Uice, 2009
Ova publikacija je uraena uz pomo Evropske unije. Sadraj publikacije je iskljuiva odgovornost
Uikog centra za prava deteta i ni u kom sluaju ne predstavlja stanovita Evropske unije.
UVOD
U savremenom svetu u kome sve vie dominiraju raunarska tehnologija i internet,
pored porodice i kole, na vaspitanje i formiranje linosti sve vie utiu i drugi faktori u drutvu.
Deca su pod velikim uticajem razliitih vrsta medija i vrednosti koje ona promoviu. Politiko,
socijalno i ekonomsko stanje drutva takoe stvara specifine uslove u kojima deca odrastaju i
trae svoje mesto. Iako se porodica i kola smatraju osnovnim faktorom vaspitanja, zbog
dugotrajnosti i intenziteta vaspitnog delovanja na mlade, svi navedeni faktori su isprepletani i
meusobno povezani, te zavise jedni od drugih i ine jedinstvenu celinu. Dakle, mnogo je
vaspitnih uticaja na decu, to moe oteati usmeravanje njihovog razvoja u eljenom pravcu.
Oito je za uspeh u vaspitanju dece veoma poeljna adekvatna saradnja porodice i kole
i njihovo jedinstveno delovanje. Osnovno pitanje je kako ostvariti jedinstvenost delovanja ovih
vaspitnih faktora? U svakom sluaju, neophodno je razvijati komunikaciju i saradnju meu njima.
Savremeno drutvo sve vie se okree od hijerarhijski organizovanih struktura prema
demokratskom nainu organizacije i donoenja odluka. Tome se sve vie tei i u strukturi i
organizaciji kola.
Nastava i kolovanje prestaju biti jednosmeran proces u kojem je nastavno osoblje
prualac usluga, a uenici su pasivni korisnici. Za razliku od toga, u kolama se razvijaju modeli
organizovanja u kojima sve vie uea u odlukama u vezi sa planiranjem i realizacijom nastavnog
programa, vannastavnih aktivnosti i ivota kole uopte, imaju uenici, ali i roditelji kroz savete
roditelja.
Na ovaj nain ostvaruje se meusobna saradnja izmeu kole, uenika i roditelja, koja
doprinosi boljem funkcionisanju kole na osnovu meusobnog razumevanja i izlaenja u susret
potrebama svih. kole postaju ustanove u kojima uenici, njihovi roditelji i nastavno osoblje
zajedno aktivno uestvuju i doprinose boljem kvalitetu nastavnih i drugih sadraja.
MOGUNOSTI
Demokratske promene u naoj zemlji pozitivno su uticale na mnoge segmente ivota,
kada su u pitanju prava deteta i potovanje Konvencije o pravima deteta. Jedan od najboljih
primera je Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, koji je zasnovan na promociji i
potovanju Konvencije o pravima deteta.
Izmeu mnogih pozitivnih reenja u okviru tog Zakona, izdvaja se i reenja po kome se
roditeljima ostavlja prostor za aktivno delovanje i razvijanje partnerskih odnosa sa kolom kao
institucijom, to bi trebalo da u praksi rezultira unapreenjem sistema obrazovanja i vaspitanja
dece u kolama, a samim tim i unapreenjem i potovanjem prava deteta.
Okvir za ukljuivanje roditelja definisan je kroz zakonsko raenje kojim se poveava broj
roditelja u upravljakom telu kole kolskom odboru, sa 1 na 3, ime roditelji postaju ravnopravni
u odnosu na predstavnike zaposlenih u koli i lanove lokalne zajednice. Ovim je otvorena
mogunost roditeljima da sutinski deluju na rad i razvoj kole koju pohaaju nijhova deca, a
neretko se u praksi dogaa i da roditelji budu predsednici kolskih odbora.
Drugo pozitivno reenje u Zakonu je poveanje nadlenosti i uloge saveta roditelja i
precizno definisanje njegovog statusa. Ovim je savet roditelja postao ravnopravan, vaan stub na
kome lei funkcionisanje kole.
TA JE SAVET RODITELJA?
Savet roditelja ini po jedan demokratski
izabrani predstavnik roditelja uenika
svakog odeljenja. Pored toga to predlae
predstavnike roditelja u organ upravljanja, savet
roditelja ima savetodavnu ulogu u oblastima
osiguranja kvaliteta, predlaganja izbornih predmeta,
namene korienja nebudetskih sredstava,
propisivanja pravila ponaanja, itd. Svoje predloge,
pitanja i stavove savet roditelja upuuje kolskom
odboru, direktoru i strunim organima ustanove.
5
Savet roditelja je model
organizovanja i delovanja
roditelja ija deca
pohaaju kolu, koji
pomae uspostavljanju
uspene i sadrajne
saradnje roditelja i kole i
izgraivanja njihovog
meusobnog uvaavanja i
poverenja.
04
VODI KROZ SAVET RODITELJA
Dobra saradnja saveta roditelja, kole i nastavnika pomae deci, kao i nastavnicima i
roditeljima, u njihovim nastojanjima da podravaju razvoj mladih. Savet roditelja zastupa roditelje
uenika svakog razreda te prenosi i razmatra njihove elje, pitanja i ideje na sastancima saveta.
Svaka kola zadrava pravo da regulie formiranje saveta roditelja na nain koji je
definisan optim aktom kole. Faktori koji utii na broj lanova saveta roditelja kole su struktura
kole, njena veliina i sloenost.
05
VODI KROZ SAVET RODITELJA
06
VODI KROZ SAVET RODITELJA
07
VODI KROZ SAVET RODITELJA
09
VODI KROZ SAVET RODITELJA
10
TA SAVETI RODITELJA OBEZBEUJU UENICIMA?
Uenici imaju razliita interesovanja, sposobnosti i vetine, koje esto ne dolaze do
izraaja u postojeem sistemu kolovanja. Podsticanjem osnivanja razliitih sekcija i
uvoenja vannastavnih sadraja, te iniciranjem razliitih aktivnosti, saveti roditelja
omoguavaju izraavanje i razvoj kreativnosti, humanosti, socijalnih vetina, liderskih
sposobnosti, vetina komunikacije i drugih vetina i sposobnosti uenika.
Istraivanje sebe, svojih sposobnosti i mogunosti i upoznavanje sveta oko sebe i irenje
ivotnih vidika karakteristino je za mlade. Na alost, deci se ne prua dovoljno
mogunosti za uestvovanje u razliitim aktivnostima koje ih interesuju, pa veinu svog
slobodnog vremena ne provode konstruktivno. Saveti roditelja kroz organizovanje
razliitih vannastavnih aktivnosti, sekcija i ekskurzija, omoguavaju uenicima da na
koristan i interesantan nain provedu svoje slobodno vreme.
Komunikacija izmeu kole i roditelja uglavnom se odvija preko uenika i roditeljskih
sastanaka. Kroz organizovane aktivnosti saveta roditelja i njihovu komunikaciju sa
razliitim organima kole, sa jedne strane, i uenicima, sa druge strane, poboljae se
komunikacija na relaciji kola-roditelj-uenici i tako e se stvoriti sigurnije okruenje i
bolji uslovi za vaspitanje i obrazovanje uenika.
Uestvovanjem u kolskim aktivnostima roditelji e dobiti bolji uvid u ivot i kolovanje
svoje dece i stei realniju sliku o tome te e na taj nain biti u stanju da ih bolje razumeju i
pomognu im u razliitim aspektima njihovog ivota, kolovanja i sazrevanja.
10
VODI KROZ SAVET RODITELJA
11
formirati zajednice saveta roditelja ili gradski saveti roditelja koji mogu biti od velikog
znaaja u lokalnoj zajednici. Kroz razliite inicijative oni ostvaruju meusobnu saradnju,
ali i saradnju sa drugim institucijama na nivou lokane zajednice.
Saradnjom sa kolom i uenicima, saveti roditelja se upoznaju sa problemima uenika.
Kroz javno delovanje i ukljuivanje drugih kola, institucija, organizacija i medija u
reavanje problema, saveti utii na podizanje svesti javnosti o problemima sa kojima se
susreu u kolama.
12
13
12
VODI KROZ SAVET RODITELJA
14
15
Za lanove saveta roditelja treba da budu birani samo roditelji koji imaju vie ili visoko
obrazovanje.
Delokrug i nadlenosti saveta roditelja su marginalne.
Za lanove saveta roditelja najvie treba birati roditelje koji su na bitnim funkcijama ili
dobrim radnim mestima.
Roditelji mogu unaprediti poloaj dece u koli samo kroz materijalne donacije koli.
Roditelj iz saveta nije duan da roditeljima iz odeljenja prenosi ta se deava na
sastancima, niti da prenosi stavove roditelja odeljenja savetu.
Bie onako kako kola odlui, miljenje roditelja se ne potuje.
Roditelji ne mogu doprineti kvalitetnijem radu kole, boljoj atmosferi i unapreenju
poloaja deca u koli.
Obaveza mi je da kroz savet roditelja najpre zastupam interes sopstvenog deteta.
2.
Mi smo savetodavno telo, spona izmeu ostalih roditelja, nastavnika i uenika u koli.
Postojimo da bismo aktivno uticali na donosioce oluka u koli, unutar zakonski
predvienog okvira.
Kao lanovi Saveta roditelja promoviemo jaanje moralnih vrednosti kao to su ljubav,
tolerancija, iskrenost, pravda, humanost, potenje, odgovornost kod svih aktera
obrazovnog procesa.
Ciljevi:
bolje informisati ostale roditelje (odeljenja iji smo predstavnici)
o vanosti postojanja Saveta roditelja u koli
poveati angaovanje drugih roditelja (u odeljenjima iji smo predstavnici)
za uee u akcijama, aktivnostima i projektima, koji se realizuju na nivou kole
animirati druge roditelje da pokreu akcije i uestvuju u akcijama koje doprinose razvoju
kole (od estetskog ureenja kolskog prostora, bezbednosti dece, do kvaliteta nastave)
Vizija
Poruka javnosti: Roditelji: Ako nam se kola zove Stari grad, nemojte da bude stara,
ukljuimo se u akciju da bude nova i savremena, a da ostane samo ime Stari grad!
14
VODI KROZ SAVET RODITELJA
15
VODI KROZ SAVET RODITELJA
16
17
VANO JE ZNATI...
Saveti roditelja i Konvencija o pravima deteta
Ueem u savetu roditelja, roditelji preuzimaju odgovornost zastupanja interesa dece
koji se temelje na Konvenciji o pravima deteta. Izuzetno je vano da roditelji budu upoznati sa
Konvencijom o pravima deteta, kako bi interese zastupali na najbolji mogui nain.
Konvenciju o pravima deteta potpisale su i ratifikovale skoro sve zemlje lanice UN i time
priznale navedena prava i obavezale se da utvrene standarde Konvencije sprovode u ivot i sve
njene odredbe ugrade u svoj unutranji pravni poredak. Time su prava sadrana u Konvenciji
postala opte prihvaeni standard u odnosu prema deci kao posebnoj grupi, koji je nemogue i
besmisleno negirati.
Kljuno pitanje vie nije koja prava deca imaju, ve kako postii da sva deca uivaju ta
prava.
Srbija je preuzela obaveze iz svih ratifikovanih meunarodnih ugovora, samim tim i
obavezu potovanja Konvencije.
Iako ne postoje prava koja su manje ili vie vana, etiri prava iz Konvencije o pravima
deteta izdignuta su na nivo principa jer bez njihovog ostvarivanja ne moe da se ostvari ni jedno
drugo pravo iz ovog dokumenta. Zbog toga se ova prava nazivaju principi: pravo na ivot, opstanak
i razvoj; pravo na nediskriminaciju; pravo na najbolji interes deteta; pravo na participaciju.
Razvijanje znanja i vetina roditeljstva i jaanje roditeljskih kompetencija jeste neto to
bismo mogli nazvati odgovornou roditelja u odnosu na prava deteta. Mnoga prava deteta
ostvaruju se u krugu porodice i to iskljuivo na relaciji roditelj-dete. Kroz savet roditelja, roditelj
preuzima odgovornost za zastupanje najboljih interesa deteta.
Prava i potrebe
izmeu elja i potreba elje esto jesu odraz potreba, ali i nerealnih oekivanja deteta ili prosto
ispitivanja granica do kojih moe ii u odnosima sa odraslima. U tom sluaju, elje se ne mogu
smatrati pravima, te se njihovo neispunjavanje ne smatra krenjem prava. Na primer, dete moe
poeleti da ivi u miru, bez rata, i to jeste njegova jasna potreba za sigurnou, pa samim tim i
pravo da bude zatieno u oruanim sukobima. Sa druge strane, dete moe poeleti da sa
porodicom ili drugovima letuje u najskupljem letovalitu. Iako dete ima pravo na odmor, igru i
rekreaciju, ova elja se ne moe smatrati njegovim pravom, jer potreba za igrom i odmorom se
moe zadovoljiti i na druge naine.
Dete ima potrebu za: integritetom, autonomijom, saznavanjem, mirom, kreativnou,
smislom, redom, odmorom, autentinou, slobodom izbora, razvojem, igrom, izraavanjem,
zatitom, lepotom, skladom, raznovrsnou, spontanou; potrebu za dodirom, bliskou,
ljubavlju, uzajamnou, razmenom, zahvalnou, razumevanjem, odgovornou, uestvovanjem,
poverenjem, podsticanjem, toplinom, jasnoom, prihvatanjem, potovanjem, iskrenou,
slavljenjem, uivanjem.
Prava nisu neto to odrasli daju deci, to deca treba da zaslue, ve ih deca stiu samim
roenjem i to im niko ne moe oduzeti, ak ni u situaciji kada ne postoji akt priznanja nekog prava,
odnosno kada se neko pravo detetu kri.
Sva prava proistiu direktno iz potreba deteta. Potrebe predstavljaju motive i vrednosti
svakog pojedinca koji ga pokreu na akciju. Potrebe predstavljaju tenju za ostvarivanjem nekog
cilja koji je svojstven ljudima. Zadovoljenje potreba neophodno je svakom oveku kako bi mogao
da ivi. Deija prava odgovaraju na osnovne deje potrebe. Ovde je vano napraviti jasnu razliku
Kada potrebe nisu zadovoljene dete se osea: bolno, usamljeno, zbunjeno, nestrpljivo,
neraspoloeno, srdito, ogoreno, nesigurno, uznemireno, uasnuto, povreeno, snudeno,
nelagodno, alosno, prazno, umorno, zabrinuto, napeto, uplaeno, razoarano, razdraeno,
zbunjeno.
16
VODI KROZ SAVET RODITELJA
17
VODI KROZ SAVET RODITELJA
18
19
Detetov memorandum
Susan Shapiro
?
Ne kvari me. Znam da ne treba da imam sve to traim.
Samo te proveravam.
?
Ne boj se da bude odluan sa mnom. Ja to vie volim.
sve to mogu.
?
Ne obeavaj. Moda nee moi da ispuni,
?
Ne zaboravi da volim da eksperimentiem.
18
VODI KROZ SAVET RODITELJA
19
VODI KROZ SAVET RODITELJA
20
LITERATURA
Vukovi-ahovi, N. (2000): Prava deteta i meunarodno pravo,
Jugoslovenski centar za prava deteta, Beograd.
Miloevi, N. (2002): Uticaj saradnje porodice i kole na socijalno ponaanje i kolsko
postignue uenika, Zbornik Instituta za pedagoka istraivanja, br. 34, str. 193-212,
Beograd
Polovina, N., Bogunovi, B. (2007): Saradnja kole i porodice, Zbornik instituta za
pedagoka istraivanja, str. 429-433, Beograd.
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja
Konvencija o pravima deteta
uni-Cicvari, J., Todorovi, Z. (2006): Vodi za roditelje dece predkolskog uzrasta,
Uiki centar za prava deteta, Uice.
Strategija za decu i mlade optine Uice, 2005.
Omladinski komunikacioni centar (2005): Saveti roditelja, Banja Luka
20
VODI KROZ SAVET RODITELJA