Primjeri za motivaciju uenika

1. Upoznavanje. Uenici se kreu prostorom u pratnji glazbe. Kada se glazba zaustavi

pozdravljaju se svaki puta drugaije te kau svoje ime. Nain na koji e se pozdraviti
zadaje voditelj grupe. ( Nakloniti se, rukovati se lijevom rukom....)
2. Upoznavanje. Uenici sjede u krugu. Najprije dlanovima jedanput udare o koljena,
zatim pljesnu te pucnu prstima lijeve pa desne ruke. Kada pucu prstima lijeve ruke
kau svoje ime, a kad pucnu prstima desne kau ime nekoga iz kruga. Nakon toga
imenovani uenik ponovi isto, ali kae ime nekog drugog uenika.
3. Upoznavanje. Uenici sjede u krugu. Jedna stolica je vika. Uenik do kojeg je prazna
stolica sjedne na nju i kae: Ja sjedim.... Sljedei uenik sjedne na praznu stolicu i
kae: ...na klupi.... A uenik poslije njega takoer sjedne na prazmu stolicu i kae:
...s mojim/mojom prijateljem/prijateljicom______ . (pozove nekoga iz kruga).
4. Abeceda. Uenici stoje u krugu i govore abecedu redom kako na koga doe koje
slovo.
5. Abeceda. Uenici sjede u krugu i govore abecedu redom kako na koga doe koje
slovo. Najprije dlanovima jedanput udare o koljena, zatim pljesnu te pucnu prstima
lijeve pa desne ruke. Svaki put kad pucnu prstima izvikuju isto slovo abecede.
6. Abeceda. Igra vjeala- rijei ili reenice.
7. Bingo- slova, brojke
8. Potapanje brodova. Uenici nacrtaju 10 puta 10 polja koje oznae slovima i brojevima.
U polja napiu zadane rijei vodoravno ili okomito. Zatim u paru jedan drugome
pogaaju gdje su rijei na nain da kau npr. A2, B3....
9. Vrua stolica. Jedan uenik sjedi leima okrenut ploi. Uiteljica/uitelj napie na
plou neku rije koju taj uenik ne smije vidjeti. Ostali uenici iz njegove ekipe mu
objanjavaju koja je to rije. Ili uenik koji sjedi okrenut leim ploi postavlja pitanja,
a drugi mu odgovaraju.
10. Pogodi tko si! Uenici sjede u krugu. Svakom se ueniku na elo zalijepi papiri na
kojem je napisana neka rije. Uenici vide tue rijei ali svoju ne. Zatim redom
postavljaju pitanja kako bi otkrili tko ili to su. (Jesam li ja osoba? Imam li dvije
noge?...)

11. Uiteljica/uitelj zada uenicima 10-12 slova od kojih trebaju napraviti to vie rijei.
Ne smiju dodavati druga slova, ali slova koja imaju smiju koristiti i po dva puta u
jednoj rijei.
12. Brojevi. Uz ritam valcera uenici se kreu i broje. Lijeva naprijed, desna u stranu,
lijeva se prikljui desnoj, zatim desna naprijed, lijeva u stranu, desna se prikljui
lijevoj.... Kako na prave koji korak tako kau broj po redu.
13. Brojevi. Uenici dobiju listi s izmijeanim brojevima od kojih kada se spoje crtama
nastane neki oblik. Uiteljica/uitelj izgovara brojeve, a uenici moraju prepoznati
broj te ga spojiti s predhodnim. (deva)
14. Brojevi i stvari ili iva bia. Na plou nalijepimo 10 ili 15 slika nekih predmeta, ivih
bia... Uenici imenuju sliice koje zatim okrenemo na drugu stranu tako da ih uenici
ne vide. Iznad svake sliice napiemo broj. Uenici po sjeanju govore koja je sliica
skrivena pod kojim brojem. (Broj pet je jabuka.)
15. Boje. Kartonie izreemo u obliku stabla, koja su s jedne crne boje, a s druge raznih
boja (svako stablo je drugaije boje). Uenici pitaju: Je li stablo crvene boje?... Kad
su pogodili crtaju stablo u toj boji.
16. Zanimanja. Uenici i uiteljica/uitelj zajedniki ponove nauena zanimanja. Jedan
uenik izae iz razreda dok drugi izaberu jedno zanimanje. Uenik se vrati u razred i
nabraja zanimanja. Kada kae ono zanimanje koje su uenici odabrali uenici kau:
Pogodak!.
17. Zanimanja. Uenici crtaju neko zanimanje, tj. crtaju ovjeka koji obavlja to zanimanje.
Dijelove tijela crtaju pomou alata kojim obavlja to zanimanje. (domaica- glava je
lonac, oi i ui su tanjuri, kosa su mrkve......)
18. ivotinje. Jedan uenik je voditelj grupe. Taj kae neku ivotinju, a ostali je moraju
prikazati pantomimom i glasanjem. Svaki uenik je voa na 2 minute.
19. ivotinje. Na ploi nacrtamo Noinu arku. Uenici odluuju koje e ivotinje ui u nju
te ih zapisuju na papirie (mujaka i enku). Papirii se zatim izmijeaju. Svaki uenik
izvue po jedan papiri tako da drugi ne vide. Pantomimom prikazuju koja je to
ivotinja. Kada ostali uenici pogode o kojoj je ivotinji rije, papiri se privrsti na
plou te se potrai par toj ivotinji. ( Gdje je lavica?, Gdje je konj?....)
20. Voe i povre. Na plou napiemo neko voe. Jedan uenik zamisli neko drugo voe
ili povre koje je po neemu slino ili razliito od zadanog. Ostali uenici moraju
pogoditi to je zamislio.

21. Zemljopis. Uenici stoje u krugu i u rukama dre ue. U vremenu od 2 minute
pokuaju napraviti granicu Hrvatske.
22. Zemljopis. Igra memory. Uenici trebaju spojiti imena gradova sa sliicama na kojima
su nacrtana obiljeja tih gradova ( Pula- Arena, Zadar- crkva svetog Donata,
Dubrovnik- zidine...)
23. Zemljopis. Mentalna mapa. Na ploi u krugu napiemo Hrvatska i povuemo crte na
ijim krajevima napiemo rijeke, planine, gradovi, jezera, nacionalni parkovi...
Uenici se trebaju sjetiti i napisati to vie njih.
24. Zemljopis. Gdje se nalazi Hrvatska? Uenike podijelimo u skupine koje od kolaa
izreu kontinente, oceane, mora i Hrvatsku. Zatim ih trebaju smjestiti na stiropor
oblika kugle.
25. Sluba rijei. Uenicima na kartoniima podijelimo oznake S (subjekt), P (predikat),
At. (atribut).... Uiteljica/uitelj proita reenicu npr. Djevojica Mira pie lijepom,
crvenom olovkom. Kada uju koju rije uenici izlaze pred plou ako smatraju da je
proitana rije po slubi rijei njihova oznaka.
26. Padei. Uenici stoje u krugu, a samo je jedan unutar kruga s loptom u ruci. Uenik u
sredini kruga postavlja padena pitanja, a ostali odgovaraju na njih, ili obrnuto.( TKO
dri loptu u ruci?, TO dri Ivan u ruci?...)
27. Upravni i neupravni govor. Uenici sjede u krugu dok jedan obilazi krug. Kada se
uenik po svojoj elji zaustavi iz jednog uenika taj mora rei neku reenicu, npr. Ja
volim jagode. Uenik koji stoji iza tog uenika tu istu reenicu mora rei u
neupravnom govoru, npr. Ante je rekao da voli jagode.
Sljedei krug naprave isto, ali u upravnom govoru. Uenik koji sjedi kae, npr. Mi
sjedimo u krugu., a uenik koji stoji kae: Rekao je Ivan.
28. Glagoli i prilozi. Dio uenika izae pred uionicu i smisle nekoliko glagola (svaki po
jedan ili im se odredi koliko glagola moraju smisliti). Drugi dio uenika smisi jedan
prilog. Kada se uenici, koji su bili izali van uionice, vrate kau neki od glagola.
Uenici druge grupe pantomimom pomou to glagola pokuaju prikazati prilog. Ako
grupa ne pogodi, isto pokuaju s drugim glagolom koji im kae prva grupa. I tako sve
dok ne pogode.
29. Upitne reenice. Jedan uenik dri lutku i odgovara na pitanja koja ostali uenici
postavljaju lutki.
30. Upitne reenice. Uenici stoje u krugu. Jedan uenik apui postavi pitanje ueniku
do sebe. Taj uenik na glas odgovori na zadano pitanje. Ostali uenici moraju pogoditi

koje je pitanje postavljeno. ILI Svaki uenik dobije papiri s pitanjem na koji treba
odgovoriti, a ostali moraju pogoditi koje je pitanje dobio. Dobije odgovor; treba
postaviti pitanje. Ostali pogaaju koji je odgovor.
31. Upitne reenice. Uenici su podijeljeni u dvije skupine. Dva uenika iz svake skupine
tre do stola na kojem su omotnice, a u svakoj od njih je jedno pitanje izrezano u
dijelove. Par uzima jednu omotnicu i pokuava sloiti pitanje koje moraju napisati na
plou.
32. Jednina i mnoina. Uenike podijelimo u dvije skupine. Jedna skupina kae neku rije
u jednini, a druga tu istu rije mora rei u mnoini. Skupine se izmjenjuju.
33. Glagolska vremena. Uenike podijelimo u tri skupine. Jedna skupina kae i na plou
napie reenicu u sadanjem vremenu. Druga skupina mora tu istu reenicu napisati u
prolom vremenu, a trea u buduem. Zatim skupine nakon nekog vremena mijenjaju
vremena.
34. Abeceda i vrste rijei. Uenici na plou ispiu abecedu. Za svako slovo moraju
napisati rije koja poinje tim slovom. Rijei mogu biti samo glagoli, samo imenice,
samo pridjevi, voe, povre....)
35. Pria. Uiteljica/uitelj pria priu. Kada u prii doe do mjesta u kojem likovi neto
uju, vide, osjete opipom ili njuhom uenici moraju napraviti odreene pokrete. Ako
ih ne naprave, znai da ne prate priu. (Pokreti: uju- ruke na ui kao da prislukuju,
gledaju- naprave rukama dalekozor, osjete njuhom- zatvore nos, osjete opipom- dotiu
vrcima prstiju obraze)
36. Igra rijeima. Na plou napiemo neku rije. Jedan uenik napie rije koja ga asocira
na napisanu rije. Zatim sljedei uenik napie rije koja ga asocira na rije koju je
napisao uenik prije njega. I tako u krug. (snijeg-snjegovi-lonac-kuhinja-kolabaka....)
37. Uenicima pokazati dio slike. Govore na to ih asocira taj djeli slike ili to misle da je
na cijeloj slici prikazano. Stariji uenici mogu napisati kratku priu o tome to misle
da je to i to se s time dogodilo.
38. Igra rijeima. Uiteljica kae: Krenula sam na put, a u torbu sam spremila kiobran..
Zatim prvi uenik ponovi to isto i doda tome jo jedan predmet (Krenula sam na put, a
u torbu sam spremila kiobran i naoale.) Sljedei ponovi to sve i doda jo jedan
predmet.
39. Ponavljanje rijei. Uiteljica/uitelj priaju priu u kojoj se pojavljuju rijei koje ele
ponoviti s uenicima. Uenici sluaju i crtaju predmete koje su uli. ( Moja soba je

velika. Ima tri prozora. Na sredini sobe je tepih. U jednom kutu je moj krevet..... ili U
jednom gradu ispod velike planine odrasla je djevojica Vera. Taj grad nije velik, ali
ima visoki toranj. Kroz grad protjee potok....)
40. Ponavljanje rijei. Na ploi nacrtamo ormar. Jedan uenik govori to je u ormaru, a
drugi crtaju.
41. Diktat. Uenike podijelimo u dvije skupine. Svaka skupina dobije tekst koji trebaju
brzo i tono napisati na plou, ali tako da jedan uenik ita, a drugi slua proitano te
tri to isto napisati na plou. Zatim sljedei.... Na kraju slijedi provjera tonosti
napisanog diktata.
42. Diktat. Rad u paru. Uenici imaju tekst u kojem nedostaju neke rijei. Prvi uenik iz
para ima rijei koje nedostaju drugom ueniku, a drugi uenik ima rijei koje
nedostaju prvom ueniku. Jedan drugome diktiraju tekst koji im nedostaje.
43. Tekst. Proitati neku priu/neki tekst. Ispriati ju/ga iz drugog gledita, neke druge
osobe. Napisati to isto.
44. Podijeliti uenicima tekst pjesme kojoj nedostaju neke rijei. Uenici sluaju pjesmu i
zapisuju rijei koje nedostaju.
45. Proitati neki tekst. Uenici se podijele u dvije skupine. Jedna je za, slae se s onim o
emu tekst govori, a druga je protiv toga. Najprije se dogovore zato su za ili protiv, a
zatim raspravljaju o tome.
46. Pictionary.
47. Uiteljica/uitelj zada uenicima neku poznatu osobu. Uenici napiu pitanja za tu
osobu. Zatim se zamijene za biljenice, pretvaraju se da su ta osoba i odgovaraju na
pitanja.
48. Papirii na kojima su po tri pitanja vezana uz naueno gradivo. Uenik odabere broj
jedan, dva ili tri, izvue papiri, proita pitanje i odgovori na njega. Takoer moe
jedan uenik proitati pitanje, a drugi odgovoriti.
49. Glazbeni. Jedan uenik izae van iz uionice dok drug sakrivaju nek predmet. Nakon
toga mu pomau pronai taj predmet na nain da pjevaju jednu od pjesmica koje su
nauili. Glasnije e pjevati ako je uenik blie predmetu, a tie ako je uenik daleko od
predmeta.