8.12.

2015

UVOD U GRADITELJSTVO
9. PREDAVANJE

9. PROMETNICE

Ceste
Razvoj

cestogradnje
suvremenih cesta
Elementi ceste
Odlike

eljeznica
Razvoj

PROMETNICE

eljeznice
suvremenih eljeznica
Elementi eljeznike pruge
Odlike

Plovni putovi
Znaajni
Odlike

plovni putovi
suvremenih plovnih putova

Zrane luke

Razvitak cesta u Hrvatskoj

zranih luka
Antika (Rim)
Odlike suvremenih zranih luka
Srednji vijek
Turska i Austro-Ugarska
Suvremena mrea autocesta
Razvoj

9.1 Ceste
Cesta je prometna graevina, smiljeno izgraena u
prostoru i namijenjena kretanju cestovnih vozila. U
presjeku ceste mogu biti predviene prometne povrine i
za druge sudionike u prometu, primjerice pjeaki
hodnici i biciklistike staze.

9.1 Ceste
Ponekad koristimo i pojam put, koji podrazumijeva i
razne utabane staze i skromnije prolaze koji ak i ne
moraju biti posebno graeni ve su jednostavno nastali
prolaenjem ljudi, stoke ili vozila.

8.12.2015

9.1 Ceste

9.1 Ceste

Autocesta je javna cesta namijenjena samo za promet

motornih vozila, a sastoji se od najmanje dva prometna
traka u svakom smjeru. Pripada u najvii rang ceste i ona
esto predstavlja zatvoren sustav s naplatom (potpuno
ograena i odvojena od ostalih prometnih tokova).

Razvoj cestogradnje

prvi putovi u prirodi nastali su kao utabane staze kojim su migrirale

ivotinje, a oko 10.000 g.pr.Kr. te iste putove poeli su koristiti ljudi lovci
koji su pratili krda ivotinja
oko 4.000 g.pr.Kr. poinju se putovi poploavati, veinom oko prvih ljudskih
naselja
najstarija otkrivena inenjerski projektirana cesta nalazi se u Engleskoj i
datira iz 3.800 g.pr.Kr

rekonstrukcija

Velikim Kineskim zidom mogla

su prolaziti i kola

Stari Egipani konstruirali su kamenom poploene ceste kako bi mogli po

njima pomicati kamene blokove za gradnju piramida oko 3.000 g.pr.Kr.
Stari Kinezi grade velike mree cesta od 1.100 g. pr.Kr. Do 20 g.po.Kr. imali
su preko 40.000 km cesta

9.1 Ceste

9.1 Ceste

Povijest cestogradnje

Rimljani su gradili mree cesta kroz svoje carstvo, prvenstveno za potrebe

kretanja vojske pri osvajanjima, ukupno su izgradili oko 150.000 km cesta
Rimska tarac
cesta u
Pompeiima.

Povijest cestogradnje

Inke su gradile mree cesta kroz Ande, a Maje kroz Meksiko jo prije otkria
Novog svijeta

Rimski Appianski put

prva autocesta

Mrea
cesta u
Andama

Popreni presjek rimske ceste

Prva ustanova za izvedba, odravanje i naplaivanje cesta nastala je u

Britaniji oko 1706.g. u okviru crkvenih upa
Pierre Marie Jrme Trsaguet (1716-1796) u Francuskoj i John Loudon
McAdam (1756-1836) u Engleskoj su bili prvi zapaeniji inenjeri za ceste
u vrijeme industrijske revolucije bio je vei naglasak na gradnji eljeznice

Cestovna mrea
rimskog carstva

8.12.2015

9.1 Ceste

Povijest cestogradnje

Prve ceste sa suvremenim betonskim i asfaltnim kolnikim zastorima,

namijenjene prometovanju tada sve prisutnijim automobilima, poinju se
graditi krajem 19. i poetkom 20. st.

9.1 Ceste

Odlike suvremenih cesta - podjele

prema privrednom i drutvenom znaenju:

magistralne
regionalne
lokalne

prema vrsti prometa:

ceste za motorni promet
(autoceste i ostale ceste)
ceste za mjeoviti promet

prema veliini motornog prometa

po razredima 1. do 5. razred
(vrlo veliki do vrlo mali promet)

9.1 Ceste

Odlike suvremenih cesta - podjele

cesta u usijeku:

prema konfiguraciji terena

Prva suvremena autocesta je izgraena u Njemakoj 1921.g. Danas je

uobiajeno da se autocesta sastoji od najmanje dva prometna traka u
svakom smjeru, ali mogue je i vie (u okolici angaja je npr. ak 7 traka u
svakom smjeru).

u
u
u
u

ravnici
breuljkastom terenu
brdovitom terenu
planinskom terenu

9.1 Ceste

Odlike suvremenih cesta - podjele

Unutar i oko velikih gradova dogaa se koncentracija prometa pa imamo:

ceste
ceste
ceste
ceste

dravne auto-ceste
gradske auto-ceste
brze gradske prometnice
glavne gradske prometnice
gradske prometnice

cesta na nasipu

8.12.2015

9.1 Ceste

9.1 Ceste

Odlike suvremenih cesta - projektiranje

Projektiranje ceste (ali i svake druge prometnice) je sloen proces pa ga je

najbolje razloiti na nekoliko faza:

Odlike suvremenih cesta - projektiranje

odnosi se na inenjersko voenje trase kako bi ona bila efikasna i sigurna

koliine nasipa moraju otprilike odgovarati koliinama iskopa

1. Pretfaza
2. Geometrijsko projektiranje trase
3. Strukturalno projektiranje

2. Geometrijsko projektiranje trase:

1.Pretfaza
definira se strateki poloaj i pruanje ceste, treba definirati bitne toke
bitne toke su prvenstveno dvije toke koje elimo spojiti prometnicom, to su
centri prometa iz kojih elimo preuzeti promet
ostale bitne toke su toke kroz koje elimo da prometnica prolazi; one se
uvijek odabiru tako da se promatra prostor koji je pogodan za prolazak
prometnice i da se u tom prostoru razvija teritorij
Primjer: Autocesta A1 (Zagreb Split i prolazak kroz hrvatski teritorij)

Voenje ceste po padini serpentine ili zaokretnice

3. Strukturalno projektiranje
cesta mora biti dovoljno velika da prihvati odreen broj vozila u odreenom
vremenskom razdoblju (npr. 10.000.000 vozila u 20 godina) prije nego to je
treba rekonstruirati (neophodno je kontinuirano odravanje )

9.1 Ceste

9.1 Ceste

Elementi ceste

Stacionaa
udaljenost bilo koje toke na trasi od poetka trase mjereno po osi ceste
poetak trase je unaprijed odreena toka i oznaava se sa 0+000,00 km

Elementi ceste

Os ceste
tlocrtni poloaj ceste definiran je oblikovanjem osi ceste koja se geometrijski
sastoji od pravaca, krivina i krunih lukova. Os ceste prolazi sredinom kolnika.

8.12.2015

9.1 Ceste

Elementi ceste

Niveleta
presjenica vertikalne plohe koja prolazi kroz os ceste s gornjom povrinom
kolnika

9.1 Ceste

Popreni presjek ceste:

Rubni trak
osigurava rub kolnika od oteenja i dopridonosi sigurnosti prometa
irina mu ovisi o irini prometnog traka odnosno o projektiranoj brzini kretanja
vozila na toj cesti

9.1 Ceste

Popreni presjek ceste:

Kolnik
je ploha namijenjena prometovanju vozila na cesti
ukupna irina kolnika se sastoji od jednog, dva ili vie voznih trakova

9.1 Ceste

Popreni presjek ceste:

Bankina
osigurava bonu postojanost kolnike konstrukcije na nasipu
slui za smjetaj prometne signalizacije

8.12.2015

9.1 Ceste

Popreni presjek ceste:

Kolnika konstrukcija
prenosi prometno optereenje na posteljicu
sastoji se od kompaktnih i meusobno povezanih slojeva razliitih materijala

9.1 Ceste

Popreni presjek ceste:

9.1 Ceste

9.1 Ceste

Elementi ceste - tuneli:

Tuneli:
su podzemne prometne graevine u obliku cijevi iji krajevi zavravaju na
povrini terena
obino se grade tamo gdje se na trasi prometnice nalazi neka terenska zapreka
koju nije mogue ili nije isplativo zaobii, a prijelaz preko te zapreke bi zbog
uspona i padova te vee duine znaio slabljenje kvalitete prometnice
spadaju u vrlo zahtjevne inenjerske objekte za izvedbu i rizina mjesta za
sigurnost odvijanja prometa

Donji ustroj
je dio trupa ceste koji obuhvaa sve dijelove do razine posteljice
radovi na donjem ustroju su: uklanjane grmlja i drvea, iskop humusnog sloja,
svi iskopi, izrada nasipa i ureenje posteljice

Elementi ceste - tuneli:

Tuneli
moe ih se smatrati jednim od oblika
zemljanog trupa ceste
pri izvedbi tunela osim iskopa postoje
i mnogi drugi radovi
stoga se tunel obino smatra
posebnom graevinom

8.12.2015

9.1 Ceste

9.1 Ceste

Elementi ceste - vorita:

Elementi ceste - vorita:

vorita:
su toke na kojima se dvije ili vie cesta kriaju, isprepliu, spajaju ili razdvajaju
predstavljaju sloen i ozbiljan zadatak kod projektiranja cesta
esto podrazumijevaju izvedbu mostova za razdvajanje prometa u dvije ili jo vie
razina

Primjer rjeavanja vorita u dvije razine - nadvonjakom ili podvonjakom

9.2 eljeznice
eljeznica je prometni sustav koji podrazumijeva
prometno sredstvo koje se kree po stalno postavljenoj
metalnoj podlozi tranicama.

9.2 eljeznice

Razvoj eljeznice

prvi 6 km dugi eljezniki put izgraen je u Grkoj i prevozio je vagone koje

su gurali robovi u 6 st.pr.Kr. Pruga je bila izraena od utora u kamenu
vapnencu
prvi konjima pogonjen eljezniki sustav pojavio se Grkoj , Malti i
dijelovima Rimskog carstva prije 2000 godina, a koristio je tranice od
izrezanog kamena
oko 1550.g. u Europi se koriste drvene tranice
u kasnom 18. st. pojavile su se eljezne tranice koje je dizajnirao William
Jessop u Loughboroughu. On je 1802.g. otvorio prvu javnu eljeznicu u
Londonu koju su pogonili konji
prvu parnu lokomotivu na tranicama izgradio je Richard Trevithick 1804.g.
u Walesu. 1812.g. izgraena je eljeznica u Middletonu koja je koristila
lokomotive u komercijalne svrhe prevoenja ugljena

8.12.2015

9.2 eljeznice

9.2 eljeznice

Razvoj eljeznice

Razvoj eljeznice - eljezniki kolodvori

Stephensonova parna lokomotiva omoguila je irenje eljeznice diljem

Britanije i svijeta i ovakav transport postao je dominantan zemljani
transport sve do izuma aviona i automobila
1764.g. prva eljeznica u Americi
1892.g. prva elektrina eljeznica na Coney Islandu
nakon II. svjetskog rata Diesel eljeznice su zamijenile parne
od 1960.g. poinju se pojavljivati brze eljeznice

Elektrina lokomotiva

Razvoj eljeznice - eljezniki kolodvori

Neki od najsuvremenijih eljeznikih kolodvora su
nedavno izgraeni u Kini.

Oni sa svojim veliinama, kapacitetima i zanimljivim

oblikovanjem pokazuju mo trenutno najbreg
rastueg gospodarstva svijeta, onu ista mo koju su
nekad prezentirali kolodvori diljem Europe i S.A.D.-a.

Juni eljezniki kolodvor u Pekingu koji se prostire

na povrini od 320000 m2 izgraenog 2008.g.

U 19. stoljeu eljeznike su se kompanije natjecale

koja e imati najvei, najvelianstveniji i
najraskoniji eljezniki kolodvor.

Kolodvor Gare d'Orsay u Parizu bio je nevjerojatno

raskoan kolodvor sagraen 1900. u stilu secesijskih
palaa. Danas je prenamijenjen u muzej i galeriju.

Londonski kolodvor St. Pancras predivna je

neogotika zgrada koja je graena izmeu 1863. i
1872. U jednom razdoblju je bio zaputen i
zanemaren no danas je ponovno aktivan i kroz njega
godinje proe 6,6 milijuna putnika brzog europskog
vlaka Eurostara koji povezuje London i Pariz.

Diesel eljeznica

9.2 eljeznice

eljezniki kolodvor je izgraeno eljezniko postrojenje gdje se

vlakovi u pravilu zaustavljaju da bi ukrcali ili iskrcali putnike i teret.

9.2 eljeznice

Razvoj eljeznice - gradske eljeznice

Tramvaj:
je elektrino eljezniko vozilo za gradski prijevoz, iji se elektrini motor napaja
preko kontaktne elektrine mree
u prolosti su se kao naini pogona koristili konji za vuu i dizel motori
elektrini tramvaj uzrokuje puno manje oneienje zraka u urbanim sredinama
i razina buke je mnogo manja od autobusa na fosilno gorivo
prvi tramvaj sa konjskom vuom se pojavio 1807. godine u Walesu
prvi elektrini tramvaj se pojavio 1884. u Brighton-u u Engleskoj
u Zagrebu je konjski tramvaj uveden 1891.godine , a prvi elektrini tramvaj
putene je u pomet 1910. godine.

Novi Wuhanski eljezniki kolodvor koji se prostire

na 350000 m2 a dovren je 2009.g.

Zagrebaki elektrini tramvaj nekad i danas

8.12.2015

9.2 eljeznice

9.2 eljeznice

Razvoj eljeznice - gradske eljeznice

Metro (Subway, Underground, U-Bahn):

Razvoj eljeznice - gradske eljeznice

Metro (Subway, Underground, U-Bahn):

podzemna brza gradska eljeznica

potpuno odvojena od ostalih oblika prometa u gradu
velika prijevozna mo i kapacitet
prva brza gradska podzemna eljeznica je uvedena u Londonu 1863. godine.
imaju je svi veliki Europski i svjetski gradovi
tranice pod naponom, esto obloene gumom da bi smanjile vibracije i buku

Gradnja stanice podzemne eljeznice u Pragu

Glasgow

London

9.2 eljeznice

9.2 eljeznice

Razvoj eljeznice - super brze eljeznice

Razvoj eljeznice - gradske eljeznice

New Jersy

su putniki vlakovi koji prometuju na znatno veim

brzinama (iznad 200 km/h) od standardnih vlakova
u primjeni super brze eljeznice prometuju na
brzinama od 250 do 430 km/h
Francuski super brzi vlak TGV dri brzinski rekord na
klasinim tranicama od 574 km/h, dok ipak u
primjeni prometuje na neto manjim brzinama do
300 km/h.

S-Bahn:
uvedena 1930. u Njemakoj
slui prometu u velikim gradovima i regionalno izmeu velikih gradova na
manjim udaljenostima
karakteriziraju je velike brzine i visoka efikasnost, sinkronizirani vozni red za
gui promet, elektrine lokomotive i vrata vagona u nivou platforma za putnike

Francuski TGV super brzi vlak

u Japanu je razvijen magnetski lebdei vlak

on se kree na jednoj tranici koja inducira
magnetsko polje na kojem vlak lebdi, i na taj nain
se izbjegava trenje sa podlogom, a kretanju vlaka
jedini otpor prua zrak
magnetski lebdei vlak Maglev dri brzinski rekord
od 581 km/h, a prometuje brzinom od 431 km/h na
liniji grad Shanghai-aerodrom Pudong

Berlinska gradska
eljeznica

Mnhenska
gradska eljeznica

Shanghai magnetski vlak

8.12.2015

9.2 eljeznice

Razvoj eljeznice - super brze eljeznice

U Kini je izmeu dva velika gospodarska sredita

Pekinga i angaja od 2008. do 2011.g. izgraena i
otvorena pruga za super brzu eljeznicu.

Prvotno je projektirana za vlakove koji su trebali

prometovati brzinama od 380 km/h, ali je
ustanovljeno da bi trokovi odravanja tranica za
tako brzi promet bili preveliki pa je brzina
prometovanja vlakova reducirana na 300 km/h.
Super brza eljeznica Peking-angaj

9.2 eljeznice
Odlike suvremenih eljeznica eljeznika pruga
eljeznika pruga je izgraena kopnena prometnica namijenjena
odvijanju eljeznikog prometa.

Osnovna podjela eljeznikih pruga je:

eljeznike pruge od znaaja za meunarodni promet
eljeznike pruge od znaaja za regionalni promet
eljeznike pruge od znaaja za lokalni promet

irina pruge predstavlja popreni razmak izmeu tranica

standardna irina pruge - 1435 mm (u Europi, SAD, Kini, Hrvatskoj)
irokotrane eljeznice - 1676 mm (u Argentini, Bangladeu, Kanadi, Indiji )
- 1520 mm (u bivim zemljama SSSR-a)
uskotrane eljeznice - 1000 mm (u Brazilu, Boliviji)

9.2 eljeznice
Odlike suvremenih eljeznica

eljezniki transport je energijski najtedljiviji nain zemljanog transporta

minimalno trenje kotaa i tranica,
mala povrina izloena otporu zraka pri kretanju u odnosu na teret koji prevozi
potrebno mu je oko 50-70% manje energije za prijenos iste teine tereta u
odnosu na cestovni transport
tranice i veznici jednakomjerno raspodjeljuju teret na podlogu

jedan od najsigurnijih naina transporta

zahtjeva manje prostora za prijenos jednake veliine tereta od cestovnog

prometa

9.2 eljeznice
Elementi eljeznike pruge

eljeznika pruga se sastoji od donjeg i gornjeg eljeznikog ustroja.

Donji ustroj je element eljeznike pruge kojim se stvara zavrna

ravna povrina planum na koju nalijee gornji ustroj i koji mora biti
u stanju preuzeti sva nanesena stalna i prometna optereenja.

Pod donjim eljeznikim ustrojem se podrazumijevaju:

geotehnike graevine (usjeci, nasipi, zasjeci, tuneli, galerije)
konstrukcijske graevine (mostovi, vijadukti, podvonjaci, pothodnici, propusti)
eljezniko cestovni i pjeaki prijelazi u istoj razini

Gornji ustroj je neposredna podloga za kretanje eljeznikih vozila.

Gornji ustroj ine:

kolosijek
tranice
privrsni i spojni pribor
pragovi i zastor
kriita i skretnice
okretaljke i prijenosnice

10

8.12.2015

9.2 eljeznice

Elementi eljeznike pruge - eljezniki kolosijek:

sastoji se dviju paralelnih (elinih) tranica montiranih na poprene grede

(veznici)
poprene grede su drvene, betonske ili eline (pa ak i od opeke) i dre
tranice na fiksnoj udaljenosti

9.2 eljeznice

Elementi eljeznike pruge - tranica:

drveni veznici

elini veznici

betonski veznici

je trak od valjanog elika posebnog presjeka

Tranice se spajaju sa podlogom na poprene grede

pomou privrsnog pribora, koji je najee vijanog
tipa, to omoguuje opetovano popravljanje ili
zamjenu pojedinih dotrajalih eljeznikih pragova.

Uzduno nastavljanje i meusobno spajanje tranica:

zglobna veza nepogodna za brze eljeznice

elina stezaljka

zavarena kontinuirana veza

veznici od opeke

9.3 Plovni putovi

Obiljeene kontinentalne ili morske vodne povrine po
kojoj se sigurno gibaju plovila. Ukljuuje rijeke, jezera,
oceane i kanale.

Razlikuju se dva sustava plovnih putova:

morski plovni putovi
unutarnji plovni putovi

Morski plovni putovi obuhvaaju sva plovna morska prostranstva (oceane i

mora) i uske plovne pojaseve morske kanale koji mogu biti prirodni ili
umjetno stvoreni.

Unutarnji plovni putovi obuhvaaju sve plovne dionice rijeka, kanala i

jezera. Te plovne dionice mogu biti prirodne ili su umjetno stvorene
(ureivanje i produbljivanje korita rijeka, prokopavanje kanala).

9.3 Plovni putovi

Znaajni plovni putovi

Sueski kanal
kanal izmeu Mediterana i Crvenog mora,
omoguuje morski promet izmeu Europe i Azije
sastoji se iz dva dijela sjeverno i juno od
Velikog Gorkog jezera
prokopan i otvoren za promet 1869.
nema razlika u visini mora stoga nema ustava
plovni profil 16m
kroz njega se danas odvija 14% svjetskog
morskog prometa
kopanje kanala

pogled iz Zemljine orbite

11

8.12.2015

9.3 Plovni putovi

Znaajni plovni putovi

Korintski kanal

9.3 Plovni putovi

Znaajni plovni putovi

spaja Korintski zaljev sa Saronskim zaljevom u Egejskom moru.

prolazi kroz uski Korintski prolaz i razdvaja poluotok Peloponez sa ostatkom
grkog kopna, inei ga tako otokom
kanal je dug 6,3 km, irok 21 metar i graen je od 1881-1893.
strmo je usjeen u sedimentnu stijenu a podruje u kojem se nalazi je iznimno
seizmiki aktivno
esto je bio zatvaran zbog odrona stijenja u kanal uslijed potresa

Panamski kanal
spaja Atlantik i Pacifik, duine 82 km
sastoji se od dva umjetna jezera,
nekoliko umjetnih kanala i tri seta
ustava zbog razlika u visini mora
izgraen 1914.g.

ustava Gatun Locks

produbljivanje kanala

9.3 Plovni putovi

Znaajni plovni putovi

Velika Jezera
pet velikih jezera na granici Amerike i Kanade
na njima se nalaze ustave koje omoguuju
plovidbu prekooceanskim brodovima odreene
irine u unutranjost kontinenta

9.3 Plovni putovi

Znaajni plovni putovi

Obalni plovni put u Americi uz Atlantik i Meksiki zaljev

dug 4800 km, dijelom prirodni vodotoci, dijelom prokopani kanali

dva dijela: od Texasa do Floride i od Floride do Bostona nisu povezani
minimalne dubine od 2,1 do 2,7 m
rekreacijska i komercijalna korist promet nafte, graevnog materijala, hrane

12

8.12.2015

9.3 Plovni putovi

9.3 Plovni putovi

Znaajni plovni putovi

Odlike suvremenih plovnih putova

Dunavska plovna mrea

Najvei sustav unutranjih plovnih putova u Europi
3500 km duga europska transverzala koja spaja Sjeverno i Crno more
U sklopu nje je 500 km regulirane rijeke Rajne, 384 km kanalizirane rijeke
Majne, 171 km dug kanal Majna - Dunav i 2411 km reguliranih i kanaliziranih
dunavskih dionica

Suvremeni plovni put podrazumijeva ureenost za sigurnu plovidbu plovila i

definiranost putem navigacijskih oznaka.

Odreen je trasom, irinom i dubinom, radijusom krivine, te slobodnom

visinom ispod mostova i zranih kablova.

Mora zadovoljiti sljedee kriterije:

mora biti dovoljno dubok da dopusti brodovima dubokog gaza plovidbu
mora biti dovoljno irok da dopusti prolaz brodovima odgovarajue irine
ne smije na svojem pruanju imati zapreke tipa vodopada, brzaka ili ako takvi
postoje mora se kanalima osigurati njihovo zaobilaenje
na svojem putu ne smije imati izvedene mostove koji su nii od najvieg
oekivanog broda koji plovi tim plovnim putom

9.4 Zrane luke

Zrana luka je prostor koji obuhvaa operativne
povrine, objekte, ureaje, postrojenja, instalacije i
opremu, namijenjenu za kretanje, uzlijetanje, slijetanje
i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova,
putnika i roba.

9.4 Zrane luke

Razvoj zranih luka

Prije gradnje prvih zranih luka zrakoplovi su slijetali na zatravljene terene,

dok su hidroavioni slijetali na vodene povrine.

Najstarija zrana luka na svijetu koja je kontinuirano u funkciji je College

Park (Maryland, SAD). Nju je osnovala amerika vojska 1909. za obuku
svojih prvih pilota.

13

8.12.2015

9.4 Zrane luke

9.4 Zrane luke

Razvoj zranih luka

Razvoj zranih luka

Porastom teina i veliina zrakoplova pojavila se potreba da se povrine na

koje slijeu zrakoplovi opreme kolnikim konstrukcijama.

Danas vie od 50 aerodroma ima promet vei od 10 milijuna putnika

godinje, dok est zranih luka ima promet vei od 30 milijuna putnika.

Prva zrana luka na svijetu s betoniranom uzletno - sletnom pistom i

opremljena kontrolom leta je sagraena 1920. u Croydonu nedaleko od
Londona.

Suvremene zrane luke danjanjice zauzimaju povrine vee od 1000

hektara. Najprostraniji na svijetu je aerodrom Kralja Khalida u Rijadu u
Saudijskoj Arabiji. Povrina mu je 22464 ha.

9.4 Zrane luke

9.4 Zrane luke

Odlike suvremenih zranih luka

Podjela prema namjeni:

Odlike suvremenih zranih luka

civilni
vojni
mjeoviti

Graevno-tehnike elementi aerodroma propisani su prema:

kategoriji aerodroma:
odreuje se s obzirom na stupanj opremljenosti aerodroma za slijetanje
zrakoplova mjerilo je vidljivost i opremljenost instrumentima

klasi aerodroma
definirana je s vrstom kolnike konstrukcije, njenom deformabilnosti i ostalim
karakteristikama

kodnoj grupi aerodroma

definirana je prema referentnoj duljini uzlijetanja i oekivanoj vrsti zrakoplova

Civilni aerodromi su opremljeni putnikim

terminalima koji su bogati sadrajima
- budui putniki terminal aerodroma Pleso

Vojni su aerodromi opremljeni

instalacijama za boravak i uvjebavanje
pilota i obrambenim graevinama

14

8.12.2015

9.4 Zrane luke

9.4 Zrane luke

Nova zgrada terminala zrane luke Zagreb primjer

najsuvremenije mogunosti graditeljskog projektiranja

Kod koncipiranja aerodromske zgrade primijenjene

su vrhunske spoznaje o urbanizmu i arhitekturi.

Ekoloki odrivi koncept vidljiv je u koritenju

ekoloki odrivih materijala, centralnom upravljanju
energijom, komunalnim i vodenim resursima,
koritenju prirodnog svijetla.

Osnovne funkcije zrane luke su odlazak, dolazak i

transfer putnika, a organizacija tih funkcija sloena
je po okomitoj raspodjeli. Sve razine su meusobno
povezane pokretnim stepenicama i dizalima u
jezgrama.

Za potrebe izgradnje jednog aerodroma u Japanu izgraen je cijeli umjetni otok

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Antika (Rim)

u Hrvatskim su krajevima prolazile rimske legije i gradile ceste pa je mrea ovih cesta bila gusta
smjerovi pruanja tih cesta podudaraju se i sa dananjim suvremenim prometnicama i
gradovima u Hrvatskoj

Mrea vjerojatnih i
ustanovljenih rimskih cesta
na podruju Hrvatske
glavne ceste:

Aquileia Emona (Ljubljana)

Poetovio (Ptuj) Mursa
(Osijek) Sirmium (Sr.
Mitrovica)
Aquileia Tarsatica (Trsat)
Senia (Senj) Salona (Solin)
Epidaurum (Cavtat)
Skadar
Emona - Siscia (Sisak)
Cibalae (Vinkovci) Salona
Bistue Nova (Zenica)
Sirmium
Salona Andetrium (Mu)
Burnum (uplja Crkva) Siscia

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Srednji Vijek

dobre Rimske ceste nakon raspada carstva su zaputene i propadaju

U unutranjosti cestogradnja nije napredovala, a na moru se promet
odvijao preteno morem dio cesta je uspostavljen kao veza tih putova s
unutranjou
oivljavanje prometa na hrvatskom tlu poinje ponovno u 13.st. i do
poetka 15.st. postupno su se razvijali i jaali promet i trgovina na relaciji
sjever-jug
roba tada preteno putuje cestama iz Ugarske i sredinje Hrvatske preko
Velebita i Kapele prema lukama na Jadranu taj put se naziva via regis,
via publica ili via magna
grad Senj je svojim geografskim poloajem zauzimao vano prometno
mjesto trgovako vorite Italije i Venecije te nae unutranjosti i naeg
mora. Senj je naime svojim poloajem omoguavao da se najpovoljnije
prijee Velebit.
na podruju Istre takoer je postojao vaan put pod nazivom Ukarski
put koji je od Moenice prelazio preko Uke na drugu stranu preko
naselja Mala Uka

15

8.12.2015

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Srednji Vijek

Turska i Austro-Ugarska

kada su Osmanlije zauzimale hrvatske krajeve od Slavonije do Like prometni putovi

na tim podrujima su naputeni i bez prometa
Senj je ostao kao jedina luka na Jadranu i glavna utvrda pa se ovdje odvijala
glavnina prometa prema unutranjosti
Kroz itavo vrijeme ratovanja s Turcima promet se ili nije odvijao ili se odvijao s
potekoama. Kroz razdoblja primirja promet je bio neto vei, pa ak i sa Turcima.
kao posljedica turskih osvajanja ali i vlasti Venecije hrvatski je dravni teritorij do
kraja 17.st. rascjepkan i podijeljen to oteava gospodarsku situaciju pa tako i
razvoj cesta

Srednjovjekovni putovi u
Hrvatskoj, Slavoniji i Istri

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Turska i Austro-Ugarska

prva planinska cesta: Karolinska cesta (Karlovac Rijeka) 1725.-1736.

dobila naziv po Karlu III

na projektu ceste je radio Matija Antun Weiss inenjerski potpukovnik
doprinos razvoju Rijeke i sjevernog Primorja
prva cesta u Hrvatskoj graena s tvrdom kamenom podlogom koja je probila
planinsku barijeru izmeu unutranjosti i mora

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Turska i Austro-Ugarska

Jozefinska cesta (Karlovac Senj) 1775.-1779.

naziv prema vladaru Josipu II.
gradnju ceste je vodio potpukovnik Vinko Struppi (moe se rei da je on bio
prvi graditelj hrvatskih cesta)
trasa duga 100 km, poloena tako da na njoj uope nema znatnijih nasipa niti
usjeka, ali je bilo dosta minerskih radova.
irina ceste varirala je od 4 do 7 m
kolnik je bio izveden od grubo obraenih kamenih ploa s tekim rubnim
kamenima i dijagonalnim kamenim traverzama zbog odvodnje
na trasi je uveni Struppijev most preko Tounjice s tri svoena otvora

16

8.12.2015

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Turska i Austro-Ugarska

Lujzijanska cesta (Karlovac Rijeka) 1803 1809

cilj Austro-Ugarske je bio da povee prvenstveno Be s morem
poele su rasprave o gradnji plovnog puta (kanala) Zagreb-Rijeka i ak je
nastalo ''Drutvo za gradnju plovnog puta Zagreb
s poetkom radova na tom kanalu dolo je do velikih problema kod
produbljavanja Kupe kod Karlovca pa se je ubrzo od cijelog projekta odustalo i
poela je gradnja ceste
drutvo se preimenovalo u ''Drutvo za gradnju ceste Zagreb - more', a
graenje ceste vodi maral Austrijske vojske Filip Vukasovi.
Lujzijanska cesta duga je 134 km od Karlovca do Rijeke, iroka je 8.22 m na
dijelovima u pravcu, a u krivinama do 11.38 m.
Vrlo su racionalno i spretno izmjenjivani nasipi i usjeci, kako bi se postigla to
ispruenija trasa, povoljniji polumjeri krivina i izjednaile mase usjeka i nasipa.

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Turska i Austro-Ugarska

glavne ceste u Hrvatskoj i Slavoniji 1856.g.

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Turska i Austro-Ugarska

Ostale ceste u 18. i 19.st.

cesta preko Uke u Istri (1740.-1785.)

cesta Zagreb Karlovac (1750.)
cesta Senj Sv. Juraj (1783.)
cesta Senj Novi Vinodolski (1783.-1784,)
Terezijanska cesta Gospi Karlobag (1784. 1786.)
Dalmatinska cesta uta Lokva Otoac Gospi Graac Palanka (1785.1789.)
Ceste u Posavini, Slavoniji i Podravini (oko 1785.)
cesta Karlovac Glina Kostajnica (1785.)
Nova - Lujzijanska cesta Karlovac Rijeka (1803.-1811.)
cesta Obrovac Sv. Rok (1825.-1831.)
nova Jozefinska cesta Karlovac-Senj (1833.-1845.)

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Glavni trgovaki putovi u hrvatskoj do izgradnje eljeznice

17

8.12.2015

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Suvremena mrea autocesta

Suvremena mrea autocesta

Poloaj Hrvatske i prometni putovi koji je ujedinjuju s Europom:

Uzduno:

1. Jadranski prometni koridor

2. Koridor Save

Hrvatske prometnice su posve u skladu s Europskim prometnim

koridorima!
Geostrateki poloaj Hrvatske:
Mediteransko podruje
veza
Dunavski bazen

sjever i jug
istok i zapad

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Suvremena mrea autocesta
Popreno:

1. Sjeverni Jadran Dunavska regija I

2. Sredinji Jadran Sredinja Europa
3. Juni Jadran Dunavska regija II

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Suvremena mrea autocesta

Autocesta Gorian
Zagreb Karlovac
Rijeka Pula
projektirana je da
ostvaruje popreni
koridor koji povezuje
Dunavsku regiju
Europe sa Sjevernim
Jadranom.
Autocesta Macelj
Zagreb Split
Dubrovnik razvija
sredinji i juni
Hrvatski prostor.

Mrea hrvatskih
autocesta do 2012.
godine

18

8.12.2015

9.5 Razvoj cesta u Hrvatskoj

Suvremena mrea autocesta

Europski koridor Vc
Budimpeta Ploe
je na hrvatskom
teritoriju preteno
zavrena
u suvremenoj mrei
Hrvatskih autocesta
izgraeno je oko
1800 2000 km
novih cesta i
autocesta
kada cijela mrea
bude gotova
Hrvatska e imati
jednu od
najrazvijenijih
europskih mrea
autocesta

Hvala na panji!

Mrea hrvatskih
autocesta do 2012.
godine

19