Nikola Gelenir

Prirodno lijeenje biljem

i ostalim sredstvima

1989.g.

Digitalizacija knjige : Equilibrium

~
Mr Werklein Karlo o mojoj knjizi, za prvo izdanje, na
pisao je slijedee:
Knjiga je popularna. Pisana je laganim stilom te se preporua u prosvjeivanju narodnog zdravlja. Naroito danas
kad ljekovito bilje u narodu dobiva sve veu primjenu i sve
je znaajnije u suzbijanju i lijeenju mnogih bolesti. Autor
se osvrnuo i na ishranu i higijenu radnih ljudi, to je ta
koer od velikog znaaja za zdravlje ovjeka i njegovu radnu
sposobnost.
Autor je slikovito opisao svaku navedenu ljekovitu biljku
pa je italac lako moe prepoznati. Knjiga je podesna za
popularizaciju naeg domaeg ljekovitog bilja. Dobro e
doi pojedincu, kolama i zadrugama.
Bjelovar, mjeseca travnja 1967.
Mr Werklein Karlo
Tokom prodaje mojih izdanja stiglo je mnogo dopisa
zadovoljnih i oduevljenih italaca od kojih, zbog ogranie
nog prostora, donosim samo nekoliko:
Drug F. F. iz Legrada pie: Mnogo sam zadovoljan s
vaom knjigom. Iz knjige koristim recepte koji mi mnogo
zdravlju koriste. Bio sam godinama bolestan od plua da
sam jedva disao. im sam primio vau knjigu, izabrao sam
jedan od recepata za lijeenje plunih bolesti, aj sam uzi
mao kratko vrijeme i danas tako lagano diem i bez brige
se vozim na biciklu ...
H. S., Varadin: Vaa knjiga mi se veoma svia. U njoj
nalazim veliko bogatstvo za ovjekovo zdravlje, a to je naj
vrednije na ovom svijetu. Moje je miljenje da tu knjigu
svaka kua mora imati, kako bi ovjek znao ouvati svoje
zdravlje...

P. Lj., Zagreb: Prije mjesec dana popila sam aj koji

ste mi poslali protiv kalja. Nemam rijei s kojima bih vam
mogla zahvaliti na poslanom lijeku, odnosno bilju. Kaalj je
prestao, iako sam ga prije nekoliko mjeseci lijeila raznim
lijekovima i sirupima bez uspjeha. Ovaj va aj zaista
mi je pomogao ...
T. C, Drni: Javljam vam da sam primio vau knjigu
koja me toliko obradovala vie nego da sam dobio sto
'iljada na lutriji. im sam je stao itati, mogu vam rei da
jo ni jednu knjigu nisam s takvim uitkom itao kao vau.
Ne nalazim rijei s kojima bih vam zahvalio na vaem ve
likom trudu, strpljivosti i uspjehu ...
V. P., Lonja: Primio sam knjigu Lijeenje biljem i do
maim sredstvima. Zanimao me sadraj pa sam je odmah
otvorio i pregledao... Moj je zakljuak da zlata vrijedi, jer
je saeta i obuhvaa sve to je svakom ovjeku potrebno da
zna kako ouvati zdravlje.
A. B., Sarajevo: ... Sadraj knjige i sastav recepata
kao i mnogih drugih uputa je vie nego izvrstan odlian.
L. C, Split: ... Vaa knjiga je vrlo pouna. Korisna je
za svakog ovjeka i smatram da bi je svaka kua trebala
imati, jer je uvanje zdravlja najvee bogatstvo radnih ljudi,
a u vaoj knjizi je navedeno kako uvati zdravlje i lijeiti
bolest...
Autor

Predgovor

Koliko je na radni ovjek zainteresiran za uvanje svog

zdravlja i radne sposobnosti, najbolje pokazuje injenica da
knjiga: Prirodno lijeenje biljem i ostalim sredstvima iz
godine u godinu doivljava nova izdanja.
Nae moderno doba raspolae izvanredno dobrim bio
kemijskim lijekovima i antibioticima koji se sve vie usa
vravaju. Unato tome, ljekovite biljke svakim se danom sve
vie upotrebljavaju. Sve je vea upotreba biljnih ajeva,
ekstrakata, alkoholatura i sirupa, pa oni zauzimaju sve vie
mjesta na policama naih ljekarna. Kod nekih bolesti lije
nik je upravo primoran da se obrati ljekovitom bilju.
Lijeenje ljekovitim biljem ima vie prednosti: u svakom
bilju, pa i u otrovnom, ima u umjerenim koliinama djelo
tvornih tvari. Njihovo djelovanje nije probojno (naglo) nego
polagano (sporo), pa iziskuje vei vremenski razmak jer dje
luje blago i uzdrljivo. to se pak kurative tie, moe se
uzimati bez opasnosti mjesecima i godinama a da ne ugrozi
ljudski organizam.
Jedan od znaajnih razloga je i ovaj: ljekoviti ajevi
u prvom redu od naeg domaeg bilja djeluju hipno-sugestivno, dakle umirujue. Takvo kompleksno djelovanje
uvjerljivo se postie kod djece, staraca, osjetljivih osoba i
rekonvalescenata gdje se ne mogu upotrijebiti biokemijski
lijekovi.
Sveobuhvatna korist je i u tome to se ljekovite biljke
mogu mijeati. Ako lijenik dobro poznaje svojstva ljekovi
tog bilja, po volji ih moe preobraziti, ne samo to se tie
ljekovitosti, nego i u zdrave aromatine napitke. Osim toga,
kurativno lijeenje a to iskustvo dokazuje pojaava
istovremeno uzimanje i biokemijskih lijekova. To znai da
biljni lijekovi pomau u zajednikom radu oko ozdravljenja
ljudskog organizma.

Konano, ne smijemo zaboraviti da su te ljekovite biljke

lako pristupane svakom naem graaninu i lako se pripre
maju. Prethodno se svakako mora nauiti koji je nain pri
preme najefikasniji. Pogreno bi bilo kad bi netko aj od
divlje rue (ipak) kuhao, kad se zna da se kuhanjem unitava
njen dragocjeni C-vitamin. Ili uzmimo kamilicu koja kuha
njem postaje bezvrijedna, jer ishlapljuje njeno aromatino
ulje.
Lijeenje ljekovitim biljem nije tako jednostavno kako
to pojedinci zamiljaju. Na vrijednost bilja i njegovu ljeko
vitu mo runo svjetlo baca injenica to se to bilje prodaje
na naim trnikim tezgama onako napamet bez po
trebnog poznavanja bilja i davanja uputa za upotrebu (glavni
je motiv zarada).
Ako se osvrnemo vie stoljea unatrag, vidjet emo da su
postojale knjige koje su govorile o upotrebi ljekovitog bilja
i upuivale na studij i eksperimentiranje s biljem. Tako se
poelo stjecati struno znanje. Ove su knjige izvor dananjoj
farmaciji i razvoju biokemijske proizvodnje. U to vrijeme
bila je moderna uzreica: ovjek se mora otkinuti od pri
rode! Onda je ovjek svoje povjerenje dao lijekovima koji
su se pripremali u ljekarnama, u kojima su se lijekovi pravili
od bilja. Od tada se u ljekarne uselila: Species (mjeavina),
(trava), Flores (cvijet), Radix (korijen).
Moderni lijenik koji poznaje odlike ljekovitog bilja i
njezinu mo, pa u borbi protiv oboljelog organizma koristi
i ljekovito bilje lijenik je budunosti.
Sadraj ove knjige neka bude pomo zdravstvenom pro
svjeivanju naih radnih ljudi.
Autor

Predgovor etrnaestom izdanju

Do sada je odtampano i prodano vie od 140 000 primjeraka

ove knjige, a to je najbolji dokaz njezine vrijednosti.
Knjiga je u svakom domainstvu potrebna, naroito kad se
zna koliko ljudi danas boluje od raznih bolesti i u svojoj
muci trai pomo na sve strane.
Od desetog izdanja, knjiga je znatno proirena, pa sada
sadri vie od 1000 recepata. U poglavlju Lijeenje bo
lesti ljekovitim biljem ima 850, u poglavlju Ljekovito bi
lje 150 recepata koji su navedeni kod pojedinih biljaka.
Biljem su se lijeili stari narodi prije vie tisua godina,
pa nije udo to i na radni ovjek danas trai spas od
svoje nevolje u bilju. Biljka sadri mnoge vitamine, bjelan
evine, masnoe, eer. Neke koristimo kao normalnu hranu
za odravanje ivog organizma, a gorke, ljute, alkaloide ko
ristimo kao lijek.
Ljekovito bilje se nalazi svagdje u prirodi: po poljima,
livadama i umama. Priroda nam prua puno krilo svoje
blagodati treba ga samo ubrati. Ima ga toliko da naprosto
gazimo po toj blagodati, ini nam se da je beskoristan korov,
bezvrijedan. Moda nam se ini zato to nita ne stoji. Mno
gi nai ljudi, naroito oni suvremeni, moderni, misle da je
samo ono dobro to je skupo, pa ma nita ne vrijedilo. Ba
se ti ljudi, kad mnogi sintetiki i kemijski lijekovi ne po
mognu, hvataju kao utopljenik . . . ljekovitog bilja.
Danas je malo lijenika koji se u praksi slue biljem.
Ljekarne dre tek ogranien broj, stoga je narod upuen
na samozvane biljobere, koji u svojoj nestrunosti nasumce
neto od svojih trava dadu potroau, bez obzira hoe li po
moi ili ne. Nae veleprodaje bilja u svojim nakupnim skla-

ditima nemaju struno osoblje i preuzimaju svata, bez

grinje savjesti. Tako i neka poduzea prodaju npr. kamilicu
punu korova i jo k tome proputenu kroz parnu destilaciju.
Koliko su biljke ljekovite najbolji dokaz daju ivotinje,
koje ne ekaju niiju pomo nego se obrate bilju (jedui ga)
i ozdrave.
Ljekovito bilje ne samo to lijei nego i krijepi, jaa
i ini tijelo otpornim protiv mnogih bolesti, a naroito protiv
onih koji se pojavljuju u poznim godinama.
Izdava

UVOD

Kad god sam sabirao ljekovito bilje po naim umama,

poljima i livadama, zaustavljali su se mnogi poljoprivrednici
pa i graani i udom se udili. Gledali su moje torbe iz kojih
je izvirivalo razno korijenje, stabljike, lie i cvijee. Znati
eljno su zapitkivali emu slui sve to . . .
U razgovoru s naim ljudima na selu i u gradu usta
novio sam da ne poznaju ni najopenitije ljekovite biljke
koje svakodnevno svojim nogama gaze, a ne znaju da bi im
one mogle u kuanstvu posluiti kao izvrstan lijek, a neke
kao i dodatak jelu. Mnogi, iako bol boluju gaze ba po onom
bilju koje bi im, kad bi znali, vratilo izgubljeno zdravlje.
Veina naih ljudi nema ni pojma kakva se sve osvjeujua pia i ljekoviti napici mogu pripremiti iz domaeg
bilja. Zaprepastila me injenica da mnogi ne poznaju ak
niti kamilicu (Matricaria chamomilla), a jo manje njenu
ljekovitost i nain njene pripreme. To slabo poznavanje tako
vanog faktora za narodno zdravlje zaista iznenauje.
U drugim zemljama, naroito u Francuskoj, kod lije
enja raznih bolesti upotrebljava se ljekovito bilje. Lijenici
ga propisuju bolesnicima na receptu. Kod nas takva praksa
jo nije uvedena.
Unato tom propustu naih lijenika, iz dana u dan
imade sve vie onih koji svoje ozdravljenje i radnu sposob
nost zahvaljuju bilju i prirodnom nainu ishrane.
Istina je da djelotvorna ljekovitost u biljci djeluje spo
ro, ali ako se netko uporno danima, tjednima, pa i mjese
cima lijei biljem koje odgovara naravi njegove bolesti, tada
uspjeh nee izostati; a duga upotreba lijeka ni u kojem slu
aju nee nakoditi organizmu. Bolesnik se polako, ali sigur
no oporavlja.
Bio sam godinama teko bolestan. Danas nakon devet go
dina svoje zdravlje zahvaljujem ljekovitom bilju. Posve je

prirodno da lijeenje ljekovitim biljem mora ii posred

stvom lijenika. Svakako je potrebno da nas lijenik pregleda
prije nego li pristupimo lijeenju bolesti biljem. Dakle, kod
svake bolesti prije svega neophodno je potrebno savjetovati
se s iskusnim lijenikom dobrim dijagnostiarom.
U interesu preventivnog spreavanja bolesti potrebno je
da se upoznamo sa najopenitijim ljekovitim biljkama koje
nalazimo u blizini ljudskih naselja, a moemo ih nabrati
idui u polje ili za vrijeme etnje u prirodi. Svaki graanin,
svako domainstvo treba da u svojoj kui ima, u posebno
za to udeenoj kutiji ili ladici, kunu ljekarnu u kojoj bi
u sluaju potrebe naao lijek protiv bolesti koje se najee
pojavljuju: prehlada, kaalj, glavobolja, gripa, proljev, za
tvor, trovanje hranom, krvarenje, reuma, eerna bolest i
mnoge druge. U tom bi sluaju naa zajednica samo na lije
kovima utedjela pozamanu svotu. Tada ne bismo morali za
svaku sitnicu potraiti lijenika i gubiti dragocjeno vrijeme
ekajui u ambulanti na red i stojei u ljekarni u repu s
receptom u ruci.
Smatram da bi bilo korisno za nau zajednicu kada bi
u nastavni program naih kola ula i grana narodnog pro
svjeivanja: Upoznavanje ljekovitog bilja i njegova upo
treba.
Naa je zemlja vrlo bogata raznovrsnim ljekovitim biljem.
Ono nam se samo nudi treba ga samo ubrati. I nai lije
nici bi o tome trebali vie razmiljati i za neke bolesti izda
vati recepte za ljekovito bilje.
Ljekovito bilje ne stvara uda, ali u strunim rukama
lijenika moe postati bogata vrijednost.
Ne omalovaavajmo znaenje vrijednih osobina domaih
biljaka, poev od aja koji nije samo aromatian nego i lje
kovit. Ako jo tome dodamo da aj biljni potpuno zamje
njuje skupe uvozne ajeve, onda se njegova vrijednost podvostruuje. Pokuajte jednom piti ajnu mjeavinu: kamilice,
list umske jagode i lipe, ili lazarkinje, majine duice i ru
marina ili bilo koju drugu mjeavinu, pa ete se i sami
uvjeriti u njihovu vrijednost.
Svima onima koji su voljni suraivati na polju zdravstve
nog prosvjeivanja i uvanja svog zdravlja neka pomogne
ova knjiga.

BRANJE LJEKOVITOG BILJA

Iako branje ljekovitog bilja na prvi pogled izgleda jedno

stavan posao ipak to nije. Svaki sakuplja bilja mora na
uiti dobro raspoznavati biljku koju eli brati jer ima mnogo
slinih vrsta. Stoga bera mora biti veoma oprezan kako u
zabuni ne bi brao otrovne biljke. Osim toga mora znati u
koje se godinje doba bere biljka i koji njen dio treba brati:
korijen, list, cvijet ili plod, odnosno sjeme.
Biljka se ne smije brati po rosi i mokrom vremenu jer
prilikom suenja potamni, pljesnivi, postane neupotrebljiva.
Bilje se bere po lijepom, suhom, i toplom vremenu i to
poslije rose. Nakon suenja biljka mora zadrati svoju pri
rodnu boju i izgled. Biljka se ne smije suiti na zemlji. List
i cvijet pa i korijen stanovite biljke sue se u hladu. Najbolje
je biljku suiti na tavanu na plahti. Tamo ima najvie zraka
propuha, a do biljke ne moe doi ni praina ni dim. Na
suncu se sue samo neke biljke: list podbjela, ika i sl. te
sve vrsti korijena. Bilje se mora tako dugo suiti dok se ne
lomi prstima.
Zrno (plod) bere se kad je potpuno zrelo. Meutim neki
se plodovi beru poluzeleni.
Pupoljci se beru dok se jo nisu potpuno razvili.
Suho bilje treba staviti u polivinilske vreice i objesiti na
suho mjesto. Najbolje na istom zranom tavanu.
Ubrane biljke djeluju 1218 mjeseci, nakon tog roka
izgube svoju ljekovitost. Tada ih valja zamijeniti svjeim.
Biljke koje za vrijeme suenja izgube svoju prirodnu
boju i svoj specifini miris ne vrijede i treba ih baciti.
Ljekovito bilje neka beru samo one osobe koje ga dobro
poznaju. Ako nisu sigurni, neka se prethodno dadu poduiti
od onih koji to znaju. U protivnom neka ljekovito bilje radije
nabave u ljekarni ili kod strunjaka s ispitom.

PRIPREMA BILJNIH LIJEKOVA

Od svake biljke mogu se pripremiti ljekoviti napici na
vie naina. Meutim, najobiniji nain pripreme jeste aj.
aj naljev oparak dobiva se na taj nain to se
stanovita koliina svjeeg ili suhog bilja jednostavno prelije
izvjesnom koliinom kljuale vode, poklopi i ostavi 1020
minuta stajati da se kvasi. Zatim se ocijedi, po elji zasladi,
a kod nekih ajeva doda malo soka od limuna i tako pije.
Lie, cvijet, korijenje i kora u svakom sluaju moraju
se prije upotrebe sitno isjeckati. Voda koju koristimo mora
biti svjea i ista (iz bunara, a najbolje gdje je to mogue iz
planinskog izvora).
Uvarak kuha se stanovito vrijeme prema vrsti bilja.
Potrebna koliina korijenja i hrskavinih dijelova stavi se u
vodu i kvasi 34 sata. Zatim se sa istom vodom kuhaju po
recepturi.
Vodene iscrpine dobiju se na taj nain da se ljekovite
biljke, koje sadravaju sluzave tvari (korijen bijelog sljeza,
list i cvijet bijelog sljeza, laneno sjeme i sl.) stave u priklad
nu bocu. U bocu se metne pola do jedne jedae lice gore
navedenih iscrpaka na koje se nalije 300 gr mlake ili hladne
vode. Bocu treba zatvoriti i koji put protresti. Nakon sat-dva
procijediti, po volji zasladiti, hladno ili mlano piti. Tvari
koje stavljamo u bocu prethodno moraju biti usitnjene.
Alkoholatura se priprema od suhog ljekovitog bilja koje
se kvasi u alkoholu. U jednu litru 96% jakog alkohola (piri
ta) stavi se 810 jedaih lica suhog bilja koje ostavimo u
boci 810 dana. Potrebno je dnevno po koji put bocu pro
tresti. Pije se razrijeeno sa malo vode po recepturi.
OPE NAPOMENE
ajeve, sokove i sirupe kuhati u emajliranom posuu.
Tinktura se upotrebljava kao kapljice u malo vode ili na
kocki eera.
Biljke oznaene sa * su otrovne, posebno ih uvati i upo
trebljavati po savjetu ljekara ili ljekarnika.
Biljke se mogu drati samo 1 godinu dana, poslije nabaviti
nove.

Lie i cijela biljka beru se za sunana dana i to pred

cvatnju.
Lie, cvijee, plod i korijenje uvati spakovane i drati na
suhom mjestu.
Korijenje prije suenja treba isjei na komadie da se
bolje osui.
Kora se odvaja od grana u proljee kad pone listanje.
Suenje: biljke im se oberu treba suiti na suhom, svjeem i prozranom mjestu u tankom sloju.
Pupoljci se beru prije njihova potpuna razvitka. Cvjetovi
se beru za sunana dana i odmah ih suiti ali ne na suncu.
Zrno i sjeme beru se potpuno zreli.
Plodovi se beru prije potpunog dozrijevanja.
Svjei sokovi prave se gnjeenjem ili cijeenjem svjeih
biljaka u malo vode uz dodatak eera. Prije toga biljke tre
ba dobro oprati. Cijeenje se vri u istoj posudi.

LIJEENJE BOLESTI LJEKOVITIM BILJEM

Ako elimo pripremiti aj od nekih biljaka kao to su

kamilica, nana, rumarin i druge, koje u sebi sadre dozu
hlapljivog eterinog ulja, onda se takav aj ne smije kuhati,
nego samo preliti kljualom (kipuom) vodom. Nakon toga
se ostavi poklopljeno 1015 minuta. Kad bismo takav aj
kuhali, izgubio bi velik dio od svojih ljekovitih svojstava.
Biljni ajevi za lijeenje pojedinih bolesti moraju se piti
najmanje 35 nedjelja, a u teim sluajevima i godinu dana.
ASTMA SIPNJA

Od astme danas boluje veoma mnogo ljudi. Astma se li

jei kemijskim i biokemijskim lijekovima, promjenom mje
sta boravka, kao i klimatskim lijeenjem na obali i otocima
naeg Jadrana. Meutim, ima i vrlo dobrih biljnih lijekova
protiv astme koji se mogu pripremiti u obliku ajeva, praaka i alkoholature. Evo nekoliko uspjenih recepata za lijee
nje astme.
1. Dobro usitniti list i cvijet podbjela, korijen bijelog sljeza, cvijet i list divizme. Jednu jedau licu te mjeavine pre
liti sa 300400 g kljuale vode. Ostaviti poklopljeno 15 do
20 minuta. Zatim ocijediti, po elji zasladiti (po mogunosti
pravim pelinjim medom), dodati malo limunova soka, ako
ga imamo pri ruci, i toplo piti prije jela tri puta na dan po
jednu alicu. Jo je bolje, ako je mogue, svaki sat-dva piti
po nekoliko gutljaja.
2. Omana i gaveza (korijen), po 3 jedae lice, pasje trave,
majine duice, po 4 jedae lice. Priprema se isto kao i
pod 1.
3. lica hmelja kuhanog nekoliko minuta u 100 g vina i
100 g vode, vrlo je dobar lijek protiv astme.

4. Protiv proirenja plua kod bronhijalne astme vrlo do

bro koristi, naroito kod izbacivanja ispljuvka, alkoholatura od cijele biljke dragoljuba (bez korijena). Na svakih
100 g 96% jakog alkohola stavi se u bocu jedna jedaa lica
usitnjenog lista divljeg dragoljuba, koji treba da se kvasi
68 dana. Nakon toga se ocijedi i uzima, razrijeen s malo
vode, dva do tri puta dnevno jednu kavenu licu.
5. Astma cigarete koje se nabavljaju u ljekarnama odlino
pomau.
6. Primo 30 dkg eera. Kad eer zarumeni, dodamo 9
jedaih lica meda i 3 ovee glavice crvenog luka, kojeg pret
hodno isjeckamo na sitno. Tome dodamo 1.500 g vode, sve
zajedno dobro promijeamo i stavimo kuhati poklopljeno
dok se ne ukuha 50% tekuine. Od vremena do vremena
potrebno je malo poklopac podizati. Kad se stia, uvarak
procijedimo, stavimo u boce i dobro zaepimo. Od tog lijeka
uzima se prije jela jedna jedaa lica. Za vrijeme lijeenja
zabranjeno je puiti i uzimati alkohol.
7. Astma se moe izlijeiti bijelim lukom na slijedei na
in: u jednoj maloj lici iskriamo poveu kriku enjaka.
Drugom malom licom nastojimo iz njega istisnuti to vie
soka koji e izbiti na povrinu. Tada stavimo licu u usta i
duboko udiemo enjakovo eterino ulje. Dah se zadri i
zrak ispusti kroz nos. To se ini 5 minuta, zatim se ta krika
luka okrene na drugu stranu i ponovo licom pritiska da iz
bije na povrinu ulje, a postupak udisanjem traje opet 5
minuta. To se ponavlja s novom krikom u ukupnom traja
nju od 20 minuta. Zatim se bijeli luk s kruhom pojede. Tako
se radi svaku veer 46 nedjelja.
8. Uzme se nekoliko kriki bijelog luka, stavi u istu bijelu
prekuhanu krpu ili gazu i zdrobi kakvim prikladnim pred
metom. Tada se na kocku eera nakapa nekoliko kapi soka
i pojede. To se ponavlja svakog jutra natate do potpunog
ozdravljenja.
9. Astmu i slaba crijeva lijei ani. Dvije lice ania sta
viti u pola litre vode i kuhati 10 minuta.
10. Naberite are koprive i stavite do polovine litrenog
lonca. Zatim dodajte 2 jedae lice gospine trave i 2 lice
nane (metvice). To se sve zajedno kuha 23 minute. Na
kon toga se ostavi poklopljeno da stoji 1015 minuta. Tada
se ocijedi i pije triput dnevno po alicu. est tjedana ne
emo primijetiti nikakvo poboljanje. Koncem sedmog i

poetkom osmog tjedna bolesnik e tri tjedna mnogo kaljati. Plua se poinju istiti, kaalj prestaje i bolesnik
ozdravi (ali samo u tom sluaju ako uporno svaki dan tri
put dnevno pije gore spomenuti aj). Zabranjeno puenje
i alkohol.
11. Prije spavanja stavite u tanjuri malo smole od bora
i time kadite prostoriju u kojoj se spava.
12. Hren dobro oistimo (4 lice naribamo) i stavimo u
prikladnu posudu. Na hren nalijemo vinski ocat, toliko
da hren bude po prilici 3 prsta ispod octa. Tada tu masu
kuhamo tako dugo dok hren ne postane mekan. Zatim ga
ocijedimo i toj koliini octa dodamo istu koliinu meda.
Sve kuhamo dok se ne zgusne. Dodamo kuhani hren i pu
stimo da jo jednom provri. Kad se ohladi, stavimo u sta
klenku i od tog lijeka uzmemo svako jutro i veer po jednu
licu;
13. Isjeckanog korijena omana uzeti 1 licu i preliti to
s 2 dcl vrele vode, poklopiti i kad se ohladi piti svaka dva
sata zaslaeno medom.
14. Po 20 g ania, podbjela (cvijeta) i 60 g podbjela (li
sta). Uzeti 3 lice te smjese i kuhati u pola 1 vode, ostaviti
da se ohladi i piti umjesto vode.
15. Pomijeati po 20 g hajduke trave (list), podbjela,
izopa, matinjaka i crnog sljeza (cvijet). Tri lice ove mje
avine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2
sata, a zatim piti umjesto vode.
16. Pomijeati po 20 g rosopasa, podbjela, pasjeg drena
(plod) i petrovca. 3 lice te mjeavine preliti sa pola litre
vrele vode, poklopiti i ostaviti 2 sata. Zatim ocijediti i piti
3 puta na dan pola sata prije jela.
17. Uzeti po 20 g ania i podbjela (cvijet) te 10 g podbjelova lista. Od toga uzeti 3 lice i kuhati 10 minuta u pola
litre vode. Ostaviti pokrito cijelu no, zatim se pije umje
sto vode.
Astma srana
1. etvrt kg meda pomijeati sa etvrt kg ajnog ma
slaca. U to dodati 34 lice dobro izribanog hrena (mije
ati pola sata). Uzima se triput dnevno po kavenu licu.
2. are koprive, metvice i gospine trave u jednakim dije
lovima dobro promijeati. Od te mjeavine uzeti licu na

200 g kljuale vode. Pije se dva puta dnevno. Mora se biti

ustrajan, jer e se uspjeh osjetiti tek nakon dva mjeseca.
Puenje i alkohol mora se napustiti.
3. licu usitnjenog korijena velikog bedrinca stavi se u
alicu hladne vode i ostavi da stoji preko noi. Ujutro se
procijedi, a na ostatak nalijemo alicu kljuale vode. Kad
se ohladi, ocijedi se i prelije u prvu ocjeevinu. Zasladi se
sa licom pravog meda i pije se umjesto vode.
Astma srana i pluna
Pola kilograma crvenog luka se usitni, stavi u lonac
i pirja. Istovremeno u posebnu zdjelu stavimo pola kg e
era i sok oveeg limuna i pirjamo. Kad je ve oboje zarumenjeno, spojimo obje mase zajedno i zalijemo sa pola
litre vode i pustimo da uzavri, im pone kuhati, odmah
skinemo sa tednjaka. Kad se smlai, procijedimo, dodamo
3 lice pravog pelinjeg meda i neto eera. Sve dobro
promijeamo i stavimo u staklenku sa irokim grlom i do
bro zatvorimo. Od toga lijeka uzima se po malu licu prije
jela 3 put dnevno.
APETIT
1. List umske jagode, kamilice, metvice pitome ili kudrave i kiice u jednakim koliinama dobro promijeati.
Od te mjeavine jedau licu preliti sa 3 decilitra kljuale
vode i ostaviti da poklopljeno stoji 1015 minuta, zatim
ocijediti, po elji zasladiti, dodati malo limunova soka i
toplo piti dvaput dnevno, pola sata prije jela. Uzima se
814 dana.
2. Uzeti pola kavene lice usitnjenog pelina, korijena angelike, iirota po dvije jedae lice i sve dobro pro
mijeati. Od te mjeavine jedau licu preliti sa 3 decilitra
kljuale vode. Ostala priprema kao pod 1.
3. U jednakom omjeru dobro promijeati korijen omana, ania, komoraa i stolisnika. Od te mjeavine jedaa
lica kuha se jednu minutu u 300 g vode i ostavi na strani
(poklopljeno) 1015 minuta. Nakon toga se ocijedi, za
sladi pravim medom i toplo pije triput dnevno po alicu
pola sata prije jela. Treba izbjegavati puenje.

Tuma nutarnjih organa: 1. grkljan, 2. dunik, 3. desni krak

dunika, 4. desno plue, 5. titna lijezda, 6. grudna opna, 7.
una kesica, 8. jetra, 9. velika uplja vena, 10. dvanaestopalano crijevo, 11. guteraa pankreas, 12. opornjak tankog crije
va, 13. uzlazno crijevo, 14. usukano tanko crijevo, 15. slijepo
crijevo, 16. crvuljak, 17. arterija glave, 18. vena glave, 19. potkljuna arterija, 20. aortni luk, 21. kljuna kost, 22. lijevo plue,
23. srano uho resa, 24. lijeva predkomora, 25. lijeva komora,
26. desna komora, 27. grudna duplja, 28. porebrica, 29. jednjak,
30. eludac, 31. trbuna opna, 32. slezena, 33. opornjak tankog
crijeva 34. trbuna arterija, 35. trbuna opna maramica, 36.
trbuni miii, 37. bona arterija, 38. bona vena, 39. gunje
crijevo, 40. mokrani mjehur, 41. trbuna arterija kucavica.

4. Kamilicu stui u avanu u prah. Od tog praka uzima

se triput dnevno pola sata prije jela po pola kavene lice.
Ako se pomijea sa jednakim dijelom eera u prahu, ko
risti kod rekonvalescenata koji tada naginju gojenju.
5. Uzeti 3 lice droge pelina (u ljekarni) i preliti sa pola
litre vrele vode, pokriti, ostaviti da stoji oko 2 sata, zatim
piti u 3 navrata prije jela.
6. Dvije lice hajduke trave preliti sa 2 decilitra vrele
vode. Poklopiti, ostaviti malo da stoji, zatim piti prije jela.
7. Dvije lice kamilice preliti sa 2 decilitra vrele vode.
Promijeati, poklopiti, ostaviti na tednjaku oko pola sata,
ali ne smije vreti. Ocijediti, rashladiti i piti prije jela.
8. Uzeti po 1 g stucana zrna komoraa, lincure i kiice.
Sve pomijeati i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti,
ostaviti 2 sata, zatim ocijediti te odjednom popiti.
9. Pomijeati preslice, oraha (list) i divljeg kestena (ko
ra) po 20 g, te 30 g vrbove kore i 10 g ljoskavca (plod).
Uzeti 2 lice te mjeavine i kuhati 5 minuta u 4 decilitra
vode. Ostaviti preko noi i sutradan piti ujutro i naveer.
10. Po 1 g komoraa, lincure i kiice izmijeati i preliti
sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim
procijediti i piti pola sata prije jela.
11. Uzeti po 25 g celera (korijen), kiice, komoraa i lin
cure, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, zatim piti
prije jela.
ANGINA
Bolest grla upala mandula krajnika
1. Stolisnika, matinjaka, bijelog sljeza (list i cvijet), sljeza crnog (cvijet i list) u jednakim dijelovima, dobro pomi
jeati i od te mjeavine uzeti 2 jedae lice i kuhati 23
minute u 300 g vode (3 dcl). Nakon toga ostaviti poklop
ljeno 1015 minuta. Zatim ocijediti, medom zasladiti i piti
3 puta dnevno prije jela po alicu. Jo je bolje ako se
pije svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
2. Korijen bijelog i crnog sljeza sitno isjeckan, u jed
nakim dijelovima i dobro promijean. Od te mjeavine
uzme se jedaa lica i prelije sa 200 g kljuale vode; ostavi

poklopljeno 1015 minuta. Zatim se ocijedi, doda velika

lica meda i time se ispire grlo a neto i popije. U teim
sluajevima svakako treba ii lijeniku.
3. Petrovac i list divlje kupine pomijeati u jednakim
dijelovima. Od te mjeavine uzme se 2 jedae lice i kuha
34 minute u 3 decilitra vode. Ostala priprema kao pod 1.
4. U alici mlijeka skuhamo tri omanja lista duhana ili
dvije nepune jedae lice lulaa. Kad provri, procijedimo
i tim toplim mlijekom grgljamo vie puta dnevno. Ovo mli
jeko se ne smije piti jer tjera na povraanje.
5. Ako nastanu jaki bolovi u vratu, uzme se glavica maka
i kuha u 200 grama vode 23 minute. Ostavi se po strani
poklopljeno nekoliko minuta. Zatim se ocijedi, pravim
pelinjim medom zasladi, i grlo ispire grgljajui.
6. Svaki dan prije jela ujutro uzeti 2 lice ribljeg ulja
(moe se pomijeati sa licom pravog pelinjeg meda, tako
se lake proguta). Riblje ulje dobije se u ljekarni.
7. Mladog opranog lia koprive 1 kg samljeti strojem
za mljevenje mesa, iscijedi se sok i pije 34 lice dnevno.
ANEMIJA SLABOKRVNOST
1. Veinom su znaci oiti: bljedoa, slabost, umor, esta
glavobolja, slaba probava i pomanjkanje apetita. Bolesnik,
ako je mogue neka miruje i ivi na planinskom zraku, jer
se krv u planini mnogo vie obnavlja. Hrana neka je la
gana, okrepljujua i izdatna sa dosta voa, koje treba jesti
prijesno kako bi tijelo dobilo dovoljno eljeza, vitamina
i raznih mineralnih soli. Piti domae ajeve, mnogo prije
snog mlijeka, vone sokove i au zdravog vina ili piva
radi bolje probave.
2. Svako jutro natate treba pojesti jednu do dvije ja
buke, obilno zaslaene s pravim pelinjim medom (ne in
dustrijskim). Kao zajutrak dalje uzeti dobro istuen uma
njak jednog jajeta s nekoliko kapi dobrog konjaka. Zatim
nekoliko odrezaka na brzinu ispeenih jetrica na jednu i
drugu stranu, sredina neka ostane polusirova. Uz jetrica
salata maslaka, matovilca, radia ili lista mladog pinata.
Treba jesti hranu bogatu bjelanevinom: grah, graak, golubinje meso, jetra, jarebice, keige, patku, ovetinu, pastrmu, rajice, sardele; sir punomastan, tunjevinu i zeevinu.

3. U alici mlijeka skuha se jedaa lica pravog meda.

Ponavlja se dulje vremena. Uzima se svaki dan natate.
4. Osam komada svjeih (dobro opranih) jaja stavi se u
staklenku ili u drugu prikladnu posudu. To se zalije limu
novim sokom tako da su jaja prekrivena. Treba ostaviti
23 nedjelje da stoji. Limunov sok rastvorit e ljuske jaja.
Tada se sve zajedno procijedi, doda litra konjaka, kg e
era i ostavi da stoji 8 dana. Uzima se 12 aice sat-dva
poslije doruka.
5. Ovaj recept poslao mi je . J. iz Knina. Kod nas je
30 godina bolovala M. G. od teke anemije. Obilazila je naj
bolje specijaliste po cijeloj naoj dravi. Svi su joj rekli da
lijeka nema. Nakon toga potuila se, danas ve pokojnom,
Don Jeri Aniu u ibeniku. On joj je prepisao ovo: U dvije
litre naravnog utog vina stavi se 12 lice eljeznih stru
gotina (sa tokarske klupe), komad korijena od srenjaka
(Polygonum bistorta) koji u planini raste i malo kore od
ipka, zajedno s plodom Granatum punica (raste u Dalma
ciji). Bocu treba dobro zatvoriti i svaki je dan protresti i
okrenuti da se dobro promijea. Boca treba da stoji 40
dana. Nakon 40 dana procijedi se i od tog lijeka uzima se
triput dnevno po licu. S ovim lijekom potpuno se izlije
ila.
6. U dvije litre crnog vina stavi se 200 g suhog lia ko
prive are, ubrane u proljee. To se ostavi 24 sata da stoji.
Nakon 24 sata vino je ve za upotrebu. Od tog vina pije se
aicu svako jutro natate i naveer prije spavanja. Kura
traje dulje vremena.
7. Lie koprive (nabrano u proljee) 20 g, avela ili ki
selice, bokvice po 10 g stavi se na litru vode. To se 12
sati kvasi, a zatim 10 minuta kuha sa 23 lice meda. Po
tom se ostavi 20 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga
se ocijedi. Pije se vie puta dnevno po kavenu alicu. Ovaj
aj ne samo da stvara krv nego pospjeuje probavu, otkla
nja uzrujanost i nesanicu.
8. Uzeti muke i enske bokvice u podjednakom omjeru
i kunice (stolisnik) koliko njih. Oprati u hladnoj vodi i
stucati dobro u avanu. Nacijediti ovoga soka 3 lice. Pije
se ujutro pola sata nakon to se uzela mala lica pelinjeg
mlijea.
9. Crnog sljeza korijen usitnjen 40 g staviti u litru bi
jelog vina da stoji 14 dana. Nakon toga se ocijedi i pije tri
put dnevno po aicu.

10. Treba jesti slaninu i piti crno vino.

11. U dva decilitra toplog mlijeka istisne se sok jednog
limuna i lica meda. Pije se svako jutro natate due vre
mena.
12. aku mladih lisnih pupoljaka koprive prokuhati 15
minuta u jednoj litri vode. To piti mjesec dana umjesto
vode. Zimi se mogu upotrijebiti osueni pupoljci ali samo
pola ake.
BRADAVICE
1. Kroz tanku ljepenku probije se rupa veliine brada
vice tako da ostala koa oko bradavice bude od vatre za
tiena. Nad bradavicom upali se kocka eera tako da vre
la masa pada na bradavicu. Za vrijeme ove operacije osjetit
e se bol, ali e bradavica sve vie crnjeti i na kraju za ne
koliko nedjelja posve e nestati.
2. Upalimo svijeu i nad njom grijemo to je vie mo
gue dobro zailjenu grafitnu olovku. Zatim vruim ilj
kom brzo ubadamo bradavicu od sredine prema rubu. Kad
se olovka ohladi, ponovno je ugrijemo. To se ponavlja 45
dana. Nakon 34 tjedna bradavica e nestati.
3. Bradavice se razgrebu, namazu slinom balavog pua
i dre na toplini ili na suncu da se dobro osue. Za nekoliko
nedjelja ih nee biti.
4. Bradavica se uspjeno i jednostavno uklanja bijelom
kolskom kredom. Kredom se trlja po bradavici dva-tri
puta dnevno. Ili se nastrue praha s komada krede, pomi
jea s vodom i tim namazu bradavice. Za kratko vrijeme
bradavica nestaje.
5. Praak koji se nalazi u sredini bundevinog cvijeta
malo smrvimo i time nauljamo bradavicu dva puta dnev
no. Za nekoliko dana bradavica e nestati.
6. Svako jutro poslije umivanja posipajte bradavicu pe
pelom od cigarete.
7. Bradavica se moe odstraniti i solnom kiselinom (do
bije se u ljekarni). Gornju koicu bradavice treba odrezati
i bradavicu namoiti solnom kiselinom pomou staklenog
tapia. Za kratko vrijeme bradavica e otpasti.

Uklanjanje bradavica na indijanski nain

Na povratnik, 75 godinji starac iz Pridvorja kod Du
brovnika, ispriao je svom susjedu (Vlaho Arkulin) kako
se rijeio bradavica kojih je imao mnogo na obje ruke: Za
vrijeme prvog svjetskog rata radio sam u Americi pria
starac. Jednom me srela stara Indijanka, vraara. Vi
djevi da na rukama imam bezbroj bradavica, ree mi:
Ako se eli rijeiti bradavica uini ovo: naveer prije spa
vanja izaberi najveu bradavicu. Uzmi malu tanku ivau
iglu, duboko zabodi u bradavicu sve dok ne osjeti bol.
Igla u bradavici mora uspravno stajati bez pridravanja.
Tad se plamenom svijee grije igla od uice pomiui pla
men svijee prema sredini igle. Od plamena svijee igla e
se jako ugrijati. Nastat e nepodnosiva bol. Tada se svi
jea odmakne od igle i im bol prestane, ponavlja se po
stupak sa grijanjem igle od uice prema sredini. To po
novi 3 veeri po 3 minute i grij uvijek istu bradavicu. Ja
sam vraaru posluao i nakon tri veeri sve su bradavice
otpale i one s ruke koju nisam grijao.
Kako sam i ja po rukama imao bradavice pie mi Ar
kulin iako susjedu nisam htio vjerovati, vie sam iz zna
tielje postupio po receptu stare Indijanke i gle uda. Ve
nakon dva grijanja bradavice se poele suiti, a kod treeg
sam ih jednostavno orunio s koe. To je bilo 1964. godine
i vie se ne pojavljuju.

BUBRENE BOLESTI
1. Kukuruznu svilu (nitaste njuke), peteljke od treanja,
brezov list, u jednakim dijelovima dobro promijeati. Od
te mjeavine uzme se jedna jedaa lica na 23 decilitra
vode i kuha 1 minut. Zatim se poklopljeno ostavi da se
ohladi toliko da se prst moe u tekuini drati. Onda se
doda na vrh noa sode-bikarbone. Nakon 1015 minuta se
ocijedi, medom zasladi i toplo pije tri puta dnevno prije
jela. aj treba piti 39 nedjelja.
2. Preslice, bazgov cvijet po jedau licu, korijen od pirike, koji se prethodno u avanu dobro istue, lazarkinje,
sredinu kore od bazge, nane kudrave ili pitome po dvije je
dae lice. To se dobro promijea. Sve ostalo kao pod 1.

3. Stolisnika 4 jedae lice, jagode umske list, bazgov

cvijet po 2 jedae lice i od te mjeavine staviti jednu
punu jedau licu u tri decilitra vode i kuhati 23 minute.
Nakon toga ostaviti poklopljeno 1015 minuta. Zatim oci
jediti i piti prije jela tri puta dnevno.
4. aj od enske bokvice, jedaa lica na 3 decilitra vode,
kuha se 23 minute. Pije se triput dnevno po alicu.
5. Vodopija korijen, list i cvijet, jedaa lica na 3 deci
litra vode, kuha se 34 minuta. Pije se triput na dan ili
pomalo vie puta dnevno.
6. Ispriti suhi kukuruz (kao kavu) i vrui istresti u
hladnu vodu. Kad se voda ohladi, ponovno ugrijati i piti
triput dnevno po alicu.
7. U raeno brano zamijesimo naribanu crnu rotkvu.
Na to nalijemo toliko kljuale vode, koliko je dovoljno da
se naini mekano tijesto. Tom masom namae se ista bi
jela krpa barem centimetar debljine i time zavije bolno
mjesto. Preko toga se privee topla marama ili flanelska
krpa.
8. U pola litre vina i toliko vode stavi se 8 lica kadulje
samo da prokuha i odmah sa tednjaka skine i ostavi po
klopljeno da stoji nekoliko minuta. Nakon toga se ocijedi
i pije vie puta dnevno po malu alicu.
9. Ako bubreg krvari treba uzeti ovaj aj. Po 50 g rusomae, rastavia i brezova lia. Od toga uzeti 3 lice, preliti
s 4 dcl vrele vode, poklopiti, 2 sata poslije ocijediti, i piti
cijeli dan.
Protiv bolova u trbuhu, bubrezima i za ienje krvi
1. Uzme se 9 velikih glavica porjeg luka i dobro opere
(ne smije se oljutiti). Taj luk se stavi u 5 litara bijelog
vina i kuha dok se ne ukuha za polovicu. Tada se prenese
u manju posudu i jo jedan sat kuha. Zatim se ocijedi i
nalije u litrenu bocu. Od tog lijeka pije se svako jutro natate mala aica.
Bolesti mjehura i bubrega
Zobenu slamu sitno isjeckati i 2 jedae lice kuhati 3
minute u 2 decilitra vode. Piti vie puta dnevno po malu
alicu.

Bubreg-krvarenje
Uzeti po 50 g rusomae, preslice i breze (list). 3 lice te
mjeavine preliti sa 4 decilitra vrele vode, poklopiti, osta
viti 2 sata, zatim piti u toku dana.
Protiv kamenaca u bubrenoj i mokranoj beiki
1. U pola litre vode stavi se 3035 zrna suhog ploda od
ljoskavca i kuha 45 minuta, zatim se uz kraj tednjaka
ostavi poklopljeno da stoji 1015 minuta, ali da ne kuha.
Nakon toga se ocijedi i pije po aicu vie puta dnevno.
2. Plod ipka (divlje rue) dobije se u svakoj trgovini
pakovan u kartonske kutije 2 jedae lice prelije se sa
litrom kljuale vode i pusti poklopljeno da stoji 810 sati.
Nakon to se ocijedi, doda se 4 lice pravoga meda i sok
od pola limuna i pije triput dnevno po alicu prije jela.
3. Gavez (korijen) 60 g, lazarkinje, borovice po 10 g,
dobriice, koprive are po 20 g, list divlje kruke 30 g.
Sve dobro promijeati i od te mjeavine 8 lica staviti u
litru vode i pustiti da preko noi stoji. Ujutro staviti na
tednjak da provri i odmah skinuti, ostaviti poklopljeno 10
minuta. Tada ocijediti. Pije se ujutro i naveer po pola
litre.
4. Kamence u bubrezima uklanja sok od crne rotkve
(arapke) koju treba naribati i pustiti da stoji 23 sata. Na
kon toga sok se vrsto iscijedi i pije triput dnevno po pola
decilitra. Pije se 2030 dana nakon toga e kamenci ne
stati.
5. Jedan kg suhih kotica od dinje staviti u 5 litara vode
i kuhati dok se ne ukuha do 3 litre. Kad se smlai, ocijedi
se i prelije u boce. Od tog lijeka pije se triput dnevno po
jedan decilitar. Terapija traje sve do potpunog izljeenja.
6. Cvijet trnine jednu licu staviti u pola litre kljualog bijelog zdravog vina i ostaviti poklopljeno 1015 mi
nuta. Nakon toga se ocijedi i pije dvaput dnevno po a
icu.
7. U litru dobrog bijelog vina stavi se 3 lice brljana i 3
lice bojeg drvca i ostavi da stoji 25 sati. Nakon toga
se ocijedi i doda 400 g maslinova ulja. Pije se tri puta dne
vno pola sata prije jela po aicu. Prije upotrebe treba
bocu dobro protresti.

8. Samelje se laneno sjeme i dnevno uzima po licu s

mlijekom ili vodom. Oblozi lanenog sjemena stavljaju se
izvana na bolno mjesto.
Kronina upala bubrega
1. Ljuske mahune, zobene slame, lie bijele breze p o
30 g. Peteljka trenje, korijen perina, lazarkinje po 10
g. Preslice i bazge (srednja kora, vanjska se ostrue) po
20 g. Gornja se koliina dobro promijea. Od ove mjea
vine jedna se lica naveer stavi u 300 g vode da preko noi
stoji. Ujutro dodati 12 lice meda, staviti na tednjak.
im zavri, odmah skinuti i ostaviti poklopljeno da stoji 10
minuta. Zatim se ocijedi, doda soka od limuna i pije vie
puta dnevno po malu alicu. Preporua se to vie groa
i lubenica. Dijeta kao i kod bubrenih bolesti.
2. Kupine, bijeli sljez, angelike, pirike i bazge od sva
kog uzeti korijen po 30 g. Gornja se koliina stavi u 2
litre bijelog zdravog vina i ostavi 810 sati da se kvasi.
Nakon toga se kuha tako dugo dok se ne ukuha na trietvrtinu litre. Kuha se poistiha i ostavi jo 13 sata po
klopljeno da se pari. Tad se ocijedi. Od te tekuine pije
se triput dnevno po alicu.
3. U pola litre kvalitetnog ruma stavi se 23 lice ploda od
trnine (Prunus spinosa). Ve nakon 24 sata moe se uzeti
svako jutro, natate pola do jedne aice. To je izvanre
dan lijek i za bolesti mjehura.
4. Kadulje plod, plod divlje rue (ipak), preslice, borovi
ce, enske bokvice u jednakom omjeru. Dobro promijeati i
od te mjeavine jednu licu preliti sa 200300 g kljuale
vode i ostaviti poklopljeno 1015 minuta. Pije se dvaput
dnevno ujutro natate i naveer prije spavanja.
5. Za lijeenje ove teke bolesti uzima se ova mjeavina:
pelin, kadulja, kiica, majina duica, smrekova vrika,
preslica, bazgov list sve u jednakim dijelovima. To se do
bro promijea i od te mjeavine stavi se 45 lica u litru
vode, kuha 45 minuta i ostavi poklopljeno jo nekoliko
minuta. Nakon toga se ocijedi i pije nezaslaeno vie puta
dnevno po malu alicu. Naveer prije spavanja treba popiti
pola litre. Kura traje due vremena.
6. Preslica, breze (list) po 40 g te 20 g imele. Uzeti 3 lice
i kuhati 10 minuta u pola litre vode, ostaviti preko noi i
u pet navrata popiti.

7. 23 lice breze (lia) preliti sa 2 decilitra vrele vode,

ostaviti 15 minuta, zatim procij'editi. K tome dodati na vrhu
noa sode bikarbone. Piti 23 puta na dan.
Bubreni, uni i kamenci u mjehuru
Kamenci koji se stvaraju u bubrezima, unoj kesici ili
u mjehuru, najsigurnije se odstranjuju (ako nije gnojna upa
la) sa Herminimum monorehis (biljka raste u umama Slo
venije). Svjee nabrana, izrezana kao rezanci, stavi se u ma
slinovo ulje u omjeru 1 : 10 i ostavi 3 mjeseca izloeno na
suncu, a 3 u umjereno toploj prostoriji. Nakon toga lijek je
gotov. Uzima se po licu svako jutro natate. Kako je neu
godna ukusa kapne se nekoliko kapi limunova soka u licu
prije negoli lijek progutamo. Naveer izvadimo iz boce neko
liko rezanaca hermelike, dobro provaemo i progutamo.
Ako eludac ne podnaa ukus hermelike, tada se moe istu
skuhati u obliku aja i po elji zasladiti kandis eerom i
toplo piti. Mnogima je taj nain lijeenja pomogao i spasio
ih od operacije.
Za vrijeme bolesti bubrega treba se hraniti dijetnom hra
nom: mlijekom, mlijenim jelima s riom i grizom. Krumpir
pireom u mlijeku, bez soli. Treba jesti dosta voa i povra u
sirovom stanju: naribane mrkve zaslaene medom, cvjetau,
korabicu i svu ostalu hranu koja se moe sirova jesti. Hranu
kuhati u to manje vode i svako jelo pripremati na ulju. Prije
glavnog obroka pojesti tanjuri salate ili jednu jabuku. Svaku
veer treba probrati aku penice (ili koju bilo drugu itari
cu: zob, ra, jeam, kukuruz ili to drugo) dodati malo vode
toliko da je preko noi penica upije. Ujutro se stavi na ted
njak, doda malo vode i kuha vie u pari dok ne popuca. ita
rica se zasladi medom, ali nije uvjet i preko dana polako
jede.
Kad se bolesnik malo oporavi, moe jesti preno i peeno
meso s riom u malim koliinama. Alkoholna pia i duhan
su zabranjeni.
Kamenci u ui: po 40 g korijena maslaka i cikorije i
20 g metvice, pomijeati, uzeti 3 lice te mjeavine, preliti
s pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim proci
jediti, i piti po 1 licu svaka 2 sata.
Kamenci u bubrezima: po 50 g rusomae i kukuruzne
svile. Tri lice toga prelije se s jednom litrom vrele vode i
poklopi; 2 sata poslije pije se umjesto vode.

Uzeti po 20 g stolisnika (list), breze (list), medvjeega gro

a, kukuruzne svile i peteljke od vianja. 3 lice te mjeavine
preliti sa 5 decilitara vrele vode i ostaviti poklopljeno preko
noi, zatim piti umjesto vode.
BRONHIJALNI KATAR
1. Kriku bijelog kruha, plod gorice, islandske mahovine,
ljupine od jabuka, anisa, kadulje, majine duice, lie podbjela, cvijet jaglaca, omana korijen, bijelog i crnog sljeza
korijen, smrekove iglice i korijen umske ljubice. Od svake
vrsti uzeti 10 g. Sve dobro promijeati i od te mjeavine
malu licu preliti sa 200 g kljuale vode. Pije se triput dnev
no poslije jela po alicu. Terapija traje dulje vremena.
2. Bronhitis, bronhijalni katar, upala sluznice u dunicima
(bronhijama) lijei ovaj aj: ani, bijelog sljeza list. Od sva
kog po jednu licu. Podbjela list, majine duice od sva
kog po 2 lice. Sve dobro promijeati i od te mjeavine
uzeti jednu licu u 23 decilitra vode i kuhati 12 minute.
Zatim ostaviti poklopljeno po strani 1015 minuta. Nakon
toga se ocijedi, pravim pelinjim medom zasladi (12 lice),
doda malo soka od limuna. Pije se toplo triput dnevno prije
jela po alicu.
3. 200 g eera stavimo na vatru da se zarumeni. Kad je
zarumenjeno, ulije se litra vode, doda 6 lica meda i dvije
glavice dobro usitnjenog crvenog luka. To se kuha tako dugo
dok se ne ukuha do polovice. Tad se procijedi i spremi na
hladno i suho mjesto. Od tog se lijeka uzima triput dnevno
poslije jela po licu-dvije. Treba piti tople ajeve od ljeko
vitog bilja.
CRVENI VJETAR
1. Svjeu koru od bazgova drveta (vanjska kora se ostrue)
8 jedaih lica na litru vode kuhati 8 minuta i na
bolna mjesta stavljati obloge od uvarka.
2. Pljeva od sijena (trinje) i list podbjela dobro se popare
i stave kao oblog na bolna mjesta.
3. Cvijet kamilice dobro se popari, stavi u jednu platnenu
vreicu i privee na bolno mjesto.

4. Divizme, list i cvijet, stavi se u jednu istu malu vreicu.

To se dobro ugrije nad tednjakom i stavi na bolno mjesto.
Zbog odranja stalne topline potrebno je imati dvije vreice:
dok se jedna nalazi na bolnom mjestu, druga se grije.
CRIJEVNE BOLESTI
Katar gastritis
1. Pelina malu kavenu licu, stolisnika 3 jedae lice, go
spine trave (kantarion) 2 jedae lice, nane jedau licu.
Sve se dobro promijea i od te mjeavine stavi se jedaa
lica u 34 decilitra vode i kuha 3 minute. Zatim se ostavi
stajati 1015 minuta. Nakon toga se ocijedi, doda malo
meda i soka od limuna i pije toplo tri puta dnevno, pol
sata prije jela. Kura traje prema teini bolesti, 46 mjeseci.
2. Koru od narande, stolisnika, korijen iirota, kamilice
u jednakim dijelovima dobro promijeati. Od te mje
avine jedau licu preliti sa 23 decilitra kljuale vode i
ostaviti poklopljeno 1520 minuta. Nakon toga se ocijedi.
Ostalo kao pod 1.
3. Cvijet od lipe, korijen i lie od bijelog sljeza, lie od
bijele breze, u podjednakim dijelovima, dobro promijeati
i od te mjeavine uzeti jedau licu. Ostalo kao pod 1.
4. Latice od crvenih rua i breskvina cvijeta uzeti u jedna
kim dijelovima, dobro promijeati i od te mjeavine pri
premiti sirup. Djeci koja imaju zatvor davati svaku veer po
jednu ili dvije kavene lice prije spavanja. Ovaj sirup blago
utjee i ima umirujue djelovanje.
5. Svako jutro natate treba ispiti jedno svjee sirovo jaje.
Zatim 23 sata ne smije se nita jesti. Nakon toga moe se
popiti alica kave ili aja. Za objed lagana hrana od povra,
mlijeka i voa. Za veeru svjei sir, kiselo mlijeko ili jogurt.
Kruh prepeen.
6. Crveni luk samelje se na stroju za mljevenje mesa i na
100 g soka nalije se 200 g dobre prepeke komove rakije. Od
tog lijeka pije se triput dnevno 15 kapi u licu meda. Kura
traje dva mjeseca.
7. aj kuhan od borovnice navodno potpuno ubija bacile
od tifusa i ostale bacile u elucu u vremenu od 24 sata. Sto
ga se borovnica preporua kao antiseptino sredstvo kod
svih poetnih zapaljenja crijeva i proljeva.

8. aj od agave (raste u Dalmaciji) lijei eludac, crijeva i

bolesti jetre. Efikasniji je u obliku praka. Svaki dan ujutro
i naveer uzeti ga na vrhu noa i popiti s malo vode ili aja.
9. Protiv eluanih greva, vodene bolesti, bolesti jetra, bu
brega, proljeva i kolike, Kneipp preporua steu (Potentilla
anserina) u obliku aja: list i cvijet.
10. Vilino sito (Carlina acaulis) cvijet i korijen, jedaa lica
prelije se s 3 decilitra kljuale vode. Lijei katar crijeva i
eluca, bubrege i zasluzenost.
11. Na poetku lipnja nabere se 30 posve mladih oraha koji
su iznutra jo potpuno bijeli i mlijeni. Sitno se izreu i
stave u litrenu bocu. Boca se napuni dobrom komovicom
ili ljivovicom i stavi 4 nedjelje na sunce. Tad se procijedi.
Te tekuine pije se jedaa lica u sluaju napada nepodnosivih greva ili eluanih i crijevnih bolova.
12. Crijevni se katar najjednostavnije lijei ovako: ujutro
kad se dignemo, namoimo runik u hladnu vodu. Runik
se dobro savije i onako mokar stavi na trbuh. Zatim se
ponovno legne i dobro pokrije. Oblog e se uslijed tempe
rature od upale u crijevima brzo osuiti. Kad je runik suh,
postupak se ponovi jo jedanput. Ponovno legnemo i u kre
vetu se dobro pokrijemo i natate savaemo malu licu
suhih borovnica. Naveer prije spavanja savaemo 10 zrna
borovnice. Ako kroz tri dana katar ne proe, postupak se
jo jedanput ponovi.
Upala slijepog crijeva
Kopitnjak (list usitnjen 1 lica) prelije se sa 200300
grama kljuale vode. Jedan sat se poklopljeno pari. Zatim se
ocijedi i pije triput dnevno po malu licu. Svakako je po
trebno obratiti se lijeniku.
Crijevna i eluana krvarenja, proljevi, grie i krvavi
kaalj
Kore mladog hrasta 25 g stavi se u 200300 g hladne
vode da stoji 23 sata. Pije se gutljajima 23 alice dnevno.
Crijevne gnjilei
Treba jesti bijelog i crvenog luka u sirovom stanju. Osim
to uklanja gnjile iz crijeva, lijei jetra, bubrege, mjehur,
ovapnjenje ila i katar tankog crijeva.

Debelo crijevo kad izlazi

Mora se paziti na stolicu da ne bude tvrda. Jednom dnevno
treba pojesti alicu vonog kompota. Preporua se sjedee
kupke sa hrastovom korom i kamilicom.
ir na dvanaestercu i elucu
1. Rasol od kiselog kupusa (razrijeen sa malo vode), piti
dulje vremena svakog sata po jedau licu. Uivati samo mli
jeko i vone sokove. Zabranjen je alkohol i duhan.
2. 50 g krumpira oguli se, izriba i na tijesku za varke is
tisne sok i popije natate (ponoviti prije ruka). Kura traje
6 nedjelja. Kroz to vrijeme drati strogu dijetu. Uspjeh si
guran.
3. Gospine trave, majine duice, are koprive, preslice
poljske, bokvice enske, mijakinje po 50 g; kamilice, cvi
jet nevena, cvijet arnike, korijen angelike po 30 g; pasjakovine 40 g. Sve to dobro promijeati i od te mjeavine
jednu licu preliti sa pola litre kljuale vode i pustiti 1 sat
da stoji poklopljeno. Procijediti i piti kroz 6 tjedana triput
dnevno po alicu prije jela. Aspirini zabranjeni, jer potiu
napadaje. Kloniti se slanih, kiselih i paprenih jela kao i osta
lih zaina.
4. Pelina pola kavene lice, gaveza, korijen kantariona, bo
rovice (plod) grubo istuen u avanu, po 50 g, dobro promije
ati. Od te mjeavine jedaa lica kuha se 23 minute u 3
decilitra vode. Zatim neka stoji 1015 minuta. Tad ocije
diti, medom zasladiti i piti toplo pola sata prije jela.
Za vrijeme lijeenja mora se drati najstroa dijeta: juhu
i meso izostaviti, ili to jesti samo u krajnjem sluaju kao
posljednje. Dr Gostuki preporua ovako: 1. masne tvari,
2. krobna jela, 3. mlijeko i jaja, 4. juhe, meso i riba, ah
se ta posljednja mogu izostaviti.
5. Iirota, gaveza, petrovca po 2 jedae lice, kantariona,
kiice, stolisnika po 3 jedae lice. Sve se dobro promijea.
Od te mjeavine uzeti jedau licu na dva decilitra kljuale
vode. Ostalo kao pod 1.
6. Kroz 20 dana uzima se ujutro natate decilitar soka od
krumpira koji je pripremljen prethodni dan naveer, a na
veer prije spavanja decilitar soka koji je pripremljen isti
dan ujutro.

7. Islandskog liaja 4 jedae lice, nevena (samo latice),

rumarina, po 2 jedae lice. Sve dobro promijeati i od
ove mjeavine uzeti 2 jedae lice i preliti sa 3 decilitra klju
ale vode, ostaviti da stoji 1015 minuta. Tada ocijediti,
zasladiti medom i piti triput dnevno prije jela.
8. Glavicu kupusa samljeti na stroju za mljevenje mesa i
pustiti preko noi da stoji. Tad se procijedi kroz gazu. Pije
se sok sedam dana svako jutro natate po jednu licu.
9. Kod ira na elucu, katara crijeva (gastritis) i kod mno
gih nutarnjih bolesti koristi med. Ako se tri mjeseca svaki
dan ujutro natate i naveer prije spavanje uzme po 3040 g
meda, a preko dana pomalo pojede 4050 g ozdravit emo
sigurno. (Preporua se kestenov med.)
10. Dva mjeseca treba jesti uglavnom samo mlijeko i ma
slac. Ukratko, ivjeti na strogoj dijeti. Kasnije jogurt. Namo
iti malo korijena lincure sa malo pelina u 300 g hladne vode.
To piti svako jutro natate.
11. Svako jutro natate treba popiti kavenu licu komovice
u kojoj se kvasila nekoliko dana arnika 1 : 20. Navodno e
ira nestati i bez dijete.
12. Po 50 g gaveza, dunjina i lanena sjemena i po g sladia
i lista stolisnika prelije se s jednom litrom vrele vode, po
klopi, poslije 6 sati ocijedi i pije umjesto vode.
13. Trputac zgnjeiti i taj svjei sok piti. Odlino je sred
stvo protiv ira na elucu i dvanaestercu.
14. Uzeti po 50 g gaveza, dunjina i lanena sjemena te slat
kog korijena i hajduke trave po 20 g. Sve izmijeati i preliti
litrom vrele vode. Ostaviti 6 sati poklopljeno, zatim ocijediti
i piti umjesto vode.
15. Samljeti korijen iirota te slatki korijen, uzeti 1 licu
u jakom aju kamilice.
16. Preslice, majine duice i pelina po 20 g, sve to pomije
ati, uzeti 1 licu i skuhati u 2 decilitra vode. aj se ocijedi
i pije po 1 gutljaj svakog sata.
17. 2 g samljevene piskavice (sjeme) ili grko sijeno (u lje
karni) uzeti s medom 4 puta na dan. Med se uzima radi neu
godnog mirisa sjemena.
18. 1 licu trpuca kuhati 5 minuta u pola litre vode. Osta
viti pola sata, ocijediti i piti (po elji s medom) ujutro na
tate, u podne i naveer po 2 decilitra. Kura traje 30 dana
i za to vrijeme ne smije se jesti svinjsko i govedsko meso,
mast ni plava riba, niti piti alkohol. Treba jesti piletinu, te
letinu i ribu na ulju. Sigurno lijei ir na dvanaestercu.

irii u crijevima
Dobar je i ovaj lijek: koprive sa korijenom ili listom 30
g, borovice (plod) istuene u avanu grubo 50 g, meda
pravog pelinjeg 250 g. Sve se to stavi u dvije litre vode i
kvasi 810 sati. Nakon toga kuha se poistiha dobro poklop
ljeno 22,5 sata. Zatim se jo ostavi da 5 minuta stoji i na
kon toga se ocijedi. Od te tekuine pije se natate, ujutro i
prije spavanja, toplo, po alicu. Jo je bolje ako se svaki
sat-dva uzme po 23 gutljaja. Osim toga potrebno je izvriti
jedno ispiranje svaka 3 mjeseca, kako je to u knjizi nave
deno.
irevi po tijelu
1. Koprive are list i orahovog lia po 3 jedae lice,
preslice 2 jedae lice. Sve dobro promijeati. Od te mje
avine jedau licu preliti s tri decilitra kljuale vode i piti
triput dnevno po alicu.
2. Dobro je na ir stavljati obloge od kuhanog lanenog
sjemena.
Pokojni V. Pelagi je tvrdio da ivu ranu iz koje stalno
tee gnoj sigurno lijei ovaj lijek: 50 g lista kukute treba
u istom loncu kuhati 1015 minuta. Rana se tom vodom
ispire dva puta dnevno. Kuhano lie svaljati u kolai, s
jedne strane namazati medom, priviti namazanu stranu na
ranu i ostaviti da stoji do drugog pranja. Onda staviti novo.
To se ponavlja 6 dana. Lie, nakon to se skine s rane,
treba spaliti.
3. Na ireve je dobro stavljati sitno izrezan crveni luk i
ranu zaviti istom prokuhanom krpom ili istom gazom.
DINI ORGANI
Teko disanje
aka zobi skuha se u litri vode. Procijedi se, doda limu
nova soka i pravog pelinjeg meda ili malinovca. Pije se na
tate svako jutro po alicu.

Zasluzenost dinih organa

1. Protiv zasluzenosti. dinih organa vrlo je dobro sredstvo
crna rotkva. U oveoj rotkvi izdubimo rupu i napunimo je
usitnjenim kandis-eerom ili medom. Kad se eer rastopi,
od te rotkve zajedno sa tekuinom uzimamo po malu
licu triput dnevno.
2. Zasluzenost lijei i mjeavina aja: paprene metvice,
bokvice enske, penice, petoprsta, zeje stope, drijenka,
jaglaca; ubura uzeti u jednakim dijelovima. Od te mje
avine 2 lice preliti sa 300400 g kljuale vode i pustiti po
klopljeno da stoji 10 minuta. Pije se triput dnevno prije jela
po alicu, aj je ujedno vrlo dobar protiv gripe, prehlade,
katara i glavobolje.
DIVLJE MESO
Hrastove babuke (zrele) dobro osuiti i samljeti u prah.
Tim prahom oboljela mjesta napraiti. To se ponavlja sve
dok divlje meso ne nestane.
DIZENTERIJA
1. Gaveza korijen, angelike korijen po 2 jedae lice, jago
de umske lie 3 jedae lice, korijander sjeme, petolist po
malu kavenu licu. Sve dobro promijeati i od te mjea
vine 2 jedae lice preliti sa 3 decilitra kljuale vode i piti
svaki sat po dva-tri gutljaja.
2. Plod od tavelja (konjska kiselica). Jedna aka kuha se
u pola litre vode 3 minute. Ostalo kao pod 1.
3. ipak kora od ploda (raste u Dalmaciji). Priprema se
kao pod 1. Dobro je uzeti pola tavelja, pola ipkove kore,
od svakog po licu na pola litre vode.
DRHTANJE TIJELA, NOGU I RUKU
1. U litrenu staklenku nalijemo pola litre ulja od pamukova ploda. Na to ulje spustimo jednu licu usitnjenog kori
jena kopitnjaka i ostavimo da stoji 14 dana na suncu ili to-

plom mjestu. Tim lijekom masira se hrptenjaa i drhta

vica e nestati. Ima ljudi koji tim lijekom lijee pijanstvo.
2. Protiv drhtanja ruku priprema se slijedei aj: are
koprive usitnjeno jednu licu sa 200 grama vode kuhati
34 minute. Pije se triput dnevno po alicu. Pije se dulje
vremena, aj koristi ne samo ivcima, nego i slabokrvnima,
sranim bolesnicima i protiv astme.
3. Lie kadulje istui u prah i to uzimati u jelu po kavenu
licu dnevno.
4. Stolisnika, zejeg trna po 3 jedae lice, draguca,
brezovog lia po 4 jedae lice. Sve zajedno dobro promi
jeati i malu kavenu licu aja preliti sa 2 decilitra kljuale
vode, ostaviti da stoji poklopljeno 1015 minuta i to piti
svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
5. Ruke treba prati dva puta na dan u vodi 1820 C topli
ne. Zatim ih trljati (frotirati) tako dugo dok ne postanu
tople. Masirati od dlana prema ramenu, i to vrlo esto.
DEBLJANJE
Za debljanje
1. Kriku kruha debelo namazati kravljim maslom ili pe
linjim medom i svaki dan natate pojesti. To se ponavlja
sve dok se ne dobije normalna teina.
2. Svako jutro natate i naveer prije spavanja popiti ali
cu mlijeka u kojoj se kuhala lica pravog meda. Uzima se
dulje vremena.
3. Osim uobiajene hrane svaki dan pojedite tri meko ku
hana jaja. Ujutro i naveer popijte jednu licu ribljeg ulja.
Naroito koristi za vrijeme zime. Uspjeh siguran.
Protiv debljanja
1. Ako imate zdravo jako srce, u normalnu kadu pustite
vruu vodu koliko tijelo moe podnijeti. Stavite u kadu
300 g sodebikarbone da se rastopi. Tada legnite tako da je
tijelo pod vodom i ostanite tako pola sata. Poslije kupanja
vri se ritmika tjelovjeba (gimnastika). Nakon toga se do
bro runikom istrljajte (isfrotirajte) i odmarajte jedan sat.

2. Vae suvine teine lako se moete rijeiti ajem od mla

de hrastove kore i kore mlade bazge. Gornji sloj ovih kora
se ostrue. Dvije jedae lice na pola litre vode kuha se 5
minuta i pije triput dnevno po alicu. Jednako je dobar i
aj od aloja koji se moe odgajati u kui u loncu za
cvijee.
DIJETE
Djeca rahitina
Rahitinu djecu treba kupati u vodi u kojoj se kuhao
jeam. Kg jema treba kuhati 15 minuta u 5 litara vode zatim
uliti u kadu gdje je ve pripremljena voda za kupanje.
Dojene ako povraa
1. U uzavrelo mlijeko stavi se malo kvasa i dobro promi
jea. Toplo zaviti u krpu i poloiti kao oblog na elui.
To se ponavlja nekoliko dana. Paziti da se dijete ne prehladi.
Dojene treba zaviti u tople pelene.
2. U 300400 grama vode staviti licu meda i prokuhati.
Od toga djetetu dati svaka pola sata po malenu kavenu licu
ili nepunu licu eera u prahu. Na elui staviti mlani
oblog od pola vode i pola octa. Oblozi se svaki sat mi
jenjaju.
Djeci dajte pravi pelinji med
Za razvoj djejeg organizma potrebno je mnogo eera.
Invertni eer (sadran u medu) mnogo je zdraviji za djecu
jer ga probavni organi ne moraju preraivati.
Ako su medom hranjena, slabunjava i mrava djeca brzo
se oporavljaju. Med u svom sastavu ima kalcijuma, fruktoze,
glikoze i drugih mineralnih soli koje su potrebne za djeji
razvoj i njegovo zdravlje. Med takoer povoljno djeluje i
protiv rahitinosti kod djece. Naroito u kombinaciji s rib
ljim uljem koje u tom sluaju (mjeano medom) postane
ukusno dijete ga rado prima i napreduje.

Pomognimo rast djeteta

Ukoliko nije prekasno moete bez straha uiniti slijedee:
sirove ili kuhane govee kosti, zdrave ivotinje, spalite na
bukovom drvu tako da budu posve crne. Te kosti sameljite u
prah ili stucite u avanu. Taj prah se uzima na vrku noa za
vrijeme jela. Svaki dan pojesti u veliini ljenjaka svjeeg
kvasca. Dva puta tjedno treba jesti govei odrezak koji neka
u sredini bude nedopeen. Ujutro i naveer tjelovjeba: lei
na lea, rukama podii tijelo da prosto visi u zraku. U ta
kvom poloaju gimnasticirati tijelom i nogama.
Gliste kod djece i odraslih
1. Preslice, bojeg drvca po 2 jedae lice, bijelog luka
6 enja (kriki enjaka) sitno isjeckanog. Zajedno pro
mijeati, preliti sa decilitrom kljuale vode, i od te mjea
vine natate neprekidno 6 dana uzimati pola jedae lice.
2. Manju glavicu crvenog luka ili 68 kriki (enja) bije
log luka skuhati u alici mlijeka i preko dana nekoliko puta
jesti. To treba ponoviti nekoliko dana.
3. Na ribeu se izriba sirova mrkva, iscijedi sok i to po
mijea sa medom. Vie puta dnevno pojede se po 1 jedau
licu.
4. Ukoliko se radi o sitnim nametnicima, koji se obino
nalaze pri zadnjem crijevu maru, njih se moe odstra
niti klistiranjem. mar se namae uljem ili mau. mar
odnosno zadnje crijevo ispire se sokom od bijelog luka,
ili toplom vodom u koju se stavi malo octa ili limunova
soka, ili jak aj od povratia. Ispiranje zadnjeg crijeva vri
se i na taj nain da se prethodno crijevo opere mlakom vo
dom i poslije toga ispire. Dvije jedae lice aja od povratia
prelije se sa tri decilitra kljuale vode.
5. Takoer se moe preporuiti aj od korijena valerijane.
Pije se malu alicu tekuine svaka dva sata.
6. Dvije-tri glavice bijelog luka sitno izrezati i staviti u
hladnu vodu. Osam dana treba piti prije doruka.
7. Protiv glista je vrlo dobar povrati (Tanacetum vulgare).
Efikasan je i protiv najsitnijih ak od pola milimetra. Na
300 g vode stavi se lica cvjetnih glavica. Pola se popije uju
tro natate, a pola prije spavanja.

8. Gliste se uglavnom pojavljuju kod djece. Najefikasnije

sredstvo protiv glista je bijeli luk. Svako jutro natate po
pije se alica mlijeka u kojem se kuhalo nekoliko kriki
usitnjenog bijelog luka. Dakle svako jutro natate pol sata
prije jela. Kura traje 14 dana.
9. Ako vam djeca imaju gliste ili sitne crvie, uzmite gla
vicu crvenog luka, sitno isjeckajte, stavite u pola litre vode
ili litru vode, ve prema veliini glavice luka. Taj luk dajte
da piju vie puta dnevno po dva-tri gutljaja.
10. Svako jutro skuhati loni mlijeka u koji se naree
nekoliko kriki bijelog luka. Kura traje 14 dana.
11. Uzeti po 2g pelina (praak) i slatkog korijena (praak)
te 1 g ania (praak). Sve to pomijeati i staviti u pekmez i
uzimati izjutra 56 dana.
GLAVOBOLJA

Glavobolja kao bolest, tvrde lijenici ne postoji, ona je

simptom. Glavobolja je neka smetnja u zdravlju. Svaka pre
hlada poinje povienom temperaturom i glavoboljom. I sva
ka zarazna bolest. Jaka skleroza, gnojenje u eljustima, sra
na mana i besanica prouzrokuju glavobolju. Visoki tlak
takoer izaziva glavobolju. Od gladi i preobilnog jela gla
vobolja. Stoga nema smisla glavobolju lijeiti acisalom (i to
godinama). ovjek se mora zapitati od ega ga boli glava. Po
trebno je obratiti se iskusnom lijeniku za temeljit pregled.
Glavobolja nekom nestaje im dobije dobre naoale, izlijei
nos, zube itd.
1. 23 glavice crvenog luka samelje se na stroju za mlje
venje mesa. To se pomijea s finim uljem i doda malo soli.
Tom smjesom masira se glava, zatim se ta masa stavi u
gustu krpu i privee na glavu. Preko krpe stavi se suha ma
rama i malo prilegne.
2. Korijen maslaka, korijen angelike, matinjaka jeda
a lica; majine duice pola jedae lice; bazgovog cvi
jeta jedaa lica; metvice dvije jedae lice. Sve se to
dobro promijea i od te mjeavine jedaa lica prelije s
2 decilitra kljuale vode i ostavi stajati 1015 minuta. Nakon toga se ocijedi i pije hladno vie puta na dan.
3. Kiice, lincure po jedaa lica, korijen odoljena 2
jedae lice. Dobro promijeati i od te mjeavine jedau
licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Ostalo kao pod 2.

4. Od jednog oveeg limuna iscijedi se sok i dobro promi

jea sa licom fino samljevene prave kave. To se popije i
malo prilegne.
5. Odoljena 2 jedae lice, stee jedaa lica, kima
pola jedae lice kuha se u mlijeku i toplo pije vie puta
na dan.
6. Nekoliko listova od glavice kupusa stavi se u penicu
da se smekaju i ugriju. Time se obloi glava triput dnevno,
sve dok bol ne proe.
7. Ako koga neprekidno boli glava, neka dva do tri puta
dnevno masira glavu (8 dana) jakom dobrom domaom
rakijom (komovicom).
8. Bolovi koji trgaju u glavi, zubima ili uima prestat e
ako na tavicu stavimo po licu ljupine od bijelog luka, ljupine od crvenog luka, kamilice, lovorova lista, borovice i
rumarina. Nakapati malo finog ulja te grijati. Kad se naj
vie dimi (ne smije gorjeti), drati nad dimom sloen topao
runik. Kad se runik napuni dimom, hitro ga povezati dje
tetu ili odrasloj osobi na glavu. Preko toga svezati jo je
dan ist topao runik. Ako kod prvog postupka bolovi ne
prou, treba postupak ponoviti.
9. Ako dijete boli glava, treba naribati sirov krumpir i
krpom privrstiti na elo. Noge moraju biti tople.
10. Limunov sok sa jednakim dijelom vode) zaslaen e
erom. Uzima se nekoliko puta dnevno.
11. Ako patimo od ivane glavobolje, treba stavljati ob
loge od kvasca (germe) 10 g pomijeane sa licom meda.
12. Kadgod zaboli glava, bolna mjesta treba (elo, vrat) ma
sirati s jakom komovom ili ljivovom rakijom.
Glava kad boli od prehlade
Skuhati grah s bijelim lukom. Kad je kuhan, dobro se
zdrobi i pomijea s finim uljem. Tom smjesom mau se
sljepooice.
GRLO
Bolest grla sa promuklou
1. U pola litre vode stavi se aka morske soli. Kad se sol
rastopi, tom vodom ispirati grlo.

2. 100 grama lovorovog lista kuhati 5 minuta u 3 litre vode.

Na lonac stavi se lijevak koji mora biti iri od lonca, a
usko grlo treba okrenuti prema gore. Bolesnik se nagne nad
lijevak i udie paru. Pri tom mora paziti da ne opee grlo.
3. 100 g lovorovog lista staviti u 3 litre vode i kuhati 5 mi
nuta. Nakon toga skinuti poklopac s lonca i staviti lijevak
koji mora biti neto vei od lonca. Nagnuti se nad taj li
jevak (koji je okrenut uskom stranom prema gore) i udisati
ili ostaviti otvorena usta i tako grlo inhalirati. To se ponavlja
svaku veer prije spavanja sve do ozdravljenja. Ukoliko nije
u pitanju koja druga bolest, poboljanje e se osjetiti ve
nakon 10 minuta.
4. Po 100 g sladia i korijena bijelog sljeza, komoraa,
podbjela (lista) i 50 g bijelog sljeza (list i cvijet) pomijeati,
tri lice toga preliti s pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata
iza toga ocijediti i piti umjesto vode.
Gripa
1. Nane, lincure po 2 jedae lice, pelina pola jedae
lice. Dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu pre
liti sa 2 decilitra kljuale vode, ostaviti 1015 minuta sta
jati, zatim ocijediti i piti triput dnevno po alicu ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
2. imira divljeg, korijen ili kora pola jedae lice, ka
milice, drenka korijena, stolisnika po jedau licu, lista
jagode umske 2 jedae lice. Priprema se kao pod 1.
3. List podbjela, cvijet bazge, korijen maslaka po 2 je
dae lice; cvijeta lipe, bokvice enske jedau licu. Pri
prema kao pod 1.
4. U 2 decilitra vode ukuha se 4 jedae lice prave, fine
samljevene kave, u to se nacijedi sok od jednog poveeg li
muna, ulije 4 jedae lice ruma i sve zajedno popije u tre
nutku kad se osjea napad groznice.
5. U pola litre dobre komovice stavi se 4 jedae lice fino
isjeckanog korijena od maslaka i ostavi sat-dva stajati. Te
rakije, zajedno s korijenom, pije se po aica triput dnevno.
6. Bazgov list, korijen angelike, kamilice, cvijet lipe, gospi
na trava, cvjetovi vrbe, list divizme, korijen ania od sva
kog uzeti po licu i kriku bijelog luka. Sve se dobro usitni,
dobro promijea. Od te mjeavine mala kavena lica prelije
se s 200 g kljuale vode i ostavi da stoji poklopljeno 15 mi
nuta. Pije se ujutro natate i naveer po alicu.

Ranice u grlu
Ako nastanu ranice u grlu, treba 2 lice kamilice preliti
s 300 g kljuale vode, ostaviti pola sata poklopljeno da stoji.
Nakon toga ocijediti i dodati neto meda. Time se grlo ispire
sve dok ne ozdravi. Obino traje dulje vremena.
Upaljeno grlo i krajnici
lica grkog sijena (slino je blijedom kukuruznom bra
nu) kuha se u 30 g vode 34 minute. Pije se izmeu jela i
poslije jela 610 mjeseci. Nakon toga bolesnik je posve
zdrav.
Zapaljenje grla mandule angina
1. Bijeli sljez i crni korijen od svakog po tri jedae li
ce dobro promijeati. Od te mjeavine uzeti jedau licu
na 2 decilitra kljuale vode i ostaviti 1015 minuta. Ocije
diti, dodati meda i time ispirati (grgljati) grlo. Moe se malo
svaki put i popiti.
2. Jedau licu petrovca, jedna makova glavica (za djecu
etvrtina glavice). Tome dodati jo malu licu lanenog sje
mena. Ostalo kao pod 1.
3. Grlo se moe ispirati i dobrom slanom komovicom vie
puta dnevno.
4. Penine mekinje dobro se navlae octom u jednoj po
sudi. Na toploj pei to se dobro promijea i ugrije koliko
se moe podnijeti. Time se zavije vrat preko noi. Dobro
je prije toga vrat dobro izmasirati toplim lojem.
5. U gornju svrhu moe se upotrijebiti i duhan: u alici
mlijeka skuhaju se 3 omanja lista duhana (ili mala pregrt
prostog lulaa). Kad provri, ocijedimo i tom toplom teku
inom grgljamo vie puta dnevno. Mlijeko se ne smije piti
poto tjera na povraanje. Lijeenje se ponavlja sve dok bo
lesnik ne ozdravi.
6. U litru vode stavi se 45 jedaih lica jelovog lia
(iglica) i ostavi sat-dva da se kvasi. Zatim 5 minuta kuhati
i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Nakon toga ocije
diti i tom vodom ispirati grlo, a topao list ocjeevine sve
zati na bolno mjesto. To se ponavlja nekoliko dana svako
jutro i veer.

7. Navodno je dobar i ovaj lijek: jedno prijesno jaje raz

muti se u zaeerenoj vodi i pije dva puta dnevno.
8. Dvije lice brana od bijelog kukuruza kuha se 12 mi
nute u 300400 g vode. Taj lijek se pije dulje vrijeme po
slije jela, triput dnevno po alicu.
9. Vrlo dobar lijek protiv uporne bolesti angine: dvije litre
vode stavi se na tednjak. Kada voda zavri, doda se dvije
dobre ake poljske preslice i kuha 10 minuta. Preslica se iz
vode izvadi, stavi u usku vreicu ili u ensku istu arapu,
i vrua, koliko se moe izdrati, omota oko vrata. Preko toga
staviti suhu flanelsku krpu. Oblog se mijenja svaka 23 sata.
Nakon osmog obloga bolesnik e biti zdrav.
Kronina upala mandula
U 300 g istog nepatvorenog maslinovog ulja stavi se 45
arnikinih cvjetova i stavi na tednjak koji mora biti vru.
Ulje sa cvjetovima ne smije se priti. Kad se dobro ugrije,
ostavi se da poiva 24 sata. Nakon toga se ocijedi, stavi u
bocu i dobro zaepi. Kad se ukae potreba, tim lijekom lijee
se rane u ustima i grlu.
Gua struma
1. Gornju koru starog hrasta ili mlaeg drveta ostrugati,
usitniti i 6 lica staviti u pola litre vode. Kuhati 1520 mi
nuta. Runik nakvasiti u toj tekuini i poloiti na guu. Po
vrh toga oviti topao al i lei u krevet. Treba piti aj od
kadulje po nekoliko puta dnevno.
2. Guu pod vratom lijei por-luk (njegova sredina). Izree
se na sitno, pomijea s morskom soli i cvijetom od lji
ljana. Taj lijek treba priviti na guu svaku veer prije spa
vanja.
GREVI U ILAMA
Prije spavanja donesu se pred krevet dvije posude; u
jednoj neka bude 810 litara vode bunarice. Druga je prazna.
U nju se stavi noge koje se izmjenino polijevaju od koljena
prema dolje. Voda se mora sva upotrijebiti. Polijevanje ne

smije trajati due od 57 minuta. Nakon polijevanja mora

se obavezno ii u krevet. Kura se ponavlja svaku veer 15
20 dana i ile e ozdraviti. Treba se uvati prehlade.
GROZNICA MALARIJA

1. U poetnom stanju groznice moe se bolesniku dati li

munada: limun se izree na krike, sjemenke se uklone. Li
mun se stavi u litru vode da se kvasi dva sata. Nakon toga
se po elji medom zasladi i preko dana pije umjesto vode.
2. Brezove kore, bazgovog cvijeta po 2 jedae lice, kiice,
lipovog cvijeta, lincure po jedau licu. Dobro sve promije
ati i od ove mjeavine 2 jedae lice preliti s 3 decilitra
kljuale vode. Ostaviti da stoji poklopljeno 10 minuta, za
tim ocijediti, zasladiti, dodati malo soka od limuna i sva
ki sat-dva piti po nekoliko gutljaja.
3. Rumarina, iirota, kiice, kore od narande po jeda
u licu; bozurovog lista i cvijeta, majine duice po pola
jedae lice. Sve dobro pomijeati i od te mjeavine 2 je
dae lice preliti s 3 decilitra kljuale vode. Sve ostalo kao
pod 2.
4. Treba sitno iskosati 46 kriki bijelog luka (enjaka)
i u alici sa licom meda dobro promijeati. To jesti natate svako jutro 45 dana. Ako se ljutina teko podnosi,
moe se iza toga popiti malo toplog mlijeka.
5. Bazgove kore (gornji sloj se ostrue) 4 jedae lice
kuha se 5 minuta u pola litre vode. Ostavi 510 minuta
poklopljeno stajati, zatim se ocijedi. Pije se triput dnevno
po alicu ili ee preko dana po nekoliko gutljaja.
HISTERIJA I HIPOHONDRIJA

1. Uzeti crnu koprivu (kao alkoholaturu) 2 kavene lice

dnevno, razrijeene s malo vode.
2. List umske jagode, majine duice, lazarkinje, dubaca
u podjednakim dijelovima dobro promijeati. Od te mje
avine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Osta
viti da stoji 1015 minuta, nakon toga ocijediti, zasladiti
medom i piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.

3. 50% metvice, 30% isjeckane valerijane i 20% gorke dje

teline se izmijea i uzme jedna lica te mjeavine koja se
prelije s 2 dl vrele vode. Poklopi se, stoji 2 sata, ocijedi,
zasladi i pije poslije jela.
4. U jednakim dijelovima lista matinjaka i metvice, cvije
ta kamilice i hmelja te korijena odoljena (valerijane) pomi
jeati i uzeti 1 licu toga, preliti s 2 dl vrele vode, poklopiti
i tri sata iza toga procijediti i piti.
5. Uzeti 50 g nane i po 25 g gorke djeteline i odoljena (isjec
kanog). 3 lice te mjeavine preliti sa pola litre vrele vode,
poklopiti, 2 sata kasnije odliti te piti ujutro i naveer po 1
alicu toga aja.
6. Uzeti po 20 g nane, matinjaka, hmelja i lavandulina li
sta. 3 lice toga preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, osta
viti 2 sata, odliti i piti po alicu ujutro i naveer.
7. Uzeti po 20 g nane, matinjaka, dobriice, bosiljka i
hmelja. 3 lice toga preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti,
ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti ujutro i naveer po 1 alicu.
HUNJAVICA KIJAVICA
1. Najprostiji lijek protiv hunjavice curenja iz nosa: na
eravici ili reou pali se kora od kruha i taj dim uvlai u
nosnice nekoliko puta dnevno po 23 minute.
2. Cvijet lipe 4 jedae lice, kamilice 3 jedae lice,
nane 4 jedae lice. Zajedno dobro promijeati. Od te
mjeavine 2 jedae lice preliti s 2 decilitra kljuale vode,
ostaviti poklopljeno 1015 minuta, zatim ocijediti, dodati
soka od pola limuna. To se toplo pije triput dnevno prije
jela. Jo je bolje ako se pije svaki sat-dva po nekoliko gut
ljaja.
3. Bijeli sljez korijen i list, islandska mahovina i list
podbjela sve u jednakim dijelovima. Dobro promijeati.
Od te mjeavine uzeti kako je to pod 2 navedeno.
4. Jedau licu sitno isjeckane biljke gospina plata (Alchemilla vulgaris) stavimo u 3 decilitra vrue vode i pustimo
da kuha 23 minute. Tada stavimo na stranu i pustimo da
poklopljeno stoji 1015 minuta. Nakon toga ocijedimo, me
dom zasladimo i toplo pijemo triput dnevno po alicu. Na
roito je to dobar lijek protiv temperature i enskih bolesti.
5. Bazgovog cvijeta jedaa lica kuha se u 3 decilitra
vode 2530 minuta. aj se pije topao dvaput dnevno. Vrlo

je dobar protiv prehlade, plunog katara i promuklosti. Za

vrijeme trajanja bolesti ne smije se jesti nita hladno, kiselo,
ni voe, a niti boraviti u hladnim prostorijama.
6. U malu au nalije se rakija u kojoj se rastopila kavena lica soli. Na ibicu se namota vate, umae u rastvor
i nastoji to dublje ispirati nosnice.
HRPTENJAA AKO BOLI
Treba masirati hrptenjau tinkturom od arnike, barem
jednom dnevno. U ljetu se nabere svjeeg cvijeta i stavi u
96% jaki alkohol (1 : 8). Stalno treba biti toplo obuen, na
roito noge da su uvijek tople. Preporuuje se spavanje na
tvrdom. Jesti mnogo voa i povra to vie sirovo. Kuhati
na ulju. Izbjegavati mast, suho slano meso i konzerve.

HODKINSOVA BOLEST
Hodkinsovu bolest sa pedeset posto sigurnou moe se
lijeiti intenzivnom radijacijom i odgovarajuom terapijom.
Dr Erie C. Eason iz Manchestera i dr Henry Kaplan iz Kalifornije tvrde da radijacijom bolesnici Hodkinsove bolesti mo
gu ivjeti isto tako dugo kao i zdravi ljudi.
Bolesnicima Hodkinsove bolesti preporuam slijedeu te
rapiju:
1. Na svjeem zraku u stajaem stavu isprsiti se pomou
prsnih miia a svi ostali dijelovi tijela neka budu slo
bodni i oputeni.
2. Upraviti oi u jednu toku bez naprezanja u visini oiju
i ne mijenjati pogled.
3. Prazniti plua lagano, ali neprekidno, bez grenja, izdiSui sve dok uistinu vie ne ide.
4. Zatim zadrati sve pokrete i misli i u sebi brojiti do 16,
kasnije do 25, 38 udiui.
5. Nakon toga odmah izdisati tako dugo dok dalje ne
ide. To se ponavlja 46 minuta dva puta dnevno.

IIJAS I UPALA ZGLOBOVA

1. Stolisnika, ika list po 4 jedae lice; rusomae, zeje

ga trna po 2 jedae lice. To sve pomijeati. Od te mje
avine 2 jedae lice kuhati 5 minuta u 3 decilitra vode.
Zatim ostaviti da se kvasi 1520 minuta. Tada ocijediti, do
dati soka od poveeg limuna (obavezno) zasladiti po elji
medom i piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
2. Zdrave iste zobi jedau licu kuhati 23 minute u dva
decilitra vode, ocijediti i piti nekoliko puta dnevno po
alicu. U isto vrijeme stavljaju se na bolna mjesta oblozi od
kuhane vrue zobi svaka 4 sata. Za tu svrhu moe da po
slui i ista arapa. Moraju biti dvije: dok je jedna na tijelu,
druga se priprema, ili ve prema veliini bolne povrine,
upotrijebe se obadvije u isto vrijeme.
3. etvrt kg meda pomijea se sa istim negaenim vap
nom, namae se obilato na lanenu krpu i time obloi bolna
mjesta. Obloge treba mijenjati svaka 4 sata.
4. Divlji se kesten istue kladivom na istoj daski. Litrenu
staklenku napunimo time do polovice, onda nalijemo do
vrha 96 postotnog jakog alkohola (pirita). Tako pripremlje
nu bocu dobro zatvorimo pergament-papirom i ostavimo sta
jati etiri nedjelje. Nakon tog vremena procijedimo i tom
tekuinom masiramo bolna mjesta, triput dnevno tako dugo
dok bolest posve ne prestane.
5. Treba svaki dan bolna mjesta masirati smrekovom smo
lom dok bolest sasvim ne prestane.
6. U jednu litrenu bocu staviti tri etvrtine litre dobre ko
move rakije. Zatim potraiti mravinjak i postaviti kraj njega
bocu tako da mogu mravi unii. Kad se nakupi mnogo mrava
u rakiji, boca se zatvori i ostavi 4 nedjelje na suncu. Tada
se ocijedi i tom tekuinom masiraju bolna mjesta. Svaki nemonik za nekoliko mjeseci ozdravi.
7. 1020 dekagrama kristalne morske soli prelije se sa 20
do 25 litara kljuale vode i pusti da zavri. im zavri, ulije
se u poveu posudu i kupaju bolna mjesta (bolesne dijelove
tijela) koliko se vrue moe izdrati. To se ponavlja svaku
veer prije spavanja. Nakon kupelji ide se u topao krevet.
Tamo se bolesniku masiraju bolesni dijelovi tijela istim
vinskim octom u kojem se deset dana na toplom mjestu kva
silo 1520 dekagrama korijena od bljuta. Za vrijeme kva
enja boca se jednom dnevno protrese. Nakon to se pet
veeri kupa, pree se na pranje bolnih mjesta s trinjem od

sijena (510 pregrti na 20 litara vode kuha se 15 minuta).

Za vrijeme parenja treba posudu, zajedno sa bolnim dijelom
tijela prekriti dekom ili plahtom da se para ne gubi uzalud
no. Zatim se u toplom krevetu masira vinskim octom u ko
jem se kvasio usitnjeni korijen bljuta, kako je to gore opi
sano.
8. Trule jabuke lijee iijas ako se njima oblau oboljela
mjesta 14 dana.
Lumboiijalgija
U litru dobre komovice staviti komad naribanog hrena,
nekoliko kriki bijelog luka, dvije ploice kamfora, nepunu
licu pelina i pustiti da se kvasi jedan dan. Drugi dan tom
tekuinom treba masirati bolna mjesta vie puta. Svaku ve
er treba se zaviti u svjeu paprat. Kura traje od proljea do
jeseni i ako je bolesnik ustrajan ozdravit e.
IAEN ZGLOB
Na lanenu krpu debelo se namae loj koji se prethodno
namoi u dobru komovu rakiju. Krpu treba ugrijati da bude
vrua i njome obloiti bolna mjesta. Preko krpe stave se
topli suhi zavoji. Noga e se za kratko vrijeme ispraviti bez
boli.
JAJNICI
Upala jajnika
1. U jednu posudu (tavu) stavi se dvije ake soli i to metne
na tednjak. Kuhaom se mijea sve dok ne stane prskati.
Tada se na sol nalije malo octa, toliko da sol postane mo
kra. Tu sol stavi se na lanenu krpu i privije na bolno mjesto.
Ti se oblozi stavljaju svaku veer prije spavanja. Taj oblog
dobro je metnuti (kae Pelagi) i u sluaju kad se primijeti
kilavost.
2. Razliak, list medvjeeg groa po 4 jedae lice. Cvi
jeta od bazge 2 jedae lice, kore od bazge 3 jedae
lice. Sve se dobro promijea. Od te mjeavine uzme se 4
jedae lice i kuha 10 minuta u pola litre vode. Zatim se
ostavi poklopljeno da stoji 1015 minuta. Nakon toga se

ocijedi, po elji medom zasladi, doda malo soka od limuna

i vie puta dnevno toplo pije po malu alicu.
3. Kamilice, bazgova cvijeta po 4 jedae lice, razlika
8 jedaih lica. Sve dobro promijeati i od te mjeavine 3
jedae lice kuhati 15 minuta u pola litre vode. Zatim pustiti
da stoji 1520 minuta. Piti prije jela po alicu triput dnevno.
4. Kukuruzne svile 6 jedaih lica, nevena, medvjeeg
groa po 4 jedae lice. Sve dobro promijeati i od te
mjeavine 4 jedae lice kuhati 15 minuta. Ostalo kao pod 1.
Ako nam koja biljka nedostaje i nije pri ruci, moe se uzeti
samo medvjee groe i jo koja od navedenih biljaka.
5. Vrlo je dobar slijedei lijek: aku majine duice preliti
litrom kljuale vode. Vrue uliti u jednu manju posudu
(nonu) i tu posudu staviti u veu prikladnu posudu, sjesti
i pokriti se oko tijela da para ne izlazi. Treba sjediti sve dok
ima pare. Treba biti ustrajan i uspjeh nee izostati.
Tumor zloudni na jajniku i maternici
Tumor je esto posljedica prehlade, ali se uzrok moe
traiti i u neprirodnom spolnom openju ili nestrunom abor
tusu. Da se sprijei daljnje razvijanje tumora, postupa se
ovako: uzeti koru mladog hrasta 5 g, ljeskovu resu 40 g, cvijet
trnine 60 g, list crne topole 60 g. Sve to dobro promijeati i
od te mjeavine staviti dvije lice u pola litre vode i ostaviti
kvasiti 48 sati. Nakon toga kuhati 24 minuta i ostaviti
poklopljeno stajati 10 minuta. Tada ocijediti, medom pravim
zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti triput dnevno po
alicu. Osim gore navedenog aja potrebno je pripremiti sli
jedee parne kupke: trinje od sijena, preslice, brezovog lista,
rumarina, kamilice, smrekove ili borove vrike od granica
te malo kore od mladog hrasta, ija se gornja strana ostrue.
Parna kupelj ne smije trajati due od 15 minuta.
Jaja oteena monja
1. Kad odraslom ili djetetu oteku jaja, lijei se korijenom
od gaveza. Gavez se sitno izree i u jednakom omjeru do
da pravi med ili mlijeko. To se kuha 23 minute. Taj se
lijek privije na bolesno mjesto. Svakih 12 sati obloge treba
mijenjati. Oblozi se meu tako dugo dok bolest posve ne
proe.

2. Jednu platnenu vreicu (istu bijelu) od 12 kg napu

nimo piljevinom i vreicu saijemo da se piljevina ne pro
spe. Vreica se spusti u 34 1 vode i kuha 1015 minuta.
Zatim u tu vruu vodu umoimo istu bijelu mekanu krpu,
lagano iscijedimo i stavimo na monju koliko vrue moemo
podnijeti. Kad se voda ohladi potrebno je ponovno ugrijati
i nastaviti s oblozima. Ako za 24 sata ne proe, potrebno je
otii lijeniku.
JETRA
Bolesna jetra
1. Korijena vodopije (divlja cikorija) 4 jedae lice, kori
jena i list maslaka, stolisnika, cvijet i list vodopije od
svega po 3 jedae lice. Dobro promijeati. Od te mjeavine
jedau licu kuhati 34 minute u 3 decilitra vode. Ostaviti
da stoji 1015 minuta, zatim ocijediti i piti nekoliko puta
dnevno po malu alicu. Gornji je aj jo korisniji ako je
bolest u vezi sa unom kesicom, slezenom, kamencima u
unoj kesici ili oteenim trbunim organima.
2. Hmelj nepotpuno zrele iarke i mladi izdanci divlji
imir kora, ladole cijela biljka s korijenom po 2
jedae lice, slatka paprat, vodopija po 3 jedae lice. Sve
se dobro promijea. Ostalo kao pod 1.
3. Petrovac 3 jedae lice, utika cijela biljka: kori
jen, kora i list, mravulja, mravinac, verbena po 2 jedae li
ce. Priprema kao pod 1.
4. Sjeme jetrenke (Hepatica triloba) odlino je sredstvo
protiv bolesti jetre, ui i unog kamena. Uzima se mala li
ca sjemena i kuha minutu u 2 decilitra vode. Ako usitnimo
svjei list jetrenke i stavimo na stare nezacijeljene rane,
one brzo zarastu.
5. Kiice, oajnice, list i cvijet vodopije po dvije jedae
lice; stolisnika, hmelja, korijena vodopije, rusomae
po jedau licu. Sve dobro promijeati. Od te mjeavine
jedau licu kuhati 23 minute u 2 decilitra vode. Zatim os
taviti da stoji 1015 minuta poklopljeno. Nakon toga se pro
cijedi, pravim medom zasladi i pije triput dnevno prije jela
ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.

6. List agave u suhom stanju dvaput dnevno u obliku pra

ka na vrhu noa popije se ajem od stee (Potentilia anserina).
7. Petrovca i vodopije uzeti u jednakim dijelovima. Te
mjeavine uzima se jedaa lica i kuha 23 minute u 3 deci
litra vode. Pije se nekoliko puta dnevno po alicu.
8. Tko ima une kamence neka triput dnevno pije po je
dau licu maslinova ulja.
9. Svako jutro natate uzeti na vrku noa praak od peli
na i popiti s ajem ili staviti u juhu.
10. Dva puta dnevno treba uzeti na vrku noa prah od sa
mljevenog pelina. (Moe tu koliinu staviti u juhu onaj kome
je neprijatno uzimati isto.) Kura traje 20 dana u mjesecu,
zatim deset ne uzima se nita. Iza toga opet 20 dana i 10 ne.
Sve do potpunog ozdravljenja.
11. Muke bokvice 23 lista isjeckati i preliti sa 100200 g
kljuale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 2030 minuta.
Tada se ocijedi, doda licu pravog pelinjeg meda i soka od
limuna. Pije se ujutro i u podne prije jela, a naveer prije
spavanja. Paziti da stolica bude redovita. Ne jesti rajice ni
hranu koja nadima. Alkohol i zaini su zabranjeni. Ne jesti
hranu koja zatvara, ne umarati se ni fizikim ni duevnim
radom. Kura traje 1218 mjeseci.
12. 200 g crne metvice (list) prelije se s 1,5 1 vrele vode,
poklopi, ostavi 23 sata, pije umjesto vode, zaslaen ili nezaslaen, pije se dulje vrijeme.
Voda u jetrima i oko srca
Prepriti repino sjeme i samljeti na mliniu za kavu.
licu tog samljevenog sjemena staviti u 150 g vode da pro
kuha. Zatim se ocijedi. Kad se ohladi, redovno svako jutro
tu koliinu popiti.
Tvrda jetra ciroza
Drveni ugalj, koji mora biti ist, stue se u prah i mala
lica tog praha prelije se s 2 decilitra mlijeka i popije nata
te. To se ponavlja tri sedmice.

Jetrene mrlje na licu

Litrena boca napuni se do polovine fino izribanim hrenom
i nadopuni sa 96% jakim alkoholom. Boca se dobro zaepi i
ukopa u zemlju gdje treba da ostane 14 dana. Tada se boca
izvadi, sadrinu procijedi i tom tekuinom mau mrlje po ne
koliko puta dnevno.
Dijeta kod bolesne jetre
Kod bolesti jetre treba jesti to vie mrkve, kuhane pe
nice, a mlijenu hranu u svakom obliku, uvati se suhog
mesa, konzerva i sline hrane. Hranu soliti to je mogue
manje. Osim toga treba jesti to vie sirove hrane. Prije
ruka pojesti tanjuri salate ili jabuku.
JEZIK RASPUCAN
Raspucan jezik obino imaju ljudi s premalo kiseline. Za
lijeenje uzima se ova mjeavina: kamilice, gospine trave, nane, kima, kiice u jednakom omjeru. Tome se doda malo ka
dulje i sve dobro promijea. Od te mjeavine uzme se jedna
lica u 300 g vode i kuha 34 minute. Pije se vie puta dnev
no po alicu.
KAALJ
1. Bosiljak pitomi jedna lica i lica meda prelije se sa
300 g kljuale vode i ostavi 10 minuta poklopljeno stajati.
Nakon toga se ocijedi, pravim medom zasladi i pije triput
dnevno po alicu prije jela. Terapija traje do ozdravljenja.
2. 800 g meda, 200 g rakije i 800 g svjeeg maslaca. Sve
dobro promijeati. Uzima se svako jutro natate po dvije
lice 30 dana.
3. Uzme se 150 g vonog soka, 150 g sirupa od bazgovog
ploda i 150 g lipovog aja. Sve zajedno neka provrije i tada
dodati licu pravog meda. Pije se toplo vie puta dnevno
po manju alicu.

4. Tri lice timijanova lista prelije se s pola 1 vrele vode,

poklopi i dva sata iza toga ocijedi, medom zasladi i pije
svaka 2 sata po jednu licu.
5. Po 20 g lista bokvice (enske), bijelog sljeza (cvijeta),
podbjela (lista) i komoraa. Od toga uzme se 3 lice i prelije
s pola litre vrele vode, poklopi, poslije 3 sata ocijedi, medom
zasladi i pije svaka 2 sata po 1 licu.
6. Sitno isjeckanog korijena omana 20 g prelije se s 200 g
vrele vode, poklopi, ostavi 2 sata, procijedi i pije svaka 2
sata po 1 licu.
7. Po 50 g korijena bijelog sljeza, komoraa i lista podbjela.
Jednu licu te mjeavine prelije se s 200 g vrele vode, po
klopi, 2 sata iza toga pije se po 1 lica svakih 1015 minuta.
8. Po 25 g cvijeta divizme, bijelog i crnog sljeza i podbjela.
Tri lice toga prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi, ostavi
1 sat, ocijedi, medom zasladi i pije toplo svaka 2 sata po
1 licu.
9. Po 25 g ania, komoraa, sladia i maurane. Uzeti 1
licu toga, preliti s 200 g vrele vode, poklopiti, poslije 2 sata
odliti i popiti poslije jela.
10. Uzeti po 20 g nane (list), lia podbjela, bijelog i crnog
sljeza, te po 5 g komoraa, bijelog sljeza (korijen) island
skog liaja i izopa (list). 3 lice te mjeavine preliti sa pola
litre vrele vode, ostaviti 2 sata poklopljeno, odliti i piti po
jednu licu svaki sat.
11. Uzeti po 20 g bokvice (list, muke, duguljaste), bijelog
sljeza (cvijet), podbjela (cvijet i list) i komoraa. 3 lice te
mjeavine preliti sa pola litre vrele vode, ostaviti pokloplje
no 3 sata, ocijediti, zasladiti medom i piti po jednu licu
svaka 2 sata.
Kronini kaalj
U pola litre jake komovice stave se 2 lice sitno isjeckane
vrebene (eljezarke) i ostavi da stoji nekoliko dana. Zatim
se procijedi. Protiv kalja i katara uzima se od tog lijeka 15
kapi u malo vode vie puta dnevno.
Kaalj od nazeba
1. Stolisnika, cvijet podbjela po 2 jedae lice, lipe 3
jedae lice, luka crvenog sitno isjeckanog 4 jedae lice.

dobro se promijea i od te mjeavine kuha jedaa lica u 3

decilitra vode 15 minuta. Od toga aja piti svaka 2 sata po
nekoliko gutljaja.
2. Plod od smrekovine sitno istuen. Na svaku jedau li
cu meda staviti pola lice te smrekovine i dobro promijeati.
Taj lijek se uzima prije jela triput dnevno po jedna lica.
Pri tom treba tabane jedanput dnevno dobro izmasirati
bijelim lukom.
3. List umske jagode, kamilice i stolisnika po 3 jedae
lice, kiice 2 jedae lice. Sve dobro promijeati. Od te
mjeavine uzme se 2 jedae lice na 3 decilitra kljuale vode
i ostavi 1015 minuta stajati. Tada se ocijedi, zasladi medom
ili kandis eerom. Pije se triput dnevno prije jela.
4. U istu neokrnjenu posudu stavi se do tri lice eera.
Kad eer zapirja, nalije se do pola litre vode u koju sta
vimo dva sitno isjeckana crvena luka. To se kuha nekoliko
minuta. Zatim se ocijedi. Od tog lijeka uzima se po licu vie
puta dnevno.
Kaalj suhi rikavac
1. Jedaa lica ploda divlje rue (ipak), suhog i dobro stucanog, prelije se sa dva decilitra kljuale vode i zasladi utim
kandis eerom. Pije se triput dnevno prije jela sve dok ka
alj ne proe.
2. Bijelog sljeza i crnog korijena, lie i cvijet po 2
jedae lice, majine duice, list jagode umske po jedau
licu; cvijet divizme 2 jedae lice. Sve dobro promijeati.
Od te mjeavine 2 jedae lice preliti s 3 decilitra kljuale
vode, ostaviti 15 minuta da stoji, dodati malo soka od limu
na i medom po elji zasladiti. Pije se svaki sat-dva po neko
liko gutljaja ili triput dnevno prije jela po alicu.
3. Sjeme suncokreta 6 jedaih lica; lie suncokreta,
list podbjela 3 jedae lice i plunjaka jedau licu. Sve
dobro promijeati. Od te mjeavine 2 jedae lice kuhati
35 minuta. Ostalo kao pod 2.
4. Bazgovog cvijeta, lista maslaka, islandski liaj, korijen
bijelog sljeza po 2 jedae lice, zeji trn 3 jedae lice.
Priprema se kao pod 2.
5. Nabrati glogove granice (koru skinuti). Gole ibe ostru
gati. Od toga 2 jedae lice kuhati 5 minuta u 23 decilitra
vode.

Kaalj veliki (pasji)

Uzeti po 20 g nane (list), timijana (list), majine duice, pi
toma kestena, rosulje i dugolisnog trpuca. Zatim 3 lice te
mjeavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, tako
ostaviti 2 sata, odliti i piti po jednu licu svaki sat.
Kaalj smirenje
1. 10 g sitno isjeckanog omanova korijena preliti sa 2 deci
litra vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, procijediti i piti
svaka 2 sata po 1 licu.
2. 5 g omana, 3 g majine duice i 2 g pitomog kestena (list)
pomijeati i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti, osta
viti 2 sata, procijediti i piti po jednu licu svaka 2 sata.
3. Uzeti po 20 g bazge (cvijet), rosulje, pitomog kestena
(list), bokvice i majine duice. 3 lice te mjeavine preliti
sa 4 decilitra vrele vode, ostaviti 2 sata poklopljeno, zatim
piti svaka 2 sata po jednu licu.
4. Uzeti po 50 g bijelog sljeza (korijen), komoraa i podbjela (list). 1 licu te mjeavine preliti sa 2 decilitra vrele vode,
poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim piti toplo po jednu licu sva
kih 1015 minuta. Zasladiti pekmezom od vianja ili malina.
Kaalj dugotrajni
1. Bokvice, dobriice, stolisnika i pirike dobro isjeckane
i u avanu istuene u podjednakim dijelovima, dobro pro
mijeati. Od te mjeavine 2 jedae lice kuhati 34 minute
u 3 decilitra vode, zasladiti kandis eerom ili medom i piti
triput dnevno prije jela.
2. Islandske mahovine, boikovine po 2 jedae lice, vid
a, korijen omana po 3 jedae lice. Od ove mjeavine je
daa lica prelije se s 2 decilitra kljuale vode. Ostaviti da
stoji poklopljeno 1015 minuta, zatim procijediti, kandis e
erom zasladiti i piti triput dnevno prije jela po alicu.
3. Vidac, islandsku mahovinu, lavandulu, stolisnik, bokvicu
ensku, sljez crni (list i korijen) sljez bijeli (list i korijen)
bazgov cvijet od svakog po 20 g dobro promijeati. Od
te mjeavine licu staviti u 200300 g vode i pustiti da se
preko noi kvasi. Ujutro staviti na tednjak, dodati 12

lice meda i im zavri, odmah staviti na stranu da stoji po

klopljeno 10 minuta. Nakon toga ocijediti, dodati sok od
limuna i piti triput dnevno prije jela po alicu ili svaki
sat-dva po dva-tri gutljaja. Pri tom je vrlo dobro svaku veer
probrati aku penice, dodati malo vode da ju penica upije
i kuhati, vie u pari, sve dok penica ne popuca. Ta se pe
nica medom zasladi, ili kandis-eerom (ali nije uvjet) i pre
ko dana pomalo jede. Kura traje sve dok kaalj ne prestane.
Ovu mjeavinu aja poslao sam u Zagreb P. Lj. koja
mi je meu ostalim odgovorila: ... Prije mjesec dana popila
sam aj koji ste mi poslali protiv kalja. Nemam rijei ko
jima bih Vam mogla zahvaliti na poslanom lijeku. Zaista
mogu sigurno rei da je kaalj nestao, a dotad sam ga bez
uspjeno lijeila nekoliko mjeseci raznim sirupima i lijeko
vima. Va lijek je uinio, takoreku, pravo udo.
Kaalj astmatini
Korijen omana, list podbjela, gaveza i stolisnika u
podjednakim dijelovima, dobro promijeati. Od te mjeavine
jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Ostaviti po
klopljeno 1015 minuta. Nakon toga ocijediti i piti.
KOSA
Ispadanje kose
1. umanjak jednog jajeta mijea se tako dugo dok ne po
stane pjenast, zatim se doda jedna lica ruma i lica ricinusova ulja. Ovim lijekom treba masirati korijen vlasi i tjeme.
Kada je glava (kosa) dobro izmasirana, povee se toplim
rupcem da se glava ne prehladi. Ta smjesa ostavi se na glavi
36 sati, ali jo je bolje ako se ostavi preko noi. Ujutro
se vlasi isperu sa umanjkom. U zadnju vodu dodajte sok
od pola oveeg limuna. Ponavlja se jednom tjedno sve dok
korijen vlasi ne ozdravi.
2. Korijenje arih kopriva dobro se opere i 100 g stavi u
litru dobre komovice ili 70% jaki alkohol i ostavi da stoji
8 dana na suncu. Nakon toga se ocijedi, nalije u istu bocu,
doda se nekoliko kapi ricinusova ulja i neto malo kolonjske
vode ugodnog mirisa. Tim lijekom se korijen kose masira
svaki drugi dan. (Vidi i na str. 284288)

3. 100 g koprive (list) kuhati 20 minuta u pola litre vode,

poklopiti, ostaviti oko 8 sati, ocijediti, zatim tome dodati
200 g vinskog octa. Ovim trljati glavu svaku veer.
KRIA AKO BOLE
1. Kantariona (gospina trava), lie, pupoljak crne i bijele
topole, korijen jaglaca, bobe od smreke od svakog bilja
po jednu licu. Sve dobro promijeati i od te mjeavine je
dau licu preliti s tri decilitra kljuale vode. Pije se triput
dnevno prije jela. Kria treba dobro oviti toplom vunenom
maramom i masirati toplim vinskim octom ili alkoholaturom
ploda mrazovca. Treba se u krevetu dobro iznojiti i drati
dijetu za vrijeme lijeenja.
2. Ivanjsko cvijee 4 jedae lice, cvijet jagorevine
6 jedaih lica, borovice 3 kavene lice. Sve dobro promi
jeati i od te mjeavine jedau licu preliti sa 2 decilitra
kljuale vode i zasladiti medom. Pije se nekoliko puta
dnevno.
3. Bolesna kria dobro je prije spavanja masirati s uljem
od arnike.
4. Ako kria toliko zabole da se ovjek ne moe uspraviti,
onda ih treba masirati uljem od slaice. Na lanenu krpu
stavi se ulje i privije na bolno mjesto. To ostaviti tako dugo
dok se moe izdrati.
5. Uzme se jedna aka brana od istog ita i to zamijesi
octom u mekano tijesto. Ta se smjesa debelo namae na
lanenu krpu i privije na bolno mjesto. Treba izdrati koliko
se god moe, pa ma koliko boljelo. Kad se vie ne moe tr
pjeti, onda se skine i odmah namae istim uljem. Ako nema
ulja, onda neslanim maslom treba namazati mjehure koji su
pod djelovanjem obloga izbili na koi. Mjehure treba svaki
dan mazati tako dugo dok ne zarastu. Za to vrijeme treba se
kretati na svjeem zraku obavljajui razliite poslove.
6. Ugrijati svjeu borovu ili smrekovu smolu (to je meka,
to je bolja). Ta se smola namae na platno i prilijepi na
bolno mjesto. Tamo se ostavi tako dugo dok sama ne otpad
ne. Kad otpadne, postupak se ponovi. To je dobro i za upalu
kotane modine.

7. Svaku veer prije spavanja sloite na runik mlade li

stove velikog ika (koji naraste i preko metar visine). Priveite preko tijela (kria i prsa) taj oblog od lia. Drite ga
na sebi cijelu no do jutra. Postupak se ponavlja sve do pot
punog ozdravljenja, jo i 14 dana poslije toga kad se osje
ate ve potpuno zdrav.
KILA
1. esto se desi da kod dizanja tereta mukarci, pa i ene,
kako na narod kae okilave. im se takav sluaj primi
jeti, treba oboljeli dio tijela masirati nekoliko nedjelja
uljem od mandula.
2. Kilu lijei pelin ako se usitnjen stavi u vino i dobro
ugrije. ista bijela krpa namoi se u vrue vino i stavi na
oboljelo mjesto koje se povee suhom krpom.
KRONINE BOLESTI
Tamo gdje se ve pokazala jedna kronina bolest ili bolest
koja se dugo povlai kao eerna bolest, tuberkuloza, rak,
padavica, vrtoglavica i ostale dugotrajne bolesti, isto kada se
pokau znakovi starosti, mora se uzeti unutarnja kupka i
gnjeenje donjeg dijela tijela tri puta u roku od 8 dana.
Na svaku litru vode za ispiranje uzme se puna mala lica
sode bikarbone da se kiseline to bre neutraliziraju. Izmeu
tri ispiranja uzme se svaku veer 100 g maslinova ulja, ali
prirodno ista bez ikakve primjese. Najbolje je uzeti ga od
proizvoaa iz Dalmacije.
Na poetku svakog godinjeg doba ponovi se kura tako
dugo dok je potrebno. Time se ne uklone samo bolesne ma
terije, ve se i potie buenje elija, ovjek se potpuno po
mladi. Osjea se kao nanovo roen. Pun je ivotne veselosti.
Veini ljudi koji su uli u poodmakle godine potrebno je
da se svakog etvrt godita podvrgnu kuri gnjeenja. Ostaje
se na taj nain zdrav starost se ne osjeti. To je zato to
je tom kurom krvotok poboljan (vidi Ispiranje crijeva ili..)
Ako se radi o eernoj bolesti, bit emo iznenaeni uspje
hom. Poslije treeg postupka povea se krvotok i 70% eera

nestaje prirodnim putem. Gdje je bilo 1618% eera, ostalo

je moda samo 2%, to se s destiliranom vodom moe lako
isprati (vodena kura). Ne smije se zaboraviti da izmeu tri
pranja redovno svaka pola sata moramo uzeti nekoliko gut
ljaja tople ili hladne natronske vode (sodom bikarbonom)
da se sprijei da eer i dalje nadolazi u krv. Jedino tako se
moe eerna bolest izlijeiti ako se eer odstrani ispere.
Do danas nije pronaeno sredstvo za izlijeenje eerne bo
lesti. Jo uvijek ostaje priroda kao najjednostavnije i najsi
gurnije sredstvo protiv te bolesti, ak i najtei sluajevi mo
raju popustiti. Kod 98% svih sluajeva postie se odmah
ublaenje dok ozdravljenje slijedi samo po sebi. Kod preosta
lih 2% mora se uzimati dezinfekciono ili sredstvo za ienje
na krae ili dulje vrijeme. Kao npr. kalijev permanganat
protiv raka.
Tko je jednom zbog kronine bolesti proao kroz ovu
kuru, ne smije ponovno prii starom besmislenom nainu
prehrane. Ne treba tada pitati koliko ja trebam ovoga ili
onoga jela, nego naprotiv s koliko malo jela mogu da se
odrim. Ako jo uvijek teimo za tortama, tada smo jo na
putu ruenja zdravlja. Isto tako ako jo teimo za okoladom
sa umanjkom, to znai da nismo zdravi.
Tko ima posla ili je imao sa eernom bolesti, gihtom ili
reumatizmom, treba naroito da jede bijelu repu (sijanicu)
koja se moe nai preko cijele godine. Oiena repa pirja se
u vlastitom soku tono 20 minuta. Tada se gnjei tako dugo
dok ne postane kao neki sirup, doda malo mlijeka ili vrhnja
i gotov je najbolji prirodni lijek i prijatno jelo. Ako se za
vrijeme nekoliko sedmica ovako prireena repa jede dva
puta dnevno, bolest e biti sigurno odstranjena. Radi raz
nolikosti repa se moe pripremiti i na drugi nain: ujutro si
rova naribana s malo zobnih pahuljica, u podne pirjana kao
to je naprijed opisano, a za veer popeena s malo zobenih
pahuljica.
Bijela repa apsorbira kiseline i djeluje bolje nego insulin.
Cotoin je ipak bolji od insulina, jer je manje opasan. Ako se
pirjana bijela repa analizira, vidjet e se da ona sadri or
ganske soli povezane sa cotoinom. Radi ega bismo dakle uzi
mali stvari koje djeluju samo do izvjesnog stepena i ponovo
nas ostavljaju jednako bolesnim.

KIMENA MODINA, UPALA, SLABLJENJE IVACA

I KIME
Treba ugrijati svjeu borovu ili smrekovu smolu: smolu
namaemo na platno i prilijepimo na bolno mjesto kime.
Kada se samo odlijepi, treba novo platno sa smolom nama
zati i prilijepiti.
KRV
Navala krvi u glavu
Kamilice, kore od narande, stolisnika 3 lice, rusomae, matinjaka 2 jedae lice, lincure jedau licu. Gor
nje dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu aja
preliti s dva decilitra kljuale vode, ostaviti poklopljeno da
stoji 1015 minuta, zatim ocijediti, pravim medom zasladiti
i piti nekoliko puta dnevno po malu alicu.
Za vrijeme lijeenja treba drati dijetu: hraniti se mli
jenom hranom, povrem i voem. Meso jesti samo najvie
dva puta nedjeljno i to svjee. Zabranjeni su suhomesnati
proizvodi i konzerve kao i sva alkoholna pia.
Krv isti
1. Po Kneippu: korijen maslaka i pirevine, vodopije list
u jednakim dijelovima. Jedau licu tog bilja kuhati 3
minute i piti vie puta dnevno po alicu.
2. List jagode umske 4 jedae lice, list kupine i nane
po 2 jedae lice, matinjak 5 jedaih lica. Sve dobro
promijeati. Od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra
kljuale vode, ostaviti da stoji 1015 minuta. Zatim ocije
diti, dodati soka od limuna i piti prije jela triput dnevno.
3. Cvijet crnog sljeza jedaa lica, kiice 4 jedae
lice, vrisak primorski, nane kudrave ili pitome po 3 je
dae lice. Sve dobro promijeati i pripremiti kao pod 2.
4. List i cvijet podbjela u jednakim dijelovima dobro pro
mijeati. Od te mjeavine jedau licu kuhati u 3 decilitra
vode 23 minute. Ostavi se malo stajati, zatim se zasladi
medom ili kandis eerom i pije prije objeda i veere.
5. etvrt litre mlijeka skuhamo, dodamo jedno tueno jaje
i jedau licu meda. Pije se toplo ujutro i naveer.

6. etvrt litre zobi kuha se u litri vode tako dugo dok se

zob potpuno ne skuha. Tada se ocijedi pritiskivanjem, doda
sok od oveeg limuna i pije triput dnevno po alicu. Ne
smije se sladiti.
Krv iz nosa zaustavlja
1. Ubrati svjei stolisnik i prstima ga u dlanu istrljati. Za
tim staviti na sljepooicu s one strane na kojoj tee krv
iz nosnice i krv e prestati. Ili staviti za vrat. Punokrvni
neka ne zaustavljaju curenje krvi iz nosa jer moe loe da
djeluje.
2. Uzeti hrastove kore 2 jedae lice, koprive are je
dau licu, stolisnika 3 jedae lice, trave od srca 4
jedae lice. Sve dobro promijeati. Od te mjeavine jedau
licu kuhati 3 minute u 2 decilitra vode. U taj aj treba kva
siti vatu i tamponirati nosnice.
3. Praak preslice 12 g prije objeda i veere treinu kavene lice. Vrlo je dobar kod vezivanja tkiva i kod krvarenja.
Mrave osobe mogu se ugojiti uzimanjem gore spomenutog
praka.
Jako krvarenje od povrede otrog predmeta
Bilo kako jako pa da ovjek i kost povrijedi odmah
treba ranu politi jakom rakijom komovicom (2022 grada)
namoiti istu bijelu prokuhanu krpu u istu rakiju i zaviti
ranu. Sve zatim suhim zavojem zaviti. Za kratko vrijeme
rana e zarasti.
Krvarenje jako
Krvarenje se odmah zaustavlja ako se istue svjea muka
bokvica s bjelanjkom jajeta i time namae rana.
Cirkulacija krvi
Za bolnu cirkulaciju krvi kroz kou najjednostavniji je
nain masaa koe suhom etkom. Na taj nain se mehaniki
podraavaju krvne ile i ivci koe, ujedno se poveava mi
jena tvari, izluivanje plinova i radna sposobnost.

Krvni pritisak i vrtoglavica

Uzme se nane, kiice, kadulje i majorana u jednakim dije
lovima. Od te mjeavine jedna lica prelije se s 300 g klju
ale vode i ostavi jedan sat stajati. Nakon toga se ocijedi,
doda sok od jednog oveeg limuna i neslaeno pije dva puta
dnevno. Jesti nesoljenu kuhanu riu s malo masla.
Krvni pritisak visok tlak
1. Kukuruzne svile, stolisnika po dvije jedae lice; list
jagoda umskih jedaa lica, urice mala kavena lica.
Sve dobro promijeati i jedau licu preliti s 3 decilitra klju
ale vode. Ostaviti 1015 minuta poklopljeno stajati, zatim
ocijediti, pelinjim medom zasladiti i piti toplo triput na dan
prije jela po alicu, ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
Uzimati 20 dana u mjesecu. Zatim drugi mjesec opet 20 da
na itd.
2. Glogova cvijeta pola kavene lice samljevenog u prah
pomijea se s malo eera i popije s malo vode dva
puta dnevno.
3. Izribati prijesnu proljetnu ranu ciklu i pomijeati sa
sokom od limuna. Dnevno pojesti po mali tanjuri.
4. U pola litre alkohola 96% (pirit) stavi se 5 jedaih lica
glogova cvijeta. Boca neka bude litrena. Dobro je zaepiti
i dnevno barem jednom protresti. Nakon 10 dana se ocijedi.
Od toga lijeka uzima se dnevno dva puta po 20 kapljica
razrijeeno s malo vode. Ukoliko bolesnik pati od besanice
neka uzme naveer prije spavanja 40 kapi, opet razrijeeno
s malo vode. Taj lijek je dobar i za umirenje srca.
5. Imele, stolisnika, cvijeta od gloga i kamilice u jednakim
dijelovima dobro promijeati. Priprema se kao pod 1.
6. Velika glavica bijelog luka kuha se 10 minuta u pola
litre vode. Kad se ohladi, nalije se u bocu i doda 3 povea
limuna. Pije se svaki dan natate po mala aica.
7. U jednu alicu stavimo 3 jedae lice kukuruznog brana
i na to nalijemo 3 decilitra hladne vode. To neka stoji 23
sata. Nakon toga se preko dana pomalo pije. Brano ne treba
mijeati ni dirati. To svaki dan treba ponoviti.
8. Dobro je skuhati aj od perina list i korijen 2
jedae lice na dva decilitra vode kuha se 510 minuta, a
zatim pojede i popije. Uzima se triput dnevno po alicu.

9. Pekmez od borovnice navodno potpuno lijei visoki krv

ni pritisak (tlak) ako se svako jutro natate uzima malu
licu pekmeza. Taj lijek treba uzimati dulje vremena. U slu
aju jaeg povienja tlaka uzmu se dvije male lice dvaput
dnevno.
10. Treba naribati malu licu mukatnih oraia i zaliti
vodom. Ako ne djeluje, isto ponoviti drugi dan.
11. licu glogova cvijeta stavi se u 200300 g hladne vode i
pusti da zavri (ali ne smije kuhati). Zatim se skine odmah
sa tednjaka i ostavi poklopljeno da se pari 10 minuta. Na
kon toga se ocijedi, doda malo limunova soka i pije po alicu
u podne i naveer prije spavanja.
12. Jedan ovei limun dobro operemo i jedan luk iste tei
ne oistimo, sve zajedno sameljemo u stroju za mljevenje
mesa i dodamo toliko eera koliko limun i luk tee zajedno
(kod limuna se kotice odstrane). To se stavi u malu pri
kladnu posudu i svako jutro natate uzme jedna kavena lica.
13. Svako jutro natate pojede se usitnjeni limun u koji se
namijea 10 g kvasca. Kura traje 12 godine.
14. Bolesnici neka jedu 23 dana samo neslanu kuhanu ri
u bez ikakve druge hrane. Ria se mora tako dugo kuhati
dok ne postane posve kaasta.
15. Svako jutro natate treba popiti au limunade od jed
nog limuna. Preko dana umjesto vode treba piti limunadu.
16. Pola kilograma limuna izree se i samelje na stroju za
meso, pomijea s pola kg eera i ostavi 10 dana stajati. Od
tog lijeka uzme se svako jutro natate jedna lica.
17. 50 g suhih ljusaka od mladog graha ili zelenih oiljaka
(ice) od mladog svjeeg graha (pasulja) kuha se dobro po
klopljeno u trietvrt litre vode dok se polovina ne ukuha.
Od ovog aja pije se kroz tri sedmice svakog sata po 1 lica.
Nakon 3 nedjelje uzme se za dalje tri sedmice po 30 g ljusa
ka od mahuna, a nakon toga za 3 sedmice 10 g.
18. Uzeti jednu licu imele (suho lie i granice) i staviti
u au sa 2 decilitra hladne vode. Ostaviti stajati preko noi
poklopljeno. Piti 3 puta na dan.
19. Uzeti 510 g imele (suho lie i granice) i to preliti
sa 4 decilitra vrele vode. Procijediti i piti 34 puta na dan.
20. Imele (gotov ekstrakt Visci fluid dobije se u ljekarni)
uzimati 3 puta na dan po 3040 kapi.

21. Pomijeati po 25 g gloga (cvijet), bijelog luka, preslice

i imele. Od ovoga uzeti 2 lice i preliti sa 3 decilitra vrele
vode. Poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti prije jela.
22. Pomijeati po 25 g gloga (cijet), kamilice, maslinova
lista, imele i bijelog luka. Uzeti 2 lice te mjeavine i preliti
sa 3 decilitra vrele vode. Ostaviti 2 sata poklopljeno. Odliti
i piti prije jela.
23. 1 licu imele (suho lie i granice) staviti u 2 decilitra
hladne vode, ostaviti preko noi poklopljeno. Sutradan piti
u 3 navrata. (U ljekarni se dobije ekstrakt Visci fluid.)
Krvni pritisak nizak tlak
1. Dobro je piti vodu u kojoj se nalazi kineska gljiva.
Za kratko vrijeme tlak e se normalizirati.
2. Rusomae 2 jedae lice kuhati 2 minute u 3 deci
litra vode. Ostaviti da poiva 15 minuta, zatim ocijediti, me
dom zasladiti (nije obavezno) i piti triput dnevno po alicu.
Uz to je dobro dnevno popiti 12 alice prave crne kave i
au crnog vina.
KLIMAKTERIJ
ene za vrijeme klimakterija mnogo se znoje. im se ena
u klimakteriju pone znojiti, neka ne eka nego odmah po
pije au bilo kakve tekuine i znojenje e prestati.
To bi svaka ena trebala znati pa bi mijenu lake podno
sile. Umaranje u radu nije preporuljivo.
KLONULOST
Osobe kojima ruke i noge otkazuju poslunost neka se
kupaju u kupelji majine duice i masiraju oboljela mjesta
tinkturom majine duice. Pije se 10 kapi dnevno razrijeeno
s malo vode. Tinktura se pravi ovako: dobra aka sitno isjec
kane majine duice na litru dobre jake domae rakije, u ko
joj stoji 10 dana.

KOPRIVNJAA OSIP PO TIJELU URTIKARIJA

1. esto izbijaju od hrane na koi sitni mjehurii kao da
je netko kou iarao arom koprivom. Ofurena mjesta tre
ba trljati fino samljevenim branom i jesti kuhanu penicu
koja se prethodno kvasi 6 sati u tolikoj koliini vode da po
krije masu i sve upije. Dalje: kuhati tu aku penice u malo
vode vie na pari sve dok ne popuca. To preko dana
jesti umjesto kruha.
2. U 100 g vode stavi se lica istog gaenog vapna i dobro
promijea. Kroz gustu prokuhanu bijelu krpu procijedi se
Od te tekuine popije se jedna lica; ostatak se baci. To se
ponavlja tri puta dnevno.
KONE BOLESTI
Kurje oi uljevi na nozi
1. Na komadi vate treba staviti komadi svjeeg limuna
sa sokom i preko noi priviti na ulj. Ako se ovako postupi
nekoliko veeri, ulj e otpasti. Prethodno neka se noge do
bro iskvase i isperu u toploj vodi, a ulj, kolikogod se to
moe, izree otrim noem.
2. Neki ljudi tvrde da je i bijeli luk dobar za odstranjenje
kurjih oiju, ulj se izree, bijeli luk se istrae i privije na
ulj. To se ponavlja nekoliko veeri.
3. Suhu ljivu treba izrezati u dvije pole i jednu priviti
na ulj. Svaku veer treba ljivu mijenjati i za nekoliko
dana ulj e nestati.
4. Naribati sirovi krumpir i priviti ga na ulj prije spava
nja. To se ponavlja nekoliko veeri.
5. Kurje oi mogu se odstraniti bez bola ako se na njih
stavi postolarska smola i preko toga prilijepi leukoplast ili
komadi polivinila.
6. Flanelsku krpu treba dobro natopiti pepelom od drva
i ugrijati na ploi tednjaka da bude sve vrue. To se stavi
na kurje oko. Ponavlja se na dan tri puta, a lijeenje prema
potrebi moe trajati i vie dana.
7. Na tvrdu kou na tabanima i na kurje oko treba preko
noi staviti svje list brljana. To ponavljati tako dugo dok
bolest ne proe.

Kone bubuljice, liaji, tuberkuloza koe

Lie konoplje nabrati ljeti i osuiti u hladu. Usitniti 1 je
dau licu i kuhati 23 minute u 3 decilitra vode. Zatim
ostaviti 10 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti.
Pije se dvaput dnevno po malu alicu. Istim ajem se ispiru
bolna mjesta.
Kona bolest psoriasis ljuskavac
1. Uzroci te bolesti nalaze se u krvi, a uzronici su mikro
bi. Prvenstveno je ovdje potrebno lijeiti krv. Prekomjerno
uivanje svinjskog mesa i suhomesnatih proizvoda izaziva
spomenutu konu bolest koja se vrlo teko lijei. Znanost
skoro je nemona u nastojanju posvemanog lijeenja te
bolesti. Moemo joj sprijeiti dalji razvoj ako se gornja bo
lesna koa polako, oprezno, ostrue i skine do zdrave i na
maze arnikovom tinkturom. Ujedno treba piti aj od mjea
vine: ikovog lia, rumarina, vodopije, are koprive (cijela
biljka s korijenom) hmelja, gospine trave od svakog po
15 grama na litru i pol vode kuha se 68 minuta. Pije se vie
puta dnevno po malu alicu, a kura traje 36 mjeseci.
2. Bolesna mjesta na koi treba mazati bijelim uljem, dva
put dnevno i grijati kod tople pei.
Tvrda koa na tabanima
ista krpa namaze se smolom od bora i prilijepi na tvrdu
kou gdje treba da ostane 8 dana. Nakon toga se zavoj mi
jenja svakih 8 dana sve dok jednog dana samo ne otpadne.
Vanjska zaraza koe, nepodnoljivi svrbei
1. Raena slama sitno isjeckana (10 jedaih lica) stavi se
u litru vode i kuha na tihoj vatri 15 minuta. Tim mlanim
ajem prati bolna mjesta dva-tri puta dnevno. To je ujedno
vrlo dobar lijek protiv vodenih priteva.
2. U litru vode staviti aku smrekovih vrika i kuhati pola
sata. U tu vodu nakvasiti istu krpu i lako iscijediti. To
se stavi kao oblog na bolna mjesta i preko toga suho platno
od flanela ili marama. Svaka 2 sata treba oblog mijenjati.
Prije spavanja stavimo oblog za cijelu no.

LIAJI EKCEMI
1. Liaji su kone bolesti kojih ima vie vrsti. Oituju se
u raspucanoj koi. Postoje: svrbljivi, suhi, mokri, ljuskavi
i drugi. Lijeenje je tegobno. Mora se uporno i dugo lijeiti.
Za liaj se uzima: enske i muke bokvice, kadulje i kiice svakog po dvije jedae lice; hrastove kore jedau
licu, pelina pola male kavene lice. Sve dobro pomije
ati. Od te mjeavine 2 jedae lice kuhati 5 minuta u 300 g
vode. Piti dva puta dnevno po alicu ili vie puta dnevno
13 gutljaja. Osim toga napadnuta mjesta treba jedanput
dnevno pariti nad vodom u kojoj se kuha trinje od sijena.
Trinje se za vrijeme parenja ne vadi iz vode.
2. Ako je liaj na takvom mjestu da se mogu stavljati ob
lozi, onda se skuha aj od ovakve mjeavine: korijen ika,
brezovo lie, kora brijesta (sredina kore), kora hrasta, ili
babuke hrasta, jablanovo lie, stolisnika u jednakim di
jelovima. Sve se dobro promijea. Od te mjeavine staviti 4
jedae lice u litru vode i kuhati pola sata. Zatim stavljati
obloge na oboljela mjesta. Preko dana piti aj od imirova
lista: na pola litre vode stave se 2 jedae lice (list se pret
hodno sitno izree), i kuha se tako dugo dok se jedna etvr
tina ne ukuha. Zasladi se pravim medom i to obilato, jer je
aj gorak. Pije se mala alica dnevno tri puta.
3. Kod derueg liaja upotrebljava se slijedei aj: pomi
jeati kadulje, rumarin, preslicu, bokvicu muku u pod
jednakim dijelovima, i od te mase uzeti kavenu licu i preliti
sa 3 decilitra kljuale vode. Pola sata ostaviti poklopljeno
da stoji, ocijediti i preko dana pomalo piti.
4. Uporni liaj koji se teko lijei: 13 jedaih lica sitno
isjeckanog korijena od omana stavi se u pola litre vode i ku
ha. Za vrijeme kuhanja treba odstraniti drvenasta vlakna od
korijena. Kad se sa tednjaka skine, doda se 5 jedaih lica
maslaca u kojem ne smije biti soli. Tim lijekom mau se obo
ljela mjesta.
5. Treba jesti kuhanu penicu: svako vee probere se aka
penice i nalije na nju toliko vode da je penica upije do
jutra. Ujutro se na penicu nalije malo vode i kuha (vie u
pari) dok ne popuca. To se pomijea sa alicom kuhana mli
jeka i pojede preko dana. Pije se i aj od peninih mekinja
(posije), a bolna mjesta mau bjelanjcem od jaja u koje se
umijea malo istucanog praha od lipovog ugljena.

6. Poljske preslice, enske bokvice, kamilice u jednakim

dijelovima. Od te mjeavine kuhamo 3 jedae lice u pola
litre vode 68 minuta. Ovim ajem peremo bolna mjesta
dva puta dnevno. Poslije pranja namaemo bolna mjesta te
kuim puderom (dobije se u ljekarni).
7. Navodno je vrlo dobar lijek protiv liaja (ekcema) i ovaj:
dva puta dnevno pripremiti bilo kakav biljni aj za ienje
krvi i svaki dan, ujutro i naveer, pojesti malu liicu kvasca.
To se ponavlja sve dok liaj posve ne proe.
8. licu sumpornog cvijeta u finom prahu (dobije se u lje
karni) pomijeati u alici s ribljim uljem, i to tako da ne
bude masa ni odvie rijetka ni gusta. Tom mau masiraju se
bolna mjesta preko dana i navee dok se ovjek odmara.
Dok traje lijeenje, bolna mjesta ne smiju doi u dodir s
hladnom vodom. Uope treba se kloniti vode. Ako je ekcem
na licu, lice umjesto pranja brisati vatom umoenom u fino
ulje.
9. Lie konoplje jedaa lica kuha se 5 minuta u 3 deci
litra vode. Zatim se ocijedi, pravim medom zasladi i pije
triput dnevno prije jela. Kura traje 68 mjeseci. Osim
gore navedenog aja bolna mjesta treba mazati ovom mau:
katrana od bora ili breze 15 g, svinjske masti ili jestivog
loja bez soli 130 g. Tome se doda 1015 g sumpornog cvi
jeta (dobije se u ljekarni).
Vlani liaj ekcem
1. Na povrini koe obino nastaju bubuljice, sitni mjehurasti pritii, koji se znadu razviti i zaraziti veliku povrinu
koe. To je vlani ekcem liaj koji se teko lijei, ali se
moe izlijeiti. Kupi se u ljekarni 100200 g katrana od jelo
va ili brezova drveta. Na svakih sto grama doda se 100 g ma
slinova ulja i kuha 5 minuta. Ovim lijekom se mau bolesne
povrine koe ujutro i naveer prije spavanja. Voda ne smije
doprijeti do bolesne koe. Nakon mazanja bolesni dio zavee
se prikladnim zavojem koji ne proputa vodu. Za nekoliko
dana bolest e proi.
2. Liaj e nestati ako se nekoliko dana pere sokom od
vinove loze. Kad u proljee vinogradari obrezuju lozu, iz
loze na panju potee sok kojeg valja u bocu nakupiti.

3. Liaj mazati sokom od limuna zatim premazati tekuim

puderom (dobije se u ljekarni). Svaku veer ponoviti do
ozdravljenja.
4. Liaj ekcem na rukama dobro je prije spavanja bol
na mjesta masirati glicerinom. To se svaku veer ponavlja
tako dugo dok liaj ne iezne.
5. Liaj lijei i morska sol ako bolna mjesta svaku veer
prije spavanja istrljamo solju.
6. Vlani liaj s jakim svrabom lijei plod borovnice u
obliku ekstrakta (izvatka). Plod se kuha do gustoe sirupa
i od toga namae debeli sloj na gazu ili isto platno koje
se stavi na bolno mjesto, gdje treba da ostane 1014 dana.
Gaza se osui, a sirup ostane prilijepljen na kou i svrab za
kratko vrijeme nestane.
7. Protiv vlanog ekcema uzme se ovei krumpir, napola
preree i skuha u neslanoj vodi. Tom mlanom vodom peru
se nekoliko minuta bolna mjesta kad svrbi. Voda se moe
upotrijebiti 3 dana, mlana ili hladna. Nakon toga se skuha
novi krumpir. Poslije pranja ne brisati ruke, odnosno bolna
mjesta. Neka se samo osui, zatim treba bolna mjesta rib
ljim uljem namazati ili mau koju koa najbolje podnosi
(maslinovo ulje ili slino). Terapija traje 8 nedjelja.
8. Liaj, navodno se posve sigurno lijei ako bolna mjesta
vie puta dnevno peremo vodom u koju se nalije lica rafi
niranog petroleja (200300 g vode). Za vrijeme lijeenja pa
i dulje ne smije se upotrebljavati sapun.
9. Vlani ekcem koji se iri po koi Pelagi je sa sigur
nou lijeio ovako: u pola litre maslinova ulja ili manje sta
vi se 50 grama brezovog katrana ili jelovog (dobije se u
ljekarni) kuha se dok se ne ukuha da ostane tri etvrtine.
Tom masom mazati bolna mjesta.
LIJEK PROTIV SVAKE BOLESTI
Pola litre borovice stavi se u dvolitrenu bocu. Na to nalije
litru jakog zdravog prirodnog vina i pusti 24 sata stajati. Na
kon toga doliti pola litre komove rakije i 23 lice eera
u prahu. Zatim sve dobro promijeati. Borovice ne baciti
nego svako jutro i veer 56 zrna provakati i progutati s
aicom vina. To se ponavlja tri dana. Dva dana ne uzimati.

Zatim opet tri dana uzimati itd. Tako pripremljen lijek ubla
uje glavobolju, bistri razum, osvjeava tijelo, lijei srce,
griu, melankoliju, vrtoglavicu, zlatnu ilu.
LICE
Brazgotina na licu
Svaku veer treba drati na licu sloen mokar rupi (pet
minuta). Poslije se lice blago obrie i brazgotina namae
topljenim vrhnjem. Kura traje 6 nedjelja.
Pritii
Pristii koji su ei u pubertetu, mogu se odstraniti redo
vitim uzimanjem svjeeg pekarskog kvasca (germa). Kvasac
se uzima triput dnevno za vrijeme jela u veliini divljeg
ljenjaka jedno nedjeljno. Koa se dobro opere toplom vo
dom i aseptin sapunom. Lice se obrie sa istim frotir ru
nikom. U litru kljuale vode stave se 4 jedae lice kamilice,
glavu se pokrije plahtom ili neim slinim i lice pari nad
kamilicom sve dok ima pare. Mokro lice blago obrie, ohladi,
zatim se ispere hladnom vodom. Lice mazati kremom koja
hrani kou. Na hladni zrak se ne smije izii poslije parenja
barem jedan sat.
KOSTI
Kostolom
Ako tko doivi saobraajnu nesreu (toga danas ima do
sta) ili bilo kakav sluaj gdje kosti stradaju, neka sitno iz
ree korijen gaveza; jedna aka stavi se u alicu mlijeka i
im zavri odmah se skine s vatre. Tu smjesu treba obloiti
oko polomljenog mjesta. Rana kao i kosti za kratko vrijeme
e zarasti.
Kostolom i stare rane
Kod starih trulih rana i kostoloma treba skuhati preslicu
(svjeu) 2 lice na pola litre vode kuhati 45 minuta i tim
ajem ranu ispirati a biljkom zaviti bolesno mjesto. Preslica

koristi i kod mravih ljudi koji ele da se ugoje. Uzima se u

obliku praka na vrku noa s malo meda, mlijeka ili vode.
Popije se kao aspirin.
Kostobolja (giht)
Pokojni Vaso Pelagi lijeio je kostobolju na ovaj nain:
narezao je slatkog kupusa u jednu istu posudu u koju je
nalio toliko ulja da se moglo priti. Kupus je prio tako du
go na vatri dok se nije pretvorio u sos. Tu je smjesu debelo
namazao na lanenu krpu i privio na bolno mjesto. Privezano
je drao 24 sata. Taj lijek je ponavljao sve dok bolesnik nije
ozdravio.
Da kosti otvrdnu
1. List rumarina 4 lice i etvrt kg masla kuha se neko
liko minuta u litri zdravog bijelog vina. Tom tekuinom ma
siraju se noice djeteta. Dva puta nedjeljno treba dijete ku
pati u odvaru mlade hrastove kore. Poslije kupanja zaviti
ga u stare krpe ili pelene, jer nakon zavoja pelene postanu
rune.
2. Mekane kosti kod djece (naroito ako ne prohodaju na
vrijeme) lijei se ovako: 10 lica ruzmarinova lista prelije
se litrom kljualog vina. Time se svako jutro i veer masi
raju djeje noge, a preko noi stave se na noge od istog vina
topli oblozi. Oblozi se zaviju suhom krpom.
KRASTE I BUBULjICE
Krastice i bubuljice nestat e ako se peru vodom u kojoj
se kuhala kora brezovog drveta.
KRSTOBOLJA
Uzeti dvije do tri ake ljusaka od jaja, zrele rajice, bun
deve, lia alosne vrbe, eerne repe (ili stone repe) i vrijee od krastavaca po 500 g. Sve se to stavi u kadu ili jo

bolje u kakvu kaicu i zalije kljualom vodom. Kad se ohladi

tako da se u vodi moe izdrati, neka se bolesnik pari tako
dugo dok je voda vrua.
MOKRANI ORGANI
Mokrenje krvi
1. Jedna kavena lica lia medvjeeg groa stavi se u
200300 g vode i kuha 45 minuta. Pije se gutljajima vie
puta dnevno po malu alicu. Jo je efikasnije ako se uzima
u obliku praka (stue u avanu ili samelje na mliniu za
mljevenje kave) ujutro i naveer po pola kavene lice.
2. U pola litre zdravog vina stavi se 4 lice usitnjenog stolisnika i kuha 5 minuta, nakon toga ostavi poklopljeno ne
koliko minuta po strani. Tada se procijedi i pije triput dnev
no po alicu. Gornji aj koristi i kod utice i vodene bolesti.
3. List breze, petoprste, koprive are po 2 jedae lice;
cijela biljka perina (korijen list), zeji trn (korijen) po jeda
u licu. Dobro promijeati. Od te mjeavine jedau licu
preliti sa 2 decilitra kljuale vode. To piti vie puta dnevno.
4. Preslica, ipka plod (divlja rua), medvjeeg groa,
nane, kukuruzne svile u podjednakim dijelovima dobro
promijeati i pripremiti kao pod 1.
5. List divlje kruke, enske bokvice, zejeg trna po je
dau licu, koprive are (cijela biljka) 3 jedae lice. Sve do
bro promijeati. Od te mjeavine 2 jedae lice preliti s 3
decilitra kljuale vode. To piti vie puta dnevno. Moe se
piti i hladno.
6. Medvjeeg groa, korijen gaveza po 3 jedae lice,
kukuruzne svile, vodopije po 2 jedae lice. Dobro promi
jeati. Mjeavinu pripremiti kao pod 1.
7. Po 20 g sreenjaka, stolisnika, kamilice, plunjaka, i krasuljka. Od toga uzeti 4 lice, prelije se s pola litre vrele
vode, poklopi, ostavi 4 sata i ocijedi. Piti svaka 2 sata po 1
licu.
Krv u mokrai
8. Uzeti po 20 g srenjaka, hajduke trave, kamilice, plu
njaka i tratinice. 4 lice te mjeavine preliti sa pola litre

vrele vode i ostaviti poklopljeno 4 sata. Procijediti i piti

po 1 licu svaka 2 sata.
9. Izmijeati po 20 g troskota i koprive (list) te po 30 g
borovnice i korijena vodene paprike. Uzeti 3 lice, kuhati 10
minuta u pola litre vode, tri sata nakon toga ocijediti i piti
3 puta po alicu prije jela.
Mokrana cijev zatvorena uveana prostata
1. Rusomae, brezovo lie, list podbjela po 2 jedae
lice; preslice, suhog korijena vrtnog perina po jedau
licu. Gornja se koliina kuha u litri vode 510 minuta.
Zatim jedan sat stoji po strani. Tada se ocijedi, pravim me
dom zasladi i preko dana esto pije umjesto vode.
2. 10 dkg sitno isjeckane smee kore od ploda divljeg ke
stena stavi se u litru alkohola 96% jakosti (pirit) i ostavi 10
dana stajati u zaepljenoj boci. Bocu treba dnevno pokoji
put protresti. Od tog lijeka uzima se dvaput dnevno po 10
kapi razrijeeno s malo vode. Pije se prije objeda i veere.
Uzima se 20 dana u mjesecu, 10 dana ne, zatim ponovno 20
dana itd.
3. List medvjeeg groa samelje se u prah. Od tog praha
uzimati po pola male kavene lice ujutro i naveer prije spa
vanja. Ovaj lijek sigurno lijei.
4. Kukuruzne svile (nitaste njuke), preslice, list divlje
kruke, uzeti u podjednakim dijelovima, dobro promijeati.
Od te mjeavine 2 jedae lice preliti s 3 decilitra kljuale
vode. Sve ostalo kao pod 1.
Zastoj mokrae
1. List perina, korijen perina, korijen zejeg trna, plod
borovice, slatki korijen po 20 g. Sve dobro promijeati
i od te mjeavine 1 licu preliti sa 250 g kljuale vode
i hladno piti.
2. Ako se mokraa zaustavi i ne moe se mokriti, uzme se
50 g lia i korijena od celera u jednakim dijelovima i sta
vi u litru bijelog zdravog vina i pusti da kuha 12 minute.
Treba presaviti istu bijelu krpu, nakvasiti u vrue vino i
poloiti na mali trbuh, zatim previti s nepropusnim platnom
da se zadri toplina. To se svaku veer ponavlja do potpunog
ozdravljenja.

3. Samelje se korijen perina na stroju za mljevenje mesa

i istisne 1015 kapi soka na kocku eera. Uzima se triput
dnevno. Isti lijek vrijedi i kod vode u bubrezima i zapaljenje
mokranih kanala, poveane prostate i kamenca u bubre
zima.
4. Skuha se preslica 2 lice na pola litre naravnog vina i
pije nezaslaeno vie puta dnevno po malu alicu.
Katar mokranog mjehura
1. Tri glavice bijelog luka sitno se izree, stavi u 400 g bi
jelog vina i kuha 10 minuta. Nakon toga ostavi se da stoji
15 minuta i ocijedi. Pije se naveer prije spavanja po alicu.
aj mora biti topao. Kura traje 3 nedjelje. Kroz to vrijeme
pije se aj od jema ili zobi. Dvije lice jema prelije se s
pola litre kljuale vode i ostavi poklopljeno. Kad se ohladi,
pije se umjesto vode. Jeam ili zob prije upotrebe dobro
oprati.
2. Preslice, nane i brljana u jednakim dijelovima dobro
promijeati i od te mjeavine malu kavenu licu kuhati 23
minute u 2 decilitra vode. Uzima se svakih sat-dva po licu.
Svaku veer prije spavanja potrebno je pariti se s preslicom
(jedna aka na litru vode kuhati 58 minuta). Ponavlja se
do ozdravljenja.
Odlian je lijek za ovu bolest i drugih zapaljenja kod
enskih organa uvarak od kore badema. U jednu litru vode
kuhati 23 lice kore od ploda badema dok se ne ukuha na
polovinu. Od tog lijeka piti vie puta dnevno po malu alicu.
Upala mokranog mjehura
1. List breze, list medvjeeg groa, kukuruzne nitaste
niti, slatki korijen, korijen pirike od svakog po 20 g.
Jedna lica gornje mjeavine prelije se sa 250 g kljuale
vode i ostavi 10 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga
se ocijedi i pije triput dnevno po alicu poslije jela.
2. Smrekovih vrika 25 g stavimo u 3 litre vode i pusti
mo da se kvasi 2 sata. Od te tekuine treba piti 4 alice
dnevno.
3. Po 50 g korijena bijelog sljeza, brezova lista, lista medvjetke, kadulje i rastavia. Uzeti 4 lice, preliti s pola litre
vrele vode, pokriti, 23 sata iza toga odliti, piti 45 puta
dnevno po 1 au.

4. Po 50 g korijena bijelog sljeza, brezova lista, lista medvjetke, kadulje i rastavia. Uzeti 4 lice i preliti s pola litre
vrele vode, pokriti, ostaviti 23 sata, odliti, piti 45 puta
dnevno po 1 licu.
5. Pomijeati po 5 g bijelog sljeza (korijen), breze (list),
kruke (list), medvjeeg groa (list), kadulje i preslice. Uze
ti 4 lice te mjeavine, preliti sa pola litre vrele vode, na
kon 23 sata odliti i piti 45 puta na dan po 1 au.
6. Pomijeati po 50 g bijelog sljeza (korijen), lanena sje
mena, brezova i borovinog lia te lia od medvjeega
groa. Uzeti 4 lice, preliti sa pola litre vrele vode i nakon
23 sata odliti. Piti 45 puta na dan po 1 au.
7. Pomijeati po 50 g kadulje, breze i medvjeeg groa,,
dodati po 50 g cvijeta bijelog sljeza i preslice. Sve dobro
pomijeati, uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vrele vode, po
klopiti, ostaviti itav dan. Piti u manjim koliinama preko
dana umjesto vode.
8. Pomijeati po 20 g selena (korijen), breze (list), medvje
eg groa, lanena sjemena i kilavice. Uzeti 2 lice i preliti
sa 3 decilitra vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, odliti i
piti u 3 obroka u toku dana.
9. Uzeti 3 liice perina stucanog ploda, preliti sa 5 deci
litara vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, zatim piti u 3
navrata prije jela.
10. Pomijeati po licu perina (stucanog ploda), komoraa
i kima. Preliti sa 5 decilitara vrele vode, ostaviti poklopljeno
2 sata, zatim piti u 3 navrata prije jela.
11. Pomijeati po 20 g mrkve, perina, celera, ania i kima
(sve plod). Uzeti jednu licu te smjese, preliti sa 3 decelitra
vrele vode, ostaviti 4 sata, zatim piti prije jela.
12. Pomijeati po 20 g kilavice, medvjeega groa, breze
selena (korijen) i lanena sjemena. Uzeti 2 lice te smjese,
preliti sa 4 decilitra vrele vode, ostaviti 2 sata da stoji, za
tim piti umjesto vode.
Mokraa ako sama od sebe curi
1. Treba svako jutro i veer trljati cijelo tijelo hladnom
vodom, spolni organ prati vodom u kojoj se kuhala hrasto
va kora. Treba se kretati na slobodnom zraku, uvijek neto
raditi.

2. Gospinog cvijeta, bedernike po 2 jedae lice; cvijet

i list divizme, estoslavice po licu. Sve se dobro promije
a i od te mjeavine jedaa lica prelije s 2 decilitra kljua
le vode. Pije se prije jela triput dnevno.
3. Plod perina 1 lica kuha se 20 minuta u pola litre
vode. Pije se mlano vie puta sve do potpunog ozdrav
ljenja.
4. Dvije ake jema i dvije ake prosa oprati i kuhati u
litri vode dok ne postane mekano. Pije se triput dnevno po
alicu.
5. Lijei brezov sok ako ga uzimamo 5 puta dnevno (jedna
lica u decilitar mlijeka).
Ako boli mjehur
1. Prije spavanja pripremi se vrui oblog od vinskog octa
i poloi na mjehur. Zatim se treba toplo pokriti. Ponavlja se
nekoliko veeri.
2. Uzeti po 20 g srenjaka, odoljena, hmelja, bijele topole
(kora) i kilavice (korijen). 5 lica mjeavine kuhati 5 minuta
poklopljeno u litri vode. Ostaviti 2 sata i to piti u toku dana
56 puta.
Ostale bolesti mokranih organa
1. List breze, petoprste, koprive are po 2 lice; cijela
biljka perina (korijen i list), korijen zejeg trna po je
dau licu, dobro promijeati. Od te mjeavine jedau licu
preliti sa 23 decilitra kljuale vode. Pije se vie puta
dnevno.
2. Preslice, ipka plod (divlja rua) medvjeeg groa, nane, kukuruzne svile, u podjednakim dijelovima dobro promi
jeati i pripremiti kao pod 1.
3. Trava od kile, zrna borovnice po 3 jedae lice; pre
slice jedau licu, koru zejeg trna po 2 jedae lice. Sve
dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s
2 decilitra kljuale vode. Pije se triput dnevno ili svaki
sat-dva po nekoliko gutljaja.
Oteeni mjehur
Na ulju se skuha nekoliko kriki (enja) bijelog luka i
namae donji dio trbuha. Za kratko vrijeme otok e proi.

Kako kod svih bolesti tako i kod bolesti mokranih orga

na potrebno je drati se dijete. Treba jesti mlijeko i mlije
na jela, sve vrsti povra i voa. Povre ne prekuhavati nego
kuhati u malo vode i to ne dugo. Hranu soliti to je mogue
manje. Pie neka bude ljekoviti aj. Meso jesti rijetko, naj
vie triput nedjeljno, i to samo u podne. Nipoto ne uzimati
zaine i alkoholna pia. Izbjegavati jake juhe od mesa, kon
zerve, suho meso i suhomesnate proizvode.
Kamenci i pljesak u mokranoj beici i mjehuru
1. Preslice, medvjeeg groa, smrekovih bobica (samlje
veno) i list umske jagode po 2 jedae lice; suhe ljuske od
mahuna 3 jedae lice, crvotoine jedaa lica. Sve dobro
promijeati. Od te mjeavine 10 jedaih lica kuhati u 2 litre
vode dok se ne ukuha na polovicu. Od tog aja piti po ali
cu triput dnevno prije jela.
2. Dvije jedae lice kotica od divljih treanja istue se
u avanu i stavi u decilitar alkohola 96% jakosti. Boca se
dobro zaepi i ostavi 10 dana stajati. Od tog lijeka uzima
se jedanput dnevno 610 kapi razrijeeno s malo vode.
3. Jedau licu sjemena od dinje istui u avanu i kuhati
23 minute u 2 decilitra vode. To piti vie puta dnevno.
4. Uzeti 3 lice smilja (cvijet), preliti sa pola litre vrele
vodei ostaviti poklopljeno 810 sati. Ocijediti, piti u 3 na
vrata.
5. Na sitno stucati oko 25 g kotica divljih treanja, to
me dodati 80 g obina pirita. Ostaviti tjedan dana da stoji
u zaepljenoj staklenki na umjerenoj temperaturi. Dnevno
piti 56 kapljica.
6. aku lanenog sjemena preliti sa pola litre vrele vode.
To piti svaka dva sata po 1 decilitar. Svaki dan pravi se svje
i aj.
7. aj od ljeskova lia ili ipkovih zrnaca koristi kod
mokranog mjehura.
Mokrenje u snu
1. Ljupine od jaja dobro se operu, osue i u avanu dobro
istuku u fini prah. Taj prah daje se bolesniku na vrku
noa svako jutro natate. To se ponavlja tako dugo dok bo
lesnik ne ozdravi.

2. Preslice, divizme cvijet, kantariona po jedau licu;

medvjeeg groa, stolisnika po 2 jedae lice. Sve do
bro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s
2 decilitra kljuale vode. Pije se triput po alicu.
3. Vano je da je dijete toplo odjeveno i da ima tople ci
pelice. 10 dana bolesnik treba ako nije stariji od 7 godina
da uzima vie puta dnevno po malu alicu Ursi aja (dobije
se u ljekarni). Preko noi treba na trbui staviti topli termofor. Jedan sat prije spavanja treba izbjegavati tekuinu.
Hrana mora biti veinom suha.
4. Svaku veer prije spavanja uzeti pola kavene lice pra
ka od petrovca. To vrijedi i kod nepovoljnog mokrenja kod
ena. Uzima se due vrijeme.
5. Uzme se sok od pola kg limuna u koji se stave ljuske
od pet jaja, prethodno dobro opranih. Kad se ljuske u limu
novu soku rastope, dobro se promijea i nalije u jednu
bocu. Od tog lijeka uzima se triput dnevno po alicu u ob
liku limunade. Mora se vodom razrijediti.
6. Djeca koja mokre u snu u postelju treba da piju aj od
jema ili prosa svaku veer prije spavanja po alicu. Jed
na lica prosa na 300 g vode, kuhati 23 minute.
7. 20 g zdrobljenog koprivinog sjemena i 60 g raenog
brana, pomijea se i doda malo vode i meda da se dobije
tijesto, naini 5 kolaia i ispee. U toku 2030 dana na
veer pojesti po 1 kolai.
Mjehur prehlaen
Nekoliko enja bijelog luka skuha se u 100200 g vode
i ocijeevina popije. Ponavlja se svako jutro nekoliko dana.
Mokrani mjehur (ienje i upala)
Lijei se s parnim sjedeim kupkama od preslice i brljanova lista i preko noi toplim oblozima od aja zobene
slame. Slamu sitno isjeckati i 8 lica staviti na litru vode.
Kuhati 810 minuta.
Mokrenje teko
1. Uzeti po 25 g nane (list) i perina, te po 25 g zubae
(Cynodon dactylon) (ile) i krkavine (kore). 3 lice smjese

preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti i ostaviti cijelu no.

Piti umjesto vode.
2. Uzeti po 20 g anisa, perina, celera, mrkve i kima. 3 li
ce smijeanih i zdrobljenih plodova preliti sa pola litre vrele
vode, poklopiti, ostaviti 3 sata, zatim piti u 3 navrata nakon
jela.
MATERNICA
Menstruacija prejaka
1. Rusomae 3 jedae lice, hrastove kore 2 jedae
lice, brezovog lista, kantariona, odoljena po jedau licu.
Sve se dobro promijea i od te mjeavine jedaa lica preli
je se s 2 decilitra kljuale vode. Ostavi se da stoji poklop
ljeno 1015 minuta, zatim ocijedi, pravim medom zasladi i
toplo pije prije jela po alicu triput dnevno.
2. Rusomae 2 jedae lice, imele jedaa lica, pres
lice jedaa lica. Pripremamo kao pod 1. Uzima se kao
gore kroz cijelo vrijeme dok traje menstruacija.
3. Koprive mrtve, koprive are, list divljeg imira u
podjednakim dijelovima dobro se promijea. Od te mje
avine jedau licu kuhati 5 minuta u 3 decilitra vode.
Ostaviti poklopljeno 10 minuta po strani. Zatim ocijediti,
medom zasladiti i piti prije jela po alicu triput dnevno.
4. Jedau licu sitno istuenih iarki od vjenozelenog
empresa (kiparis) preliti sa 3 decilitra kljuale vode. Pri
prema kao pod 1.
5. Ako je poveana i produena treba uzeti po 35 g ruso
mae i metvice, te po 15 g kamilice i cvijeta nevena. Tri li
ce te smjese prelije se s 4 dcl vrele vode, poklopi, poslije
2 sata ocijedi i pije po 1 alica ujutro i naveer.
Menstruacija pojaana i produena
1. Uzeti po 30 g troskota i rusomae i 40 g imele. Od ovo
ga uzeti 2 lice, kuhati u 2 decilitra vode oko 15 minuta,
ostaviti 4 sata, zatim procijediti te piti u 2 navrata, ujutro i
naveer.
2. Uzeti po 30 g rusomae i troskota te po 20 g kamilice i
bijele imele (list). Od toga uzeti 3 lice, preliti sa 4 decilitra
vrele vode, poklopiti ostaviti 2 sata, zatim piti toplo ujutro
i naveer.

Menstruacija slaba
1. Rumarina, nane (paprena metvica), ili nane kudrave,
list bagrema (akacije) cvijet nevena u jednakim dijelo
vima dobro se promijea i od te mjeavine jedaa lica
prelije s 3 decilitra kljuale vode, ostavi poklopljeno 1015
minuta. Zatim ocijedi i pije toplo prije jela triput dnevno ili
svaki sat-dva po dva-tri gutljaja.
2. Korijen valerijane, divljeg pelina, latice nevena u pod
jednakim dijelovima. Od te mjeavine kavena lica prelije
se s 3 decilitra kljuale vode. Ostalo kao pod 1.
Grevita i bolna menstruacija
1. Trandovilje, bedrenike, orahove rese u podjednakim
dijelovima dobro promijeati i od te mjeavine jedau
licu kuhati 3 minute u 3 decilitra vode. Od tog lijeka piti
vie puta dnevno po malu alicu.
2. Stolisnika, komoraa, oajnice u podjednakim dije
lovima dobro promijeati i od te mjeavine 2 jedae lice
preliti s 3 decilitra kljuale vode. Ostaviti poklopljeno 10
minuta. Zatim ocijediti, pravim medom zasladiti, piti vie
puta dnevno po alicu.
Krvarenje iz maternice
1. Potonjaka (cvjetne vrike) 4 jedae lice, kuhati 2
minute u litri vode. Time se ispire vagina i pije aj po ma
lu alicu triput dnevno.
2. Podanak srenjaka 5 jedaih lica kuhati 10 minu
ta u litri vode. Tim uvarkom ispire se vagina.
3. Rusomae, koprive are po 2 jedae lice, srenjaka
pola jedae lice vranilove trave, dimnjae po 3 je
dae lice. Pet jedaih lica gornje mjeavine prelije se sa
pola litre kljuale vode i toplo pije vie puta dnevno.
4. Oraie vjeno zelenog empresa (Cupressus sempervirens) (raste u Dalmaciji) stue se 50 g i stavi u pola litre
alkohola 96% jakog da stoji 10 dana (u sluaju potrebe
moe se koristiti za nudu ve nakon 12 sati). Od te alkoholature uzme se 1020 kapi razrijeeno s malo vode

ujutro i naveer prije spavanja i krvarenje e nestati. Taj

lijek svaka ena bi u kui trebala imati da se nae u slua
ju potrebe.
Neuredna menstruacija
1. Valerijane, stee, arnike, kamilice, grkog sena uzeti
u podjednakim dijelovima, dobro promijeati i od mjeavine
jedau licu preliti s 3 decilitra kljuale vode. Pije se dva pu
ta dnevno po alicu. Dobro je preko noi staviti na trbuh
obloge od kamilice.
2. Stolisnika jedau licu preliti s 3 decilitra kljuale vode
i to piti prije jela po alicu triput dnevno.
3. Brljanova lista 50 g, ili kadulje 50 g, ili lista majorane
30 g. Bilo koju od gornjih biljki kuha se u litri vode 15 mi
nuta i pije 3 alice dnevno izmeu dvije menstruacije.
Izostala menstruacija
1. Uzeti 15 g krkovine, ploda pasjeg drena, rusomae, rutvice, stolisnika i kamilice te 10 g korijena osmana. Dvije lice
toga prelije se s 400 g vrele vode, poklopi, ostavi cijelu no,
ocijedi, piti u dva obroka prije doruka i veere.
2. Izmijeati po 20 g rumarina, kamilice, rute, matinja
ka i omana. Uzeti jednu licu, preliti sa 2 decilitra vrele vo
de, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti i naveer popiti.
3. Uzeti po 30 g nane i odoljena i 40 g kamilice. 4 lice te
smjese preliti sa pola litre vrele vode, zatim ocijediti i piti
u toku dana kao topli aj.
4. Izmijeati po 25 g nane, kamilice, rusomae i nevena
(cvijet). Uzeti 4 lice te smjese preliti sa pola litre vrele vo
de, ocijediti i piti kao topli aj vie puta na dan.
Rane na maternici
Dvije jedae lice usitnjenog korijena od zeje stope kuha
se u pola litre vode 23 minuta. Pije se vie puta dnevno.
Taj je lijek vrlo dobar i protiv opeg krvarenja kod ena.

Upala maternice
U nonu posudu stavi se aka majine duice i prelije
litrom kljuale vode. Posuda se metne u jednu dublju kantu
na koju se stavi dvije letvice i na njih bolesnik sjedne. Sjedi
se tako dugo dok imade pare. Postupak se svaku veer po
navlja.
Poto je bolest dogutrajna i treba se uvati posljedica,
preporua se stalno na nogama imati dobru toplu obuu.
U sluaju hladnog vremena treba nositi tople gaice. Dobro
je u postelji imati elektrini jastuk ili termofor.
Nerazvijena maternica
ene s nerazvijenom maternicom ne mogu zanijeti. Da
maternica postane normalna, treba piti slijedei aj: kadulje,
mrtve bijele koprive, vrike borovice od svakog po 2
lice. Sve dobro promijeati i od te mjeavine staviti 2 lice
u 300 g vode; ostaviti da stoji 36 sati. Nakon toga kuhati
23 minute, zatim pustiti poklopljeno da stoji 10 minuta.
Nakon toga ocijediti i natate piti po alicu, a preko dana
poslije jela svaki sat po malu kavenu alicu. Osim gornjeg
aja preporua se kupanje u mlakoj vodi u koju je razmu
ena ilovaa na 20 litara vode 25 kg ilovae, zemlje koja
je barem 60 cm ispod povrine zemlje.
Bijeli cvijet kod ena i djevojaka
1. Brljanovog lista, hrastove kore po 3 jedae lice;
preslice, brezovog lista po jedau licu, kamilice 2
jedae lice. Sve dobro promijeati i 8 jedaih lica kuha
ti 5 minuta u litri vode. Piti 2 puta dnevno po malu ali
cu. Istim ajem isprirati (irigirati).
2. Orahovog lista, koprive are, brljana po 3 jedae li
ce; kamilice, stolisnika po 2 jedae lice. Priprema kao
pod 1.
3. Solisnika, iirota, bokvice enske po jedau licu;
korijen omana, list mladog oraha po 3 jedae lice, ka
milice 2 jedae lice. Sve dobro promijeati i od te mjea
vine 4 jedae lice kuhati 58 minuta u litri vode. Zatim

treba ostaviti poklopljeno na strani 1520 minuta. Tom

se tekuinom ispire i pije po 2 male alice dnevno. Svaki
put se priprema svjei aj.
4. Rumarina lie, plod divlje rue (ipak), orahovo lie,
vodena nana i preslica u jednakim dijelovima dobro se po
mijea. Od te mjeavine jedna lica prelije se s 23 deci
litra kljuale vode i ostavi poklopljeno stajati 1015 mi
nuta. Pije se triput dnevno prije jela ili poslije jela po ali
cu. Kura traje do ozdravljenja.
5. Izmijeati po 25 g hajduke trave ( list i cvijet), dupaca, koprive, kamilice, kadulje i rumarina. Uzeti licu te mje
avine i preliti litrom vrele vode, i kad se ohladi, upotrijebi
ti za ispiranje.
6. Izmijeati po 40 g hajduke trave (list i cvijet) i kamili
ce, te po 10 g kadulje i koprive (list). Od toga uzeti 4 lice i
preliti litrom vrele vode, te, kad se ohladi, upotrijebiti za
ispiranje.
7. Pomijeati po 25 g hajduke trave (list i cvijet), trave
ive, dupaca kamilice, kadulje, vranilovke i bijele mrtve
koprive. Uzeti 3 lice te mjeavine i preliti sa pola litre vrele
vode, poklopiti, ostaviti preko noi, odliti i piti umjesto
vode.
8. Uzeti po 20 g rumarina, kamilice, kadulje, hajduke
trave i bijele mrtve koprive. 5 lica te mjeavine preliti sa
pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 3 sata, ocijediti i
mlakim ispirati.
9. Uzeti po 50 g rusomae i mrtve koprive (cvijet). 3 lice
te mjeavine preliti sa 4 decilitra vrele vode, poklopiti, osta
viti 2 sata, zatim piti umjesto vode. Istodobno se ispire
mlakim ajem od koprive ili kamilice.
10. Izmijeati po 25 g hajduke trave (list i cvijet), kami
lice, dupaca, koprive, kadulje i rumarina. Uzeti 1 licu
i preliti litrom vrele vode i, kad se ohladi, upotrijebiti za
ispiranje.
Upala miinog tkiva maternice
100 g sitno isjeckane mlade rusomae preliti s jednom
1 najboljeg bijelog vina, dri 810 dana uz ee mijeanje.
To se pije svakog sata po 1 lica.

MELANKOLIJA
Melankoliju lijei hladna kupelj i boravak na svjeem
zraku. Svako jutro im se ustane, uzeti hladne vode (da je
do lanka) i gaziti u njoj kao da se hoda. To ponoviti na
veer prije spavanja. Ponavlja se 8 dana u mjesecu. Treba
svaku veer popiti alicu aja od tri dijela valerijane i 4 di
jela matinjaka.
MALARIJA
U staklenku od litre irokog grla stave se svjei mladi
listovi pelina, malo vie od polovine staklenke. Zatim se do
da lica korijena od lincure i aka islandske mahovine. Bocu
dopuniti alkoholom 96% jaine (pirit za pie etanol)
dobro zatvoriti i staviti na sunce 1014 dana. Nakon toga
procijediti, izmjeriti i dodati jednaku koliinu prokuhane
ohlaene vode. Od tog lijeka uzima se ujutro natate i na
veer prije spavanja po licu.

NOGE
Bolesti nogu
1. Tko pati od bolesti nogu i teko hoda, neka svaku veer
prije spavanja 15 minuta pere noge u vodi u kojoj se ku
hao matinjak. Kupelj treba da je to toplija. Nakon ku
panja noge zaviti u tople krpe i odmah u krevet.
2. U jednu poveu posudu stave se 23 pregrti sitno
isjeckane zobene slame. Na slamu nalije se toliko vrele vo
de da se bez tekoe noge mogu drati u vodi. Ako je voda
previe topla prieka se da se voda do potrebne tempera
ture smlai. Kupelj treba da traje najmanje 2030 minuta.
Ako se voda prije tog roka ohladi, dolije se vrua. Nakon
kupelji, runikom koji je umoen u hladnu vodu, noge se
naglo obrisu i zaviju u suhi runik. Kad su noge ve posve
suhe, na njih se stavi pelinji vosak, zavojem povee i poe
odmah u postelju na spavanje. Vosak se ostavi do drugi
dan naveer kad se kupanjem skine i zavoj s voskom po
novi. Ponavlja se do potpunog ozdravljenja.

3. U vruu vodu stavimo aku morske soli i licu goruiinog brana. U toj vodi drimo noge 20 minuta, zatim ih
operemo u istoj vodi, dobro obriemo, obuemo vunene
arape i legnemo u krevet.
4. Bolesna stopala i donji dio noge treba svako jutro ovlaiti krpom namoenom u vinskom octu, zatim se stopalo
i noga do koljena masira. Nakon masiranja noga se dobro
omota dobrim zavojem, koji se skine tek prije spavanja.
Lijeenje se ponavlja 15 dana, ako je potrebno jo i due.
5. Dvije pregrti bukova pepela prelije se s 2 litre kljua
le vode i u toj vodi peru noge. Ponavlja se svaku veer prije
spavanja 8 dana.
Umorne noge
1. Smrekovih iarki usitnjenih 6 lica kuha se 10 minuta
u 3 litre vode. U toj vodi kupaju se noge svaku veer prije
spavanja 15 minuta. Zatim se osue flanelastom krpom.
2. Pelin i djetelina u jednakom omjeru vrlo dobro ini
umornim nogama.
Hladne noge
1. Hladne noge znak su loe cirkulacije krvi i slabokrvnosti. Noge treba kupati barem dva do tri puta nedjeljno u
vruoj vodi u kojoj se kuhalo trinje ili zobena slama, pret
hodno usitnjena. Ako svega toga nema, moe se u vruu vo
du staviti 46 lice morske soli.
2. Svaku veer treba prije spavanja oprati noge, ruke i
vrat hladnom vodom u koju se ulije malo naravnog octa.
Sat prije zajutarka treba popiti alicu toplog aja od listo
va bazge. Na pola litre vode stave se 1015 listova i kuha
12 minuta.
Noge oteene s upaljenom koom
1. Kad noge oteku i na koi se pojave crvene pjege ili vo
deni mjehurii, treba dlakavu stranu oveeg lista ika
namazati jestivim goveim lojem i preko noi oviti bolna
mjesta. To se ponavlja nekoliko veeri sve dok otok ne
proe. Treba paziti da ikov list ne bude suvie star.

2. U 3 litre vode kuhati 12 jedaih lica bazgovoga lista i

u tome (ne ocijediti) oteene noge prati ujutro i naveer.
3. U litru vrue vode staviti jedau licu jodne soli i u toj
tekuini prati noge i masirati ih 20 minuta. Masira se ta
ko da se najprije uhvati jednu nogu lijevom rukom za pe
tu, a desnom masira od prstiju prema gore do koljena, za
tim drugu. Nakon pranja i masiranja potrebno je noge do
bro zaviti. Postupak se ponavlja barem 30 dana.
4. Ilovau zemlju treba izvaditi iz dubine (barem pola me
tra ili 80 cm ispod povrine). Tu ilovau dobro oistimo
od kamenica i dobro na tednjaku osuimo. Zatim je u prah
usitnimo. Nainimo tijesto dodavanjem octa drvene destila
cije. To tijesto namaemo prst debelo na jednu krpu i privijemo na bolno mjesto svaku veer prije spavanja. To se
ponavlja sve dok noga ne ozdravi.
5. Oteene noge su znak da s bubrezima ili srcem neto
nije u redu. Stoga je potrebno piti aj protiv bolesti bu
brega i uiniti slijedee: nabrati jednogodinje smrekove
vrike, preko noi ih kao oblog staviti na bolno mjesto ili
pripremiti kupke od istih vrika. Kod kupanja polijevamo
noge 20 minuta od koljena prema stopalu. To ponavljamo
dok noge ne ozdrave.
6. Uboj na nogama ili bilo gdje na tijelu masira se alkoho
lom u kojem se kvasila arnika.
7. Bazgovu koru (gornju koru ostrugati) ili list (10 lica)
stavi se u litru vode i kuha 5 minuta (sa dodatkom malo soli).
Tom tekuinom peru se due vremena bolesni dijelovi noge.
8. Koprive mrtve (suhe) 5 lica, bijelog luka 4 ovee kri
ke stucati u avanu ili samljeti u stroju za meso. Tome se
doda 100 g finog ulja. Sve se to kuha 46 minuta i ostavi
poklopljeno 10 minuta. Tada se ocijedi kroz ispranu, pro
kuhanu istu krpu. Tom ocjeevinom noge se masiraju
dvaput dnevno.
Upala ivaca u nozi
Uglavnom se lijei dijetom: Jedno vrijeme treba jesti to
manje bjelanevine: jaja, mesa, industrijskog sira. Jesti to
vie voa i povra u prijesnom stanju u obliku salate s
uljem i limunovim sokom. Alkohol je zabranjen.

Noge ako se znoje i zaudaraju

1. Govei loj pretopiti kad se ohladi toliko da je postao
tvrd, njime se svako jutro i veer dobro izmasiraju noge.
2. Dvije ake mladog brezovog lista kuhati nekoliko minu
ta u 34 litre vode. Zatim staviti na stranu. Kad se ohladi,
toliko da se ruka u vodi moe drati, onda se u vodu metne
lica sode-bikarbone, dobro promijea i ocijedi. U toj tekui
ni noge kupati svaku veer dulje vremena i znojenja i
zaudaranja e nestati.
3. Ujutro noge dobro oprati. U arape nasuti (zapraiti)
sitno stueni salicil. To se ponavlja nekoliko dana. Preparati
za zaustavljanje znoja vie kode nego koriste. Noge treba
redovno prati svaku veer u toploj vodi. Obua treba da
je dovoljno zrana. Preporua se ljeti hodati po rosnoj
djetelini. To koristi i ivcima i jo nekim bolestima. Tre
ba se uvati suvie hladne vode za pranje nogu.
4. Hrastova kora je odlino sredstvo protiv znojenja nogu:
8 jedaih lica usitnjene kore kuha se etvrt sata u litri
vode. Tada se ocijedi i nekoliko veeri peru noge u toj vodi.
Oteeno koljeno
Ujutro i naveer stavimo na oteeno koljeno obloge od
pelinjeg saa i za kratko vrijeme koljeno e ozdraviti. Ako
ispod koljena bole noge, dobro je saem ispod koljena po
vezati.
Veliki bolovi u koljenima
Tri lice borovice stue se u avanu i u pola litre octa (od
jabuka) raskuha i razmuti sa utom ilovaom. Tom vruom
masom (neka je gusta) namae se nadebelo bolno mjesto.
Preko toga se zavije mokra krpa, a zatim suha. Svaka 4 sata
oblozi se mijenjaju. Ako nema octa od jabuka, moe se za
mijeniti vinskim, ali je jabukov bolji.
Bolovi u peti
Jedna aka majine duice stavi se u posudu. Na nju se
nalije 4 litre kljuale vode. Kad se voda toliko ohladi da se
mogu u njoj drati noge, moimo ih 15 minuta. Nakon toga

noge se vlanim runikom dobro izbriu i zaviju u tople flanelske krpe. Ponavlja se svaku drugu veer 4 nedjelje.
Kurje oi
U toploj slanoj vodi s isjeckanim enjakom moiti nogu.
Pomalo se kurje oko ljuli dok nestane i ep.
Oteene noge kod srane bolesti
Uzme se natate pola kavene lice matinog mlijea 3 ne
djelje. Potrebno je savjetovati se s lijenikom.
Oteene noge
Protiv oteklina nogu treba stui korijen mrtve koprive 2
lice na 200 g ulja. Kuha se 35 minuta. Ovim lijekom ma
zati bolna mjesta. Ovaj lijek e odagnati i ostale otekline na
tijelu ma gdje one bile.
Ako nokat na nozi u meso raste
Tome se moe lako pomoi. Nokat od korijena do kraja
s obje strane ostrue se depnim noiem da postane to
tanji. Prethodno no morate raskuiti u jakom alkoholu ili
u piritusu, ili na plamenu vatre. Nakon zavrenog posla no
kat takoer raskuite alkoholom i obucite arape.
Ekcem na tabanima
Jedna povea cikla izriba se i sok iscijedi. Tim sokom la
gano masiramo tabane. Ponavlja se 8 dana, 8 dana ne, zatim
ponovno 8 dana itd. Ciklu moe zamijeniti i svinjsko salo.
Voda u koljenu
Ako se u koljenu skuplja voda, uzme se pregrt kamilice,
prelije sa litrom kljuale vode i ostavi poklopljeno dok se
temperatura ne spusti da se u tekuini moe prst drati.
Na bolna mjesta treba stavljati to vrue obloge, koliko se
samo moe izdrati. Oblog se ne smije osuiti, u tom slua-

ju treba ga zamijeniti novim. Oblozi se ponavljaju sve dok

ima vrue vode, svaku veer prije spavanja sve do ozdrav
ljenja.
Noge kad bole
Svaku veer prije spavanja u 34 litre vode stavi se 4
pregrti trinja od sjena ili isjeckane zobene slame. Sve to
kuhati 1015 minuta u poklopljenom loncu. Prije nego to
lonac skinete sa tednjaka dodajte licu kamilice i odmah
skinite. Tu tekuinu nalijte u kantu zajedno s trinjem, pre
ko kante stavite dvije letvice. Noge poloite na letvice i do
vrata se pokrijte plahtom. Parenje treba da traje pola do 1
sat svaku veer. Kad se u kanti voda pone hladiti, neka
neko od ukuana dolije litru vrele vode. Voda mora biti
stalno vrua. Kura traje 30 dana, a po potrebi i due.
Bolesno koljeno
U litru vode stavi se lica jodne soli (dobije se u ljekarni)
i posuda metne na vru tednjak da se voda dobro ugrije i
jodna sol rastopi. U tu vruu tekuinu umoi se ista bijela
krpa i zavije bolesno koljeno. Da se oblog esto ne mijenja,
stavi se na oblog termofor ili boca s vruom vodom. Kad se
oblog osui, ponovno se namoi u vruu jodnu vodu. To se
ponavlja svako jutro i veer jedan sat, do potpunog ozdrav
ljenja.
Slabost u nogama kod starih ljudi
U 4 litre vode stavi se 60 g kore od vrbovog drveta i kuha
sat i pol. Time se oblau bolne noge prije spavanja.
Protiv boli u nogama
U jednu bocu sa irokim grlom stavi se dobra aka sitno
izrezanog rumarina, jedan limun zajedno sa korom izrezan
u sitne kockice, dvije ploice kamfora. Na sve to nalije se
300 g 96% jakog alkohola (piriti). To neka stoji 48 sati na
suncu ili toplom mjestu. Nakon toga se ocijedi i na preosta
lu masu nalije ponovno 300 g alkohola. Nakon 48 sati prvi
odljev nalije se na ovaj i ve je upotrebljiv. Tom se tekui
nom masiraju noge, odnosno bolna mjesta na nozi.

Vene na nogama
Laneno sjeme 50 g kuhati u 3 litre vode 20 minuta. Tom
tekuinom treba prati noge i stavljati obloge na bolna mje
sta. Paljivo izravnati nekoliko listova kiselog kupusa, koji
se stave u 3% bornu kiselinu da stoje 3 sata. Tim kupusom
se oblau bolna mjesta.
Savjeti za svakoga
Noge moramo prati svaku veer, a kad to nije mogue,
onda ih obriemo 96% jakim alkoholom ili kolonjskom
vodom. Samo tako noge e biti iste i krepke.
BOLESTI NOSA
1. Naroito kod katara treba uzeti: bazgove kore, kadulje,
borovnice, nane po dvije jedae lice. Od te mjeavine
jedna lica prelije se s 2 decilitra kljuale vode, nakon toga
poklopljeno ostavi 1015 minuta stajati. Zatim se ocijedi
i time ispire nos i umrkava.
2. Svaku veer prije spavanja treba pariti glavu i noge trinjem od sijena. U nos nakapati nekoliko kapi tinkture od
arnike (moravke). Piti aj od jednakih dijelova kamilice,
bokvice i korijena od anelike. Od gornje mjeavine uzme
se lica na 200300 g kljuale vode i dvije lice pravog pe
linjeg meda. Pije se triput dnevno po alicu.
Polipi u nosu razni katari, bolesti slezene i jetre
1. Kod gore navedenih bolesti slatko drvce u obliku pra
ka 34 puta dnevno po pola kavene lice.
2. Tko ima polipe nek jedanput dnevno sre u nos sok od
brljanova lista.
Zagnojene nosnice
U pola litre vode stavi se 3 lice lanenog sjemena i licu
kadulje i kuha 23 minute. Tim se lijekom usre u nos i
ispire. Ako to ne bi pomoglo, onda se laneno sjeme skuha u
mlijeku i stavljaju oblozi na nos. Oblozi neka su mlani da
se bolesnik ne prehladi.

Nos zaepljen i rane koje teko zarauju

Praak cvijeta divizme umrkati vie puta dnevno u nos
Rane koje teko zarauju treba gornjim prakom posipati
barem dvaput dnevno.
Krvarenje iz nosa
1. Istisne se sok od naribanog crvenog luka i udie kroz
nos.
2. Srenjaka 10 g, hrastove kore sitno isjeckane 5 g kuha
se pola sata u 200 g vode, zatim se doda 5 g kamilice, po
klopi, skine s vatre, ostavi 15 minuta, procijedi, i kad se
ohladi ispire se nos ili natopi vata i dri u nozdrvi.
3. Sitno isjeckati 10 g srenjaka i 5 g hrastove kore. To sve
kuhati pola sata u 2 decilitra vode, zatim dodati 5 g kami
lice, poklopiti, skinuti s vatre, ostaviti 15 minuta, procijediti,
kad se ohladi, ispirati nos ili drati natopljenu vatu na nos
nicama.
Voda iz nosa ili oiju
1. U au vode staviti 2 kapi joda i piti dva puta dnevno.
2. vakati preko dana crveni luk, zadravati ga u ustima,
takoer pomae. Inae, sok crvenog luka lijei glavobolju i
sklerozu.
NADIMANJE
1. Jedna lica usitnjenog lovorovog lia stavi se u pola li
tre vode i kuha 5 minuta. Zatim ostavi poklopljeno po stra
ni 56 minuta. Pije se triput dnevno pola sata prije jela.
2. Po 20 g ania, komoraa, kima, majine duice i kamili
ce. Tri lice toga preliti s 500 g vrele vode, poklopi, ostavi 3
sata, pije se u 3 obroka prije jela.
3. Po 1 g komoraa i ania, 1 g cvijeta zove, 2 g lia sene,
sve pomijea i prelije s 200 g vrele vode, poklopi, poslije
2 sata procijedi i odjednom popije.
4. Uzeti 3 lice pelina (droge Herba Absinthii) i preliti sa
pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, piti 3 puta
prije jela.

5. Pomijeati po 25 g hajduke trave (cvijet i list), kiice,

gorke djeteline, lincure, nane i komoraa. Od toga uzeti 1
licu, preliti decilitrom vrele vode, poklopiti, ohladiti, zatim
piti pola sata prije jela.
6. Pomijeati po 1 g komoraa, ania i zove (cvijet) te 2
g sene (list, dobije se u ljekarni). Politi sa 2 decilitra vrele
vode. Dva sata nakon toga ocijediti i odjednom popiti.
7. Uzeti po 20 g kopra, ania, komoraa, angelike i kima.
1 licu te mjeavine preliti sa 2 decilitra vrele vode, poklo
piti, ostaviti pola sata na tednjaku, ali da ne kipi. Zatim
odliti i piti nakon jela.
8. Pomijeati po 20 g nane (list), matinjaka, gorke djete
line, kiice i komoraa. Uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vre
le vode, poklopiti i nakon 2 sata odliti te nezaslaeno piti
po jednu alicu 3 puta prije jela.
9. Uzeti oko 1 g kima (samljevenih plodova), i to u 2 nav
rata poslije jela.
NUTARNJE BOLESTI
uvarkua je dobro sredstvo protiv nutarnjih bolesti. Je
daa lica uvarkue kuha se dvije minute u 3 decilitra vo
de i pije po malu alicu vie puta dnevno. List se bere ljeti
za vrijeme cvatnje i sui na suncu.
NERVNE BOLESTI BOLESTI IVACA
1. ovjekove ivce upropatava moderni tempo ivota: jur
njava da to prije zajai vespu, da sjedne za volan vlasti
tog automobila, da gubi veliki dio noi pred televizorom
itd. Ako li jo tome dodamo neprirodnu ishranu, preko
mjerno uivanje crne kave, alkohola i duhana, onda se ne
moramo uditi to je svaki drugi ovjek ivano bolestan.
Za umirenje ivaca gutaju se gomile tableta i kojekakva
sredstva koja truju zdravlje. Eto nekoliko recepata za li
jeenje ivaca ljekovitim biljem. Uz to: ljekovito bilje ni
u kojem sluaju ne djeluje tetno.
2. Korijen i cvijet jaglaca, iarke empresa (kiparis), imirike u pojednakim dijelovima. Sve dobro promijeati i od

te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale vode.

Ostaviti poklopljeno 1015 minuta stajati, zatim ocijediti,
medom zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti triput
dnevno poslije jela.
3. Uzme se praha valerijane do 3 puta dnevno na vrku
noa. Popije se vodom ili mlijekom.
4. Sat-dva prije spavanja dobro je proetati se na istom
svjeem zraku i duboko udisati.
5. Uzeti lipovog cvijeta, divljeg bosiljka po 2 jedae
lice; stolisnika 3 jedae lice, divljeg imira list jedau
licu. Sve dobro promijeati. Od gornje mjeavine jedau
licu preliti s 3 decilitra kljuale vode. Ostaviti da stoji
1015 minuta, ocijediti, pravim medom zasladiti i piti tri
put dnevno prije jela i alicu prije spavanja.
6. U litru zdravog prirodnog vina staviti 100 g maka da
stoji 10 dana. Svaki dan jedanput treba bocu protresti.
Od tog vina pije se prije spavanja po 12 aice.
7. Dvije glavice crvenog luka sameljemo i taj sok popije
mo prije spavanja. To se ini svaku veer dok bolest ne
proe.
8. Treba iscijediti sok od dva limuna u malu alicu aja,
zasladiti medom i popiti prije spavanja.
9. vidi histerija pod 3
10. Metvice 50 g i po 25 g gorke djeteline i odoljena, od
toga se uzme 3 jedae lice, prelije s pola 1 vrele vode, po
klopi i 2 sata iza toga procijedi i pije umjesto vode.
Nesanica
1. Ne smije se prekasno veerati. Tri sata prije spavanja
ne treba uzeti nikakvu hranu. Za veeru je najbolje svjei
kravlji sir, jogurt, koja jabuka. Suprotno tome, ujutro treba
obilno jesti.
2. Prostorija u kojoj spavamo ne smije biti pretopla i mora
biti zrana. Najbolje je spavati kod otvorenog prozora, ah
tako da prozor ne bude u blizini kreveta. (U tom sluaju
mogu biti otvorena vrata susjedne sobe.)
3. Dobro je neposredno prije spavanja oprati se hladnom
vodom. Jo je bolje kratko vrijeme moiti noge u prohladnoj
vodi. Ako se pere cijelo tijelo, stavi se u vodu octa drvne de
stilacije.

4. Protiv nesanice vau se plodovi ania.

5. Sat-dva prije spavanja dobro je proetati se na istom
svjeem zraku i duboko udisati.
6. Uzeti lipovog cvijeta, divljeg bosiljka po 2 jedae
lice; stolisnika 3 jedae lice, divljeg imira list jedau
licu. Sve dobro promijeati. Od gornje mjeavine jedau
licu preliti s 3 decilitra kljuale vode. Ostaviti da stoji 10
15 minuta, ocijediti, pravim medom zasladiti i piti triput
dnevno prije jela i alicu prije spavanja.
7. U litru zdravog prirodnog vina staviti 100 g maka da
stoji 10 dana. Svaki dan jedanput treba bocu protresti.
Od tog vina pije se prije spavanja po 12 aice.
8. Dvije glavice crvenog luka sameljemo i taj sok popijemo
prije spavanja. To se ini svaku veer dok bolest ne proe.
9. Treba iscijediti sok od dva limuna u malu alicu aja,
zasladiti medom i popiti prije spavanja.
10. Jedna lica usitnjenog kopra prelije se sa 200 g kljuale
vode i pije toplo prije spavanja.
11. Pomijeati po 20 g nane, matinjaka, trave ive, nevena
i odoljena. Od toga uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vrele vo
de, ostaviti pokriveno 2 sata, odliti i piti ujutro i naveer po
jednu alicu.
12. Isjeckati 5 g odoljena i staviti u 2 decilitra hladne vode,
ostaviti 12 sati, zatim procijediti. Pije se prije spavanja.
13. Uzeti jednu licu kopra (zdrobljeno sjeme) i preliti sa
2 decilitra vrele vode, ostaviti 1520 minuta da stoji, zatim
piti 34 puta na dan po 2 lice.
14. Uzeti 30 g odoljena, 40 g hmelja i po 15 g nane i mati
njaka. Od ovoga uzeti 1 licu, preliti sa 2 decilitra vrele vode,
poklopiti i ostaviti 2 sata, ocijediti, medom zasladiti i prije
spavanja popiti 1 alicu.
15. Glogovu cvijetu dodati malo lipe, maurane i 3 listia
salate. To preliti sa 5 decilitara vrele vode, ostaviti, procije
diti i piti po 4 alice na dan.
16. Uzeti 2 g latica poljskog maka, 10 g salate i pregrt
cvjetia gloga, sve to prekuhati u litri vode. Piti po 2 alice
prije spavanja.

17. ista platnena vreica ili arapa napuni se lipovim li

em s neto cvijeta. Vreica se zavee i uroni u vodu. U toj
se vodi kupa 1520 minuta. S vreicom se masira lice i ci
jelo tijelo. Lice i krevet u kojem spavamo treba pokropiti
mirisom lavandule. To e biti dobar san. Treba spavati
kod otvorenog prozora da vas uspava hujanje vjetra ili um
mora. [ko ivi u gradu, neka koristi "Atmosphere Deluxe" - kompjuterski program]
18. U etvrt litre vode i toliko bijelog vina ulije se 100200
g soka od enske bokvice i kuha 46 minuta, isti plua,
jetra i bubrege. Ujedno je dobro sredstvo protiv astme.
19. 30% valerijane, 40% hmelja i 15% metvica ili matinja
ka sve se pomijea i prelije s pola litre vrele vode i pije se
prije spavanja.
Neuralgija
1. Pomijeati 50 g nane, djeteline i odoljena po 25 g. Od
toga uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti,
2 sata nakon toga odliti. Piti ujutro i naveer po 1 alicu.
2. Pomijeati 40 g nane i po 20 g matinjaka, hmelja i lavandinog cvijeta. Od toga uzeti 3 lice, preliti sa pola litre
vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti. Pije se
po jedna alica ujutro i naveer.
3. Uzeti po 20 g nane, matinjaka, dobriice, bosiljka i hme
lja. 3 lice te mjeavine preliti sa pola litre vrele vode, poklo
piti, ostaviti 2 sata, zatim odliti. Piti ujutro i naveer po jed
nu alicu.
4. Pomijeati 50 g nane, 30 g sitno isjeckanog odoljena i
20 g gorke djeteline. Uzeti 1 licu ove mjeavine i preliti sa
2 decilitra vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, ocijediti,
medom zasladiti i toplo piti po jednu alicu nakon jela, uju
tro i naveer.
5. Pomijeati po 10 g odoljena, glogova i lavandina cvijeta,
srdaca, kima i komoraa te matinjaka. Sve pomijeati, uze
ti 3 lice, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti i osta
viti 2 sata, ocijediti, zasladiti medom, piti 34 puta u toku
dana.

Nono znojenje
Kadulje list i vrike pretvoreno u praak 68 g stavlja
se u jelo kod glavnog obroka. Gornji praak lijei i kaalj,
eluani katar i guu.
OI
Upala
1. Uzeti kamilice, bazgova cvijeta, lazarkinje i ruinih la
tica u podjednakim dijelovima. Dobro pomijeati i od te
mjeavine jedau licu preliti s pola litre kljuale vode. Osta
viti poklopljeno 15 minuta. Nakon toga ocijediti. Tri male
alice odvojiti. Piti triput dnevno po malu alicu. Ostatkom
ispirati oi.
2. U kavenu liicu mlake vode, stavi se nekoliko kapi pra
voga meda. Kad se dobro rastopi, time se mau oi, ali se
ne smiju trljati. Dobro ini i svjee vrcani med, ako se koja
kap kapne u oi.
Oi slabe
1. Bokvice muke 2 jedae lice, korijen valerijane
jedau licu; rute malu kavenu licu. Sve dobro pomije
ati i od te mjeavine jedau licu preliti s 3 decilitra klju
ale vode. Piti tri puta dnevno malu alicu prije jela i oi is
pirati
2. Tri jedae lice kamilice prelije se s pola litre kljuale
vode i ostavi jedan sat da se ohladi. Tad se procijedi, ali
pri tom se pazi da tekuina ostane bistra bez primjese
kamilice. Tad se ispiru oi spuvom ili istom krpicom koja
se obilato namae u oparku. Oi se peru dva puta dnevno
po nekoliko minuta.
3. Ako je magla pred oima, treba sok od dva vea limuna
iscijediti u pola litre iste bunarske vode i time zapljuskivati
oi po nekoliko minuta dva puta dnevno sve dok oi
ne ozdrave.

Siva mrena
1. Kupimo u trgovini eer u prahu. Nije li dovoljno
poput brana fino samljeven, mi ga jo jednom samelje
mo ili stuemo. Uzmemo istu slamku odreemo noem
ili karama duljine od 10 cm. Tom slamkom neka netko
od ukuana napue u oi prah od eera. I do dva puta dnev
no: ujutro i naveer. Za kratko vrijeme mrene e nestati.
Kura traje do ozdravljenja.
2. 68 listova svjeeg perinovog lista operemo u istoj
vodi, prije spavanja s dobro opranim rukama. To lie stavi
mo preko noi na oi i poveemo gazom ili istom prokuha
nom bijelom krpom. Ujutro se u zamraenoj prostoriji zavoj
skine. Nakon umivanja ruke se dobro operu sapunom. Za
tim u istu zdjelu nalijemo hladne bistre vode (po mogu
nosti planinske). U tu vodu iscijedimo sok od dva povea li
muna i rukama zapljuskujemo oi. To ponavljamo do ozdrav
ljenja.
Slab vid
1. U svako jelo stavljati malo majine duice, umivati oi
u vodi u kojoj se kvasila majina duica. To se ponavlja sve
dok se vid potpuno ne oporavi.
2. Ako peku oi, treba ih ispirati ajem od muke i enske
bokvice.
3. Obraze ne umivati vodom. Okolo oiju i vjee treba ma
sirati kiselim mlijekom ili sirutkom i poslije masiranja oi
se dobro obriu. Ujutro, prije objeda i prije spavanja oi se
natrljaju pravim maslinovim uljem. Oi e ojaati, a vid
znatno popraviti.
Kronina upala oiju
Dvije litre bunarske bistre vode kuha se 20 minuta; nakon
toga se u tu ohlaenu vodu stavi 810 bazgovih guba (rastu
samo na starim visokim stablima koja su vie stablo nego
grm). Kada gube omekaju, na svako oko stavi se dvije gube,
a preko toga isti bijeli zavoj. Preko zavoja vee se flanelska
krpa. Kad se gube na oima osue, stave se druge dvije koje
se izvade iz prokuhane vode. Oblozi se mijenjaju im gube
postanu suhe. Za 8 dana oi ozdrave.

Gnojne oi
Vrlo dobre rezultate imao sam s lijeenjem gnojnih oi
ju. Jednostavno sam na oi bolesnika stavio trulu jabuku
sitno isjeckanu i preko toga zavoj. Preko zavoja gustu krpu.
Za 8 dana oi su bile zdrave.
Bolesne i suzne oi
U etvrt litre vode stavi se lica usitnjenog vidca. To pu
stimo da zakuha. Zatim se ostavi poklopljeno da stoji dok se
ne ohladi do 30C (tako da oima nije ni hladno ni vrue).
Uzme se okrugla aica koja se do polovine napuni gornjim
ajem. Glavu treba nagnuti naprijed, a aicu pritisnuti na
onu upljinu tako da potpuno pristane. Sada se otvori oko.
Zatim se glava digne i ponovno sputa (ne skidajui aicu).
To se ponavlja nekoliko puta: gore-dolje tako da aj dobro
opere oko. Za pranje svakog oka uzima se uvijek svjei aj.
Oi gnojne i oteene
Usitnjenog perinovog lia 2 lice stavi se u 300 g vode
i kuha 34 minute. Kroz gazu ili prokuhanu bijelu krpu to
se procijedi i tom tekuinom oi ispiru. Preko noi stavljati
obloge od sitnog aja. Svakako se mora dobro procijediti.
Oi bolesne upala
Jednu staklenku irokog grla napuni sa svjeim cvijetom
od bazge bez peteljke. Grlo staklenke zatvori se pergamen
tom ili celofanom i pusti da stoji 23 nedjelje na toplom
mjestu ili na suncu. Kroz to vrijeme taloit e se na dnu sta
klenke crna tekuina. Kad cvijet dobije boju re, iscijedi se
crna tekuina kroz istu bijelu krpu ili gazu. Koliko bude te
kuine, toliko se doda 96% jakog alkohola. Dobro se promi
jea i boca dobro zatvori. Prije upotrebe bocu treba dobro
protresti da se talog pomijea s alkoholom. Od te tekuine
nakapa se malo na komadi vate, oko zatvori i vatu poloi na
bolno oko. Preko vate povee se suha krpa, koja se s vatom
ostavi preko noi na oku. Ponavlja se nekoliko veeri. Uju
tro se oko ispere mlanim mlijekom ili ajem od kamilice,
koja se mora procijediti preko iste guste krpe.

Tuberkuloza oiju
Bazgovu gubu treba namoiti u vodu da omeka (ako je
suha). Tako omekanu gubu treba preko noi vezati na oi, a
preko zavoja staviti suhu flanelsku krpu. Ponavlja se vie
noi.
OPEKLINE
1. Sirovi krumpir naribati i staviti na opeklinu kao ob
log.
2. Dobro je opeklinu mazati lanenim uljem pomou vate
ili peruke.
3. Na istu bijelu krpu obilato namazati pravog pelinjeg
meda i time oviti opeena mjesta. Oblog treba mijenjati sva
ka tri sata.
4. Kupusni list dobro rastui, sok iscijediti i pomijeati s
bjelancem od jaja. Time preko dana ee mazati opeklinu.
5. Opeklinu od vrele vode i vatre sigurno lijei oblog s li
em od nevena. U zimi, nema svjeeg lia, moe posluiti
i suho nabrano ljeti. Treba ga samo u vodi razblaiti i
istom bijelom krpom obrisati.
6. Kad se domaica opee na tednjaku, neka nad vruim
tednjakom dri ruke. Za kratko vrijeme bolovi e popu
stiti. Mjehuri nee izbiti poto e preko opekotine nastati
zatitna koica.
7. Najbolji su oblozi od hladnog mlijeka. Tada nee nastati
mjehuri.
8. 100 g cvijeta i lista lipe prelije s 1 litrom vrele vode,
poklopi, ostavi 3 sata ocijedi i upotrijebi.
9. Opekline se lijee mjeavinom jednakih dijelova lanenog
ulja i vapnene vode. Muka se dok mjeavina ne pobijeli i
tom mjeavinom mazati opekline.
Opekotine 1 oparena mjesta
Stavljati obloge od vina koje nije kiselo. Prethodno ga tre
ba malo smlaiti, jer ako nije hladno, manje boli. Oblog se
dri pola sata. Zatim se uzme 100 g maslinova ulja i komadi
voska (veliine kao tri kocke eera). Kuha se tako dugo dok
se vosak ne rastopi i pomijea s uljem. Kad se ohladi, tom

mau mau se opekotine i oparena mjesta. Jednom dnev

no se previje, ali svaki put se ponovno stavljaju oblozi od
vina na pola sata. Vino mora biti mlano. Vino sprijeava
gnojenje.
OTEKLINE S JAKIM BOLOVIMA
Otekline treba masirati s proienom
naftom.

(rafiniranom)

OZEBLINE
1. Protiv ozeblina na tijelu i lancima treba pripremiti ku
pelj od hrastove kore. 34 ake kore na 5 litara vode, kuhati
15 minuta i u toj vodi prati ozebline 1015 minuta (svaku
veer). Prije spavanja ozebline treba masirati maslinovim
uljem, toplo zamotati i ii u krevet.
2. Na 2 kg bukovog pepela nalijemo 45 litara kljuale
vode. Zatim dodamo 100 g terpentinskog ulja i 70 g sirovog
maslinovog ulja (dobije se od proizvoaa po cijeloj Dalma
ciji). U toj vodi kupamo noge. Prije spavanja bolesne noge
dobro izmasiramo glicerinom. Kupelj se ponavlja 8 dana.
3. Smrznuti krumpir treba zgnjeiti i staviti na ozebline
nekoliko veeri. Proi e i vie se nee pojaviti.
4. Ako se ozebline dobro natrljaju sokom od krastavaca, to
je siguran lijek. Dobro je za vrijeme sezone krastavce na
brati, uzdu prerezati i osuiti na suncu. Kad ih u zimi ustrebamo stavimo ih u mlaku vodu da omekaju i stavimo u
obliku obloga na smrznute dijelove tijela.
5. U pola litre vode stavi se 100 g usitnjene kore od mla
dog hrasta i kuha 15 minuta. U toj se vodi peru ozebline
svaku veer prije spavanja.
6. Izdubi se rotkva ili repa, u tu udubinu nalije se pola a
e maslinova ulja. Stavi se na plou tednjaka i ostavi dok
ne uzavri ulje u repi. Kad se ohladi, ulje se nalije u au
ili prikladnu boicu. Tim lijekom nekoliko puta dnevno
mae se oboljelo mjesto.
7. Najbolje sredstvo protiv ozeblina je pravi pelinji med
kojim se ozebline namau i gustom krpom poveu.
8. Kamforni alkohol (pirit) isto koristi ako se tim lijekom
ozebline mau svaku veer prije spavanja.

PLUNE BOLESTI
1. U jedan isti lonac ili staklenku staviti dvije dobre pre
grti peninih mekinja (posija). Na ovo naliti 45 litara
tople vode i dobro promijeati. Lonac treba dobro poklopiti
i staviti na umjereno toplo mjesto da stoji 24 sata. Nakon
toga vodu ocijediti i baciti. Na ocijeene mekinje stavi se
aka svjeih mekinja, ponovno nalije 34 litre mlake vode
i ostavi kvasiti 24 sata. Nakon toga ocijeena tekuina stavi
se u bocu i pije svakom zgodom umjesto vode. Za to vrijeme
ne smije se piti nikakvo drugo pie.
2. Iste mekinje mogu se upotrijebiti 7 dana, ali svaki put
kad se odlije, treba dodati aku svjeih mekinja. Nakon 7
dana mekinje treba baciti i poeti postupak iznova. Taj se
lijek mora uzimati jo 4 mjeseca nakon to se bolesnik osje
a zdrav.
3. Tri puta dnevno prije jela pojesti vrlo meko kuhano ja
je koje se ne soli, nego zasladi kandis eerom. Uz to pojesti
nekoliko jedaih lica kuhane penice, koja se prethodno
kvasi barem 10 sati u toliko vode koliko ju je penica mogla
popiti. Kuha se u malo vode (vie u pari) sve dok ne popuca.
4. Jedna litra prave domae dobre komovice, pola kg meda,
pravog i pola kg svjeeg kravljeg masla kuhati tako dugo
dok se ne ukuha jedna treina. Od ove ljekovite smjese
uzima se jedaa lica ujutro prije jela i naveer dva sata
poslije veere. Za nekoliko nedjelja bolesnik e ozdraviti.
5. Uzeti srednje bokvice, alfije (kadulje), cvijet divizme
po 4 jedae lice; plunjaka, stolisnika po 6 jedaih lica.
Gornje dobro promijeati i od te mjeavine 2 jedae lice
kuhati 3 minute u 3 decilitra vode. Pije se triput dnevno
prije jela.
6. Plua sa zagnojenim lijezdama (iz kojih curi lajm) li
jei aj od preslice ako se pije due vremena. Jedna lica
usitnjene preslice kuha se 34 minute u pola litre vode.
Pije se 34 male alice dnevno.
Bolesnik treba da lei. Na prsa i trbuh stavljaju se mlani
oblozi od slanog mlijeka. Oblozi se svaka dva-tri sata mi
jenjaju.

7. Jeam i vrike borovice (po licu) kuha se 10 minuta u

pola litre vode. Dodati licu-dvije meda i ostaviti 10 minuta
poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti i piti pola natate,
a pola naveer prije spavanja.
Pluni katar
1. Uzeti korijen bijelog sljeza i sitno ga isjeckati, islandsku
mahovinu i divizme po 3 jedae lice. Gornje dobro promi
jeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra
kljuale vode. Ostaviti 10 minuta stajati. Zatim ocijediti, pra
vim medom po elji zasladiti i piti prije jela triput dnevno.
2. Korijen crnog sljeza, dobriice, pupoljka od jele i bora
uzeti u podjednakim dijelovima. Priprema se kao pod 1.
3. Divizme list, majine duice, oajnice po 2 jedae li
ce, maka poljskog (turinak) pola jedae lice. Priprema
kao pod 1.
Plua upala
1. U dva decilitra vode nalije se 2 decilitra zdravog prirod
nog bijelog vina i 2 lice usitnjenog korijena gaveza. Stavi
se na tednjak samo da se ugrije (ne smije kuhati) i ostavi
jedan sat da stoji po strani. Tada se ocijedi i uzima po jeda
u licu vie puta dnevno. Svakako je potrebno obratiti se
lijeniku.
2. Od bojeg drvca nekoliko vrika kuha se 23 minute u
200 g vode. Pije se triput dnevno po alicu ili vie puta dnev
no po malu kavenu alicu. Na prsa i rebra stavljaju se hladni
oblozi od pola vode i pola vinskog octa.
Plua probadanje, kaalj i hripanje
Uzme se triput dnevno po licu lanenog ulja. Ponavlja se
do potpunog ozdravljenja.
Pluni katar izbacivanje lajma, kaalj
1. Protiv gornjih bolesti pomae slatko drvce triput dnev
no po kavena lica.

2. Za tu bolest potrebno je svako prijepodne popiti etvrt

litre mlijeka u kojem se prokuhala liica kadulje i dvije-tri
krike bijelog luka.
Za plune bolesti vrlo dobar lijek
U proljee nabere se borovih pupoljaka. Pupoljci se operu
u istoj vodi. Kad se malo prosue, stave se u staklenku:
red vrika, red eera; red vrika i red eera sve dok stak
lenka ne bude puna. Bocu zavezati i pustiti da stoji na umje
renoj toplini 34 nedjelje. Od tog lijeka uzimati natate po
kavenu licu.
PROLJEV
1. Kod dugotrajnog proljeva treba uzeti po 2 jedae lice
jema, zobi, pirike, koja se osim to se isjecka, jo i u avanu dobro istue (mora biti vrlo suha) a u mlincu sve zajedno
samelje, pomijea, stavi u litru vode i kuha pola sata. Zatim
neka odstoji 1520 minuta. Ocijedi se, po elji zasladi. Doda
dosta soka od limuna i pije prije jela tri puta dnevno.
2. U au se nastruga divljeg kestena zajedno s korom. To
se zalije dobrom domaom ljivovicom i ispije. Preko noi
stavlja se na trbuh oblog od toplog ulja.
3. Ispri se dvije lice rie (kao da se pri kava). Kad je
tako isprena, doda se 200 g hladne vode, i kuha tako dugo
dok se ria ne smeka. To se jede bez masti i soli.
4. U loni ve ocijeenog aja od kamilice zakuha se mala
lica samljevene prave kave, pomijea se i, to je mogue to
plije, popije.
5. etiri enja bijelog luka usitniti i staviti u aicu vin
skog octa i popiti.
6. liicu fine tirke staviti u aicu komovice i to popiti.
Ako proljev ne stane, treba odmah ponoviti.
7. Plod od tavelja: licu na 200 g vode kuhati 24 minute
i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Piti vie puta dnev
no po malu alicu. Koristi sigurno. Za djecu polovicu doze.
8. Suhe borovnice su najefikasnije sredstvo protiv proljeva
pa bi ih trebalo imati svaka kuna ljekarna.

9. Bazgov plod osuen 810 komada dnevno provakati. Ili

suhe borovnice vakati.
10. Jednu licu usitnjene kore od primorskog ipka i 50 g
rogaa kuha se u pola litre vode 5 minuta. Od tog aja uzi
ma se vie puta dnevno po malu alicu.
11. Skuha se jaka crna kava bez eera, u nju nacijedi sok
od limuna i popije.
12. Pomijeati po 50 g bijelog sljeza (korijen, list i cvijet),
podbjela (list), crnog sljeza (list), kupine (list) i nane. Uzeti
5 lica te mjeavine i preliti litrom vrele vode, ostaviti po
klopljeno oko 3 sata, zatim ocijediti i piti nezaslaeno umje
sto vode.
Djeci se daje isto uz dodatak 50 g kamilice.
13. Pomijeati po 50 g metvice (list) i kamilice. Od toga
uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata
ostaviti poklopljeno, zatim odliti i piti umjesto vode.
14. Pomijeati po 20 g nane, matinjaka, dupaca i trave
ive. Od toga 3 lice preliti sa pola litre vrele vode, pokriveno
ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti nezaslaeno umjesto vode.
15. Pomijeati po 25 g borovnice (list i plod), dunje (sjeme)
i nane. Uzeti 3 lice toga, preliti sa pola litre vrele vode,
poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim piti umjesto vode.
16. Pomijeati po 30 g lipe i kamilice, te po 10 g petrovca,
ruina cvijeta, ipka i dupaca. Od toga uzeti 3 lice, preliti
sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti, ostaviti 1 sat, piti to
toplije u toku dana.
Teki proljev
U aj od suhe borovnice doda se aica domae komovice ili ljivovice. Treba jesti dobro prene gance i kompot
od suhih ljiva. Ako bolesnik ima dobre zube, neka grize
suhe kruke i njih jede.
PUENJE SKRAUJE IVOT
Ustanovljeno je da dim duhana sadri oko 300 raznih
sastojaka od kojih je najpoznatiji nikotin, koji otrovno dje
luje na nervni sistem i krvotok. Koliina nikotina u cigareta
ma ovisi o kvaliteti duhana. Osoba koja tokom dana popui

20 cigareta inhalira koliinu nikotina koja je dovoljna da se

ubije ovjek ukoliko bi sav nikotin udahnuo najedanput.
Pua tokom dana udie nikotin u malim koliinama, ali i
ove male koliine uzrokuju sve veu opasnost za zdravlje.
Naroito tetno djeluje uivanje duhana s alkoholom. Na
alost to danas uivaju svakodnevno odrasli mukarci, ene,
pa i omladina.
PADAVICA
1. Kamilice 2 jedae lice, decilitar octa, licu pravog
meda kuhati minutu u 3 decilitra vode. Uzima se dvaput
dnevno po malu aicu.
2. Imela pretvorena u prah samo list. Svaka 3 sata na
vrh noa zalije se vodom, mlijekom ili se stavi u hranu. Ako
se mijea s korijenom valerijane jo je efikasniji. Gornji
lijek lijei: krvarenja iz maternice, plua, a lijei i visoki
pritisak.
Padavica i gr kod djece
Hmelj pretvoriti u prah i jednaki dio eera u prahu do
bro promijeati i svaku veer uzeti na vrh noa. Isti lijek
lijei upalu une kesice, mokrane organe, bolne erekcije
spolnih organa.
PROTIV PIJANSTVA
1. Na licu ljute paprike nalijemo 10 lica vinskog cvijeta.
Uzima se u lici vode 34 kapi, natate. Osim toga ako se
uzme tri dijela vode i jedan dio gornje tinkture, to lijei
zlatnu ilu (krvarenje).
2. U litru vode stavi se 68 lica usitnjenog ruzmarinovog
lista sa cvijetom i kuha se 1015 minuta. Pije se 2 alice
dnevno.
3. Majine duice 4 lice prelije se sa trietvrt litre klju
ale vode i ostavi da stoji 5 minuta. Od tog aja uzima se
svaka 2 sata po licu.

PRERANI POROD DA SE SPRIJEI

Korijen omana pretvoren u praak, uzima se 3 puta dnev
no petinu male kavene lice sa eerom ili medom dva do
tri mjeseca prije poroda.
PROBAVA NEUREDNA
1. Svaku veer izreemo na sitno 34 komada suhe smo
kve i toliko suhih ljiva. Na tu masu naveer nalijemo jedan
i pol do 2 decilitra vode. Ujutro sve zajedno dobro promije
amo i ocijedimo. Ocjeevinu (tekuinu) popijemo. Ponavlja
se mjesec dana jo i onda kad se osjeamo posve zdravi.
2. U 3 litre vode stavimo 16 lica ili 4 dobre ake lanenog
sjemena i kuhamo tako dugo dok se ukuh ne ukuha na 1
litru. Pije se triput dnevno po licu u kavi.
3. Iirota korijen u obliku praka na vrku noa uzimamo
vie puta dnevno.
4. Po 25 g korijena cikorije, maslaka i iirota, 15 g trave
ive i po 5 g ania i komoraa. Od toga 2 lice preliti s 300 g
vrele vode, poklopi, ostavi preko noi, odliti i piti nezaeereno prije doruka i veere.
5. Po 1 g komoraa, lincure i kiice prelije se s 200 g vrele
vode, poklopi, poslije 2 sata ocijedi i odjednom popije.
PROMUKLOST
1. Hrastovoj kori treba vanjski dio ostrugati, 35 dekagra
ma staviti u pola litre vode i kuhati 20 minuta. Ocijediti
i tom tekuinom grlo ispirati. Vrijedi samo srednja kora.
2. Uzme se jedna ovea crna rotkva (arapka) koja se u sre
dini izdubi. Nariba se za jednu licu hrena i stavi u rotkvu
s 2 lice meda. Naveer se pripremi za ujutro, a ujutro za
naveer. Dakle 2 rotkve dnevno uzima se do potpunog izlje
enja.
3. Potrebno je grlo inhalirati s ajem od kamilice u koju
se stavi mala lica morske soli. Dobro je za vrijeme godi
njeg odmora ako se bolesnik nalazi na morskoj obali grlo
grgljati morskom vodom. Zabranjeno je puiti, piti pre
hladila ili prevrua pia, jesti ljuta i kisela jela.

RANE I UBOJI
1. Ako na uboj, koji je od udarca pocrnio, stavimo svje
sitno isjeckani crveni luk obilno natopljen finim uljem, za
kratko vrijeme uboj e proi.
2. List brljana dobro se oisti i namoi u vodu u koju
smo stavili 3 postotnu bornu kiselinu (dobije se u ljekarni).
Listovi treba u vodi da stoje 23 sata. Nakon toga stavlja
ih se na rane i istom bijelom prokuhanom krpom ili za
vojem zavije.
3. Na svjee rane koje krvare treba izgnjeiti aku stolisnika i priviti na ranu. Krv e ubrzo prestati i rana zacijeliti.
4. Vrlo dobro sredstvo protiv modrica i rana je arnika ko
ja se upotrebljava u obliku tinkture ili alkoholature. Ci
jela biljka s cvijeem stavlja se u alkohol gdje stoji deset
dana. Zatim se ocijedi i spremi da se u sluaju potrebe
nae. Posve je razumljivo da boca mora biti ista i dobro
zatvorena. Dr Lijeoa, kako tvrdi dr Gostuki, za lijeenje
rana i uboja dao je i ovaj recept: 20 g arnike, 50 g glicerina,
60 g vode. Taj se lijek daje kao oblog na rane.
5. Ako su rane gnojne i dugotrajne, onda se 100 g ranilista
skuha u litri zdravog bijelog vina i od toga stavljaju oblozi
na rane, pa i kad su one otvorene od proirenih vena. Pret
hodno ranu treba namazati ribljim uljem.
6. Petrovac ini istu uslugu kao ranilist i upotrebljava se
na isti nain.
7. Nevena, kantariona, cvijet bazge u podjednakim dijelovi
ma dobro promijeati i od te mjeavine 4 jedae lice preliti
litrom kljuale vode i jedan sat ostaviti da stoji. Na ranu
stavljati oblog, istom prokuhanom bijelom krpom i isto
tako istom suhom sve previti. Obloge mijenjati svaka
23 sata.
8. Koprivu aru, cijelu biljku s korijenom 4 jedae li
ce kuhati 5 minuta u litri vode. Priprema se kao pod 7.
9. Jaglaca: korijen, cvijet i list 5 jedaih lica na litru
vode kuhati 5 minuta. Vrlo je dobar lijek kao oblog na rane
i uboje.
10. Ranu iz koje raste divlje meso treba svaku veer posuti
mljevenim eerom. To se ponavlja sve dok rana ne zacijeli.
11. Na stare rane koje ne zacjeljuju stavlja se u prah sa
mljeveni pelin. To se ponavlja sve dok rane ne zacijele.

12. Muka bokvica (svjea) dobro se opere i stavi u ulje da

se kvasi 24 sata. Nakon toga je izvadimo iz ulja, ranu dobro
(vatom natopljenom u ulju) obriemo i zavijemo bokvicom.
Zavoj se mijenja dvaput dnevno: ujutro i naveer.
13. Slatko vrhnje (kajmak) pustimo stajati u erpi dok se
ne uhvati plijesan ravo-zelene boje. Tu plijesan se pokupi
u posudu i tiho na umjerenoj toplini (vatra ne smije biti
jaka jer rado prigori), kuha se dugo dok masa ne postane
zlatno-crvena. Kad se ohladi, posuda se zatvori pergament-papirom ili celofanom. To je odlian lijek za rane i kraste.
Rane koje trunu i ne zarauju
Rane treba posipati s prakom srenjaka (Polygonum bistorta), ak i one rane od raka.
Rane iz kojih tee gnoj
1. Lista bazge (nabranog u proljee) staviti jednu aku na
pola litre vinskog octa i kuhati 46 minuta. Time se oblae
rana.
2. Rane treba posipati s prakom agave i istom bijelom
krpom ili gazom zavezati. Ponavlja se sve do ozdravljenja.
Rane otvorene od ovapnjenih ila
1. Uzme se potrebna koliina zemlje ilovae koja se izvadi
iz dubine barem metar ispod povrine zemlje. Oisti se od
kamenia i dobro promijea sa pola vode i pola octa da
bude sve mekano kao maslac, da ne bude ni pretvrdo ni premekano. Rana se s rijetkom gazom prekrije, a na drugu bi
jelu istu prokuhanu krpu namae se ilovaa 23 cm debelo,
ve prema veliini rane, i stavi na ranu. Taj se ovoj jo po
vee sa suhom flanelskom ili drugom mekanom krpom. To
se ponavlja svaka 34 sata. Ako je to nemogue, onda ba
rem svaku veer prije spavanja. To se ponavlja sve dok rana
sama posve ne zacijeli.
2. Treba namazati medom i previti istom krpom. Zavoj
se ostavi nekoliko dana, zatim se postupak ponovi.

Rane otvorene gnojne

Otvorene gnojne rane brzo e zarasti ako rane posipamo s
ugljenom lipovog drveta kojeg smo prethodno pretvorili u
prah i prosijali. Nakon toga se rana povee istom bijelom
prokuhanom krpom ili gazom. Za nekoliko dana na rani e
nastati debela kora (suha krasta) koja e jako svrbjeti. Mora
se paziti da nou ranu ne udarimo ili ogrebemo. Za mjesec
dana rana e zacijeliti.
Ranice u ustima
1. U poiroku erpu stavimo 10 lica cvijeta kamilice i na
to nalijemo 5 litara kljuale vode. Gornja se odjea skine
do koe, nagne se nad erpu i tijelo pokrije preko glave plah
tom ili dekom. Pri tom se usta dre otvorena i duboko se
die. Oi moraju biti zatvorene. Tijelo se sputa sve nie za
parom kako se voda hladi i to dozvoli. Kad se nie ne moe
ostane se tako.
2. Kamilice, lie borovnice, stee (Potentilla anserina), ka
dulje u jednakim dijelovima. Od te mjeavine uzme se mala
kavena lica i prelije sa 200 g kljuale vode i pusti pokloplje
no da kratko vrijeme stoji. Kad se malo smlai, tada se pro
cijedi i time ispiru usta nekoliko puta dnevno.
Ranice po itavom tijelu i pojedinim mjestima
Prema povrini ranica treba pripremiti masu od nesolje
ne svinjske masti ili od goveeg jestivog loja i finog peni
nog brana. Sve se zajedno pomijea na pei i ispri kao gust
zaprak. Tada se doda malo mlijeka i pusti da provri. Tu
smjesu podebelo namazati na istu krpu i priviti preko noi
na ranjava mjesta. To se ponavlja nekoliko veeri dok ranice
ne prou.
Rane, ranice, ozebline i sline bolesti
1. Nevenova cvijeta (samo latice) stavi se u litrenu bocu
(do polovice) i dopuni dobrom domaom komovicom ili lji
vovicom. Boca se zaepi i stavi na sunce ili na toplo mjesto
da stoji 8 dana. Dobro je bocu jedanput dnevno protresti.
Tom tekuinom masiraju se ozebline, ili se popije natate
mala aica. Za vrijeme lijeenja ne smije se puiti niti piti
bilo kakav alkohol.

2. 25 g srenjaka kuhati etvrt sata u pola litre vode, za

tim dodati 25 g hajduke trave, poklopiti, ostaviti 5 sati,
procijediti i time ispirati ranu i oblagati natopljenom gazom
u tom aju.
3. (Vidi i str. 48, br. 4).
REUMA
1. Zobenu slamu sitno izrezati 40 jedaih lica, uzeti
smrekovih iarki 40 lica. Sve nasuti u lonac od 10 litara
i kuhati dva sata. Zatim izliti sve u kadu za kupanje i do
dati toliko hladne vode da se moe kupati. Kupanje traje
20 minuta. Poslije kupanja odmah u krevet da se bolesnik
dobro iznoji. Kupanje se ponavlja svaku veer osam dana.
2. Na tri lice naribanog jakog hrena nalije se 50 g jake
40% domae rakije. To se dobro promijea i obaviju bolna
mjesta. Preko zavoja stavi se vreica vrueg rijenog pijes
ka. Oblog e ispoetka (oko dva sata) jako pei, ali je uspjeh
velik.
3. Jaka reuma i masnoa u krvi. Tijelo masirati komovom
rakijom (lozovaom) u kojoj je rastopljen plavi kamen (gali
ca) i nariban jaki hren. Piti mjeavinu aja. U posudu sta
vimo koprive are, gospine trave po 30 g, stolisnika, metvice
paprene po 15 g, koprive mrtve, kima mljevenog, kadulje,
kiice po 8 g, bokvice enske 75 g, vrike od boroviinih
granica 40 g. Na tu masu naliti litru vode i ostaviti 24 sata
da stoji. Nakon toga kuhamo mjeavinu 3 sata na vatri tako
da se raskuha. Procijedimo, dodamo meda ili kandis-eera
i kuhamo jo 4060 minuta. Sirup mora biti gust. Kad se
ohladi, stavimo ga u staklenku i hermetiki zatvorimo. Uzi
ma se svako jutro natate 6 nedjelja po 13 kavene liice.
4. U obinu litrenu bocu stavi se 250 g terpentina, isto to
liko amonijaka i jedno cijelo jaje. To se dobro promijea
(boca protrese). Time se masiraju bolna mjesta triput dnev
no. Taj lijek kako tvrdi M. J. iz Splita, lijei deformacije
(Artritis deformans).
5. Reumatina bolna mjesta treba oblagati itavom biljkom
poljske stee.
6. Reumu u zglobovima treba namazati proienim petroleumom i zamotati suhom flanelskom krpom. Ponavljati vie
puta.

7. Kod upale zglobova treba piti aj od kadulje, borovice,

breze lista, are koprive, ljuske od mahuna, ili graha i podbjela (list) u jednakim dijelovima. Sve dobro promijeati i
od te mjeavine licu kuhati 23 minute u 200300 g vode.
Pije se triput dnevno po alicu prije jela.
8. Cvijet divljeg kestena, cvijet bazge, cvijet lipe, cvijet vr
be, preslice i kora breze u jednakim dijelovima. Sve ostalo
kao pod 7.
9. Na dvije do tri lice ploda borovice nalije se pola litre
dobre komove rakije, zatim se dobro zaepi. Stavi se na to
plo mjesto 4 dana. Nakon toga se ocijedi. Tom tekuinom
masiramo bolna reumatina mjesta.
10. Pola litre bijelog zdravog vina ugrije se do 70 stupnjeva
i tim vruim vinom svaku veer pola sata se masiraju bolna
mjesta. Nakon toga povee toplom flanelskom krpom i od
mah ide u topao krevet. Ponavlja se svaku veer do potpu
nog ozdravljenja.
11. Korisno je kupati se u vodi u kojoj se kuhala zobena
slama. Od iste vode stavljati obloge ali mora biti vrua.
U 5 litara vode kuha se 15 minuta 45 pregrti usitnjene
zobene slame.
12. aku morske soli priti u posudi na pei. Kad je dobro
sprena, dodati jake domae komovice, promijeati i time
masirati oboljela mjesta.
13. Uzeti licu borovice (zgnjeeni plod), preliti sa 2 decili
tra vrele vode i ostaviti 5 minuta. Piti u toku dana po 1 deci
litar.
14. Oblog od kvasca kruha (kvasac od samog tijesta). Kva
sac se rairi na vunenu krpu, na to se pospe sitno stucane
paprike i to prelije maslinovim uljem. Tim oviti bolno mje
sto i ostaviti 12 sati. Ponavljati nekoliko dana.
15. Piti vruu vodu svakih etvrt sata po 1 au. Dok se
pije treba biti u krevetu.
16. Oblog ilovae (dobro umijesiti) oko 5 cm debeo oviti na
bolno mjesto i drati ga preko noi.
17. Oblog tijesta od peninog brana pomijean sa toplim
octom staviti na bolno mjesto.
18. Naribati hren na gazu i staviti na bolno mjesto.

Miini reumatizam
Jedaa lica suhog lia bijelog jasena (Fraxinus excelsior)
prelije se sa 200 g kljuale vode i ostavi poklopljeno 510
minuta da stoji. Nakon toga se ocijedi i pije tri puta dnevno
po alicu.
Zastarjeli reumatizam
1. Bolesne dijelove tijela treba masirati svako jutro i ve
er rafiniranom naftom. Otekline kao i bolovi ubrzo e proi.
Sijevanje u tijelu reuma podagre iijas
1. Dva puta dnevno dobro izmasirati bolna mjesta sa top
lim jestivim lojem, gimnasticirati. Zatim bolna mjesta dobro
zaviti toplom flanelskom krpom.
2. U pola litre maslinovog ulja stavi se 2 jedae lice sitno
istuene tipse, dobro na pei ugrije i promijea. Time se
masiraju bolna mjesta svako vee. Poslije toga jo se istrljaju akom iste tipse i zatim se legne u postelju.
3. Iijas odlino lijei aj od zobi. Jedaa lica zobi kuha
se u dva decilitra vode 15 minuta. Taj aj se pije triput dnev
no prije jela. Istovremeno treba stavljati obloge od vrue
kuhane zobi u vreici ili istoj arapi. Svaka 4 sata obloge
treba mijenjati (da su uvijek vrui).
4. Iijas lijei vrlo sigurno med koji se pomijea sa negaenim vapnom, podebelo namae na krpu i privije na bolno
mjesto. Svaka 45 sati zavoj treba mijenjati.
5. Reumatine dijelove tijela koji su natekli treba mazati
rafiniranom naftom i zaviti u suhu krpu. Taj postupak vie
puta ponoviti.
6. Skuhani ili pirjani kupus, jo topao, zamotati u mekano
platno i onda poviti na bolno mjesto.
7. 1 kg kukuruznog brana (domai), 20 dkg naribanog hre
na, 1/2 1 rakije (jake). Sve izmijeati i to stavljati kao oblog
na bolno mjesto. Pri tom treba leati. Kura traje 24 sata.

RAK LIJEENJE GLAU

Za lijeenje raka na pluima ili elucu neki preporuaju
ulje arnike. Cvijet arnike kvasi se 8 dana u maslinovom ulju.
Od tog ulja uzima se triput dnevno po malu licu. Na rane
raka neki daju stueno svjee rumarinovo lie.
asopis Nae zdravlje br. 1/1968. donio je veoma inte
resantan lanak o lijeenju raka:
Posljednjih godina iz iskustva se zna da neki od najte
ih tumora trebaju za svoj rast hranu, koja se nalazi u ljud
skom tijelu asparagin. Sreom se taj asparagin nalazi u
tijelu svih sisavaca iako ljudskom organizmu nije neophodan.
Na veterinarskom fakultetu u Pensilvaniji izlijeena su tri
psia od bolesti raka. Lijeenje se sastojalo u davanju neke
organske supstancije, koja spreava da tkivo (tumor) dobije
hranu, koja mu je potrebna za rast. Na taj nain izgladnjeli
tumor nestaje. U posljednjih nekoliko godina se zna, da
neki od najteih tumora trebaju za svoj rast hranu, koja se
nalazi u ljudskom tijelu.
Istraivai su doli na ideju da stvore supstanciju, koja
izluuje jedan crijevni mikrob kojeg su nazvali Escherichia
coli. Tu su supstanciju davali psima u hranu. Ovaj mikrob
ima svojstvo da napadne hranu i da ju probavi za vrlo kratko
vrijeme. Nakon nekoliko tjedana tri psia veselo su skakutala hodnicima veterinarskog fakulteta. Tumoru vie nije
bilo ni traga.
Kako se iz gornjeg vidi glad sprijeava irenje raka. Dije
tom treba odmah poeti. Temelj ishrane sastoji se: od rie,
pinata i kruha napravljenog s umbirom (ingwer) bez kvas
ca, salate od draguca, kiselice, radia uvijek sa dosta masli
nova ulja i limunovim sokom i nikad s octom, poneto u
manjaka od jaja kao zain dosta umbira. Za pie (i to
prema godinjem dobu) kiselo mlijeko, sirutka i nezaslaeni
vrui napici od vonih sokova: narande, kupine, primorskog
ipka, borovice, crvenih ribizla, grepfruta, groa. Naroito
je djelotvoran pinat prireen u vlastitom soku s malo ma
slinova ulja, ili bijela repa i cikla kao i rotkva sve sitno is
jeckano takoer pirjano (dinstano) s malo vrhnja i zaina
od paprike i perina. Treba potpuno izbjegavati kruh, maslac,
meso, slatko voe i to posebno kajsije, breskve i kruke.
Ukoliko se manje jede, utoliko e lijeenje biti bre. Stoga
se mora stalno ograniavati kako izbor, tako i koliina

jela. Uvijek kad nastane osjeaj gladi, uzme se aa destili

rane vode u koju nakapamo 612 kapljica limunova soka.
Kad se bolesnik ispomagao tako nekoliko dana limunovim
sokom, moe nastaviti dijetom bjelanjaca od jaja koje se istue u snijeg doda lica destilirane ili mineralne vode. a
a destilirane vode popije se prije jela, prethodno se stavi na
vrku noa sode bikarbone u vodu. Ako bolesnik odrava di
jetu bjelanjcem od jaja, nee osjeati potrebu za vrstim jeli
ma. Ako i pored toga bolesnik bude osjeao stalno glad, onda
neka uzme ono to je najjednostavnije: svjee prenih kuku
ruznih kokica. Konano treba dnevni jelovnik da sadri samo
kukuruzne kokice, destiliranu vodu i ljekoviti aj.
Osim toga potrebno je neizostavno vriti planski nain
udisavanja i izdisavanja zraka iz plua i to na taj nain da se
prvih nekoliko dana i to redovito svakih 6 sati izvri vjeba
udisaja i izdisaja u trajanju od 5 minuta, pri emu svaki
udisaj treba da traje 4 sekunde, 4 sekunde zadrati i izdah
nuti, opet udahnuti 46 sekundi, zadrati bez napora koliko
se moe i izdahnuti itd. sve dok ne proe 5 minuta. Treba
znati da nema drugog naina da se iz tijela odstrani suvina
ugljina kiselina, koja je djelomino uzrok raka.
Osim svega to je gore reeno jo je svrsishodnija dijeta
dra Stankovia: uzme se 100 g brana od penice, samljeve
nog zajedno s kouljicom i neprosijanog (ili kukuruzno bra
no), etvrt litre mlijeka sirova, 200 g naribane sirove mrkve
(ja sam poveao za 100 g jer je korisno protiv bolesti raka),
200 g usitnjenog voa (naroito jabuka), 100 g samljevenih
oraha, 100 g meda (pravi pelinji), sok od pola limuna. Sve
to dobro promijeati i pojesti u toku dana. Neka to bude
jedina hrana za itav dan. Time se hraniti 34 nedjelje. Na
ravno, sve se jede sirovo.
Rak grudi i na maternici
Nevena latice 50 g staviti
ine ili u 40% jaku komovicu,
Od tog lijeka uzeti 5060 kapi
malo popiti. Svaki dan treba
naribane. Istu stavljati na rak

u pola
ostaviti
u 200 g
pojesti
rane.

litre alkohola 60% ja

da stoji desetak dana.
vode i preko dana po
najmanje 200 g mrkve

Rak koni i protiv ireva i liaja

Dvije-tri lice usitnjene biljke nevena zajedno s cvijetom
pomijeati s dvije lice nesoljenog goveeg loja ili svinjske
masti. Kuha se pola sata. Zatim se propusti kroz sito ili dvo
struku gazu. Lijek se spremi u dobro opranu i suhu ljekar
niku staklenku ili u kutiju od plastine mase i hermetiki
zatvori poklopcem. Mast je vrlo dobra protiv gore navedenih
bolesti. Gaza se namae mau i rana zavije. Osim toga kuha
se kao aj u mlijeku. Mala lica nevena na pola litre mlijeka.
RAHITIS
U 5 litara vode doda se 1 kg jema (kuha se 15 minuta)
i tu vodu sa jemom zajedno izliti u kadu gdje je ve pri
premljena voda za kupanje.

RUKA
Bocu od pola litre treba napuniti arnikom i nju zaliti
(koliko stane) dobrom domaom rakijom i ostaviti 8 dana
da stoji. Svaki dan jednom bocu protresti. Nakon 8 dana
rakija je za upotrebu. Tad se masiraju ruke od zapea do
ramena 3 nedjelje svaku veer. Nakon tri nedjelje bolovi
e posve nestati.
RUSKI NARODNI LIJEK
Uzeti 300 g svjee aloje (Aloa arborescens), koja nije mla
a od 1 godine ni starija od 5 godina. Prije upotrebe 5 dana
biljka se ne zalijeva. Ta koliina listova samelje se na stro
ju za meso. Tome se doda 250 g cikorije (moe i 'Frankov'
nadomjestak za kavu), 400 g proljetnog meda sa saem, 700
g pravog crnog vina i 500 g istog alkohola. Sve ovo pomi
jeati i vrsto zaepiti u tamnoj boci, ostaviti da stoji 5
dana na mranom i hladnom mjestu.
Prvih 5 dana uzima se 3 puta na dan prije jela po liicu,
nakon toga 3 puta na dan po licu jedan sat prije jela. Na
kon 5 dana stajanja ocijedi se toliko tekuine koliko je po-

trebno za tjedan dana, a ostalo se ostavi u tamnoj boci da

stoji na mranom i hladnom mjestu. Tako se ponavlja sva
ki tjedan, a jedna kura lijeenja traje najvie 2 mjeseca u
godini.
Ovaj lijek lijei: gripu i anginu (za 1 ili 2 dana), tuber
kulozu plua, ir na elucu, trajne glavobolje, bolesti cri
jeva, astmu, kostobolju, upalu krvnih sudova, bolesti srca
i krvotoka, poveani krvni tlak, bubrege, a i neke vrste
raka (maternice).

STARAKA

BOLEST

1. etiri jedae lice medvjee ape: cijela biljka s li

stom i cvijetom bez korijena sitno isjeckana stavi se u litru
40 postotno jake ljivovice ili komovice i ostavi 10 dana
stajati u zaepljenoj boci. Bocu treba barem jedanput dne
vno protresti. Nakon 10 dana ocijediti i piti dva puta dnev
no pola aice.
2. Korijen omana, draguca po jedau licu; divlje
rue (ipak) 4 jedae lice, pelina malu kavenu licu.
Gornje dobro promijeati i od mjeavine uzeti jedau licu
i preliti s 3 decilitra kljuale vode. Ostaviti 10 minuta sta
jati. Nakon toga ocijediti, pravim medom zasladiti i toplo
piti triput dnevno.
3. List tatule samljeti u prah i od toga uzeti jedanput
dnevno dvadeseti dio grama, (na vrku depnog noa). Li
jei astmu i jaa muku snagu. Uzima se samo tri dana u
tjednu pod nadzorom lijenika, jer je biljka otrovna.

SPOLNI ORGAN SLABUNJAV I RANJAV

Tko je slabunjav i ranjav na spolnom organu, neka uzme

orahovog lia 5 aka na 10 litara vode i kuha 10 minuta.
U tom uvarku neka se kupa i dnevno triput ispire spolni
organ.

SRANE BOLESTI
1. Kukuruzne svile, morskog luka, brezovog lia po
2 jedae lice, naprstka (digitalis) kavena lica, dobro pro
mijeati i od te mjeavine trietvrt lice kuhati 23 minute
u 3 decilitra vode. Zatim ostaviti stajati 1015 minuta, oci
jediti, piti prije ruka i veere, nezaslaeno, po alicu.
3. Limun je odlian lijek protiv sranih bolesti. Sok od
3 limuna ulije se u bocu i doda malu licu samljevene soli.
To se muka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se sva
ki sat po jedau licu. To je ujedno lijek protiv smetnji u
probavi i bolesti jetre.
4. Vino od rumarina dobar je lijek za vie bolesti, a na
roito za srce ako se ujutro i naveer uzima 24 jedae
lice. Priprema vina je slijedea: u litrenu bocu stavi se su
hog fino isjeckanog ruzmarinovog lista i nalije litra zdravog
prirodnog bijelog vina i ostavi da stoji 24 sata. Od tog vina
pije se tri puta dnevno prije jela 34 jedae lice. Lijei
vodenu bolest, srce, isti krv i tjera na mokrenje.
5. U 3 decilitra vode stavi se kavena lica gorocvjeta i
kuha 2 minute. Ostavi se poklopljeno da stoji 10 minuta.
Od tog aja uzimati svaka dva sata po jednu jedau licu.
6. U 3 decilitra vode staviti 3 jedae lice aja od srdaice i 3 minute kuhati. Piti dva puta dnevno po alicu. Svje
a biljka je ljekovitija i uzima se pola koliine.
Angina pektoris
Pomijeati po 15 g odoljena, glogova cvijeta, cvijeta la
vande, srdaca, kima i komoraa te matinjaka 10 g. Uzeti
3 lice, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti i ostaviti
2 sata, zatim ocijediti i medom zasladiti. Pije se u toku
dana u 34 navrata.
Za sve srane bolesti
List rumarina, matinjaka, odoljena po 4 jedae lice;
rainog lia 2 jedae lice. Gornje dobro promijeati i
od te mjeavine jedau licu preliti s 23 decilitra kljuale
vode. Pije se tri puta dnevno poslije jela po alicu.

Lupanje srca
1. Matinjaka, narandine kore, lavandule, komoraa
od svakog po 2 jedae lice dobro promijeati. Od te mje
avine stavi se lica u 300 g vode i kvasi 812 sati, zatim
kuha 34 minute. Pije se samo jedaa lica dnevno prije
spavanja. Jednom u tjednu noge treba prati u vodi u kojoj
se 1015 minuta kuhalo trinje. Nakon toga noge odmah
staviti u hladnu vodu do polovice listova. Nogama micati
kao da se gazi po vodi.
2. U sluaju jaeg napada (kucanja) dobro je da bole
snik popije au zaeerene vode s malo limunova soka, a
prsa oprati hladnom vodom.
Bolesti srca i ivaca
U dvije litre vode stavimo 8 jedaih lica ruzmarinova
lista i kuhamo tako dugo dok se ne ukuha na polovicu. To
procijedimo, dodamo pola kg eera i 4 oguljena limuna
rastvorena u krike. To kuhamo jo pola sata. Kad se ohla
di, ocijedimo, nalijemo u manje boce i dobro zaepimo.
Uzima se triput dnevno po licu.
Kad srce stee i probada
U litru rakije (dobre komovice) stavi se 45 lica cvijeta
od trnine i ostavi da stoji 10 dana. Od tog lijeka uzima se
jedna aica kad probada ili stee oko srca.
Srce-neuroza
Pomijeati po 10 g odoljena, glogova i lavandina cvijeta,
srdaca, kima, komoraa i matinjaka. Od toga uzeti 3 lice
preliti sa 5 decilitara vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata,
ocijediti, zasladiti medom i piti u toku dana u 34 navrata.
Srane mane
Pomijeati po 25 g
kamilice, komoraa,
kruke (kore). Uzeti
vrele vode, ostaviti
vode nakon jela.

nane (list), i matinjaka (list) po 10 g,

hajduke trave (cvijet), gloga (cvijet) i
3 lice te smjese, preliti sa pola litre
preko noi poklopljeno. Piti umjesto

Srani miii slabi

Za oslabljene srane miie najbolja je masaa. Litrena
staklenka napuni se do polovine usitnjenom rusomaom
(Capsella bursa pastoris). Staklenku dopunimo 96% jakim
alkoholom (piritusom) i ostavimo 10 dana na suncu ili na
umjetnoj toplini. Nakon toga se staklenka stavi u hladnu
prostoriju i tom tekuinom svaku veer masiraju bolna
mjesta miia na lijevoj strani prsnog koa i to odozdo pre
ma gore.
Srana vodena bolest
Koristi jesti suhe oskorue, a u nedostatku njih moe po
sluiti aica rakije komove u kojoj se kvasila borovica.
Uzima se ujutro natate i naveer prije spavanja. Izvana je
dobro stavljati obloge od poljske preslice, koja je pret
hodno skuhana i to dvije ake u litri vode 510 minuta.
Domai aj
Jedna lica ploda divlje rue (ipak) prelije se sa 300 g
kljuale vode i ostavi 1015 minuta poklopljeno da stoji.
Nakon toga se ocijedi, doda soka od limuna i po elji za
sladi. Ovako pripremljen aj zamjenjuje kineski. Ujedno
uljepava ten i daje boju lica.
SKLEROZA
Tko ima ovapnjenje ila neka ne pije piva i ne jede mesa.
Triput dnevno neka pojede pola litre kiselog mlijeka s cr
nim kruhom. Pomou hladnih kupelji treba urediti optok
krvi. Svako jutro oprati ruke od ramena, a naveer noge u
hladnoj vodi. Preporua se i hladan tu, koji ne smije tra
jati vie od jedne minute. Zatim odmah u postelju. Kura
traje due vremena.
Skleroza multiplex
To je bolest sredinjeg ivanog sustava. Tu bolest kol
ska znanost jo do danas ne moe izlijeiti. Poetni su znaci

bolesti: drhtanje ruku i nogu. Polagani isprekidani govor,

slabljenje vida, oteano mokrenje i druge potekoe. Lijei
se pelinjim matinim mlijeom po kavenu licu dnev
no. (Dobije se kod pelara ili u pelarskim zadrugama).
Tim se medom ujedno masira cijelo tijelo jedanput dnevno.
1. Po dru J. Eversu, skleroza multiplex lijei se dijetom:
svu hranu jesti posve sirovu: povre, korijenasto bilje: per
in, mrkvu, rotkvu, korabicu, zelje i sl. Prijesno svjee mli
jeko, mlijeni proizvodi; svjee maslo, raen ili Graham
kruh, kuhana penica (koja se prethodno 1012 sati kvasi
i jede bez eera) bukov i hrastov plod oljuten, pren, sa
mljeven i stavljen u mlijeko (mala lica na alicu mlijeka).
Penicu, ra, oljuten jeam (moraju biti iz posljednje e
tve) u jednakim dijelovima staviti u poiroku posudu, zaliti
vodom i ostaviti u umjerenoj toplini. Drugi dan vodu odliti
i preko noi ostaviti bez vode. Iduu veer ponovno za
liti vodom. To ponavljati sve dok klice ne porastu 12
cm visine. Proces klijanja traje 68 dana. Nakon toga usklijano zrnje usuti u vee cjedilo i preprati vodom, da se
odstrane neeljene bakterije koje proizvode vrenje. Zrnje
mora biti meko da se pod prstima moe drobiti. Potrebnu
dnevnu koliinu pomijeati sa zobenim pahuljicama, mlije
kom i grijati najvie do 40C. Dnevna potreba je slijedea:
klijavog sjemena 230 g, zobene pahuljice 70 g, kruha rae
nog ili Graham 120 g; voa, povra, korjenastog povra
sve zajedno jedan kg. Kravljeg, kozjeg ili ovjeg mlijeka
jednu litru, svjeeg masla 30 g, jedno mekano kuhano jaje,
oraha 60 g. Hrana mora biti svjea i bez soli. Kad se sta
nje bolesti popravi, moe se jesti: naglo peeno govee
meso (koje je vie sirovo) sirova slanina i aa zdravog bi
jelog vina.
Zabranjeno je jesti zelenu salatu, rabarbaru, pargle,
cvjetau i krumpir u bilo kojem obliku. Zabranjeno je uzi
mati alkohol, duhan, crnu kavu, eer, sol, ruski i kineski
aj, goruicu, kiseline, papar i sve slastiarske proizvode.
Dobro je ljeti bos hodati po rosnoj djetelini barem pola
sata dnevno i krpom namoenom u vodi svako jutro tijelo
jednu minutu dobro izmasirati, zatim se suhim runikom
dobro istrljati.
2. Svako jutro natate uzima se kavena lica matinog
mlijea (ve sa medom razrijeenog kod pelara) dobije se

u pelarskom centru u Zagrebu. Svake godine 23 nedjelje

treba boraviti u jelovoj ili borovoj umi u planini barem
700 metara nadmorske visine, etati u umi i duboko udi
sati 4 sekunde, zadrati disanje 4 sekunde i izdahnuti. To
se ponavlja 5 minuta, vie puta dnevno. Piti aj ujutro natate i naveer prije spavanja od bazgovog lia koje je
brano prije cvatnje. Nekoliko listia na alicu vode kuhati
23 minute. Pije se tri nedjelje redovito. Zatim se 8 dana
ne pije. Tada se nastavlja s ajem kamilice, koja se ne smije
kuhati nego samo preliti kljualom vodom. Prati se u hlad
noj vodi, izbjegavati toplu i vruu vodu; noge ne izlagati
suncu. Gimnasticirati na svjeem zraku, ali se ne umarati.
Jesti to vie sirovu hranu: mlijeko, mrkvu naribanu; sve
vrsti itarica (koje je potrebno 12 sati kvasiti u malo vode
prije nego li se kuhaju). Kuhati ih u malo vode vie u
pari sve dok ne popucaju. Kupus slatki i kiseli treba
sirovo jesti s malo finog ulja. I ostalu hranu jesti to vie
u sirovom stanju.
Skleroza mozga
1. Uzme se preslice, stolisnika i rutvice u jednakim ko
liinama i dobro promijea. Od te mjeavine licu na 300
g vode kuhati 23 minute. Pije se triput dnevno po aicu
prije jela. Ponavljati 8 dana. Zatim 8 dana ne piti. Nakon
8 dana ponoviti itd. do izlijeenja. Gospoa koja mi je gor
nji recept poslala tvrdi da lijek koristi. Taj lijek upotreb
ljava jedna ena stara 92 godine. Osjea se vrlo bistro i
pametna je kao mlada osoba. Ona svake nedjelje prijee
sama preko 126 stepenica.
2. Boje platice (Alchemilla vulgaris) usitnjene i suhe 2
lice preliju se s 300 grama kljuale vode. Ostaviti da stoji
1520 minuta poklopljeno. Pije se dva puta dnevno poslije
jela po alicu.
3. Lijei se uglavnom dijetom: ne jesti meso, kruha to
manje, ne piti alkohol ve mlijeko, vodu i ljekoviti aj. u
vati se paprenih, ljutih i slanih jela. Kuhati na ulju ili pri
mijeniti dijetu koja je navedena kod multiplex skleroze.
Jesti sve vrsti voa i to obilato. Isto tako i sirovo povre:
mrkvu, celer, perin, korabice i zrnatu itnu hranu. Jako
se uvati zatvora. U tu svrhu jesti ljive, piti sirutke. to
vie se kretati na svjeem zraku. Ne sjediti sate na istom

mjestu. Gimnasticirati. isti zrak udisati: 4 sekunde uda

hnuti, 4 sekunde zrak zadrati i 4 sekunde izdahnuti. Piti
ovaj aj: stolisnika, list jagode umske, plod i cvijet gloga
4 jedae lice, plod perinov (sjeme) 2 jedae lice.
Sve dobro promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti
sa 300400 g kljuale vode. Piti triput dnevno po alicu.
5. Protiv arterioskleroze vrlo dobro sredstvo je slijedei
lijek: uzeti kavenu licu meda i kavenu licu praha od lipovog ugljena, koji je pougljen u proljee. Oboje dobro pro
mijeati svakih 6 sati popiti s malo vode ili aja. Uzima
se dulje vremena.
Skleroza i arterioskleroza
1. Treba piti aj od rosike. Malu licu na 300 g vode ku
hati 23 min. Pije se triput tjedno alicu natate i a
licu prije spavanja. Iza toga 46 tjedana pauzirati. Zatim
ponoviti.
2. Pomijeati po 25 g gloga (cvijet, bijelog luka, preslice
i imele, uzeti 2 lice, preliti sa 3 decilitra vrele vode. Po
klopiti, ostaviti 2 sata, odliti i piti prije jela.
3. Po 20 g gloga (cvijet), kamilice, masline (list), imele i
enjaka, izmijeati, uzeti 2 lice mjeavine, preliti sa 3 de
cilitra vrele vode, ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti prije
jela.
4. Izmijeati po 10 g rosulje, imele, kruine i slatkog ko
rijena te 60 g gloga. Uzeti 2 lice mjeavine i preliti sa 4 de
cilitra vrele vode, poklopiti i ostaviti preko noi. Sutradan
u tri navrata popiti.
SINUSI ZAGNOJENI
1. Jednu licu preslice u 100 g vode kuhati 24 minute.
Kad se ohladi, tu tekuinu hladnu usrkavamo u nos vie
puta dnevno.
2. Pred spavanje nastrugati jakog hrena na plou ted
njaka, prekriti se preko glave i udisati 510 minuta. Za
tim lei pokrivenom glavom. Za dva dana boli nestaju. Do
bro je ljeti nos ispirati morskom vodom.

SLABOST ORGANIZMA I IENJE KRVI

Nekoliko listia bazge, nabranih prije cvatnje stavi se u
300 g vode i kuha 23 minute. Pije se umjesto aja.
STOLICA
Tko nema po nekoliko dana stolicu neka samelje 100 g su
hih ljiva. Tome se doda samljevenih 50 g suhih smokava i
10 g sene aja (dobije se u ljekarni). Sve se samelje na mliniu za mljevenje kave i sve dobro zajedno promijea i spre
mi u staklenku ili drugu kakvu zgodnu posudu, zatim met
ne na hladno i suho mjesto. Od tog lijeka djeci se daje po
malu licu, a odraslima po dvije male lice dnevno.
Stolica neuredna
Mrtve koprive (Flores Lamium album) petrovca (Herba
Agrimoniae) kamilice, rusomae (Herba Bursae pastoris),
stolisnika, od svake vrsti po 10 g, dobro promijeati i od
te mjeavine malu liicu preliti s 100200 g kljuale vode.
Pije se dvaput dnevno po alicu u podne i naveer prije
spavanja. (Latinska imena su ljekarnika imena.)
Stolica tvrda
Pomijeati 100 g sladia, 150 g kruice te po 50 g kima,
ania i komoraa. Od toga uzeti 2 lice i preliti sa 3 deci
litra vrele vode, poklopljeno drati pored tednjaka oko
2 sata, zatim staviti na stranu dulje vrijeme. Pije se uveer.

SUMANITOST BOLESTI MOZGA

1. Piti sok od kadulje pomijean s vodom i vinskim oc
tom. Ako nema svjee biljke, onda se od suhe skuha jaki
aj 2 jedae lice na 3 decilitra kljuale vode i pije se tri
puta dnevno po alicu, ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
Za vrijeme lijeenja zabranjeno je jesti meso, zaine, vrua

jela. Treba jesti razno povre: krastavce, kupus, cvjetau,

mrkvu i drugo, te voe prijesno i peeno. Kruh Graham ili
umjesto kruha kuhanu penicu, zobene pahuljice, ra, ku
kuruz, jeam. Sve zajedno pomijeati i prije kuhanja kva
siti 68 sati u malo vode (tek da pokrije). Nakon toga ku
hati vie u pari nego u vodi i to jesti umjesto kruha. Za
e piti sirutku, aj ili rasol.
2. Neki uenjaci tvrde da glazba i pjesma djelotvorno
djeluje na duevno bolesne. U tom pravcu se i kod nas vre
eksperimenti.
3. Pelagi tvrdi da je dobro da duevno bolestan navue
na sebe koulju, koja je umoena u slanu vodu, 2. da se ci
jelo tijelo opere octom, razrijeenim s malo vode, i 3. da
se koljena bolesnika polijevaju vruom vodom, zatim spre
mi u postelju i dobro omota dekama da se iznoji.
SVRAB
1. Bolesna mjesta mazati uljem u kojem se kvasio ru
marin. Nakon jednog sata ta ista mjesta namazati pravim
pelinjim medom. To se ponavlja nekoliko dana.
2. Bazgova lista dvije jedae lice, potonjaka 3 je
dae lice staviti u litru kljuale vode i ostaviti po strani
pola sata. Tim ajem ispirati bolesna mjesta po nekoliko
puta dnevno.
3. Svrab na spolnom organu ili drugdje po tijelu treba
ispirati svaku veer slanom vodom kojoj se doda isto to
liko octa (jedaa lica soli). Uz to dnevno piti aj od stolisnika i potonjaka u jednakim dijelovima.
4. U tri litre vode stavi se kg bijelog graha. Kad se grah
dobro raskuha, ocijedi se. Tom vodom peru se bolesni dije
lovi tijela. Ve nakon nekoliko pranja primijetit e se oiti
uspjeh.
5. Svrab i ugu sigurno lijei ovaj lijek: uzme se 5 lica
sumpora u prahu (dobije se u ljekarni ili onog koji se upo
trebljava u vinogradarstvu) i pet lica gaenog ili negaenog vapna. Na to se nalije litra vode i kuha 1015 minuta.
Treba paziti da se kuha na tihoj vatri jer rado prekipi. Na
kon toga pustiti da se ohladi. Kada se vapno i sumpor slegnu na dno posude, ista voda se odlije u posebnu posudu.

Voda je u meuvremenu postala ukasta. Vapno i sumpor

se baci. Tom vodom mae se itavo tijelo 23 puta dnevno
i to tri dana. Nakon tri dana bolesnik je posve zdrav.
EERNA BOLEST
Od eerne bolesti svakodnevno boluje sve vie ljudi. Pro
tiv te opake bolesti danas jo nema efikasnog lijeka, jer to
zapravo nije bolest. U stvari bolesna je guteraa (pan
kreas), jer ne proizvodi dovoljno insulina koji je potreban
kao hormon lijezdi guterai i koji upravlja izmjenom e
era u organizmu. Bolesnici od eerne bolesti treba da
uivaju hranu u kojoj ima dosta insulina i piju one ajeve
koji utjeu na razmjenu ugljinih hidrata i jaaju hormon
lijezde guterae, jer on treba da proizvodi insulin, a ba
zbog pomanjkanja istog nastaje eerna bolest.
Da se guteraa oporavi, treba jesti za vrijeme sezone do
sta mladih mahuna (kuhano vie u pari u hermetiki za
tvorenom loncu, kakvih danas imade ve dosta na tritu).
U proljee dok se god mogu nai mladi listovi draguca (je
de se u obliku salate s uljem i sokom od limuna). Nadalje
aj od ljusaka hrastovog ira, lie mlade koprive (u obliku
pinata pirjano u vlastitom soku), list borovnice. Naroito
koriste ljuske od mladog graha u alkoholaturi 96% jakog
alkohola 1 : 10 ili kao aj usitnjeno: lica na 300 g vode
kuha se 46 minuta. Ima ljudi koji su se tim lijekom po
sve izlijeili. Takoer su dobre i klice jema. Sve navedeno
moe se upotrijebiti u raznom obliku: kao aj, alkoholatura, iscrpina i prah.
1. List crnog duda, ljuske od mahuna (naroito konci),
draguac, list koprive are u podjednakim dijelovima do
bro pomijeati i od te mjeavine 1 licu kuhati 3 minute
u 3 decilitra vode. Ostaviti poklopljeno 1015 minuta sta
jati. Nakon toga ocijediti i piti triput dnevno po alicu prije
jela. Jo je bolje ako se pije svaki sat-dva po nekoliko gut
ljaja. Ne smije se sladiti.
2. Korijen maslaka jedaa lica, brezovog lia 3
jedae lice, bijele goruice (slaica) mala kavena lica, lju
ske od mahune 2 jedae lice. Sve se dobro pomijea i
od te mjeavine jedaa lica prelije s 3 decilitra kljuale

vode. Ostaviti poklopljeno da stoji pola sata. Nakon toga

dnevno piti po nekoliko alica.
3. Kantariona, ljuske od mahuna, crnog duda lista u
jednakim dijelovima dobro pomijeati i od te mjeavine
pripremiti aj kao pod 1.
4. Kukuruzne svile 5 jedaih lica, urice jedau li
cu, list breze 6 jedaih lica. Sve dobro pomijeati i od
te mjeavine nepunu jedau licu staviti u 3 decilitra vode
i 2 minute kuhati. Ostaviti poklopljeno 1015 minuta sta
jati, zatim ocijediti i piti triput dnevno prije jela.
5. U proljee sve dok draguac ne ostari (do konca trav
nja), treba ga obilato jesti u obliku salate uz svako jelo.
6. Dva kg cigle ih' crijepa pretvoriti u prah i prosijati.
Ugrijati i promijeati dobrim octom od jabuka da izgleda
kao zidarska buka. Vreica se umoi u jabukov ocat i na
puni sa pripremljenom masom koja mora biti topla. Zatim
se to poloi preko cijelih kria od vrata do kraljenice. Tre
ba paziti da sloj mase po kriima bude podjednako raspo
reen (debljine 2 cm). Bolesnika zaviti u nepropusno platno
i masu drati dva dana i dvije noi. To se ponavlja 3 puta.
(Lijek se uvijek priprema na isti nain). Poslije toga postu
pak se ponavlja 12 puta u dva mjeseca. Kroz ta dva mje
seca treba umjesto vode piti samo ovaj aj: 250 g ila i li
sta od borovnice, 10 g ila od pirike, 2 g ila od kupine. Sve
dobro promijeati, preliti litrom i pol vode i kuhati 5 mi
nuta. Zatim ostaviti da se pari 15 minuta. Procijediti i piti
umjesto vode. Kad je bolesnik edan, kroz ta dva mjeseca,
drugu vodu ne smije piti.
7. etvrt litre vina pomijeati s etrvt litre vode i u tu
tekuinu staviti 20 g korijena od pljoske stee (korijen se
prethodno dobro usitni). To neka stoji 12 sati. Zatim ku
hati 15 minuta, procijediti i piti svako pola ili sat po
jedau licu.
8. ipka (plod divlje rue) 30 g priti (ali ne i prepriti).
Zatim samljeti ili u avanu stui i preliti litrom vode. To
kuhati potiho dok se ne ukuha na polovicu. U taj aj sta
viti malo meda i soka od jednog limuna. Taj se aj pije
pomalo preko cijelog dana. Kod glavnog obroka, u podne,
piti cijelu alicu i lei u krevet; toplo se pokriti. Ako se
bolesnik uznoji, treba u pola vode i pola octa namoiti la-

nenu krpu ili spuvu pa istrljati i oprati gornji dio tijela.

Ne brisati se. Obui rublje pa opet malo prilei. Kao dijetu
treba jesti: kuhanu penicu, prekrupu od zobi, jeam, mr
avo meso (krtina) kruh od oraha ili ljenjaka, etvrtinu od
osmine kilograma (vagnuto u ljuski). Od voa: vinje, zrele
plodove bazge mogu se uzimati sa aom jabukovae.
Groe ne jesti. Recepti 6, 7 i 8 su recepti Jove Mijatovia,
travara sa Romanije.
9. Graanka A. D. iz Zagreba mi pie: Bolujem od dijabe
tesa ve punih 26 godina. Kroz cijelo vrijeme uzimala sam
insulin i druge razne lijekove koji su mi slabo pomagali.
Prije tri mjeseca poela sam uzimati list celera zajedno sa
dugom peteljkom. etiri lista s pola litre kiselog mlijeka
uzimam u poduzeu za vrijeme odmora. Sada se vrlo
dobro osjeam.
Tvrdim da bi lijek bio jo efikasniji kad bi ga se uzelo
ujutro natate. Taj lijek, smatram, treba uzimati dulje vre
mena (barem godinu-dvije).
10. Perin korijen i list dobro oprati, korijen naribati kao
hren, a lie sitno izrezati i sve zajedno sa alicom kise
log mlijeka ili jogurta pomijeati i popiti. Pije se svaku ve
er prije spavanja.
11. Trava od srca, usitnjen korijen 2 napunjene lice
staviti u litru crnog vina da stoji 10 dana. Od tog lijeka se
uzima 35 puta dnevno po 15 kapi.
12. Kod eerne bolesti uzmu se 4 jedae lice lia bo
rovnice na pola litre vode i kuha dok se ne ukuha do po
lovice. Pola se popije prije objeda, a druga polovica nave
er prije spavanja.
13. 50 g lista crnog duda (smrvljenog) preliti s pola litre
vrele vode, poklopiti, ostaviti 810 sati uz ee mijeanje.
Pije se umjesto vode.
14. Dobro izmijeati 60 g borovnice (list) i 100 g ljuske od
graha. Od toga uzeti 2 lice i kuhati u 3 decilitra vode. Ku
hati dok se voda ne smanji na 1 treinu. Pije se po jedna
aica u dva navrata prije jela.
15. 200 g graha (mahune) sitno isjeckati i kuhati pola
sata u litri vode. Ostaviti preko noi i sutradan piti po jed
nu au svakih pola sata.

16. 40 g graha (mahune), po 20 g borovnice (lie) bru

snice i dobriice kuhati u 5 decilitara vode. Ostaviti tri sata,
zatim piti u tri navrata prije jela.
17. Pomijeati po 25 g graha (mahune), maslaka (list),
dobriice i breze (list). Sve to kuhati 15 minuta u 5 deci
litara vode. Ostaviti tri sata, zatim piti u 3 navrata prije
jela.
Kruh za dijabetiare
Zagrijati tri jedae lice peninog brana s tri lice fi
nog ulja. To razrijediti s tri alice vrue vode, procijediti
kroz sito i ostaviti da se ohladi. Ovoj hladnoj masi dodati
dvije lice kukuruznog brana, dvije alice peninih mekinja (posija), pola alice prenog peninog brana, pola a
lice ili vie punomasnog mlijeka; sve dobro promijeati i
ispei.
KROFULE GUK
1. Ta se bolest obino pojavljuje kod nedovoljno ishra
njenosti ili od vlanog stana. Naroito tu bolest dobivaju
djeca, a znaci su: napuhnut trbuh, modre ile, blijedo lice,
crvenilo oiju, mravo tijelo i slino. Da se ta opaka bolest
odmah u zametku sprijei, treba bolesniku davati umjereno
tople kave kuhane od ira (ploda hrasta koji se prethodno
oljuti i ispri) tri puta dnevno po alica. Moe se dati i
u obliku kakao-a kuhanog u mlijeku. Bolesnik treba da se
kree to vie na svjeem zraku. Moe piti svjea pri
jesna jaja; kuhanu penicu u mlijeku. Preporua se ee
kupanje, plivanje, svakodnevno masiranje tijela finim uljem
i jako frotiranje (trljanje suhim runikom).
2. Treba namoiti komad sukna u vruu vodu, brzo imikati i tako toplo omotati oko vrata. Preko sukna staviti
kakvo votano ili drugo nepropusno platno kako bi se to
dulje zadrala toplina.
Taj oblog treba drati cijelu no i mijenjati barem dva
puta. To ponavljati svake veeri dok krofule posve ne
prou.

3. Pola kilograma brana i pola kilograma svinjskog sala

dobro se promijea u tijesto. Tim tijestom se previja obo
ljelo mjesto triput dnevno. Prije svakog previjanja treba
oprati oboljelo mjesto ajem od crnog sljeza.
krofulozna djeca
Dimnjae (Fumaria off.) 10 g samljeti u praak i 50 g e
era u prahu dobro promijeati i svakog sata davati po ka
verni licu.
UGA SVRAB
1. Korijen od tavelja 2 jedae lice u alici mlijeka
skuhati i time svako jutro i vee mazati kraste.
2. Kao siguran lijek na narod upotrebljava slijedee:
uzme se nekoliko listova duhana i dobro skuha u pola litre
vode, tim odvarom se peru oboljela mjesta. Ostatak, jer
zaudara, treba poklopiti i iznijeti iz stana. Tvrdi se da od
tog lijeka svrab odmah proe bez ikakvih posljedica.
3. aj od puzave pirevine, jesti kuhanu penicu, esto mi
jenjati isto rublje, kao i redovito piti aj od stolisnika,
moe da izlijei ugu.
4. Uzeti iarke divlje rue i crvene venje u jednakim
dijelovima i zajedno kuhati. Tim odvarom ispirati bolna
mjesta.
5. Na bolna mjesta stavljati obloge vode u kojoj se ku
hala zobena slama. (Dvije do tri sitno isjeckane pregrti
slame kuha se pola sata u litri vode.)
TUCANJE

NEPREKIDNO

1. Kod napada tucanja treba nakapati na kocku eera

nekoliko kapi vinskog octa i to pojesti, tucavica e proi.
2. Pekmez od crvenih ribizla odlino je sredstvo protiv
tucanja. Kod napada uzima se po kavena lica.

3. Sjemenke anisa stuku se u prah i popiju pola kavene

lice s vodom kao aspirin.
TIFUS
1. Kod infekcije tifusom odmah treba ii lijeniku. Ako
je to nemogue, neka se odmah uzme slijedei aj: korijen
angelike, cvijet crnog sljeza po 2 jedae lice, promi
jeati i od te mjeavine jedau licu preliti kljualom vo
dom i ostaviti 15 minuta stajati. Ocijediti, dodati veliku
licu pravog meda, soka od limuna i piti svaki sat-dva
po nekoliko gutljaja.
2. Tifus lijei, u poetnoj fazi, limun. Preko dana vie
puta bolesniku dati jaku limunadu s ljekovitim ajem (li
munov sok s iznutricom zajedno). Taj lijek lijei i arlah.
TROVANJA
1. Kod trovanja gljivama ili kojom drugom hranom ne
ophodno je potrebno, odmah, im se primijeti trovanje, iza
zvati povraanje. Uzeti nekoliko jedaih lica ricinusova
ulja, crnu kavu; dva dana ne jesti, nego piti samo aj od
kamilice.
2. aku mlade hrastove kore skuhati u litri mlijeka. To
se pije dok ne nastupi povraanje. Ako se upotrijebi na
vrijeme, dok se jo otrov ne nalazi u krvi, to je siguran pro
tuotrov trovanju bilo kojom otrovnom biljkom ih gljivama.
3. Islandske mahovine, iirota, stolisnika i lincure u
jednakim dijelovima. Od te mjeavine jedaa lica prelije
se s pola litre kljuale vode i ostavi po strani 1015 mi
nuta. Od tog aja piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.
Dva dana ne smije se nita jesti osim to se pije aj.
4. Kod trovanja plinom, ugljinim dioksidom i drugim
slinim plinovima, bolesnika treba odmah iznijeti na svjei
zrak, primijeniti umjetno disanje; na prsa i listove staviti
slaicu, ali prethodno treba prsa dobro izmasirati. Za sva
ki sluaj treba pozvati lijenika.

TROMBOZA
Laneno sjeme (50 g) kuha se 20 minuta u 3 litre vode.
U toj se tekuini naveer operu noge. Sjeme se stavi u vre
icu, dok je topla i stavi na bolno mjesto. Noge se zaviju u
toplu vunenu krpu. Kura traje jo mjesec dana i nakon to
se bolesnik osjea posve zdrav.
TRUDNICE DA NE POVRAAJU
Koristi aj od matinjaka jedna lica prelije se sa 200
g kljuale vode i ostavi da stoji poklopljeno 10 minuta.
Piti vie puta dnevno po malu alicu i povraanje e ne
stati.
ULJEVI HEMOROIDI
Od uljeva danas boluju mnogi mukarci i ene. ini se
da je to bolest dananjeg suvremenog drutva. uljevi uglav
nom napadnu zavrni dio debelog crijeva mara. Tu bo
lest moe da izazove ne samo kronina tvrda stolica, nego i
nutarnje bolesti: bolest jetre, trudnoa kod ena, prehrana
itd. uljevi mogu da prikriju rak debelog crijeva. Poznat mi
je sluaj da je graanin u Zagrebu dulje vremena lijeen od
medicinskih kapaciteta protiv uljeva: hladnom vodom i raz
nim lijekovima, sve dok se nije ustanovilo da boluje od raka
na maru, a ne od ulja. Na alost otkrie je dolo prekasno.
To je oiti sluaj prikrivenog raka.
1. Cvijet divizme 2 jedae lice, stolisnika 4 jedae
lice, list zimzelena jedau licu preliti s dva decilitra
kljuale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 1015 minuta,
zatim ocijediti, po elji zasladiti medom i piti toplo triput
dnevno prije jela.
2. Kora mladog hrasta jedaa lica (ako nema kore, mo
e je zamijeniti hrastova babuka) preslice, bokvice enske
po 2 jedae lice, stolisnika 3 jedae lice. Ostalo kao
pod 1.
3. List koprive are, ania po 2 jedae lice, stolisnika
3 jedae lice, pelina malu kavenu licu. Ostalo kao pod 1 s
razlikom da se aj ne zaslauje.

4. Plod divljeg kestena se oljuti, njegova smea kora osui

i usitni. Od te kore stavi se u pola litre 96% jakog alkohola
(pirit) 5 jedaih lica. Boca se zaepi i ostavi 10 dana sta
jati. Dobro je bocu dnevno po koji put protresti. Od ove
alkoholature uzima se 10 kapi dvaput dnevno s malo vode.
Lijek uzimati 20 dana u mjesecu.
5. Vodopije (usitnjen korijen) ajnu licu preliti s 200 g
kljuale vode i ostaviti 1520 minuta poklopljeno da stoji.
Pije se nekoliko dana svako jutro natate i prije spavanja
po alicu. Djeluje ugodno na stolicu to je od velike koristi
kod uljeva.
6. iarke od vjeno zelenog empresa mala kavena li
ca, pupoljaka od crne topole mala kavena lica. To se
kuha 5 minuta u 2 decilitra vode i ispiru (klistiraju) uljevi.
7. Zimzelena jedau licu, preslice 5 jedaih lica.
To se kuha u pola litre vode pola sata polako. Pije se triput
dnevno po malu alicu i ispire (klistira) dvaput dnevno istim
uvarkom.
8. Kuhati aku probrane penice koja se prethodno kvasila
1012 sati. Kuhati tako dugo dok ne popuca. Ta penica
stavi se u mlijeko i s mlijekom jo jednom prokuha i sve
pojede u dva obroka: prije ruka i veere. Kura traje 56
nedjelja prema teini bolesti.
9. Korijen pirike sitno izrezan i u avanu istucan 2 je
dae lice kuha se 34 minute u 3 decilitra vode. Taj aj
treba piti kratko vrijeme prije jela triput dnevno po alicu.
10. Korijen koprive are, koja je ubrana u planinskim kra
jevima, im se ubere, sitno se isijee i 20 jedaih lica metne
u litru komove rakije i ostavi 10 dana stajati. Pije se ujutro
natate i prije spavanja po aicu. Taj lijek lijei ne samo
krvave uljeve nego i druge nutarnje bolesti.
11. 1 kg vrbovih vrika s cvijeem stavi se u 5 litara vode i
kuha polako u poklopljenom loncu 18 sati. Nakon toga
se ocijedi, stavi u boce i dobro zatvori. Ta se tekuina pije
5 nedjelja triput dnevno po malu alicu.
12. 10 g kopra preliti sa 2 decilitra vrele vode i 2 sata ka
snije u dva navrata popiti prije spavanja.

Zlatna ila
Pariti se na vodi u kojoj su se kuhale granice borovice.
Sjediti na toj pari. Moe se upotrijebiti dva dana (drugi dan
samo podgrijati). Treba paziti da se bolesnik ne prehladi.
Temperature nutarnje i uljevi
Bazge list 68 listova usitniti, malu licu kadulje i licu
meda preliti s 34 decilitra kljuale vode i ostaviti poklop
ljeno 1015 minuta. Nakon toga se ocijedi i pije pola ujutro
i pola prije spavanja.
Dijeta
Hrana ne smije biti paprena, ljuta i sa zainom. Treba
jesti to vie voa, povra u obliku salate s uljem i sokom
od limuna. Voni kompoti naroito su korisni. Piti vone so
kove. Treba jesti kuhanu penicu koja se prethodno kvasila
u malo vode, zatim je kuhati u pari sve dok ne popuca, a
onda u alici mlijeka prokuhati. Bavljenje i etnja na svjeem
zraku, laka gimnastika takoer mnogo koriste.
TRBUNE I BUBRENE BOLESTI
1. Porjeg luka 9 veih glavica neoljuteno dobro oprati i
staviti na tednjak kuhati u 5 litara zdravog prirodnog vina.
Posuda u kojoj se kuha neka bude vea. Kuha se dok se
ne ukuha na 1 litru. Ta se masa ocijedi i stavi u staklenku.
Od tog lijeka uzme se svako jutro natate jednu nepunu
licu ili 50 grama.
2. Nane, kamilice u jednakim dijelovima dobro pro
mijeati i od te mjeavine 2 jedae lice preliti s tri deci
litra kljuale vode i pustiti da stoji 1015 minuta; ocijediti
s pritiskivanjem. Piti toplo tri puta dnevno prije jela po a
licu. Za djecu se uzme polovica oznaene koliine.
3. Takoer koristi popiti au vrue vode. To je iskuani
narodni lijek.
4. I masiranjem eluca toplim uljem ili lojem prestat e
bolovi.

Grevi u trbuhu
U litru bijelog zdravog vina stavimo 100 g istuenog bi
jelog luka i ostavimo da stoji 68 sati. Nakon toga se ocijedi
i od tog lijeka uzima se po aicu dnevno 56 puta kroz
810 dana.
Trakavica
1. Da se trakavica odstrani, treba tri dana jesti kiselo zelje
s dodatkom malo ulja, bez svake druge hrane. Trakavica
navodno ne podnosi kiselo zelje pa je prisiljena da napusti
crijeva. Kiselo zelje neka priprema neko od ukuana, a ne
bolesnik.
2. Uzeti jako sredstvo za ienje, dva dana nita ne jesti,
trei dan popiti dva decilitra jake rakije. Nakon 1 sata po
novo uzeti jako sredstvo za ienje. Navodno se trakavica
opije i za dva sata naputa svoje prebivalite.
3. U litru vode skuha se 1 kg eera. Tekuina postane gu
sta kao med. To se popije na duak i dva dana nita ne jede.
Na taj nain trakavica ugine. Njen najvei otrov je eer.
Kad se previe najede te slatke tvari, ona ugine. Za nekoliko
dana trakavica s izmetinom izie.
4. Oieno sjeme bundeve (6080 grama) stue se u avanu s malo eera i vode. Iz te mase naini se 3 kuglice koje
se natate pojedu. Nakon pet sati uzme se vea lica masli
nova ulja.
Bolovi u donjem dijelu trbuha
Uzeti poljske stee 3 lice, valerijane jednu licu i malu
licu kima. Sve to dobro promijeati i od te mjeavine ne
punu licu kuhati u 300 g mlijeka. Taj lijek pomae odmah.
UNE BOLESTI
1. Kod jakog bola u uima treba u uho nacijediti 25 kapi
oka od mumula, pri tom treba lei tako da sok prodre
duboko u unu koljku. Ukoliko pri ruci nema mumule,
u istu svrhu moe odlino da poslui i sok od uvarkue.

2. Uho isprati toplim ajem od crnog sljeza.

3. Pola kilograma graha stavimo kuhati. Kad je grah posve
skuhan, na posudu se stavi lijevak tako da pokrije cijeli
otvor lonca. Uho se stavi na izlaz lijevka i tako pari. Uho se
pari tako dugo dok ima pare u posudi. Za vrijeme parenja
potrebno je pokriti glavu i lonac radi to jaeg znojenja.
4. Kod reumatinih bolova u uima stavlja se na vatu 5
kapljica kamforovog i 30 kapljica maslinovog ulja, vata se
ugrije i stavi u uho. To se ponavlja vie puta dnevno.
5. Ako je bol uha posljedica prehlade, obino koristi pare
nje kamilicom. U protivnom se kuha aj: 67 zelenih ma
kovica (od maka) u 23 decilitra vode. To se kuha nekoliko
minuta. Malo se ohladi i od tog aja utrca kapaljkom u bol
no uho po nekoliko kapi vie puta na dan.
6. Ako se uho gnoji, dobro je utrcati mlijeko u kojem je
kuhano sjeme od konoplje.
7. Djecu koja postanu nagluha od posljedice arlaha, treba
dulje vremena dva puta polijevati preko glave i ramena hlad
nom vodom. Zatim glavu, ramena i prsa dobro runikom
izmasirati. Svaki dan jedanput ukapati u oba uha 35 kapi
ulja od slatkog badema.
8. Gluhou lijei: pola male kavene lice aja od rute i to
liko cvijeta od kamilice preliti sa 30 g maslinova ulja i staviti
nekoliko dana na sunce ili na umjereno toplu pe. Od toga
ulja jutrom i veerom u uho na koje se slabo uje
kapne se po nekoliko kapi i ostane 510 minuta leati, kako
bi ulje moglo duboko doprijeti u unu koljku.
9. Nadalje zujanje u uima lijei: tinktura od arnike. im
uho pone da zuji, kapne se u nj 23 kapi i zatvori vatom.
Ili se uzme malo vate koja se natopi kamforom i stavi u uho
na 34 sekunde. To se svaki etvrt sata ponavlja. Umjesto
kamfora, moe posluiti i eter. (Dobije se u ljekarni.)
10. Tri jedae lice mekinja, jedaa lica isjeckanih, svjeih
ili suhih, listova crvene rue, 2 jedae lice pelina. Sve zajed
no dobro promijeati i kuhati u tri decilitra crnog vina dok
ne zavri. Kad se toliko ohladi da se moe podnijeti, tom
smjesom treba oblagati uho.
11. Lanena krpica namae se voskom i savije u oblik lijev
ka. Tanji kraj turi se u uho, a iroki zapali i ostavi da izgori
sve do blizine uha. Ostatak se iz uha izbaci. Zatim se u
bolno uho nalije slane komovice.

Kod slabog sluha

Prije spavanja namoiti istu krpicu ili vatu u kupusnom
rasolu i staviti na uho. Ako nisu povrijeeni bubnjii, za krat
ko vrijeme sluh e se popraviti.
Zujanje u uima
1. Peninih mekinja (posije) tri jedae lice, latice cr
venih rua (svjeih ili suhih) jedaa lica, pelina pola
jedae lice. Sve zajedno stavi se u tri decilitra crnog vina.
Kad provri, ocijedi se pa se talog zamota u istu krpu ili
gazu i onako topao privee na uho. Zujanje e prestati.
2. Protiv zujanja u uima pomae ulje od mandule ili pare
nje s kamilicom. Umoi komadi vate u spomenuto ulje
i stavi u uho. Vie puta ponavljaj do ozdravljenja.
3. licu kukuruznog brana stavi se u alicu vode, dobro
promijea i ostavi preko noi stajati. Ujutro se ponovo pro
mijea i natate popije. Postupak se ponavlja 3 nedjelje. Ne
smije se jesti svinjsko meso, moe se piti malo mlijeka, jesti
malo kruha i to kukuruznog, ali ne piti alkohol.
4. Treba pariti uho s cvijetom crnog sljeza.
5. Zujanje u uima lijei hodanje bosim nogama, svako ju
tro dulje vremena po rosnoj djetelini.
Uho ako se gnoji
1. U pola litre zdravog bijelog vina stavi se dvije lice ru
marina da zavri. Od tog vina meu se oblozi na bolno uho.
2. Svako jutro i veer nakapati u bolesno uho nekoliko
kapi soka od rusomae.
Bolovi u uima, ili kad iz njih tee gnoj
1. Konopljino ulje nakapa se u uho. Bolovi e prestati.
2. Ako umi u uima: rumarin se pali na aru tako da dim
ide u uho, i to naveer prije spavanja. Nakon toga se pokri
jemo preko glave.

3. Kamilice, metvice, bokvice enske, plod od divlje rue u

jednakim dijelovima. Od te mjeavine jedna lica prelije se
sa 200 g kljuale vode.
4. Pelina i kiice u jednakim dijelovima. Na jednu licu
200 g kljuale vode.
UBOD PELA, OSA, INSEKATA I UJED PASA
1. Najjednostavnije je natrljati ubodena mjesta nakon
to se alac izvadi perinovim listom i staviti hladne
obloge.
2. Ubod komarca treba hladiti i mazati octom.
3. Treba ubodeno mjesto namazati crvenim lukom.
4. Kada vas pela ili osa ubode na to mjesto odmah staviti
vlastite mokrae.
5. Ujed pasa. ajem od cijele are koprive isprati ranu i
dobro svezati.

UPALA USNE UPLJINE I GRLA

1. Plod borovnice 20 g stavi se u pola litre vode i im pro
kljua, odmah se skine sa tednjaka. Ovim lijekom ispiru se
usta i grlo. Uspjeno lijei ve i sama boja borovnice koja
se upije u bolno mjesto i na taj nain sprijeava razvoj
bakterija.
2. Preporua se grgljanje ajem od kadulje.
UPALJENA I OTEKNUTA MONICA (JAJA)
Treba saiti jednu platnenu vreicu. Kod stolara napuniti
vreicu piljevinom po prilici 1 kg i saiti da se piljevina ne
prospe. Vreicu kuhati u jednom prikladnom loncu 10 mi
nuta. Od te vode stavljati vrue obloge koliko se samo moe
podnositi. Kad se voda ohladi, kuhanje s vreicom se ponovi.
Obino ve za 24 sata bolest proe, ukoliko se ne radi o ko
joj drugoj bolesti. Svakako je dobro poi lijeniku da usta
novi kakva je bolest.

UGANUTA NOGA ILI RUKA

Ako je noga ili ruka iaena, treba je namjestiti na nje
no prirodno mjesto. Zatim nastrugati djejeg pjenuavog sa
puna, dodati dva bjelanjca od jajeta i neto 96 posto jakog
alkohola (pirita). Tu smjesu treba dugo drvenom kuhaom
mijeati dok se ne zapjeni. Tada tu masu nasuti na gustu la
nenu krpu ili vatu i obaviti oko uganutog mjesta. To se dva
put dnevno ponavlja. Bolovi e ubrzo proi.
UMOR, TEKI HOD, I TEKO DISANJE
Svako jutro natate uzeti licu naribanog hrena sa licom
pravog meda. Treba ponavljati trideset dana.
VRBANAC
im neko oboli od vrbanca, treba se odmah obratiti li
jeniku. Ako mu je nemogue odmah do lijenika, neka se
ispomogne ovako:
1. prati bolna mjesta u kupelji u kojoj se kuhala pljeva
(trinje) od sijena.
2. oblog od lista podbjela i trinja od sijena. esto preko
dana piti limunadu i dva puta dnevno po jednu jedau licu
finog ulja.
VODENA BOLEST
1. Sok crvenog luka je izvrsno sredstvo protiv vodene bo
lesti. Uzima se tri puta dnevno po jedau licu dulje vre
mena.
2. 10 g omanova korijena sitno isjeckanog, preliti sa 2 de
cilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata, procijediti i
piti svaka 2 sata po 1 liicu.
Vodena i bubrena bolest
Abdovine korijen pretvoren u praak uzima se dva puta
dnevno na vrh noa.

VRATOBOLJA
1. Korijen i list bijelog sljeza, kopriva mrtva, list angelike,
kadulja sve dobro promijeati i od te mjeavine jedau
licu preliti s dva decilitra kljuale vode i time ispirati grlo
po nekoliko puta dnevno.
2. Dobro treba ugrijati mekinje (posije) s octom navlae
ne. Zatim ih stavi u jednu istu arapu i zaviti vrat preko
noi. (Treba podnijeti ovoj to vie vru.) Preko arape
svee se isti runik.
3. Lazarkinje, list umske jagode, list kupine po 2 jeda
e lice, pelina mala kavena lica. Sve dobro promijeati i
od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decilitra kljuale
vode. Ostaviti poklopljeno 1015 minuta. Zatim ocijediti,
po elji zasladiti medom, dodati malo soka od limuna i piti
triput dnevno po alicu.
4. Kamilice, bazgova cvijeta, majine duice u podjedna
kim dijelovima. Sve dobro promijeati i od te mjeavine je
dau licu preliti s 3 decilitra kljuale vode. Zatim poklop
ljeno ostaviti 15 minuta. Nakon toga ocijediti, medom zasla
diti i time vie puta preko dana ispirati i popiti gutljaj-dva.
5. Jedau licu sitno isjeckanog korijena od bijelog sljeza
staviti u 3 decilitra mlake vode, ostaviti dva sata stajati, za
tim ocijediti. Ostalo kao pod tokom 4.
6. U 100 g vode staviti licu morske ili kuhinjske soli (mor
ska je bolja). Kad se sol u mlanoj vodi rastopi tom sla
nom vodom treba ispirati grlo.
VID POBOLJAVA
Perinov list u obliku aja lica sitno isijeckanog na
23 decilitra vode kuha se 2 minute. Pije se dulje vremena
jedna do dvije alice dnevno.
VRTOGLAVICA
Uareno eljezo prelije se octom i ta se para udie. To je
vrlo dobar lijek.

VRUICA TEMPERATURA
Kod prehlade i temperature, ako se teko podnaaju ta
blete, uzeti vie puta dnevno po veliku licu istog malinovog
soka. Sok ne smije biti razrijeen nikakvom tekuinom. Nae
domaice ukuhavaju dobar malinov sok a dobijemo ga i u
svakoj boljoj trgovini.
ZNOJENJE
Znojenje nou u krevetu
Preslice jedau licu prelije se s 2 decilitra kljuale
vode i kuha 23 minute. Pije se alica prije spavanja.
Lincure, preslice i rumarina po 10 grama; kadulje 3 gra
ma. Sve dobro promijeamo i od te mjeavine stavimo u pola
litre vode nepunu licu i kuhamo 3 minute. Zatim pustimo
da poklopljeno stoji jo 10 minuta. Pije se alica prije spa
vanja. (Vidi i na str 94.)
Znojenje prejako
1. Iz ploda trnine pripremi se ekstrakt: 200 g stuenog plo
da stavi se u litru 45%-nog vinskog cvijeta. Ostavi se u to
ploj prostoriji 10 dana. Uzima se svako jutro natate 10
15 kapi u 50100 g vode.
2. U obliku aja uzmu se 2 lice ploda trnine na pola litre
vode i kuha se 1015 minuta. Pije se natate po alicu. Kura
traje do ozdravljenja.
3. 2 lice kamilice preliti sa 2 decilitra verle vode. Poklo
piti, promijeati i ostaviti pola sata na tednjaku, ali da ne
kipi. Ocijediti, zasladiti i piti.
Znojenje nogu
1. Orahovo lie i kore mladog hrasta po 5 jedaih lica
kuhati (68 minuta) u 2 litre vode. U toj neocijeenoj
masi prati noge. Osuiti na zraku ne brisati.
2. Hrastove iarke u prah samljeti. Noge dobro sapunom
oprati i dobro izbrisati da budu suhe. Tim prahom noge
zasuti. Naroito izmeu prstiju. To raditi dva puta nedjeljno.

Znojenje u predjelu plua

alfije (kadulje), list i cvijet divizme uzeti u podjed
nakim dijelovima, dobro promijeati i od te mjeavine jedau
licu preliti s 3 decilitra kljuale vode. Nakon 10 minuta oci
jediti, dodati malo limunovog soka, pravim medom zasladiti
i piti triput dnevno po alicu. Poeljno je da bolesnik nakon
aja malo prilegne.
ZATVOR
1. Smokve ili suhe ljive dobro se operu i kvase 24 sata na
toplom mjestu. To je prirodno sredstvo za ienje. Uzima
se natate. Kod teeg zatvora treba ponavljati due vremena.
2. Dobro je piti sok od rotkve ili sirutku.
3. Kamilice, list sene, nane pitome u podjednakim dije
lovima. Sve dobro promijeati i od te mjeavine pola jedae
lice kuhati 4 minute u 2 decilitra vode i ostaviti da stoji
poklopljeno 1015 minuta. Ocijediti, zasladiti po elji i piti
ujutro natate i naveer prije jela po jednu alicu.
4. Plod pasjakovine u obliku soka jedaa lica u alici
aja natate svako jutro ili 30 zrnaca ploda u juhi. Djeca
polovinu doze. Gornji je lijek jako purgativno sredstvo.
5. Za urednu stolicu treba svaki dan pojesti zreo plod baz
ge (po mali tanjuri) dok se moe brati svjea. Preko zime
uzimati suhi plod u obliku aja.
6. Kad je izmetina zapeena u crijevima, treba svako jutro
natate popiti dva decilitra nezaslaenog limunovog soka.
Ponavlja se tri jutra. Ako zatvor nije jako teak uzima se sok
od pola limuna i na njega nalije malo prokuhane vode. To
se toplo popije.
7. Uveer sitno narezati 3 suhe ljive i 3 smokve, staviti u
100 g vode i ostaviti preko noi stajati. Ujutro se sve zajedno
mlano pojede. To se ponavlja sve do ozdravljenja.
8. Uzeti plod divlje rue (ipak); 12 komada se preree na
pola i namoi u 150 g vode. Ostavi se preko noi da stoji.
Ujutro se natate popije.

ZUBOBOLJA
1. Jedna smokva preree se upola, skuha u mlijeku i toplo
stavi na zapaljeni zub.
2. Zubobolju upljeg zuba lijei slijedei lijek: treba up
ljinu zuba ispuniti samljevenim najgvircom i ostaviti dva
sata, i zub nee boliti.
3. Nekoliko dijelova bijelog luka (enjaka) prorezati svaki
na tri dijela, sitnom soli namazati i staviti u dva decilitra
dobre komovice. To se na vatri tiho prokuha. S tom smje
som (mora biti mlaka) ispirati.
4. Kamilice, bazgova cvijeta, majine duice u podjednakim
dijelovima. Sve dobro promijeati i od te mjeavine jedau
licu preliti s 2 decilitra kljuale vode. Zatim poklopljeno
ostaviti 15 minuta stajati. Nakon toga ocijediti, medom zasla
diti i tom tekuinom preko dana vie puta grgljati, svaki
put gutljaj-dva popiti.
5. Jedau licu sitno isjeckanog korijena bijelog sljeza sta
viti u 3 decilitra mlake vode, ostaviti da stoji 2 sata, ocije
diti. Ostalo kao pod 1.
Gnjiloa zubi
U au mlake vode stavi se samo jedno zrno hipermangana i tom vodom operu zubi. Ponavlja se svako jutro do
izlijeenja.
Zagnojeni korijen zuba i bolesna usna upljina
aka suhog kupinovog lista stavi se u litru vode i kuha
dok se ne ukuha na polovicu. Kad se ohladi, doda se lica vin
skog octa. Tom tekuinom ispire se zubno meso i usna
upljina.
uti zubi
Naroito puai imaju crne ili ute zube. Ako zube svako
dnevno oistimo uzdu prorezanom krikom bijelog luka
zubi e postati bijeli.

ZABORAVNOST
U litru bijelog zdravog vina stavi se aka korijena lincure
i pusti da stoji 10 dana na toplom mjestu. Od tog vina pije
se svako jutro i naveer po aicu.
IVANE BOLESTI
1. Prije svega potrebno je da ustanovite uzrok vae nervo
ze. Ako je to neprekidni strah i briga za sutranjicu, nastojte promijeniti nain ivota kao i miljenje. Odagnajte teke
misli! Ne sunati se, ne piti alkohol, ruski aj i jaku tursku
kavu. Napustite duhan! Hodajte svako jutro po hladnoj vodi
minutu dvije. Prije spavanja uzmite kroz tri dana po kocku
eera u ai vode, zatim tri dana po dvije kocke itd. do 6
kocki i natrag od 6 do jedne kocke. Taj postupak ponovite
svaka dva-tri mjeseca. To e pomoi.
2. Kamilice, lavandule, nane po jednu licu, valerijane
2 lice, komoraa, stolisnika po 3 lice. Sve dobro promije
ati. Od te mjeavine jednu licu preliti s 300 g kljuale vode
i ostaviti nekoliko minuta poklopljeno. Nakon toga procije
diti, medom zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti to
plo dvaput dnevno po alicu.
ivci rastrojeni
Uzeti iirota, kamilice, nane, odoljena, angelike korijena
i list u podjednakim dijelovima. Sve dobro promijeati i od
te mjeavine jedau licu preliti s 3 decilitra kljuale vode.
Ostaviti 10 minuta stajati, procijediti, medom zasladiti, do
dati malo soka od limuna i toplo piti triput dnevno poslije
jela. Od gornje mjeavine moe se pripremiti i alkoholatura:
uzima se 30 kapi razrijeeno u malo vode triput dnevno.
Treba jesti dosta voa i povra, izbjegavati alkohol i crnu
kavu.
Slabi ivci
Perin (korijen i list) dobro se opere, pomijea vonim
sokom ili medom. Uzima se svaku veer prije spavanja po
licu.

Upaljeni ivci
Treba masirati upaljeni ivac. Iscijedimo sok iz jednog
limuna u koji dodamo malo soli. U tu tekuinu namoimo
istu bijelu krpicu i to stavimo na upaljeni ivac, a preko
toga zaveemo suhu flanelsku krpu.
ENA KOJA ELI POSTATI MAJKA
1. Neka uzme tri vrke borovice (koja raste na suhom vapnenom tlu) i kuha 58 minuta u pola litre vode. Taj aj
piti po pola alice ujutro natate i na veer prije spava
nja. Pije se 20 dana u mjesecu.
2. ena koja eli imati bebu a ne moe zanijeti, jer jajaca
slabo dozrijevaju, neka uzme slijedee kupelji: etiri pre
grti gospine trave stavi se u 3 litre vode i samo da proklju
a, odmah se skine i pomijea s vodom za sjedau kupelj.
Ponavlja se svaku veer prije spavanja 814 dana.
ELUANE BOLESTI
Bolovi u elucu
1. Korijen iirota, kamilice, kiice, rumarina u podjed
nakim dijelovima (ako nema sve vrsti moe da poslui i
samo jedna). Od gornje mjeavine nepunu jedau licu
preliti s dva decilitra kljuale vode. Ostaviti da stoji 1015
minuta, ocijediti, zasladiti pravim medom, dodati malo soka
od limuna i piti toplo triput dnevno prije jela po alicu.
2. Pelina mala kavena lica, nane, kantariona po jedau
licu, stolisnika 2 jedae lice. Gornje dobro promijeati
i od te mjeavine uzeti kao pod 1.
3. Korijen lincure i rumarina od svakog po 2 jedae li
ce dobro promijeati, samljeti i od tog praka uzimati dva
puta dnevno pola kavene lice (popiti kao aspirin s vodom).
Djeca uzimaju pola oznaene doze.
4. eluane bolove sigurno lijei smjesa lovorovog lia
jedaa lica, suhe kore od narande 2 jedae lice. To se
kuha 10 minuta u pola litre vode. Nakon toga ostavi da

stoji 1015 minuta; zatim se ocijedi i pravim medom zasladi.

Pije se po alicu triput dnevno poslije jela. To je vrlo dobro
sredstvo i za bolesnike koji boluju od naduvenosti i prejake
kiseline u elucu. Bez narandine kore dobar je lijek pro
tiv upale grla i reumatinih bolova.
5. U 100 g vode stavi se dvije lice octa, dvije lice eera i
dobro promijea. Na to se nalije puna lica sodabikarbone
i promijea, im stane emulzirati, odmah se popije. Treba
Uzeti veu au, jer rado iz ae pobjegne. Uzima se im
zaboli eludac ili nastane garavica, naroito poslije masnog
jela.
6. Litru umskih ili vrtnih jagoda staviti u litru jestivog
ulja. To treba da stoji dva mjeseca na suncu. Uzima se triput
dnevno po jednu licu.
7. Dogodi se da ovjeka grevito zaboli eludac poslije ne
kog jela ili pila. Za takav sluaj dobro je imati u kunoj lje
karni alkoholaturu lincure u jakoj komovici ili prirodnoj
ljivovici. Pije se aica-dvije dnevno.
8. Dvije ake zobi i dvije lice meda kuhati 40 minuta u
litri i pol vode. Pije se vie puta dnevno po alicu i ujedno
umjesto vode.
Zatrovani eludac od hrane
Treba to vie postiti, drati strogu dijetu. Piti vone so
kove, naroito sok crnih ribizla. Piti aj od pelina ili kiice.
Ne piti alkohol. Dok bolest traje, ne puiti niti jesti vrstu
hranu.
Mlitavost, slabost eluca i ostalih probavnih organa
1. Anasona i kima po pola kavene lice pomijeati i pre
liti s 2 decilitra kljuale vode. Ostaviti 10 minuta stajati, za
tim ocijediti, medom zasladiti i piti triput dnevno prije jela.
2. Anason se samelje u prah i od toga se uzima jedna peti
na male kavene lice dva puta dnevno. (Popije se vodom kao
aspirin.)
3. Korijen iirota (suh i sitno isjeckan) jedaa lica
prelije se s pola litre kljuale vode i ostavi 20 minuta
stajati. Po elji moe se zasladiti i preko dana pomalo piti.

Bolovi s grevima u elucu

Uzeti jasenka i kadulje u podjednakim dijelovima. Dobro
promijeati i od te mjeavine jedau licu preliti s 2 decili
tra kljuale vode. Ostaviti 10 minuta stajati, ocijediti, medom
zasladiti i triput dnevno po alicu (toplo) prije jela piti.
Upala eluane sluznice
1. Lijei se ajem od kamilice (2 lice kamilice na 300 g
kljuale vode) uzima se 20 dana, 10 dana ne, zatim se pono
vno uzima 20 dana i 10 ne, itd. do potpunog ozdravljenja.
2. Ujutro natate uzme se snijeg bjelanjka jednog jajeta, a
sat nakon toga veliku licu maslinova ulja. Za vrijeme lije
enja treba se drati stroge dijete.
eluani i crijevni irevi
Koristi kupanje u vodi u kojoj se kuhala kora mladog
hrasta. 4 pregrti usitnjene kore kuha se 15 minuta u 5 litara
vode. Ta se voda onda dolije u vodu u kadu za kupanje. Kupa
se svaki drugi dan do ozdravljenja.
eluani katar
1. 2 lice kamilice preliti s 300 g kljuale vode i ostaviti da
stoji 20 minuta poklopljeno. Nakon toga se ocijedi i pije po
alicu ujutro natate i naveer prije spavanja.
2. Po 20 g korijena cikorije, trave ive, lista stolisnika, maj
ine duice i oraha. Tri lice te mjeavine prelije se s pola
litre vrele vode, poklopi, ostavi preko noi, odlije, pije nezaeereno umjesto vode.
3. Kamilice i lista stolisnika po 4 lice prelije se s 1,5 1 vre
le vode, poklopi, dri 23 sata na toplom a da ne vrije. To
se pije kad se oedni.
4. Pomijeati po 20 g hajduke trave (list i cvijet), dubaca
trave ive, majine duice i kamilice. Od toga uzeti 1 licu i
preliti decilitrom vrele vode. Ostaviti poklopljeno, zatim piti
pola sata prije jela.

5. Uzeti po 20 g rosopasa, podbjela, pasjeg drena (plod) i

petrovca. Od te mjeavine uzeti 3 lice i preliti sa pola litre
vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Ocijediti i piti 3 puta
na dan, pola sata prije jela.
6. Pomijeati po 20 g timijana, hajduke trave i kamilice te
10 g slatkoga korijena. Od toga uzeti 3 lice i preliti sa 5
decilitara vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata. Piti svaki
sat po 1 licu.
eludac katar kronini
1. Pomijeati po 30 g hajduke trave (list) i trave ive, po
10 g petrovca, kamilice i dubaca. Od te smjese uzeti 1 licu
i preliti decilitrom vrele vode, ostaviti pokriveno. Kad se
ohladi, piti pola sata prije jela.
2. Pomijeati 100 g sladia (Glycyrhiza glabra), 150 g kruice
te po 50 g kima, ania i komoraa. Od toga uzeti 2 lice i
preliti sa 3 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata.
Piti svaki sat po 1 licu (toplo).
3. Pomijeati po 30 g timijana, hajduke trave i kamilice
te 10 g sladia. Od toga uzeti 3 lice i preliti sa 5 decilitra
vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata, nakon toga piti sva
kog sata po 1 licu (toplo).
4. Pomijeati po 30 g stolisnika (list) i trave ive (Teucrium
montanum) te po 10 g kamilice, petrovca, kima i dubaca. 1
licu te mjeavine preliti sa decilitrom vrele vode. Poklopiti
i kad se ohladi, piti pola sata prije jela.
5. Pomijeati po 25 g stolisnika (list i cvijet), ania, peli
na, smilja, nane i sene (sjeme, u ljekarni). Od toga uzeti 1
licu i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno
2 sata. Odliti i popiti u 3 navrata prije jela.
eluane kiseline previe
1. Piti sok od muke i enske bokvice. 46 kg bokvice
samljeti na stroju za mljevenje mesa i sok istisnuti s tijeskom za varke. Sav sok to se dobije iz 46 kg bokvica,
popije se preko dana. Svaki dan se ponavlja do potpunog
ozdravljenja.

2. Dulje vremena, svaki dan prije jela, treba uzimati licu

vrhnja.
Za jaanje eluca i poboljanje krvi
Kadulje list pretvori se u prainu i od tog praha uzima se
pola male lice. Uzima se samo jednom dnevno kod glavnog
obroka do ozdravljenja.
Sputeni eludac
Pelin, nana, lincura, kadulja, gospina trava u jednakim di
jelovima dobro se promijeaju. Od te mjeavine jedna lica
prelije se sa 200300 g kljuale vode i ostavi stajati 23
sata poklopljeno. Zatim se kuha 23 minute, ostavi da se
pari 10 minuta (poklopljeno) i ocijedi. Pije se vie puta dnev
no po malu alicu.
Hrana mora biti lako probavljiva i ne smije u njoj biti
zaina ni rajice. Uglavnom treba ivjeti na mlijenoj hrani,
povru i vou u prijesnom stanju. Meso uzimati rijetko, i to
od peradi (i samljeveno). Obroci neka budu mali, ali ei.
Svu hranu kuhati na ulju i to je mogue s manje tekuine
(vie da se pari). Poslije svakog obroka treba 10 minuta lei.
Zbog pomanjkanja kiseline treba piti vodenu iscrpinu ploda
divlje rue (koja se prethodno u suhom stanju stue u avanu). Pet lica gore spomenutog ploda stavi se u litru vode i
ostavi preko noi da se kvasi. Pije se poslije jela u koliini
koja gasi e ili jednu au.
Protiv ira u elucu (vidi: Crijevne bolesti)
Lanenog sjemena (samljevenog) jedau licu kuhati u a
lici mlijeka i preko dana pomalo jesti. Isti je lijek dobar
i kao oblog za gnojne rane. Dobro je piti po alicu mlijeka
(810 stupnjeva temperature). To umanjuje upliv eluanog
soka na dvanaestercu.
Premalo kiseline u elucu
1. Tko ne podnosi lijekove iz ljekarne, a ima premalo ki
seline u elucu, postupit e ovako: neka savae prvi dan

tri ploda borovnice, drugi dan 4, itd. do 15 i opet natrag,

svaki dan jednu manje, do 3.
Moete uiniti i ovako: u 200 g vode stavite 10 zrna boroviinih boba. Ostavite jedan sat da stoji, zatim po elji za
sladite pravim medom. Lijek se uzima triput dnevno po 1
licu.
2. Deset plodova borovnice treba stui i kuhati 58 minuta
u osmini litre vode. Kad se to ohladi, ocijedi se i pije triput
dnevno poslije jela po jedau licu.
3. Lijei kupusni rasol: prvi dan se uzme aica, drugi dan
2, trei 3; tako do pet aica. Tada se smanjuje obratnim
redom: svaki dan jedna aica manje dok se ne doe opet
do aice. Kroz to vrijeme zabranjeno je upotrebljavati
kemijske lijekove iz ljekarne. Nakon odrane kure tablete
vie nisu potrebne.
Tvrd eludac 1 tvrde grudne lijezde
Treba piti dnevno licu soka od latica i lia nevena.
Kruh za slab eludac
Iz peninog brana, samljevenog zajedno s kouljicom (na
flok) i neprosijanoga, zamijesi se kruh vruom vodom bez
kvasca i soli. Ostavi se preko noi stajati na toplom mjestu.
Ujutro nainimo kruie i peemo u penici sat i pol. Kad
ih izvadimo iz penice, zagnjurimo ih u vruu vodu na 3 mi
nuta da se napiju. Zatim ih stavimo u penicu da se prosue.
E
Protiv svake ei
Ljeti pri radu i vruini kod nesnosne ei koristi aj:
60 g korijena od gaveza usitni se i stavi u litru vode i pusti
preko noi stajati. Ujutro se 58 minuta kuha, zatim se
ostavi poklopljeno 10 minuta da stoji. Tada se ocijedi i mlano pije svaka pola sata po licu. Ujedno koristi protiv zapaljenja plua, isti sluz i gasi e.

IVOTNI ELIKSIR
1. Ga M. J. iz Splita, poslala mi je recept ivotnog eliksira
za koji tvrdi da je recept pronalazak glasovitog dra Ferneta. Dr Ferneta je u 104-toj godini nesretnim sluajem pao
s konja i umro. Otac mu je doivio 112, a majka 136 godina.
Ga J. je taj recept nala u ostavtini svoga djeda dra B.
koji je bio vrlo poznati lijenik u Bakoj. Recept glasi:
Aloe hepatica (raste na obalama Jadrana, op. autora), Rhebarbara (rabarbara), Radix Zedodriae, Radix Gentianae (lincu
ra), Crasus sativus, Agricus albus Venecijanski teriak, gorke
Oussiae i kamfora. Od svakog po 10 g. Zatim dodati jo boro
vice 34 lice, samljevene. Biljke se usitne i sve zajedno
stave u jednu bocu s poirokim grlom i zaliju dobrom komovom rakijom (22 grada). Boca se zaepi i pusti stajati na
suncu ili na umjerenoj toplini. Dnevno se boca dvaput protrese. Nakon 20 dana se procijedi i pije dnevno po pola ili je
dnu aicu.
2. Kako su u gornjem receptu neke biljke za javnost ne
poznate, evo mog recepta za ivotni eliksir: angelike (ko
rijen), rabarbare, lincure, stolisnika, kiice, borovnice, boro
vice (samljeti), pelina, matinjaka i medvjea apa od svakog
po 10 g a kamfora u veliini kukuruznog zrna staviti u litru
jake komove ili ljivove rakije. Ostaviti kvasiti 1020 dana,
ocijediti i piti dnevno po pola do jednu aicu.
ILE
Upaljenje unutarnje ile
Lanenog sjemena 50 g stavimo u 3 litre vode i ku
hamo 20 minuta. U toj se vodi kupaju bolna mjesta dnevno
po 15 minuta.
Ovapnjene ile
Kod ovapnjenja ila odvodnica ne smije se piti pivo ni jesti
meso. Triput dnevno pije se pola litre kiselog mlijeka s
crnim kruhom. (ito samljeveno s kouljicom, na flok
kruh bez kvasca). Treba hladnim kupkama urediti krvotok.
Svako jutro oprati ruke do ramena s pola vode i pola vin-

skog octa, a naveer donji dio tijela, ili barem noge. Preporua se i hladan tu koji ne smije trajati due od pola do je
dne minute. Zatim se mora odmah u postelju. Ta e terapija
toliko osvjeiti krv da za kratko vrijeme vie nee zaostajati.
UNI KAMENCI
1. lica usitnjenog bojeg drvca kuha se 35 minuta u 300
g bijelog vina. Piti 34 puta dnevno po malu kavenu alicu
tako dugo dok kamenci ne iziu.
2. licu usitnjene preslice poljske stavimo u 300 g vode i
kuhamo 23 minute. (Prethodno neka se u toj vodi kvasi
jedan sat.) Uzima se 34 puta dnevno po malu alicu. Pre
slica je izvanredno dobra i za bolesne mokrane organe, na
roito ako se voda u mjehuru zatvara. Pije se do potpunog
ozdravljenja.
3. Korijen bijelog sljeza (usitnjen) kuha se 2 lice u po
la litre zdravog bijelog vina 5 minuta. Pije se svaki sat
-dva po dva-tri gutljaja.
4. Pola litre slatkog ili dalmatinskog naravnog vina kuha se
5 minuta s osminom maslinova ulja. Tu koliinu treba piti
svako jutro natate 45 dana neizostavno. Treba lei pola
sata na lijevu i pola sata na desnu stranu.
5. are koprive suhe 2 lice usitnjeno staviti u pola
litre mlijeka i kuhati dok zavri, ocijediti i piti vie puta
dnevno po malu alicu.
6. U pola litre bijelog zdravog vina stavimo 2 lice suhog
brljanovog lia da stoji barem 24 sata. Uzima se liica
triput dnevno poslije jela.
7. Pomijeati po 25 g hajduke trave (list i cvijet) rosopasa, ania, smilja, nana i sene (sjeme, u ljekarni). Uzeti 1 li
cu te smjese i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklo
pljeno 23 sata. Odliti i piti nakon jela 3 puta na dan.
8. 3 lice smilja (cvijet) preliti sa pola litre vrele vode.
Ostaviti poklopljeno preko noi. Sutradan piti u 3 navrata
prije jela.
9. Pomijeati po 40 g maslaka (korijen) i cikorije (kori
jen) te 20 g nane. Uzeti 3 lice, preliti sa pola litre vrele vo
de. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Piti svaka 2 sata po 1 licu.

10. Pomijeati po 25 g stolisnika (list i cvijet), smilja, ania, pelina, nane i sene (sjeme, u ljekarni). Jednu licu te mje
avine preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno
2 sata. Odliti i popiti u 3 navrata prije jela.
11. Uzeti 3 lice smilja (cvijet), preliti sa pola litre vrele
vode, poklopiti, ostaviti cijelu no, zatim piti u 3 navrata
prije jela.
uni napadi
Pomijeati po 20 g nane, trave ive, kruice, kamilice i dubaca. Jednu licu ovoga preliti sa 2 decilitra vrele vode, po
klopiti, piti 3 puta na dan pola sata prije jela.
u, grevi i bolovi
Pomijeati 50 g nane, po 20 g petrovca i oajnice i 10 g rabarbare. Jednu licu toga preliti sa 2 decilitra vrele vode.
Drati neko vrijeme poklopljeno, zatim piti 3 puta na dan
prije jela.
UTICA
1. Protiv utice treba uzeti od usitnjenog korijena trave od
srca dvije ravno napunjene lice u litru vina. To prokuhati
i od tog vina uzeti svaki sat-dva po licu.
2. Ljeskovo lie u proljee nabrano u umi i osueno u
hladu na zranom mjestu. To lie se usitni i od toga punu
malu licu stavi u loni; na to se nalije toliko zdravog bije
log vina da svi listovi budu potopljeni. alica, boca ili sta
klenka dobro se zatvori i ostavi preko noi da stoji. Ujutro
natate vino se popije. Ponavlja se svako jutro 1216 dana
i bolest je izlijeena.
3. Praak cvijeta razlika uzimati dnevno do 4 grama.
4. Sitno isjeckanog omana (korijen) preliti sa 2 decilitra
vrele vode. Poklopiti, ostaviti 2 sata, procijediti i piti svaka 2
sata po 1 liicu.
5. Pomijeati po 10 g matinjaka (list), kamilice, nane
(list), hmelja (cvijet) i odoljena (korijen). Uzeti 1 licu ove
mjeavine i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklop
ljeno 3 sata, odliti i piti. Potrebno je zasladiti medom.

utica, kamenci i pijesak u unoj kesici, ienje krvi i

sokova
1. Za gornje bolesti koristi praak od eljezarke (Verbena
off.) dva puta dnevno na vrku noa.
2. alosne vrbe lie usitnjeno (list nabrati u proljee i
osuiti u hladu na zranom mjestu). Jednu licu lia na 3
decilitra vode kuhati 23 minute. Pije se triput dnevno po
alicu.
GARAVICA
1. Protiv garavice dobro je ako se kod napada savae ne
koliko zrna prene prave kave i proguta.
2. Prah od lipovog drveta (prosijan) malu licu natate
uzeti s malo vode nekoliko dana.
3. Gospina trava (lica na 300 g kljuale vode) natate po
piti svako jutro nekoliko puta.
ilice crvene kapilari
Treba se prati u hladnoj vodi. Noge polijevati hladnom
vodom. To se svaku veer ponavlja i odmah zatim ide se u
krevet da se organizam ne prehladi. Za vrijeme gornje kure
treba piti aj od bazgova cvijeta.
ENE I DJEVOJKE KOJE ELE IMATI TVRDE GRUDI
Treba svako jutro do pola tijela, naroito grudi, prati hlad
nom vodom u koju se nalije malo octa. Tko tako postupa
imati e grudi lijepe i tvrde sve do u poznu starost.

ISHRANA

DIJETA
Prikladna hrana najbolji je lijek!
Ni jednu bolest nije mogue izlijeiti bez odgovarajue di
jete. Ta injenica je jasna i treba je ozbiljno shvatiti ako
elimo zadrati dragocjeno zdravlje. Svrsishodna dijeta je od
presudne vanosti kod svih bolesti. Neispravna ishrana moe
posve da sprijei ozdravljenje bolesnika. Treba znati kakve
se hrane treba bolesnik klonuti, a kakve se pridravati. Kada
se govori o dijeti, mora se znati razlikovati normalnu dijetu
i dijetu bolesnika koji pati na crijevima, od bubrega, bolesti
jetre, raka itd. Za svaku bolest postoji odgovarajua hrana.
To su dijetne kure kojih se bolesnik mora pridravati eli li
ozdraviti. Obino ljudi dre da je dijeta za mravljenje i nita
drugo. To je sasvim neispravno, jer dijetom se smatra onaj
oblik prehrane kojim se postizava da se uzimaju onakve na
mirnice koje e pomoi ne samo da se bolesnik lijei nego i
da se istodobno dovoljno hrani. Dakle, pojedine namirnice
nisu samo hrana nego i lijek. Donosim nekoliko primjera za
pravilnu ishranu bolesnika.
Dijeta kod bolesnika oboljelih od gripe
Savjeti naih dobrih lijenika jesu: kad se netko loe
osjea, ima glavobolju i visoke temperature, ne treba ga siliti
da jede, jer to moe izazvati povraanje. Bolesnik ea. Stoga
mu treba davati vie puta dnevno ljekoviti aj (po malu ali
cu). Kad se bolesnik malo oporavi, treba mu davati pored
navedenog aja sokove od voa i hranu od povra. Kasnije se
daje kuhana riba, meso od peradi, teletinu, kiselo mlijeko,

jogurt i razne emove. Hranu soliti to je mogue manje. Za

tim uzimati mlijenu hranu, krumpir-pire, kompote i kuha
nu penicu, koja se prethodno kvasila 1012 sati u malo
vode. Najbolje je naveer nakvasiti, a ujutro kuhati u malo
vode (vie u pari) sve dok ne popuca. Hrana neka je mije
ana, ali nikako prekomjerna.
Bolesni na bubrezima
Drati se iste dijete kao i za bolesti ui: piti malo, jesti
hranu sa to manje soli, jo je bolje nimalo. Izbjegavati
svjee pecivo, jesti to vie rajice, paroge, perin, celer,
krastavce. Za kuhanje upotrijebiti samo fino ulje. Izbjega
vati maslac. Kura od mota (od groa) i keksa mnogo
koristi.
Tko boluje na crijevima i kroninom zaepljenju
Jesti kvaene suhe ljive mijeane sa suhim smokvama,
ribane jabuke sa slatkim vrhnjem. Izbjegavati slatkie, svjei
kruh, jaja, kavu, kineski ili ruski aj i kakao. Za takve bole
snike dobro je da jedu svjei sir s prenim kruhom, pire od
krumpira, kiselo mlijeko, peene jabuke, jemenu kau, smo
kve. Piti vone sokove. Caj od matinjaka (Melissa off.) lie
sene (dobije se u ljekarni) korijen valerijane svaku veer
prije spavanja polako na gutljaje.
Dijeta kod crijevnog i eluanog katara
1. Hrana treba da je ukusno pripremljena, usitnjena, ne
premasna i ne zainjena. Kod akutnog (poetnog) stanja
treba jesti sluzaste juhe, riu, jemenu kau, crnu kavu,
ljekoviti aj s limunovim sokom, ili malo vina, kakao, oko
ladu s vodom zaslaenu saharinom, jer je eer kodljiv.
2. Za eludac i jetru hrana mora biti lako probavljiva, ne
mnogo kuhana i ne premasna, bez zaina, malo soljena. Pre
teno neka je sastavljena od povra, brana i eera (med).
Za pripremu jela upotrijebiti samo fino ulje ili biljnu mast.
Bolesnik se ne smije najesti do sita, ali obroci neka budu
ei (6 puta). Dozvoljeno je: eer, bijelo i kukuruzno bra
no, zobene pahuljice, rezanci, ria, krumpir-pire, jeam, raz
ne salate i korjenasto bilje: mrkva, rotkva, bundeva, grah

pasiran na situ, mlijena hrana, griz na mlijeku, ria na mli

jeku, bijelo meso, ne masno kuhano u juhi, teletina i perad.
Za pie: limunada, aj od ljekovitog bilja, obrano mlijeko,
kiselo mlijeko bez vrhnja, razni voni sokovi, mineralne
vode ili slatka voda u kojoj se kuhalo voe.
Zabranjeno je: mast, jaja, konzerve, suhomesnati proizvo
di, iznutrice, umaci od luka, industrijski sir, svjei bijeli
kruh, kiselo zelje, svjee pecivo, zaini i sva alkoholna pia.
Dijeta protiv suvine kiseline u elucu
Tko ima suvie kiseline u elucu neka ne jede kiselu, otru,
masnu i jako soljenu hranu, govee i svinjsko meso, suho
mesnate proizvode, konzerve. Nadalje kuhano kiselo zelje,
repu, kiselo voe, sve vrsti sirove salate, papriku, leu, grah,
pren krumpir, svje kruh, svjee pecivo, debele rezance,
tvrde linjake. Limunada, jabukovaa, kiseli voni sokovi,
zaini, crna kava, sladoled, duhan i alkohol zabranjeni su.
Zajutrak: meko kuhano jaje, alica mlijeka, krika starog
kruha sa maslom, slatka marmelada, svje domai sir s vrh
njem.
U 10 sati: itna bijela kava, krika starog kruha sa ma
slacem.
Objed: juha od povra ili krumpira, bijelo meso, teletina,
perad, janjetina ili ribe. Prilog krumpir pire, ria, malo kuha
nog povra, mlada korabica, korjenasto povre, bundeva,
mlada salata kuhana: mahune, cvjetaa; omlet, puding, truce, kukuruzni peenjaci, kukuruzni ganci. Pie: voda ili aj.
Veera: svjei sir, krika bijelog suhog kruha i alica mli
jeka.
Rak krofuloza irevi
To su bolesti krvi. U proljee: 34 nedjelje kura od pi
nata s ingverom, mnogo soka od peenih limuna, zelene sa
late, crnih treanja; svjei voni sokovi. U jesen: kura od
groa i jabuka. Lipov i bazgov aj s limunom. Kura s bije
lim lukom. Suhe ljive, sirov luk i njegov sok.

Slabi na pluima
Jesti sasvim svjea jaja, toplo mlijeko (sirovo) s medom,
naroito je zdravo kozje mlijeko, kiselo mlijeko, svje ma
slac, mlado povre pirjano na ulju, krumpir, jabuke.
Bolesni na elucu
Dovoljno je samo 12 jela za jedan obrok. Neka ne jedu
masna ili jako zaeerena jela: kolae, sir i jaja. Naprotiv tre
ba da jedu: sluz juhe od oljutenog jema ili penice sa li
com slatkog vrhnja. Mlijeko sirovo sa limunovim sokom, jer
je tako najprobavljivije; bjelance jajeta tueno sa sokom od
limuna; peeni kruh s ribanom mrkvom i celerom bez soli,
sa slatkim vrhnjem. Piti aj od pelina, kadulje i lanenog sje
mena s medom i limunom.
Bolesnici od eerne bolesti dijabetiari
Treba izbjegavati svu hranu u kojoj imade eera i kroba,
koja se u krvi pretvara u eer. Jesti lisnato i korjenasto
povre, salatu, kiselo mlijeko, mladi sir, perin i kiseli ku
pus. Zatim sirovu bijelu repu, naribanu sirovu mrkvu, celer
sa sokom od limuna i tuenim vrhnjem. S time kopar, ani,
kim i fino ulje; peene limune, ribane kisele jabuke i borov
nice. to manje masti, mnogo bjelanevina. Korisno je piti
rasol od kiselog kupusa.
Bolesni na ui
Odbaciti posve mast, slatkie, jaja, sir, kruke. Natate
piti aj od lia umskih jagoda, ania, kadulje, kamilice
u jednakim dijelovima dobro promijeati i od te mjeavine
lica na 300 g kljuale vode. U proljee jesti salatu od radia,
kiselice i maslaka; riu, kuhanu u vodi, pire od krumpira,
paroge, pinat u obliku salate ili pirjan u vlastitom soku
s malo finog ulja, zeleni graak, bundeve, mladi kukuruz,
bijeli kupus, kiseli kupus, jagode s tuenim vrhnjem, pe
eni limuni. Sve to god se dade, treba jesti prijesno: povre
i voe.

Srane bolesti
Kod oteklina smanjiti tekuine i slanu hranu. Mlijeko
prijesno do 2 litre dnevno. Kod oteklina na nogama, trbuhu
ili jetri zabranjeno je jesti divlja, konzervirano meso, su
homesnate proizvode, ribe, kiseli kupus, mesne juhe, umak,
zaine i slana jela.
Reuma i giht
Izbjegavati teko probavljivu, masnu i jako slatku hranu,
uzimati mnogo voa s riom. Pomae dijeta koja vrijedi za
bubrege.
Za bolesnika se prireuju samo lako probavljiva jela od
sasvim zdravih ivenih namirnica. Treba se kloniti svih
jako zainjenih, slanih i kiselih jela, te prionuti uz dijetu
bez soli, alkohola i zrnate kave, mirodija i svakog otrova.
Bolesnoj djeci odlino odgovaraju sluz (krem) juhe sa
slatkim vrhnjem. Kaa od svjeeg samljevenog brana od
ljutene zobi ili slino. Sirovo mlijeko od koze s limuno
vim sokom. Kava od ira; razni voni sokovi, sokovi od
povra, sirovo voe.
Bolesnika nikad ne treba siliti na hranu ako on to ne
trai. esto se grijei time to se bolesnika sili da jede i
pije, jer se boje da e oslabiti. Loa je navika trpati elu
dac bolesnika koji obino nema probavu. S kakvim dob
rim napitkom vonog soka ili svjeom planinskom vodom,
moe bolesnik da ustraje dulje vremena i da se pri tom
dobro osjea. Pusti ga, dakle, da se isposti, jer to u veini
sluajeva najbolje lijei.

NAROITO ZDRAVE NAMIRNICE

Penica. Na svaku osobu u obitelji proberemo aku pe
nice naveer za slijedei dan i na nju nalijemo samo to
liko vode da vodu penica preko noi upije. Ujutro tu pe
nicu kuhamo u obinom loncu na jakoj vatri u malo vode (vi
e se pari) sve dok ne popuca. Moemo dodati: rajice i bi
jeli luk, perin, koji daju jelu odlian ukus. S jednim tanju
rom ovakve penice vie se uini zdravlju i snazi tijela nego
sa svim umjetno pripremljenim jelima. Ovo je jelo jeftinije

i korisnije od drugih, i prema tome najbolja narodna ivena

namirnica. Djeca tu hranu rado jedu i izvrsno im pogoduje
da napreduju. Isto jelo moe se davati djeci i bez gornjih
zaina s malo meda i samljevenih oraha. Jo je zdravije
ako se penica (s kouljicom zajedno) samelje na kunom
mlinu ili stue u avanu i tom branu doda mlijeka, meda,
oraha (samljeveno), jabuka, ribane mrkve i drugog povra
ve prema ukusu potroaa i sve jede sirovo. Tako pri
premljena hrana lijei i mnoge bolesti.
Na kunom mlinu samljevena penica (zajedno s kou
ljicom i neprosijana) s malo vrhnja regulira probavu bolje
od svih poznatih tableta i sredstava za ienje i ne ostavlja
za sobom kodljivih tragova. Od zrnja je najbolje i najzdravi
je jelo. Sa samljevenim orasima i voem ili vonim sokovi
ma, penica ostaje uvijek prvorazredna namirnica.
Prema tono znanstvenom istraivanju ustanovljeno je da
penica sadri sva svojstva koja su potrebna za razvoj ivih
bia, daje sve ono to unapreuje i titi nae zdravlje, daje
organizmu snagu da izvri svoj zadatak.
Kad budemo upoznali vrijednost penice, ona e se po
novno pojaviti na naim jelovnicima u najrazliitim oblici
ma. Tada e ovjek shvatiti pravu vrijednost te namirnice,
pojednostavnit e nain ivota i uz to smanjiti svoje izdat
ke za hranu.
Bundeva djeluje pozitivno protiv gnjilei i potie rad cri
jeva i bubrega, isti sluznicu tako da crijeva jaaju. Djeluje
kad je potrebno temeljito ienje protiv sveopeg optere
ivanja, padavice, plune bolesti i bolesti crijeva. Kotice od
bundeve dobro su sredstvo protiv glista i ostalih nametnika.
Stuene kotice (60200 komada) sa eerom i mlijekom,
pomijeane u kau, uzimaju se ujutro i naveer.
Bijeli luk je bolji od mnogih antibiotika. enjak se moe
upotrijebiti i u prahu kao vodena emulzija. Najlake se sui
u smrznutom stanju i zimi i ljeti u hladnjaku. Ve od 10%
emulzije suenog enjaka ugibaju i otporne bakterije.
Bijeli luk kao sirup: na 20 g luka 40 g vode i isto toliko
eera. Uzima se 23 lice dnevno.
Kao alkoholatura 1:10 u alkoholu 60% jakosti (u obliku
tinkture) 50 kapi u maloj alici aja, ili 20, 30 do 50 kapi
u alicu plunog aja za bolesne na pluima. Luk mora biti
svje i zdrav.

Bijeli luk prireen na gore spomenuti nain sniava i krv

ni pritisak, ali ga ne smiju uzimati osobe bolesne na ui.
Uzima se 2030 kapi u obliku alkoholature, razblaeno s ma
lo vode prije ruka i veere: i to dva dana da, a dva dana ne;
zatim opet dva dana da, i dva dana ne itd. Pomae kao pre
ventiva protiv difterije, gripe, svih vrsta zaraznih bolesti. Da
ovjek ne zaudara, moe se uzeti u obliku alkoholature ili
kuhati u alici mlijeka ili juhi.
Bijeli luk sadri sumporno ulje bez duika (azota). U ob
liku tinkture u jakoj rakiji ili 60% jakom alkoholu (50 g u
pola litre) razvija sve svoje sastojke i ubija mnoge klice bo
lesti. Uzima se 3050 kapi u malo vode 3 puta dnevno protiv
trulei plua (gangrena) uzima se i protiv krvnog pritiska
(tlaka) 2535 kapi dnevno u malo vode. Osobe bolesne od
ui neka ga ne uzimaju.
Glavica bijelog luka fino se isjecka i stavi u nepunu litru
vode da stoji 12 sati. Od tog lijeka jaa probava, umnoava
se mokrau, izbacuje sluz iz plua i dunika. Dobar je i pro
tiv mnogih drugih bolesti. Naroito za jaanje eluca, protiv
trbobolje, proljeva, vodene bolesti itd.
Grape-fruit (Citrus decumana) slobodno se obilno uzima.
Inae je kura tri nedjelje. Uzima se prije jela pola ili itav.
Organski kinin grape fruita djeluje kao sredstvo ienja od
svih bolesti krvi i trovanja krvi. isti bubuljice, kraste, ireve i slabost spolnih lijezda. Jaa eludac, jetra, bubrege;
lijei plune bolesti. Tjera na rad debelo crijevo. Za tu svrhu
uzima se natate zagrijan do 45 stupnjeva prije jela (est
nedjelja).
Perin. Korijen sadri sluzi, eera, kroba, eterinog ulja,
glikozida i jo nekih tvari. Perin kao lijek poznat je ve
nekoliko stotina godina. Naroito kod onih upala i groz
nice. Sjemenke (plodovi) lijee stari kronini kaalj i bolesnu
maternicu kod ena. Cijela biljka: korijen, lie i plod tjera
mokrau iz organizma. Uzima se 5 lica na pola litre vode i
kuha 68 minuta, nakon toga ostavi 1015 minuta da stoji.
Tada se ocijedi i pije triput dnevno po alicu. Ako jednu a
licu usitnjenog korijena i lia kuhamo kako je to gore na
vedeno; koristi kod slabe razmjene tvari, nadimanja. Lijei
bubrege, istjeruje kamence iz bubrega, lijei uticu, bolesti
jetre i slezene. Ako se primjenjuje samo lie onda je dovolj
no da se samo prelije kljualom vodom i ostavi poklopljeno

1520 minuta. Perin je vrlo dobar i kao preventiva (predobrana) protiv mnogih bolesti.
aj od lia tjera mokrau, ublauje bolove, aj od kori
jena koristi kod vodene bolesti, slabosti mjehura, zastoja mo
krae i protiv oteenih nogu.
Perin snano djeluje na bubrege i stoga isti krv. Povolj
no djeluje na lijezde i to naroito na spolne. Perin bi ner
vozni ljudi trebali svaki dan uzimati. Primjenjuje se i kod
oteene jetre, bolesti bubrega i mokranih kanala i mjehura.
U ovu svrhu je takoer dobar kopar.
Krumpir treba oguliti i skuhati na meko. Voda se izlije,
a krumpir zgnjei u kau i promijea s vrhnjem ili kiselim
mlijekom. Maslac i brano ine kau teko probavljivom,
stoga te namirnice treba izbjegavati. Kod zapaljenja eluca i
crijeva i kod velike mravosti, ova krumpirova kaa je lje
kovita i zdrava namirnica. Obriemo krumpir mokrom kr
pom, a da ga ne peremo. Pee se u penici i jede s koom
zajedno. Koa je vanredno sredstvo protiv suvinih kiselina
i slabih spolnih lijezda.
Krumpir sirov, nariban, pomijean s naribanom jabukom,
slui za ienje i svjeinu itavog organizma a kroz to i za
ljepotu i mladost lica. Tko ga dulje vremena jede, pomladit
e se. Krumpir je vrlo dobra namirnica za djecu i odrasle
koji rade mnogo fiziki. Osim toga vano je sredstvo protiv
trovanja kiselinama. Umni radnici neka krumpir uzimaju
obazrivo i umjereno. U krumpir neka stave nekoliko zrnaca
kima ili ania.
Kupina osvjeuje. Napitak od zrelih kupina vrlo je dobar
za malokrvne kao i protiv proljeva. Kako je koica i kotica
kodljiva za probavne organe bolesnih i rekonvalescenata,
treba plodove uzimati umjereno. Bolje je istisnuti iz njih
samo sok, koji se uva u zatvorenim bocama na hladnom
i suhom mjestu. Svjee zrele kupine, s medom i vinom, ja
aju eludac.
Luk crveni. Ako se kroz 3040 dana pojede natate ovea
glavica crvenog luka sa crnim, raenim ili kukuruznim kru
hom, ovjek postaje preporoen. Oslobaa se kalja, bolova
u prsima, nejelosti, teke stolice, raznih iria po tijelu. Bli
jedog izgleda, tromosti i plunih bolesti.
U litru vode stavite pola kg sitno isjeckanog crvenog luka
s isto toliko eera i kuhajte 3 sata kad se smlai dodajte

23 lice meda, dobro promijeajte i spremite u staklenke

koje treba dobro zatvoriti. Od tog lijeka uzimati u mlanoj
vodi vie puta dnevno po licu. Lijei bolesne krajnike, ka
alj, sluzavost plua, promuklost i teko disanje.
Crveni luk osim to sadri vitamine A, B i C imade svoj
stvo koje ugodno djeluje pri potekoama probavnih organa,
vodene i eerne bolesti.
Narande i banane treba da jedu mala djeca. Jedno i dru
go slui za izgradnju kosti. Narandin sok je ukusan, rashla
uje i potie na jelo. Ako se uzme natate, djeluje protiv za
tvora. Djeca treba da imaju svakodnevno na jelovniku bilo
narandu bilo bananu.
Celer ide meu najvanije povre. On svojim jakim aro
matinim uljem osvjeuje ivce. Regulira djelovanje bubrega
i lijezda. Umni radnici trebali bi to ee jesti sirovi celer,
naroito visoku vrstu. Celer je odlino sredstvo za ienje
krvi i jaanje ivaca. Kroz pet nedjelja se jede pri svakom
obroku aka vrika celerova lista i to bez soli, ako elimo
da bude ljekovit za ivce i bubrege. Ako se kuha 40 g celera
u litri vode i to pije kroz nekoliko sedmica, lijei se reuma,
giht, bolovi u zglobovima i tekoe pri mokrenju. Celer je
vrlo zdrav i u obliku salate zajedno s listom i korijenom
pa i u juhi itava biljka.
Kupus bijeli i crveni moe se vrlo dobro i ukusno pripre
miti sirov u obliku salate, sitno izrezan s uljem i sokom od
limuna. Tako pripremljen je izvanredno zdrava hrana: ras
hlauje i otvara. Kao predjelo djeluje rashlaujue na ote
enu jetru i tako sprijeava uticu. Crveni kupus dobar je
protiv slabokrvnosti ako se pripremi na gore navedeni na
in i kod bolesti bubrega. Bijeli kupus lijei zatvor, bolesnu
jetru. Lie bijelog kupusa mnogo koristi ako stoji 3 sata u
bornoj kiselini, a nakon toga se ile iz lista povade i s okla
gijom, bocom ili kakvim drugim zgodnim predmetom izgladi
i njime obloe upaljene otekline, irevi ili oteene noge.
Nauna istraivanja kod nas i u svijetu potvruju ljeko
vitost bijelog kupusa. Prof. ini na Stanford sveuilitu u
San Francisku, specijalista za ireve i sva ostala stomana
oboljenja, dokazao je da kupus predstavlja najidealniji pri
rodni lijek. Dr ini tvrdi da je kupus efikasan lijek protiv
ira na elucu. Francuski uenjak Dr Balan tvrdi da je te
rapija s kupusom nenadmaiva kod mnogih bolesti. Ljeko-

vita mo kupusa ima se pripisati vitaminu U koji je

otkriven u soku kupusa i imade ga u obilnim koliinama.
Vitamin U imade izvanrednu mo i utie na zaraivanje
rana i na ireve.
Kiseli kupus ne samo da je zdrava hrana ve djeluje i kao
lijek protiv raznih bolesti: rastvara i odvaja loe sokove iz
tijela, isti i jaa krv, unitava opasne parazite u crijevima.
Kiseli kupus treba jesti sirov, jer kuhanjem se unitava nje
gova ljekovita snaga. Kupus izvanredno jaa eludac i cri
jeva. Lijei zatvor, bolesne bubrege itd. Kupus nije uputno
jesti svaki dan, najvie triput nedjeljno. Ljekovita snaga ku
pusa nalazi se u njegovom soku. Stoga kod slabog eluca, a
naroito kod slabe probave, treba kupus samo provakati,
sok isisati, a tkivo ispljunuti. Slabokrvni ljudi neka ee
jedu sirov kiseli kupus sa crvenim lukom, kimom i crnim
kruhom. Ovako pripremljena hrana lijei i rastrojene ivce.
Dobar je lijek za one koji pate od eluca i kroninog za
tvora. Kod ovih bolesti treba ga jesti natate dulje vremena
i probava e se normalizirati. Protiv zastarjelog kalja pije
se rasol svaka pola sata po licu. Ako je suvie slan, treba
ga vodom prorijediti. Kura traje 46 nedjelja.
Rajica je vrlo zdrava ivena namirnica, vrlo dobra pro
tiv bolesti crijeva i jetre, gihta i reumatizma. Jede se sirova
ili pirjana s crvenim lukom. Rajica pored organske soli sa
dri i vone kiseline koje jako rastvaraju. Pomijeano sa
parogama djeluje na bubrege i mjehur oiavajue, a s
lukom budi i isti crijeva. Rajice koje nisu posvema zrele,
kodljive su zbog kiselina kao i nezrelo voe ali za upo
trebu ne smiju biti ni prezrele. Umaci od rajica su ukusni
dodatak rii, makaronima i ostalim branenim jelima. Raj
ice, bijeli luk, perin i ulje treba pirjati na tihoj vatri.
Kada se ve prilino ukuhalo, procijediti i na ovoj juhi ku
hati riu. To je odlino jelo ljeti.
Repa bijela i cikla takoer i rotkva i hren, najjae dje
luju ako se jedu sirove s malo vrhnja i nekoliko listova
vrtne salate. Tako pripremljena hrana potie organizam na
novi ivot. Cikla hladi i djeluje umirujue. Lijei malokrvnost, bolesti bubrega, eluca i trovanje kiselinama. Moe se
pirjati u poklopljenom loncu ili pei u penici (ali nikad ku
hati u vodi, jer je tada bezvrijedna). Naribana sirova mrkva
s aniom, kimom, komoraom i limunovim sokom vrlo je
dobro sredstvo protiv crvi i glista. U tu svrhu treba je dnev-

no uzimati 23 puta, a naveer piti lagani aj za ienje.

Djeca dobivaju esto mrkvu protiv nametnika i radi eera
koji se nalazi u mrkvi. Sirova ribana mrkva ostaje kao sta
lan uvar i istilac crijeva kod djece i odraslih. Bijela repa
nema veliku hranjivu vrijednost, ali tjera mokrau; djeluje
rastvarajue protiv zakreenja, pijeska, bubrenih i bolesti
mjehura. Koristi se sirovo naribana s limunovim sokom, per
inom ili se pirja, zgnjei i pripremi s krumpirovom kaom,
lukom i mlijekom. Bijela je repa dobra i za razne juhe.
paroga spada meu najdragocjenije ljekovito povre.
paroga sadri 6799% vode, osim toga organskih soli koje
djelotvorno lijee bubrege. Ona je nadalje naroito sredstvo
za ienje krvi. U vrijeme njezine sezone treba je obilato
uzimati. Plavo-zelena paroga sadri osim toga organski ba
kar koji ljekovito djeluje na ivce. paroge su najefikasnije
sirovo oguljene u obliku salate na ulju. paroga uzbuuje
koliko bubrege toliko i nadbubrene lijezde, podjednako
mjehur i jetru. Kod stvaranja unog kamenca treba uzimati
dnevno nekoliko puta po nekoliko sirovih paroga s mnogo
umaka od ulja. Kod kroninog katara i eerne bolesti njena
je uloga dragocjena, isto tako i kod nervnih smetnji. Protiv
bolesti bubrega nema nita bolje od svjeih paroga u malim
koliinama (ali moe ih se zamijeniti s gljivama, celerom, i
dopuniti perinom), paroge izvlae bjelanevinu iz mokrae,
iste i jaaju krv, odstranjuju kamence i pijesak u ui i
mokranom mjehuru.
Smokva je vrlo hranjiva. Sadri i do 70% ugljinih hidrata, djeluje na odstranjivanje sluzavosti, jaa eludac ako
se umjereno uzima. Ako se oprane suhe smokve i ljive kva
se 24 sata u vodi, pri tom dre u toplom, djeluju kao pri
rodno sredstvo za ienje. Uzima se umjesto doruka
ujutro. U teim sluajevima uzima se po nekoliko dana.
Smokve s bijelim slojem, u kojem se nalaze stanovite glji
vice, treba izbjegavati ili ih treba u vruoj vodi oprati, jer
prouzrokuju glavobolju i bolove u elucu.
Krastavci djeluju osvjeavajue. Kiseli krastavci pospje
uju probavu i toplinu tijela.
Cimet zaustavlja proljev i lijei prejaku menstruaciju.
Kiselo mlijeko ne samo to je hranjivo nego je i ljeko
vito. Lijei rastrojeni eludac i crijeva, neurednu stolicu, bo-

love u maternici, sniava temperaturu, uzrujanost, razne krastice na koi; ublauje bolove u prsima, lupanje srca, opo
ravlja iznemogle. U ljetu kada vladaju vrui dani, za osvjeenje treba piti kiselo mlijeko ili jogurt koji je mnogo zdra
viji od bilo kojeg alkohola.
Mrkva. Djeca koja imaju gliste treba da jedu svako jutro
natate mali tanjuri naribane mrkve. Mrkva je i inae zdra
va hrana, jeli prijesnu ili kuhanu. Slabe osobe neka jedu
mrkvu uz razna jela i sirovu naribanu (i to to vie).
Hren. Dobar je prilog kao sos uz govedinu. Pomae i kao
lijek protiv glavobolje i kijavice, naroito ako se promijea
s jakim vinskim octom i duboko u nos udie. Ako se hren
stavi na upaljeno bolno mjesto izvlai upalu isto kao slaica.
Kod glavobolje treba komadiem hrena dobro istrljati elo
i potiljak s vratnim ilama. To se ponavlja nekoliko dana.
Ujedno treba hren udisati kroz nos. Ako na koi nastanu
mjehuri, treba ih uljem mazati.
Hren je pored mnogih blagotvornih sredstava i sredstvo za
svestrano ienje organizma. Uzima se 34 nedjelje u ma
lim koliinama. Hren jaa probavne organe i isti ih od slu
zi, regulira probavu i uklanja zatvor stolice. Ovo staro do
mae sredstvo odlino je protiv katara plua, eluca i crijeva
ako se uzima dulje vremena (70 dana) tri puta dnevno. Hren
podrauje funkcioniranje raznih organa i pospjeuje stva
ranje potrebnih sokova. Svjee nariban hren upotpunjuje
prehranu, osim toga je odlian lijek protiv bolesti, gihta,
reumatizma, neuralgije, upale bubrega i jetra, ui, mokra
nog mjehura, bolesti crijeva, bolesti ivaca, suvine kiseline,
trovanja sa soli (ako se previe uzima). Sok od korijena
hrena (jedna kavena lica) uzima se u vodi ili u mlijeku kod
upale gore navedenih bolesti. Mlijeko s hrenom je jedno
sveobuhvatno sredstvo za ienje.
Mlijeko. U njemu se nalaze sve hranjive sastojine koje su
potrebne ljudskom organizmu. Upotrebljava se ne samo za
hranu nego i kao lijek. Nekuhano (prijesno) mlijeko ima
svoju punu vrijednost, hranjivost i laku probavljivost od
kuhanog, stoga je bolje uzimati sirovo tek malo podgrijano
mlijeko. Kuhanjem se unitava njegova vrijednost (bakte
rije se unite tek djelomino). Kod mlijeka se mora uglav
nom paziti da je od zdrave krave, koja je prirodno hranjena
i da se mlijeko dri u staklenom sudu.

Svjee nekuhano tek pomuzeno mlijeko, nenadoknadiva

je hrana za slabokrvne, suiave osobe, kao i za bolesne na
bubrezima, od arlaha, od bolesti vrata i osobe rastrojenih
ivaca. Kiselo mlijeko, kada se skine vrhnje, vrlo je lako
probavljivo, poto prelazi ravno u krv, hladi i djeluje umirujue na eludac, crijeva, nerve, odstranjuje kiseline iz ti
jela, lijei reumu i izbacuje sve otrove iz tijela. Kiselo mli
jeko sprijecava gruanje krvi, stoga se osobito preporuca
kod bolesti s visokom temperaturom: kao kod gripe, difte
rije, tifusa i eerne bolesti. Ljeti je kiselo mlijeko dobro
protiv poasti zaraza. U tu svrhu isprobano sredstvo. Ki
selo mlijeko s malo voa i graham kruhom daje izvrstan
obrok. eer se ne smije dodavati.
Izvrsna hrana protiv eluanih bolesti je mladi sir pomi
jean sa 12 lice samljevenog komoraa, kima, crvenog
luka i malo soli s kruhom od penine prekrupe, graham,
ili raenim. Od ovako pripremljenog sira uzima se svakog
sata po jednu licu i zalogaj kruha kod raka i ireva u e
lucu i svih drugih eluanih bolesti. Inae tko pati od slabe
probave i upaljenja sluznice, mora odbaciti mlijeko i mli
jene proizvode dok se lijei. Svje sir kao oblog izvlai va
tru i upotrebljava se kod upale plua, porebrice, crvenog vje
tra, ireva, upale oiju kao i svih ostalih upala. Nakon to
se skine oblog s oiju ne smije se pola sata poi na jako
svjetlo. Oblozi se mijenjaju im postanu vrui.
Sirutka je ljekovito sredstvo protiv bolesti bubrega, jetre,
protiv slabe cirkulacije krvi, Dnevno 23 ae sirutke izvan
redno djeluje za ienje krvi a protiv ireva u elucu.
Kozje Mlijeko spreava ovapnjenje ila i eernu bolest
ako se dnevno pije 23 litre. Kozje mlijeko s medom, ako
se pije svako pola sata po 1 licu, lijei i najtei krvavi ka
alj.
Vrhnje se moe jesti preko cijele godine. Izvanredna je
hrana za umne radnike. Istueno i pomijeano s vonim so
kovima vrlo je dobro ljekovito sredstvo kod svih bolesti krvi,
trovanja krvi i liajeva.
Med je vrlo hranjiv, lako probavljiv i neposredno ulazi u
krvne sokove, bez ikakva vrenja, kao to je to sluaj sa ee
rom. Med je vrlo obljubljeni narodni lijek koji krijepi orga
nizam, jaa i isti krv. Med je osobito ljekovit kod plunih
bolesti, mjehura, bubrega, neuralgije, reuma. Njegovo djelo
vanje je dvostruko korisno ako se iza toga uzme sok od jed-

nog limuna. Ljudi iznureni, slabi i stari treba dnevno da

popiju za jaanje 23 ae vode prokuhane s medom, lica
meda kuha se 5 minuta u etvrt litre vode. Djeci za razvoj
treba dati svaki dan au hladne medovine. Nervozni ljudi
neka za umirenje ivaca prije spavanja uzmu jednu licu
meda. Manji irevi u elucu lijee se uzimanjem meda 34
lice dnevno. Med okuplja ireve koji tako sazrijevaju i bo
lesna mjesta zacijeljuju. Na ireve, razne rane i ranice stav
lja se med koji je na jednake dijelove pomijean sa peni
nim branom i razmuen s malo vode. Ovaj lijek blai bol,
iz rana izvlai neist i brzo ih zamlauje. Jabuna kiselina
u medu djeluje protiv bakterija, a pektin protiv njihova otro
va, dok tanin umiruje rad crijeva. Za srane bolesnike tako
er je med ljekovit.
Devedeset posto svih bolesti dolazi od neispravne prehrane.
LJEKOVITOST VOA I POVRA
Brusnica. Lijei bolest mjehura, visoki tlak i bubrege.
Groe, kao kruh i vino, danas je glavna hrana mnogih
ljudi na istoku. Pod vinom se razumijeva neuzavreli sok od
groa (ira, mot), koji je vrlo zdrav i ljekovit. Jedna aa
mota natate prije doruka isti krv i naroito je zdravo
pie. U ljekovite svrhe ine se kure od groa. Kura traje
46 nedjelja, dnevno po nekoliko puta (svaki put treba po
piti malo mota) postepeno dok se koliina ne popne do jed
ne litre dnevno. Za vrijeme kure ne smije se jesti kruh pe
en s kvascem.
Bijelo groe najefikasnije je za lijeenje bolesne jetre
i vodene bolesti. Crno groe vrlo dobro djeluje kod otro
vanja kiselinama. Kod peludne groznice, temperature, astme
i plunih bolesti nije uputno jesti groe. Mot od groa
oivljuje ivce, lijei crijevne bolesti, bubrene kamence kao
i kamence u mokranom mjehuru. Divlje izrasline se po
vuku. Svje mot pomijean s jednakim dijelom mlijeka,
prijesnog ili svjeeg, lijei plune bolesti.
Jabuka. Njena je ljekovitost vrlo velika poto sadri oko
14% ugljinih hidrata i vonih kiselina. Sadraj fosfora ini
je veoma vrijednom za umne radnike, jer hrani slezenu a
kroz to i mozak. Dobra je za djecu i ljude koji su nervozni.

Sadri eljeza to je vrlo dobro za slabokrvne. Jabuka je

upravo jedinstvena hrana za ivce i stvaranje krvi. Rekon
valescenti neka dnevno pojedu dva-tri tanjuria kuhanih ja
buka zaslaenih medom i limunovim sokom: to e im umiriti
ivce. Ako se jedu peene jabuke i kuhana penica, ra ili
jeam, to preporaa i stvara krv, otklanja zatvor i teku
stolicu. Ako se prije spavanja pojede povea jabuka dobro
savakana, ugodno djeluje na san, otklanja garavicu, po
spjeuje probavu. Vrlo je zdrav i aj od svjeih jabuka.
Mot (ira) ili vino od jabuka vrlo je zdravo pie naroito
za one koji trpe od raznih liajeva i osipa po tijelu, slaboj
probavi, omaglici, lupanju srca, suvinoj kiselini u elucu.
Dnevno se pije 34 ae.
Sirove i ribane jabuke lijee proljev, kod zatvora treba
jesti peene jabuke.
Kruke, breskve i kajsije pospjeuju izluivanje ui, podrauju i osvjeuju stjenke eluca, krijepe jetra i plua.
Limun je svakom poznat, ali malo ljudi znade da je lje
kovit. Kada limun potpuno sazori na suncu, pretvori se u
organsku salicilsku kiselinu koja unitava eer u krvi i os
tale tetne kiseline. Ako je limun zelen, mora se ispei na
umjetnoj vatri sve dok mu koa ne nabubri tako da postane
smea i mekana. Ne smije pregorjeli ni popucati.
Salicilska kiselina poznato je sredstvo protiv prehlada i
plunih bolesti, ali ne umjetna kiselina koju nam nae trgo
vine prodaju i koja je za zdravlje kodljiva, nego samo ona
prava prirodna iz limunovog ploda. Sok od jednog do dva
limuna dnevno, prije ili poslije jela, lijei bolest jetre, reu
mu, otrovanje prekomjernim kiselinama. Sok jednog limuna
sa soli, koliko stane izmeu dva prsta, mijea se tako dugo
dok ne postane mlijena masa. To je jako sredstvo za izlui
vanje, a djeluje i protiv debljine i reume, osobito u proljee.
Kod sluzavosti probavnih organa, prehlade, raznih upala,
sok od limuna s malo soli, djeluje izvanredno umirujue.
Limun je jedan od ope ljekovitih sredstava za ienje krvi
od prezasiene mokrane kiseline. Sa solju potie rad srca
i jetre. Limun isti krv, sluznicu i lijezde, rastapa kamence,
reumatine taloge; zaustavlja krvarenje, suzbija malariju.
Pomlauje i razrijeuje krv. Limunov sok treba uzimati pre
ko cijele godine umjesto octa. Inae se limunov sok uzima
kroz slamku. Nakon toga dobro se operu zubi.

Da limun bude soan, treba ga izloiti suncu ili staviti uz

toplu pe, sve dok koa ne postane tanka.
Limun sadri eer, limunsku kiselinu, galnu kiselinu, ja
bunu kiselinu, eterino ulje sa citralom. Sadri visok po
stotak kaliuma, vapna i fosforne kiseline. Fosfor oivljava
i pothranjuje ivce, kalij oivljava srce, lijei bubrege, vapno
neutralizira oksalnu i druge tetne kiseline u krvi. Limunska
kiselina unitava tetne bakterije.
Limun ima vrlo iroku primjenu. Bogat je vitaminima pa
se mnogo upotrebljava za pripremu osvjeavajuih pia
kao i dodatak jelima. U naoj ishrani limun je svakodnevno
na naem jelovniku i upotrebljava se u naoj kuhinji kod
kiseljenja ribe, peenja i mnogih drugih jela. Na taj nain
hrana postaje probavljivija. Dobar je i dodatak piu, naro
ito ajevima i drugim osvjeavajuim napicima. Njime se
premazuje bolesno grlo od angine i odrasli se lijee od skor
buta s 23 lice limunova soka u kavi. Nekoliko limuna
dnevno izvrstan je lijek protiv reumatinih oboljenja.
Ljenjaci suhi lijee proljev i kronian katar crijeva.
Mandule lijee kronini proljev.
Rajice lijee jetra, bubrege, slezenu i iste krv.
Rotkva crna koristi za ublaivanje bolova i istjeri
vanje unih kamenaca. Protiv kamenaca uzima se dva mje
seca (svaki dan svjei sok ujutro natate). Prvi dan uzme se
aica, drugi dan dvije aice, trei dan tri, etvrti dan e
tiri. Nakon toga se vraa 3, 2 i konano jedna aica.
Osam dana se pauzira, zatim se nastavi prema potrebi jo
jedna kura.
Kupina lijei guu, zapaljenje krajnika, rane u grlu i
drijelu. Staviti licu kupinova lia u 300 g kljuale vode.
Neka stoji 1520 minuta. Tad ocijediti. Pije se protiv upale
slijepog crijeva pet puta dnevno po alicu.
Svakako je potrebno posjetiti lijenika.
Ogrozd lijei uloge, reumu, malariju i skorbut.
Ribizle i maline iste krv i lijee kaalj.
ljive utjeu na rad crijeva, odstranjuju crijevne na
metnike kod zatvora stolice.

pinat je povre vanredne vrijednosti i jakog djelovanja.

pinat je izvanredno sredstvo za ienje krvi. Moe se obil
no i dugo uzimati, a da nita ne kodi. Osobito je djelotvoran
za umne radnike. Jede se s uljem i limunovim sokom. Nikad
se ne smije za pripremu pinata upotrebljavati brano, ili
ivotinjske masti, jer je tako pripremljen opasan za zdravlje,
neprobavljiv i otrovan tako da pod izvjesnim okolnostima
moe izazvati i smrtonosni proljev. Mladi listovi pinata
jedu se u obliku salate sirovi ili pirjan u vlastitom soku
s malo ulja, u poklopljenom loncu. Mladi listovi pinata i li
stovi radia dobro pristaju zajedno. Ako se uzme s masla
kom, regulira pravilan rad jetre. Stari pinat, oien i brzo
opran, prelije se kljualom vodom te pirja kao gore s malo
luka, limunova soka i ulja. pinat je ugodan za jelo i s ri
om. Od velike je vrijednosti protiv raka i ireva. Protiv raka
jede se ingwerom (umbirom) ili riom, dnevno vie sed
mica (kao jedina hrana). Zabranjen je za bolesne na bubre
zima i mjehuru.
Orah jaa ivce. Svjei orasi podrauju crijeva i otva
raju stolicu.
TO MORAMO ZNATI O SAMOJ ISHRANI
ivot i zdravlje svakog pojedinca, njegova radna energija,
sposobnost i produktivnost ovisi o hrani. Hrana je jedna
od najvanijih imbenika u ivotu ovjeka. To je studij za
sebe. Kada budemo toga svijesni, onda e biti razumljivo da
ishrani moramo obratiti najveu panju. Materije koje su
neophodno potrebne za izgradnju i odravanje zdravog or
ganizma dobivamo preko raznih namirnica. ovjek esto
svjesno izbjegava ba one namirnice koje su najkorisnije i
uzima one koje su organizmu manje ili nikako korisne ni
potrebne, to vie, neke su ak i kodljive: kao meso, alko
hol, ocat, duhan itd.
Po praviIu morali bismo jesti vie u prvoj polovici dana.
Ujutro je najlaka probava, u podne je ve slabija, dok je
naveer potpuno slaba. Stoga se preporua naveer to ma
nje jesti. Stari ljudi, ele li imati dobar san, neka ne vee
raju.
Jesti i piti treba od potrebe, a ne navike. Jesti treba pola
gano i bez urbe hranu dobro provakati. Ako je ovjek

uzrujan radije neka ne jede, jer to jelo vie kodi nego ko

risti. Pri jelu treba biti raspoloen i panju obratiti jelu.
Jela treba da su mjeovita razliita. eludac treba odmora
(barem 46 sati) izmeu jednog i drugog obroka. Iznimke
ine djeca i starci, odnosno bolesnici, iji su obroci odreeni
drugim vremenskim razmacima.
Dolazi li hrana na jo neprobavljenu, poremetit e itavu
probavu. Za vrijeme jela neka se ne pije odvie hladno pie.
Nije zdravo jesti suvie hladna ni suvie vrua jela, jer se
moe poremetiti normalno luenje eluanog soka i lako raz
boljeti.
Postoji arapska poslovica: Zajutrak pojedi sam, objed
pojedi s prijateljem, veeru pokloni neprijatelju.
Spavanje poslije ruka nije zdravo (osim za malu djecu),
jer se time sprijeava probava. Probava treba da je zavrena
prije nego li se zaspi.
Konano u interesu zdravlja preporua se da se ovjek
hrani najjednostavnije. Samo takav nain ivota je priro
dan svladava bolest, pa i skupou u hrani.
Kiselo zelje ne bi se smjelo kuhati. Ako se ve mora, onda
tek da zavri, jer se kuhanjem unitavaju ba one bakterije
koje unitavaju uzronike gnjilei u crijevima. Sa pinatom
je isti sluaj, on treba da se u malo pare prokuha, vie u
vlastitom soku. Zatim se doda ulja, malo soli, bibera i na taj
nain pripremljen jede.
Samo se po sebi razumije da treba upotrijebiti svjee i
zdravo povre. Natrulo ili vrlo staro moe razorno djelovati
na organizam. to jednom poinje truliti, ne moe se vie
ni najboljom pripremom popraviti. Obroci treba da su jed
nostavni i nikad vie od tri jela. Moramo nastojati da uvijek
bude kod svakog obroka i jedno sirovo jelo: salata, pinat
(mlado lie na ulju), celer ili voe. Za eludac je vrlo dobro
da se zelen jede kao predjelo jer potie eludac na rad (to
sam vidio da rade i Englezi turisti kad dolaze u nau
zemlju.
Plodovi, zeleni listovi, orasi, razne repe: mrkva, krumpir,
rotkva, celer, mahune, kupus, kelj, cikla, krastavci, ria,
cvjetaa, koleraba, pinat i perin po mineralnom sadraju
daju ovjeku najsavreniju hranu ako dodamo njima fina
ulja ili biljne masti.
Iako je navedeno povre bogato svim vrstama vitamina,
s kuhanjem se izgubi veliki dio. Stoga je sirovo povre od

najvee vrijednosti. U protivno, ako ipak elimo da izgub

ljene vitamine nadomjestimo, onda jedimo to vie voa (ja
buke, jagode, groe, ljive, trenje, breskve, narane, kajsije, limune, banane, orahe, ljenjake i ostalo voe).
Dananje stanje zdravlja kod ljudi pokazuje da se ovjek
nepravilno hrani, da naa ishrana nije u skladu s ovjeko
vom prirodom. Uzrok tome se nalazi u injenici da su se
ljudi mnogo udaljili od jednostavne ishrane koju nam je sa
ma priroda pripremila. Time to se ovjek odaleio od priro
de, grijei protiv njezinih zakona. Posljedice se osjeaju u
munim bolestima i raznim tegobama.
Naa prava hrana mora biti ona koju nalazimo u krilu
same prirode. Svaka biljna hrana naroito je probavljiva i
hranjiva ako je jedemo sirovu (kakva je u prirodi). Biljne
namirnice sadre mineralne soli, razne vitamine neophodno
potrebne organizmu. To je najkorisnija hrana to je naj
snaniji nosilac sunane energije.
Svjee voe, mlado lie (svih vrsta povra) pa i kopriva
(koju treba pariti) maslaak, pinat, perin, mrkva, blitva,
salata, zelje, cvjetaa, draguac itd. jedu se sirovi u obliku
salate. Svjee pargle, koleraba, rotkvica, krastavci, neka se
pripremaju na ulju s malo limunova soka i to manje soli.
Povre koje namjeravamo kuhati, treba samo malo pro
kuhati u malo vode, vie u pari. Tako emo sauvati sve vi
tamine koji bi se inae izgubili dugim kuhanjem u mnogo
vode.
Na gornji nain moemo pripremiti i razne itarice kako
bi ostale sve hranjive tvari u njima. Zrnje (penica, kuku
ruz i jeam) treba kuhati u maloj koliini vode dok ne po
puca, (prethodno se zrnje kvasi 68 sati). Tako se kuha zob,
lea, bob i suhi graak. Ovako pripremljena hrana lake je
probavljiva i ne gubi svoju hranjivost ni tvari potrebne za
pravilnu probavu.
DUINA IVOTA OVISI O ISHRANI
Prehrana bolesnika, kao i zdravih ljudi, veoma je vana
za zdravlje i radnu sposobnost naeg radnog naroda.
Arapska poslovica kae: ovjek vlastitim zubima kopa
sebi grob. Iako paradoksalno zvui, ipak je istina. Suvre
mena znanstvena dijetetika prua nam pravo bogatstvo no-

vih iskustava o pravilnoj ishrani. ovjek mora imati dobru,

snanu hranu da odri svoj organizam i radnu sposobnost.
Jesti treba uvijek u odreeno vrijeme i svatko mora na
stojati da primljene kalorije radom iskoristi. Naem ov
jeku kodi ba neumjerenost u jelu i pilu: od pretilosti oboli
zbog nepotroenih kalorija. Posve je normalno da se kalo
rije koje smo primili hranom, a nismo potroili, moraju
negdje uskladititi kao rezerve u obliku masnoa. Tad po
inje gojenje. Optereuje se srce, stvaraju se naslage masti
u zidovima svojih arterija. ovjek postaje teko pokretljiv,
trom, manje sposoban za fiziko kretanje. Tijelo naginje ra
znim bolestima.
Arterije gojaznog ovjeka postanu sklerozne i on oboli od
eerne bolesti. Nakon ovapnjenja arterije postanu krte,
lako pucaju ili se lako zaepljuju trombusima zbog suenja njihovih volumena. Krvni pritisak raste i srce je opte
reeno u svom radu. Dolazi do poputanja srane akcije i
daljnjih posljedica srane dekompenzacije nemoi da se
odrava normalni krvotok. Popunjavaju se otoci na nogama,
guenje pri kretanju. Konano stvara se i voda u trbuhu.
Osim naslage u potkonim tkivima i masti u arterijama,
dobar dio ovih materijala, obino soli, taloi se u upljini
organizma kao to su une kese i uni kanali ili u bu
brenoj beici, mokranim kanalima i beici. Tako u unim
kanalima od soli unih kiselina, holesterina te soli mokra
ne kiseline, kalcija i fosfata nastaju bubreni kamenci mo
kranog mjehura. Sline naslage soli mogu kod gojaznih
ljudi nastati na zglobovima pa nastaje giht (podagra).
Ovdje valja istai da i mnogi drugi uzroci utjeu na povi
enje krvnog pritiska, oboljenja bubrega i bolesti hormon
skih lijezda i vegetativnog nervnog sistema (tvrdi prof, dr
Mihailo Andrejevi).
Nekontrolirano uzimanje hrane skrauje ivot gojaznog
ovjeka i do 50 posto. Treba se uvati preobilne hrane, alko
hola i duhana. Tko mora imati stalno pun svoj burak neka
jede vitaminoznu hranu: salatu, prijesno povre i voe. Moe
jesti i kuhano povre s malo vode kuhano u pari. Pri tom
umjesto ivotinjske masti upotrijebiti fino ulje ili biljnu
mast to nije toliko kalorino.

LJEKOVITO BILJE

LJEKOVITO BILJE U OBLIKU PRAKA

Ima bolesnika koji zbog nekog razloga svoje bolesti (kao
visoki tlak) ne smiju uzimati mnogo tekuine stoga lijek
uzimaju u obliku praka. Svaka vrst bilja: list, cvijet i ko
rijenje mljevenjem ili drobljenjem u avanu moe se pretvo
riti u prah. Ako nije dovoljno sitan prah, prosije se kroz cje
dilo za aj, ostatak se ponovno stue ili samelje. Praak se
dri u hermetiki zatvorenim kutijama ili bocama sa iro
kim grlom, dobro zaepljeno. Moe se praak popiti s vo
dom, mlijekom ili uzeti u jelu. etvrtina kavene lice je ista
koliina kao kad se uzme na vrh noa. Za slabe osobe, djecu,
starce i slabane ene doza se smanjuje na polovinu. Jedna
lica suhog aja (bez korijena) vae 10 g.
ABDOVINA, bujad, obad, abda (Sambucus ebulus L.)
Ljekarniko ime: Radix Ebuli, Folia i Fructus Ebuli
Abda raste na umskim istinama, uz putove i ivice. Na
raste i do 2 metra. Abda vrlo slii bazgi. Listovi su kopljasti, nazubljeni i rasperani, cvate mjeseca srpnja do konca
kolovoza slatkim bijelim amrelastim cvijetovima, koji znadu
biti ispod ruiasti, a nalaze se na vrhu grana (na kraju tan
kih iba). Cijela je biljka gorkog ukusa i odvratnog mirisa.
Raste u velikom broju primjeraka. Cvjetovi miriu po ba
demu.
U ljekovite svrhe se upotrebljava: lie, zreo plod i ko
rijen. Zrele su bobe crne i ogavna gorko-slatka okusa.
Plod i list se sabire u rujnu, korijen u proljee i kasnu
jesen. Narod koristi abdovinu za pospjeavanje znojenja i

izluivanje mokrae. Kneipp je abdovinu upotrebljavao s ve

likim uspjehom protiv bolesti bubrega i vodene bolesti. Cvi
jet, koji se bere im procvate, koristi za luenje mokrae,
lijei organe za disanje, promuklost, kaalj i umiruje ivce.
Inae abdovina u svemu moe da zamijeni bazgu.
ANGELIKA, krajovac, korijen sv. Duha, zubaa (Ange
lica archangelica L.)
Ljekarniko ime: Radix Angelicae, Follia Angelicae et Se
men Angelicae
Raste na umskim istinama, u gutarama, oko rubova
uma na vlanom tlu. Listovi su veliki i trostruko perasti s
ovalnim nailjenim listiima. Na
vrhu stabljike u nakupinama ima
okupljene cvjetie bijele ili ze
lenkaste boje. Debela stabljika
naraste i preko dva metra visine
i esto je crvenkastosjajno nahukana. Kod sakupljanja korijena
treba biti na oprezu da se ne
zamijeni sa slinom, ali vrlo ot
rovnom kukutom koja se pozna
po tome to nije nahukana, nego
ima arenu piknjastu stabljiku.
U proljee sabire se list i kori
jen s podankom, a plod i kori
jen u jesen. Biljka mora biti sta
ra dvije godine. Oieni korijen
uzdu prorezan, sui se na umjet
noj toplini ili na toplom tavanu.
Korijen je dobar za jaanje ivaca nakon oporavljanja od
raznih bolesti. Lijei izgubljeni apetit, unitava kodljivu
sluz na sluzokoi usta i eluca, lijei i glavobolju, umiruje
greve u elucu. Korijen se stavlja u rakiju travaricu i ra
zne likere.
Uzima se: lie 2 pune lice na pola litre vode. Korijen
usitnjen jednu licu na 300 g kljuale vode da stoji 1015
minuta. Praak korijena na vrku noa dvaput dnevno.
Angelika povoljno utie na miie, na ivani sistem cri
jeva i dinih organa. Uklanja osjeaj umornosti. aj se pri-

prema 10 g korijena i toliko ploda (sjemena) i prelije s

pola litre kljuale vode. Jo jae djeluje ako se u litru bije
log vina 25 g korijena kvasi 24 sata i od toga se uzima dvaput
dnevno po malu aicu protiv katara, nadimanja, nepravilne
menstruacije. Na tri litre kljuale vode stavi se 250 g kori
jena i ostavi da stoji 10 minuta; tada se doda vodi za ku
panje u kupau kadu radi umirenja ivaca.
Angelika sadri: angelicin, anelinu i jabunu kiselinu,
felandren u eterinu ulju, tanin i dr.
ANI, anason, slatki komora, vrtni jedi (Pimpinella anisum L.)
Ljekarniko ime: Fructus Anisi
Kod nas se ani uzgaja, ali ga moemo nai i u divljini
u poludivljem stanju. Trai zatieno sunano mjesto i
vapneno tlo. Cvjetovi su bijeli,
sastavljeni u titovima. Plodovi
su obrnuto krukastog oblika
i prilegnuto dlakavi. Donji su li
stovi okruglasto breuljkasti,
a gornji tri puta rasporeni.
Sabiru se suhi zreli plodovi,
koji su naroitog mirisa, slatkastog okusa i pomalo peku.
Ani se uzima protiv astme,
kalja, u pomanjkanju teka, besanice, histerije, slabog eluca,
plunih bolesti i nadimanja. Za
aj se uzima jedna kavena lica
na 200 g kljuale vode ili u obli
ku praka etvrt kavene lice i
zalije vodom.
ARNIKA, branka, moravska gorska (Arnica montana L.)
Ljekarniko ime: Flores, Rhizoma, Herba, Folia Arnicae
Raste na vlanim planinskim livadama, ponegdje se moe
nai u umi. Podzemni dio je debeo i valjkast. Iz njega izraste slabo razgranata stabljika visoka do 50 cm s jednom ili
tri cvjetne glavice, zlatoute boje, smjetene pojedinano na
vrhu stabljike. Ugodnog je mirisa. Cvate od lipnja do kolo-

voza, ima specifino smolasti miris. Listovi su smjeteni pri

dnu i dugoljasto-jajastog su oblika. Gore na stabljici znatno
su manji i ui. itava je biljka pokrivena kratkim dlakama.
U proljee i jesen sabire se podanak, a donji listovi prije
cvatnje. Cvjetovi se beru bez ovojnih listova i ake kad se
posve razviju (srpanj-kolovoz). Cvjetovi se moraju suiti na
umjetnoj toplini i pohraniti u metalne kutije.
Kao alkoholatura cvjetovi arnike spreavaju gnjilou i
djelovanje otrova, imaju svojstvo da rastjeraju usirenu krv.
Na svakih 100 g 96 posto jakog alkohola stavi se jedna lica
suhih cvjetova. To se ostavi 10 dana kvasiti. Od ovog lijeka
uzima se razrijeeno s malo vode po 5 kapi dva puta dnevno.
Lijei sluznicu eluca i crijeva. Tri jedae lice alkoholature
razblaene s pola litre vode i nekoliko kapi glicerina (kupi
se u ljekarni) povoljno djeluje na uboje i svjee rane koje
krvare uslijed povreda. Tom tekuinom nakvasi se bijela i
sta krpa ili vata i stavi kao oblog na bolno mjesto. Alko
holatura povoljno djeluje kod iscrpljenosti organizma,
bolesti srca i ivaca, paralize i kapi u mozgu.
Popularni upnik Kneipp pripremao je ajeve za gornje
svrhe i to 12 lice na litru kljuale vode. Ovako priprem
ljen aj pomae za bolje luenje mlijeka kod majki dojilja,
tjera mokrau i crvie kod djece, olakava menstruaciju i li
jei bijeli cvijet kod ena.
aj za unutranju upotrebu: pola kavene lice biljke pre
lije se s pola litre kljuale vode ostavi malo stajati, proci
jedi kroz gusto platno i doda 4 jedae lice soka od limuna.
Preporua se lijek uzimati pod lijenikim nadzorom. Opre
zno je upotrebljavati jer u veim koliinama moe izazvati
neugodne smetnje.
BAZGA, crna zova (Sambucus nigra L.)
Ljekarniko ime: Flores Sambuci, Folia Sambuci, Fructin
Sambuci
Bazga je do 3 m visoki drvoliki grm. Raste po rubovima
svih uma, po ivicama, uz potoke i na neobraenom, napu
tenom zemljitu. Ima perasto neparne listove s nazubljenim rubovima. Bijelouti cvjetii ine velike i sastavljene
patice, i jako miriu. Kako je bazga ope poznata, poseban
opis nije potreban.
Cvijet se sabire u lipnju dok se nije posve rascvao, a list
kad se potpuno razvije, kora s debljih grana u proljee. Pri
je upotrebe gornja se koica sastrue i baci. Plod se bere pri

koncu ljeta kad sazrije. Ponajvie se upotrebljava cvijet. Cvi

jet se mora sabirati samo za vrijeme toplih i suhih dana. Su
i se vrlo paljivo u tankim slojevima na tavanu ili pri umjet
noj toplini. Mora zadrati svoju prirodnu boju. Ako pocrni,
ne vrijedi i mora se baciti.
aj od cvjetova slui protiv prehlade, jaeg izluivanja mo
krae i znoja. Kora ima istu vrijednost. Osim toga lijei bo
lesti bubrega, srca i jetara. Listovi su dobro sredstvo za
otvor. 78 listia prelije se s 2 decilitra kljuale vode i po
tiho kuha 8 minuta. Nakon toga se ocijedi, doda mala lica
meda. To je vanredno sredstvo za ienje krvi, osipa, bo
lesti jetre, bubrega, plua, eluca i crijeva. Ako se uzme jed
naki dio cvijeta bazge, lipe i smrekovih bobica, doda malo
meda i limunova soka, tjera na znojenje i lijek je protiv
svih prehlada, katara i zapaljenja sluznice. U jesen dnevno
treba pojesti mali tanjuri zrelih bobica. To preporouje ci
jeli organizam, isti i stvara krv.
aj od suhog lia bazge (u obliku aja) lijei eernu bo
lest. Praak srednje kore odlino djeluje protiv padavice i to
ako kora u pola vina i pola vode stoji 8 dana. Pije se po malu
licu triput dnevno. Korijen se primjenjuje kod gojaznosti
i vodene bolesti.
BRLJAN (Hedera helix L.)
Ljekarniko ime: Folia Hederae
Brljan je toliko poznat da poseban opis nije potreban.
Nalazimo ga svagdje po listopadnim umama. Pomou speci
jalne hvataljke penje se po stablima na kojima ivi kao na
metnik (parazit). Ima glatke, vjeno zelene listove koji se sa
biru od proljea do jeseni. Brljanov list ve u malim koli
inama djeluje na krvne sudove i srce.
Lijei bolesti slezene, polipe u nosu (umre se sok u nos),
bolesti oiju, meke kosti, kao oblog za rane, protiv kamena i
pijeska u bubrezima. U obliku obloga lijei kone bolesti
(ekceme), upalu mokranog mjehura, bijeli cvijet. Rane koje
teko zacjeljuju treba oblagati sa svjeim liem prethodno
namoenim u vinski ocat. krofuloznu djecu dobro je ku
pati u odvaru brljanova lista.
Brljanov plod ima u sebi jabunu, mravlju kiselinu, ta
nina, pektina, holesterina. Najdjelotvorniji je glikozid hederin koji se nalazi u liu brljana i koji iri i suava krvne
sudove, ve prema jaini doze. Ne valja ga esto i u velikoj

koliini upotrebljavati, jer u tom sluaju moe tetno djelo

vati. Na pola litre vode ne smije se staviti vie od trietvrt
lice (usitnjeno) da kuha 35 minuta. Nakon toga stoji jo
poklopljeno nekoliko minuta. Pije se triput dnevno po malu
alicu poslije jela za unutarnju upotrebu s preslicom i nanom. Za vanjsku upotrebu kao oblog ili parenje 23 lice
na litru vode: brljana i preslice u jednakim dijelovima.
CRVOTOINA, praumljica, preica, plavun, lisiak (Lycopodium clavatum L.)
Ljekarniko ime: Lycopodii Sporae, Herba Lycopodii
Raspostranjena je u vritinama i svijetlim umama brd
skih podruja. To je dugovje
na puzava biljka, ravasto razgranjena i obrasla sitno zele
nim gustim usiljenim listii
ma (slii mahovini). Iz poleglih ogranaka izbijaju i razvi
jaju se guste nakupine, koje
na vrhu nose po 2 plodna kla
sa kao viljuke (listii s trusnicama). Truske ine sitni
svijetlo uti prah; prianja uz
predmete, pliva po povrini
vode a da se ne kvasi. Taj se
prah sakuplja i upotrebljava
u obliku pilula i slui kao li
jek za naribane koe. Praak
je bez ukusa i mirisa, u pla
menu lako gori i izgara. U mjesecu kolovozu u njemu
znade biti i do 50% masnog ulja, azotnih tvari, tragova alkaloida, eera i drugih tvari.
Cvjeta srpanj-kolovoz. Praak je naroito dobar za posipanje ranjavih mjesta na koi djece ako je od mokrae izjedena. Narod upotrebljava i itavu zelen protiv bolesti mje
hura, proljeva i mokranih kanala. Bolje je koristiti je u ma
njoj koliini, jer jaa doza moe izazvati poremeaje. Pra
ak se moe upotrijebiti 24 grama protiv bolesti jetre s
mlijekom triput dnevno. Dobar je i kod kone bolesti ljuskavaca (psoriasis) i kod vlanog liaja.

AGAVA (Agave americana L.)

Ljekarniko ime: Folia et Radix Agavae
U nau domovinu donesena
je iz June Amerike i odgaja
na po staklenicima odakle je
pobjegla u divljinu. Danas je
nalazimo divlju diljem nae
june Dalmacije. Istie se do
metar visokim debelo-mesnatim listovima koji su zbijeni
u ruicu, a iji su okrajci
snabdjeveni jakim otrim bod
ljama. Cvate tek nakon neko
liko godina. Prvo istjera iz
sredine ruice vrlo visoku 5
7 metara snanu batvu, na
ijem se vrhu razvije golema
metlica s mnogo cvjetova.
Sok od lia agave s malo
eera lijei hripavac, istuen
list ako se poloi na ranu ili
opeklinu, brzo zacjeljuje i
ublauje boli. List pretvoren
u praak i rastopljen u vodi,
pomijean s medom, koristi
kod zaostale menstruacije, u
tice, bolesti eluca, jetre. Uzima se natate tri dana na vrh
noa, a etvrti dan petinu male kavene lice. Osim toga lijei
i reumu.
BEDRENIKA, velika siljevina (Pimpinella saxifraga L.)
Ljekarniko ime: Radix Pimpinellae
Raste po suhim livadama, uz putove i ikare do 80 cm vi
sine. Podzema stabljika joj je razvijena, listovi su perasti.
Cvate ruiastobijelim ili utim cvjetiima od lipnja do li
stopada.
U proljee ili jesen sabire se podanak, koji mirie na klinec. Sui se u hladu na zranom mjestu.
U obliku aja lijei ivce, bolesti plua, astmu, reumu,
slabokrvnost i bubrege od kamenaca.

BOUR, kurjak, arape (Paeonia officinalis L.)

Ljekarniko ime: Herba, Radix, Flores Paeoniae off.
U latinskom treba znati koji dio je pacijentu potreban:
herba je trava, radix je korijen, flores cvijet, da se ne dogodi
da potroa p o g r e n o kupi.
Uzgaja se u vrtu, ali ga se moe nai i u divljini. Ima li
jepe pojedinane cvjetove crvene ili bijele boje. Cvjeta u
svibnju i lipnju. Upo
trebljavaju se svi nje
govi dijelovi, ali najvie
cvijet i korijen. aj od
cvijeta lijei epilepsiju,
neuralgiju, greviti ka
alj i bolesti mokranih
organa.
Treba ga uzimati opre
zno poto u veim koli
inama izaziva rave po
sljedice. Najbolje da se
uzima pod kontrolom li
jenika. ajem od kori
jena ispiru se gnojne ra
ne i irevi. Poljski bour
je ljekovitiji.
Ako se plod boura stue u avanu u prah i uzima na vrku
noa dva-tri puta dnevno i popije s vodom kao aspirin, lijei
vrtoglavicu, rastrojenost ivaca, padavicu, srane bolesti,
groznicu i jo neke bolesti.
Korijen boura usitnjena 45 lica kuha se u litri vina
34 minuta i ostavi 10 dana da stoji. Od tog lijeka uzimae
612 kapi vie puta na dan protiv eluanih greva i bolova
od kamenaca. Ako li se kuha aj od korijena: na 1 litru vode
dolazi 3 lice korijena usitnjenog, kuha se 24 minute.
U korijenu boura nalazi se alkaloid, kalcijev oksalat, ta
nin, glikoza, saharoza, sluz, krob. Uglavnom se njime lijee
ivana oboljenja, astma, neuralgija, strah.
BREZA BIJELA (Betula alba L.)
Ljekarniko ime: Cortex Betulae, Folia Betulae
Raste kao visoko vitko drvo s bijelom korom po cijelom
stablu. Ima lijepe zelene srcasto-iljaste nazubljene listove

Breza se moe nai kao ukrasno drvo po parkovima i u

mama. Toliko je poznata, da poseban opis nije potreban.
Mlado lie sabire se u proljee kad se potpuno razvije.
Sui se u hladu.
aj od brezovog lia pojaava izluivanje mokrae; od
stranjuje kiselinu iz organizma, isti krv. Dobar je lijek pro
tiv groznice, reume i vodene bolesti.
Brezov list je vrlo dobar protiv bubrenih bolesti u obliku
aja (usitnjeno 1 licu na 200300 g kljuale vode da stoji
poklopljeno 1015 minuta). Pije se triput dnevno po alicu.
U proljee kad ponu kolati sokovi, probui se tanka rupa
u stablu. U nju se stavi tanka cjevica preko koje dobijamo
sok. Sok moe postati vino ako pustimo da prevri zbog pri
sutnog eera. To je odlian lijek protiv bubrenih bolesti,
slabog mokrenja i ienja krvi. Lijei arteriosklerozu, gojaznost, otapa bubrene kamence koji sa mokraom izlaze i do
bar je protiv bjelanevine u mokrai.
U liu bijele breze ima: saponina, gorina, eterinog ulja,
smole i drugih tvari.
BOROVNICA, mra, brusnica (Vaccinium myrtillus L.)
Ljekarniko ime: Folia i Fructus Myrtilli
Raste u crnogorinim i bjelogorinim umama, vritinama i gutarama planinskog podruja. To je nizak vrlo razgranjen grm s okruglasto-jajastim nazubljenim tankim listovi
ma. Cvjetovi su otoboljeni svijetloruiasti. Razvijaju se poje
dinano iz lisnih pazuaca iz ko
jih nastaje sono modrocrna
boba.
U svibnju i jesen sabiru se li
stovi, a plod u srpnju i kolovozu.
Jesenji listovi, u obliku aja uma
njuju mokranu kiselinu u orga
nizmu. Protiv povraanja, prolje
va, eluanih greva, kalja, e
erne bolesti. Izvana za ispiranje
sluzokoe u ustima. Bobe se upo
trebljavaju protiv hemoroida u
svjeem ili osuenom stanju.

Protiv neuredne stolice, slabog teka. Ako se lijee uljevi,

onda se postupa ovako: uzme se jedna aka svjeih bobica
na alicu vode. Voda treba da prokljua i odmah se skine sa
tednjaka. Pije se toplo prije spavanja jedanput tjedno.
BOROVICA, venja, kleka, brinje (Juniperus communis L.)
Ljekarniko ime: Fructus et Baccae Juniperi
Borovica raste po breuljkastim planinskim mjestima na
ih uma. To je grm sa raskreenim granama s vrlo otrim
i vrlo uskim vjeno zelenim listovima.
Cvate utim neuglednim cvjetovima (tra
vanj i svibanj) u pazucima listova. Iz
enskih cvjetova razviju se poput boba
sline tvorevine, koje su kad sazriju plaviastocrne boje.
Plodovi se sabiru u jesen druge godine,
poto tek tada sazriju. Sue se na suncu
ili na umjetnoj toplini.
aj od borovice ubrzava izmjenu tvari
i sposobnost reakcije organizma. vaka
nje boro vinih bobica lijei pokvaren e
ludac, pomae pri probavi; preventivno
je sredstvo protiv zaraznih bolesti. Nije
dobro pretjerivati u upotrebi. Preporua
se uzimati pod kontrolom lijenika. Iako
lijei reumu i bolove u mjehuru, plodove
borovice ne smiju uzimati osobe koje bo
luju na bubrezima. Ako se upotrebljavaju (uzimaju) vee ko
liine, izaziva upalu i kod zdravih osoba.
U obliku aja uzima se 2 jedae lice na pola litre vode,
svaka tri sata po malu aicu, i to 7 dana svakog mjeseca.
Borovica isti nezdravu krv, a ako se njene bobice kuhaju
s jednakim dijelovima celera i aptovine, tjera iz tijela sluza
ve i otrovne taloge.
Borovica sadri invertni eer, eterino ulje, mravlju i oc
tenu kiselinu, sluz voska i gume.

BOJE DRVCE, rutvica, abraica (Artemisia abrotanum L.)

Ljekarniko ime: Herba Abrotani
Raste uz potoke i rijeke po naputenom
zemljitu do metar visine. Gaji se i u vr
tovima. Donje mu je lie dvaput, a gor
nje jedanput perasto. Cvate utim cvjetovi
ma. Ako se meu prstima protrlja, mirie na
limun, stoga ga Nijemci nazivaju: Citronenkraut. Spada meu pelinjae.
Boje drvce u obliku aja: jedaa lica na
pola litre kljuale vode, jaa probavne orga
ne, lijei kone bolesti spolja tjera gli
ste iz organizma. Koristi se pri kupanju
kod slabih ivaca.
Lijei u obliku aja: slabi eludac, uticu,
zatvor, bolesti jetre i bubrega. Pije se pola
ujutro i pola naveer sat prije jela.
Boje drvce sadri: alkaloid abrotin, ete
rino ulje, malo gorine, tanina i drugih
tvari.
BOSILJAK, misloin, murtela (Ocimum basilicum L.)
Ljekarniko ime: Herba, Oleum Basilici
Bosiljak se odgaja u vrtovima i loncima. To je vrlo razgranata biljka s jajasto-kopljastim listovima nasaenima na
peteljci. Cvjetovi su bijeli, crvenkasti ili ukasti razvijeni
u klasove gomilicama na kraju stabljike. Cijela biljka veoma
ugodno mirii. Cvate cijelo ljeto.
Za vrijeme cvatnje sabire se itava biljka. Sui se u hladu
na zranom mjestu i sprema u hermetiki zatvorene limenke
ili staklenke da ne izgubi miris. Osim za lijeenje upotreblja
va se i kao mirodija u kuanstvu.
U obliku aja kavena lica prelije se s dva decilitra
kljuale vode umiruje ivce, greve u elucu. Uzima se
i za lake mokrenje. Taj lijek tjera turobne misli; lijei ast
mu, zapaljenje bubrega, otvara apetit. Pojaava spolni nagon;
protiv nesvjestice. Sjemenkama se lijee mokrani organi.
U ljekarstvu bosiljak je koristan za probavu, krvotok i
slino. Naljev bosiljka ima znatne digestivne osobine: pobolj
ava proces probave i rastvaranja; djeluje stimulativno na
cirkulaciju krvi i pospjeuje krvotok. Priprema se tako da
se u jednu litru vode stavi 1015 g lia. To u vodi stoji

pola do jedan sat. Esencija bosiljka daje se u dozama od 5

kapi na kocki eera poslije jela. Koristi protiv nedostatka
eluanih sokova do kojih je dolo uslijed nervnog pore
meaja.
U bijelom vinu kuhan plod koristi kod tvrdokornog zatvo
ra. Bosiljak sadri eterino ulje s elementima cineola, tinola,
lineola, engenola, kamfora.
BOKVICA, trputac, ilovnjak (Plantago lanceolata L, P.
major L.)
Ljekarniko ime: Herba Plantaginis et Radix Plantaginis.
Bokvica imade tri vrsti: velika, srednja i kopljasta. Sve
tri vrste nalazimo svagdje uz putove, na panjacima, livada
ma i seoskim dvoritima. iro
ka je muka, a kopljasta je en
ska bokvica. Sve tri su ljekovite,
iroka se upotrebljava za rane i
obloge, a kopljasta za plune i
nutarnje bolesti, naroito enske.
Lie bez peteljke sabire se ci
jelo ljeto ili za vrijeme cvatnje.
Sui se u hladu na tavanu. Suha
mora zadrati prirodnu boju.
Upotrebljava se za ienje
krvi, zubobolje, ujed zmije, pro
tiv krvavog mokrenja i kalja,
protiv bijelog pranja kod ena.
Svje list stavlja se na rane,
lijei kone bolesti od uboda
pela i osa. Za slabe na pluima vrlo je dobar sirup
od enske bokvice.
U obliku aja: lica lia na 23 decilitra vode kuha se
26 minuta. Lijei tuberkulozu, krvarenje, proljev, gara
vicu, uljeve, tekoe u donjem trbuhu i povratne groznice.
Bokvica u sebi sadri jedan glikozid (spajanje eera i
organske kiseline) tanin, sluz, gorku tvar i soli.
BUNDEVA, tikva (Cucurbita pepo L.)
Ljekarniko ime: Semen Cucurbitae
Bundeva je jednogodinja biljka koju svi dobro poznaju.
Na narod bundevu mnogo gaji po kukuruzitima za hranu

stoci. Plod (sjemenke) osim to daje vanredno dobro ulje

crne boje jo je i vrlo ljekovit, jer sadri mnogo fosforne
kiseline, oko 25% masnog ulja, fitosterina, salicilne kiseline
i drugih tvari. Plod se upotrebljava za istjerivanje pantljiare,
lijei poveanu prostatu i tekoe pri mokrenju.
BOSILJAK DIVLJI (Calamintha officinalis Moench)
Ljekarniko ime: Herba, Flores Calaminthae
To je razgranata uspravna bilj
ka koja raste visoko do 60 cm.
List mu je jajasto tup i na rubo
vima blago nazupan. Cvate jarko
crvenim i ljubiastim cvjetovima
od svibnja do kolovoza Li
stovi (56) sastavljeni su na viIjukastoj drki gdje stvaraju
klas. Biljka raste na naputenom
zemljitu, tratinama, meama i
drugdje.
Lijei kao i pitomi bosiljak:
ivce, jaa snagu; vrlo je dobar
protiv podrigivanja i tucavice.
* BUNIKA (Hyoscyjamus niger L.) ,
Ljekarniko ime: Folia ili Herba Hyoscyami
Dvogodinja zeljasta biljka koja raste na neobraenim
zemljitima. Dugoljasto narovaeno lie s perastim isje
cima. Cvjetovi se nalaze u pazucima listova. Plod je tobolac s mnogo sitnih sjemenki.
Biljka je otrovna i ne preporua se njena upotreba. Slui
kod tekog disanja i astme uz savjet lijenika.
IAK, akalj, repuh, poluina, lopuh (Arctium lappa L.)
Ljekarniko ime: Folia, Radix Bardanae
iak nalazimo svagdje na neobraenom zemljitu uz
ivice i putove.
U proljee sabire se mlado lie, a korijen dvogodinjih
biljki u proljee ili jesen. Ne vrijedi sakupljati tanko kori-

jenje, ni suvie debelo, odrvenjelo. Za vaenje korijena po

trebna je jaka tihaa lopata, jer korijen zna biti i 40 cm
duboko u zemlji. Korijen treba dobro oistiti, oprati, uzdu
prorezati, pustiti kroz paru 96% jakog alkohola, na suncu ili
kod umjetne topline dobro suiti i spremiti u dobro zatvo
rene limenke, jer ga rado napadaju crvi. Svje korijen je lje
kovitiji od suhog.
Korijen i list upotrebljavaju se kod upale eluca, elu
anih ireva. Pomae kod znojenja i probave. Dobar je lijek
protiv bolesti usta, reume i konih bolesti (ekcema) liajeva.
Sirov zdrobljen korijen stavlja se na rane (uboje) koje su
nastale od udara, na kraste i otekline. Suh korijen, stucan
u prah i pomijean s jestivim lojem, lijei gnojne rane. Pro
tiv reume i gihta vrlo je koristan aj od ikova sjemena
(ploda). Ako drimo suhi korijen due od godinu dana, on ne
vrijedi.
Doza: U pola litre vode stavi se puna lica usitnjenog lia
ili korijena i kuha nekoliko minuta. Zatim ostavi 1015 mi
nuta da stoji poklopljeno. Pije se dvaput dnevno po dvije
lice: ujutro i naveer.
BORA, boraks, boratka (Borago officinalis L.)
Ljekarniko ime: Herba, Folia et Flores Boraginis
Bora se uzgaja u vrtovima, ali
ga se moe nai i u divljini: po po
ljima, na naputenom zemljitu ili
primorju. Slabo je razgranat, itav
je otro, obostrano dlakav. Naraste
do 45 cm visoko. Donji su listovi
jajasto-dugoljasti s kratkim drka
ma. Cvjetovi su lijepe plave boje.
Nasaeni su na dugim drkama za
vrnutim cvatovima. Bora ima ukus
krastavca, stoga ga i sade za upotre
bu u kuanstvu kao dodatak salati.
Sabire se cvijee za vrijeme cvat
nje od lipnja do konca srpnja i su
i u hladu na zranom mjestu.
U obliku aja, 2 jedae lice na 3
decilitra kljuale vode isti krv,
tjera na znojenje i bolje mokrenje. Lijei krofulozu s ko
nim osipima. Jaa srce, dobar je protiv groznice i reume.

BOIKOVINA, zelenika (Ilex aquifolium L.)

Ljekarniko ime: Cortex Ilicis, Folia Ilicis
To je uspravan jako granat grm, koji raste na mnogim
mjestima planinskog podruja. Vjeno zelen s liem krat
kih draka. List je jajasto sjajne
tamnozelene boje, vrst, konat i
valovit; jako nazubljen s tr
nom na vrhu svakog zupca. Iz
pazuca trnovitog lista izbija cvi
jet bijele ili ruiaste boje. Cvje
ta u svibnju i lipnju. Plod je cr
vena rjee uta kotunica.
Sabiru se mladi listovi, koji se
sue u hladu na zranom mjestu,
i korijen, koji se sui na suncu
ili umjetnoj toplini.
List i korijen upotrebljavaju
se u obliku aja jedaa lica
na pola litre vode protiv groz
nice; naroito je dobar protiv bo
lesti eluca, crijeva i kod povi
ene temperature; kod kalja, vodene bolesti i reumatizma.

EMPRES, kiparis (Cupressus sempervirens L.)

Ljekarniko ime: Oleum Cupressi, Summitates Cupressi
Raste u velikim mnoinama u Dalmaciji i po otocima na
eg Jadrana. Kao ukrasno grmlje ili stablo moe se tu i tamo
nai u parkovima i grobljima. Toliko je poznat, da poseban
opis nije potreban.
Sabire se lie i plod (oraii) i sui u hladu na zranom
mjestu. Njegove iarke (oraii) upotrebljavaju se u obliku
tinkture (3040 kapljica) protiv neuredne menstruacije. Lijek
zaustavlja krvarenje iz maternice. Kao vodena iscrpina 50 g
na litru vode za ispiranje klistiranje mara protiv uljeva
(ne kuhati nego kvasiti u mlanoj vodi 23 sata). Listovi u
obliku aja koriste protiv plunih bolesti i estog mokrenja.

DIVIZMA, svenjak, navadni lunik, lepruh (Verbascum

phlomoides L.)
Ljekarniko ime: Flores, Folia Verbasci
Raste uz putove, potoke, na naputenom kamenitom ze
mljitu i umskim istinama na pjeskovitu tlu. Naraste i
preko metar visine. Imade velike dugoljaste lancetaste listo
ve. itava je biljka gusto dlakava i srebrnaste je boje. Veliki
uti, vrlo lijepi cvjetovi razvijaju se u upercima na gornjem
dijelu stabljike kao klas ili kita. Cvate od lipnja do kolovoza.
Sabiru se listovi i cvijet za vrijeme cvatnje. Sui se u hladu.
Dobro osueni dri se u hermetiki zatvorenim limenkama ili
staklenkama. (Napadaju ga crvi i lako se kvari.)
aj od divizme treba procijediti kroz gusto platno, poto
na cvijeu imade maljavih dlaica koje izazivaju golicanje u
grlu.
Divizma se upotrebljava i protiv kalja, prehlade, promuklosti, tjeranja znoja i reume. (Mijeana s drugim biljem.)
Divizma je vrlo dobra kod plunih bolesti, uljeva, bolesti
jetre, slezene, kalja. aj od cvijea 810 g na 300 g kljuale
vode dva puta dnevno po alicu. Jo je efikasnije ako se cvi
jet divizme prelije kljualim mlijekom i pije nekoliko puta
dnevno po kavenu alicu. Tada koristi protiv utice i zadra
vanja mokrae. Za rane u obliku obloga kuhamo ga 2 minute
u mlijeku. Kod astme mijean sa bazgom, korijenom bijelog
sljeza i listom podbjela u jednakim dijelovima, lica aja se
prelije sa 200300 g kljuale vode. Tako pripremljen lijek
koristi i kod upornog kalja.
Divizma izmeu ostalog sadri: saponina, eera, eteri
nog ulja, masti i sluzi.
DOBRIICA, samobajka, koturac (Glechoma hederaceum
L.)
Ljekarniko ime: Herba Hederae terrestris
To je niska puzava biljka sa etverobridnim uspravnim
stabljikama. Raste po gajevima, vlanim livadama, svijetlim
umama i parkovima. Listovi su okrugli i bubreasto nasu
protni, na gornjoj su strani tamnije boje. Cvjetovi su ljubi
asti, duguljasto lijevkasti. Iz stabljike tjeraju mnogobrojne
vrijee koje slue za razmnoavanje.
Za vrijeme cvata sabire se itava biljka tako da se noem
preree u blizini tla i sui u hladu na zranom mjestu.

aj se upotrebljava za dobivanje apetita, probavu, protiv

proirenja plua. Lijei dine organe, tjera kamence iz bubre
ga; protiv teko izlijeivih rana. Lijei bolesti jetre, slezene,
glavobolju, odstranjuje kamence iz mokraeog mjehura. Li
jei bronhijalni katar.
Dobriica sadri: gorku tvar, soli, eterino ulje, tanin,
octene i vinske kiseline.
DRAGUAC, ugas, potoarka, krstovnik, krea (Nasturtium
officinale R. Br.)
Ljekarniko ime: Herba Nasturtii
Draguac raste u tekuim vodama potoia. Izvan vode
ne raste. Stabljika je i do 80 cm visoka ili leea u vodi. Li
stovi su mesnati, razliito izreza
ni i jajoliki. Cvate sitno bijelim
ili plavkastim cvjetiima, nalik
na cvijee kupusa ili repice na
dugom vrku, na kraju stabljike.
U proljee sabiru se mladi li
stovi za salatu. Treba ih paljivo
oprati od puia. Cijela biljka sa
bire se od oujka do lipnja zajed
no sa cvijetom i upotrebljava se u
ljekovite svrhe. Mlade listove pri
je upotrebe treba zagnjuriti u sla
nu kljualu vodu zbog mogue
zaraze od nametnika, zatim obi
lato u hladnoj vodi oprati. Bole
sni od eerne bolesti treba da
ga u proljee jedu to vie, cijelo
vrijeme dok ne ostari.
Cijela biljka u obliku aja lijei bubrege, isti prorjeenu
krv, stvara potrebne vitamine, lijei plune bolesti, padavicu,
eernu bolest. isti plua od zagnojenih lijezda kod bronhija.
Kneipp je preporuio aj jedne lice draguca na 200 g
kljuale vode da stoji poklopljeno jo 10 minuta. Pije se tri
put dnevno po alicu protiv slabe krvi, konih bolesti. ene
u drugom stanju ne smiju ga upotrebljavati, jer suvie tjera
na mokrenje. Dobar je protiv vodene bolesti.
Draguac sadri vitamine A i C, tragove arsenika, otro
eterino ulje koje je nastalo iz glikozida u svjeoj biljci.

DINJICA, (Sanguisorba minor Scop.)

Ljekarniko ime: Herba Sanguisorbae
Raste na vlanim livadama i po grmovima visine do 90
cm. Njene su stabljike uspravne ili razgranjene. Listovi su
nasuprotno sloeni na dugoj dr
ki. Najee ima 19 listova koji
su jajoliki i jako nazubljeni (na
naliju su sivkaste boje). Cvjeto
vi u obliku glavice (kao kod luka)
nalaze se na vrhu stapke. Muki
se cvjetovi nalaze pri dnu. Od
lipnja do kolovoza cvate sa crve
no smeim cvjetiima. Za vrije
me cvatnje sabire se cijela biljka
bez korijena i sui u hladu.
U obliku aja uzima se jedna
lica na 300 g vode i kuha 12
minute. Lijei: obian i krvavi
proljev, katar crijeva, proiren i
sputen eludac. Unitava trule
u elucu i crijevima. Koristi i kod
nadimanja.
Dinjica je vrlo dobra u obliku alkoholature (1 : 10) 2545
kapi dnevno.
* URICA, umarica, urevac (Convallaria majalis L.)
Ljekarniko ime: Herba cum radicis, Flores, Rhisoma
Convallariae
Mnogo se gaji po vrtovima, ali se moe nai i u naim
sjenovitim umama. Naraste visoko do 20 cm s dva duga
ovalna lista i posebno vitkim strukom koji tjera iz samog podanka, a na ijem gornjem dijelu vise poredani jedan do
drugog lijepi zvonoliki cvjetii bijele boje i vrlo ugodna mi
risa. Po opisanim osobinama lako ju je prepoznati. Cvjeta u
mjesecu svibnju. Tada se i sabire cijela biljka zajedno s ko
rijenom. Biljku treba suiti na toplom tavanu ili na umjetnoj
toplini, zatim zatvoriti u limenke, jer se na zraku brzo kvari.
Poto je biljka otrovna, treba je uzimati oprezno. Pri
uzimanju veih doza moe doi do trovanja. Preporua se tu
drogu uzimati pod nadzorom lijenika.

Uzima se u obliku aja: pola do trietvrtine kavene lice

na dva decilitra kljuale vode. To je lijek protiv ubrzanog
kolanja krvi; regulator rada srca i srane aorte, sredstvo
za bolje izluivanje mokrae, kod plunih oboljenja. Jaa
cijelo tijelo, usporava lupanje srca, djeluje na bubrege da
jae izluuju mokrau.
urica sadri: poseban glikozid konvalarin, eterino ulje,
utu boju, kalijev oksalat, vosak, a u korijenu asparagin.

DUBAC, gavranov kuk, turica, digerinjak (Teucrium

chamaedrys L., T. scordium L., T. marum L.)
Ljekarniko ime: Herba Chamaedrys, Herba Teucrii mari
Ima ih vie vrsta pod
gornjim nazivom. Sve su
veoma srodne i moe ih se
nai na krenim obroncima,
na panjacima, rubovima
uma, livadama i kamenja
rima naih primorskih kra
jeva kao polugrm s razgranjenom stabljikom. Ima
uske ovalne i duboko nazubljene dlakave listove.
Crveni, a ponekad bijeli
cvjetovi, sakupljeni su na
jednoj strani, stvarajui
grozd. Snanog je mirisa.
Zbog gorkih tvari koje ta
biljka sadri, odavno je po
znata kao ljekovita.
Za vrijeme cvata sabire se itava biljka bez korijena. Lijei
katar, probavu i kaalj.
Te biljke imaju antiseptiko svojstvo, u stanju su da ubi
jaju mikrobe, bacile. Unitavaju svaku trule ako je nalaze u
crijevima i elucu. Ba zbog tih svojstava mogu se upotrije
biti protiv svih groznica. Pripremaju se u dozi: jedna lica
aja na 200 g vode. To jedan sat kvasiti i zatim 23 minute
kuhati. Pije se triput dnevno po alica.

Dubac lijei eernu bolest, to jest bolesnu lijezdu gu

terau (pankreas). Jedna lica aja na 250 g vode kuha se 5
minuta. Zatim se poklopljeno ostavi jo nekoliko minuta.
Lijei uljeve ako se uzme ujutro natate i naveer prije spa
vanja po alicu. Isto je dobro za ispiranje usta kod trulei u
usnoj upljini i grlu.
DREN, drenak, drijen, drenjina (Cornus mas L.)
Ljekarniko ime: Fructus Cornus mascula
Drenak je grmoliko drvo i moe narasti i do 6 metara vi
sine u naim listopadnim umama koje su izloene na suhim,
sunanim kamenitim obron
cima. Listovi su jajasti i ja
ko zailjeni, nenazubljenih
rubova. Cvate rano u pro
ljee utim cvjetiima koji
nastaju prije razvoja listo
va. Plod je crvena dugolja
sta kotunica kiselkastog
ali prijatnog okusa.
Sabire se zreo plod i ko
ra od drveta te sui na sun
cu ili umjerenoj toplini.
Plod i kora u obliku aja
lijek je protiv bolesti cri
jeva i groznice, protiv sva
kog proljeva. Od zrelih plo
dova nae domaice pripre
maju ukusan pekmez, voni sok i vino. Na narod od ploda
drenka pee rakiju.
DUD CRNI I BIJELI, murva (Morus nigra L. i M. alba L.)
Ljekarniko ime: Fructus Mori nigrae, Fructus Mori albae,
Sirupus Morarum
Dud je visoko stablo koje raste po cijeloj naoj domovini
uz rubove cesta, po parkovima i drvoredima. Toliko je po
znat, da poseban opis nije potreban.

U proljee sabire se mlado lie, a kora i plod u ljetu.

List se sui u hladu i sprema na suho mjesto. Plod se sui na
umjerenoj toplini. Od ploda priprema se sirup, koji se upo
trebljava protiv poveane temperature i kao napitak protiv
neuredne stolice. Kora drveta u obliku aja lijek je protiv
trakavice i slui za blagi otvor. Lie u obliku aja smanjuje
eer u krvi, lijei vratobolju.
Korijen od stabla duda sadri kalcijum i encim (ferment
za sirenje) ukusa je gorko otrog i tjera na stolicu.
Bijeli dud se razlikuje od crnog to mu je plod bijel i
ima glatke nenazubljene listove, to mu je stablo znatno vie
od crnog duda. Plod duda pomijean s trenjama ostavi se
da prevri i tada se uz dodatak eera ukuha u sirup. Pomije
an s malo vode sirup je dobar protiv groznice, proljeva,
upale krajnike i pokvarenog eluca.
U liu duda moe se nai dosta kalcijevog karbonata,
asparagijske kiseline, adenina, glukoze i peptona koji je vrlo
vaan protiv eerne bolesti poto rastvara bjelanevinu u
krvi.
GLOG, bijeli trn, navadni glog (Crataegus oxyacantha L.)
Ljekarniko ime: Flores, Folia et Fructus Crataegi
Raste po ivicama, umama i ikarama kao obian grm.
Zna narasti visoko i do tri metra. Listovi su tro i petero krpasti. Bijeli cvjetovi su skupljeni u bogate kitice s dugim i
kraim peteljkama; jako miriu po medu. Plodovi su lijepe
crvene boje i beru se u kasno ljeto.
Cvjetovi se beru od oujka do svibnja im se raz
viju. Kad latice ponu padati, glog je bezvrijedan. Sui se u
hladu na zranom tavanu u tankim slojevima. Mora se pa
ljivo suiti da ne promijeni boju i dnevno ga mijeati. Lijei
srane mane, krvni tlak smiruje, arteriosklerozu i anginu
pektoris.
Dobro je uzeti u obliku aja mjeavinu: glogovog cvijeta
i kadulje po 1 licu, pola lice naranine kore i to preliti s
300400 g kljuale vode. Ostaviti da stoji 1520 minuta
zatim ocijediti. Pije se ujutro natate i naveer prije spavanja
po alicu. Zasladiti po elji medom i dodati soka od limuna.
Glogov cvijet sadri: eterinog ulja, tragova mangana, trimetalamin i organske kiseline.

DIMNJAA, runjavac, rozopas, rosnica (Fumaria officina

lis L.)
Ljekarniko ime: Herba Fumariae
Dimnjaa se moe nai na obraenom tlu, meu itari
cama, na naputenom zemljitu i drugdje. To je vrlo razgranjena biljka sivozelene
boje visoka do 60 cm. Cva
te u grozdastim bijelim i
ruiastim cvjetovima od
lipnja do srpnja. Listovi su
dvostruko perasti, razdije
ljeni u mnogo renjeva.
Za vrijeme cvatnje sabire
se cijela biljka. Sui u hla
du na zranom mjestu.
Odlika mu je da isti or
ganizam i krv. Ako se uzi
ma samo 8 dana, stvara
crvena krvna tjeleca. Uzi
ma li se i dalje (dulje vre
mena) djeluje suprotno
smanjuje. Navodno lijei
eernu bolest, proljev, arteriosklerozu, kone bolesti i uljeve, katar eluca i crijeva
kao i bolesti dinih organa i jetre.
GOSPINA TRAVA, kantarion, ivanje zelje, krv sv. Ivana,
gora, zvoni, strano zelje (Hypericum perforatum L.)
Ljekarniko ime: Herba Hyperici
Raste po panjacima, uz ceste, na naputenom zemljitu.
Ima uspravnu stabljiku s vrlo granatim gornjim dijelom.
Naraste i do 70 cm visine. Listovi su mali, nasuprotni, jajasti
bez peteljke. Na vrhu stabljike nalaze se bogato razvijeni
zlatouti, lijepi cvjetovi koji ine cvatove.
Sabire se gornji dio biljke za vrijeme cvatnje od srpnja
do rujna. Treba je odrezati ispod polovice njezine visine ka
ko bi se dobila to bolja droga. Sui se u hladu, na tavanu i
sprema u polivinilske vreice.
Upotrebljava se u obliku aja protiv bolesti jetre, bubre
ga, vodene bolesti, kamena u bubregu, proljeva, pomanjka-

nja teka, za jaanje ivaca, modine i pomae kod izbaciva

nja ispljuvka.
Za aj se obino uzima jedaa lica na 3 decilitra vode.
Voda treba samo da prokljua i odmah se skine sa tednja
ka. Uzima se 23 puta dnevno po jednu alicu prije jela.
Osobito se preporua da se uzme kad se mokraa ne moe
zadrati.
Kad se 2 jedae lice aja ostave u 3 decilitra vode 1216
sati i kroz dulje vrijeme uzima po malu alicu s malo meda,
lijek je protiv svih unutarnjih bolesti: oteklina, iaenja,
reumatinih bolova u zglobovima ili bolova u kriima. Krastice i osipe i odrasli i djeca mau i masiraju uljem koje je
pripremljeno s gospinom travom. Ulje se dobije ovako: u
jednu litrenu bocu stavi se 4 jedae lice nerazvijenih pupova
gospine trave i ostavi da malo povenu. Nakon toga u bocu se
nalije pola litre finog maslinovog ulja, boca se dobro zaepi
i ostavi na toplom mjestu 68 nedjelja.
DRAGOLJUB divlji, kapucinka (Tropaeolum maius L).
Ljekarniko ime: Herba Nasturtii indici
Raste u svijetlim, suncem obasjanim bukovim umama
i gajevima. Ima iroke jajolike poput muke bokvice
uvinute listove s mnogo ravnih ila.
Listovi su nasaeni na podanak s vrlo
kratkom peteljkom. U proljee iz podanka istjera stabljika visoka do 15
cm, na ijem se vrhu nalazi klas vrlo
lijepih bijelih cvjetia. Cvjeta u lipnju
i srpnju.
Za vrijeme cvatnje sabire se lie i
cvijet i sui u hladu, a plod u ranu je
sen kad sazri.
Dragoljub sadri sumporasto ulje
koje je vrlo korisno kod proirenih
plua i zagnojenih plunih lijezda i iz
bacivanja ispljuvka (lajma). Uzima se
u obliku alkoholature triput dnevno po
malu licu razrijeeno s malo vode.
Dragoljub lui mokrau, podstie i
votnu snagu. Sa te strane moe ga se

preporuiti. Vrlo je dobar za vanjsku upotrebu protiv

kone bolesti. Naroito je dobar kod ispadanja kose u ovoj
mjeavini: lie i plod dragoljuba, lie are koprive i list
imira po 5 jedaih lica sve usitnjeno. Stavi se u pola
litre 96 posto jakog alkohola i ostavi 3 nedjelje stajati. Dnev
no jedanput treba bocu protresti. Zatim ocijediti s pritiskivanjem. Taj se lijek utrlja u kou tjemena na mjestu gdje
kosa opada. Nakon jednog sata glava se opere mlakom vo
dom. To se ponavlja svaki drugi dan tri nedjelje.
GAVEZ, crni korijen (Symphytum officinale L.)
Ljekarniko ime: Radix Consolidae ili Radix Symphyti.
Gaveza ima svagdje uz potoke na vlanom tlu, na vla
nim livadama nizinskog umskog podruja. Ima razgranjen
debeo crni korijen, iznutra je bijel i sluzav. Ima uspravnu
stabljiku koja naraste do 80 cm
visine. Veoma je razgranat, sa i
rokim kopljastim listovima, gru
bim maljama i otrim vrhovima.
Cvate u kiticama crvenoruiastim i ljubiastim cvjetovima.
Cvate itavo ljeto. Korijen se be
re u proljee ili u ranu jesen.
Korijen se oisti od zemlje, ras
koli i sui na suncu ili na umjet
noj toplini. List i cvijet se bere
za vrijeme cvatnje.
Gavez je lijek protiv bolesti
plua, prekomjernog luenja e
luane kiseline, kalja, greva.
Djeluje na koani sustav tako
da prelomljena kost bre zaraste. Narod ga upotrebljava za lijeenje rana na tijelu. Inae
cijela biljka slui za stezanje sluzokoe.
Jedaa lica cvijeta i lia gaveza stavljena u pola litre
kljuale vode izaziva znojenje i jaa mokrenje. Gavez lijei
bronhije astmu.
Isjeckaj nasitno: korijen, lie i cvijet, i skuhaj u mli
jeku. Time obloi ranu svaki dan pa e i najvea rana za
kratko vrijeme zarasti.

aj se ne smije pripremiti u eljeznom loncu.

Ako se aka gaveza kuha u litri vode i u toj vodi triput
dnevno umiva, odstranjuje bubuljice sa lica.
Praak korijena sipa se na gnojne i svjee rane, a jedan
put dnevno jedna ajna lica popije se s mlijekom kao
aspirin.
Gavez sadri: hormon auksin koji s lakoom stvara novo
tkivo stoga rana brzo zaraste. Kod krvavih ispljuvaka ko
rijen se ostavi u vodi (ne smije se kuhati) vie dana i pije
ta voda gutljajima po alicu dnevno.
* GOROCVIJET (Adonis vernalis L.)
Ljekarniko ime: Herba Adonidis vernalis
Raste na suhom vapnenastom tlu u Srbiji, na nekim mje
stima u Srijemu i okolici Zagreba. Ima snaan i vlaknast
podanak. Naraste visoko do 30 cm. Listovi su viestruko
fino izrezani. Na vrhu svake pojedine stabljike nalazi se
po jedan lijepi veliki uti cvijet koji se razvija od travnja
do lipnja.
Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka i sui na zra
nom mjestu u hladu. To je vrlo dobra droga za lijeenje srca,
angine pektoris, trovanje s duhanom. Podstie mokrenje, po
boljava krvotok, obnavlja snagu srca. Lijei bubrege.
U obliku aja kavenu licu kuhati 2 minute u 300 g vode.
Tu koliinu podijeliti na 3 obroka: ujutro, u podne i naveer
poslije jela. Gornja se biljka uzima pod kontrolom lijenika.
GORUICA, slaica bijela (Brassica alba L.)
Ljekarniko ime: Semen Sinapis albae
Raste po naim vrtovima, itaricama i naputenim mje
stima, ima uspravnu razgranjenu stabljiku visoku do 60 cm.
Ima perasto ili lirasto zarezane listove. Svi su joj dijelovi
dlakavi. Cvate lijepim utim cvjetovima od svibnja do kraja
srpnja.
U jesen sabire se sjeme iz njezinih mahuna, dobro osui
i zatvori u limenke. Na narod je upotrebljava kao lijek
protiv eerne bolesti i zatvora; protiv navale krvi u glavu,
bolesne jetre, nesanice, bolesti dunika, reume i zapaljenja
plune maramice.

HMELJ, (Humulus lupulus L.)

Ljekarniko ime: Glandulae Lupuli
Hmelj se kod nas mnogo uzgaja u Vojvodini i Slove
niji, ima ga u Slavoniji i drugdje. To je povijua ija se stab
ljika (loza) digne na kolcima, za to postavljenim, i do est
metara visine. Listovi su trokrpasti i peterokrpasti i hrapavi.
Okien je laganim suhim iaricama koje su se razvile iz
mukih resica na enskim biljkama.
iarke se sabiru prije sazrijevanja i sue na toplom ta
vanu. U obliku aja: jedaa lica na pola litre vode. Pije se
triput na dan prije jela po alicu. Lijei zapaljenje bubrega,
bolesnu jetru, djeluje kao blag otrov, tjera mokrau i znoj.
Lijei bolesnu slezenu, lo apetit, umiruje, stiava i uspav
ljuje nerve. Lijei oboljelu unu kesicu, groznicu i osjeanje
straha. U proljee mogu se mladi izdanci jesti kao paroga.
Jastuk napunjem hmeljom uspavljuje i djeluje povoljno na
cirkulaciju krvi tvrdi dr Gostuki.
Hmelj sadri: eterino ulje, tanina, smole, holina, gorine
i narkotini alkaloid hopein. Praak iarki, koji se dobiva
lupanjem po njima, uzima se na vrku noa jedanput dnevno.
Lijei uzetost, greve u donjem trbuhu, nesanicu i sline
bolesti.
Sadri eterino ulje u svim svojim dijelovima. Cijela bilj
ka je ljekovita zbog svojstva izazivanja jaeg mokrenja i
uklanja nadimanje. Vrlo je dobar za starce koji slabo mokre.
Sjeme je jae od korijena i lia.
HRAST (Quercus petraea Liebl)
Ljekarniko ime: Cortex Quercus
Svatko od nas poznaje stablo hrasta. Stoga ga na ovom
mjestu neu opisivati. U proljee (dok se nije potpuno raz
vio) sabire se mlado lie i kora mladog hrasta, ali bez pluta.
(Samo srednja kora). Babuke u jesen kad sazriju.
Tri jedae lice sitno isjeckane kore stavi se u litru mli
jeka i prokuha. U sluaju trovanja gljivama ili bilo kojom
drugom hranom, neka se pije spomenuto mlijeko, sve dok
se ne pone povraati. Ako se upotrijebi na vrijeme tj. prije
nego li je otrov krvlju raznesen po tijelu, siguran je protu
otrov. Inae aj od kore jaa srce i stiava krvarenje crijeva,

eluca, krvavi kaalj i izbacivanje krvi. Spolja slui kao oblog

protiv konih bolesti. Vrlo je dobar protiv krvave grize, pre
hlade mjehura i povratne groznice. Kod ispiranja je sred
stvo protiv bijelog pranja kod ena. Slino djeluje i hrastovo
lie kod krvarenja iz maternice. Moe se u jednakim dijelo
vima mijeati s orahovim liem. Kod ispiranja uzima se
10 jedaih lica kore na litru vode. Od iste smjese moe se
kuhati i aj jedau licu na 2 decilitra vode kuhati 24
minute.
Kora mladog hrasta dobro se osui, grubo stue i 34
lice stave se u jaku komovu ili ljivovu rakiju da stoji
1014 dana. Od tog lijeka uzima se 1520 kapi u malo vode
prije jela. Lijei groznicu, bolesnu jetru, proljev, kamence u
jetri i bubrezima, te kolike.
IIROT, miriljava trska (Acorus calamus L.)
Ljekarniko ime: Rhisoma Calami
Moe se nai svagdje uz potoke, jarke, movare i stajae
vode. Naraste do metar visine. Cvate od lipnja do kolovoza.
Cvjetni grozd sjedi na dnu stabljike sa strane, vrlo je dugo
ljast, valjkast s vrlo gustim cvjetiima ukastozelene boje.
Podanak je vrlo razgranjen a lei na dugom horizontalnom
korijenu iz kojeg izrastu dugi kopljasti listovi. Iirot vrlo
slii barskoj perunici.
Podanak se sabire u proljee ili u kasnu jesen. Dobro
opran i prorezan sui se na umjetnoj toplini sprema na
suhom mjestu.
Iirot lijei jetra, organe za probavu, bolesti crijeva i
pospjeuje izbacivanje bubrenih kamenia. Rakija u kojoj
je kvaen iirot slui za ispiranje usta i uvrivanje zubnog
mesa; dodaje se i jakim rakijama za pravljenje likera. U sva
kom sluaju zdravo je popiti malu aicu rakije u kojoj je
kvaen iirot.
Iirot umiruje lupanje srca, tjera mokrau, jaa tek. Kao
aj za dezinfekciju plua, protiv nadimanja. Jednu licu
aja (usitnjenog korijena) preliti sa 300 g kljuale vode i
ostaviti poklopljeno 1015 minuta da stoji. Nakon toga se
ocijedi i pije triput dnevno prije jela po alicu. Ako se radi
o bolesti eluca, onda iirotov korijen treba mijeati sa isto
toliko preslice.

Iirot sadri: glikozid, eterino ulje, akorin, alkaloide,

smolu, krob i neke tragove holina.
Iirot u domainstvu moe da zamijeni cimet.
IVANJSKO CVIJEE, broika (Galium verum L.)
Ljekarniko ime: Herba Galii veri
Stabljika je drvenasta, esto puzava, cijela je biljka puna miriljivih,
zlatoutih cvjetia. Pri dnu je gra
nata i slabo maljava. Lie je sitno,
dugako s otrim vrhovima i s jed
nom ilom na sredini. Listovi su po
put vijenca (68) sloeni pri sva
kom koljenu. Cvate od srpnja do
rujna.
Za vrijeme cvatnje sabire se cije
la biljka i sui u hladu. Za vrijeme
suenja biljka pocrni.
Upotrebljava se u obliku aja kod
epilepsije i napadaja histerije; izlu
uje mokrau. Lijei upalu jetre,
bubrege i organe za disanje.

ISLANDSKA MAHOVINA, islandski liaj, gorski mah (Cetraria islandica (L) Achi.)
Ljekarniko ime: Lichen islandicus
Raste u umama viih planinskih podruja: Bosne, Crne
Gore, Slovenije i drugdje. Ima uspravnu stelju slinu grmu,
koja je u svjeem stanju ilava i poneto slii koi. To je vrlo
niska biljka. Njena strana okrenuta svjetlu maslinasto je ze
lene boje, a suprotna strana sva je zelenosiva s bijelim pje
gama. Steljka je obino crvenkaste boje. Suha mijenja boju.
Nema ni lista ni korijenja, ni mirisa; ukusa je gorkog. List
je poput neke opne. Raste sastavljeno i to na korijenu dru
gog bilja.
Sabire se od svibnja do rujna. Sui u hladu i sprema na
suho mjesto.

Upotrebljava se protiv plunih bolesti za poboljanje ape

tita. Islandsku mahovinu prethodno treba kvasiti u vodi
68 sati i kuhati u istoj vodi dok ne postane sluzava. Tad se
ocijedi i doda jedaa lica samljevenog ania i 2 lice pravog
pelinjeg meda. Od toga se aja pije nekoliko puta dnevno
po malu alicu.
Ovako pripremljen aj vrlo je dobar protiv svih upala,
nahlada, promuklosti, grevitog kalja, plunog katara. isti
i jaa sluznicu probavnih organa: eludac, crijeva, jetra, sle
zenu, guterau i mokrani mjehur. Lijek je protiv slabe pro
bave, neuredne stolice, ireva u crijevima i elucu, kao i pro
tiv eerne bolesti. Naroito je dobar za trudne i slabunjave
ene poslije poroda. Koristan je za rekonvalescente i djecu.
Pije se po dvije male alice dnevno, gutljajima.
Islandska mahovina oivljava i pokree crijeva. Ako se
jedna lica aja stavi u 23 decilitra vode, kuha 5 minuta
i pije triput dnevno, hladno, pola sata prije jela, poveava se
broj crvenih i bijelih krvnih zrnaca. Lijei kaalj, bolove u
crijevima. Kao sirup: 20 g na 300400 g vode da stoji nekoli
ko sati, tada se ocijedi u drugu alicu a na ostatak nalije
jo 300 g vode i taj ostavi nekoliko sati. Tada se spoje obje
tenosti u jednu posudu i kuha s medom do gustoe sirupa.
Islandska mahovina sadri kroba i do 70%, gorine 2%,
glikozida, eera, cetrariju, sluzi i drugih tvari u stanovitim
koliinama.
IMELA (Viscum album L.)
Ljekarniko ime: Stipites, Folia Visci albi
Tog grmovitog parazita moe se vidjeti po stablima vo
aka, naroito jabuka, hrasta i drugih stabala. Ja sam je na
ao i na stablu gloga. Ima zelenoukasto, vjeno zeleno,
zeljasto lie sa utim cvjetiima i plodovima koji su bijele
boje i puni ljepiva soka.
Sabiru se mlade granice (do tri koljena) i lie koje se
sui pri umjetnoj toplini i sprema na suhom mjestu.
Imelom se lijei padavica, grevi, arterioskleroza, povi
eni krvni tlak. Uzima se u obliku praka: dva puta dnevno
na vrhu noa ili pola ajne lice. Praak se popije s vodom,
vinom ili u jelu. Lijei smetnje u radu srca i klimakterij.
Inae se upotrebljava i u obliku hladnog ekstrakta; kvae-

njem, tri sata, u toploj vodi. Uzima se pola malene liice na

tri decilitra hladne ili mlake vode. Ta se koliina popije;
pola ujutro, a pola naveer, prije spavanja. Ili u prahu
jedna petina male lice na dan.
Imelu se moe upotrijebiti na razne naine: u obliku pra
ka (2 lice u kg meda dobro izmijeati). Uzima se 2 kavene lice dnevno. Moe se staviti u mlijeko, vino, u hranu. U
200 g vode stavi se kavena lica praka i pusti da stoji 8 sati.
Pije se gutljajima preko dana. Osim gore navedenih bolesti
imela ureuje stolicu, lijei nezdravu krv (naroito kod raka)
zaustavlja krvarenje, umiruje ivce. Lijei nesanicu, umljenje u uima. Kao aj uzima se dvije kavene liice na 300
400 g kljuale vode i ostavi poklopljeno nekoliko minuta
stajati. Pije se ujutro natate i jedan sat poslije veere
po alicu.
Imela sadri: zelenu smolu, masno ulje, eterino ulje,
viscin, sluz, steuu tvar, gumu, kiselinu i druge tvari.

JAGLAC, jagorika, migavec, visoki jegli (Primula offici

nalis Jacq.)
Ljekarniko ime: Radix, Flores, Herba Primulae
Jaglac sa utim cvjetovima cvate meu prvim cvijeem
u proljee. Jaglaca nalazimo vie odlika. Raste u svijetlim
umama, meu ivicama, grmlju. Odgaja se u vrtovima kao
ukrasna biljka. Cijela biljka je dlakava. Cvjetovi se nalaze
na kraoj ili duljoj stapci na vrku koja izraste od sa
mog podanka sloena u titastom cvatu. Listovi su neravni,
namrekani sa perastim ilicama.
Za vrijeme cvatnje sabire se korijen, list i cvijet. Treba
brati one biljke iji su cvjetovi izrasli na dugoj drci i nag
nuti su na jednu stranu, jer su ljekovitiji.
Jaglac je naroito dobar kao sredstvo protiv plunih bo
lesti, nesvjestice, lupanja srca. aj od cvjetova poveava
broj crvenih krvnih tjeleaca. Lijei zaepljenost, histeriju.
Uzima se korijen: trietvrtine lice na tri decilitra kljuale
vode triput dnevno po alicu. Lie je veoma bogato C vi
taminom. Pomae cirkulaciju krvi, bolje izbacivanje ispljuv
ka; protiv nesanice, migrene, neuredne menstruacije. Izvana
slui kao oblog na uboje (8 jedaih lica biljke stavi se u li
tru vode i kuha dok se ne ukuha na jednu treinu).

U ljekarstvu se upotrebljava pridanak ili cvijet. Pridanak

ili korijen bere se u proljee ili jesen. Osueni pridanak imade ugodan miris veoma slian anisu.
I cvijet i podanak upotrebljavaju se kao naljev: u litru
vode stavi se 23 lice cvijeta i pusti nekoliko sati kvasiti.
Tako pripremljen naljev vrlo uspjeno djeluje kao umirujue sredstvo: kao sredstvo za stiavanje glavobolje (migrene),
nervoze, nesanice, vrtoglavice i nesvjestice.
Napitak pripremljen od lice korijena na 300 g kljuale
vode vrlo dobro djeluje protiv bronhitisa. Uzima se triput
dnevno po alicu.
Jaglac lijei uzetost, bubrege, nesvjesticu, migrenu i re
umu, aj od suhog lia jaa ivce, lijei neuralgiju, kronino
zaepljenje. Pije se toplo po 2 alice dnevno.
JAGODA UMSKA (Fragaria vesca L.)
Ljekarniko ime: Folia, Herba et Rhisoma Fragariae
Jagodu nije potrebno posebno opisivati, jer je danas ve
svako dijete poznaje.
Sabire se cvijet i list za vrijeme cvata i sui u hladu.
List jagode umske vrlo dobro zamjenjuje ruski aj. Inae
aj pomae pri izluivanju mokrae, umiruje ivce. Vrlo
dobro isti krv. Lijei proljev.
Jagode plod lijei uticu, srane bolesti, tjera bubrene
i une kamence. Utjecajem encima (gljivica i vodenika) pre
tvara se eer u invertni eer, sadri vie vrsta kiselina:
salicilnu, limunsku, vinsku, tanin i duine tvari.
Po Kneipp-u treba jesti mnogo jagoda, jer one jaaju i
iste krv, koriste kod rastvaranja mokrane kiseline u krvi,
protiv kamenca u unoj kesici, bubrezima i mjehuru.
JEAM (Hordeum vulgare L.)
Sadri sluz, kroba preko 60%, stoga se i upotrebljava
kao lijek, naroito ako se pusti da proklije dobro osui,
stue i pretvori u slad. Taj slad u sebi sadri jedan ferment
koji pretvara krob u eer. To je vrlo dobar lijek za stare
bolesne ljude na pluima, protiv raznih upala, uljeva i promuklosti.

U dvije litre vode stavi se pola litre jema i ostavi 12

sati kvasiti. Ujutro dodamo nekoliko sitno isjeckanih smoka
va i stavimo sve kuhati na tihoj vatri 45 minuta do jedan sat.
Pijemo umjesto vode protiv ei ujedno rastvara sluz.
JASENAK, rusten (Dictamnus albus L.)
Ljekarniko ime: Radix Dictamni albi
Jasenak naraste i preko metar visine. Raste na suhim sun
anim mjestima kao i po kamenjarima gdje ima krenog
tla. Njegovi su listovi ili itavi ili ne
parno perasti. Obino ih ima po pet na
jednoj drki: konati su i vrlo slabo
nazubljeni. Iz razvijenog podanka tje
raju uspravne stabljike koje se razvi
jaju u okruglu glatku kronju. Cvjeto
vi su lijepe bijele ih ruiaste boje a
rastu u grozdovima na gornjem dijelu
stabljike. itava biljka mirie na li
mun.
U proljee ili u jesen sabire se kora
i korijen; list u proljee, a plod u je
sen kad sazrije. Korijen lijei bolesti
krvi. Tri jedae lice suhog korijena
prelije se s pola litre kljuale vode i
ostavi sat stajati. Pije se vie puta
dnevno po alicu. Suho lie u obliku
aja slui protiv bolesti probavnih organa, tjera nametnike
iz crijeva, aj od plodova lijei bolesti bubrega.
KAMILICA, bela rada, titrica, milica, abnjak (Matricaria
chamomilla L.)
Ljekarniko ime: Flores Chamomillae vulgaris
Kamilica se kod nas mnogo uzgaja, mnogo je i izvozimo.
U slobodi raste ponajvie u blizini naselja, nalazimo je na na
putenom zemljitu, u itaricama, uz puteve. Razvije se u
razgranani, do pola metra visoku stabljiku sa usko perastim
listovima. Cvjetovne glavice rastu pojedinano. Kad se glavica
prereze, uplja je i ugodnog mirisa. Cvate kroz itavo ljeto.

Sabiru se samo cvjetne glavice bez peteljke. Osuena mo

ra zadrati svoju prirodnu boju. Sui se u hladu na toplom
tavanu na plahti. Kamilica je jedna od najstarijih lijekova
u kuanstvu. Ublauje bolove i greve, regulira probavu,
lijei eludac. Dobro je sredstvo za ispiranje grla i usta.
Blagi aj daje se novoroenadi umjesto majinog mlijeka.
Koristi kod glavobolje i bolova u krilima. Jo uspjenije mo
e se uzimati u obliku praka: pola kavene lice sa eerom
ispije se s vodom kao aspirin. Za odrasle se priprema jaki
aj od kamilice. Dvije jedae lice cvijeta prelije se sa 200
300 g kljuale vode. Zatim ostavi jedan sat stajati (poklop
ljeno). Nakon toga se pritiskivanjem procijedi, po volji za
sladi i toplo pije. Tako pripremljen aj umiruje bolove ma
gdje se oni pojavili u naem tijelu, aj od kamilice ne smije
se kuhati, jer sadri hlapljivo ulje koje se kuhanjem ispari,
pa aj u tom sluaju ne vrijedi.
KADULJA, alfija (Salvia officnalis L.)
Ljekarniko ime: Folia Salviae
Kadulja raste na kamenitom tlu Dalmacije i Hercegovine.
Ona je zbijeni grmi, do 60 cm visine, bogat ograncima ko
ji su obrasli ovalnim s obje strane gusto maljavim listovima
sa slabo nazubljenim rubovima. U prljenastim nakupinama
razvijeni su cvjetovi ljubiastoplaviaste boje. U prirodi se
nadaleko osjea njezin jaki ugodan miris.
Sabire se lie i mlade grane prije cvatnje ili dok nije
biljka jo potpuno rascvjetala. Cvate od svibnja do srpnja,
a sui se u hladu.
U obliku aja alfija se upotrebljava protiv bolesti dinih
organa i plunih bolesti; kao sredstvo za jaanje apetita pro
tiv kalja, gripe, krvavog proljeva, znojenja, reume i za opo
ravak poslije tekih bolesti. Jaa eludac i podstie na rad.
aj je dobar i za ispiranje usta kod upale. Dobar je protiv
smetnji kod menstruacije i hemoroida; protiv svih unutarnjih
bolesti: jetre, bubrega i ivanih bolesti. Svjeim listovima
trljaju se zubi i zubno meso. Kao aj: jedaa lica na dva
decilitra kljuale vode. Pije se triput dnevno po jedna alica.
Moe se pripremiti i s vinom: u litru bijelog vina stavi se 8
jedaih lica sitno isjeckanog aja. To se 10 dana kvasi. Od
tog vina pije se mala aica poslije ruka i veere. Uzima se
dvadeset dana u mjesecu. Ne valja pretjerivati u upotrebi.

U ljekarstvu upotrebljava se samo kaduljino cvijee i li

e. Kadulju se koristi protiv znojenja, za jaanje, za bolju
probavu, za okrepu srca, za ispiranje i grgljanje.
Naljev: 23 lice kadulje prelije se s pola litre kljuale
vode. Pije se triput dnevno po alicu; djeluje kao sirup za
ope jaanje ivaca, poboljava probavu; aktivira cirku
laciju krvi, regulira menstruaciju kod ena; smiruje san i
uklanja nona znojenja. Upotrebljava se kod ispiranja desni,
krajnika i iria u ustima.
Lijei rane koje teko zarauju, proirenje i suavanje
vena i slui protiv svraba.
Kadulja sadri eterino ulje s elementima tujona, cineola,
salvona, borneola, gumastih tvari, tanina, kroba, smole i
jo nekih tvari.
KAUN OBINI, salep, vranjak, gorov cvijet, dremovac,
kukavica, pasja jaja, monica, (Orchis moris L.)
Ljekarniko ime: Tubera Salep
Kaun u svibnju svake godine kiti livade i panjake (na
roito u Hercegovini) svojim udesno lijepim cvjetovima.
Imade ih vie vrsta po krevima Hercegovine i oko Pirota i
drugdje. Kaun spada u familiju orhideja. Podzemni su gomolji razliiti i pod svakom biljkom imade dva: jedan svje
i krijepak, drugi smeuran i istroen.
Soni se gomolji sabiru za vrijeme cvatnje (u svibnju), niu
na vrpce i sue na suncu. Posve suhi drobe se u prainu koja
predstavlja lijek. To je salep.
Salep se u medicini koristi za hranu kao Tubera salep.
Salep u obliku aja ublauje izbacivanje katara, lijei kaalj,
proljev, promuklost, katar crijeva, grizu, dine organe, sluzokou, pomanjkanje apetita i druge bolesti. Vrlo je laka i pro
bavljiva hrana. Naroito kao lijek mnogo vrijedi za djecu i
starce. Brano salepa propusti se kroz sito i navlai s malo
hladne vode tek toliko da postane gusto poput maslaca. Na
tu masu nalije se vrele vode 20 puta toliko koliko iznosi
kaa. To je odlina i lako probavljiva hrana.
Salep se uzima pomijean sa eerom tri puta prije jela
po alicu dnevno. Djeca bi umjesto kave ujutro trebala
dobiti alicu salepa.

Isplatio bi se uzgajati kaun barem u mjestima gdje kod

nas uspijeva.
Kaun sadri u gomolju i do 40% sluzi, zatim eera, kro
ba, proteina, krea i sredstva protiv bolnih nadraaja.
KILAVICA, priputnica, sitnica (Herniaria glabra L.)
Ljekarniko ime: Herba Herniariae
Raste po kamenitim i pjeskovitim mjestima, po panja
cima i meu poljoprivrednim nasadima naeg primorja,
Like i Dalmacije. To je niska, puzava vrlo razgranjena biljka
do 15 cm visine. Listovi su vrlo sitni, dugoljasto ovalni, sa
jedva vidljivim cvjetiima u pazucima listova koji su raspo
reeni po itavoj stabljici. Cvate od lipnja do listopada. Za
vrijeme cvata sabire se itava biljka (ree noem pri tlu) i
sui se u hladu na zranom mjestu. Srodne dlakave biljke
ne vrijede jer nisu ljekovite.
Cijela biljka pomijeana (u obliku aja) u podjednakim
dijelovima s medvjeim groem, vrlo je efikasno sredstvo
za lijeenje bubrega i mokranih organa.
KIICA, grozniava trava, kantarija (Erythraea centaurium Pers)
Ljekarniko ime: Herba Centaurii
Kiicu moemo nai na brdskim livadama, svijetlim u
mama i meama. Ima uspravnu etvrtastu stabljiku razliito
uskih listova. Cvjetovi se razvijaju na vrhu metlaste stabljike
a boje su ruiaste. Sabire se cijela biljka za vrijeme cvata
i sui u hladu.
Kiica u obliku aja lijei bolesti eluca, pospjeuje ape
tit, otklanja potekoe u probavi; lijei groznicu, zaepljenost, slabokrvnost, reumu i umiruje ivano bolesne.
Kod pripreme aja uzima se 10 g ili jedna lica na pola
litre vode i kuha 23 minute. Pije se dnevno gutljajima po
alicu kad se loe osjeamo naroito ako nas boli eludac.
Lijei jetru i u. Moe se umjesto aja upotrijebiti u obliku
praka pomijeana s ananasom do 2 g dnevno. Povoljno dje
luje i kod poviene kiseline u elucu kao hladan aj. Alko-

holatura (1:1) lijei kone bolesti (izmasirati i ostaviti da se

samo osui). Kod eerne bolesti uzeti 1535 kapi u malo
vode.
Kiica sadri gorki glikozid eritaurin, smole, eera, vo
ska i eterinog ulja.
KOPRIVA MRTVA (Lamium album L.)
Ljekarniko ime: Flores i Herba Lamii albi
Raste po stjenovitim mjestima u blizini ljudskih naselja.
Cvate prljavo-bijelim cvjetovima.
Za vrijeme cvatnje sabire se list i cvijet i sui u hladu na
tavanu. U obliku alkoholature uzima se protiv krvarenja ma
ternice, bijelog pranja i to svaki sat po 30 kapljica razrije
enih s malo vode. Lijei slabokrvnost, upalu organa za di
sanje i staraki kaalj.
KOPRIVA, velika zgoa (Urtica dioica L.)
Ljekarniko ime: Folium, Herba et Radix Urticae
Korijen se sabire u proljee i jesen, list u proljee dok
je mlad, a itava biljka s korijenom preko cijele godine. Sje
me se bere u kolovozu i rujnu. Sui se u hladu.
Kneipp preporua svakome tko ima neistu krv da jede
pinat od kopriva, poto u sebi sadri veliki postotak A i C
vitamina.
Sjeme i list upotrebljava se protiv proljeva, vodene bo
lesti, astme, bijelog pranja, uljeva. isti krv. Glava se pere
odvarom cijele biljke protiv peruti. Lijei uticu, krvarenje.
aj od itave biljke: 3 jedae lice na 2 litre vode ostaviti
10 do 12 sati da se kvasi, zatim se pola sata poklopljen kuha.
Nakon toga ostavi se jedan sat poklopljen. Od toga lijeka
uzima se triput dnevno po alicu prije jela. Odvaja sluz iz
plua, isti eludac, jetra i crijeva. Lijek je protiv slabokrvnosti, uljeva; vrlo dobro sredstvo protiv malarije i ostalih
grozniavih stanja. Ako se 10 jedaih lica lia i korijena
pomijea s 2 jedae lice bokvice i licom pretucanih smrekovih bobica, i to kvasi 1014 sati u litri crnog vina, zatim
kuha pola sata s 4 jedae lice meda i nakon toga ostavi
pola sata poklopljen da stoji, onda lijei ireve u elucu i
crijevima. Taj se lijek uzima mlaan i to jedna jedaa lica.
Dobar je lijek protiv gihta, bubrenih bolesti i straha. Na-

vodno sok od korijena lijei mucanje ako se dnevno po ne

koliko kapi dri na jeziku.
Od lista mlade koprive prireuju se razna jela koja se pre
poruuju slabokrvnima. Kopriva je vrlo dobar lijek protiv
krvarenja iz maternice. Uzima se 20 jedaih lica lista velike
are koprive i prelije litrom kljuale vode, ostavi poklop
ljeno 16 sati da se kvasi. Nakon toga se procijedi i doda dvo
struko vie eera od procijeene mase. Od toga lijeka uzima
se triput dnevno po decilitar.
KOMORA, slatki kopar (Foeniculum vulgare Mill.)
Ljekarniko ime: Fructus, Herba et Radix Foeniculi vul
garis
Komora je slian anasonu, samo je vii. Odgajaju ga u
vrtu, ali se moe nai i poludivlji u slobodnoj prirodi, na
roito po kamenjarima u Hrv.
primorju, Dalmaciji i Makedoni
ji. Ima stabljiku visoku i do dva
metra. Stabljika je vrlo razgranjena sa viestruko izrezanim li
stovima. Ima ukaste cvjetove
koji se nalaze u velikim titovi
ma. Plod je dugoljastovaljkastog
oblika 68 mm duine i sav re
brast. itava biljka ima jaki mirodijski miris.
Od srpnja do rujna sabiru se
potpuno zreli plodovi, koji ugod
no miriu i slatkastog su ukusa.
Vrlo je dobar lijek protiv na
petosti trbuha, protiv smetnji u
probavnim organima, naroito
kad se pomijea s kamilicom. Sa
uspjehom ga uzimaju slabokrvne ene i one koje nemaju mli
jeka za svoj porod. Uzima se u obliku praka: jedna etvr
tina kavene lice poslije jela. Popravlja apetit i probavu. Ako
se jedna lica samljevenog sjemena kuha deset minuta u a
lici mlijeka i od tople tekuine pije svaki sat po jednu licu,
onda je to lijek protiv kalja, boli u prsima, greva, vjetrova,
loe probave, nahlade, gripe i trovanja jelom. Djeci za lije
enje nahlade i tvrde stolice, pomijean sa medom daje se
svaki sat po jednu licu.

Za bolesne oi 2 male lice ploda komoraa kuhati neko

liko minuta u 200300 g vode, procijediti i time ispirati oi.
aj vrijedi i za greve u elucu, ali se pije gutljajima.
KOPRIVA MALA, (Urtica urens L.)
Ljekarniko ime: Folia, Radix et Herba Urticae
Jednogodinja je biljka, slii velikoj aroj koprivi. Razli
kuje se manjim rastom, ali silno ari. Cvate od srpnja do
rujna. Raste svagdje po naputenim zemljitima, oko kua,
plotova i drugdje. Sadri ljutu tvar, encim za fermentaciju,
mravlju i taninsku kiselinu, hlorofil, mnogo raznih mineral
nih tvari, mangana, eljeza, magnezija itd. Neke su tvari
sline onima u pinatu, i ba te tvari povoljno djeluju na
eludac kao i na lijezdu guterau (pankreas). To je odlino
sredstvo koje drai i izaziva sluzokou, to je veoma dobro
protiv starih rana koje trunu.
aj od lia are koprive 2030 g na pola litre vode kuha
se 5 minuta da tjera mokrau, lijei bubrege i kone bolesti.
aj od korijena jo je efikasniji kod krvarenja, natrulih bu
brega. 4 lice lia kuha se u litri vina ili s medom i uzima
dva puta dnevno po alicu kod astme, a kod angine ovim se
ajem ispire grlo.
KESTEN DIVLJI (Aesculus hippocastanum L.)
Ljekarniko ime: Semen Aesculi, Cortex Hippocastani
Divlji kesten svatko od nas poznaje i nije ga potrebno po
sebno opisivati.
U proljee se sabiru pupoljci, cvijet i kora, a u jesen plod.
aj od pupoljaka cvijeta slui protiv uloga, neuralgije i
reume; kora i plod (bez iznutrice, samo smea kora) protiv
uljeva i poveane prostate, otoka monica i proirenih vena.
Pupoljke i cvijet kestena treba dobro osuiti i zatvoriti u li
menku, jer se rado kvari.
U kori divljeg kestena nalazi se: glikozid eskulina, razne
kiseline, tanin, boje, masno ulje, krob, smola. U svim dije
lovima stabla kao i u plodu ima saponina to je lijek protiv
konih bolesti. Prisutni saponin razrijeuje krv i time je ini
manje ljepljivom.

KOPITNJAK, lesevnjaa, kopitnik (Asarum europeaum L.)

Ljekarniko ime: Folium Asari, Rhisoma et Radix Asari
esto ga nalazimo u velikom mnotvu u naim listopadnim
umama. To je niska biljka s dugovjenim puzavim korije
nom. Naraste visoko do 15 cm. Obino ima dva lista koji
sjede na dugakoj drci. Listovi su srcasti i bubreasti do 8
cm iroki; sjajni, lijepe zelene boje, isprepleteni su ilicama.
Izmeu dva lista izbije mali tvrdi cvjeti ljubiaste boje s
kratkom krljavom drkom. Cijela biljka jako mirie na
kamfor i biber. Cvjeta u travnju i svibnju.
Od proljea do kolovoza sabire se itava biljka, a u jesen
podanak s korijenom koji prije suenja ne valja prati. Sui
se na umjetnoj toplini.
U obliku aja jedaa lica prelije se s dva decilitra
kljuale vode. Korijena se uzima pola jedae lice. Vrlo je
dobar lijek za izbacivanje ispljuvka (lajma). Kao alkoholatura 1:10 dvadeset kapi razrijeeno s malo vode triput
dnevno. Osim astme lijei povratnu groznicu, kaalj, uticu
i bubrege. Kod vee upotrebe moe doi do trovanja, stoga
ga valja oprezno uzimati.
Kopitnjak sadri: eterino ulje sa azoronom, kamfora na
roito u korijenu, sluzi tanina i gorku tvar.
KUKURUZ (Zea mays L.) Kukuruzna svila
Ljekarniko ime: Stigmata Maydis
Raste na stabljici na vrhu razvijenog klipa, narod je zove
i kukuruzni brkovi. Kao aj moe se s uspjehom upotrijebiti
za lijeenje pijeska u mokrai, protiv bolesti krvnih sudova,
bolesti srca i eerne bolesti. Vrlo je dobar lijek za stiavanje bolova u mokranoj beici kao i protiv kamenaca u bu
brenoj beici, te povienog krvnog pritiska. Jedaa lica nitastih njuki kuha se dvije minute u tri decilitra vode.
Kukuruzna svila sadri: klorofil (biljno zelenilo), fosforne
kiseline, masti i druge djelotvorne tvari.
Kukuruzne nitaste njuke treba brati dok kukuruzi nisu
potpuno sazreli, odnosno dok su u mlijenom stanju. Osuiti
u hladu na zranom mjestu. Ovako osuena svila je najdje
lotvornija jer sadri klorofil i ostalo.
Lijek je protiv rahitisa, kalja, stiava bolove u hrptenjai,
lijei bolesnu krv.
Pije se triput dnevno po alicu.

KRKOVINA, kruica, pasja ljeska, smrdljika (Rhamnus

frangula L.)
Ljekarniko ime: Cortex Frangulae
Drvo u obliku grma, raste u umama vlanih podruja.
iroko ovalni listovi su na dugakoj peteljci. Na njima su
sekundarni ivci paralelno poredani. Maleni zelenkasto-bijeli
cvijetovi pojavljuju se u svibnju i lipnju. Plodovi su malene
okrugle bobice, kad sazriju modro-ljubiaste su boje. Kora
je sivkasto smea i upotrebljava se kao droga. Kora se skida
s otrgnutih grana poetkom proljea tj. kad pomu kolati
sokovi i tada se kora lako ljuti od drva. Oljutena kora du
ine oko 30 cm sui se na suncu ili na umjetnoj toplini.
Slui lijeenju probavnih organa.
KUPINA DIVLJA (Rubus fruticosus L.)
Ljekarniko ime: Folia et Fructus Rubi fruticosi
Raste svuda po ikarama, na rubovima uma, pa i u sa
mim umama. Ima duge trnovite grane kao loza s perasto
sastavljenim listovima. Cvjetovi su bijeli ili svjetloruiasti,
plod je jagodasto crn. Ta je biljka svima poznata, pa posebni
opis i nije potreban.
U proljee sabire se korijen i mladi listovi sa vrikama,
a plod koncem ljeta kad sazri.
Ako se mlado lie vae, jaa zubno meso. Korijen, list
i plod slue protiv zapaljenja krajnika i gue.
Zdravi, lijepi zeleni listovi sue se u hladu. Dobro osueni
dre se u polivinilskim vreicama.
aj od lia upotrebljava se kod potekoa u mokrenju
i probavi. isti krv i lijei kone bolesti.
Jedna jedaa lica isjeckanog lia sa vrikama kuha se 3
minute u 23 decilitra vode i ostavi poklopljeno 1015 mi
nuta da stoji. Tada se ocijedi, pravim medom zasladi i toplo
pije vie puta dnevno. Za grgljanje nije potrebno zasladiti.
Treba jesti svjee kupine s malo vina, eera i cimeta. To
jaa eludac. Protiv trakavice treba tri dana jesti vrlo malo
unke, ribe i juhe, ali to vie zrelih kupina.
Kupina sadri tanina, soli, eljeza, raznih kiselina, eera
i jo nekih vrijednih tvari.

KONOPLJA (Cannabis sativa L.)

Ljekarniko ime: Fructus Cannabis
U plodu (sjeme) konoplje ima dosta masnog ulja, bjelan
evine, glikozid kanabin, malo smole koja upija.
Upotrebljava se list i sjeme. Uzme se 12 pune lice i
pola litre mlijeka; ako se pije vie puta dnevno po malu a
licu od toga sigurno lijei uticu. Koristi vrlo dobro kod te
kog zatvora, lijei bolesnu jetru. U obliku aja 12 pune
lice lia s pola litre vode kuhati 46 minuta. Piti hladno
po 2 alice dnevno protiv kronine reume. Kuhano sjeme je
odlino sredstvo protiv reumatinih bolova.
KRASTAVAC (Cucumis sativus L.)
Ljekarniko ime: Semen Cucumeris
Krastavac nije potrebno opisivati, jer ga i djeca poznaju.
Sadri bjelanevine, eera, mineralnih soli od svega naj
vie vode.
Sok krastavca ene upotrebljavaju za poljepavanje lica,
jer on daje svjeinu koi lica. Sjemenke iz zrelih krastavaca
se povade, operu i dobro osue. U obliku aja mala lica na
200 g vode kuha se 68 minuta. Time se lijee mokrani
organi, oivljava rad bubrega i bolje je izluivanje mokrae.
U istu svrhu moe posluiti i plod dinja i lubenica.
LAN (Linum usitatissimum L.) Laneno sjeme
Ljekarniko ime: Semen Lini
U medicini se danas mnogo upotrebljava laneno sjeme
kao zatitno sredstvo protiv upale eluane sluznice, upale
dinih organa, zatim i kao blago sredstvo za otvaranje. La
neno se sjeme stavi u vreicu i dobro ugrije te slui za lije
enje ireva furunkula (potkonjaka).
LAZARKINJA, mirisni bro, diea perla (Asperuta Odorata L.)
Ljekarniko ime: Herba Asperulae
Raste u bukovim umama. Stabljika joj je uspravna i vi
soka do 50 cm: U prljenima ima duge jajaste listove dok su
na vrhu stabljike sitni bijeli cvjetii, koji su izrasli u cva-

tovima; prijatnog je i jakog mirisa. Cvate od svibnja do

srpnja. Sabire se cijela biljka im pone da cvate. Sui se u
hladu na zranom tavanu.
Upotrebljava se za razne bolesti: lijeenje ivaca, lupanje
srca, migrene, pijeska u mjehuru i drugih tegoba. Cvijet mi
jean sa kamilicom i lipom zamjenjuje ruski i kineski aj.
Moe mu se dodati i list od umskih jagoda. Zbog aromati
nog mirisa neki ga mijeaju s duhanom.
U suhom stanju jako mirii na kumarin koji uspavljuje.
Osim kumarina sadri eterino ulje, tanin i gorine.
Jedna lica usitnjenog aja sa 200300 g kljuale vode
da stoji poklopljeno 68 minuta, zasladi se medom i doda
limunova soka; time se lijei nesanica kod djece i starih
ljudi. Lazarkinja ima antiseptiko svojstvo zbog prisutnosti
kumarina. Kod utice, bolesne jetre, ili slezene svojom organ
skom kiselinom poveava mokrau i rastvara kamence.

LADOLE, divlji ladole, slak (Convolvulus scammonia L.)

Ljekarniko ime: Radix Scammoniae
Ladole je puzava biljka koja se penje po grmlju i ogra
dama. Njegova loza znade dosei duljinu do 5 metara. Listovi
su trouglasti, srcastoklinasti sa
irokim i uglastim, koso savije
nim uima pri dnu. Cvjeta od
srpnja do konca rujna u velikim,
okrenuto zvonastim, bijelim ili
crvenkastim cvjetovima u grupi
od 79 cvjetova na dugoj drci
koja tjera iz pazuha lia. Ima ih
vie vrsta pa treba obratiti pa
nju na sliku.
Za vrijeme cvatnje sabire se
itava biljka s korijenom i sui
u hladu.
Ladole se uzima kao aj u do
zi jedae lice na 3 decilitra klju
ale vode, ili alkoholature koja
se uzima sa malo aja bijelog sljeza mala kavena lica tri
put dnevno. Pojavi li se ee stolica, onda taj dan treba

prestati sa uzimanjem. Naroito lijei bolesti ui i unu kesicu, bolesti jetre, mokrani mjehur, reumatizam, zubobolju,
arteriosklerozu, vodenu bolest i bolesti eluca.
LAVANDA, despik (Lavandula officinalis Chaix, L. latifolia Moedik.)
Ljekarniko ime: Oleum, Flores Lavandulae
Lavanda je samonikla biljka koja raste u Dalmaciji na
suhim i toplim obroncima. Gaji se i u vrtovima. To je polugrm koji naraste visoko do 60 cm. Pri dnu je granat. Grane
su etverouglaste i polegle. Listovi su slini rumarinu, sivozelene boje sa lijezdama na naliju, neto unazad svinuti.
Cvate u ljetu. Cvjetovi tvore modre prljenaste klasove. Pri
jatnog je jakog aromatinog mirisa, ukusa gorkog i ljutog.
Od srpnja do rujna sabiru se vrci stabljike sa cvijeem.
Sui se u hladu na zranom mjestu i sprema u polivinilske
vreice.
U obliku aja jedaa lica prelije se s dva decilitra klju
ale vode. Moe se upotrijebiti kao sredstvo za inhalaciju
(udisanje pare). Na narod aj koristi protiv bolova srca,
vrtoglavice, glavobolje, ivane rastrojenosti, navale krvi u
glavu, protiv greva. Jaa tek, dobar je protiv upale bronhija
i napada astme. Sniava temperaturu, umiruje i regulira rad
srca.
Lavanda je efikasnija ako se mijea s kamilicom u jed
nakim dijelovima. Dvije pune lice aja prelije se s pola
litre kljuale vode i ostavi da stoji poklopljeno 10 minuta.
Piju se 3 alice dnevno, gutljajima.
Lavanda sadri mnoge tvari koje su korisne za ljudsko
zdravlje: linalola, barneola, eterinog ulja, geraniola, gorinu
itd.
LIPA (Tilia officinarum Crantz, T. grandifolia Ehrh.)
Ljekarniko ime: Flores Tiliae
Raste u umama, uzgaja se u parkovima i drvoredima uz
ceste. Naraste i do 30 metara visoko. Postoji vie vrsti lipa;
sve su manje-vie ljekovite. Kako veina ljudi lipu poznaje,
poseban opis nije potreban.
Lipa cvate od lipnja do konca srpnja. Sabire se cvijet sa
pricvjetnim listovima ako je lijepe zelene boje, bez re. Inae

se bere samo cvijee i to im su se cvjetovi otvorili, prije

nego li ostare i promijene boju, jer u tom sluaju droga ne
vrijedi. Sabrani cvjetovi suenjem moraju zadrati svoju pri
rodnu boju i ugodan miris. Sue se u hladu, najbolje na pro
zranom tavanu.
Lipov cvijet lijei prehladu i organe za disanje. Tjera
znoj i mokrau, pospjeuje stolicu. Lijei trajan kronini
kaalj, bolove kod mokrenja, isti krv. Lijei ivce od uzbu
enja i umora.
Lipa sadri eterino ulje, glikozid, eer, tanin, hesperedin, gume, sluzi, smote i drugih tvari.
Tko pije redovito aj od cvijeta lipe (usitnjen 2 lice na
300400 g kljuale vode) pomijean sa licom meda, ne
mora se bojati upale plua ili dunika. Ako se bolesnik od
lui da pije dnevno litru lipovog aja isti mjehur, umi
ruje ivce, lijek je protiv bubrenih kamenaca i protiv znojenja. Svejedno je da li aj pijemo ili ga upotrijebimo za
kupelj. U tom sluaju iste se pore koe, aj probija kroz
kou i lijei.
LOVOR (Laurus nobilis L.)
Ljekarniko ime: Folia, Fructus, Oleum Lauri
Rairen na Sredozemlju kao drvce. Zimzelen ije lie ima
i do 10 cm duine. Protrljano lie ima ugodan miris. Suhi
listovi slue zainu i djeluju nadraujue te ga se moraju
odrei koji boluju na elucu ili crijevima. Bobice isto slue
zainu i tu kao i kod listova treba biti na oprezu.
LINCURA, siritarka uta, vladislavka, encian, gorica
(Gentiana lutea subs, symphandra Murb.)
Ljekarniko ime: Radix Gentianae
Raste na planinskom i predplaninskom podruju, na gor
skim travnjacima, naroito u Sloveniji, na Velebitu i Bosni.
Stabljika joj je uspravna, okrugla i glatka; iznutra uplja.
Naraste visoko i preko metar, listovi su nasuprotni, ovalno
iroki. Cvjetovi su zlatoute boje i nalaze se u pazucima i
gustim skupinama. Cvjeta od srpnja do rujna. Podzemni dio
biljke veoma je razvijen: ima debeo kolutian podanak i
korijenov sustav (glavno i razgranato korijenje doivi i 60
godina).

U jesen sa sabire podanak s korijenom, ali tako da se

mali dio korijena ostavi u zemlji kako bi se biljka mogla da
lje mnoiti. Nakon toga to se podanak i korijen dobro oi
ste, deblji komadi proreu sue se na toplom tavanu u
hladu. Suhi se korijen sprema u limenku, dobro zatvori i
uva na suhom mjestu. Lincure ima vie vrsti, ali je najljekovitija uta.
aj od lincure upotrebljava se protiv kruljenja u elucu,
protiv bolesti probavnih organa, slabokrvnosti, slabih ko
stiju, krofuloze i glista; slabog apetita; lijek poveava broj
crvenih i bijelih krvnih tjeleca zrnaca. Navodno lijei
i svaku groznicu.
Korijen lincure ne smije se kuhati. Uzima se u obliku
praka dva puta dnevno po pola kavene lice. Djeca uzimaju
polovicu gornje doze. Priprema aja: mala kavena lica
lincure stavi se u pola litre vode i ostavi 4 sata kvasiti. Uzi
ma se dva puta dnevno po malu alicu. Lincura se moe kva
siti i u dobroj prirodnoj rakiji ili vinu 1:10. Pije se u podne
i naveer po pola aice i izvrstan je lijek za umirenje elu
anih bolova. Da se dobije bolji okus, moe se dodati rakiji
ili vinu uz lincuru malo ploda od anisa.
Lincura sadri glikozide gencianu i genciopikrin, zatim
eer, gume, pektina i drugih tvari.
MAUHICA DIVLJA, dan i no (Viola tricolor L.)
Ljekarniko ime: Herba et Flores Violae tricoloris
Nalazimo je po njivama, po ikarama, strnitima i obrae
nom zemljitu. To je nizak razgranjen grm do 25 cm visine.
Stablo je trouglasto uplje. Listovi su srcoliki i jajasti. Cvje
tovi se nalaze u pazucima listova nasaeni na dugim stapkama, areni u vie boja: plava, uta, bijela ili ljubiasta.
Svjea biljka sadri razne organske kiseline, eterinog ulja
sa salicilom, sluzi, tanina, eera, treslovine i saponinskih
tvari.
Upotrebljava se itava nadzemna biljka za vrijeme cvatnje
i sui na zranom mjestu u hladu.
U obliku aja lijei kone bolesti, skrofulozne osipe, po
kree razmjenu tvari, olakava stolicu, tjera znoj, mokrau i
lijei reumatizam. Moe se mijeati s kamilicom, rutvicom i
drugim biljkama. Dobra je i kod kone bolesti ljuskavca
(psoriasis). Doza 1520 g na pola litre kljuale vode.

Sabiru se latice kad su potpuno razvijene i sue se u

hladu na zranom mjestu.
Upotrebljava se za ispiranje krajnika, protiv boli u pr
sima, kroninog bronhitisa i greva u elucu, organa za di
sanje i protiv kalja.
Kod doziranja treba biti na oprezu, jer kod uzimanja ve
ih koliina moe doi do trovanja. Zato je najbolje uzimati
pod nadzorom lijenika.
MAK TURINAK, divlji mak, poljski mak, puperlica (Papaver rhoeas L.)
Ljekarniko ime: Flores Rhoeados
Svojim velikim arkocrvenim cvjetovima vidljiv je na da
leko po naim itnim poljima, uz puteve, po eljeznikim
nasipima, na neobraenom naputenom zemljitu. Slian je
pitomom maku samo je slabijeg uzrasta. Ta biljka toliko je
poznata, da poseban opis nije potreban.
MASLAAK, radi, mljenjak, popino gumno, uti dimac,
uanik (Taraxacum officinale Web.)
Ljekarniko ime: Radix Taraxaci cum herba
Maslaak je svakome poznata biljka s naih travnjaka.
Na narod ga mnogo troi u proljee u obliku salate. U lje
kovite svrhe skuplja se cijela
biljka u proljee: korijen, mlado
lie s cvjetnom krunom. Odr
venjeli i truli korijen ne valja za
lijek.
Mladi listovi s korijenom i ro
zetom beru se u proljee i sue
na suncu ili umjetnoj toplini. Na
brani korijen opere se, proree i
sui na suncu ili umjetnoj to
plini.
Za lijeenje se uglavnom upo
trebljava itava biljka s korije
nom.
Maslaak u obliku aja stee,
tjera mokrau, koristi protiv tvr
de stolice; jaa eludac, poprav-

lja probavu, lijei uljeve, nesanicu, zaustavlja krv, lijei

bolesnu jetru, slezenu. Pospjeuje menstruaciju. Lijei u
nu kesicu, tjera kamence, isti krv i lijei nutarnje organe,
nateklu jetru i kone bolesti.
Ne valja ga dulje vremena uzimati, poto tetno djeluje
na probavu.
Maslaak sadri insulin, bjelanevinu, gorinu, vosak i
druge korisne tvari.
LJOSKAVAC, poganeva trava, pljuskavac (Physalis alkekengi L.)
Ljekarniko ime: Fructus, Baccae Alkekengi
Ljoskavac raste svagdje po ikarama, vinogradima i svi
jetlim umama. Naraste do 50 cm visoko. Listovi su jajasto
trouglasti.
Cvjetovi su zvonasti, zelenkasto-bijele boje. Plod je crvena
sjajna boba veliine divlje trenje, zatvorena pojedinano
u jako nabreklu poput opne napuhnutu vie uglatu aku.
Plod sazrijeva u ranu jesen, kiselkast je i moe se jesti. Tre
ba pripaziti da plod ne doe u dodir sa akom koja je vrlo
gorka. Sabire se zreo plod i sui na umjetnoj toplini na pe
i ili u penici. Kad je suh mora pod prstima utati. Svoju
crvenu boju mora zadrati i nakon suenja.
Suh plod upotrebljava se protiv tekoa u mokrenju, kro
ninog katara mokrane beike, pijeska i kamenca u bubre
noj i mokranoj beici.
Kao aj 20 g na pola litre vina ili vode kuhati 12 minute.
Preko dana piti gutljajima. Ne smije se mnogo, esto i dulje
vremena uzimati jer truje eludac.
MATINJAK, pelinja ljubica, miloduh (Melissa officina
lis L.)
Ljekarniko ime: Folia Melissae
Raste u vrtovima, ali se poludivljeg moe nai u blizini
naselja uz ograde, ivice, a gdje-gdje i u umi. Ja sam ga do
sta nabrao u selima na podnoju Kalnika. Naraste do 60 cm
visine, sa iroko-jajolikim listovima koji su po rubovima
grubo nazubljeni. Listovi lee na dosta dugim peteljkama i
slie malo koprivi. Cijela biljka intenzivno mirii na limun.
Cvjeta od srpnja do rujna u bijelim ili ljubiastim cvjeto
vima, koji su prije nego li se razviju ukaste boje i rastu u
cvatovima u pazucima gornjih listova.

Lie se sabire kratko vrijeme pred cvatnju, a cijela biljka

sa vrikama i liem za vrijeme cvatnje. Sui se brzo i opre
zno na tavanu, i to tako da se naslae u tankim slojevima
kako ne bi promijenila boju. uva se na suhom mjestu u
polivinilskim vreicama.
aj od listova: jedaa lica prelije se s dva decilitra klju
ale vode. aj je dobar protiv glavobolje, slabosti ivaca,
nervoze, proljeva. Ublauje greve, bolesti srca, eluca i zubobolje. Pomae kod besanice, plunih bolesti i slabokrvnosti. isti krv, pomlauje srce, krijepi duu i rastjerava turob
ne misli. Lijei zujanje u uima. Stvara ugodno raspoloenje.
Podstie organizam na rad i otpor. Osobito se preporua
trudnim enama i maloj djeci po malu alicu kad ih zaboli
trbui. Budu li spomenuti aj pile trudne ene, mnogo e
im koristiti. I, posve sigurno, nee roditi nakaze, kao kod
upotrebe kemijskih preparata.
Matinjak u sebi sadri eterino ulje s elementima citrola
gerainola, lanilola, klorofila, tanina, smole i gume.

MAJINA DUICA, tamjanika, timijan, bakina duica, po

povac (Thymus serpyllum L.)
Ljekarniko ime: Herba Serpylli
Raste u velikim koliinama na suncu izloenim breulj
cima, suhim travnjacima, jarcima uz cestu i na meama. Do
nji dio joj je drvenast i polegnut. Iz njega izbijaju vrijee
koje uspravno rastu visoko do 30 cm. Listovi su sitno jajasti,
grimizni cvjetovi ine okruglasto zbijene cvatove na vrhu stabiljke. Cvate itavo ljeto i ima jak i ugodan miris.
Sabire se itava biljka bez odrvenjelih dijelova. Ne smije
se upati, nego noem rezati. Sui se na zranom tavanu u
hladu.
Lijek je protiv eluanih poremeaja, bolesti plua, dinih
organa, tvrdokornog kalja, slabokrvnosti, poveanog luenja
ui, bolesti mjehura, angine, bubrega, enskih bolesti. Po
mae kod slabijih ivaca i neurastenije. Poveava fiziku
snagu bolesnika. Lijei vrtoglavicu, bolove u zglobovima,
krofulozu. Dobro je djecu kupati u odvaru majine duice
radi jaanja ivaca.
Priprema: jedna lica aja na 34 decilitra kljuale vode,
ostaviti poklopljeno 1015 minuta. Zatim ocijediti, po elji

zasladiti (bolje medom), dodati malo soka od limuna i piti

gutljajima preko dana. Koristi kod kalja, bronhitisa, nesa
nice, plunih katara, migrene, astme, proljeva, nadimanja,
ira u elucu i skrofula.
Majine duice imade vie vrsta. Neke se vrste mijenjaju
prema stanitu kao i dlakavosti stabla i listova. Jedna pod
vrsta ima sasvim uske listie: miris joj je smolast i ukus aro
matian. Sadri eterino ulje s elementima timolakarvakrola,
tanina i gorine.
MRAVINAC, vranilova trava, divlji mauran, dobra misel
(Origanum vulgare L.)
Ljekarniko ime: Herba Origani
Mravinac nalazimo najee na kamenitom neobraenom
tlu, na suhim sunanim livadama, svijetlim umama, ika
rama i ivicama. Ima jajolike kopljaste listove, naraste vi
soko do 40 cm. Cvijee mu je crveno, rijetko bijelo, razvija
se na vrhu stabljike, prijatnog je mirisa. Za vrijeme cvata
sabire se biljka od gornje polovice ili vrike i njeno lie te
se sui u hladu na zranom mjestu.
Lijei prehladu plunog katara, bolesti eluca, maternice,
slabe probave, utice i slabog izluivanja eluanih sokova.
Povoljno djeluje na itav nervni sistem.
Sadri eterino ulje s elementima cineola, kamfora, tanina,
boneola, soli i drugih tvari.
MILODUH, blagovanj, sipan, izop, sapunirka, (Hyssopus
offinalis L.)
Ljekarniko ime: Herba Folia et Flores Hyssopi
Miloduh se razvije u grm visok do jednog metra sa stab
lom koje je pri dnu drveno, obraslo uspravnim i jako lisna
tim granama; ima zeleno-crne lancetaste listove skoro bez
draka. Gaji se u vrtovima, ali se moe nai i na suhim ka
menitim mjestima. Naroito se moe nai po kamenjarima
june Srbije, u Kranjskoj i Tirolu. Cvjeta od srpnja do li
stopada. Cijela biljka ugodno mirii. Za lijek se upotrebljava
cijela biljka osuena na zranom mjestu u hladu. Ova biljka
vrlo dobro djeluje kod oboljenja organa za disanje. Upotreb
ljava se kao naljev (prelije kljualom vodom). Lijei kaalj,
plune bolesti; koristi kod izbacivanja ispljuvka, izvana po-

sve moe zamijeniti bijeli sljez. Jedna lica lia ili cvijeta
prelije se sa 300 g kljuale vode.
Cvijet je ljubiast, ruiast, rjee bijel, nalazi se na vrho
vima stabljike gusto poredan u pazuhu lista.
Vrlo je dobar lijek protiv bolesti crijeva, astme, krajnika,
reume, kalja i slabe menstruacije.
Sadri eterino ulje, alkaloid, hesperedin, smolu, tanin,
jabunu kiselinu i druge tvari.
MASLINA (Olea europaea L.)
Ljekarniko ime: Oleum Olivarum, Folia Olivae
Porijeklom je po svoj prilici iz Palestine ili Male Azije.
Ne podnosi veliku udaljenost od mora. Maslina je vrlo zna
ajna za ivotni standard dalmatinskih poljoprivrednika. Ne
samo to je maslinovo ulje jedno od najkvalitetnijih, nego je
i svestrano i ljekovito: lijei tvrdu stolicu, istjeruje kamence
iz ui, osim toga slui kao podloga za razne masti koje lijee
kone bolesti. Spreava djelovanje raznih bakterija. Protiv
katara uzima se 1015 kapi na kocku eera triput dnevno
prije jela. Da grije eludac i jaa probavne organe uzimati
natate po licu. Protiv zaraznih bolesti dvije kavene lice
dva puta dnevno. Snizuje temperaturu. Stiava greve u cri
jevima i otvara prolaze iz une kesice i jetre, uzima se
100200 g svakih 3 sata i protiv unog napada. 4 puta
dnevno protiv poveanog krvnog pritiska i malarije. Poslije
ulja popiti malo crne kave da se ukloni lo zadah iz ustiju.
MEDVJEE GROE, medvetka, planika, gornik (Arctostaphylos uva ursi L.)
Ljekarniko ime: Folia Uvae-ursi
To je vjeno zeleni grm koji naraste i metar visoko. Moe
ga se nai po svijetlim borovim umama, na pjeskovitom i
kamenom tlu. Voli otvorena sunana mjesta planinskih pre
djela: Like, Bosne, Sandaka i Alpa. Odvenjeli ogranci u po
etku lee na tlu, ali im se zeljasti zavreci isprave. Brojni
listovi trajno su zeleni i glatki. Cvjeta od travnja do lipnja u
bijelim i ruiastim cvjetiima, objeenim u grozdovima.
Plod je grimiznocrvena branjava boba.
List se sabire od svibnja do srpnja, sui se na umjetnoj
toplini i sprema na suho mjesto.

aj od listova naroito lijei poveanu prostatu, mokrane

organe, proljev, eernu bolest. Plod je zdrava boba iz koje
se moe pripremiti ukusan zdrav pekmez.
List se upotrebljava u obliku aja: jedaa lica lista kuha
se u 4 decilitra vode 3 minute. Efikasnije je lie uzimati
u obliku praka dva puta dnevno: ujutro i naveer po pola
kavene lice, zalivene s malo vode kao aspirin.
Lie slui kao dezinfekciono sredstvo mokranih kanala,
specifino kod kroninog zapaljenja beike, i drugih bolesti.
Medvjee groe sadri tanina, klorofila, glikozid kao arbutin, gorku tvar, kiseline i drugih tvari.
MEDVJEI DLAN, meja apa
lium L.)
Ljekarniko ime: Radix Heraclei

(Heracleum

sphondy-

Raste uz ivice livada, na umskim putovima, uz potoke i

rubove uma. Ima izbrazdanu uspravnu stabljiku koja izraste
preko metar visoko. itava je
biljka manje-vie kratko dlaka
va. Donji listovi su krpasti do 60
cm veliki. Prema gore sve su ma
nji i sitniji. Cvijet je velika kiobranasta kita s oko 20 drki. Sli
an je cvijet angelike. Stabljika
je uplja. Prerezana jako mirie
na vrtnu mrkvu. Takav ima i
okus.
U obliku aja popravlja proba
vu. U obliku alkoholature (30
kapljica razrijeeno s malo vo
de) dva puta dnevno navodno
koristi protiv impotencije. Ili kao
praak 12 grama dnevno (na
vrku noa).
Postoji mnogo podvrsta, ali za lijek slui gore opisan s na
roito otrim, ljutim i gorkim korijenom. Koristi kod padavice i loe probave. Uzima se jedna mala lica korijena usit
njeno na 400500 g vode da stoji 8 sati. Pije se gutljajima
preko dana.
Medvjei dlan sadri arginin, glutamin, galaktan, araban
dok u plodovima moe se nai dosta eterinog ulja.

MILOGLED (Sanicula europaea L.)

Ljekarniko ime: Radix et Herba Saniculae s. Diapesiae
Pripadnik porodice titarka (Umbelliferae). U srednjem
vijeku vrlo cijenjena biljka, s kojom su se lijeile bolesti di
nih organa, eluca, crijeva, razna krvarenja itd.
Milogled raste u sjenovitim i vlanim umama Evrope,
Azije i Afrike. Uglavnom nalazimo ga u bukovim umama.
To je trajna biljka s razdijeljenim, odnosno rascijepanim li
stovima i sa sitnim glaviastim titcima, u kojima su smje
teni malobrojni bijeli ili ruiasti cvjetovi.
Za lijek su uzimali korijen ili itavu biljku. Vjerojatno
sadri saponim, te tvari koje steu. Jo i sada u narodnoj
medicini koristi se za ispiranje drijela, zubnog mesa, rana.
Openito je sredstvo protiv krvarenja.
* MRAZOVAC, leskovik, jesenji kaun (Colchicum autumnale L.)
Ljekarniko ime: Semen Colchici, Bulbus Colchici
Moemo ga nai (uvijek u velikom broju) u jesen po vla
nim livadama. U rujnu izbijaju iz zemlje svijetloljubiasti ili
ruiasti poveliki cvjetovi. Naraste do 20 cm visine (bez li
stova). U proljee istjera 23 lista (ne viih od 25 cm).
Slini su listu mladog kukuruza. U sredini izmeu listova
istjera tobolac koji sadri mnogo sjemenaka, koje su kad
sazore tamnosmee. Tobolci se sabiru u svibnju i lipnju (prije
konje sijena). Osue se na suncu. Sjemenke iz tobolca po
vade se, jo dosue i spreme u limenke koje se hermetiki
zatvore (ili u polivinilske vreice).
Sjemenke se upotrebljavaju u obliku alkoholature 1535
kapi dvaput dnevno razrijeeno u malo vode. Lijei
astmu, luenje mokrane kiseline, kroninu reumu. Sniava
visok krvni pritisak.
U pola litre alkohola (96% jakog) stavi se (50 g) sjemenki
mrazovca i pusti da stoji 10 dana. Svaki dan treba bocu je
danput protresti. Nakon toga se ocijedi i upotrebljava za
spomenute bolesti. Vrlo je dobro masirati se gornjim alko
holom kod bolova u kriima. Ako se eli uzimati za unutar
nje lijeenje traiti nadzor lijenika.

NEVEN, prstenac, vrtni ognja (Calendula officinalis L.)

Ljekarniko ime: Flores Calendulae
Raste odgajan po vrtovima i grobljima. Stabljika je tek u
gornjem dijelu jae razgranjena. Sva je obrasla kratkim me
kim dlaicama. Svaki pojedini ogranak zavrava velikom
glavicom cvijeta narancastoute boje, ija je koturica prema
unutar uvinuta. itava biljka uljasto je ljepljiva i ugodno
mirie. Naroito cvjetovi imaju jaki miris. Cvjeta od lipnja
do listopada.
Za vrijeme cvata sabiru se cvjetne latice i cijela biljka.
Cvjetne latice imaju najveu vrijednost. Sue se u hladu na
toplom tavanu.
aj od cvjetnih latica lijek je protiv utice, bolesti bu
brega, krofuloze, slabokrvnosti i ope slabosti, kod tekoa
pri mokrenju, bolesti maternice, za izazivanje menstruacije.
Lijei groznicu. Za vanjsku upotrebu: lijei ireve, nazebine i ranjavu kou u obliku obloga. Sitno isjeckana cijela
biljka, pomijeana s jestivim lojem ili svinjskom mau
(koja nije soljena), lijei ireve, liajeve (ekceme) i krofulozu.
Kneipp preporua aj od nevena (10 g na 200 g vode samo
da zavri) kod zapaljenja eluanih ireva, dnevno 68 puta
po jednu licu. Isto tako kod otoka jetre, slezene i utice.
Ako se uzme malo cvijea s liem, to kuha u mlijeku i uzi
ma triput dnevno po alicu lijei krofulozne ireve i stvrd
nute lijezde.
Neven sadri kalendulin, eterino ulje, jedan saponin, salicilne kiseline i gorinu.
OAJNICA, jetrenjaa, smrdua, gorika, marulja (Marrubium vulgare L.)
Ljekarniko ime: Herba Marrubii albi
Raste na suhim kamenitim krenjacima, panjacima i po
red putova. Stabljika joj je uspravna i dlakava, visine do 50
cm. List bijelo-srebrn, pokriven gustim bijelim maljama.
Cvijet je bijel i zbijen u male gomilice bez peteljaka, s iz
gledom neprekidnog klasa. Time se razlikuje od crne ko
prive. Cijela biljka ima jak i neugodan miris. Ukusa je gor
kog i ljutog. Cvjeta od srpnja do rujna.

Sabire se nadzemni dio biljke i sui u hladu. Prema tvr

enju dr Gostukog najlake se uzima u obliku alkoholature:
6 jedaih lica suhe biljke stavi u litru bijelog vina i ostavi
8 dana kvasiti. Od tog vina bolesnik uzima 12 decilitra
dnevno. Navodno je ta biljka jedna od prvorazrednih za lije
enje plunih bolesti, stanja poslije gripe, zatim u poetnoj
tuberkulozi s ranama u pluima i grozniavim sta
njima. Protiv malarije, tifusa i trbunih groznica. Popravlja
apetit i vrlo je dobra za izbacivanje ispljuvaka.
Oajnica isti krv, rastezuje, oivljava lijezde. U obliku
aja jedna lica na 300400 g kljuale vode, ostaviti poklop
ljeno 1015 minuta po strani. Pije se dvaput dnevno po a
licu. Lijei bolesti ivaca, katar dinih organa, kaalj, katar
eluca, oteenu jetru, uticu i druge bolesti. Pomijean s ko
rijenom maslaka jo je efikasniji.
Oajnica sadri eterino ulje, marubin, tanin i smole.

OMAN, obrati, veliko zelje, veliki korijen (Inula helenium L.)

Ljekarniko ime: Radix Inulae helenii
Moe ga se nai u grmlju uz ivice i putove, u blizini obra
enih povrina i rubovima uma. S razgranjenom stablji
kom oman naraste i preko dva metra u visinu. Listovi su
veliki, jajastoovalni (poput hrena), rubovi su nazubljeni i bez
peteljke. Cijela je biljka manje-vie dlakava. Ima pojedi
nane velike ute cvjetove i cvate cijelo ljeto.
Za ljekovite svrhe upotrebljava se korijen s podankom
koji jako mirie na kamfor. Ima mrku boju, debeo je i gra
nat. Prije suenja treba ga dobro oprati, uzdu prorezati i
suiti na toplom zranom mjestu ili umjetnoj toplini. Zatim
se sprema u limenke da ne ishlapi.
Osim astme oman u obliku aja lijei kataralni bronhitis,
plune bolesti, enske bolesti i iijas.
Praak od omana dva-tri puta dnevno pola ajne liice
pomijeamo s dosta meda ili kandis eera koristi kod svih
oboljenja dinih organa i sprijeava da ena prijevremeno
rodi.
Oman sadri i do 40% inulina, kamfora, eterinog ulja s
heleninom, smole, kiseline i drugih tvari.

NANA PITOMA, metvica, nana ljuta, paprena metvica

(Mentha piperita L.)
Ljekarniko ime: Folia Menthae piperitae
Ovu emo biljku rijetko nai u divljini, pa se ona mora
uzgajati. Uspijeva u lakem ilovastom tlu s mnogo vlage i
topline. Naraste do 70 cm visine. Cvate od srpnja do kolo
voza. Za vrijeme cvatnje sabire se itava stabljika. Preko
ljeta sabiru se listovi. Listovi su jajasto zailjeni. Na rubo
vima vrlo malo nazubljeni. Cvjetovi su u cvatu crvenkasto-bijele boje, a izbijaju u koljenima. Cijela biljka intenzivno
mirie na mentol kao i nana kudrava.
aj od nane upotrebljava se (uzima se) za dobru probavu,
bolest ui i glavobolju. Odstranjuje suvinu kiselinu iz e
luca, lijei krvne bolesti, dobra je protiv greva, premorenosti ivaca, trovanja i povraanja.
ODOLJEN, macina trava, valerijana, kozli (Valeriana of
ficinalis L.)
Ljekarniko ime: Rhisoma, Radix Valerianae
Raste svagdje po vlanim mjestima: uz ivice po livadama,
u ikarama uz potoke, na kamenitim stijenama. Naraste i
preko metar visoko. Postoji vie samostalnih vrsta (odlika).
Stabljika mu je gola ili blizu zemlje pahuljasto dlakava. Li
stovi su lepezasto perasti i razdaleko nazubljeni. Cvijet je
sitan (bijel i ruiast), prijatnog je mirisa, a sakupljen je na
vrku stabljike u metlastim paticima.
Sabire se podanak s korijenom (biljka mora imati najma
nje dvije godine). Podanak je debeo s brojnim nitastim korijeniima. Na povrini je ukastosme, iznutra je bjel
kaste boje. Deblji se podanci oiste od zemlje i uzdu ra
skole. Sui se na suncu ili na umjetnoj toplini i dre hermetiki zatvoren u limenkama na suhom mjestu.
Odoljen lijei poremeeni krvni tok, krvni pritisak i jaa
probavne organe. Lijei nervozu srca, bolesti ivaca. U obli
ku tinkture naroito je sigurno sredstvo protiv ivanog uz
buenja i histerije.
Jedaa lica korijena, na dva decilitra hladne vode, ostavi
se 10 sati kvasiti. Od tog hladnog aja uzima se 6 puta
dnevno po jedau licu. Ne smije se kuhati ni prati, jer time
iz biljke nestaju ljekovite tvari.

ORAH PITOMI (Juglans regia L.)

Ljekarniko ime: Folia Juglandis, Cortex Juglandis fructus
Orahovo stablo i njegov plod toliko su poznati, da opis
nije potreban. Upotrebljava se lie i plod. aj od mladog
orahovog lia, koji se jo nije potpuno razvio, lijei plune
bolesti, isti krv, krofule, katar crijeva. Dobar je lijek pro
tiv trakavice, upale sluzokoe. Jaa probavne organe. Lijei
upalu oiju, istjeruje crijevne nametnike.
Orahovo lie sui se u tankim slojevima na tavanu u
hladu.
Orahovo ulje na salati od krumpira 6 jedaih lica
tjera trakavicu (pantljiarku). Orahovo lie slui i za ispi
ranje kod bijelog pranja: 45 jedaih lica lista kuha se 5
minuta u pola litre vode i stavlja se u obliku obloga na priteve i ireve. Mladi plodovi, dok jo nisu sazreli, slue za
pravljenje ekstrakta i za ukuhavanje.
U orahovom listu ima mnogo treslovine i moe se ubrajati
meu sredstva koja steu. Orahov plod sadri veliki postotak
masnoe ak i preko 56%, bjelanevine 15%, 1213% uglji
nih hidrata, 2% hranjivih soli. Orahovo ulje po vrijednosti
je ravno maslinovom ulju.
List oraha treba naglo suiti na suncu da ne promijeni
svoju prirodnu boju. Sadri junglandin, glikozid, razne or
ganske kiseline s kalcijumom, tragove eterikog ulja, bjelan
evine, tanina i drugih tvari. aj se priprema ovako: lica li
sta za litru vode kuhati 810 minuta. Pije se triput dnevno
po alicu protiv krofula. Zelene ljuske oraha 68 g ku
hati 5 minuta u pola litre vode, koristit e kod crijevnog
eluanog katara i za jaanje miinog sistema.
PELIN, osena, pelinek, vakenac (Artemisia absinthium
L.)
Ljekarniko ime: Herba Absinthii, Folia Absinthii
Pelin se moe nai na neobraenim povrinama, na suhim
kamenitim mjestima. U okolici Kalnika i Rijeke vidio sam
mnogo pelina kako raste u divljini. Ima ga diljem nae do
movine. Pelin raste na razgranatoj stabljici kao polugrm. Ima
dvostruko peraste listove, gusto pokrivene srebrnasto svile
nim maljama.
Ima okruglaste i vrlo brojne cvjetove ute boje. Cvjeta od
srpnja do rujna. Pelin je vrlo gorka biljka. Sabiru se listovi
i cvjetne vrike, (gornji dio grane s cvijetom i listovima), u

vrijeme dok se cvjetovi jo nisu potpuno razvili, odnosno

otvorili. Sui se u hladu.
Ve i mala koliina te biljke jaa eludac, poveava volju
za jelom. U malim koliinama djeluje umirujue, pa se uzi
ma kao sredstvo za uspavljivanje. isti krv. Koriste ga i za
enske bolesti, groznicu, bolesti jetra i bubrega.
Pelin ne treba uzimati vrlo esto i dugo vremena, jer u
tom sluaju izaziva glavobolju i vrtoglavicu. aj od pelina
zbog gorine ne kuha se nego se pelin prelije kljualom vo
dom (jedna kavena lica na 200 g kljuale vode).
Pelin u obliku praka dva puta dnevno na vrku depnog
noa u juhi ili inae pomijeano s jelom, vrlo dobro lijei
bolesnu jetru i uticu.
Pelin sadri veliki postotak gorine, zatim eterinog ulja,
jabune kiseline i drugih tvari. Moe ga se upotrijebiti pre
livenog kljualom vodom i u obliku praka. Ulazi u sastav
mnogih trava: protiv eerne bolesti, gihta, reume, gojaznosti. Naroito dobro djeluje na bolesnu jetru, izravno djeluje
na jaanje krvi i bolju razmjenu tvari. Ne pretjerivati kod
uzimanja, jer u njegovom eterikom ulju ima tujana koji je
inae jak otrov. Jednu licu usitnjenog pelina stavi se u litru
bijelog prirodnog vina i ostavi da stoji 58 dana. Od tog
lijeka uzima se triput dnevno po jednu aicu. Lijei nadi
manje, tjera u i jaa sokove eluca.
PETROVAC, turica, skoruica (Agrimonia eupatoria L.)
Ljekarniko ime: Herba Agrimoniae
Raste na sunanim mjestima uz
putove, po meama. To je us
pravna granata biljka visoka 70
cm. Cvate od srpnja do rujna
malim utim cvjetovima koji su
rasporeeni u dugakom grozdu
oko same stabljike. Cijela je bilj
ka dlakava s perastim listovima.
Upotrebljava se protiv bolesti
jetre, katara na elucu, proljeva.
Izvana protiv krvarenja rana, kr
varenja bubrega, protiv bolesne
slezene, koe i krvotoka. Praak
petrovca s vinom izvrsno je
sredstvo kod oboljenja grla, bo
lesti usta; protiv gihta i reume.

Ljudi koji po svojoj dunosti mnogo govore, te se tue na su

hou grla i zapaljenje grla, neka u litru vode stave 10 jeda
ih lica sitno isjeckanog lista od petrovca i kuhaju to dok
se jedna etvrtina ne ukuha. To neka zaslade pravim peli
njim medom i piju po nekoliko puta dnevno po jednu aicu.
Kao oblog na otvorene rane na nogama, koje su nastale
uslijed proirenih vena uzeti tri jedae lice aja pet
rovca i preliti ga s pola litre kljualog bijelog vina; zatim
poklopiti i ostaviti 2030 minuta. Prethodno ranu treba na
mazati ribljim uljem. Svaka dva sata oblozi se mijenjaju.
U obliku aja uzima se jedna lica na litru vode, kuha 46
minuta i ostavi poklopljeno po strani jo 10 minuta. Pije se
triput dnevno po alicu.
Petrovac ima u sebi neto eterinog ulja, dosta tanina,
soli i jednu gorku tvar.
PASJI DREN (Rhamnus cathartica L.)
Ljekarniko ime: Fructus Rhamni catharticae
Slian je krkovini s tom razlikom to pasji dren na vrhu
granica ima trnje. Kao lijek upotrebljava se zreo plod koji
treba osuiti.
PASJA TRAVA, dvornik ptiji, oputina, troskot (Polygonum
aviculare L.)
Ljekarniko ime: Herba Polygoni
To je niska povaljena biljka, vrlo razgranjena sa stablji
kom pokrivenom sitnim lancetastim listovima koji sjede bez
drke. Cvate od srpnja do rujna sitnim bijelim ili svijetloruiastim cvjetiima. Raste uz putove, pruge, dvorita seljaka
i na naputenim ruevinama.
Sabire se itava biljka bez korijena (za vrijeme cvatnje)
i sui u hladu. Biljka (u obliku aja) lijei bolesti mokranih
organa, kamence u bubrezima i mjehuru, eernu bolest, padavicu, ireve u elucu, proljev i krvotok.
PERUNIKA BOGIA (Iris germanica L.)
Ljekarniko ime: Rhisoma Iridis
Kod nas raste vie vrsta, ali je perunika bogia najras
prostranjenija. Raste po suhim breuljcima, po umskim i
stinama i livadama u divljem stanju, ali se i odgaja po na
im vrtovima. Naraste i do metar visoko sa sabljasto uskim
i uspravnim listovima iznad kojih se razvije stabljika s veli
kim modrim ili ljubiastim cvjetovima na vrhu.

Sabire se podanak bez korijena, bez prostranog pupoljka

i bez kore u rano proljee ili u kasnu jesen. Sadri eterino
ulje, iridina, glikozida, eera, sluzi, kroba i pepela. U lje
kovite svrhe koristi se pomijeana s drugim travama u jed
nakim koliinama. U obliku aja lica na 300 g kljuale vode
i da poklopljeno stoji 1015 minuta. Pije se tri puta dnevno
po alicu. Lijei plune bolesti, kronini kaalj i astmu.
PIRIKA, pasja penica, rubetka (Agropyrum repens L.)
Ljekarniko ime: Rhisoma Graminis
Moemo je nai svugdje po njivama, vinogradima i uz i
vice. Bijeli, puzei korijen dug je i do 30 cm sa stabljikom
dugom do 60 cm iji klas
nalikuje penici ili rai. Cvate
od lipnja do srpnja. Korijen i
podanak sabire se cijelo vrijeme
dok traje vegetacija. Podanak se
oisti od zemlje. Sitni se korjenii odstrane, ostalo se dobro
opere i sui na suncu ili umjet
noj toplini pri tednjaku. Nakon
suenja dobro se zatvori u li
menke.
Ako se u litru vode stavi 3 je
dae lice sitno isjeckanog, i u
avanu dobro stuenog korijena
od pirike, poklopi i polako kuha
dok se pola ne ukuha, i ako se taj
aj pije triput dnevno (po jednu
alicu) 68 nedjelja, onda emo
krv osloboditi od svake neistoe.
Ovaj lijek je vrlo dobar za ienje i jaanje krvi i ivaca.
Ujedno je lijek protiv raznih unutranjih upala: plua, porebrice, groznice, kalja, potekoa pri mokrenju. Na rad podstie sluznicu eluca, crijeva, jetra, slezenu i guterau. Lije
i bijeli cvijet, kod ena u porodu zaustavlja krvarenje. Pirika
se moe u obliku aja upotrijebiti protiv bolesti organa za
disanje (astma) i za umirenje ivaca. Ne treba je predugo
uzimati, jer je bubrezi ne podnose dugo.
PODBJEL, lepuh, konjsko kopito (Tussilago farfara L.)
Ljekarniko ime: Folia, Flores Farfarae
Raste u velikom mnotvu na ilovastom tlu uz potoke, ci
glane, jarke ili na prokopanom tlu kanala. Cvate u oujku i

travnju zlatoutim cvjetovima na bezlisnoj stabljici. Ima ugo

dan aromatini miris slatkastog okusa. Za vrijeme cvata beru
se glave bez peteljke, i to samo razvijeni cvjetii. Stariji, koji
su promijenili boju, odnosno u sredini potamnjeli, ne vrijede.
Cvjetovi se sue u hladu na toplom tavanu ili pri tednjaku
na umjetnoj toplini od 30 C.
Listovi se mnogo kasnije razvijaju, sabiru se od svibnja
do srpnja. Beru se bez peteljke i sue na suncu. Dobro osu
eni listovi moraju zadrati prirodnu zelenu boju. Spremiti
na suho mjesto u polivinilske vreice.
Cvijet i list lijee plune bolesti, izazivaju znojenje i iste
krv. Lijee astmu i kaalj.
Jedna lica aja prelije se sa 200 300 g kljuale vode i
ostavi poklopljeno da stoji 1015 minuta. Nakon toga se oci
jedi, medom zasladi, doda malo soka od limuna i pije tri pu
ta dnevno po alicu. Ovako pripremljen aj isti plua, lijei
gripu. Neki francuski lijenici smatraju ga specifinim lije
kom protiv krofuloze. Naroito je dobar ako mu se doda
malo orahovog lia. Ova mjeavina moe se i u bijelom vinu
kuhati u spomenutoj dozi i piti vie puta dnevno po aicu.
Kod oteene maternice ajem se natopi sterilizirana vata i
poloi na bolno mjesto.
Podbjel sadri: sluz, gorki glikozid, insulin, galne kiseline,
tanina, holina, jabune i vinske kiseline i fitosterina.
* POVRATI, vrati, umanika (Tanacetum vulgare L.)
Ljekarniko ime: Herba Tanaceti vulgaris
Raste u velikom mnotvu po
rubovima uma, uz ivice, na oba
lama potoka, poljskim meama,
pored putova. Dostie i do me
tar visne. To je uspravna, jaka
biljka, velikih perastih listova,
koji su viestruko izrezani. Ima
gorko-otri miris. esto se moe
nai i po seoskim grobljima.
Cvjeta od srpnja do listopada u
sitnim ukastim cvjetiima na
vrhu stabljike, gdje obrazuje ki
tu u obliku otvorenog kiobrana.
Za vrijeme cvatnje sabire se i
tava biljka i sui u hladu.

Pored toga to pomae istjerivanje glista, narod je upo

trebljava za jaanje eluca, za tjeranje znoja. Navodno li
jei bubrene bolesti i teko mokrenje. Povrati je u veli
kim koliinama otrovan, pa se za nutarnju upotrebu uzima
samo pod kontrolom lijenika.
Uzima se 34 kapi soka na kocku eera dva puta dnev
no. U obliku aja: jedna nepuna lica cvijeta s neto pelina
na pola litre vode da se kvasi (ne kuha) nekoliko sati. Cvijet
u obliku praka 23 g dnevno u pekmezu, mlijeku ili vinu.
Povrati sadri borneola, eterino ulje s elementom tujona, tanina, smolu, glukozid tanacetin, vosak i druge tvari.
* PRIMORSKI LUK (Urginea scilla L. ili U. maritime
Bek. L.)
Ljekarniko ime: Scillae Bulbus
Nalazi se podosta po dalmatinskom kru naih primor
skih kamenjara. Mnogo sam ga vidio na otoku Loinju. Lu
kovica morskog luka je povelika i djelomino se nalazi nad
zemljom. Slian je naem bijelom luku, a mirie na na porji
luk. Cvjetovi su u grozdastoj kiti na kraju stabljike. Listovi
su dugaki i lancetasti kao u bijelog luka. Svjei morski luk
je tetan po ljudsko zdravlje. Upotrebljava se suha biljka u
obliku praka dva puta dnevno na vrhu noa (zaliti s vo
dom). Djeci se ne smije davati.
Primorski luk (u obliku praka) djeluje na nepravilni kr
votok, jaa i lijei srce (kao digitalis). Lijei kroninu upalu
bubrega (ne smije se uzimati u poetnom akutnom stanju).
Lijei jetru kao i smeuranje (cirozu) jetre, otok u trbuhu,
jaa srane miie. Poveava mokrenje. Naroito koristi kod
izbacivanja ureje iz krvi. U veoj dozi moe izazvati jako
trovanje, stoga se lijeenje tom biljkom preporua samo uz
nadzor lijenika.
PRESLICA POLJSKA, konjski rep, rastavi, kositrenka, tukavac (Equisetum arvense L.)
Ljekarniko ime: Herba Equiseti minoris
Nalazimo je po poljima, prugama, meama, jarcima, pored
rijeka i potoka. Stabljika je uspravna s tankim i brojnim
listovima u prljenu, stoga je zovu i konjski rep. itava
biljka sakuplja se u svibnju do srpnja i sui u hladu, kad se
dobro razvije.
Preslica je vrlo dobra za pojaano izluivanje mokrae,
vrlo je korisna i protiv plunih bolesti i krvarenja. aj od

preslice u 810 litara vode i tim odvarom parimo bolesnika,

onda je to vanredno djelotvorno sredstvo protiv tekih ne
snosnih bolova i greva koji nastaju odvajanjem kamenca iz
bubrega, ui i mokranog mjehura. Ako se pak kuha jedna
jedaa lica preslice s jednom jedaom licom pretucanih
smrekovih bobica u 3 decilitra vode pola sata i pije
svakog sata po gutljaj, to jaa i isti eludac, jetra, bubrege i
mokrani mjehur od kamenca i pijeska. Preslica koristi i kod
tekoe pri mokrenju, te protiv svih otrovnih sokova i pli
nova u tijelu. Ovaj se aj uzima natate (jednu malu licu)
a preko dana ee po jedan gutljaj. Pije se bez eera, ne
koliko nedjelja. Kod upale mokrane beike preslicu treba
u jednakim dijelovima uzeti sa nanom i listom brljana.
Preslica sadri veliki postotak kremine kiseline (i do
80%), odatle je membrana preslice jako inkrustirana kreminom kiselinom i zbog toga vrlo krhka i lomljiva. Osim toga
sadri saponin ekvizetin, akonitin, jabune i oksalne kiseline,
smolu i gorin. aj izaziva krvarenje ako se pije u jaim do
zama i veim koliinama. Djeci koja su preboljela arlah s
vodenim otokom (u slaboj dozi) mnogo koristi. Dobar je i
kao oblog za kraste na glavi.

PLUNJAK, digerinjak, medunica, kudravac, zdravilna

plunica (Pulmonaria officinalis L.)
Ljekarniko ime: Folia Pulmonariae
Plunjak raste svagdje po umama, po ivicama, meu
grmljem na vlanim mjestima. Listovi su na donjem dijelu
stabljike veliki i irokojajoliki, zailjeni su dugom peteljkom.
Na gornjem dijelu sve su manji i sjedei bez peteljke. Biljka
naraste visoko do 30 cm i sva je dlakava. Listovi su manje
vie svijetlozeleno pjegavi. Cvate od oujka do lipnja razno
bojnim cvjetovima u kitama na gornjem dijelu stabljike.
Cvjetovi su ljevkastog oblika.
Za vrijeme cvatenja sabire se cijela biljka bez korijena za
jedno s mladim liem. Sui se u hladu u tankom sloju. Tre
ba paziti da ne promijeni boju, jer u tom sluaju ne vrijedi.
Upotrebljava se u obliku aja protiv plunih bolesti, ka
lja, protiv bolesti organa za disanje, ienje krvi i slui za
obnovu tjelesne snage.

Jedna puna lica aja na 300400 g kljuale vode ostaviti

da stoji 1015 minuta. Zatim procijediti i preko dana piti
nekoliko puta po malu alicu od crne kave. Jo je efikasnije
ako je pripremljeno u jednakim dijelovima s bijelim sljezom,
enskom bokvicom, a zaslaeno pravim pelinjim medom.
Ako se pretvori u praak, dobar je za posipanje starih rana.
Plunjak sadri vapna, preko 9% sluzi, soli, tanina.
PAPRAT SLATKA, oslad, slatka bujad (Polypodium vulgare L.)
Ljekarniko ime: Rhisoma Polypodii
Raste u sjenovitim umama, na mahovinom obraslim bre
govitim mjestima, na trulim panjevima. Zna narasti i preko
metar visoko s nasaenim listovima na dugim golim drka
ma. Listovi su konato perasti s duboko urezanim renjevima koji su prema vrhu sve krai. Na perastim dijelovima
listova, i to s donje strane, razvijaju se u dva reda okrugle
smee tvorevine u kojima se stvaraju spore. Korijen je de
beo, mesnat i slatkastog okusa, stoga ga mnogi jedu i sirova.
Sabire se podanak i to u ranu jesen ili proljee. Sui se na
umjerenoj toplini.
Upotrebljava se protiv prehlade i kalja. Naroito lui u
kod utice, poveava koliinu izluene ui i mokrae. Lijei
oteenu slezenu, kroninu zaepljenost, bolest jetre, eluca i
bubrega.
Jednu punu licu usitnjenog korijena staviti u pola litre
vode da stoji 69 sati i piti bez kuhanja. Na ostatak korijena
moe se naliti 200 g vode i pustiti samo da provri. Odmah
skinuti, a ako se pomijea s hladnom iscrpinom, jo je efi
kasniji.

* PUSTIKARA CRVENA (Digitalis purpurea L.)

Ljekarniko ime: Folia Digitalis purpureae
Raste po suhim obroncima planina i po umama. Kod nas
se mnogo i uzgaja u ljekovite svrhe. To je dvogodinja bilj
ka, naraste do metar visoko. Ima vrlo lijepe cvjetove pjega
ve, crvenkaste ili grimizne boje.
Sabire se lie dvogodinje biljke (im pone cvasti). Li
stovi se moraju suiti naglo na umjetnoj toplini, jer se la-

ganim suenjem gubi ljekovitost. Pri tom se mora paziti da

temperatura ne bude vea od 3038 C. Lie se uglavnom
upotrebljava u obliku praka ili pilula protiv sranih bolesti;
kod upale mozgovne opne; djeluje i na ivce krvnog sustava.
Pored sporednih tvari pustikara sadri jo i tri glikozida
koji su opasni otrov za srce. Treba je uzimati pod lije
nikim nadzorom.
POTONJAK, vrbica (Lythrum salicaria L.)
Ljekarniko ime: Herba Salicariae
Potonjak raste na vlanim livadama, u grabama, obala
ma rijeka i movarnim mjestima. To je uspravna biljka sa
slabo razgranatom golom stabljikom do metar visine. Na
vrku svake grane razvijen je divan jarkocrven klas sitnih
cvjetia u obliku zailjenog stoga. List je dugoljasto iljast
bez peteljke i obuhvaa samu stabljiku. Cvate od lipnja do
rujna.
Sabire se vrh stabljike sa cvjetnim klasom i sui u hladu
na zranom mjestu.
Pije se u obliku aja koji se prethodno 1012 sati kvasi
u vodi i u istoj kuha koji slui i za ispiranje protiv krva
renja maternice. Protiv raznih upala i svraba, krvave stolice.
Na pola litre vode 2 jedae lice aja kuha se 34 min, pije
se triput dnevno po alicu. Ili se uzima u obliku praka ili
tinkture protiv crvenila koe i ekcema, kako za vanjsku tako
i unutarnju upotrebu.
RABARBARA (Rheum officinale Baill.)
Ljekarniko ime: Rhizoma et Radix Rhei
To je viegodinja zeljasta biljka. Iz mesnatog podzemnog
dijela izbijaju veliki listovi koji se koriste za varivo, poput
pinata. Ima mnogo C vitamina te moe zamijeniti limun. U
stvari ona je vie osvjeavajue nego hranjivo povre. Kao
varivo korisno slui kod probavnih smetnji. Bubrenim bo
lesnicima nije preporuljiva jer nadrauje bubrege.
Za lijeenje se sabiru podzemni dijelovi od starijih biljaka.
RAZLIAK, plavulja, plavica (Centaurea cyanus L.)
Ljekarniko ime: Radix, Fructus, Flores Cyani coerulei
To je vrlo rasprostranjena biljka koju najvie moemo nai
u naim itaricama, naroito u penici. Uspravna i vrlo

razgranjena biljka do 60 cm visoka. Donji su listovi perasti,

a gornji lancetasti. Cvjetovi su plavomodre glavice koje se
razvijaju pojedinano na kraju stabljike. Cvate u lipnju i
srpnju.
Cvjetovi se sabiru i sue na hladu na zranom tavanu. Do
bro osueni spremaju se u hermetiki zatvorene limenke, jer
inae rado popljesnive. Cvjetovi ne smiju promijeniti svoju
prirodnu boju.
U obliku aja upotrebljava se protiv upale jajnika, izlu
ivanja mokrae, protiv utice i zastoja u mokrenju. Za ispi
ranje upaljenih onih kapaka. Spolja se stavljaju oblozi na
rane.
Razliak sadri: tanina, malo sluzi, voska, obojene tvari.
RANILIST, ranjenik (Stachys officinalis (L) Trev.)
Ljekarniko ime: Herba Betonicae
Raste po umama, ikarama i
rubovima uma. Naraste do 60
cm visoko. Listovi su nasuprotni.
Jako nazubljeni donji listovi ima
ju dugu drku, gornji su privije
ni uz samo stablo, tupi, jajoliko
dugoljasti. Cvijee je razvijeno u
klas na vrhu stabljike. Vrijeme
cvatnje je srpanj i kolovoz. Za
vrijeme cvatnje sabire se list i
gornji dio biljke.
Ranilista 10 jedaih lica pre
lije se litrom kljualog bijelog vi
na i ostavi stajati 23 sata. Stav
lja se u obliku obloga na gnojne
rane koje dugo ne zacjeljuju, kao
i na otvorene rane proirenih vena na nogama. Prethodno se
rana namae ribljim uljem.
Ako se uzme u obliku aja onda: lica lia i cvijea na
400 g kljuale vode, da stoji poklopljeno 10 minuta, zasla
eno s medom. Pije se svaki sat-dva po jedna lica. Ako se
kuha s vinom, onda se uzme 3 puta dnevno po malu licu.

RIBIZLA CRNA, grozdi (Ribes nigrum L.)

Ljekarniko ime: Fructus et Folia Ribes nigri
Ponajvie se odgaja po vrtovi
ma, ali znade pobjei i u divljinu,
gdje raste po vlanim ikarama i
umama. Plod mu je crna boba,
inae se ne razlikuje od crvene
ribizle.
Lie ove biljke kao i plod upo
trebljavaju se protiv katara mje
hura, tekoa pri mokrenju, a sni
ava i krvni pritisak i sklerozu
krvnih sudova. Lijei malariju,
skorbut i reumu. Sok od plodova
dobar je protiv upale dinih orga
na. Ako se kora od grana kuha u
vinu, lijei bolesne bubrege. aj
od lia mijean s brezovim liem pol i pol efikasniji je kod
tjeranja mokrae. Plod (bobice) lijei kaalj. Sok od ploda
kuhan sa eerom lijei hripavac i bronhitis. Plod stavljen u
rakiju (naroito komovicu) jaa cijeli organizam.
ROTKVA CRNA, arapka (Raphanus sativus L.)
Kad se dulje vremena jedu crne rotkve arapke, lijei se
bolest bubrega. Rotkvu jesti dva puta dnevno s malo soli.
Treba je nekoliko sati ranije izrezati u tanke krike da od
stoji malo u soli.
ROTKVICA (Raphanus sativus var. radicula L.)
Ljekarniko ime: Radix Raphani
Lijei zatvor, pokvareni eludac, bolesti crijeva; pomanj
kanje apetita, razne pjege po koi, bolesti bubrega, dunika,
slezene, kamena i pijeska u mokranoj beiki, kao i tekog
mokrenja i raznih iria na koi i crvia u crijevima. Sok od
rotkvice pije se po dvije jedae lice ujutro natate i naveer
prije spavanje. Rotkva se na trenici to sitnije nariba i isci
jedi (pritiskivanjem) preko gustog cjedila.

RUSOMACA, pastirska torbica, hou-neu, goromuk, monjak, paruka (Capsella bursa-pastoris (L.) Med.)
Ljekarniko ime: Herba Bursae pastoris
Raste kao dosadan korov svagdje na obraenom tlu, uz
puteve i na tratinama. Na dnu stabljike ima perasto izrezane
duge listove. Stabljika mu je uspravna i razgranata od sa
mog dna. Na kraju pojedinih granica razvijaju se neugledni
sitni cvjetii iz kojih nastaju trouglaste komuice. Cvate ci
jelo ljeto. Sabire se cijela biljka bez korijena. Ree se no
em iznad zemlje. Sui se u hladu na zranom tavanu. Ne
smije promijeniti svoju prirodnu boju, jer u tom sluaju ne
vrijedi.
Upotrebljava se za lijek protiv bolesti mokranih organa
i organa za probavu. Vrlo je dobar lijek kod prejake menstruacije, krvarenja maternice, eluca, crijeva i nosa. Njezina
je odlika da stee: obustavlja krvarenja, ma gdje ona bila
u organizmu, a ne kodi. Dr Gostuki preporua da se po
receptu dra Leklerka pripremi od gornje biljke tena masa
koja se uzima 10 dana dnevno po dvije kavene lice.
Rusomaa poviuje niski krvni tlak. Rusomau napada
neka gljivica koja biljku deformira: svine je i sva postane
bijela kao kreom okreena. Tvrdi se da ba time postaje
ljekovitija. Mladi listovi mogu se u proljee koristiti u doma
instvu kao veoma zdrava salata.
Ako se 810 lica usitnjene rusomae prelije s kljualom litrom zdravog prirodnog vina i poklopljeno kuha 1015
minuta, nakon toga pusti da stoji poklopljeno jo jedan sat,
dobije se odlian lijek protiv svih krvarenja.
Sa preslicom pola i pola djeluje efikasnije. Tako pri
premljen aj (lica na 300400 g kuhati 23 minute) pije
se triput dnevno po alicu.
Rusomaa sadri glikozid, tragove alkaloida, ulja od slaice, saponina, soli, tanina i drugih tvari.
RUMARIN, zimorad (Rosmarinus officinalis L.)
Ljekarniko ime: Flores, Folia Rosmarini
Uzgaja se po vrtovima, ali ga nalazimo mnogo i u divljini
naih primorskih krajeva. Kao grm naraste i preko metar vi
sine. Poto je biljka ope poznata, poseban opis nije potre
ban.

Sabiru se listovi, cvjetovi i vrke od proljea do jeseni.

Sui se u hladu na tavanu. Zbog jakog aromatinog mirisa,
treba ga suhog drati u limenkama ili dobro zatvorenim polivinilskim vreicama.
U obliku aja lijei katar probavnih organa, tjera znoj,
mokrau i vjetrove. Jaa eludac, lijei bolesti bubrega, jetra,
srce, reumu, kao i uzetost. Tko osjea slabost u nogama, ili
ima oteene noge, neka dnevno masira noge 23 puta alko
holom (pirit) u kojem se kvasilo lie rumarina. Slabi na
oima neka njime masiraju sljepooice. Narod list rumarina
troi kao zain u raznim jelima: stavljaju ga u ulje u kojem
peku ribu.
U sluajevima slabosti od prenapornog fizikog ili umnog
rada, priprema se aj: u loniu vode zakuhaju se 23 listia
rumarina i 2 listia pelina, to je ujedno odlian lijek za one
koji boluju od crijevnog katara. Uzima se jedna alica toga
aja ujutro prije jela i alica prije spavanja. aj pripremljen
od 30 g rumarina u litri vode, gdje se kvasio 23 sata pa i
dulje, nakon toga se procijedi i pije dvaput dnevno prije jela;
taj aj podstie stvaranje eluanih sokova.
Kupelji od rumarina (4 pregrti na 5 litara vode kuha se
35 minuta), lijee ireve na tijelu i kone osipe. Caj od jed
ne lice na 300 g kljuale vode otvara stolicu i lijei srce.
U rumarinu se moe nai: gorine, arbutina, kvercitrona,
glikozid, limunske kiseline, erikolin, pektrina, eterinog ulja,
smole i drugih tvari.
Tinktura rumarina: 2 lice usitnjenog lia i cvijeta na
litru alkohola 60% jakosti pustiti da stoji 10 dana. Nakon
toga ocijediti. Od tog lijeka uzeti 610 kapi na kocku eera
ujutro natate. Moe se uzeti i s medom. To je vanredan li
jek protiv gihta, reume i upaljenja zglobova (artritisa).
U listu rumarina ima glikozida, erikolina, arbutina, kver
citrona, limunske kiseline, gorine, masti, pektina i eterinog
ulja.

RUA (Rosa gallica L.)

Ljekarniko ime: Flores Rosae
Za lijek se upotrebljavaju samo latice tog lijepog cvijeta,
koji se razvija na trnovitom grmu. Ekstrakt ruinih latica u
dozama 210 g dnevno uzima se za ienje kroninih pro
ljeva kod djece. Naljev od 15 g ruinih latica u litri vode vrlo
je dobar za ispiranje usta i kao sredstvo protiv zapaljenja u
ustima i grlu. Oblog protiv podonjaka: 30 g ruzmarinova cvi
jeta dri 8 dana u litri destilirane vode. Nakon toga se pro
cijedi i tome doda 30 g ruine vodice i 30 g komove ili ljivove rakije. Dobro namoen oblog u toj tekuini stavlja se na
podonjake ujutro i naveer i dri 10 minuta. Ponavlja se ne
koliko dana.
* RUTA, rutvica, sedef, sedefi (Ruta graveollens L.)
Ljekarniko ime: Folium Rutae, Rutae Herbae
To je grmolika biljka koja znade narasti i do metar viso
ko. Raste na mravom tlu, po kamenjarima u toplim kraje
vima. Ima jajolike duge listove, trostruko perasto sastavljene.
Cvate velikim uto-zelenim cvjetovima, koji se razviju u patitecima na gornjem dijelu stabljike. Rubovi latica resasto su
iskidani. Cvate od lipnja do rujna. Cijela biljka ima otar
miris. Za vrijeme branja preporua se na ruke navui ruka
vice kako bi se sprijeila upala i osip koe.
Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka i sui na zra
nom mjestu. Sprema se u polivinilske vreice.
Ovu biljku mnogo preporua Kneipp. Koristi se u obliku
aja: etvrtinu male kavene lice na litru kljuale vode. aj
je protiv naglog kucanja srca, greva u elucu. Grije i umi
ruje. Protiv navale krvi u glavu, potekoa pri disanju. Iza
ziva priliv krvi u maternicu. Protiv nesanice, reumatinih
bolova i konih bolesti.
Smije se uzimati samo u navedenoj koliini, jer je u ve
im dozama otrovan. Trudne ene mogu pobaciti. Treba ga
uzimati samo pod kontrolom lijenika.
Ruta sadri rutin, eterino ulje, kumarin, jabune kiseline
i gorinu.

SLJEZ CRNI, guje cvijee (Malva silvestris L.)

Ljekarniko ime: Folia Malvae, Flores Malvae
Nalazimo ga svagdje u blizini naselja, po naputenom zem
ljitu, jarcima i izmeu ruevina. Listovi su bubreasti s
nekoliko krpa, na rubu nazubljeni ili narovaeni. Dva do
etiri crvenoljubiasta vrlo lijepa cvijeta, isprugana tamnim
plaviastim prugama, rastu iz pazuca listova. Sabire se cvi
jet i list kad je biljka u punom razvoju. Sui se u hladu. Osu
enu biljku treba uvati u zatvorenim limenkama na suhom
mjestu, jer navlai vlagu. Korijen se sabire u proljee i je
sen. Dobro oien i opran preree se i sui na umjetnoj
toplini.
Cvijet i list lijei (kao aj) bolesne probavne organe i
kaalj, pospjeuje izbacivanje ispljuvka; sredstvo su protiv
hemoroida, ireva, katara plua; za ispiranje grla, oi i uha.
U istu svrhu slui i korijen (uz mjeavinu).
Crni sljez ima mnogo sluzi i neto tanina, dok cvijee sa
dri jedan klorid koji se pretvara u malvidin i glukozu.

SLJEZ BIJELI, ajbi, veliki sljez (Althaea officinalis L.)

Ljekarniko ime: Radix, Folia, Flores Althaeae
Raste u jarcima uz ceste, uz obale rijeka, na vlanim
mjestima. Naraste do jedan metar visoko. Listovi su jajoliko
iroki i meko barunasto dlakavi. Rubovi lista su narovaeni.
Imade vrlo lijepe svijetloruiaste ili bijele cvjetove, koji ine
nakupine u pazucima listova. itava je biljka meko dlakava.
Lie i cvijet sabire se za vrijeme cvatnje i sui u hladu na
tavanu.
Korijen se vadi u proljee i jesen: dobro se oisti, po sre
dini proree i naglo sui pri umjetnoj toplini do 40 C. Prije
upotrebe korijen se oguli i isjee u sitne kockice. Mora imati
lijepu izrazito bijelu boju.
Svi spomenuti dijelovi se upotrebljavaju i kod plunih
bolesti. (Korijen je najljekovitiji.) Osim toga sljez lijei ka
alj i upalu grla ispiranjem dobar je lijek protiv pre
komjerne kiseline u elucu, lijei bolest mjehura i ira u
elucu (kad se smijea sa drugim biljkama).

U obliku aja 12 lice na 400500 g staviti u mlanu

vodu i ostaviti 2 sata da se kvasi. aj je dobar kod crijevnih,
plunih, bubrenih bolesti i bolesti krajnika. Ako se priprema
aj od lia, onda jedna lica aja prelije se s 200300 g
kljuale vode i pije gutljajima.
Bijeli sljez sadri: asparagin, dosta masnog ulja, eer,
sluzi, kroba do 30%.
SAPUNIKA, vuji lisac, slinarica, belonoga (Saponaria offi
cinalis L.)
Ljekarniko ime: Herba i Radix Saponariae
Raste kraj rijeka, potoka i puteva na pjeskovitom tlu (u
velikim koliinama naroito u Banatu). Naraste u visinu do
75 cm. Ima ovalne listove, dugoljaste ili lancetaste s dva do
pet rebara. Ima i velike lijepe cvjetove bijele ili svijetloruiaste boje, u kiti na kraju cvjetne stabljike s malim kopljastim zatitnim listiima.
Sabire se lie od biljke druge godine (u srpnju ili poet
kom kolovoza) kad je u punom razvitku (kad biljka hoe da
procvjeta). Sui se u hladu gdje ima dovoljno propuha. Kori
jen i podanak sabiru se u jesen prve godine ili u proljee dru
ge godine, sue i veu u male svenjeve koji se objese na
zranom mjestu.
Lie, podanak i korijen upotrebljavaju se za lijeenje za
starjelih konih bolesti (kad se koa ljuti) i reumatizma.
Lijek promie promjenu tvari u organizmu. Inae je sredstvo
koje tjera na znojenje. Naroito je dobar za ienje krvi.
Ne smije se pretjerivati u dozama, jer mogu nastati neu
godne posljedice. Doza: jedna lica aja prelije se s pola litre
kljuale vode.

TRENJA (Prunus avium L.)

Ljekarniko ime: Stipites Cerasorum
U 200 g vode ili mlijeka stavi se mala lica peteljki od
treanja i kuha 12 minute. Lijei zapaljenje bubrega, do
bro je protiv bubrenih kamenaca i za obilnije mokrenje.
Vrlo je dobar kod zatvora mokranih kanala.
STOLISNIK, hajduka trava, spori, kunica, kostrijet
(Achillea millefolium L.)
Ljekarniko ime: Flores, Folium, Herba Millefolii
Raste svagdje po livadama, meama, panjacima i uz pu
tove. To je uspravna biljka visoka do 80 cm. Ima mnogo
perastih listova. Cijela biljka je vrlo ugodnog mirisa. Mnogo
brojni sitni cvjetovi ili su bijeli ili purpurno crveni. Ima
56 okupljenih u gustoj nakupini na vrhu stabljike u zrakastoj kiti.
Sabire se gornja polovica ili treina biljke u vrijeme kad
su cvijet i biljka potpuno razvijeni. Cvate od proljea do je
seni. Sui se u hladu.
Stolisnik u obliku aja upotrebljava se protiv krvarenja,
eluanog i crijevnog katara, za ienje krvi. Lijei uljeve
(hemoroide), jaa organe za probavu. Lijei jetra, bubrege,
reumu. Narod ga mee s nekim drugim travama u rakiju.
Ako u litru vina stavimo 1830 g stolisnika i pustimo da
stoji desetak dana, tvrdi Kneipp, te ako od tog vina dnevno
popijemo 23 aice, ono lijei unutarnje rane ma gdje one
bile kao i sve ozljede. Dobar je i protiv usirene i ustajale
krvi u organizmu.
Stolisnik sadri eterino ulje, ahonitinsku kiselinu, ahibein, cimola, smole, soli, tanina i drugih tvari.

TUT (Portulaca oleracea L.)

Potjee iz Azije gdje se odavna upotrebljava kao hrana.
U junoj Evropi pa i po cijelom svijetu proirila se kao
korov ili kao uzgajana biljka.
To je jednogodinja puzava biljka, ija stabljika u visinu
naraste 1020 cm. Nalazi se po oranicama, putovima i zido
vima. Listovi su okruglasti ili dugoljasti, debeli, mali i me
kani. Cvjetii mali i uti.
U Dalmaciji se priprema za jelo i to juhe, salate ili varivo.
STEA, srebrenka, trava od greva, gusja trava (Potentitla
anserina L.)
Ljekarniko ime: Herba, Radix et Folia Anserinae
Podanak istjera vie pernatih po ivici nazubljenih listo
va, koji su na naliju bijelim pustom pokriveni. Istjera duga
ku golu stapku na ijem se kraju razvije po jedan uti cvijet.
Cvate od svibnja do rujna. Raste po grabama, uz zidove, na
livadama i putovima.
Za vrijeme ljeta sakuplja se lie i sui u hladu. aj od
lia upotrebljava se protiv greva u prsima, elucu, crijevi
ma, naroito protiv greva srca. Najbolje je pripremiti ga:
1 lica lia stee, pola lice matinjaka, kuha se u alici mli
jeka 5 minuta. Kad je procijeeno doda se 30 kapi tinkture
od valerijane. Koristi i kod rastrojenih ivaca. U istu svr
hu slui i petoprsta (Potentilla erecta).
Pored zasienog etera tormentola sadri i taninske kise
line kao i drugih tvari.
SRENJAK, srenica, trava od srca (Polygonum bistrota L.)
Ljekarniko ime: Radix Bistortae
Sadri preko 16% tanina koji jako stee, dosta kroba i
krea.
To je trajna biljka i po koliini tanina kao i trava od
srca 18% (steom), jedna od najaktivnijih biljaka zbog pri
sutnosti tanina. Korijen joj je vijugast, jak i slii broju 5.
Izvana je sme, a iznutra slii mesu. Mnoi se tako da iz vo
rova na korijenu izbijaju izbojci, koji se razviju u nove ko-

rijene od kojih svaki samostalno ive za sebe. Srenjak se i

sa sjemenom moe mnoiti i to odmah u jesen im sjeme
sazri, treba ga posijati na uzorano tlo. Korijenje se vadi u
studenom-prosincu, opere i brzo sui. Stari korijen gubi od
svoje ljekovitosti. Naraste i preko metar visine, a listovi su
dugaki, kopljasti, pri dnu imaju jo duu drku, gornji su
listovi kao i u potonjaka: obuhvaaju biljku i ui su. Li
stovi su s gornje strane tamno zeleni, a odozdo sivo zeleni.
Srenjak cvate ruiasto-bijelim cvjetiima kao klas na vrhu
stabljike s vrlo prijatnim mirisom. Raste po planinskim liva
dama i panjacima.
Upotrebljava se u obliku aja, 2 lice usitnjenog korijena
(50 g) za litru mlake vode, ostaviti da stoji 23 sata pa i
dulje. Nije ga dobro kuhati zbog prisutnosti kroba.
Lijei krvarenje, proljev (ispire se zadnje crijevo kod dizenterije i proljeva). Cijeli crijevni trakt podstie na rad,
lijei krvarenje, bolesti sluzokoe. Pije se 23 alice dnevno
u obliku aja. Kao praak uzima se na vrku noa i popije s
vodom ili mlijekom i to prije jela 2 puta dnevno. Moe da
poslui kao preventiva od pobaaja. Protiv dizenterije 8 g
na litru vode. Lijei trule rane u ustima i ranice. Uzima se
aja tri puta dnevno po tri lice. Dobar je i protiv slabokrvnosti.

TRAVA OD SRCA, trava od srdobolje (Potentilla tormentilla L.)

Ljekarniko ime: Rhizoma Tormentillae
Raste na livadama, panjacima, po brdima, uz jarke, ru
bove uma i putova. Cvate od svibnja do kolovoza zlatoutim
pojedinanim cvjetiima na vrhu stabljike s 4 latice. Donji
su listovi s kratkim drkama, gornji su prirasli uz samu
stabljiku; duboko su urezani i 45 puta rasporeni.
Sabire se mlado lie u proljee i jesen. Podanak je debeo
i drvenast. Na prelomu je ruiast i tamnosme. Prije sue
nja korjenii se odstrane, podanak opere i sui na suncu ili
umjetnoj toplini.

Podanak se upotrebljava u obliku aja: na litru vode sta

vi se 3 jedae lice aja i kuha 45 minuta. Pije se triput
dnevno prije jela.
Vrlo je dobro sredstvo protiv proljeva, greva u crijevi
ma, krvarenja, izvana za zaustavljanje krvi, za ienje plua
od sluzi; ispiranje rana, osipa na licu. Podstie na rad probavne organe. Dobar je protiv vodene bolesti i utice.
Kada se ovaj aj kuha sa pola vina i pola vode, odvaja iz
tijela sve otrovne plinove i sokove. Cisti jetra i plua, lijei
povratnu groznicu i uticu. ajem od 10 g korijena na pola
litre vode ispiru se podbule i upaljene oi, rane, irevi i ote
ene lijezde. Protiv kostobolje dobar je vru oblog od 30 g
korijena i etvrt litre vinskog ili obinog octa kuhan 3 5
minuta. ireve, liaj i rane dobro je oblagati istom svinj
skom masti pomijeanom, sa u prah, istuenim i prosijanim
korijenom stee.
Mladi suhi listovi mogu posluiti umjesto ruskog aja.
U pola litre alkohola 60% jakosti stavi se puna lica usit
njenog korijena trave od srca i ostavi na toplom mjestu da
stoji 10 dana. Uzima se vie puta dnevno 2025 kapi na koc
ku eera ili u malo vode. S ovim lijekom moe se lijeiti
stoka ako ima proljev naravno daje se jaa doza. Kod kr
varenja Kneipp preporua na 10 g usitnjenog korijena litru
vode. U poetku treba uzeti svakih 20 minuta po licu, ka
snije svaki sat po licu.
SURUICA (Filipendula ulmaria (L.) Maxim. Spiraea
ulmaria L.)
Ljekarniko ime: Flores Spiraeae
Diuretik, tonik, adstrigens, diaforetik.
Ostala narodna imena: Blaga jabuka, buditeljica, oslad,
osinka, sraica.
Viegodinja zeljasta biljka sa uspravnom stabljikom vi
sine 2 m. Listovi su perasto podijeljeni, a na rubu nazubljeni. Bijeli ili ukasto-bjeliasti cvjetovi su sitni i mirisni
skupljeni sastavljeni cvat. Cvate tokom ljeta.
Naroito cvjetovi se koriste protiv bolesti mokranih or
gana. aj za ienje krvi. Podzemni dijelovi sadre treslo-

vine, te se koristi kao lijek protiv proljeva i krvarenja. Kori

sti se kao lijek za dine organe, skrofulozu, reumu, gripu i
sl. Esencija korijena slui u homeopatiji za bolesti srca,
bubrega i mjehura. Cijela biljka sadri glikozid gauterin, a
u korijenu i cvjetovima je postotak eterinog ulja (2%). Sa
dri i male koliine salicila. Koristi se i protiv akutnog i hroninog reumatizma, protiv uloga (gihta) i gojaznosti.
TAVELJ (Rumex obtusifolius L.)
Ljekarniko ime: Radix Lapathi
Raste posvuda na vlanim livadama u velikim koliinama,
naraste i do metar visine. Ima duge ovalne listove poput
hrena. Na stabljici, naroito na
kraju, razvije se klas sitnih zelenkasto-crvenkastosmeih cvjeti
a. Kad sazore, postanu posve
smei.
List se sabire u proljee, a
plod prije nego li sazori. Sui se
u hladu.
Plod se upotrebljava u obliku
aja protiv proljeva jedaa
lica kuha se 2 minute u 2 deci
litra vode. Lie se uzima protiv
slabokrvnosti, zbog A i C vitami
na, kombinacije fosfora i eljeza.
Narod koristi aj od lia i pro
tiv hemoroida, za bolju probavu
i apetit.
Osobe koje naginju na stvaranje kamenca u bubrezima
neka ga ne uzimaju.
TRNINA, trlinka, crni trn (Prunus spinosa L.)
Ljekarniko ime: Flores et Fructus Pruni spinosae
Trnina je gust grm, raste po ivicama panjaka, krevi
nama i rubovima uma. Na trnovitim gustim ograncima ra
stu naopako mali jajoliki listovi, koji su na rubovima na-

zubljeni. Cvjetii su sitni, bijeli u velikom broju. Plod je tamnoplava kotunica veoma trpka i kisela okusa.
Cvijet se sabire od oujka do konca travnja, a plod u
jesen kad sazori.
Cvjetovi u obliku aja dobri su protiv kalja, za ienje
krvi, sredstvo su za laki otvor, protiv bolesti organa za di
sanje, bolesti plua. Zreli plodovi lijek su za eludac, protiv
proljeva, bolesti bubrega i mjehura.
U obliku aja uzima se nepuna lica na 300 g kljuale vode.
Pije se jedna alica dnevno ili preko dana gutljajima. Uzi
ma se u jednakim dijelovima s kaduljom, preslicom, ruma
rinom i pelinom (pelina se uzme pola doze).
Trnina sadri: tanin, gorku tvar, cianovodine kiseline,
soli, benzoldehida i drugih tvari.
IPAK, pasja rua, divlja rua (Rosa canina L.)
Ljekarniko ime: Fructus Cynosbati
Raste po krevima, ikarama, ivicama panjaka i uma
ma. Vrlo razgranati grm naraste i do 2 metra visine. Listovi
su jajoliki i otro nazubljeni. Cva
te u kasno proljee s lijepim ru
iastim ili bijelim ruicama.
Plod je duguljast, vrlo lijepe cr
vene boje, pun je dlakavih ko
tica (plodova). Sazrijeva od rujna
do sredine studenoga.
U proljee sabiru se latice pri
je nego se potpuno razviju. Od
njih se (sa ostalim ruinim lati
cama) priprema slatko (dem)
koji danas znade pripremiti sva
ka domaica. Od tog dema bo
lesni na pluima uzimaju tri pu
ta dnevno po malu liicu u ko
ju se stavi prstovet praka od
preslice. Ovaj lijek lijei sve
plune i unutarnje bolesti.
Iz zrelih plodova povade se sjemenke (plod) i od mesna
tih dijelova skuha ukusan pekmez koji sadri veliki postotak
C vitamina. Sjemenke se operu od dlaica i dobro osue. Od

njih se priprema zdrav aj kao lijek protiv groznice, kamenca

u bubrezima, crijevnog katara, bolesti mokranih organa (na
roito mjehura) hripavca i vodene bolesti.
Ako dijete plae i nee da spava, stavi se ispod jastuka
(pod glavu) dvije-tri iarke divlje rue i dijete e dobro
spavati.
IMIR, pukan (Buxus sempervirens L.)
Ljekarniko ime: Folia Buxi
imir se uzgaja po vrtovima i grobljima, ali odatle zna
pobjei u prirodu gdje podiv
lja.
Sabire se lie jer ono lijei
bolesti une kesice, boginje;
upotrebljava se kao sredstvo
za otvor, a naroito je dobar
protiv povratne groznice. Lije
i jetru, slezenu, kamence iz
bacuje iz unih kanala, poja
ava stolicu, pomae luenje
ui u crijevu. Lijei malariju:
dobro je sredstvo za izbaciva
nje znoja (u obliku aja 2 je
dae lice na pola litre vode
dobro zaslaeno). Kod une
bolesti najbolje je uzimati u
obliku alkoholature 1 : 10, dva
puta dnevno prije objeda i ve
ere po 2530 kapi, dobro raz
rijeeno u malo vode. Treba oprezno uzimati, jer izaziva po
baaj, proljev i greve u elucu.
VERBENA, spori, eljezarka (Verbena officinalis L.)
Ljekarniko ime: Herba Verbenae
Nalazi se svagdje po livadama, uz putove, na panjacima,
strnitima i rubovima uma. Naraste visoko do 70 cm. Ima
uspravnu etverouglastu stabljiku. Ona je gola s razgranatim dugim granama, s dugoljastim jako nazubljenim nasu-

protnim listovima. Cvjetovi su maleni svijetloljubiaste boje,

sloeni na gornjem dijelu u klasove.
Za vrijeme cvata sabiru se listovi i vrike zajedno sa cvje
tovima. Cvate itavo ljeto.
U obliku aja lijei bolesti jetre, nervozu, reumu, slabost
probavnih organa, neuralgiju, bolove u krstima i glavi. Ko
risti protiv tekog disanja, kamenca u bubrezima i groznica.
Biljka se mora oprezno upotrebljavati: u svjeem stanju
moe izazvati pobaaj. Suenjem biljka gubi na jaini svog
djelovanja.
Dvije jedae lice aja kuha se 23 minute u pola litre
vode. Kod jakih neuralginih bolova (migrene i bolova u
glavi) preporua se aj kuhati u mlijeku s lanenim branom
i obloge stavljati na bolna mjesta.
U litru bijelog vina stavi se 5 lica usitnjene biljke i
ostavi da stoji 30 dana. Nakon toga se ocijedi i pije vie puta
dnevno po aicu. Tjera kamence i mokrau, lijei uticu,
trule u ustima. Kao praak dva puta dnevno na vrku noa
slui za gornje bolesti.
* TATULA, datura, kunjak (Datura stramonium L.)
Ljekarniko ime: Folia, Semen Stramonii
Raste na naputenim zemljitima i razvalinama u veli
kom mnotvu. Ima golu, vrlo razgranatu stabljiku koja nara
ste i do visine metra. Listo
vi su veliki jajasti, a rubovi
razdaleko jako nazubljeni.
Cvjetovi su bijeli i veliki
uspravno obrnuto zvonasti s pet nabora; unutar
tuljkastog cvijeta nalazi se
pet pranika i jedan tuak
kojem je plodnica narasla.
Plod je velik bodljikavi tobolac s mnogo sjemenaka.
Cvate kasno u ljeto. Listovi
se beru kad je biljka u pu
nom cvatu. Ne beru se li
stovi s one stabljike iji su
cvjetovi uvenuli. Plod se be
re ujesen kad je zreo. Bilj
ka je otrovna kao velebilje,

te se listovi i sjemenke upotrebljavaju ne samo za lijeenje

astme, nego i za lijeenje ivaca. Na doziranje treba strogo
paziti; uzimati najvie jednu desetinu grama, i to pod kon
trolom lijenika.
U sebi sadri otrovne biljne baze, slino otrovima velebilja. U daturinu liu nalazi se od 0,30,50 hiosciamina,
atropina i skopolamina.
VRISAK PRIMORSKI, bresina, oepek (Satureia montana).
Ljekarniko ime: Herba, Folia Satureiae
Raste na vapnenastom suhom tlu, naroito uz obalu Ja
drana. Naraste visoko do 35 cm. To je uspravna razgranata
biljka s uskim gotovo zailjenim listovima, po dva naspramno. itava je biljka maljava s kratkim dlaicama i lijez
dama eterinog ulja, aromatinog i jakog mirisa. Cvate od
srpnja do konca listopada u sitnim bijelim ili ruiastim
cvjetiima sakupljenim u pazuhu listova. Za vrijeme cvata
sabire se itava biljka bez odreenih dijelova. Sui se u
hladu i sprema u polivinilske vreice ili limenke da ne
ishlapi. Navodno sami listovi imaju veu vrijednost.
U obliku aja tjera gliste, izluuje znoj. Umiruje ivce,
lijei bolesti bubrega, potie spolni nagon. Mnogo se upo
trebljava kao zain raznim jelima.
VIDAC, vidova trava, smetlika (Euphrasia officinalis L.)
Ljekarniko ime: Herba Euphrasiae
Raste u svijetlim umama, na umskim livadama, po su
him obroncima, sunanim livadama, vritinama i po breulj
cima uz prugu. Visok je 1225 cm; razgranjen sa prilino
nazubljenim jajolikim listovima koji sjede na stabljici. Cvje
tovi su na bazi latica bijeli s ljubiastom ili utom pjegom
pri dnu. Rijetki su i smjeteni na gornjim granama stabljike.
Za vrijeme cvata sabire se itava biljka od poetka
lipnja do rujna i sui u hladu na zranom mjestu.
Upotrebljava se u obliku aja kao lijek protiv nahlade u
vratu, za ispiranje oiju kod slabog vida, protiv bolesti or-

gana za probavu. Protiv promuklosti i kalja. Protiv glavo

bolje u obliku alkoholature 1 :10, do 30 kapi razrijeeno u
malo vode 2 puta dnevno.
VODOPIJA, cikorija, enetrga, utinica, potronik (Cichorium intybus L.)
Ljekarniko ime: Radix, Herba Cichorii
To je korov kojeg moemo nai svuda po naoj domovini,
i to kraj putova, uz ivice, po neobraenom zemljitu, po
livadama. Uzgaja se mnogo i kao
pitoma biljka za tvornice koje
korijen pre kao dodatak kavi
(cikorija). Vodopija ima dugu
uspravnu stabljiku, visoku i do
metar, koja je samo na gornjem
dijelu razgranata. List je dugo
ljast bez peteljke, cvjetovi veliki
i lijepi jasnoplavi. Korijen je
vretenast, valjkastog oblika, slii
vrtnom perinu.
Sabire se list, cvijet i korijen.
Korijen u proljee i jesen, a i
tava biljka cijelo ljeto za vrijeme
cvatnje. Sui se na toplom ta
vanu.
Svi su dijelovi vodopije ljeko
viti, naroito protiv bolesti jetre,
slabe probave, utice, bolova u elucu, protiv povratne groz
nice, bolesti mjehura i eerne bolesti. Mladi list vodopije
dobra je hrana u naem domainstvu. (Prilog 29)
* VELEBILJE, luda trava, vuja trenja, norica (Atropa
belladonna L.)
Ljekarniko ime: Folia, Radix Belladonnae
Velebilje je jedna od najotrovnijih naih biljaka. Raste
po krevinama i umama naeg planinskog podruja. Zna na
rasti i preko metar visoko. Vrlo je granato s uspravnom i
malo pahuljastom stabljikom. Lie je jajasto i veliko, nailjenog oblika bez zubaca (s kratkom drkom). Cvjetovi
su veliki, cvjetasti, smeeljubiaste boje na kratkim drka-

ma. Svi su dijelovi biljke veoma otrovni. Treba je uzimati

samo pod nadzorom lijenika.
Za lijeenje se najvie sabiru listovi i to od srpnja do kolo
voza t j . kada plod velebilja poinje dozrijevati. Listovi se
moraju suiti u hladu u tankom sloju kako bi zadrali zelenu
boju. Korijen se vadi u proljee, isti od zemlje i sui razrezan
na manje dijelove.
Lijei astmu, hripavac, neuralgiju, eluane bolesti, crijeva
i mokranu cijev.
Obzirom na veliku otrovnost ove biljke, neophodno je
poslije svakog sabiranja dobro oprati ruke.
ZEJA STOPA, blaenak pravi, carevo oko, uti karanfili, (Geum urbanum L.)
Ljekarniko ime: Rhizoma, Radix Caryophyllatae
Raste po grmovima oko sela, u svijetlim umama, sjenovitim mjestima. Ima uspravnu stabljiku visoku do 60 cm.
Ja sam je mnogo naao u hrastovoj umi u blizini Bjelo
vara. Listovi su nasaeni na dugake drke i ute su boje.
Tukovi rastu i dalje, nakon to je cvijet ocvao, i pretvaraju
se u plodie koji su snabdjeveni crvenkastosmeim kuki
cama.
U proljee i jesen sabire se korijen sa podankom, a cvje
tovi i itava biljka im procvate. Sui se na umjetnoj to
plini.
U obliku aja: 2 jedae lice kuha se 35 minuta u 3 deci
litra vode. Dobar je lijek protiv eluanih nerava, slabog
rada crijeva, kod bronhija, dizenterije i bolesti jetre. Lijei
reumu i glavobolju.
Zeja stopa djeluje na stolicu, rastvara sluz, tjera znoj.
10 g korijena kvasi se nekoliko sati u 200300 g vode, zatim
se stavi na tednjak i im prokljua, odmah se skine i pusti
poklopljeno stajati 10 minuta. Pije se dnevno po alicu.
Tinktura: u pola litre dobre jake komovice stavi se 50 g
korijena da stoji 10 dana. Od te alkoholature uzima se tri
put dnevno po 68 kapi s malo vode. aj i kapljice koriste
kod eluanih tekoa, krofuloznih ekcema, liajeva, rana.
aj se moe koristiti i kod trulei u ustima.

ZEJI TRN, kalj, gladi (Ononis spinosa L.)

Ljekarniko ime: Radix Ononidis
Raste podjednako kako u niim tako i u brdskim podru
jima na pjeskovitom tlu, naroito na mravim panjacima,
livadama i rubovima uma. To je trajno zeljasta biljka, a
naraste visok do 50 cm. Grane imaju otre bodljikave iz
danke. Na granama ima malo lia. Dok su mlade, grane su
pokrivene svilastim dlaicama. Stabljika je ukastobijela.
Iz pazuca listova tjeraju brojni ogranci na kraju su
snabdjeveni bodljikom koji takoer imaju listove. Cvje
tovi se nalaze na kraju trnovitih izdanaka i grimizno su cr
vene ili ruiastoljubiaste boje. Cvate itavo ljeto sve do
jeseni.
Sabire se korijen viegodinje stare biljke, podanak i cvi
jet. Korijen sa podankom se opere, raskoli i dobro osui na
suncu. Sui se u tankim naslagama.
aj od korijena i cvijea tjera mokrau, isti krv, lijei
katar mjehura, reumatizam i giht. Vrlo je dobar protiv bo
lesti srca, podstie bubrena tkiva na rad, uveava krvni pri
tisak. Lijei oboljele bubrege, kao i nateene noge i trbuh.
Cvijet se bere neto prije nego se razvije. Stari cvjetovi
mogu da izazovu bol u elucu.
Cvijet se priprema u obliku aja: 3 jedae lice na litru
kljuale vode. Pije se triput dnevno po alicu.
* ZEJI TRN UTI, (Sarothamnus vulgaris, Wimmer)
Ljekarniko ime: Herba, Flores Genistae
Naraste visoko i do dva metra. Stablo mu je uspravno,
otrih rubova s golim granama. Sitni trolisni listii obrnuto
su jajasti s peteljkom, poredani su u vidu spirale, meko su
dlakavi. Cvijee je zlatno uto u dugakim grozdovima i pri
jatnog mirisa. Cvjeta svibanj-srpanj. Plod mu je crna plo
snata mahuna po rubu dlakava i puna sjemenki. Sadri ete
rino ulje, alkaloid spartein, boju, gorinu i tanina.
Cvjetne granice upotrebljavaju se za jae mokrenje, i
enje krvi i kod bolesnih bubrega. Uzima se nepuna lica
na 200300 g kljuale vode da stoji poklopljeno 1015 mi
nuta. Nakon toga se ocijedi i pije 34 alice dnevno, Cijela
biljka u obliku aja smanjuje krvni pritisak, proiruje krvne
sudove.
Radi otrovnosti biljku treba upotrebljavati oprezno i uzi
mati samo pod kontrolom lijenika.

ZIMZELEN, mala pavenka (Vinca minor L., V. major L.)

Ljekarniko ime: Folium Vincae
Raste po parkovima, grobljima, vrtovima i ukrasnim i
vicama kao niski grm. Ima vjeno zeleno lie koje se sabire
u proljee i sui na umjet
noj toplini.
Uzima se jedaa lica na
23 decilitra vode i kuha
dvije minute. Lijei plune
bolesti, naroito krvarenje,
uljeve, katar eluca, pro
irenje eluca. Popravlja
sluzokou. Moe se uzeti i
u obliku praka po pola
kavene lice, dva puta dnev
no. Vrlo je slian imiru,
pa treba paziti da se s njim
ne zamijeni, iako i imir
slui kao lijek. Zimzelen re
gulira menstruaciju.
UTIKA, imirka, uti ipak, trpka utika (Berberis vul
garis L.)
Ljekarniko ime: Radix, Fructus Berberidis, Cortex Berberidis radicis
utika raste na sunanim mjestima po kamenitim bre
uljcima, meu ikarama, uz puteve i rubove uma u svim
naim krajevima. Naraste od 13 metra visoko, s povijenim vitkim granama, sivom korom i utim drvetom iznutra.
Zelenosivo lie je sitno nazubljeno vrsto, obrnuto jajastog
oblika i lei na kratkim peteljkama u upercima iz kojih iz
rastu po jedan ili dva trna. Cvate od travnja do srpnja u ma
lenim utim cvjetiima koji su sloeni u visee grozdove.
Plod je duguljasta oblika i crvene boje. Ljeti se sabire lie,
kora s grana i korijena, a zrele bobe u jesen. Sui se na sun
cu ili na umjetnoj toplini.
Cijela biljka upotrebljava se kao lijek protiv slabe pro
bave, utice, bolesti jetara i bolesti bubrega. Iz zrelih plodova
priprema se sok za limunadu, jer sadri limunske kiseline.

UVANJE ZDRAVLJA

HIGIJENA
Higijena je nauka o zdravlju. Higijena prouava utjecaj
hrane na zdravlje radnih ljudi. Ona spada u preventivnu me
dicinu, za razliku od kurativne koja lijei bolesti. Higijena se
bavi korisnim i tetnim utjecajima na zdravlje. Ispituje pro
bleme ovjeje okoline.
Moderna medicina nastoji lijeiti tako da se povea snaga
cijelog organizma i trai potpuno izljeenje u trajnoj pro
mjeni ivota. Tako prirodan nain ivljenja dobiva ire zna
enja i openitiju vrijednost. Temelj za obnovu tjelesne
snage trai se u hrani. Stoga bi bilo potrebno da se i na tom
polju provede revolucija, tj. prirodna ishrana. Nain ishrane
vaan je za pravilan odgoj tijela kao i prirodan nain ouva
nja zdravlja, odnosno lijeenja.
Ve i sama otkria u kemiji dokazuju da je biljka prvi
akumulator energije i da sadri sve elemente koji ulaze u
sastav ivotinjskog tkiva. ivotinja ne stvara nego crpi ener
giju organske materije iz biljnog carstva. Biljka gradi or
gansku hranjivu eliju dok je ivotinja samo preinauje.
Biljka, sakupljajui sunanu energiju, koncentrirala je toliko
snage da moe posluiti kao najii izvor hrane. Treba
znati da su biljke, plodovi, voda, suneva toplina i svjetlo
prvi imbenici energije i vitalnosti; dok meso, alkohol
mogu da izazovu asovitu snagu i uzbuenje, ah zatim ubrzo
dolazi iznemoglost.
Po znanstvenoj analizi utvreno je da su nae zubalo, je
zik, eludac, duina crijeva, mlijene lijezde, kao i ostali
unutarnji organi ureeni za prehranu plodovima, a nikako
ne za prehranu mesom ivotinja.
Mokrana kiselina je posljedica nepravilne izmjene tvari
i glavni uzronik veine bolesti. Nastaje vikom bjelane-

vina koje su sadrane velikim dijelom u mesu. Uvijek se u

krvi nalazi stanovita normalna koliina mokrane kiseline,
ali kad ona prelazi svoju normalu, onda se mokrana kise
lina zajedno sa svojim dijelovima krvi pretvara u jednu vr
stu sluzne ljepljive mase. Ova masa puni kapilare krvnih i
limfnih sudova. U takvom sluaju truje se krv, nastupa slabokrvnost.
Meutim, ponajvea nesrea je u tome to prevelika koli
ina mokrane kiseline utie i na psihu bolesnika: dovodi ga
do tromosti (zbog oteavanja krvotoka u cijelom organiz
mu). Tako danas veina ljudi umire dva tri puta ranije, to
se ne bi dogodilo da su ivjeli prirodno.
Meso uzbuuje bez obzira na spol i starost. Donosi razne
bolesti koje se ne javljaju kod biljne hrane, jer je ona prvo
razredna i prirodna. Dakle, meso treba jesti vrlo ogranieno.
Fosforna kiselina je vaan imbenik kod stvaranja ivaca
i kosti. U biljnoj hrani ima je dvaput vie nego u mesu.
Biljna je hrana potrebna naroito djeci koja za svoj razvitak
trebaju fosfora.
Neki ljudi vjeruju da e biti zdraviji ako to vie jedu.
Meutim, djelovanje je ba suprotno: stvara se poremeaj u
probavnim organima, zatim se razbole jetra, bubrezi, u
i na kraju itav organizam.
Ne smije se jesti dok se eludac nije ispraznio. Tko opte
reti eludac, nee ostati dugo zdrav. Nastat e katari eluca i
crijeva poremetit e se zdravlje. eludac i crijeva zahti
jevaju tonost, naroito izmeu dva obroka, ali se ni tom
prilikom ne smiju preopteretiti hranom i piem. Ba stoga
elimo li ostati zdravi nieg previe. Sve treba da bude
u umjerenim granicama.

KUPKE

AROMATINE LJEKOVITE KUPKE

To ime kupkama nisam dao bez razloga: one se tako zovu
zato to imaju osvjeujui miris, pa prijatno i osvjeavajue
djeluju na ljudski organizam. Za spomenute aromatine ku
pelji potrebno je uzeti neke droge: 1000 g na 45 litara klju
ale vode koja se hladnom vodom razrijedi na temperaturu
3537C.
Smrekove kupke: Sastoje se iz 150200 g smrekovog
ekstrakta (Extraction Pini) za jednu kadu. U smrekovom
ekstraktu nalazi se: eterino ulje, terpentinsko ulje, treslovina, smola i biljna kiselina. Ovakva kupelj umiruje ivani
sistem, mokrani i krvni optok (tjera krv u sve ilice i ile).
Djeluje umirujue prije spavanja. Te su kupelji dobre i za
rekonvalescente. Kupke treba da traju 1030 minuta dva
do tri puta nedjeljno i to poslije podne. ivano bolesni
lako podnose navedene kupke. Ako se uzmu prije spavanja
djeluju uspavljujue.
Borova kupelj: Slina je smrekovoj, samo je uinak
neto snaniji.
Arnikova kupka: Za jednu kadu se uzima 24 lice tinkture arnike (dobije se u ljekarni). Kupke arnikovom tinkturom vrlo su dobre za rane, upale i uboje.
Ruzmarinova kupelj: Za jednu kadu uzme se 12 lice
ruzmarinova ulja. Te kupke koriste pri smetnji u krvnom
optoku, klimakteriju i eernoj bolesti.
Kamilice kupelj: Za tu kupku je potrebno pola do 1 kg
kamilinih cvjetova, koji se preliju sa 46 litara kljuale
vode i poklopljeno se ostavi jedan sat. Zatim se ocijedi, iscje-

evina nalije u kadu i dopuni, odnosno razmlai hladnom

vodom prema potrebi. Kupelj koristi protiv katara nosa,
eluca i ekcema koji svrbi. Sjedea kupelj kamilice koristi
kod zatvora, hemoroida, upale mjenura i bolesti trbuha. Pri
prema se: 100 g kamilice prelije se litrom kljuale vode. Ta
se iscjeevina razrijedi s 30 litara tople vode u koju bole
snik sjedne.
IVOTNA KUPELJ
U jednu poiroku posudu (od 3040 litara) stavi se sje
dalica koja ne smije biti via od sjedalice na stolici. Tad u
posudu nalijemo kinicu
do ruba sjedalice (voda
neka bude 1520 C).
Sjednemo na sjedalicu s
nogama iznad sjedalice.
U ruku uzmemo grubu
krpu ili spuvu koju
obilno namoimo u vodi
i blago trljamo trbuh od
pupka prema dolje i po
prijeko. Nakon takvog
trljanja od 3040 minu
ta idemo odmah u kre
vet. To se ponavlja 14
20 dana (svaku veer pri
je spavanja).
Primjenom ove kupke djeluje se preko jedne osjetljive
zone itavog tijela s povrinskog duboko u unutra
njost i utjee djelotvorno na razne grupe organa i njihov
mehanizam izluivanja bolesnih tvari (uzroka bolesti). Ovako
meusobno fizioloko-anatomski uslovljeni odnosi terapeutski se savreno iskoriuju ovom kupkom.
Gornjom kupkom predusreu se, suzbijaju i lijee akutne
i kronine bolesti bilo djece ili odraslih, a ista se moe oba
viti u svako doba i na svakom mjestu. Prostorija u kojoj se
ivotne kupke obavljaju mora biti topla. Kod ove kupke
tijelo ne ulazi nikako u vodu, zbog toga se vrlo lako primje
njuje i kod tekih bolesnika. Jo je djelotvornija ako se ne
koliko sati kvasi u vodi trinje od sijena.

ISPIRANJE CRIJEVA
Kada jedna bolest nastupi akutno ili iznenada, prvo za
im moramo posegunti jest unutranja kupka, odnosno
potpuno ispiranje, pranje ili ienje crijeva. Sada nam vie
ne koristi vanjska kupka, jer su se kiseline i soli nakupile u
unutranjosti tijela, i nai ih organi ne mogu vie preraditi.
U organizmu su nastale izvjesne komplikacije, jer su se poje
dina strana tijela vrsto vezala u sistemu krvotoka, od kojih
se krv vlastitom snagom ne moe vie obraniti. Protiv toga
pomae samo unutranja kupka. Kao to vanjska kupka ne
djeluje osobito dobro oko poslije kupke ne istrljamo i temejito ne izmasiramo tijelo, uz upotrebu svih moguih okretaja,
zavijanja i izvijanja, tako isto unutranja kupka tek tada da
je pravi uspjeh ako se uz ispiranje crijeva i crijevnog tkiva
vodom, zajedno s dezinfekcirajuim ili raskvaujuim sastojinama, primijeni u crijevu i utrobi snano gnjeenje trbuha.
Voda za unutranju kupku treba da je toplote 45 stup
njeva. (Tako da se u njoj moe drati ruka.) U vodu se stavi
lica-dvije sodebikarbone. Upotrijebimo li na irigatoru gume
nu cijev (60 cm dugu) koja se malo-pomalo uvlai, tada voda
probija dublje i uinak je vei. Za vrijeme putanja vode
treba lei na lijevu stranu i lijevu nogu malo povui da voda
lake ulazi. Voda se pusti koliko je mogue, ali pritisak ne
smije izazvati boli. Kolina vode ravna se prema sposobnosti
organizma, veliini tijela i kree se od dvije i pol do 4 litre.
Kada je sva voda ula, gumena cijev se polagano izvue, a
izlaz crijeva krpom zatvori.
Zatim slijedi gnjeenje trupa 2030 minuta. Najudobnije
je da se legne na lea, noge malo privuku, a donji dio tijela
neim malo podigne. Sada se zahvati sa obje ruke donji dio
trbuha (koliko god se moe zahvatiti) pa se vue i valja sve
prema pupku, pusti opet pasti, ponovno zahvati i opet pusti.
Najprije se gnjei i pritie od desne strane k pupku: utroba
s koom vue se prema pupku i uvijek ponovno pusti pasti.
Zatim slijedi gnjeenje lijeve strane prema pupku (uvijek
vui i ponovno pustiti pasti). Onda gnjeenje od dolje prema
gore (isto prema pupku). Istodobno s obje strane, i zaklju
no, istodobno, od dolje i gore prema pupku. Zahvatiti ruka
ma duboko i kopati skroz do bubrega, treba gnjeiti sve, kao
da se mijesi tijesto (svom snagom). Ako se u meuvremenu
neto vode isprazni, ne prestaje se sa gnjeenjem sve dok nije
prolo 2030 minuta. Ova masaa stvarno izgleda nemilo-

srdna, ali to nita ne kodi, ne boli i time se pomae prirodi.

Toplina vode proimlje unutranje organe i olakava im rad.
Bolesnik se nee osjeati oslabljen, ve dapae ojaan.
Nakon to se 2030 minuta gnjeilo, ide se na stolicu.
S dlanovima ruke pritisne se donji dio tijela i izdie poste
peno sve to vie. Pri tom se miii donjeg trupa sve vie
steu, sve dok se moe izdisati i pritiskati. Tada se dignu
naglo ruke i sve slobodno pusti, da bi se putem naglog udi
sanja prostrujilo itavo tijelo. Zaudit ete se to e sve pri
tom izii iz vaih crijeva. Sve mogue sluzine, stvari koje
niste nikada vidjeli i za koje ste drali da izlaze van, u koji
ma su se ugnjezdili najraznovrsniji opori stranih organizama
i otrovnih mikroba, uzronici bolesti. U veini sluajeva do
voljno je jedno ovakvo ispiranje da se istjera sve strano iz
tijela. Nakon to se sve otrovno iz tijela istjeralo, popije se
mala alica pravog nepatvorenog, nerafiniranog, maslinovog
ulja. Sat poslije toga uzme se alica seninog aja. Nakon toga
svakih pola sata pije se nekoliko gutljaja tople ili hladne
vode sa sodom-bikarbonom za neutralizaciju kiselina (1 li
ica na au vode).
Ova ispiranja imaju izvanredno djelovanje. Ljudi, kod ko
jih se oekivala kaplja, nekoliko dana nakon ovakve kupelji
mogli su nastupiti svoj normalan posao.
Za taj i slijedei dan, ako je bolesnik jo u krevetu i ako
osjeti glad potrebno je dobro ali polagano propei kruh
koji treba da bude skroz suhi i peen tako da je zlatno-smee boje, ne samo na povrini nego i iznutra. (Kada se prelo
mi, mora imati zlatno-smeu boju.) Zatim ga se zdrobi, doda
nekoliko kapljica finog ulja, dvije-tri krike fino isjeckanog
bijelog luka i prelije sa 300400 grama kljuale vode. Pusti
3 minute stajati. U tako pripremljenoj juhi ima vie hranjivosti nego li u ma kojem izvanrednom jelu. Na taj nain do
bije se svih 12 organskih soli, 7 hlapljivih ulja, sve tri kise
line koje su potrebne naem tijelu.
Za ouvanje zdravlja potrebno je svaka tri mjeseca pro
vesti jedno ispiranje crijeva.
Sranoj kapi uzrok su kiseline, koje su se preko normale
nakupile u tijelu, i srce toliko oslabile da vie ne moe ra
diti. Ako tijelo ne moe izbaciti suvinu kiselinu, ono optere
uje srce, jer je prezasieno kiselinama. Tada se pokau zna
kovi slabe probave, bolovi u elucu, tvrda stolica, bolovi raz
nih vrsta. ovjek se meutim jo ne osjea potpuno bolestan,
jer tijelo jo podnosi kiseline. Kad prodru prema srcu sa-

da nastaje tek opasnost (naroito za ljude koji su deblji). Ta

da ni lijekovi vie ne djeluju, jer je krv prezasiena kiselina
ma. Odstranjenje kiselina iz organizma efikasno se postie
samo unutarnjom kupkom i gnjeenjem. Jedino se na taj
nain moe spasiti ivot i izbjei sranoj kapi.
Danas ovjek neprirodno ivi: trka za zaradom, uz to
mnogo pui i pije, nou izostaje do sitnih sati, ne hrani se
prirodnom hranom. Sve to dovodi skraivanju ivota . . .
Tko je jednom proao kuru ispiranja i gnjeenja, ne smi
je ponovno nastaviti stari besmislen nain prehrane. U tom
pogledu mora se postupati vrlo paljivo kao da je postao
malo dijete kod kojeg treba sve da se ponovno izgradi. Ako
se jo uvijek tei za tortama, tada smo jo uvijek na putu
ruenja zdravlja. Isto tako ako se tei za okoladom, za
raznim slatkiima, znai da nismo zdravi. Ali ako je nekome
hladno vrhnje sa sokom od jagoda, kupus sirovi slatki i kiseli
s uljem i sve ostalo povre u sirovu stanju ukusna hrana,
taj moe smatrati da je na pravom putu. Nikad jesti pre
vie!
Hladna voda na organizam ovjeka djeluje snanije od
zraka. Kupanje u slobodnoj prirodi u tekuoj vodi, jezeru ili
moru za vrijeme ljeta jaa tijelo, ini ga otpornim protiv pre
hlada i ostalih tetnih utjecaja. Kupanje u gore spomenutim
vodama rashlauje tjelesnu toplinu, podstie izmjenu tvari i
izaziva glad.
Unato tome neka kupanje u hladnoj vodi ne traje due
od dvadeset minuta, jer u protivnom nastupa nelagodnost
zbog gubitka topline u organizmu. Kad se pojavi jeza i
drhtavica, valja odmah iz vode izii: tijelo snano trljati,
obui se i ivo kretati kako ne bi dolo do jae prehlade i
ozbiljnog oboljenja.
Djecu i omladinu treba naviknuti da svako jutro operu
u hladnoj vodi gornji dio tijela: prsa, vrat i lice.
SLANA KUPKA
Za jednu kadu uzme se 4 kg soli to daje kod 200 litara
2-postotnu slanu rastopinu. Za sjedeu kupelj na 30 litara
1200 g. Temperatura kupke treba biti 3338 C. Vrijeme tra
janja je 1020 minuta, dva do tri puta nedjeljno. Ove kupke
ne smiju upotrebljavati osobe s visokim tlakom.

PARNE KUPELJI
Lijeenje vodom mno
go je usavrio u svoje vri
jeme Sebastian Kneipp.
Jo kao siromani stu
dent bolovao je od suice.
U eksperimentiranju lije
enja vodom pronaao je
posebnu metodu kojom
se kasnije i sam potpuno
izlijeio. Tada je svoj i
vot posvetio oboljelim pa
tnicima. Kneipp je svoje
bolesnike savjetovao i
uio kako da jednostav
no i razborito ive. Osim vodom lijeio je i zrakom, suna
nom toplinom, hladnom i toplom vodom te ljekovitim biljem.
Meutim, jedan od najzaslunijih na polju lijeenja vo
dom je Luis Kuhne. On je na svoj poseban nain koristio
vodu za lijeenje raznih bolesti. Godine 1883. osnovao je
svoje ljeilite (s vodom) u Leipzigu. To ljeilite postoji jo
i danas.
Kuhne je za svoje bolesnike konstruirao lealjku koja
je slina uskom dugom sanduku sa produetkom za glavu
(posebnom daskom). Taj sanduk ima na duoj strani otvor
u koji se stave dva do tri lonca, i to povea (ve prema
tome koji se i koliki dio tijela pari, da li cijelo tijelo, ili
trbuh ili samo prsa) s kljualom vodom. Gornja strana ima
samo grubu mreu na koju legne gol bolesnik; njega se po
krije plahtom koja zatvori i prednji otvor s loncima. Para u
loncima regulira se poklopcima. Posebna osoba stara se oko

pare i mijenjanja lonaca svjeom parom. Bolesnik ispruen

lei na leima i kad se dobro uznoji, to traje oko 15 minuta,
okrene se potrbuke i tako grije prsa. Trbuh i noge se pare
15 minuta, cijelo parenje traje 30 minuta.
Kuhneove kupelji posve sigurno nisu loe, a ako se toj
vodi u loncima doda, odnosno kuha, pljeva od sijena (trinje)
uspjeh lijeenja bit e jo mnogo vei.
ivano bolesni, bolesni od srca i vrlo iznemogli ne
smiju upotrebljavati gore spomenute kupelji, nego sjedee,
ili sunane kupelji ako se lako znoje. Nije dozvoljeno kupati
se vie od dva puta nedjeljno (bez nadzora strunog lijeni
ka). Iza svakog kupanja potrebno je osvjeiti tijelo trenjem
vodom od 2025 C topline i pola sata ostati leati u toploj
prostoriji.
Spomenute parne kupelji mogu se upotrijebiti i za lije
enje glave i vrata, ali je i te dijelove potrebno nakon kupa
nja na naprijed opisani nain oprati.
Vrlo je dobro za svakog radnog ovjeka, ukoliko ima
zdravo srce, da se jednom nedjeljno podvrgne znojenju. To
je prirodna preventi
va spreavanja reume,
prehlade i mnogih dru
gih bolesti. Za bolje
znojenje moe se prije
kupanja uzeti aj od
lipe ili bazgovog cvije
ta. Nema te boletina
koju ne bi znojenje
djelovalo i koja se sa znojenjem ne bi mogla suzbiti.
Dobro je promijeati kamilicu i cvijet crnog i bijelog
sljeza za parenje usta, nosa i uha. Ako su oboljenja nastala
od prehlade ili koje druge bolesti, najbolja je terapija za
lijeenje istih.
Svakako, ako ve upotrebljavamo parnu kupelj, onda sta
vimo u vodu trinje od sijena, jer e to podvostruiti mo
gunost ozdravljenja.
SUMPORNE KUPKE
Na kadu od 200 litara vode potrebno je 150200 g Kalium
fulfurata, kojeg promijeamo s vodom. Pomou vodika raz
vije se luina, koja se neutralizira. Tako nastane 200 cm kon-

centriranog sumpora. Temperatura vode 3537 C (vrijeme

kupanja 20 minuta). Ako vodu upotrijebimo odvojeno s po
lijevanjem po tijelu, onda tijelo treba dobro isfrotirati. Te
kupelji lijee: reumu, duevne, ivane bolesti i kone bolesti.
Kupke se po temperaturi dijele:
1.
2.
3.
4.
5.

hladna kupka
poluhladna
mlana
topla
vrua

1520 C
2125 C
2630 C
3436 C
3740C

KURE ZA MRAVLJENJE
Za 8 dana moe se smraviti ak 45 kg (a da nije kod
ljivo) s ovom kurom:
Dva dana svaki dan pojesti 57 tvrdo kuhana jaja. Trei
i etvrti dan pojesti (svaki dan) kg kiselog kupusa ili kisele
repe bez ulja i octa.
Peti i esti dan pola kg mravog goveeg mesa. Sedmi
i osmi dan po litru sirovog (nekuhanog) mlijeka dnevno.
Zabranjeno je piti kavu, alkohol i puiti. Strogo se uzdr
avati od svake druge hrane i pia. Nakon kratkog vremena
kuru ponoviti. (Prema broju suvinih kg.)
Metoda fiskulture
Uspjeh je oit ve nakon 34 tjedna.
Ujutro lei na tlo, istegnuti ruke (unazad) preko glave na
tlo. Dignuti ruke i trup do pasa te se jako nagnuti nad ispru
ene noge. Glavom pokuati doi do koljena, rukama blie
nonim prstima. Zatim povratak u prijanji poloaj. Ponoviti
vjebu 610 puta. Prije spavanja veeru ispustiti i vjebati
do 12 puta.
Preko dana lei na trbuh, ruke prekrstiti na leima. Po
kuati dii glavu to vie od tla. Ponavlja se 46 puta. Obje
vjebe redovno ponoviti.

Mravljenje bez naroite terapije

a. Ne jedite jaku i masnu hranu, jer od nje ne samo to
debljate, nego vam prijeti opasnost od skleroze.
b. Klonite se kave, slatkia, okolade i mlijeka. Pijte do
mai aj od naih ljekovitih biljki.
c. Nikad ne jedite svje kruh, neka bude barem jedan
dan star ili prepeen.
d. Izbjegavati maslac, masne sireve, hrane s mnogo bje
lanevine, masne kolae, pecivo, pivo i slatke kolae.
Metoda kupanja
Nedjeljno se jedanput kupati u vruoj vodi, koliko tijelo
moe da podnosi (tijelo mora biti posve pod vodom). U vodu
se stavi 300 g sode-bikarbone. Kupanje traje pola sata. Po
slije kupanja treba 5 minuta gimnasticirati. Dobro se istrljati runikom. Slabi na srcu neka budu oprezni.
Skidanje sala s trbuha
Stavljati na trbuh tople obloge od kuhanog octa s pola
vode. Hrana neka je kalorina i vitaminozna (u malim ko
liinama).

SIRUPI

Sirup nevena
U staklenku stavi se 10 lica lia od nevena i na to nalije
2 lice alkohola (pirita) i litru iste bunarske vode. Ostavi se
stajati 24 sata. Staklenku ee promukati. (Na staklenku
treba neto staviti da se grlo zatvori). Nakon 24 sata ocijediti
i u tekuinu staviti toliko eera koliko je tekuina teka.
Uzima se po kavena lica protiv nervoze crijeva, greva u
elucu, zujanja u uima i glavobolje.
Sirup od crvenog luka
esto grama crvenog luka sitno se isjecka i stavi u litru
i pol iste bistre bunarice. Tome se doda 1200 grama pravog
pelinjeg meda i 60 grama eera. Tu masu treba polako ku
hati (34 sata). Zatim napuniti staklenke i dobro ih zatvo
riti.
Vrlo dobro sredstvo protiv kalja hripavca (kod djece).
Sirup bijelog sljeza
Korijen bijelog sljeza (500 g) oguli se, izree u sitne kocke
i stavi u staklenku. Na to nalije litra i pol vode i 100 g alko
hola 96% jakog. Dri se na toplom mjestu 24 sata. Boca se
esto promuka. Nakon 24 sata se ocijedi, doda 1600 g e
era i kuha dok se ne ukuha na polovicu. Uzima se kavena
lica protiv lakeg ispljuvka (lajma) kalja, plunog katara
i tekog disanja.

Sirup od islandske mahovine

Petnaest grama liaja mahovine nakvasi se u etvrt
litre vode i stavi na toplo mjesto da stoji dva sata. Nakon
toga se procijedi. Ostatak se ponovo prelije sa etvrt litre
vode i stavi dva sata stajati. Tada se procijedi i spoji s pr
vom iscjeevinom, doda po elji eera i kuha dok se ne
ukuha na polovinu.
Uzima se jedna kavena lica triput dnevno prije jela pro
tiv vrtoglavice, grevitog kalja, protiv izbacivanja ispljuvka,
bolova u prsima, krvotoku i crijevima.
Sirup od borovnice
Deset lica boba borovnice kuha se u litri vode (1520
minuta). Zatim se ocijedi, doda toliko eera i ukuhava u
sirup.
Vrlo dobro sredstvo za sve eluane bolesti.
Uzima se lica natate i lica prije spavanja.
Sirup od maslaka
Pola kg maslaka (korijen i list) sitno se izree i stavi u
2 i pol litre vode. Zatim se ostavi 24 sata stajati na toplom
mjestu, onda ocijedi i ostatak ponovo prelije sa 2 litre vode;
ostavi se 12 sati stajati, zatim se ocijedi i obje iscjeevine
spoje i kuhaju s medom i eerom dok se masa ne ukuha na
polovinu.
Uzima se dnevno po 45 kavenih lica protiv bolesti jetara, zaepljenja, utice i zlatne ile (hemoroida).
Sirup od divizme
Ako elimo pripremiti sirup od cvijea divizme onda se
postupi ovako: 15 g cvijea stavi se u pola litre vode i pusti
samo da prokljua. Ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta,
tada procijedi. U tu tekuinu stavimo pola kg eera i kuha
do gustoe sirupa. Taj se lijek uzima po kavenu licu dnevno

kod konih bolesti ili otvorenih ireva. Naljev je naroito

dobar kod upale oiju (za ispiranje). Cvijet divizme je tako
er ljekovit ako se kuha u vinu.
Sirup od bokvice
Nabere se koarica enske i muke bokvice i sva se ko
liina dobro opere kao salatu i samelje na stroju za mlje
venje mesa. Sok se istisne tijeskom za varke i procijedi se
kroz duplu gazu. Svakoj litri soka doda se pola kg eera,
prokuha i stavi u staklenku. Od tog lijeka uzima se po licu
svako jutro natate i naveer prije spavanja.

VONI SOKOVI
Voni sokovi su izvanredno okrepljujue sredstvo, bilo da
ih mijeamo bunarskom ili mineralnim vodama: Radenskom,
Kiseljakom ili Donatom. Naroito su korisni za osobe koje
ne smiju piti alkohol. Sokovi okrepljuju sve uzraste od dje
teta do starca.
Kod pripremanja sokova nikada se ne smije upotreblja
vati eljezno posue, jer daje okus eljeza i sok dobije mut
no tamnu boju.
Ni jedna druga hrana ne sadri toliko razliitih mineral
nih soli kao voe. Sa raznim, vonim kurama moemo izli
jeiti neke bolesti, a zdravi postaju snaniji i krepkiji, jer
voni sokovi odlino djeluju na organizam ovjeka. Za vri
jeme vonih kura ne smije se uzimati mlijeko, pivo, jaja, sir,
meso i slina jela. Na voe se ne smije piti voda, jer u tom
sluaju voe (u elucu) prelazi u proces vrenja i time gubi
svoju ljekovitu mo.
Voni sokovi proiuju krv, dovode nove osvjeavajue
tvari, organizam se pomlauje i jaa. to vie, voni sokovi
oduzimaju volju za uivanjem alkohola.
Groe je bogato kalijem, vapnom, fosforom i natronskom kiselinom. Stoga se kura groa naroito preporua
protiv nervnih smetnji, histerija, melankolije; uljeva, bolesti
jetre, kamenca u bubrezima i protiv dinog katara. Dobro
je za vrijeme sezone treanja provesti kuru, jer je trenja
ljekovita kao i groe.

Sok od maline
U 2 litre vode stavi se tri litre malina i 3 dekagrama vin
ske kiseline. Pustiti da stoji 24 sata, ali ne na toplom ili
suncu. Ta se masa kroz gusto sito ili platno procijedi i ko
liko je litara soka toliko kg eera treba u masu dodati. Ku
hati i ee pjenu skidati, sve dok nije gotovo.
Sok od vianja i drugog voa priprema se isto kao i malinov sok.
Sok od jagoda
Lijei malokrvnost, uticu, reumu, a naroito dobro dje
luje protiv bubrenih bolesti i bubrenih kamenaca.
Sok od ribizla
Ubrzava rad bubrega i lijei kostobolju.
Sok od jabuka
Lijei crijevne bolesti, reumu, bolesti mjehura, ivce i bu
brege.
Sok od rotkve
Dobije se iz crne rotkve (arapke) pomou sokovnika. Rot
kve se operu, izreu i stave u sokovnik. Cijeenje traje 80
85 minuta. Sok se dobije i ako rotkve izribamo i stisnemo
tijeskom za mast.
Lijei u, jetra, bubrege, bubrene kamence istjeruje iz
mjehura, tjera na mokrenje, rastvara sluz. Lijei kaalj hripavac, astmu, bronhijalni katar. Pospjeuje probavu.
Sok od iirota
Na sto grama isjeckanog korijena nalijemo 400 grama al
kohola (96% jakosti) i 600 grama bunarske vode. Ostavimo
da stoji 46 dana. Svaki dan jednom ili dvaput protresemo.
Nakon toga procijedimo. Na ostatak nalijemo 200 g alkohola
i 400 g vode i ostavimo 24 sata stajati. Nakon toga ocijedimo.
Obje se ocjeevine sliju zajedno i kuhaju dok se sve ne uku
ha do polovine koliine.

Uzima se dnevno tri puta po kavenu licu kod sluzavosti

crijeva, lupanja srca, skrofula, povratne groznice, reume;
osobito pomae enama u prelazno doba, kod unih i bu
brenih bolesti, vodene i eerne bolesti i neredovite menstruacije.
Sok od koprive
Koprivin sok je proizvoa krvi kod malokrvnosti
i isti krv. Lijei u i trbunu sluznicu, probavne organe,
snabdijeva organizam potrebnim mineralima, jer sadri A i
C vitamin, kao i mravlju kiselinu i kreminu kiselinu. Sadri
mnogo klorofila i eljeza.
Sok od koprive dobije se pomou gnjeenja: lie mlade
koprive dobro se opere, sitno izree i soi pomou sokovnika 6070 minuta.
Sok od breze
Brezov sok omiljeno je sredstvo za ienje krvi, zatvor,
bolesti bubrega, proljev; protiv pijeska i mokrane kiseline.
Lijei kone priteve i isti kou.
Brezov se sok dobije tako, da se u mjesecu travnju, prije
negoli stablo prolista, u mladu brezovu stablu izvrti rupa
25 cm (dubine). U rupu se stavi staklena cijevica po kojoj
e tei sok u posudicu ili limenku koju postavimo ispod
cijevi. Sabiranje kroz jednu cjevicu iz jednog stabla traje
614 dana. Sok se zatim ugrije (pasterizira) i spremi u boce
koje se dobro zaepe.
Sok od bokvice
Sok bokvice vrlo je zdrav u vinu. Lijei astmu, isti plua,
jetra; lijei vodenu bolest ako se pije uzastopce 14 dana
svako jutro natate i naveer prije spavanja. Ako popijemo
svako jutro i vee po 50 g bokviinog soka, lijei rane u
ustima i na jeziku, kao i gnojne rane.
Sok od gloga
Sadri u sebi snagu koja je potrebna srcu. Izvrsno je sred
stvo za lijeenje srca i krvnog optoka (bez opasnosti prekora
enja doze za umirenje i lijeenje srca). Vrlo je dobar za

srce kod tekih fizikih radnika. Usklauje udare kod ner

voze ili nepravilnog pulsa.
Glogov sok dobiva se tako da plodove gloga, koje smo nabrali u rujnu ili listopadu, soimo u sokovniku. Sokovnik
se napuni do vrha plodovima gloga i pusti da se soi 50 mi
nuta. Iz 5 kg ploda dobije se cea 2,503 litre soka. Za bolji
ukus moe se zasladiti eerom. Na svaki kg soka dolazi 300
g eera. Sprema se u staklenke i dobro zatvori pergamen
tom.
Sok od rotkve
Prokuano je sredstvo protiv bolesti ui, jetra, bubrega,
i pijeska u mjehuru: snano odvaja vodu, razrjeuje sluz.
Dobro je sredstvo protiv kalja, promuklosti, astme i bron
hijalnog katara. Pospjeuje probavu.
Rotkvin sok dobije se iz crne rotkve pomou oenja u
sokovniku. Rotkva se opere, sitno izree i stavi u sokovnik.
Soenje traje 8085 minuta. U domainstvu sok rotkve moe
se dobiti i na jednostavniji nain: rotkva se nastrue, sok
istisne tijeskom za mast. Zatim se ugrije i na svaku litru
doda mala lica meda. Iza toga stavi se u staklenke i dobro
zatvori.
Sok od ipka plod divlje rue
U sokovnik se stave samo dobro zreli plodovi divlje rue.
Nakon ocjeenja stavi se u staklenke.
Sadri veliki postotak C vitamina. Lijei uboje, prehladu,
jetra, tvrdu stolicu, bubrege, probavne smetnje i sniava
temperaturu.
DOMAI AJEVI KOJI ZAMJENJUJU RUSKI I KINESKI
1. Cvijet lipe, kamilice, list jagode, nane po 4 jedae
lice, bazgovog cvijeta 3 jedae lice. Sve dobro promije
ati i od te mjeavine jedau licu preliti s 4 decilitra klju
ale vode. Ostaviti poklopljeno nekoliko minuta. Pije se sva
kom zgodom. Vrlo dobar je aj: isti krv i lijei ivce.
2. Lazarkinje, matinjaka, kamilice, list kupine u jedna
kim koliinama dobro promijeati. Ostalo kao pod 1.

3. Lazarkinje, list umske jagode, list kupine po 4 je

dae lice; majine duice, bazgovog cvijeta po 2 jedae
lice. Sve dobro promijeati. Ostalo kao pod 1.
4. Lie narane, majine duice 2 lice sve usitnjeno.
Dobro promijeati i od mjeavine 2 lice preliti s pola litre
kljuale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 510 minuta.
Nakon toga se ocijedi, po elji zasladi, doda soka od limuna
uz to moe i malo ruma tko voli.
5. Lie od naih dunja ne samo da je ukusan aj, nego li
jei prehladu, astmu, bronhitis i bolesti dinih puteva.
6. aj od jabukovih ljusaka vrlo je zdravo i osvjeujue
pie, naroito ljeti. Prije nego li se jabuka oljuti, treba je
istom krpom dobro obrisati.
7. Lipu poznaje svatko. Tko pije redovito aj od cvijeta
lipe, (usitnjen 2 lice na 300400 g kljuale vode) ne mora
se bojati upale plua ili dunika. Ako se bolesnik odlui da
pije dnevno litru lipovog aja isti mjehur, umiruje ivce,
lijek je protiv bubrenih kamenaca i protiv znojenja. Sve
jedno je da li aj pijemo ili ga upotrijebimo za kupelj. U
tom sluaju iste se pore koe, aj probija kroz kou i lijei.
Gornji su ajevi vrlo dobrog ukusa a zdravlju mnogo ko
riste.
TINKTURE
Valerijanova tinktura
U litru 40% jakog alkohola stavi se 50 g usitnjenog kori
jena valerijane i ostavi da stoji 10 dana. Nakon toga se oci
jedi, nalije u boce i dobro zaepi. Od tog lijeka uzima se na
kocki eera 5055 kapi: protiv srane nervoze, eluanih
bolova i nesvjestice.
Tinktura od pelina
U litru i pol 40% alkohola (dobre komovice ili ljivovice)
stavi se 90 g pelina (koji je nabran za vrijeme cvatnje) 30 g
kore od narande, 15 g korijena od iirota, 15 g korijena lin
cure. Ostavi se da stoji 10 dana. Nakon toga se ocijedi, na
lije u boce i dobro zaepi.
Uzima se 2040 kapi triput dnevno s vodom, vinom ili
medom po aicu kao sredstvo za jaanje eluca, protiv e
luanih greva i za dobivanje apetita.

Tinktura od angelike
U 100 g 40% jakog alkohola stavi se 100 g korijena ange
like i ostavi stajati na toplom mjestu 610 dana. Bocu treba
dnevno jednom protresti. Zatim iscijediti s pritiskivanjem.
Na ostatak mase ponovo se nalije 200 g 35% jake rakije s ko
jom se postupa kao i s prvom. Nakon toga se obje ocjeevine spoje i naliju u bocu.
Uzima se 1520 kapi na kocku eera. Izvanredno je do
bro sredstvo protiv neurednog eluca.
Tinktura od brusnice
U pola litre 40% dobre domae rakije stavi se 50 g (u
avanu dobro istucanih) boba; dobro se promijea i ostavi 14
dana na toplom mjestu. Svaki dan barem jednom bocu
treba protresti, zatim sve procijediti.
Odlino je sredstvo protiv greva u elucu, slabosti, ka
lja, dinih organa, eerne i vodene bolesti.
Tinktura od lincure
U litru dobre domae rakije stavi se 50 g korijena od lin
cure i ostavi 10 dana da stoji. Nakon toga se procijedi, na
lije u bocu i dobro zaepi.
Vrlo je dobar lijek protiv bljedoe, slabokrvnosti i slabokrvnosti miia. Lijek je protiv nesvjestice.
Tinktura od borovnice
U litru alkohola 60% jaine, ili u dobru jaku komovicu, a
moe i ljivovu rakiju, stavi se 20 g ploda borovnice. Boca
se dobro zatvori i ostavi na suncu ili toploj prostoriji 1014
dana. Nakon toga se ocijedi i uzima 40 kapi u malo mlake
vode ili na kocki eera. Lijei srdobolju, proljev i druge
bolesti.
Tinktura od borovice
Tri lice ploda borovice stavi se u litru 60% jakog alko
hola ili dobrog zdravog bijelog vina moe i dobre jake ko
move rakije i ostavi 10 dana da stoji. Od tog lijeka uzima
se na kocki eera 2030 kapi protiv bolesti eluca i drugih
unutarnjih bolesti.

Tinktura od verbene (eljezarke)

Na pola litre jake komovice stavi se 2 lice usitnjene bilj
ke i ostavi da stoji 10 dana u toploj kuhinjskoj temperaturi.
Zatim se procijedi i uzima 1015 kapi na kocki eera dva
puta dnevno. Uzima se 10 dana kod slabosti, bolesti mokra
nih organa, kamenaca, trulei u ustima i utice.
PIA
Vino od borovice
1. 25 g borovice i toliko borovinih
avanu i stavi u litru bijelog zdravog vina.
pelina i 25 g eera. Ostaviti da stoji na
jei groznicu, katar mokranog mjehura i
se 34 male aice dnevno.

vrika stue se u
Tome se doda 5 g
toplom mjestu. Li
vodenu bolest. Pije

2. U istu veliku bocu stavi se 5 kg dobro opranih svjeih

bobica borovice i 5 kg zdravih kruaka. Ako su kruke suhe
onda jedan i pol kg. Na sve to nalije se 25 litara prokuhane
vode ili kinice. Bocu ili bure postavi se na toplo mjesto
kako bi nastalo vrenje i zaepi se vatom i to lagano. Poslije
osam dana vino treba pretoiti; poslije 1015 dana po preta
kanju slegne se talog i vino je za upotrebu. Skoro kroz cijeli
mjesec dana moe se uvijek nadoliti toliko vode, koliko se
uzme za dnevnu upotrebu. Ovo vino nije samo ugodnog
ukusa, ve je i vanredan lijek, pa se moe njegova upo
treba samo preporuiti svakoj obitelji, poto lijei veliki
broj bolesti: zaepljenost, krvavo i neisto mokrenje, hemoroide, glavobolju, astmu, razne bolesti maternice, isti krv,
predohrana je za mnoge zarazne bolesti, zaboravnost, a na
roito bubrene bolesti. Piti se moe uvijek umjesto vode.
Vino od rumarina
Uzme se aka lia od rumarina sa vrikama zajedno i
to svjeih, izree se to sitnije, stavi u bocu i dolije litru bi
jelog zdravog vina. Nakon 12 sati ve je lijek za upotrebu.

Od ovog vina pije se dnevno 34 lice ujutro i naveer.

Tjera na mokrenje, isti krv, lijei vodenu bolest i srce.
Pelinkovac
20 g pelina stavi se u litru proeka da stoji 10 dana. Pije
se mala aica prije jela.
Rakija travarica
U litru 40% jake rakije stavi se: iirota, stolisnika, lincure,
list matinjaka po 2 jedae lice, rumarina jedau licu.
Svaki dan jednom bocu protresti. Nakon 10 dana ocijediti
i od te rakije pije se dnevno po mala aica. Na ostatak
moe se nova rakija naliti.
Boza
Boza je orijentalno pie koje se kod nas u Bosni i Herce
govini mnogo pije. Priprema se ovako:
U vei lonac stavimo 1 kg kukuruznog brana. Na to nali
jemo 10 litara mlane vode. To treba da stoji od veeri do
drugog jutra. Ujutro stavimo lonac na tednjak i pustimo da
po strani polako kuha 2 sata. Za vrijeme kuhanja potrebno
je vie puta kuhaom masu promijeati. U alicu mlane
vode zdrobimo 50 g kvasca (germe). Kad se kvasac stane di
zati i kipjeti, nalijemo u lonac na kukuruzno brano. Masu
procijedimo kroz gusto sito ili kroz gusto bijelo platno. Po
elji moe se malo zasladiti. Kad se tekuina ohladi, nali
jemo u boce i spremimo na hladno mjesto. Pripremiti treba
malu koliinu, jer se rado ukiseli.
Kiselo mlijeko
Kiselo mlijeko nije samo hranjivo, nego i ljekovito: lijei
rastrojen eludac, crijeva, neurednost i bolove u maternici;
sniava temperaturu, uzrujanost. Lijei razne krastice na ko
i, ublauje bolove u prsima, lupanje srca, oporavlja izne
mogle. Naroito preko cijelog ljeta neka se umjesto alkohol
nog pia pije jogurt ili kiselo mlijeko.

KAO LIJEK SLUI...

CRVENI LUK
Bolove u maternici lijei crveni luk ako se pije triput
dnevno toplo mlijeko u kojem se kuhao crveni luk.
Vodena bolest odlino se lijei ako se u pola litre vode
i pola litre vina kuha (usitnjeno) tri glavice luka i lica ru
marina. Uzima se svakog sata po lica.
Vjetrovi u elucu i crijevima prestaju, ako se jede pe
eni luk ili pije sok od samljevena luka (na stroju za meso)
sa jednakim dijelom rakije. Dnevno se uzme po 23 aice.
Upala grla prestaje ako sok od luka kuhamo s medom.
Ovim sirupom ispire se grlo svaki sat. Istodobno se svaka
2 sata uzme po kavena lica ovog sirupa.
Oi upaljene, kremljive, suzne lijee se tako da se dnev
no po nekoliko puta isperu s mlijekom u kojem se kuhao
luk (s malo pravog vrcanog meda).
Zastoj mokrae luk, perin, celer i med kuhamo u vodi
i tekuinu (toplu) pijemo vie puta dnevno. (Uvijek po malu
alicu).
Suhi kaalj lijeimo ako se crveni preni luk pomijea
s kozjim mlijekom i pravim pelinjim medom (na jednake
dijelove) i uzima svaki sat po licu.
Dojilja s malo mlijeka neka jede luka i uz to neka pije
23 aice dobre domae rakije i mlijeko e doi.
Sranu bolest lijei crveni luk. Protiv koronarne tromboze, zaepljenja srane arterije, gruanja krvi, peen luk je
vrlo dobar lijek. U penici se polako dobro ispee jedan cr
veni luk kojeg se prije jela u podne pojede s nekoliko kapi
ulja. Za veeru se ispee svje luk i pojede prije spavanja.
Kura traje due vrijeme.
LIST KONOPLJE
Dobar je lijek kod konih bolesti (liaja) u obliku aja
kojim se koa ispere i triput dnevno popije mala kavena
lica.

AJ PROTIV MIINOG REUMATIZMA

Jedau licu lia bijelog jasena (Fraxinus excelsus) pre
liti s 200 g kljuale vode. Uzima se 23 puta dnevno po a
licu.
BAZGOVA GUBA
Bazgova guba izvlai svakovrsne bolesti iz oiju.
TOPOLA CRNA (ugljen)
Lijei nervozu eluca, garavicu, bljedou. Uzima se jedna
lica dva puta dnevno s vodom.
SVJEI KRAVLJI ILI OVJI SIR
100 g sira sadri: bjelanevine 15 g, masti 18 g, mnogo mi
neralnih soli, fosfora i kalcija. Stoga se lako probavlja. Sol,
fosfor i kalcij vrlo su vani za rast i razvoj kotanog tkiva.
Neophodni su za trudnice, djecu kao i stare ljude. Svjei sir
spreava arteriosklerozu. Najbolje ga je jesti za veeru.
PODBJELA CVIJET
Cvijet podbjela, jednu licu, prelijemo s 200300 g klju
ale vode i ostavimo poklopljeno da stoji 1015 minuta.
Nakon toga se ocijedi, medom zasladi, doda soka od limuna
i pije triput dnevno po alicu. Lijei upale, razdraenost, pre
veliko izluivanje sluzi. Naroito je dobar lijek protiv neza
drivog kalja, bronhijalnog katara i kao oblog za grlo.
KRUH OD ZINGIBERA
Uzeti pola alice ulja, alicu meda ili melase. To se dobro
promijea. Tome se doda alica kiselog mlijeka i postepeno
se dodaje umanjce od dva jajeta, tri alice brana, dvije

lice praha od korijena Zingiber officinale, kavenu licu sode-bikarbone koja se prethodno rastopi u tri lice vrue desti
lirane vode i malo soli; zatim se doda, u snijeg istuena, oba
bjelanca i sve dobro zamijesi i pee otprilike trietvrt sata u
tepsiji koja je dobro podmazana finim uljem. Ovako pripre
mljen kruh vrlo je dobro sredstvo za ienje krvi; osobito
je preporuljiv kod bolesti raka i bolesti lijezda grla.
MATINI MLIJE
Matini mlije proizvodi pelinja matica i veoma je do
bar lijek kod prehlada, nervoze, nesanice, uzrujanosti i pro
tiv reumatizma. Koristi protiv slabokrvnosti. Djeca koja ne
maju apetita i slabo napreduju u koli neka svako jutro
uzmu pelinji mlije natate po malu licu (koja ne smije
biti od metala neka bude od plastike). Cisti mlije se ne
smije uzimati. Kod pelara koji ga proizvode dobije se po
mijean s pelinjim medom. Isti se moe dobiti u Zagrebu u
Pelarskoj centrali originalno pakovan.
MAST DIVLJEG ZECA PROTIV HLADNOE
Za vrijeme velike zime kad ovjek mora da radi izvan
kue, neka prije dobro izmasira ruke i noge s pretopljenom
mau divljeg zeca. To spreava hladnou i prehladu.
LIJEK ZA STARE I DJECU
Slabi i iscrpljeni od ivota, nemoni, te djeca neka tokom
zime svako jutro i pola sata prije objeda popiju po licu
ribljeg ulja mijeano s pravim pelinjim medom. Djeci se
daje pola lice. Riblje ulje dobije se u ljekarni i pola litre
po osobi dostajat e kroz cijelu zimu.
LIJEK PROTIV MNOGIH BOLESTI
U dvolitrenu bocu stavi se pola litre borovice. Na to se
nalije litru jakog zdravog prirodnog vina i pusti 24 sata sta
jati. Nakon toga se ocijedi i dolije jake dobre komovice (pola

litre) i 23 lice eera u prahu ili kandis eera koji se

pretvori u prah. Zatim se sve dobro promijea. Borovice ne
baciti nego svako jutro i veer 56 zrna provakati i progu
tati s aicom vina. To se ponavlja tri dana. Dva dana ne
uzimati. Zatim opet 3 dana uzimati, itd. Tako pripremljen
lijek ublauje glavobolju, bistri i osvjeava razum, osvje
ava tijelo, lijei srce, griu, melankoliju, vrtoglavicu i zlatnu
ilu.
SVE OTROVE IZ TIJELA TJERA
U litru zdravog prirodnog bijelog vina stavi se 1822 g
korijena od srenjaka (Polygonum bistorta) da stoji nekoliko
sati. Od tog vina dnevno piti po aicu dvije ili u jelo po
licu dvije dnevno. Lijek je protiv svakog otrova.
ILOVAA
Ilovaa se u ljekovite svrhe upotrebljavala jo tamo u pra
staro doba. upnik Kneipp eksperimentirao je s ilovaom
i dokazao njenu ljekovitost kao najstariju od prirodnih ljekova. Adolf Just nakon dugog eksperimentiranja i svestrane
upotrebe takoer je dokazao ljekoviti uinak ilovae. Ilovaa
je jednostavno ali efikasno puko sredstvo lijeenja. Tko jed
nom okua njenu ljekovitu mo uvijek e se u nevolji
njome sluiti. Danas i lijenici esto preporuuju ilovau pa
i upotrebljavaju, jer je sigurno ublaavajue sredstvo i ne
kodljivo. Ljekovita svojstva ilovae nalaze se u njenoj dezinfekcionoj moi koja isti i ublauje. Ilovaa sadri ra
zliite minerale, mnogo magnetine i sunane energije. Iako
je paradoksalno i udno rei da je zemlja lijek pa ipak je
tome tako. Oblozi od ilovae odmah ublauju bolove, izvlae
vatru, rastapaju, izluuju bolesne otrovne sokove i estice iz
tijela. Rane koje peku vatrenog ili hladnog oruja, bile
svjee ili gnojne, a osobito one od uboja (prignjeenosti), po
vrede kostiju i udaraca, sve se to lijei primjenom struno
uinjenog blata u obliku obloga. Znalaki uinjeni oblog
oduzima zapaljenje, isti i srauje, ublaava bolove i spre
ava komplikacije. Oblog ilovae unitava sve ono to je
natrulo, spreava da krv upije materije koje rastvaraju.
Ilovaa ne samo da upija gnjile iz rana i tumora, ekcema,
ireva, nego daje nov ivot bolesnim tkivima, oslobaajui ih
smetnji, dovodei ispravno cirkuliranje krvi u krvnim kapilarima. Ne lijei samo vanjske rane, nego i duboke fistule.

Tumori koji se nalaze u unutranjosti tijela, izlijee se vanj

skom primjenom blata pod uvjetom da se primjena ustrajno
vri. Tako povrede eluca i crijeva ieznu zauvijek ako svake
noi spavamo s oblogom ilovae na elucu.
Ilovaa koja se upotrebljava za lijek, uzima se sa istih
predjela iz dubine barem 80 cm pa i vie. Iz zemlje treba od
straniti kamenie, zatim na brzinu osuiti na suncu ili na
tednjaku. Zatim istui u prah. Zalihe koje se spremaju za
lijeenje treba pohraniti u isti sanduk. Za obloge priprem
ljena ilovaa razrijedi se s pola zdravog vinskog ili jabunog
octa i pola vode ili odvara (aja) od trinja, preslice, ika,
podbjela lista, hrastove kore ili poljske stee. U sluaju bo
lesti jetre, ui ili bubrega masa se mora ugrijati, ali nikad
da ne bude toplija od 42C, dok u ostalim sluajevima moe
se upotrijebiti hladna. Razmuena ilovaa treba da izgleda
kao neka mast. Ta se masa namae na lanenu ili koju drugu
istu bijelu prokuhanu krpu 23 cm debelo i privije na
bolno mjesto na golu kou. Ako je rana otvorena, onda se
oblog stavlja preko jednostruke gaze i povee suhom krpom.
Nepromoive tkanine i platno koje ne proputa zrak ne smi
je se upotrijebiti. Oblog se obino dri 56 sati, zatim se
kroz 5 sati nita ne privija. Nakon toga stavlja se novi oblog.
Ve prema vrsti bolesti ponekad se oblog ostavi dok se po
sve ne osui, nekad ve prema visini temperature. Oblog se
mijenja, svaka 234 sata ako je tijelo toplo, nikad kad
osjea hladnou ili groznicu. Hladni se oblog ubrzo zagrije
i duboko u nutrini organizma djeluje potie i tamo krv
na rad.
Ilovaa se moe upotrijebiti kod reume, zapaljenja zglo
bova, boli u krstima, u koljenima, proirenju vena, raznih
osipa, liajeva i raznih rana od ujeda. Kod upale svake vrsti
i kod vratobolje stavljaju se oblozi oko vrata. Kod bolova u
elucu, katara, kod jakog krvarenja kod ena oblozi se stav
ljaju na donji trbuh. Kod konih bolesti, raznih upala, hemoroida, lijezde prostate itd. koriste takoer oblozi od ilo
vae.
MUHE PRENOSIOCI ZARAZNIH BOLESTI
Meu najvee neprijatelje ovjekova zdravlja spada muha.
Muha godinje u svijetu ubije na tisue novoroenadi.
Izaziva bolest i smrt kod tisue odraslih ljudi. Slabi i ubija

milijune ivotinja. Razlog je posve jednostavan: muha je naj

prikladnija za raznaanje uzronika zaraznih bolesti.
Muhe prenose klice dizenterije, proljeva, kao i mnoge
druge bolesti. Mnogo tisua novoroenadi umire godinje
u svijetu od dizenterije.
Jedna jedina muha na sebi moe nositi nekoliko milijuna
bacila uzronika raznih bolesti. Na primjer afrika Ce-Ce
muha najsmrtonosniji je insekt na svijetu. Ona prenosi jednostaninog nametnika: tripanozom koji izaziva stranu
bolest spavanja. Samo u Nigeriji otkriveno je mnogo slua
jeva bolesti spavanja. Jedna druga vrst tripanozoma koja ta
koer prenosi muha Ce-Ce ubija stoku u tolikoj mjeri, da
je na ogromnim kompleksima Afrike skoro istrijebljena sva
stoka.
Veliki broj muha preko zime ugine, ali je dovoljno samo
nekoliko muha da stvore novu brojnu generaciju. Zna se da
se od jedne jedine muhe u jednoj jedinoj sezoni mogu razmnoiti mnoge, mnoge milijarde novih muha. enka izlee
oko 120130 jajaca u bilo kakvoj vlanoj prljavtini: sme
u, ubru, trulei od povra i voa. Za 2 dana iz jajaca se
razviju male Uinke koje sebi probiju put u slobodu (to po
prilici traje 8 dana). Zatim se zavuku u zemlju gdje im koa
postane gruba i tamno smea. Toj kukuljici bez nogu po
trebno je samo 8 dana da se razvije u potpunu muhu, koja
ve nakon 34 dana lee jaja.
Vidio sam u Dubrovniku 1938. (kad se o hladnjaku jo
malo znalo) u ljetu kad je jednog dana domaica preostalu
peenu janjetinu spremila u kuhinjski ormar. Na veer to
meso nije bilo za prepoznati. Sve je bilo (kao grizom po
suto) zapljuvano muhama s milijunima jajaca i to svega
za nekoliko sati.
Domaice naroito vi na selu nabavite kantu za
smee koju drite suhu i poklopljenu nepristupanu mu
hama! U protivnom sami uzgajate muhe koje vam dosauju
i ugroavaju zdravlje vae obitelji.

NJEGA TIJELA

Lice da postane ljepe

1. Masirati lice maslinovim uljem,
2. Masirati lice sokom od mladih krastavaca,
3. Umivati se u aju nane (paprene metvice),
4. Prati lice lipovim ajem protiv bubuljica,
5. Prati lice u oparku kamilice,
6. Protiv sunanih pjega: 4 jedae lice soka od limuna, 4
jedae lice bjelanjka od jaja izlupati dobro u snijeg da
bude to gue. Ovom smjesom masirati lice svako jutro i
naveer. Nakon pola sata oprati lice mlakom vodom u kojoj
su prethodno skuhane penine mekinje.
7. Ako se kupate u vodi u kojoj je kuhana nana, imat ete
tijelo svjee i mladoliko.
8. Kamilice 4 jedae lice, preslice, lipov cvijet po 2 je
dae lice. Ta se mjeavina kuha pola sata, ostavi 20 minuta
da stoji. Tom vodom prati lice svako jutro nakon umivanja.
Istovremeno pije se slijedei aj: cvijet bazge, orahovog li
a po jedau licu, kadulje 2 jedae lice, nane 3
jedae lice. Sve dobro promijeati i od te mjeavine jedau
licu preliti s 2 decilitra kljuale vode, ostaviti 10 minuta da
stoji poklopljeno, ocijediti i piti triput dnevno.
Arnike 4 jedae lice stavi se u pola litre prave domae
rakije i ostavi zaepljeno 10 dana. Time se jednom dnevno
masira lice.
Ako vam je koa lica gruba, postat e glatka ako je dvije
tri veeri prije spavanja namaete umanjkom jednog jajeta.

Za istu kou i ljepi ten

aj od nane (Mentha piperita) ako se pije ujutro i nave
er prije spavanja: uklanja konu neistou i isti ten.
Protiv neiste koe
Izgnjei svjei draguac i stavi kao oblog preko noi na
bolesnu kou. Oistit e kou od bubuljica i otrovnih insekata. Koa e postati ista i njena.
Bubuljice na licu
Bubuljice na licu odstranjuje korijen gaveza. Lice se pere
u naljevu gavezova korijena.
Voda u kojoj se kuhao krumpir lijei pritie na licu i ti
jelu ako se tom vodom triput dnevno ispere.
Krema za lice
Sok jednog limuna i bjelanjka od 2 jajeta. To se u istoj
zdjeli dobro izlupa, zatim na vatri kuha dok ne postane tvrdo
kao maslac. Tada se stavi na hladno mjesto. U posebnu po
sudu nalije se litra vode i u nj stavi 5 pregrti peninih mekinja (posija). Ostavi se nekoliko sati da stoji. Zatim ocije
diti. Svako jutro i veer namazati lice gore navedenom kre
mom da ostane na licu 1015 minuta, zatim oprati lice vo
dom (ocijeenom) s posija.
Pritii na licu
Prati lice ajem od matinjaka ili preslice, zatim masirati
lice sokom od krastavaca ili sokom limuna (bolje je od kra
stavaca). Piti vodu u kojoj su se kvasile smokve.
Za njegu kose
Ohlaenim ajem orahova lista i nezrelih plodova moe
se nekodljivo kosu bojadisati u tamnu smeu boju.

Za lijepu boju koe i protiv mravosti

U litru bijelog vina stavi se 57 lica usitnjene preslice.
Ostaviti 14 dana da se kvasi na toplom mjestu. Nakon toga
se ocijedi. Od tog vina se pije triput dnevno po au. Poprav
lja kou tijela (dobije lijepu boju), jaa trbuh i lijei mra
vost.
Za porast kose
1. Pola lice usitnjenog lipovog cvijeta staviti u 200 g do
bre jake komove rakije i pustiti da stoji 12 sati. Tom raki
jom svaku veer masira se tjeme na glavi.
2. Preporua se glavu prati u aju od rumarina.
3. licu soka od bijelog luka staviti u pola litre konjaka.
Uveer masirati tjeme i korijen kose. Zatim glavu zavezati
istom maramom. Glavu prati ajem koprive (list i korijen),
ikovog korijena 100 grama sitno isjeckano. Ako je kosa
masna, treba je prati s mlanim ajem od kamilice u koji
se doda malo boraxa i sodabikarbone.
4. Glava se opere, koa, tjeme i korijen kose masiraju se
ribljim uljem. Prvih dana svaku veer, kasnije jedno ne
djeljno. Preko dana treba pojesti komadi kvasca (germe).
Kura traje 12 godine, ali je uspjeh siguran.
Dijeta: kod ove kure hrana mora biti lagana, probavljiva
i raznovrsna da sadri dosta bjelanevine: jesti dosta meda,
pinata, mlijeka, svjee maslo, jaja meko kuhana, kuhanu
penicu koja se prethodno 12 sati kvasila u malo vode, zatim
kuhalna vie na pari dok nije popucala. Piti vone sokove.
Jesti meso u kojem ima dosta bjelanevina. Da kosa bude
to gua, preporua se mlijeko, povre, pinat, korjenasto
povre, jela prireena s jajima, a kosu prati s mlanim a
jem od kamilice koja je samo prelivena kljualom vodom.
5. Korijen koprive are i vrike borovice po 10 jedaih
lica stavimo u 2 litre vode i pustimo da jedan sat polako
kuha. Tad tu tekuinu ocijedimo i njome dva puta tjedno
operemo glavu.
6. Kod konih bolesti moe se upotrijebiti iarke divlje
rue. iarka se stavi u ocat i raskvasi. Zatim se od vate na
ini loptica, koja se umae u rastvor, i trlja mjesta gdje
kosa otpada na glavi. Poslije toga pere se u mlakoj vodi sa
punom od katrana (Dobije se u ljekarni).

Rast kose i protiv peruti

U pola litre 96% jakog alkohola stavi se 3 lice lia are
male koprive i ostavi da stoji zaepljeno 1014 dana. Na
kon toga se ocijedi i u etvrt litre vode ulije 3 lice alkoholature i time se masira tjeme i korijen kose dva puta ned
jeljno prije spavanja.
Za jaanje kose
1. U decilitar mlane vode stavimo ujutro veliku licu bije
log sirovog prosa. Naveer to promijeamo sa licom me
da (ako nema meda moe se naribati jedna jabuka) i poje
demo prije spavanja. Lijek treba uzimati dulje vrijeme.
2. Glavicu dvije crvenog luka sitno isjeckati i staviti u po
la litre ljivovice 40% jakosti. Pustiti da 14 dana stoji na
umjerenoj toplini. Ovim lijekom masirati glavu svaku veer.
3. Deset jedaih lica orahove jezgre sameljemo ili stuemo u avanu. To stavimo u litru alkohola 96% jakosti. Boca
se dobro zaepi i ostavi 10 dana stajati na toplom mjestu.
Tom tekuinom masiramo glavu svaku veer. Nakon masi
ranja treba kosu dobro osuiti.
4. Zobene pahuljice 4 jedae lice stavimo u decilitar
mlane vode da stoji 1012 sati. Nakon toga dodamo jeda
u licu samljevenog oraha i jednu naribanu jabuku, licu
meda i soka od pola limuna. Sve se to dobro promijea i
natate pojede. Kura traje 48 nedjelja.
Ispadanje kose
1. Uzeti brezov list, list i korijen are koprive i toga jeda
u licu staviti u dva decilitra vode da stoji 1012 sati. Na
kon toga se ocijedi, doda jedau licu alkohola 96% jakosti.
Time se snano masira (ve ranije opranu) glavu i pusti su
iti.
2. Nakon to smo kosu dobro oprali, itavo tjeme i kosu
dobro izmasiramo ribljim uljem. Postupak se ponavlja je
danput nedjeljno.

3. Za kosu koja je slaba i opada Kneipp preporua: 20 je

daih lica korijena are koprive staviti u litru vode. Tome
treba dodati pola litre vinskog ili vonog octa i pola sata
kuhati. Nakon toga ostaviti da stoji poklopljeno jo pola
sata. Tada se ocijedi i tom tekuinom svako vee namae
glavu izmeu vlasi.
4. U litru vode stave se 2 jedae lice korijena od ika, i
2 jedae lice lista koprive, jedaa lica lipovog cvijeta. Sve
to zajedno kuhati 5 minuta, zatim ostaviti poklopljeno da
stoji 30 minuta. Nakon toga se ocijedi i time pere glava
jedanput nedjeljno.
5. Kamilice 4 jedae lice preliti s pola litre kljuale
vode i ostaviti jedan sat poklopljeno da stoji. Nakon toga
ocijediti i tom tekuinom prati glavu, jednom nedjeljno.
Osim toga potrebno je dva puta nedjeljno prije spavanja na
mazati glavu uljem ricinusa.
6. Da se sprijei i izlijei ispadanje kose treba tjeme za
jedno sa korijenom kose masirati ribljim uljem jedanput
nedjeljno.
7. Svaki dan treba pojesti komadi kvasca. Kura traje du
e vrijeme.
8. Ricinusova ulja 200 g, vinovice 500 g dobro promijeati.
U toj tekuini prati glavu jedanput nedjeljno.
9. aku usitnjenog korijena koprive kuhati 1015 minu
ta. Kad se ocijedi, dodati pola lice ricinusova ulja i decili
tar metilnog alkohola. To se dobro promijea i tom tekui
nom masira korijen vlasi svaku veer 10 minuta. Svakih 8
dana treba svjee pripremiti. Ako je kosa suha, onda se ma
sira samo ricinusovim uljem pomijeano sa isto toliko glicerina.
10. Crvenog luka narezati 34 glavice, politi s malo vode,
ostaviti stajati 36 sati, istisne voda iz luka i procijedi. S tom
vodom istrlja se glava pomou vate, poslije omota gazom.
Postupak se ponavlja.
11. Takvi bolesnici moraju uzimati razliitu hranu. Kreta
ti se na svjeem zraku. Hrana mora biti lako probavljiva i
da sadri dovoljno bjevanevine i raznih vitamina. Bolesnik
neka svaki dan pojede komadi kvasca (germe), ali ne na

prazan eludac. Treba jesti dosta voa, mlijeka i povra.

Dvaput nedjeljno glavu prati u kamilici koja je prelivena sa
mo kljualom vodom i ostaviti barem 30 minuta pokloplje
no da stoji, (lica kamilice na litru kljuale vode). Kad se
smlai, ocijedi se i u tom aju glavu opere.
Perut u kosi
1. Neko vrijeme treba glavu masirati po tjemenu pravom
komovom rakijom i peruti e nestati. Dobro je kosu prati
i u odvaru od are koprive.
2. Vodenu preslicu suhu 4 lice stui u avanu ili sam
ljeti u prah. Pomijeati s 2 lice krede u prahu koja je na
topljena na maslu. Time se masira tjeme.

NJEGA ZUBI
1. Kupi se u ljekarni 10 g salola i stavi u 300 g alkohola.
To se dobro promijea. Tako dobijemo prvorazrednu teku
inu za ispiranje usta, njegu zubi i odstranjenje loeg za
daha iz ustiju. Dovoljno je 1020 kapi u ai vode.
2. Da zubi postanu snjeno bijeli peremo zube prakom
lipovog ugljena. Najbolji je onaj ugalj koji je dobiven iz ugljarskih pei.
Zaudaranje iz ustiju
1. Uzeti nane, list rumarina, koru narande i cvijet od
rute u jednakim dijelovima. Dobro promijeati i od
te mjeavine jedau licu preliti s dva decilitra kljuale vo
de. Ostaviti poklopljeno 1015 minuta. Nakon toga ocijediti
i iza svakog jela isprati usta.
2. Anasona, lavandule, rumarina od svakog po dvije je
dae lice staviti pola litre alkohola 96% jakosti. Bocu za
epiti i ostaviti nekoliko dana da stoji. Od tog alkohola uzi
mati 1520 kapi u ai vode i ispirati ista. Malo tekuine se
i proguta.

3. Po 100 g lista matinjaka, kore limuna i narande. Uz

me se 1 lica toga i prelije s 200 g vrele vode, poklopi, ostavi 3
sata, odlije, zasladi medom ili eerom i pije.
4. Izmijea se po 50 g metviina i matinjakova lista. Tri
lice toga prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi, ostavi 2 sa
ta odlije i pije umjesto vode.
Voda za ispiranje usta
Nane 3 jedae lice, kadulje 2 jedae lice, vode
100 g, istog alkohola 96% jakosti 50 g. Sve se to dobro
promijea i ostavi stajati nekoliko dana, zatim procijedi.
Uzima se kavena lica na au vode i time ispiru usta.
DLAICE ODSTRANJENJE
Brezovo lie treba spaliti u pepeo i na dlanu pomijeati
s vodom da postane kaa. Tom kaom mazati mjesta gdje
elimo odstraniti dlaice.
SUNANE PJEGE
Sunane pjege mogu se odstraniti umivanjem ljeti u ro
snoj djetelini.
ISPUCANE RUKE I USNE
Ispucane ruke i usne, naroito ako ima po njima i krastica, lijei ovaj aj: kopriva ara (list i korijen) 4 jedae
lice kuhati u pola litre vode 58 minuta, ostaviti 20 minuta
poklopljeno stajati i tim odvarom ispirati bolna mjesta, za
tim namazati glicerinom (dobije se u ljekarni).
GODINJI ODMOR
Prihodi mnogih osoba, uz dananje trokove ivota, one
moguuju da provedu godinji odmor na moru u hotelu.

Stoga mnoge obitelji svoj odmor provode pod atorom. To

nije samo tednja, taj oblik ljetovanja posve je prirodan i
potpuno omoguuje oslobaanje od uobiajene svakidanjice.
Osim toga jedino na taj nain boravi se danju i nou na i
stom zraku, daleko od hotelske buke. Jasno e razlikovati
vjetrove, pijev ptica i um valova naeg divnog mora, kao i
velebnu muziku zrikavaca nou.
Nema sumnje da logorovanje, ivot u izravnom dodiru s
prirodom, mora izvanredno povoljno utjecati na zdravlje, a
naroito na pravilan rad srca.

KUNA LJEKARNA

Svatko u svom domainstvu treba da ima prirunu kunu

ljekarnu s ljekovitim biljem. Najzgodnije je na suhom mjestu
drati (zatvoreno) oveu kutiju u kojoj se u sluaju potrebe
nae barem najpotrebnije.
kamilica: protiv greva u elucu, prehlade, za umirenje i
vaca
lipa: protiv nahlada, kalja, sluzavosti grla, nespavanja
ani: za popravljanje neurednog mjesenog pranja, ienje
krvi, lijeenje greva u elucu
angelika: za otklanjanje nadimanja, bolova u elucu, lijee
nje dinih organa
bazgov cvijet: protiv prehlade, tvrde stolice
iak: protiv konih bolesti, ekcema i rana svih vrsta
gospina trava (kantarion): protiv glavobolje, greva u elucu
i svih vrsta rana
hrastov list: za jaanje rekonvalescenata, protiv bolesti plua
islandska mahovina: protiv nahlade, promuklosti, kalja, bo
lesti eluca, crijeva, ireva, eerne bolesti
dud crni (list): protiv eerne bolesti, tvrde stolice
iirot: protiv eluanih bolesti, povratne groznice (malarije),
kamenaca u bubrezima
kadulja: protiv unutranjih bolesti, gripe i kalja
kopriva ara: protiv rana, groznice i slabokrvnosti
komora: protiv kalja, boli u prsima, i probavnim organima
majina duica: neuredna probava, neuredna menstruacija,
upala jajnika (u svaku supu dodati malo protiv reume)

matinjak: protiv rastrojenih ivaca, lupanja srca, protiv po

vraanja, djeci protiv trbobolje
maslaak: protiv groznice, uljeva, ireva, bolesti jetre
metvica: isto to i nana
nana: protiv glavobolje, histerije, nahlade, greva
orahov list: protiv skrofuloze, jaanja krvi, za dobru pro
bavu
podbjel list: protiv astme, kalja, katara plua
divizma (list i cvijet): protiv plunih bolesti, bronhijalnog
katara, astme
pelin: protiv bolesti jetra, gruanja krvi i pomanjkanja ape
tita
preslica: za odvajanje kamenaca iz bubrega, protiv zastoja
mokrae i unutarnjih bolesti
rumarin: protiv bolesti srca, bubrega i drugih bolesti
medvjee groe: protiv poveane prostate i bolesti mokra
nih organa
kukuruzna svila: protiv eerne bolesti, bolesti mokranih
organa, bolova u kriima
stolisnik: protiv astme, uljeva, reume, eluanih bolesti
jagoda umska (lie): protiv bolesti krvnih sudova, skleroze
i kao zamjena za ruski i kineski aj
jaglac: protiv kataralnog bronhitisa, lupanja suca, navale
krvi u glavu
kupina: protiv upale krajnika, isti krv
lavandula: za umirenje i ublaivanje greva, srane bolesti
lazarkinja: protiv lupanja srca, utice, pijeska u mjehuru i
bolesti ivaca
neven: u obliku obloga na rane i ozebline
rusomaa: protiv krvarenja i bolesti unutarnjih organa
trenjeve peteljke: protiv bolesti bubrega, potekoa u mo
krenju
Naravno da gornjem popisu treba jo dodati: zavoj, ter
mometar, irigator, (od modernih lijekova i aspirin, ali ga
ne treba preesto uzimati).
Mnoge sam biljke izostavio, ali e svatko, tko se brine za
svoje zdravlje, nabrati preko godine sve one koje smatra da
e njemu i obitelji dobro doi.

KALENDAR BRANJA LJEKOVITOG BILJA

Angelika sabire se list i korijen u proljee a u jesen plod

i korijen
Ani suhi zreli plodovi u ranu jesen
Arnika podanak u proljee i jesen, a donji listovi prije
cvatnje. Cvjetovi se beru bez ovojnih listova i ake kad
se posve razviju (srpanj-kolovoz)
Bazga cvijet u lipnju dok nije posve rascvao. List kad se
potpuno razvije: kora sa debljih grana u proljee
Bljut korijen preko cijele godine, plod u ranu jesen
Bedrenika podanak i mladi pricvjetni listovi u proljee i
jesen
Bokvica muka i enska listovi preko cijelog ljeta
Boje drvce cijela biljka za vrijeme cvatnje
Borovica vrike grana u proljee i ljeto, plod u kasnu
jesen
Borovnica sabiru se listovi u proljee i jesen, plod srpanj-kolovoz
Bora sabire se cvijee od lipnja do konca srpnja
Bosiljak pitomi list za vrijeme cvatnje i cijela biljka u lip
nju i srpnju
Bosiljak divlji itava biljka bez korijena svibanj-kolovoz
Bour korijen u proljee, cvjetovi svibanj-lipanj
Boikovina korijen u proljee i jesen, mladi listovi u pro
ljee
Breza mlado lie u proljee, sok poetkom travnja
Brljan listovi preko cijelog ljeta

Blagovanj cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje

Cikorija (vodopija) korijen u proljee i jesen, itava biljka
(mlade granice, cvijet i list) itavo ljeto
empres vazda zeleni list i plod (proljee-ljeto)
iak mlado lie u proljee, a korijen dvogodinjih biljki
u proljee i jesen
Divizma listovi i cvijet za vrijeme cvatnje (lipanj-kolovoz)
Dimnjaa cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (lipanj-srpanj)
Dobriica itava biljka bez korijena za vrijeme cvata (li
panj-kolovoz)
Draguac mladi listovi u proljee. Cijela biljka od oujka
do lipnja
Dren plod i kora u ranu jesen
Dud crni list u proljee kad se razvije, kora i plod na kra
ju ljeta
Dubac za vrijeme cvata itava biljka bez korijena (srpanj-kolovoz)
Dragoljub list i cvijet lipanj-srpanj
urica cijela biljka s korijenom u svibnju
Gavez list i cvijet za vrijeme cvatnje cijelo ljeto, korijen u
rano proljee i jesen
Glog cvjetovi od oujka do svibnja
Goro cvijet sabire se cijela biljka za vrijeme cvatnje (travanj-lipanj)
Goruica plod u jesen i kad sazori
Gospina trava sabire se gornja treina biljke za vrijeme
cvatnje (srpanj-rujan)
Hmelj sabiru se iarke prije sazrijevanja u ljetu
Hrast list u rano proljee dok nije potpuno razvijen isto
i kora od mladih grana. Babuke kad sazriju u jesen
Iirot sabire se podanak u rano proljee ili kasnu jesen
Imela mlade granice do tri koljena u proljee
Islandska mahovina od svibnja do rujna

Ivanjsko cvijee cijela biljka bez korijena za vrijeme cvat

nje
Jaglac sabire se list, cvijet i korijen za vrijeme cvata (oujak-travanj)
Jagoda list i cvijet za vrijeme cvata (svibanj-srpanj)
Jasenak sabire se kora, korijen i list u proljee, a plod u
jesen kad sazori
Kadulja listovi i mlade grane prije cvatnje ili dok se bilj
ka nije potpuno rascvala
Kamilica sabiru se cvjetne glavice (svibanj-kolovoz)
Kesten divlji pupoljci, cvijet i kora u proljee, a u jesen
plod
Kiica cijela biljka bez korijena (lipanj-rujan)
Kilavica itava biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (lipanj-listopad)
Kopriva ara list i korijen u proljee, korijen i u jesen.
itava biljka s korijenom preko cijele godine
Kopriva mrtva list i cvijet u ljetu
Kopitnjak sabire se itava biljka s korijenom od travnja
do kolovoza, a u jesen podanak s korijenom
Kupina divlja sabire se korijen i mladi listovi u proljee
i plod koncem ljeta kad sazori
Kaun obini puni svjei gomolji za vrijeme cvatnje ili
odmah iza cvatnje (travanj-svibanj)
Ladole cijela biljka sa korijenom za vrijeme cvatnje
Lavandula sabiru se vrci stabljike sa cvijeem (srpanj-rujan)
Lazarkinja itava biljka bez korijena za vrijeme cvatnje
(svibanj-srpanj)
Lincura korijen u jesen
Lipa sabire se cvijet sa pricvjetnim listovima (lipanj-srpanj)
Ljoskavac plod u jesen
Majina duica itava biljka bez korijena i odrvenjelih
dijelova za vrijeme cvatnje itavo ljeto

Mak turinak latice kad se potpuno razviju u ljetu

Maslaak mladi listovi sa korijenom i rozetom u proljee
Matinjak lie kratko vrijeme prije cvatnje, a cijela bilj
ka za vrijeme cvatnje (gornji dio)
Medvjei dlan cijela biljka bez korijena u ljetu
Medvjee groe sabire se list od svibnja do srpnja
Mrazovac sabire se plod zrele aure (lipanj-srpanj)
Nana za vrijeme cvatnje itava biljka bez korijena, a li
stovi preko ljeta
Neven latice i itava biljka od lipnja do listopada
Oajnica sabire se nadzemni dio biljke za vrijeme cvata
(srpanj-rujan)
Odoljen podanak i korijen od dvogodinjih biljki u rano
proljee i jesen
Oman korijen u jesen
Orah mlado lie u proljee, nezreo plod u ljetu i zreo
plod u jesen
Pelin sabiru se listovi i cvjetne vrke dok se cvjetovi jo
nisu potpuno razvili
Petrovac cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (sr
panj-rujan)
Petoprsta (stea) sabire se mlado lie u proljee, a poda
nak u jesen
Pirika sabire se korijen kroz cijelo vrijeme dok traje ve
getacija
Plunjak cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje u
rano proljee, a preko ljeta mlado lie
Paprat slatka podanak i korijen od 4 godine stare biljke
u proljee i jesen
Podbjel sabiru se cvjetne glavice u oujku i travnju, a li
stovi bez peteljaka u svibnju i srpnju
Potonjak sabiru se vrike sa cvjetnim klasom koncem
ljeta
Povrati za vrijeme cvatnje gornji dio biljke i posebno
cvjetne glavice (srpanj-listopad)

Preslica itava biljka bez korijena (svibanj-srpanj)

Pasja trava cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje
Pustikara (naprstak) lie za vrijeme cvatnje
Razliak cvjetne glavice (lipanj-srpanj)
Rusomaa cijela biljka bez korijena preko ljeta
Ruta cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (svibanj-kolovoz)
Rumarin sabiru se listovi, vrike granica i rascvale gran
ice od proljea do jeseni
Sapunika sabire se lie i korijen u proljee i korijen u
jesen
Sljez bijeli list i cvijet za vrijeme cvatnje, korijen u rano
proljee i jesen
Sljez crni cvijet i list ljeti, korijen u rano proljee i jesen
Stolisnik gornja polovica biljke sa cvjetnom glavicom od
proljea do jeseni
Srenjak mladi listovi (travanj-svibanj)
imir lie u proljee
ipak plod u kasnu jesen
tavelj lie u proljee, plod u ljetu dok je poluzrel
Tatula listovi u ljetu dok je biljka u punom cvatu
Trnjina cvijet u oujku do konca travnja, plod u jesen
kad sazori
Vidac itava biljka bez korijena od svibnja do srpnja
Verbena listovi i cvjetne vrike itavo ljeto
Vrisak sabire se itava biljka bez korijena od srpnja do
konca listopada
Velebilje sabiru se listovi za vrijeme cvatnje (srpanj-kolovoz). Podanak u proljee, od biljke koja je barem 3 go
dine stara.
Zeja stopa korijen s podankom i itava biljka za vrijeme
cvatnje u kasno proljee
Zimzelen lie u proljee
utika lie, kora s grana i korijena u ljetu, zreo plod u
jesen