You are on page 1of 6
KONOPLJA - NASE UZE SPASA DO BUDUCNOSTI Siroka legalizacija proizvodnje kanabisa za komercijalnu i medicinsku primjenu bila bi od goleme koristi za nau ekonomiju, nage zdravije i nag okoli8 POSLJEDICE ZABRANE KONOPLJE PG esto se kate da u ratu naiprije stradaistina. Nigdje se to ne mote vidjeti bolje nego u takozvanom ratu protiv droga. Pocevii s histeritnom medijskom kampanjom Hearst pressa 0 «ludilu od dzointa» pogetkom 1930-ih, slika kanabisa (Cannabis sativa) ii ko nople preobrazila se iz vrijedne kulture za viakna i vaénog izvora ulja i ljeka u epoganu vragju travu s korijenjem t paklu», Bilo namjerno ili sluéajno, suzbijanje kanabisa po plocalo je put dramatiénoj preobrazbi svjtske ekonomije, Do potkraj 19. stoljeéa svijet je pokretao sustay koji se temeljio na uglikohidratima, u Kojem su se sva vlakna, Pie: Andrew Katelaris, dr. Med © 2010. goriva ilijekovi za zadovoljenje judskih potreba proizvo- dilifotosintezom, a Sunteva se energija koristila za kom- biniranje ugliiénog dioksida i vode u celulozu, osnovni gradevni material prirodnog svijeta. Tijekom 20. stoljega velik dio th ugltkobidrata zamijenili su ugljikovodici koji se dobivaju ekstraktivnim industrijama ugljena i nate. Umjesto konopljinih prirodnih vlakana dodla su petroke ijska vlakna. Najlon, poliester i drugi sintetiéki materi- jali proizvodili su se u golemim kolitinama i promovirali agresivnim reklamama, Umjesto papirnatih vre¢ica i kuti ja stigle su sveprisutne plastigne vretice Milijarde tih toksiénih, nerazgradivih predmeta proizve dene su kako bi bile upotrijebljene samo jednom i odba gene da bi onda pronaéle put do potoka irijeka, is vreme nom se stopile u goleme potopljene otoke smeéa u Tihom oceanu i drugim oceanima, oslobadajuéi u morski i Iiud ski ekosustay toksignu tempiranu bombu kemikalija koje narwavaju hormone. Umjesto da se papir proiavodi iz jednogodiinjih kultura za vlakna, goleme povrsine drev ni Summa ruse se i pretvaraju u trijeSée, pa zatim kuhaju s Klorom i drugim opasnim kemikaljama kako bi se dobio inferioran proizvod u usporedbi s onim sto zamjenjuje. Unistavanje i zagadivanje prirodnog svijeta nije jedint Stetan uéinak suzbijanja kanabisa. Opet, bilo namjerno ili slugajno, zakoni koji su prihvaéeni kako bi se namet nula zabrana posluiili su kao Sablona za uspostavljanje represivne policijske drdave sa sve vecim ogranigavanjem sloboda pojedinaca. Pod maskom spriecavanja Steta od 8 «potasti droga», stanovnistvo je podvrgnuto prisutkiva- aja telefona é dragim metodama nadzora, nametjvim i éesto nasilnim polcjskim racjama i rasponu metoda ke rijskog nadzora,ukljuéujuci nametnuto testiranje k tring i line. Veeina trenutne zatvorske populacije gine nenasilni prekrsitelj zakona o drogama, posebno u Sj dinjenim Drtavama gdje je prvatizacja zatvora storia represivm ali vl proftabilnn industiju a korporacju Wackenhut i drugeigracew zavorsko} industri Stetne posjedice zabrane nisa ograniene na pojedince nego se osjcaja irom geopoli Buciuéi dase vel dio kanabisa i drugih droga bilinog podrjtia uzgaja u zemijama Treceg svijeta, poitickain- tervencija pod krinkom peekida opskrbe drogom koristila se i jos se koristiu poltgke svthe kao ingovor za vojno Unistava nije jedi svijet ja kanabisa. bilo namjerno ili slugajno, zakoni koji su prihvaéeni kako bi se nametnula zabrana posluzi Sablona z uspostavljanje re presivne policijske dréave sa sve vec ogranitavanjem sloboda pojedinaca djelovanje. Invazija na Panamu i politika previranja Afganistanu, Meksiku i Kolumbiji, da spomenemo tek neke zemlje, rezultat su militarizacije rata protiy droga, Usprkos golemoj koliéini dokaza za umijeSanost amerizke vojske u krijuméarenje droge na veliko, ukljuéujuci unos tona i tona kokaina iz June Amerike u SAD radi finan

You might also like