ISTAKNUTO

JESTE LI SE IJEDNOM ZAPITALI TKO JE

PRAVI KRIVAC U PRII O IZBJEGLICAMA?

01.09.2015. Marija Vuki

www.bloggingisoverrated.com

Foto:

Kau da istina ima tisuu lica jer se odreena pojava moe sagledati iz tisuu
perspektiva. Iz perspektive desnice i ljevice, mukaraca i ena, bogatih i
siromanih. No kada se uporno inzistira na tonosti samo jedne verzije i tu se
verziju promovira iznad svih drugih verzija, to je onda takozvano muljanje oiju
javnosti. Jedan od problema veine recentnih vijesti o izbjeglicama koje dolaze
u Europu jest taj da nijedna vijest ne specificira tko su izbjeglice, otkuda dolaze i
zato. O njima se pria na generian nain, oni su ljudi koji pate i kojima treba
pomo i iz nekog razloga postoji vjerovanje da je taj opis jedini dovoljan da se
njihova situacija pobolja i popravi. Oni pate, a mi emo im pomoi i problem
rijeen. Nai celebritiyji odlaze na teren, grle djecu i daju im igrake i svako
malo iskrsne lanak o obliku ljudske solidarnosti naspram spomenutih izbjeglica.
Takvi se su geste hvalevrijedne i potrebne, ali nee rijeiti problem izbjeglica niti
e im dugorono pomoi.
Izbjeglice dolaze s Bliskog Istoka, ali ne bjee od demona nevidljivih lica i ne
bjee zato jer ih proganjaju neke sile za koje nitko ne zna i ne moe ih sprijeiti,
a koje siju zlo i nepravdu. Veliki dio izbjeglica dolazi iz Sirije koja je trenutno u
jeku, ako niste znali, graanskog rata. Godine 2011. dolo je do brojnih
prosvjeda
i
demonstracija
u
mnogim
gradovima
u
Siriji
protiv
reima predsjednika Bashara Al-Assada. Pobunu je predvodila vojna
organizacija Free Syrian Army (FSA) koja je sastoji jo i danas od odmetnutih

vojnika sirijske vojske. Igra moi jo se uvijek odvija izmeu FSA i predsjednika
Assada. Na strani FSA nali su se Amerika, Kanada i Europska Unija dok za
Assada lobiraju Rusija i Iran i svaki od njih, naravno, prua vojnu, politiku i
novanu podrku svojem pobjednikom konju. Dok traje taj sukob, dotle traje
graanski rat od kojeg ljudi bjee u panici. Hrvatska je takoer poduprla rat u
Siriji. Prije dvije smo godine poslali 75 aviona sa 3000 tona oruja za sirijske
pobunjenike odnosno FSA. Prikupljanje oruja organizirala je Amerika u suradnji s
Jordanom i Turskom.

Foto: akalnakhara.tumblr.com
Zato Rusija podupire Asaada? Povijesno, Sirija je bila blizak saveznik Rusiji.
Sirija je 1956. godine, zajedno s Egiptom, slala oruje u Sovjetski Savez za
vrijeme Sueskog rata. Sueski rat zapoeo je Izrael zajedno s Velikom Britanijom i
Francuskom, a cilj im je bio zadobiti kontrolu nad Sueskim kanalom i svrgnuti
tadanjeg egipatskog predsjednika. Ujedinjeni Narodi, Sovjetski Savez i Amerika

pomou svoje vojne premoi prisilili su Izrael, Veliku Britaniju i Francusku da

odustanu od svoje namjere i povuku se s tog podruja. Rusija je nakon toga
ostala u vrstim saveznikim odnosima s politikom elitom u Siriji i ne bi joj
odgovaralo da se Assada svrgne s vlasti. Iran podupire Asaada zato jer su, kao i
Rusi, dugogodinji sirijski saveznici i odgovara im da je Assad na vlasti.
Zato Amerika, Kanada i EU podravaju FSA? Odgovor je na to pitanje
znatno tee pronai na dostupnim kanalima to je samo po sebi signal za
uzbunu. FSA trenutno dri vlast nad naftom bogatim dijelom Sirije, to bi moglo
pruiti djelomian odgovor za uplitanje Amerike, Kanade i EU u sukob.
Amerikanci takoer tvrde da e jaanje FSA pomoi njihovoj borbi protiv grupa
povezanih s al-Quaidom. Poznato je takoer da se Amerika i Rusija ve
desetljeima natjeu za prevlast i mo na Bliskom Istoku, isto kao to je oito da
su se odnosi izmeu Europe i Rusije u zadnje vrijeme znatno srozali zbog
situacije u Ukrajini. Wolfgang Ischinger, ravnatelj Minhenske sigurnosne
konferencije, naglasio je da Europa i Zapad moraju vojno potpomoi FSA kako bi
ouvali svoje strateke interese. Dosad su Amerika, Kanada i Europa uloili
desetke milijuna dolara i eura u FSA i taj se trend i dalje nastavlja.

Foto: www.peashooter85.com

Da bi stvar bila gora, situaciju u Siriji dodatno je zakomplicirao ISIL odnosno The
Islamic State of Iraq and the Levant. ISIL je prvotno bio samo ISI odnosno
The Islamic State of Iraq, zatim su se preimenovali u ISIS The Islamic State of
Iraq and Syria. Najnoviji naziv ISIL upuuje na dodatno geografsko irenje
agende te organizacije jer je Levant povijesni naziv za veinu drava na
Istonom Mediteranu. U 13. i 14. stoljeu taj se izraz koristio da bi se opisala sva
mjesta na kojima se odvijala talijanska pomorska trgovina, ukljuujui Grku,
Anatoliju, Siriju, Palestinu i Egipat.
Nastanak ISIL-a povezuje se s Drugim Gulfskim ratom koji je zapoeo 2003.
godine kad je Amerika uz pomo saveznika iz drugih drava izvrila invaziju na
Irak i svrgnula diktatora Saddama Husseina. Protiv Amerikanaca borila se i
ekstremistika organizacija al-Quaida, a ISIL je 1999. godine stvorio Abu Bakr alBaghdadi, jedan od lanova al-Quaide. Danas ISIL ima kontrolu nad 10
milijuna ljudi koji se nalaze na teritoriju Iraka, Sirije, Libije i Nigerije.
Predsjednik Assad i FSA imaju zajedniki cilj pobjede nad ISIL-om, ali problem je
u tome da Assad eli zadrati svoju mo u Siriji, a FSA mu je eli uzeti i preuzeti.
Dok se oni bore meusobno, ISIL jaa i tlai sve na svojem putu. Moda je
najstranija pomisao koja nam moe pasti na pamet ta da i Americi i Rusiji
donekle odgovara postojanje ISIL-a jer dok je panja javnosti bila usmjerena
iskljuivo na ISIL i stravine zloine te organizacije, nitko nije obraao pozornost
na rusku (i iransku) i ameriku (i europsku) ulogu u graanskom ratu u Siriji.

Foto: letswakeupworld.tumblr.com
Amerika je 2014. godine zajedno s europskim i nekim arapskim zemljama,
zapoela kampanju protiv ISIL-a u Iraku i Siriji te otad vojno podupiru Kurde i
Irake trupe u borbi protiv ISIL-a. Zanimljivo je da iako Turska pomae Americi u
borbi protiv Assada u Siriji, istovremeno lobira za ISIL zajedno sa Saudijskom
Arabijom. Turska podupire ISIL jer se ISIL aktivno bori protiv Kurda, iranskog
naroda koji trenutno ima uporite u gradu Kobane koji se nalazi na samome
sjeveru Sirije i na granici je s Turskom. Kurdi su brojano nadjaani od strane
ISIL-a i mnogi smatraju da samo pitanje vremena kad e ISIL zauzeti Kobane.
Logino je pitanje zato bi Turska uope htjela imati ISIL za susjeda?
Odgovor je, kao i u svemu, kompliciran. Kurdi ine znaajnu etniku manjinu u
Turskoj, negdje izmeu 10% do 25% stanovnitva te u Turskoj od 1984. do danas
traje borba izmeu turske vlade i glavne kurdske pobunjenike grupe Kurdistan
Workers Party (Na kurdskom Partiya Karkern Kurdistan) koja zahtjeva da se
Kurdima omogui stvaranje njihove vlastite drave. Amerika, NATO i Turska
smatraju tu organizaciju teroristikom dok je Europski sud 2008. godine odbio

Kurdistan Workers Party imenovati teroristikom organizacijom. Kurdi su u

zadnje vrijeme stekli svjetsku popularnost jer otvoreno pokazuju svoj otpor
prema ISIL-u te se svim snagama bore da ISIL ne zauzme Kobane.

Foto: eightseven.nyc
Neki stoga smatraju da Turska, u elji da oslabi utjecaj Kurda, podupire ISIL po
staroj poslovici neprijatelj mojeg neprijatelja moj je prijatelj. Dodue, postoje
indikacije da je Turska vie pasivni podupiratelj ISIL-a nego konkretan. Zasad
nisu pronaeni dokazi da je oruano potpomogla ISIL, ali je granica iz Turske
prema Siriji zatvorena i mnogi kurdski borci iz Turske koji ele doi u pomo
Kurdima u Kobaneu, ne mogu proi. Yazidi, kurdska etnika manjina koja ivi u
Iraku, priaju drukiju priu te otvoreno prozivaju Tursku zbog oite potpore ISILu, a smatraju da ni NATO niti Njemaka nisu neduni. Priu o Yazidima i trenutku
kad su ene rekle dosta i uzele oruje u ruke u borbi protiv ISIL-a moete
proitati na ovome linku. Pitanje koje se postavlja je koliko onda Amerika, a time
i Europska Unija, imaju zavezane ruke po pitanju Turske koja istovremeno
podupire njihovu borbu protiv Assada?

U Genevi je 2014. godine odrana druga po redu konferencija o situaciji u

Siriji. Cilj je konferencije bio zavriti graanski sukob i pomiriti sadanju sirijsku
vladu s pobunjenicima te od predstavnika s obje strane napraviti novu,
funkcionalnu vladu. Na taj bi se nain oslabio i ISIL jer bi se dvije strane koje se
sad bore jedna protiv druge mogle udruiti protiv zajednikog neprijatelja. Do
toga danas jo nije dolo, a glavni su krivci ve navedeni: Amerika, Rusija, Iran,
Europska Unija, Kanada, Turska i Saudijska Arabija. Rjeenje bi bilo u tome da
Amerikanci, Europska Unija, Kanada i Turska izvre pritisak na FSA, a Rusija i Iran
izvre pritisak na Assada i natjeraju ih da sjednu i popriaju. Istovremeno bi bilo
pametno da Turska, bilo direktno ili indirektno, prestane podupirati ISIL, a isto
vrijedi i za Saudijsku Arabiju.

Foto: theweekmagazine.tumblr.com
Stoga, ako traite krivce za val izbjeglica i jadnu djeicu ije fotografije gledate u
novinama svaki dan, slobodno uprite prst u sebe i svoje susjede te na sve
navedene zemlje u ovome lanku koje novano i vojno podupiru graanski rat i
ISIL zbog kojeg na tisue i tisue ljudi sada oajniki bjei prema Europi. Lijepo je
gledati fotografije naih i tuih (ne)slavnih dok se rukuju s jadnicima kojima u

ivotu ti nai (ne)slavni ne znae ama ba nita, ali ako doista elite pomoi,
informirajte se, obrazujte se i poinite otvoreno kritizirati politike sile koje su
dodatno zakuhale itavu situaciju. Prestanite iskljuivo obraati pozornost
na novinarske histerije o izjavama Mirele Holy i lanke koji piu o
predrasudama prema izbjeglicama, uprite svoje modane vijuge i ponite se
odupirati mehanizmu koji stoji iza svega toga.
Nita se nee postii zgraanjem nad time to je rekao ovaj i to je rekao onaj
o izbjeglicama. To je samo farsa da vam odvrati panju od kljunog problema u
itavoj situaciji, a to je da i Hrvatska alje oruje u Siriju te da svi kolektivno
utimo o odlukama koje po pitanju Sirije donose Europska Unija i NATO u kojima
se, iako relativno odnedavno, i mi nalazimo. Za svako oruje koje je bez
pogovora otilo iz Hrvatske u Siriju i s kojim je netko ubijen, kolektivnu
odgovornost nosimo svi. Za svaku osobu koja je bila prisiljena pobjei u borbi za
goli ivot, odgovorni smo svi mi. Takoer, razmislite bismo li uope razmatrali
pitanje Sirije i graanskog rata da nam nije pokucao na vrata ili bismo, bezbrino
kao i uvijek, putali svjetske sile, ali i nae politiare takoer, da odluuju iz
kojeg e osobnog interesa i koga poduprijeti, a kome se oduprijeti.