Hamid Hadibegi, historiar i filolog (1898 - 1988).

Hamid Hadibegi zavrio je klasinu gimnaziju u Sarajevu 1916, erijatskosudaku kolu 1921, Filozofsko-teoloki fakultet na sveuilitu Mutehassisin 1924.
i Pravni fakultet (Hukk) u Istanbulu 1927. Radio je kao nastavnik u
jugoslavenskoj kolei u Istanbulu 1924 1931. U Skoplju 1931 1941. je
predavao u Velikoj medresi. Bio je direktor Gazi Isa-begove medrese i profesor
erijatske gimnazije u Sarajevu. Od 1946. radio je Zemaljskom muzeju Bosne i
Hercegovine a od 1950. u novosnovanom Orijentalnom institutu. Radio je i na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu gdje je bio jedan od osnivaa Odsjeka za
orijentalnu filologiju.

Nauni interes Hamida Hadibegia usmjeren je na izuavanje pravnog sistema

Osmanskog carstva, porezni sistem, te odnosima Crne Gore i Osmanlija.
Objavljivao je osmansku izvornu grau, prevodio turske historiare i pisce.
Uestvovao je na vie meunarodnih naunih skupova i saraivao u naunim
asopisima Glasnik Vrhovnog starjeinstva Islamske vjerske zajednice Bosne i
Hercegovine (Beograd, Sarajevo), Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Istorijski zapisi
(Cetinje, Titograd), Istorisko-pravni zbornik (Sarajevo), Prilozi za orijentalnu
filologiju, Pregled, Nae starine, Glasnik arhiva i Drutva arhivskih radnika Bosne i
Hercegovine, Almanah (Podgorica). Najpoznatiji je strunoj javnosti po djelu:
Glavarina u osmanskoj dravi, Sarajevo 1966.