Professional Documents
Culture Documents
Knjiga Projektovanje IS PDF
Knjiga Projektovanje IS PDF
jaroslav
projektovanje
informacionih
sistema
PREDGOVOR
"Klasina predstava o svemiru, koji se sastoji od materije i energije, mora da
ustupi mjesto predstavi o svijetu sastavljenom od tri komponente: energije, materije i
informacija, jer bez informacija organizovani sistemi nisu mogui. Jedino mogue
materijalistiko tumaenje odravanja organizovanosti je neprekidno izvlaenje iz
spoljnjeg svijeta (okoline) i iz samog sistema mase informacija o pojavama i procesima
koji se tu odvijaju" [A. Lerner, 2003].
Predvianje sa kraja 2005. godine, koje je objavila kompanija "Gartner" - USA,
vodea u svijetu u analizi kretanja u oblasti globalne industrije informatike tehnologije,
glasi: Trend automatizacije informatikih tehnologija e imati veliki uticaj na razvoj
softvera, posebno softvera za nadzor sistema, testiranje aplikacija, tehniku podrku i
umreavanje. Neka informatika zaduenja e biti vea, neka e biti umanjena, neka
prebaena u druge dijelove kompanije, a neka e biti ukinuta".
Specijalizovani informatiki radnici, koji se istiu samo svojim poznavanjem
informatikih tehnologija i vjetinama vezanim za raunare, bez posjedovanja drugih
funkcionalnih znanja, bie manje potrebni, predviaju Gartner-ovi analitiari.
Prosjeno informatiko odijeljenje u srednjim i velikim kompanijama e do 2010.
godine biti za trideset procenata manje, tvrde analitiari trita kompanije Gartner, i
zakljuuju: Informatiki radnici budunosti e biti zaposleni u jednom od etiri glavna
podruja: tehnolokoj infrastrukturi, projektovanju i upravljanju informatikim
sistemima, projektovanju i upravljanju procesima ili upravljanju odnosima.
Osim autorovog iskustva u projektovanju IS, knjiga je, uglavnom, raena na
osnovu dostupne literature i obrauje savremeni pristup projektovanju IS. Izvori, na
osnovu kojih je nastala ova knjiga, jednim dijelom su navedeni u samom tekstu knjige,
dok je cjelovit pregled dan u okviru pregleda koritene literature. Zahvaljujem se
autorima iji su manji dijelovi radova, u djelimino izmijenjenom obliku, uli u sastav
ove knjige. Ukoliko njihovo autorstvo nije na svakom mjestu jasno naglaeno, taj
propust e rado biti naknadno otklonjen. U pojedinim sluajevima bilo je nemogue
razgraniiti autorstvo pojedinih tekstova, jer se isti ili slian tekst mogao nai u
razliitim izvorima.
Knjiga je, prvenstveno, namjenjena studentima postdiplomskog specijalistikog
studija Elektrotehnikog fakulteta u Podgorici i moe posluiti kao potrebna literatura.
Knjiga moe korisno posluiti projektantima IS, kao i svima koji se bave razvojem
savremenih IS ili ele da se detaljnije upoznaju sa ovom oblasti.
Autor
SADRAJ
1. Opte o informacionim sistemima ...........................................................
1.1. Uvod ......................................................................................................
1.2. Pojam informacionog sistema................................................................
1.3. Elementi i osobine sistema i informacionih sistema ..............................
1.4. Vrste informacionih sistema ..................................................................
1.5. ivotni ciklus razvoja sistema ................................................................
1.6. Kompleksnost razvoja informacionog sistema ......................................
9
9
11
13
15
16
18
21
21
27
30
38
48
51
57
57
60
67
67
67
69
186
186
186
187
191
194
195
196
201
201
201
202
204
209
211
213
213
216
221
222
224
225
226
233
233
233
234
235
236
236
237
238
239
240
241
242
243
245
245
246
246
247
248
10
11
12
dokumenata unutar nekog poslovnog sistema, kretanje materijala koji se obrauje, itd.
Objekti u sistemu mogu biti veoma razliiti, a veze izmedju objekata u sistemu i dejstvo
okoline na sistem se ostvaruje na tri naina: razmjenom materije, energije ili
informacija.
OKOLINA
ULAZ
O1
O2
O3
On
(interfejs)
IZLAZ
13
koje
opisuju
organizaciju,
interakciju,
meuzavisnost
14
15
Informacije, kada
Korisnici, ko
Upravljanje
Transakcioni
Nie poslovodstvo
Operativno
Upravljaki
Obrada podataka,
dnevno
Zbirne, periodino
Taktiko (trendovi)
Za podrku
odluivanju
Sintetizovane,
ad hoc
Srednje
poslovodstvo
Vie poslovodstvo,
uprava
Strategijsko
(ta ako, )
16
17
Slika 1.3. Dijagram ivotnog ciklusa i faza razvoja IS [Fertalj & Kalpi, 2005].
18
19
cijeni. Neki od problema koji se mogu pojaviti prilikom razvoja IS su: prekoraenje
planiranog vremena i finansijskih sredstava, neispunjavanje zahtjeva, odnosno
neodgovarajui sistem, nepouzdanost, nesigurnost, neelastinost IS u primjeni, kao i
tekoe u odravanju IS. Oko 70% informacionih sistema u svijetu se smatra
neuspjenim.
Prosjeno kotanje projekta prema The CHAOS Report [Standish Group, 1994,
http://www.standishgroup.com] iznosi: velike kompanije 2,32 miliona $, srednje
kompanije 1,33 miliona $ i male kompanije 434 hiljade $. Prosjeno prekoraenje
trokova je 189%, a prosjeno prekoraenje rokova 222%. Projekti zavreni na
vrijeme, u okviru predvienih sredstava i sa predvienim funkcijama, sainjavaju
16,2%, a projekti zavreni i u funkciji, ali uz vee trokove, due trajanje i/ili reduciranu
funkcionalnost 52,7%. Prekinutih projekata je 31,1%. Procenat uspjenih i neuspjenih
projekata IS prema Standish Group, 2002. iznosi 34% uspjenih projekata i 17%
potpunih neuspjeha.
20
21
22
23
cijena,
funkcionalnost, kapacitet, brzina, broj korisnika,
mogunost obuke i trajne podrke,
kredibilitet i odrivost dobavljaa na tritu, to se dokazuje referensama,
elastinost, tj. mogunost prilagoavanja i prepravki,
raspoloivost dokumentacije.
24
25
Ukupno bodova:
4
4
5
4
0
5
5
4
5
4
2
5
5
3
5
5
3
3
2
3
8
4
20
4
0
10
10
8
20
12
8
15
5
3
10
15
3
3
4
9
171
4
4
4
5
0
5
0
0
1
3
3
5
0
5
0
5
2
3
5
2
8
4
16
5
0
10
0
0
4
9
12
15
0
5
0
15
2
3
10
6
124
1
2
1
2
5
3
0
0
2
0
5
0
0
5
5
0
5
5
4
5
2
2
4
2
5
6
0
0
8
0
20
0
0
5
10
0
5
5
8
15
97
3
1
4
2
0
3
0
4
5
0
5
0
0
3
5
3
5
5
2
3
6
1
16
2
0
6
0
8
20
0
20
0
0
3
10
9
5
5
4
9
124
26
Si = 3sij wj
j =1
27
28
29
30
31
32
Hitnost
Vidljivost
Korist
Prioritet
HITNO
Visoka
175000
Predloeno
rjeenje
Novi razvoj
6
mjeseci
Srednja
75000
Novi razvoj
6
mjeseci
Srednja
515000
Novi razvoj
12
mjeseci
Niska
15000
3
mjeseca
Visoka
35000
Nakon razvoja
novog sistema,
pruiti korisnicima
lako savladive
alate za pisanje
izvjetaja.
Brza ispravka, a
zatim novi razvoj.
33
6
mjeseci
Srednja
nepoznata
Novi razvoj,
dodatna ocjena
koristi moe
poveati aurnost.
12
mjeseci
Niska
nepoznata
3
mjeseca
Visoka
65000
Vidljivost: U kojoj mjeri e rjeenje ili novi sistem biti vidljivi korisnicima.
Korist:
Paualna procjena koliko bi rjeenje povealo dobit ili smanjilo
troak u jednoj godini.
34
Saetak
- Saetak prijedloga
- Kratko obrazloenje
oekivanih koristi
- Kratko objanjenje
sadraja izvjetaja
Prikupljene informacije
- Kratak opis projektnog zadatka
- Kratko objanjenje provedenih
aktivnosti
injenice i zakljuci
(moe se potkrijepiti matricom problema i
moguih rjeenja)
Detaljan prijedlog
- Obrazloenje prijedloga
* Hitne prepravke
* Brze prepravke
* Unapreenja
* Novi razvoj
Plan projekta
* Poetni ciljevi projekta
* Poetni glavni plan
projekta (na nivou faza)
* Detaljni plan za slijedeu
fazu
Prilozi
- Zahtjev za uslugama sistema
- Matrica obrazloenja problema
- (ostala dokumentacija)
35
pad prodaje
poveani opoziv (storno) narudbi
nezadovoljstvo kupaca
spor sistem za naruivanje
36
Uzroci i posljedice
1. Vrijeme odgovora
na narudbu je
neprihvatljivo dugo.
1. Promet je povean, a
broj slubenika
smanjen. Vrijeme
obrade narudbe je
isto.
2. Sistem previe zavisi
o runom unosu.
Pojedine vrijednosti
se unose vie puta.
Posljedica je da se
narudbe obrauju
due nego je
potrebno.
3. Sredinji raunar radi
na maksimumu svoga
kapaciteta, ta se
ogleda u sporijem
radu aplikacije za
unos narudbi.
Budui da slubenici
pokuavaju bre
raditi, poveao se
broj greaka pri
unosu.
Ogranienja sistema
1. Smanjiti vrijeme
unosa pojedine
narudbe za 30%.
1. Broj zaposlenih u
obradi narudbi se ne
moe poveati.
3. Na ekranskoj formi
raunara za runi
unos smanjiti broj
potrebnih pritisaka na
tastaturu.
4. Prenijeti unos
podataka sa
sredinjeg raunara
na PC.
5. Zamjeniti postojee
obrasce za
prikupljanje narudbi
mrenim sistemom
izmeu skladita i
prodaje, tako da se
eliminie upotreba
4. Obrasci za
prikupljanje narudbi
iz skladita nisu
oblikovani za
racionalno
popunjavanje, to
dodatno usporava
unos narudbi.
37
papirne
dokumentacije.
38
Saetak
- Saetak prijedloga
- Saetak problema, mogunosti i
direktiva
- Kratki navod ciljeva unapreenja
sistema
- Kratki navod sadraja izvjetaja
Poznate informacije
- Popis odranih razgovora i
kordinisanih grupnih sastanaka
- Popis ostalih izvora informacija
- Opis tehnika koritenih u analizi
Pregled postojeeg sistema
- Strategijske odrednice
- Modeli postojeeg sistema
* Model interfejsa (kontekst)
* Model resursa (prostor)
* Model procesa (funkcija)
* Model podataka (kategorije)
- Performanse
- Informacije
- Ekonomija
- Kontrola
- Djelotvornost
- Usluge (servisi)
Detaljni prijedlozi
- Ciljevi i prioriteti unapreenja sistema
- Preporuke unapreenja sistema
- Plan projekta
* Precizirati domet projekta
* Revidirati glavni plan
* Detaljni plan za slijedei
korak
Dodaci
- Modeli sistema (ako nisu dio
studije)
- (ostala dokumentacija prema potrebi)
39
40
Analiza
Analiza
Oblikovanje
Oblikovanje
Izrada
Izrada
Evaluacija
Evaluacija
Primjena
Primjena
(a)
(b)
Analiza
41
Test
prihvatljivosti
Scenariji
aplikacije
Specifikacija
zahtjeva
Testirani
sistem
Strukturirano
oblikovanje
Integracija
sistema
Ogledni
sluajevi
Testirani
softver
Model
sistema
Detaljno
oblikovanje
Ogledni
sluajevi
Dizajn
modula
Integracija
modula
Testirani
moduli
Kodiranje i
testiranje
Slika 2.2. Primjer V modela.
42
vieekranski model kojim se prikazuje kako e izgledati dio sistema (npr. interfejs),
istraivaki model, za istraivanje dijelova sistema kako bi se provjerile neke kljune
postavke (npr. provjera performansi odreenog modula) i, na kraju, ugradbeni model,
tj. traenje razliitih naina na koje se sistem moe izgraditi (npr. koji sistem za
upravljanje BP, programski jezik, raunari).
Prototip moe postupno, inkrementalnom doradom, da postane dio zavrnog IS.
Prototipski razvoj podrazumijeva iteraktivni pristup, obino koritenjem 4GL. Radni
model daje se na uvid korisniku i omoguava korisniku stvaranje slike o izgledu
sistema. Korisnik daje primjedbe za popravak i poboljanja, ime se stie bolja slika o
zahtjevima korisnika. Ujedno se uklanjaju mogua iznenaenja na kraju razvoja.
Savremeni softverski alati omoguavaju brzu izradu prototipa. Funkcionalni
prototip dogradnjom moe da postane radni sistem (slika 2.3). Ovakav pristup razvoju
IS je prikladan za male projekte. Prednosti su u iteracijama promjena (korisnici se
smiju predomisliti), poveanju kreativnosti i brzini razvoja. Nedostaci su u tome to se
zaboravlja da prototip nije pravi sistem, mogui neuspjeh zamjene prototipa radnim
sistemom, dokumentacija proizlazi iz izrade pa postoji opasnost da pisane specifikacije
nikad nee biti napravljene, kao i nemogunost ispravne procjene i planiranja resursa.
Ogranieni/strukturirani razvoj prototipa slui kao sredstvo za odreivanje
zahtjeva. Dobija se nefunkcionalni prototip (koji se ne moe koristiti u obavljanju radnih
zadataka korisnika, a sadri izgled ekranskih formi, menia i izvjetaja), iji se razvoj u
odreenom trenutku prekida i slijedi faza oblikovanja sistema (slika 2.4).
Odreivanje zahtjeva
Dizajn prototipa
Izrada prototipa
Razvoj prototipa
Radni sistem
43
Odreivanje zahtjeva
Dizajn prototipa
Izrada prototipa
Razvoj prototipa
Radni sistem
Prototip
Specifikacije
zahtjeva
Dokumentovanje zahtjeva
Oblikovanje
44
45
46
Oblikovanje
Analiza
Izrada
Oblikovanje
Analiza
Analiza
Evaluacija
Izrada
Oblikovanje
Oblikovanje
Evaluacija
Izrada
Izrada
Evaluacija
Evaluacija
47
PRIMJENA
Analiza rizika
IZRADA
Testiranje
Analiza rizika
INTEGRACIJA
Verifikacija
48
Programiranje
Projektovanje
izrada
oblikovanje
Upravljanje projektom
analiza
Uvoenje u
upotrebu
1.
2.
3.
4.
Snimanje i
analiza
(a)
(b)
Slika 2.7. Spiralni (a) i zvjezdasti (b) model metodologije ivotnog ciklusa.
Zvjezdasti model, slika 2.7(b), ne uvodi stroga ogranienja u redoslijedu primjene
faza i koraka metodologije ivotnog ciklusa. To ne znai da prirodnog redoslijeda
izvravanja odreenih koraka metodologije u ovom modelu nema, ve da on zavisi od
vie faktora, impliciranih konkretnim projektom. Tako, na primjer, reverzno
inenjerstvo, ili potreba za reinenjeringom postojeeg IS, mogu zahtjevati potpuno
obrnuti redoslijed primjene faza ivotnog ciklusa (primjena "odozdo na gore").
49
Etape projekta;
Zadaci za svaku pojedinu etapu;
Izlazi (projektna dokumentacija);
Preporuke (vodi) upotrebe odabranih tehnika i pomagala;
Nain upravljanja projektom i nadzorom projekta.
C
i
j
e
n
a
Plan Analiza Oblikovanje Izrada Odravanje
50
51
52
53
54
55
Poetak
Elaboracija
Gradnja
Prelaz
Zahtjevi
Analiza
Oblikovanje
Ugradnja
Provjera
iter.
#1
iter.
#2
iter.
#n-1
iter.
#n
Inkrementi
56
Post-implementacija (Post-deployment)
ouvanje integriteta aplikacije.
je
nastavak
evolutivnog
razvoja,
57
Postojei
fiziki IS
Postojei
logiki IS
Korisniki/poslovni
zahtjev
Budui
logiki IS
Budui
organizacijski IS
58
drugim poslovnim sistemima ili razvoj zapoeti sa izradom logikog modela. Tehnika
oblikovanja dijagramima odvija se na slijedei nain. Izradom modela nastoji se opisati
situacija u kojoj dogaaj iz vanjskog svijeta pokree (okida) process. Proces ima
odreeni uinak na podatke u nekom stanju. Obavljanjem procesa podaci prelaze u
novo stanje (slika 3.2).
Staro stanje
podataka
Dogaaj
Sinhronizacija
(koncept okidaa)
Proces
(naredbe i pravila)
uinak
Struktura
podataka
Novo stanje
podataka
59
60
61
upotpunile dobijene informacije ili uskladili proturjeni iskazi. Ukupan broj razgovora ne
moe se unaprijed tano odrediti i treba ga prilagoditi stvarnoj situaciji.
62
63
je intervjuisanje najelastinije!
osjeajima i motivaciji osoblja.
nasuprot drugom, pa analitiar
po potrebi proiriti ili usmjeriti
64
65
koristan tamo gdje postoje korisnici koji dobro poznaju sistem, ali teko prihvataju nove
ideje.
Slika 3.3. Prostor za radne sjednice [A.Dennis & B. Haley Wixom, Systems Analysis
and Design, John Wiley & Sons, 2000].
Prednosti radnih sjednica su njihova pogodnost za projekte kojima se rjeavaju
problemi vani za cijeli poslovni sistem ili vei dio poslovanja. Njihovim organizovanjem
se izbjegavaju specifini (egzotini) i nejasni zahtjevi, preciznije se ustanovljava doseg
projekta i bolje uoava protivrjenost zahtjeva. Nedostaci radnih sjednica su pasivnost
uesnika, usitnjavanje razgovora i esto udaljavanje od tema. Sjednice treba da traju
vie dana (5 do 10) u nekoliko sedmica. Ovom zahtjevu u praksi je vrlo teko udovoljiti
zbog obaveza uesnika. Otpor sjednici je srazmjeran nivou poloaja konkretnog
uesnika. Otpor je naroito naglaen kada poslovni sistem zapoljava informatiare, jer
se podrazumijeva da je informatizacija iskljuivo njihov posao.
66
67
4. Analiza sistema
4.1. Uvod u analizu sistema
Analiza sistema (sistemska analiza) je ralanjivanje sistema na njegove
komponente da bi se prouilo kako te komponente rade i meusobno komuniciraju.
Analiza sistema se provodi sa namjerom slijedee sinteze sistema i razvoja aplikacija.
Sinteza sistema je ponovno objedinjavanje komponenti u cjeloviti, poeljno poboljani,
sistem. Bie navedene mogue definicije analize sistema. Analiza sistema je: (1)
razmatranje i planiranje sistema i projekta, (2) prouavanje i analiza postojeeg
poslovnog i informacionog sistema, te (3) definisanje poslovnih zahtjeva i prioriteta
novog ili poboljanog postojeeg sistema [Whitten et. al, 2000].
Svrha, cilj i dubina analize sistema mogu se predstaviti slijedeim aktivnostima:
Automatizacijom poslovnih procesa (Business Process Automation (BPA)),
odnosno poveanjem efikasnosti korisnika analizom problema i uklanjanjem
uzroka;
Poboljanjem poslovnih procesa (Business Process Improvement (BPI)), tj.
poveanjem efikasnosti i djelotvornosti, analizom trajanja i kotanja poslovnih
procesa, te predlaganjem poboljanja (udruivanje procesa, paralelizam
izvedbe);
Reinenjeringom poslovnih procesa (Business Process Reengineering (BPR))
ili preoblikovanjem poslovnih procesa (Business Process Redesign (BPR)), ta
predstavlja radikalni redizajn poslovnih procesa analizom moguih posljedica,
procjenom alternativnih tehnologija, ukidanjem ili zamjenom pojedinih
aktivnosti, analizom trokova - koristi i analizom rizika.
68
69
70
71
72
73
74
Poeljno svojstvo sistema su funkcije koje korisnik eli na kraju da ima. Ranije
verzije sistema mogu pruiti (ne potpunu) funkcionalnost bez tih zahtjeva. Poeljni
zahtjevi mogu i trebaju biti rangirani.
Neobvezna svojstva sistema su proizvoljni zahtjevi, svojstva i mogunosti bez
kojih se moe, iako bi lijepo bilo ih imati. To nisu pravi zahtjevi. Ovi zahtjevi, takoe,
mogu biti rangirani.
4. Svojstva sistema
4.x Svojstvo X
4.x.1 Opis i prioriteti
4.x.2 Nizovi pobuda/odziv
4.x.3 Funkcionalni zahtjevi
5. Ostali nefunkcionalni zahtjevi
5.1 Zahtjevi za performansama sistema
5.2 Zahtjevi za sigurnou korisnika
5.3 Zahtjevi za sigurnou podataka
5.4 Kvalitet programske podrke
5.5 Poslovna pravila
5.6 Korisnika dokumentacija
6. Ostali zahtjevi
Dodatak A: Rjenik
Dodatak B: Modeli i dijagrami
Dodatak C: Lista nedovrenih/neodreenih
zahtjeva
75
76
Primjer
Imenica
- Procesi (DFD)
- Odnosi (ERD)
- Prelazi (iz stanja u stanje) (STD
dijagram prelaza stanja)
- Metode klasa (dijagram klasa)
Glagol
77
78
Proces se obavlja uvijek na isti nain (za odreeni ulaz se dobija isti izlaz).
Trajanje procesa je konano i odredivo (poznati: poetak, zavretak i ponavljanje). Za
obavljanje procesa se koriste sredstva (npr. ljudska, materijalna, finansijska).
Poslovna pravila su instrukcije i logika koji odreuju proceduru obavljanja
procesa. Ugrauju se u raunarski program (npr. preduslovi izlaska na ispit, broj
polaganja ispita, uslovi upisa).
Poslovna politika je skup poslovnih pravila. U veini poslovnih sistema
predstavlja osnovu za donoenje odluka.
79
Proces
Knjigovodstvo
Nabava
Evidentiranje dobavljaa
Naruivanje
robe
Izrada
narudbi
Knjienje
robe
Prodaja
Evidentiranje kupca
Fakturisanje robe
Prodaja
robe
Izrada
otpremnice
Zaprimanje
robe
Dodavanje
Auriranje
Otprema
robe
Brisanje
80
NABAVA
Evidentiranje dobavljaa
Nabavka robe
- Izrada narudbi
- Zaprimanje robe
UPRAVLJANJE OSOBLJEM
Evidentiranje slube
- Prijem u slubu
- Praenje slube
redovni rad
prekovremeni rad
bolovanje
godinji odmori
- Otputanje iz slube
Obraun plata
81
82
Dekan
XXX
Sekretarica
XXX
Prodekan za
nastavu
XXX
Stud. sluba
XXX
Sekretar
XXX
Prodekan za
nauni rad
XXX
Finansijska
sluba
Prodekan za
finansije
XXX
Biblioteka
Institut
XXX
Raunarska
tehnika
Informacioni
sistemi
Slika 5.6.Ekranska forma CASE alata Repository Object Navigator (Designer 2000,
ORACLE).
83
Ulaz
Poslovna
funkcija
Izlaz
Mehanizam
84
85
Sortirati
dokumente
Neregistrovani
dokumenti
Dokumenti
za direktora
podlijeu
registraciji
Registrovati
dokumente
Registrovani
dokumenti
Prijemno
86
87
Postoje dva tipa dijagrama u standardu IDEF3, koji predstavljaju opise jednog te
istog scenarija tehnolokog procesa iz razliitih uglova posmatranja. Dijagrami prvog
tipa su Dijagrami opisa redoslijeda faza procesa (Process Flow Description Diagrams
(PFDD)), a drugi tip su Dijagrami stanja objekta i njegovi transformacioni procesi
(Object State Transition Network (OSTN)).
Primjer: Potrebno je opisati proces farbanja dijelova u proizvodnoj radionici.
Pomou dijagrama PFDD dokumentuje se redoslijed i opis faza obrade dijela u okviru
razmatranog tehnolokog procesa. Dijagrami OSTN se koriste za ilustraciju
transformacija dijela, koje se javljaju u svakoj fazi obrade. Razmatrani proces se sastoji
od farbanja i faze kontrole kvaliteta, koja odreuje da li je potrebno dio ponovo ofarbati
(u sluaju odstupanja od standarda) ili ga poslati na dalju obradu.
OFARBATI
PONOVO
OFARBATI
DIO
OSUITI
DIO
TESTIRATI
DIO
POSLATI U
SLIJEDEU
RADIONICU
88
Rijetka
boja
Novi sloj
boje
Tvrda boja
na dijelu
UOB/
Osuiti dio
UOB/ Testirati
sloj boje
Ispolirati
sloj boje
89
Slika 5.12. Dijagram procesa na ekranskoj formi CASE alata Process Modeller
(Designer 2000, ORACLE).
90
Spremite
podataka
Tok podataka
a
P1
Vanjski
entitet
Tok materijala
Proces
91
Slika 5.14. Primjer dijagrama toka podataka oblikovan pomou alata Dataflow
Diagramer (Designer 2000, ORACLE) .
92
Osoba
P0
Dobavlja
Videoteka
lanska karta
Novi video
Rezultat
upita
Upit
Narudba
Identifikacija
Zahtjev za
rezervaciju
Video
lanska karta
i plaanje
lan
93
Rezervisati
video
94
Zahtjev za
identifikaciju
Identifikacija
P1.1
Zatraiti
line
podatke
Lini podaci
P1.4
Evidentirati
novog
lana
P1.3
D1 lan
lan
lan
Izraditi
lansku
kartu
lanska karta
95
Trivijalni tokovi su izlazi iz procesa koji ne ulaze u spremita ili odredita. Obino
imaju posebno znaenje, a mogu se koristiti za prikaz posebnih stanja kao to je
dojava poruke sistema (npr. dojava greke).
Neposredno povezani procesi su kada jedan od procesa eka na zavretak
prethodnog. Procesi koji ne obavljaju pretvaranje podataka su kada je izlazni tok
jednak ulaznom. U tom sluaju treba preimenovati jedan od tokova ili treba obaviti
prespajanje tokova, ta je uinjeno sa tokom podataka b, slika 5.18.
Procesi se mogu odvijati istovremeno.
96
a
P1
Vanjski
entitet
Proces
Ulazni tok
Izlazni tok
Vanjski
entitet
Proces
Ulazni tok
Spremite
podataka
Spremite
podataka
Izlazni tok
Vanjski
entitet
D1
Ulazni tok
Proces
D1
Izlazni tok
Spremite
podataka
**
@
97
Primjer: Opis podataka moe zapoeti opisom najmanje logike cjeline podataka,
odnosno elementarnih podataka. Nakon toga se opisuju grupe sainjene od
elementarnih podataka, ta definie strukturu podataka. Struktura podataka odreuje
sadraj spremita podataka, kao i tokove podataka (slika 5.20).
Elementarni
podatak
Najmanja logika
cjelina podataka
Struktura
podataka
Grupe sainjene od
elementarnih podataka
Grupe sainjene od
struktura podataka
Tok
podataka
Spremite
podataka
98
Izlazni tokovi:
Logika procesa:
99
100
Tabela 5.4.
Proces
Ulaz (od)
Izlaz (prema)
Vanjski entitet
Spremite
Komentar/Algoritam
Izraditi
narudbu
Podaci o
dobavljau,
Artikli za
naruivanje
...
Zahtjev za
prijem
(osoba)
Ispisana
narudba
(dobavlja)
Dobavlja
Struktura tokova ne
mora u potpunosti
odgovarati strukturi
spremita
...
Rjeenje
zahtjeva
(osoba, ... )
...
Osoba
Narudba,
Dobavlja,
Stavka,
Artikl
...
Osoba,
Tok
slube
...
Prijem u
slubu
Provjeri zahtjev
prema
Pravilniku o
zapoljavanju, pa
napii rjeenje
101
6. Modeliranje podataka
6.1. Osnovni pojmovi modela podataka
6.1.1. Uvod u modeliranje
Modeliranje podataka je tehnika organizovanja i dokumentovanja podataka IS.
Sinonim je modeliranje baze podataka, budui da se podaci najee pohranjuju u BP.
Prema mnogim autorima modeliranje podataka je najvanija tehnika oblikovanja
informacionog sistema. Podaci su resurs koji se dijeli izmeu veeg broja procesa i
zbog toga moraju biti organizirani na nain koji je prilagodljiv poslovnim zahtjevima.
Strukture podataka i njihova svojstva su trajniji i stabilniji od procesa. Modeliranje
podataka se zavrava bre nego modeliranje procesa i modeli podataka se bre
pribliavaju rezultatu nego modeli procesa. Pored toga, modeli podataka su bitno manji
od modela procesa. Modeli podataka postojeeg i budueg sistema meusobno su
sliniji nego modeli procesa postojeeg i budueg sistema, a i lake ih je preoblikovati,
pa se manje posla baca. Omoguavaju dobru komunikaciju sa korisnicima i lake
utvrivanje naziva.
102
6.1.3. Entiteti
Entitet (entity) je neto to postoji u stvarnom svijetu i posjeduje osobine koje ga
opisuju i po kojima se razlikuje od svoje okoline. Definicije entiteta istaknutih autora su:
(1) stvar koja se moe zasebno identifikovati [Chen, 1976], (2) bilo koji objekat koji se
moe razlikovati i predstaviti u bazi podataka [Date, 1986], (3) logika reprezentacija
podatka [Finkelstein, 1989], (4) bilo ta o emu pohranjujemo informaciju [Martin,
1989].
Entitet moe biti:
103
8746
37528
1164
...
Identifikator
Osobe
(IdOsobe)
8746
37528
1164
765
Ford
Karson
Rock
...
Prezime
(Prezime)
Karson
Ford
Rock
Ford
Melrose place xx
Sunset boulevard 2958
Vancouver avenue 63
Alan
Bob
Kit
Ime
(Ime)
Kit
Alan
Bob
Kit
Adresa
(Adresa)
ifra mjesta
(SifMjesta)
...
...
...
...
038
001
282
104
6.1.5. Kljuevi
Klju (key) ili identifikator (Id, @) je atribut ili skup atributa koji (svojim
vrijednostima) jednoznano identifikuju svaki od entiteta u nekom skupu entiteta. Mora
se sastojati od bar jednog atributa (jednostavni klju): npr. OSOBA = @JMBG +
Prezime + Ime; MJESTO = @ifraMjesta + NazivMjesta, a moe se sastojati od vie
atributa (sloeni, sastavljeni, ulanani klju): npr. MJESTO = @ifraDrave
+@ifraMjesta.
Klju mora zadovoljavati uslove jednoznanosti i minimalnosti. Jednoznanost se
definie na slijedei nain: u skupu entiteta ne smiju postojati dvije pojave sa istim
vrijednostima svih kljunih atributa (npr. ne smiju postojati 2 osobe sa
JMBG=2209964100028), dok minimalnost znai da ne postoji podskup atributa kljua
koji je, takoe, jednoznaan (npr. lo primjer: OSOBA = @JMBG + @Prezime + ... ,
dobar primjer: KURS = @OznakaValute + @DatumKursa + ... ).
Osim navedenih uslova, klju mora zadovoljiti i slijedee uslove: odreenost
(postojanje vrijednosti u trenutku stvaranja instance), stabilnost (otpornost na promjene
tokom vremena), raspoloivost (dostupnost svim korisnicima), neutralnost (obzirom na
znaenje vrijednosti kljua).
Identifikator
Osobe
(IdOsobe)
8746
37528
1164
765
Prezime
(Prezime)
Karson
Ford
Rock
Ford
Ime
(Ime)
Kit
Alan
Bob
Kit
ifra mjesta
(SifMjesta)
038
001
282
Adresa
(Adresa)
ifra mjesta
(SifMjesta)
Potanski broj
(PostBr)
10000
20000
30000
...
...
...
...
038
001
282
Naziv mjesta
(NazMjesta)
Roma
New York
Los Angeles
105
biti meusobno disjunktivni, tj. mogu imati atribute presjeka. Jedan od kljueva se
odabira za primarni klju (primary key): npr. Osoba.IdOsobe, Mjesto.SifMjesta. Nakon
odabira primarnog kljua, ostali mogui kljuevi postaju alternativni kljuevi (alternate
key (AK)): npr. Osoba.JMBG, Mjesto.PostBr.
Strani klju (foreign key (FK)) je skup atributa koji se odnosi na klju drugog
skupa entiteta, tj. skup atributa ije se vrijednosti odnose na vrijednosti kljua drugog
entiteta (Osoba.SifMjesta odnosi se na Mjesto.SifMjesta).
Strani klju ukazuje na povezanost izmeu entiteta, odnosno skupova entiteta
(slika 6.3.). Moe poprimiti vrijednost primarnog kljua drugog entiteta ili nula-vrijednost
(null value).
Primjer:
Osoba.SifMjesta odnosi se na Mjesto.SifMjesta, odnosno
Entitet Osoba (IdOsobe=8746) ima SifMjesta=038, tj. referensira entitet Mjesto
sa IdMjesta=038.
Nula-vrijednost oznaava nepoznatu vrijednost atributa ili neodreenu vrijednost
atributa, tj. nadomjeta vrijednost atributa koji se ne koristi. Nula-vrijednost nije 0 (nula)
niti (prazan znakovni niz).
Primjer: Mogue nula-vrijednosti:
6.1.6. Veze
Veza (relationship) pokazuje odnos izmeu entiteta. Analogno entitetima,
pojedinana veza uspostavlja se na nivou instanci entiteta, a veze se grupiu u
skupove veza (relationship sets). Kada se ne razmatraju instance, pojam veza
podrazumijeva skup veza. Veza moe izraavati ulogu entiteta koje povezuje, a
imenuje se glagolom ili glagolskom imenicom.
Primjer: Veza i uloge:
Osoba STANUJE u Mjestu (Osoba je STANOVNIK Mjesta),
u Mjestu STANUJE Osoba (Mjesto je MJESTO STANOVANJA Osobe).
106
Mjesto
Osoba
Stanuje
Stanovnik
MjestoStan
Mjesto
1,1
Stanuje
0,N
Osoba
107
0,M
0,N
Proizvodi
Proizvod
1,N
Zaposlen
1,N
OrgJed
NadJed
0,1
Pripada
OrgJed
PodJed
Cjelina
0,M
Sastav
Proizvod
Dio
0,N
0,N
6.1.7. Specijalizacija/generalizacija
Specijalizacija/generalizacija se zove i "je" veza (is a relationship). Ova veza
opisuje posebne sluajeve u nekom skupu entiteta, to jest odnos nekog entiteta
(nadtip) i njegovih posebnosti (podtip). Podreeni entiteti stvaraju se na osnovu njima
nadreenog entiteta sa kojim dijele zajednike atribute:
108
Proizvod
11
0,1
Radnik
NS
0,N
Saradnik
0,1
Igla
ES
0,1
Avion
109
Mjesto
0,1
Stanuje
Osoba
Racun
1,N
RacStRac
StavkaRacuna
0,1
Zanimanje
Pripada
NadJed
1,1
Stanuj
1,N
0,N
Osoba
1,N
Zaposlen
0,N
PodJed
1,N
OrgJed
Proizvodi
0,M
1,1
0,N
1,1
0,N Cjelina
Raun
1,1
NS
RaStRa
0,1
Radnik
0,N
1,N
Saradnik
StavkaRauna
1,1
OdnosiSeNa
0,1
0,N
Sastav
Proizvod
1,1
Igla
ES
0,M
Dio
0,N
0,1
Avion
110
2. Martin-ova notacija.
Zanimanje
Mjesto
Pripada
Stanuje
Osoba
Zaposlen
OrgJed
Sastav
Proizvod
Raun
Radnik
Saradnik
Stavka
rauna
Igla
Avion
Inventar
hemijske
laboratorije
Zahtjev za
hemikalijom
1
1
ispunjava
pohranjuje
111
M
zahtjeva
popisuje
Zahtjeva
M
M
M
M
Pakovanje
hemikalija
sadri
Hemikalija
opisuje
M
1
prati
Istorija
pakovanja
hemikalija
Dobavljaev
katalog
112
potpuno odreenim atributima (fully attributed data model) i potpuno opisani model
podataka (fully described data model).
Kategorije entiteta, koji ulaze u sastav modela podataka, su slijedee: osnovni
(fundamentalni, jaki entiteti), koji ne spadaju u ostale kategorije (npr. Mjesto),
asocijativni (spojni, vezni), koji proizlaze iz asocijativnih veza (npr. Zaposlenje),
atributivni, koji opisuju ili kategoriziraju druge entitete (npr. Zanimanje, Stanje) i
podtipovi specijalizacije (npr. Radnik, Saradnik, Igla, Avion).
113
Slika 6.12. Ekranska forma, sa izvodom iz jednog dijagrama ERD, CASE alata Entity
Relationship Diagramer (Designer 2000, ORACLE).
Notacija za prikaz ERD-a u Entity Relationship Diagramer-u se razlikuje od
prethodno navedene notacije. Najbitnija razlika je u tome da se tipovi veze ovdje ne
prikazuju simbolima za romb i linijama, ve samo pomou jedne linije koja povezuje
dva tipa entiteta. Ta linija moe biti puna, isprekidana ili djelimino isprekidana i na
sebi imati dodatne oznake u zavisnosti od parametara tipa veze. Pored optih pravila
za tumaenje prikazanog ERD-a, koja se mogu nai u literaturi o BP, potrebno je
naglasiti da simbol:
114
"|" na tipu veze oznaava da je tip entiteta na strani gdje se nalazi simbol "|"
identifikaciono zavisan od tipa entiteta na drugoj strani, to znai da e u
sastav primarnog kljua takvog tipa entiteta ui i svi atributi primarnog kljua
tipa entiteta na drugoj strani posmatranog tipa veze, a
" " na tipu veze oznaava da se pojave tipa entiteta na strani gdje se nalazi
simbol "
" ne mogu "prevezivati" za druge pojave tipa entiteta na drugoj
strani.
115
116
117
Osoba
1,1
0,N
Telefon
VrstaTelefona
BrojTelefona
Telefon
118
Mjesto
SifMjesta
PostBr
<AK>
NazMjesta
Mjesto
SifMjesta
PostBr <AK>
NazMjesta
Osoba
IdOsobe
Prezime
Ime
SifMjesta <FK1>
Adresa
DatRodj
Staz
OrgJed
SifOrgJed
NazOrgJed
SifNadJed <FK2>
Osoba
IdOsobe
Prezime
Ime
SifMjesta <FK1>
Adresa
DatRodj
Staz
Racun
BrRac
DatRac
IdOsobe <FK3>
IznosRac
119
Identifikaciono slabi entitet naslijeuje klju jakog entiteta. Taj klju moe biti
spojni klju, npr. StavkaRacuna (BrRacuna, SifProizvoda, JedCijena, Kolicina) ili
kompozitni klju, npr. StavkaRacuna (BrRacuna, RbrStRac, SifProizvoda, JedCijena,
Kolicina), slika 6.18.
Racun
BrRac
DatRac
IdOsobe <FK>
IznosRac
StavkaRacuna
BrRacuna <FK1>
SifProizvoda <FK2>
JedCijena
Kolicina
Proizvod
SifProizvoda
NazProizvoda
JedCijena
TipProizvoda
StavkaRacuna
BrRacuna <FK1>
RbrStRac
SifProizvoda <FK2>
JedCijena
Kolicina
OrgJed
0,M
0,N
Proizvodi
Proizvod
Zanimanje
1,N
Osoba
1,N
Zaposlen
DatPoc
1,N
OrgJed
0,M
Sastav
Osoba
IdOsobe
Prezime
SifMjesta <FK>
Adresa
DatRodj
Staz
Sastav
SifProizvod<FK1>
SifDjela <FK2>
BrDjelova
DatZav
Cjelina
Proizvod
Zanimanje
SifZan
NazZan
BrDjelova
Zaposlen
IdOsobe <FK1>
SifOrgJed <FK2>
SifZanim <FK3>
DatPoc
DatZav
KoefPlate
OrgJed
SifOrgJed
NazOrgJed
SifNadJed <FK1>
Proizvod
SifProizvoda
NazProizvoda
JedCjena
TipProizvoda
Proizvodi
SifOrgJed <FK1>
SifProizvod<FK2>
Dio
120
Igla
ES
0,1
Avion
Igla
SifProizvoda <FK>
Duzina
Promjer
Avion
SifProizvoda <FK>
BrSjedista
DoletKM
121
122
123
7. Modeliranje dogaaja
7.1. Modeliranje procesa voeno dogaajima
Dogaaj je zgoda ili zbivanje u sistemu koja vodi ili pokree procese sistema.
Sm dogaaj nije proces, nego okida procesa koji se njime pokree.
Primjer: Kupac dostavom narudbe pokree proces provjere da li se radi o
narudbi postojeeg ili novog kupca, proces stvaranja podataka o narudbi i stavkama
narudbe, provjeru prethodnih zaduenja kupca, provjeru stanja skladita, itd.
Dogaaj moe biti vanjski, vremenski i unutranji.
Vanjski dogaaji se pokreu od strane vanjskih entiteta, koji zahtijevaju
informaciju ili auriranje podataka (ulazni tokovi podataka). Imenuje se tako da naziv
sadri naziv vanjskog entiteta, npr. zahtjev za upis studenta ili zaprimanje narudbe
kupca.
Vremenski dogaaji su vremenski uslovljeni, npr. rok, uestalost (ulazni
upravljaki tokovi). Imenuju se tako da naziv sadri vremensku oznaku, npr. istek roka
plaanja rauna, mjeseni obraun plata, zakljuivanje ispitnog roka i slino.
Unutranji dogaaji su dogaaji stanja, odnosno posljedica prelaza sistema iz
jednog stanja u drugo na takav nain da to zahtjeva obradu (ulazni upravljaki tokovi),
npr. isporuka robe sa skladita zahtijeva naruivanje nove robe.
Raspodjela dogaaja vezanih za projektovanje IS:
1. Izrada dijagrama konteksta sistema, postavljanje poetnog dometa projekta;
2. Izrada dijagrama funkcionalne dekompozicije, podjela sistema u logike
podsisteme i/ili funkcije;
3. Izrada popisa dogaaja i odziva, utvrivanje poslovnih dogaaja na koje
sistem mora odgovoriti. Elementi popisa su dogaaj, ulaz i izlaz;
4. Izrada dijagrama dekompozicije dogaaja, dodavanje procesa za rukovanje
dogaajima. Dodaje se po jedan proces za svaki utvreni dogaaj;
5. Izrada dijagrama dogaaja, odnosno razrada procesa za obradu dogaaja.
Izrauje se po jedan dijagram za svaki dogaaj;
6. Izrada dijagrama sistema, odnosno udruivanjem dijagrama dogaaja;
7. Izrada primitivnih dijagrama. Razrada dijagramom toka podataka koji sadri
osnovne procese, spremita i tokove za svaki pojedini dogaaj.
Opti prikaz dijagrama sistema izraen modeliranjem procesa voenim
dogaajima prikazan je na slici 7.1.
124
Sistem
Sistem
Funkcija 1
Dogaaj 1
Dogaaj 1
Dogaaj 2
Funkcija n
Funkcija 2
Dogaaj 3
Dogaaj 4
Dogaaj 5
Dogaaj n-2
Dogaaj 5
Dogaaj n-1
Dogaaj n
Dogaaj n
stvaranje C (reate),
itanje - R (read) (u nekim metodama se ne biljei),
auriranje - U (update) ili M (odify),
brisanje - D (elete).
Zavretak je kada se ostvari da svaki dogaaj ima uinak na barem jedan entitet,
a svaki entitet mora imati dogaaj koji ga stvara i brie.
125
126
127
128
redoslijedni
redoslijedni
dogaaj
dogaaj
(sekvenca)
(sekvenca)
alternativni
dogaaj
(selekcija)
operacije
ponovljeni
dogaaj
(iteracija)
n
129
rezervacija
sobe
rezervacija,
nenajavljen
dolazak
najavljeni
dolazak
opoziv
rezervacije
ili nedolazak
potvrda
rezervacije
3
stvaranje
troka
plaanje
usluga
7
3 5
privremena
rezervacija
1
dolazak
gosta
arhiviranje
rezervacije
opoziv
rezervacije
nedolazak
gosta
poveanje
troka
1. Kreirati rezervaciju
2. Zauzeti sobu
3. Aurirati status rezervacije
4. Kreirati zaduenje
5. Ponititi zaduenje
6. Osloboditi sobu
7. Obrisati podatke o rezervaciji
130
"besposlen". Na slici 7.9 je prikazan Dijagram prelaza stanja Sokomata hotela Proljee
ili Bankomata banke Montenegro, na kome su naglaena stanja ekanje.
prazni hod
(idle)
ispravna kartica/
Izaberite
kartica izvaena/
Umetnite
neispravna kartica/
Neispravna
ekanje na
vaenje kartice
izabran Kraj/
Hvala, dovienja
ekanje na
izbor
obavljen odabir/
Pokupite
izvaeno/
Jo neto?
natoeno
(izbrojano)
Slika 7.9. Dijagram prelaza stanja Sokomata hotela Proljee ili
Bankomata banke Montenegro.
131
Dijalog mape su, takoe, korisne kod modeliranja vizuelne arhitekture web
sjedita, pa se ponekad tako i nazivaju (eng. site maps). Navigacioni linkovi u sjeditu
pojavljuju se kao tranzicije na dijalog mapi. Koristi se notacija dijagrama prijelaza
stanja. Uslov koji pokree korisniku navigaciju prikazan je kao tekst na strelicama.
Postoji nekoliko vrsta pokretakih uslova: korisnika akcija, kao to je pritisak tastera ili
klik na link ili dugme dijalog prozora, vrijednost podataka, kao to je pogrean unos koji
pokree pojavljivanje poruke o greci, sistemski uslov, kao to je signal da je pisa
ostao bez papira i kombinacija navedenih, kao to je kucanje opcije iz ekranske forme i
pritisak na taster Enter.
Radi pojednostavnjenja mogu se izostaviti neke opte funkcije, npr. pritiskanje
tastera F1 da bi se dobila pomo ili standardni navigacijski linkovi koji se pojavljuju na
svakoj stranici.
Dijalog mape mogu prikazati alternativne putove kao grane koje odstupaju od
uobiajenog puta, npr. uobiajeni put bi bio naruiti hemikaliju od vanjskog dobavljaa,
a alternativno se hemikalija moe dobiti iz zaliha hemijske laboratorije. Prilikom analize
zahtjeva, dijalog mapa predstavlja interakciju korisnika i sistema na konceptualnom
nivou. Konkretna ugradnja moe biti drugaija.
Primjer: Korisnik inicira model koritenja odabirom opcije "zatrai hemikaliju" iz
glavnog odabiraa. Polazna taka za ovaj model koritenja je popis traenih hemikalija
koji se naziva "Trenutna lista zahtjeva".
132
133
134
135
136
137
Alat za modeliranje
ER dijagrama
Alat za modeliranje
programskih specifikacija
Rjenik
podataka
Alat za modeliranje
matrica
Generatori koda
138
139
pravila upotrebe odgovarajue tehnike, koji dani alat podrava. Na taj nain projektant
dobija tehniku pomo u radu. Pored toga, na viem nivou, oekuje se da alat prui
projektantu i ekspertnu, tj. intelektualnu, pomo u primjeni odgovarajue tehnike.
Takva pomo se ogleda u mogunosti da sam alat prua odgovarajua projektantska
rjeenja ili da je u stanju da analizira, vrednuje i ocjenjuje rjeenja, koja je napravio
projektant softverskog proizvoda.
Generatori i editori
ekranskih menia
Generatori i editori
ekranskih formi
Generatori i editori
izvjetaja
Programski jezici 3.
generacije
Generatori i editori
upita
Rjenik podataka
140
Sloenost aplikacije
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
koji treba obaviti, dok su fizika skladita: baze podataka, tabele (relacije) i
datoteke;
2. Grupisanje i distribucija obrade na razliite lokacije;
3. Dizajn raunarske mree, povezivanje sa drugim, postojeim, sistemima;
4. Definisanje prava pristupa logikih grupa korisnika.
Opti dizajn interfejsa se odnosi na poboljanje izgleda (ergonomija).
Izrada planova konverzije i instalacije predstavlja posljednju fazu definisanja
optog dizajna.
153
mrea
Svi podaci na
mainframe serveru
Podaci i procesi BP
na serveru
Logika i korisniki
interfejs na PC
mrea
Korisniki interfejs na
PC klijentu
Poslovna logika na
aplikativnom serveru
Internet i Intranet
Podaci i procesi BP
na serveru
mrea
Podaci na serveru BP
Korisniki interfejs na
PC klijentu
Sigurni Intranet
provajder za pristup
podacima, logici i
Dio logike na Intranet serveru interfejsu
Sigurna konekcija na
server BP
Dio logike na
Internet serveru
Unutranji korisniki
interfejs na PC
Konekcija na spoljnji
svijet
Internet provajder
konekcija za pristup
interfejsu i dijelu logike
Vanjski korisnik
PC klijent
154
Prezentaciona logika
Aplikaciona logika
Logika pristupa podacima
Skladitenje podataka
155
Server (mikroraunar)
Prezentaciona logika
Aplikaciona logika
Logika pristupa podacima
Skladitenje podataka
Klijent (mikroraunar)
Prezentaciona logika
Aplikaciona logika
Server
(mikroraunar, mali
raunar ili veliki raunar)
156
157
esto se vri podjela u tri nivoa, i to: klijent - GUI (u web aplikaciji to je web
pretraiva), server aplikacija odnosno BLL (npr. web servis) i baza podataka (npr.
SQL Server).
Klijent
(mikroraunar)
Server aplikacija
(mikroraunar)
Prezentaciona logika
Aplikaciona logika
Klijent
(mikroraunar)
Prezentaciona logika
Server aplikacija
(mikroraunar)
Aplikaciona logika
Server BP
(mikroraunar, mali
raunar ili veliki raunar)
Aplikaciona logika
Server BP
(mikroraunar, mali
raunar ili veliki raunar)
Aplikacije
Dvoslojne K/S
arhitekture sa
tankim klijentima
158
Dvoslojne K/S
arhitekture sa
debelim klijentima
Troslojne ili
vieslojne K/S
arhitekture
159
Sistemski servisi
Administracija
Prezentacioni sloj
Mreni servisi
DHTML, Forme
Alati
Zatita
Web server IIS
Transakcije MTS
Osnovni servisi
160
dataGridOrders.DataSource =
_bLastOrders.OrdersEntityCollection;
dataGridOrderDetalis.DataSource =
bLastOrders.OrderDetailsEntityCollection;
// Ispii detalje trenutno selektirane narudbe
dataGridOrders_CurrentCellChanged(sender, e);
}
Kod promjene selektirane narudbe treba osvjeiti podatke o detaljima. To se
radi tako da se pozove pripadajua metoda u b-klasi (SelectOrderDetails). Ta metoda
dohvata detalje neke narudbe, a usput rauna i zbirne podatke (ti podaci su dostupni
preko property-a b-klase). Programski kod glasi:
private void dataGridOrders_CurrentCellChanged(object sender,
System.EventArgs e) {
// Dohvati podatke o trenutno selektiranoj narudbi
_bLastOrders.SelectOrderDetails(Convert.ToInt32(dataGridOrde
rs[
dataGridOrders.CurrentRowIndex, 0]));
// Ispii zbirne podatke na formu
textBoxTotalPrice.Text =
_bLastOrders.TotalPrice.ToString("C");
textBoxTotalQuantity.Text =
_bLastOrders.TotalQuantity.ToString();
}
2. Sloj poslovne logike BLL (generator koda Visual Studio.NET 2003 u
programskom jeziku C#).
Bie naveden primjer konstruktora u b-klasi (sloju poslovne logike). Sloj poslovne
logike treba paljivo definisati, tako da GUI slui samo za prikazivanje podataka, a sve
vee obrade i rad sa bazom moraju se odvijati u b-klasi. U razmatranom primjeru uz bklasu postoji i sloj pristupa podacima (DAL) prije same baze podataka. U b-klase se
intenzivno koristi DAL, a iz priloenog koda se vidi da je programiranje znatno
jednostavnije nego upotrebom SQL upita. Programski kod glasi:
public BLastOrders(string connectionString) {
// Konstruiranje adaptera za pristup bazi podataka
_dataAccessAdapter = new
DataAccessAdapter(connectionString);
// Definiranje EntityCollection-a za narudbe
_ordersEntityCollection = new EntityCollection(new
OrdersEntityFactory());
SelectLastOrders();
// Definiranje EntityCollection-a za detalje narudbe
161
162
Product
Developer
License
DB Type
Access 2002
Microsoft
Commercial Relational
Cache
InterSystems Corp.
Commercial Post-relational
DB2
IBM
Commercial Relational
eXtremeDB
McObject
Commercial Navigational
FileMaker
FileMaker
Commercial FileMaker
FoxPro
Microsoft
Commercial Relational
Informix
IBM
Commercial Relational
Matisse
Matisse Software
Commercial Object-oriented
Objectivity/DB
Objectivity
Commercial Object-oriented
OpenInsight
Revelation Software
Commercial Multi-valued
Oracle 8i, 9i
Oracle
Commercial Relational
Microsoft
Commercial Relational
Sybase
Commercial Relational
UniData
IBM
UniVerse
IBM
Versant enJin
Versant Corp.
Commercial Object-oriented
163
10.2. Normalizacija
Normalizacija, odnosno tehnika organizovanosti atributa, je postupak strukturiranja
sheme relacione baze podataka tako da se ukloni to vie neodreenosti
(nekonzistentnosti). Stepen normalizacije (normalizovani oblici) se poveava od 1NO
do 5NO. Veina dizajnera se zaustavlja na 3NO ili na BCNO (Boyce-Codd NO).
Formalne definicije normalizovanih oblika glase:
a) Relacija R je u prvom normalizovanom obliku ako svi njeni atributi imaju samo
"atomske" vrijednosti. Relacija u 1NO ne moe opisivati entitete ili veze u
sistemu koji imaju vieznane atribute, ne moe za atribut imati neku drugu
relaciju.
b) Relacija R je u prvom normalizovanom obliku ako je bilo koji podskup
neprimarnih atributa funkcionalno zavisan od kljua.
c) Relacija R je u prvom normalizovanom obliku ako izmeu kandidata za klju i
ostalih neprimarnih atributa postoje slijedei tipovi preslikavanja: 1:1, 1:M, C:1
i C:M.
Relacija R je u drugom normalizovanom obliku, ako je u prvom, i ako svi njeni
neprimarni atributi potpuno funkcionalno zavise od svih kandidata za kljueve.
Relacija R je u treem normalizovanom obliku, ako je u drugom, i ako ne sadri
tranzitivne zavisnosti neprimarnih atributa od kandidata za klju.
Relacija R je u BCNO ako je svaka determinanta kandidat za klju. Determinanta
je svaki atribut, prost ili sloen, od koga neki drugi atribut potpuno funkcionalno zavisi.
Relacija R (X, Y, Z) je u etvrtom normalizovanom obliku ako postojanje
netrivijalne vieznane zavisnosti X Y uslovljava postojanje funkcionalne
zavisnosti X A za svaki atribut A relacije R.
164
10.3. Denormalizacija
Zamjenici (surogati) kljueva su kljuevi sa samopoveavajuim vrijednostima
(serial), koji se umeu ispred kljua sastavljenog od veeg broja atributa (npr. 3). Na
originalni klju postavlja se jednoznaan (unique) kompozitni indeks. Teorijski se ne
preporuuje za asocijativne entitete, koji naslijeuju kljueve svojih roditelja, jer se time
gubi smisao identifikacione veze. Praktino, zamjenika kljua treba ugraditi kada je
relacija (tabela) u koju se ugrauje referensirana iz drugih relacija, a to nije u
suprotnosti sa poeljnim redundantnim vezama.
Primjer 1:
165
166
167
168
169
170
4. Izlaz, pri naputanju forme ili kada kursor napusti blok, slog ili polje;
5. Pritisak na taster, kada korisnik pritisne funkcionalni taster.
Moe se izdvojiti jo jedna grupa trigera, koja se ne odnosi na naprijed navedene
sluajeve:
6. Trigeri imenovani od korisnika, obini trigeri ili podtrigeri, koji se pozivaju iz
drugih trigera.
Trigeri se mogu definisati na tri nivoa forme, i to: trigeri na nivou polja, kada su
udrueni sa odreenim poljem, trigeri na nivou bloka, kada su udrueni sa odreenim
blokom i trigeri na nivou forme, kada su udrueni sa cijelom formom. Na svakom nivou
postoje odreeni trigeri koji se mogu primjeniti.
Na nivou polja se mogu primjeniti slijedei trigeri: prije polja, poslije promjene,
poslije polja, trigeri za tastere i trigeri imenovani od korisnika.
Na nivou bloka se mogu primjeniti slijedei trigeri: prije bloka, prije pretraivanja
bloka, poslije bloka, prije sloga, poslije pretraivanja sloga, trigeri prihvatanja, prije
brisanja, poslije brisanja, prije unosa, prije auriranja, poslije auriranja, poslije sloga,
trigeri za tastere i trigeri imenovani od korisnika.
Na nivou forme se mogu primjeniti slijedei trigeri: prije forme, poslije forme,
trigeri za tastere i trigeri imenovani od korisnika.
Svaki tip trigera se moe definisati na njegovom nivou ili bilo kojem viem nivou.
Na primjer, triger "poslije promjene" se moe definisati na nivou polja, bloka ili forme.
Podruje rada trigera je odreeno nivoom na kojem je definisan. Na primjer, triger
"poslije promjene" definisan na nivou bloka e se primjenjivati na svako polje bloka,
odnosno izvravae se odmah nakon to korisnik promjeni vrijednost u bilo kojem polju
bloka, a ne samo kada korisnik naputa blok. Triger "poslije promjene", definisan na
nivou forme, e se primjenjivati na svako polje forme.
33
171
172
173
rad sa varijablama, i
izvoenje naredbi operativnog sistema.
SQL naredbe generatora aplikacija se unose neposredno u TRIGGER STEP
prozor. Jedan korak trigera ukljuuje jedan iskaz (naredba + argument ili funkcija). Sve
SQL naredbe generatora aplikacija poinju znakom #. Postoje etiri naredbe koje se
mogu koristiti u koracima trigera, i to: #EXEMACRO, #COPY, #ERASE i #HOST.
#EXEMACRO naredba se koristi za izvravanje serije akcija u formi. Akcije mogu
biti korisnike funkcije (kao da korisnik pritiska odreene tastere), ili specijalne funkcije
koje se mogu izvoditi samo sa trigerima.
Makroserija naredbi se koristi da: olaka korisniku sloeno ukucavanje ili esto
ponavljanje, kontrolie tok aplikacije (npr. usklaivanje slogova iz dva ili vie blokova
forme), osigurava da se neke akcije izvode uvijek u nizu i obezbjedi pomo (npr.
pozivanjem druge forme da se proita traeni podatak).
Kada generator aplikacija izvrava korak trigera koji sadri makro, on izvodi sve
funkcije po redoslijedu. Na primjer, naredba:
#EXEMACRO NXTBLK; NXTSET; PRVBLK;
radi kao da je korisnik pritisnuo tastere <Next Block>, <Next Set of Record> i
<Previous Block> navedenim redoslijedom.
#COPY naredba se moe koristiti u koraku trigera da se kopiraju konstante,
vrijednosti polja, globalne varijable ili sistemske varijable sa izvornog na eljeno
mjesto. I izvorno i eljeno mjesto prate kljunu rije #COPY. Na primjer, slijedea
naredba dodjeljuje sadraj NARUDBA.BRNARUDBE polja varijabli GLOBAL.ID:
#COPY NARUDZBA.BRNARUDZBE GLOBAL.ID
#ERASE naredba se upotrebljava za brisanje vrijednosti globalne varijable, ije
ime dolazi iza kljune rijei #ERASE. Na primjer, slijedea naredba brie GLOBAL.ID
varijablu iz prethodnog primjera:
#ERASE GLOBAL.ID
#HOST naredba se koristi u koraku trigera da izvri neku naredbu operativnog
sistema. Iza naredbe #HOST se stavlja niz naredbi u navodnicima ili ime polja,
odnosno varijable koja sadri niz naredbi. Na primjer, slijedea naredba u operativnom
sistemu UNIX tampa datoteku dat1:
#HOST 'lpr -b dat1'
Korak trigera moe privremeno izai iz generatora aplikacija u neki drugi napisani
program. Takvi izlazi se mogu koristiti da se obrade podaci iz polja relacija i formi,
prikau poruke i izvode druge radnje koje su izvan domaaja SQL naredbi i SQL
naredbi generatora aplikacija.
174
175
176
177
178
Slika 10.6. Izgled prethodne ekranske forme, u trenutku kada se kursor nalazio na
polju za unos identifikacionog broja kupca (IDK).
Izgled ekranske forme, u trenutku kada se kursor nalazio na polju za unos
identifikacionog broja kupca (IDK) i kada je pozvana lista izbora vrijednosti
identifikacionog broja kupca, prikazan je na slici 10.6. U okviru ove, kao i svih drugih
lista izbora u ovom modulu, korisnik moe da zada dodatne kriterijume za prikaz
izvoda iz cjelokupne evidencije (u ovom sluaju cjelokupne evidencije kupaca).
Izgled ekranske forme za formiranje naloga za otpremu, u trenutku kada se kursor
nalazio na polju za unos identifikacionog broja robe (IDR) i kada je pozvana lista izbora
vrijednosti identifikacionog broja robe, je prikazan na slici 10.7. U ovoj listi vrijednosti,
mogu se nai samo podaci o robi koja je evidentirana na zalihama onog skladita, ciji
je identifikacioni broj naveden u zaglavlju naloga. U ovom primjeru, rije je o skladitu
sa identifikacionim brojem 10.
179
180
Opis statusa
Pravo prehrane
R
P
U
V
L
O
redovne studije
paralelne studije
studije uz rad
vanredne studije
paralelne studije sa pravom prehrane
studije za line potrebe
DA
NE
NE
NE
DA
DA
181
182
183
Propis
Opis
procesa
Vrsta
dokumenta
Osoba
Pravna
osoba
Osoba
na dok.
Organiz.
Pravni
Inform.
Finans.
Materij.
Plan
Dokument
Doga.
na dok.
Stavka
sruktuir.
dokum.
Fizika
osoba
Vrsta
dogaaja
Zakon
Dogaaj
Osnovno
Potrono
Tehniko
***
Vrsta
sredstva
Sastavnica
sredstva
Sredstvo
Svojstvo
Svojstvo
sredstva
184
Primjer: Narudba.
Narudba MBB-Nabava za osnovno tehniko sredstvo prema preduzeu
IMB
Br. xxxx od xx.xx.200x.
Veza: Ponuda preduzea IMB br. xxxx od xx.xx.200x.
Narudbu izradio: Pero
Odobrio njegov ef: Ivo
Stavke:
Raunar IMB estium:
xx kom
MBO, CPU, RAM, HDD, CDR, FDD, CASE
Monitor 15
xx kom
tampa
xx kom
Skener
xx kom
MBB
Nabava
Pravilnik o
poslovanju
Opis
poslova
naruiv.
Narudbenica
ef
MBB,
Ivo,
Pero
Osoba
Pravna
osoba
Zakon
Plan
Broj,
Datum,
Ponuda
Narudba
estium
Monitor
tampa
Skener
Fizika
osoba
Sredstvo
Pravni
Finansij.
Menad.
Naruivanje
Osnovno
Tehniko
Vrsta
sredstva
MBO,CPU,
RAM,HDD,
CRD,FDD
Vrsta
dogaaja
Svojstvo
Svojstvo
sredstva
Zaglavlje
SifZag
VrstaDok
VrDok
StandSifPlac
StandSifOtpr
StandSifZag
StandSifNap
Napomena
SifNap
Mjesto
SifMje
185
Otprema
SifOtp
NacinPlac
SifPlac
Dokument
IdDok
Partner
SifPart
SifMje
Uplata
IdUplate
IdDok
VrDok
IdPrethDok
SifPart
SifOtpr
SifPlac
SifZag
SifNap
Parametar
SkracParam
Tarifa
TarBroj
Artikl
SifArt
TarBroj
StavkaDok
IdDok
SifArt
186
187
Dijagram toka
podataka sa
odreenim granicama
Dijagram toka
podataka
Strukturna karta
Pseudokod
funkcija
niz
indikator
(control
couple)
poziv
ugraena
funkcija (modul)
iteracija
selekcija
188
zbir
datum
zbir
Zapii
izvjetaj
Uzmi
datum
datum
zbir
vrijednost
datum
Ispii
zbir
zbir
Uspjeh
zbir
Katastrofa
EOF
Zapii
zaglavlje
Zapii
red
datum
itaj
podatak
vrijednost
Raunaj
zbir
podatak
EOF
podatak
Pii
podatak
189
190
191
192
Interfejsom moraju biti podrane razliite vrste ekranskih formi za izbor (npr.
vertikalne i krune), uz mogunost brzog odabira (funkcionalnom tipkom ili slovom
opcije). Horizontalna ekranska forma za izbor (menu bar) je uvijek vidljiva i lako
dohvatljiva. Padajue (pull-down) i kaskadne ekranske forme su "nevidljive", ali se
opcije daju grupisati. Skone forme (pop-up) nisu oigledne, skau na razliitim
mjestima. Trake sa ikonama (toolbar) su vidljivi i lako se pamte, ali postoji problem
ikona i skrivanja. Tipke za obavljanje standardnih funkcija moraju biti definisane
paljivo i jednoznano, a unaprijed treba predvidjeti i one za aktiviranje dodatnih
funkcija. Doslijednost interfejsa nuan je uslov koji programska oprema mora ispuniti.
Standardni izgled ekranske forme prikazan je na slici 11.8..
193
194
potrebno je prilagoditi kretanju unutar jedne ekranske forme i minimizirati potreban broj
tastera.
195
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
Pokretaki
meni
P1
P2
Pi
Pn
M1
M2
Mi
Mn
F1
R1
F1
R1
Fi
Ri
Fn
Fn
196
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
Hijerarhijski
meni
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
x xxxxxxx
P1
M1
F11
R11
H11
Pv
Mv
F1(j)
R1(j) H1(j)
Fv1
Rv1
Hv1
Fv(j)
Rv(j)
Hv(j)
197
198
199
200
201
202
g
k
j
l
203
odresci ili okrajci (stub), tako da je tijelo funkcije prazno ili sadri poruku (Tu
sam B):
Funkcija A ()
poziv B()
Funkcija B()
ispis "Tu sam B"
Prilikom izrade funkcije koja e biti pozvana iz neke druge, jo neugraene
funkcije, izrauje se pogonska funkcija (driver):
Funkcija M (a, b, c, )
Program DriverM
poziv M (1, "test", 3.14, )
Programiranje od vrha prema dolje (Top-Down). Ako funkcija fGornja poziva
funkciju fDonja, onda se fGornja kodira i integrie prije fDonja. Mogui redoslijed
kodiranja: abcdefghijklm, pisanjem odrezaka (npr. bcd za a).
Alternativni redoslijed je a+beh+cdfi+gjklm. Nakon to je funkcija a napravljena i
provjerena, jedan programer izrauje beh, a drugi istovremeno radi cdfi. Nakon to su
zavreni d i odrezak f, trei programer zapoinje gjklm (slika 12.2).
Prednost ovog pristupa programiranju je bolja provjera logikih funkcija (na viem
nivou hijerarhije, u kojima se donose odluke), odnosno bre otkrivanje logikih greaka
i manji utroak odrezaka. Nedostatak je nedovoljna provjera operativnih funkcija (na
niim nivoima obavljaju stvarni posao).
a
b
g
k
j
l
204
g
k
j
m
g
j
l
k
m
205
koji duinom prelaze irinu ekranske forme, pisanje jedne programske naredbe u redu,
podjela nizova naredbi na odsjeke koji su u cjelini vidljivi na ekranskoj formi,
formatiranje izvornog koda, odnosno pomicanje u desnu stranu naredbi unutar
programskih struktura, tzv. "uvlaenje".
206
'Public
Const
FTP_DIR
'...
'***************************************************************
207
208
209
210
211
konfiguracijom
Software
Configuration
212
213
214
Primjer 2:
POETAK
Pripremne radnje
Spojite tokova
Uitav.podat.
Obrada podat.
Izlaz podat.
NE
Kontrola izlaza
iz petlje
Kraj
obrade
DA
Zavrne radnje
KRAJ
Primjer 4:
215
216
promjenljive,
glagoli,
operator dodjele,
aritmetiki i algebarski operatori,
komentari.
217
218
PSEUDOKOD:
BLOK DIJAGRAM
A
IZVRI A
IZVRI B
IZVRI C
B
C
BLOK DIJAGRAM
AKO JE P TADA
IZVRI A
INAE
IZVRI B
KRAJ AKO
da
P
A
219
PSEUDOKOD:
BLOK DIJAGRAM
A
da
P
220
PSEUDOKOD:
BLOK DIJAGRAM
A
P
da
naziv algoritma
rezervisana rije pseudokoda za opis algoritama
ugraena ili trivijalna funkcija (procedura)
pridruivanje
zamjena vrijednosti
komentar
konstanta ili parametar
skalar
vektor
matrica
nula-vektor
modul (duina) vektora
skup
element skupa
kardinalni broj skupa
prazan skup
221
222
Kategorija filma:
Hit film
bilo koliko
Politika
iznajmljivanja
filmova:
Obian film
223
Rok za vraanje
posuenog filma:
1 dan
manje od 3
1 dan
3-6
3 dana
vie od 6
3 dana
rok iznajmljivanja
= 1 dan
Slika 14.13.
Primjer pseudokoda za Videoteku.
inae
inae
ako film nije trei po redu (svaki trei obini film je besplatan) tada
224
3-12
D
3-12
N
Akcije
(action stub)
Slobodan ulaz
etvrtina cijene
Polovina cijene
90% cijene
Puna cijena
12-18
>18
>18
>18
>18
>18
D
N
D
D
D
D
D
N
PEN
X
X
X
X
225
X
X
X
X
Akcije
rok iznajmljivanja je 7 dana
rok iznajmljivanja je 3 dana
rok iznajmljivanja je 1 dan
X
X
X
X
X
13.6. Struktogram
Struktogram (Nassi-Shneiderman Chart) je grafiki prikaz programskih struktura.
Znatno je prikladniji od dijagrama toka. Neprikladan je za runu izradu, naroito kada
ga je potrebno esto mijenjati.
Osnovni elementi struktograma su prikazani na slici 13.15.
Sekvenca
Selekcija
Iteracija
226
227
228
229
koristiti razliiti skeleti (shell), npr: Bourne shell, C shell, Mashey shell i dr. Skelet se
koristi kao tuma (interpreter) naredbi, npr.:
kreiranje liste argumenata prilikom poziva programa (ls *.c 1.c 2.c ... ),
sposobnost testiranja rezultata prethodno izvrene naredbe (if test prog then ...
),
redoslijedno izvoenje vie programa (cd dir, ls, cd, ... ),
obrada u pozadini (background processing) (prog &, jobs, fg),
usmjeravanje ulaza i izlaza (prog > output.dat, prog < input.dat),
ulanavanje naredbi na principu "cjevovoda" (cat | more).
Elementi programskog jezika su:
prenos i zamjena parametara (script prog arg1 arg2 $1=arg1 $2=arg2),
supstitucija varijabli (set TERM=vt100, echo $TERM),
naredbe za kontrolu programskog toka (while, if-then-else, case, ... ).
Ostala programska proirenja OS se zasnivaju na primjeni raunarske grafike,
podravanju rada sa "prozorima", "ikone", ekranske forme i dr.
230
231
END IF
...
END INPUT
Ford Alan
Vancouver avenue 63
383260 New York
232
233
Uspjenost
tima
Formiranje
Jurianje
Normiranje
Energija tima
Slika 14.1. Uticaj karakteristika tima na njegovu uspjenost.
234
Administrator
Glavni
programmer
(rukovodilac)
O
Rezervni
programmer
(pomonik)
Programer
235
Elastini model tima ima oblik: upravnik tima, koji upravlja osobljem (plate,
reije, ... ), rukovodilac tima, upravlja razvojem (organizacija posla), projektant
(analitiar - programer) je zaduen za analizu, oblikovanje i izvedbu, a programer
(programer aplikacija) vri kodiranje i testiranje aplikacija. Administrator baze podataka
je zaduen za BP, a sistem inenjer(i) obavlja(ju) odravanje mree i raunara.
Sastav tima odgovara poslovima koje treba obaviti. Raspodjela uloga konkretnim
lanovima, kao i broj lanova pojedine kategorije, zavisi o konkretnom projektu i
raspoloivosti radnika.
Primjer: Ulogu upravnika tima i rukovodioca tima moe imati ista osoba. Tim
moe imati vie programera. Uloga administratora BP i sistem inenjera moe se
dodijeliti istoj osobi. Ovakav model tima se moe primijeniti bez obzira na moguu
razliitu sistematizaciju radnih mjesta u nekom poslovnom sistemu.
236
237
238
koje aktivnosti se mogu vriti paralelno, a koje u nizu, ukoliko zavise o ranijim
aktivnostima. Naglaava kritini put projekta, slika 14.5.
Trajanje (u danima)
8
15
15
10
10
5
20
25
15
15
7
10
Zavisnosti
T1(M1)
T2,T4(M2)
T1,T2(M3)
T1(M1)
T4(M5)
T3,T6(M4)
T5,T7(M7)
T9(M6)
T11(M8)
239
T12
240
Inenjer
Nada
Ana
Nada
Pero
Mile
Ana
Igor
Pero
Nada
Ana
Pero
Pero
241
Pero
Nada
Ana
Igor
Iva
242
Slika 14.10. Drugi primjer ekranske forme CASE alata za upravljanje projektima.
243
prilagoavanje plana
D1 plan
projekta
P2
O
rukovodilac
projekta
praenje
napretka
evidencija
lan ekipe
D2 radnih sati
Izvrioci
Planirani
poetak
Planirani
zavretak
Prioritet
Planirano
trajanje
Stvarno
trajanje
Status
%
ispunjenja
Stvarni
zavretak
Kanjenje
Komentar
244
Komunikacija moe biti: verbalna (brzo sluaj i misli, sporo i jasno govori, biljei
izreeno), pisana (sadraj, forma, uestalost), elektronska (E-mail, Chat, News),
obavjetavanje (pismenim putem, elektronskom potom), uvanje informacija (mreni
rjenik, FTP rjenik, web server) ili u obliku organizacije rjenika (Admin, Materijali,
Projekt, Backup, Tmp, itd).
Druenja moraju biti efikasna! Izbjegavati raspravu o optepoznatim ili
nevanim stvarima. Rasprave treba prekinuti u trenutku kada se pretvore u razgovor o
temama koje se ne odnose na posao.
Sastanci moraju biti pripremljeni (mjesto, vrijeme, teme, uesnici)!
Tehnike za poboljanje rada: Brainstorming (iznoenje ideja), izbjegavanje
"jedinih" rjeenja (traenje alternativa), zapisivanje odluka (zapisivanje da bi se izbjegla
pogrena tumaenja), konstruktivne povratne informacije (kritikovanje postupaka, a ne
osoba), razumijevanje neuspjeha (analiza i poboljanje svega to nije dobro),
raspodjela moi i odgovornosti (ravnopravnost, izbjegavanje hijerarhije).
245
246
Rizik
Troak
Trajanje
neposredno
paralelno
ostalo
visok
nizak
srednji
247
248
249
V 1.1
V 1.2
V 2.0
V 1.1.2.1
V 1.1.2.2
V 1.1.4.1
V 1.1.4.2
250
251
Literatura
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
252
253
254