DRZAvNT HTDRoM ETEoRoLoixr zevoo

sLuZen zA METEoRoT-oSxn tsrnnZtvnNJA I MzvoJ

Odjel za klimatoloSka istraZivanja i primijenjenu klimatologiju

fileteorolo5ka podloga za
potrebe izrade projekta oborinske kanalizacije

Zradne luke Dubrovnik

DHMZ
Zagreb, veljaia 2012.

Studija "l4eteoroloSka podloga

za

potrebe izrade projekta oborinske

kanalizacije Zradne luke Dubrovnik" izradena je u Dr2avnom hidrometeoroloskom
zavodu, Odjelu za klimatolo5ka istraZivanja i primijenjenu klimatologiju, Zagreb, Grid
3 (Klasa: 920-03111-02160 Ur. br. 554-05-03/03-1 1-03) prema narudZbi ZRACNA
LUKA DUBROVNIK, Dubrovnik, eitipi.
lzradila ju je

mr.sc. Ksenija Cindri6

Nadelnica Odjela za
klimatolo5ka istra2ivanja i
primijenjenu klimatologiju:

/.

:t;.-. t ,,1.(1
,.

Ravnatelj:

dr. sc. Marjana Gaji6-Capka

TMMa5 COI{SUITANTS d,o.o.-vukd.tsk. 30 - 2oooo _ ou5@hik

rtl: o2a/1t6@a: o2o/3r2442: fa* o2Ot3t241
.-tual: rm.rd!.tofr.h. le.rnmkotuuh.nc.hr

54

'

Uvod

'2,:
-::':

3ccrnski reZim spada medu najvarijabilnije klimatske karakteristike, kako prostorno

,'e-enski. Ovisan je o geografskom poloZaju iop6oj cirkulaciji atmosfere, te je

'a^

c<alnim uvjetima kao Sto su reljef i udaljenost od mora. U ovoj studiji analizirane
:-.::^e godiSnje kolidine oborine kao i maksimalne dnevne kolidine oborine prema
s 3iavne meteoroloSke postaje Dubrovnik-eilipi iz raspoloZivog razdoblja 19631'a:<otraine kolidine oborine za lrlanja od 10 minuta do 2 sata analizirane su na
- 3:cataka dobivenih registracijom ombrografa na postaji Dubrovnik izrazdoblla 1971-

-:

Srednje mjeseine igodi5nje kolidine oborine

2.

\a ccdru6ju Zradne luke Dubrovnik godi5nje u prosjeku padne oko 1420 mm oborine.
.-:^e EcdiSnje kolidine vi5e oborine padne u hladnom drjelu godine, od listopada do

--.--.2 :c

66% u odnosu na godi5nju kolidinu, s maksimum u studenom (185.5 mm).

-- ':''.e karakteristike godi5njeg hoda kolidine oborine koji ima maksimum u hladnom dijelu
; : : -e ukazuju na maritimni tip oborinskog reiima. Najmanje mjesedne koli|ine oborine
-::-seodekivati uljetnimmjesecima,osobitousrpnju(29.1 mm) (tab2.1 .,s|.2.1.).
Prema vrijednostima koeficijenta varijacije koji je mjera vremenske promjenjivosti i
::'azuie u kojem postotku koli6ina oborine varira u odnosu na srednjak, mjese6ne koli6ine
: : : 'ine znatno odstupaju od godine do godine. Tako je maksimalna mjese6na koli6ina
: : :' re u analiziranom dugogodisnjem razdoblju na podrucju zraene luke Dubrovnik
:-.e!'ena u studenom 1985. godine (527.3 mm), tri puta ve6a od prosjeka za taj mjesec.
',a. .e.a promjenjivost koli6ine oborine je u srpnju (c"=121,/o), a najmanja u prosincu (47%).
-.'.'e najveca izmjerena kolieina oborine u srpnju (174.g mm) dak sest puta veca od
: -: s. e(a za taj mjesec.

-::'ca

2.1. srednje mjesedne

godisnja kolidina oborine (R), pripadne standardne

devijacije (sd), koeficijenti varijacije (c,), maksimalna (R,,"i.) i minimalna (R,1n)
mjesedna igodi5nja kolidina oborine Dubrovnik-eiripi, razdoblje: 1963-2010
I

Rimm

il

157.1 144

ilt
1

VI

127 5 118.7 81 9

58.2

s: .^-)'978

vil
29

vil
690

tx

XI

xil

god

108 2 142.9 185.5 178.7 14'19 8

942 64.2 62.7 636 43.9 35.4 638 75.7 1't2 2 104 7 84.5 280.5
062 065 050 0.53 078 0.75 1.21 0.92 0.70 079 0.56 0.47 0.2

r-,., --

i380 8 419.2 247.2 289.3 287 4 174.8 162.9 285.6 369 5 408.4 527.3 445.4 2083.4

17

366

.,

116

2.1

2.2

0.0

00

8.'t

00

35.9

14.6

829.8

600
550
500
450
400
350

,o

300

250
E

200

150

{J

100
50

I[ilt

tvvvt

v[vilt txxxt

xil

Mlesec

S ra 2.1.

3.

GodiSnji hod srednjih, maksimalnih i minimalnih mjesednih kolidina oborine.

Dubrovnik-Cilipi, razdobtje: 1 963-2010.

Maksimalne dnevne koli6ine oborine i procjene oeekivanih ekstrema

Dnevna kolidina oborine mieri se u jutarnjem klimatoloSkom terminu u 7 sati i odnosi

s= -a <oli6inu koja je pala u prethodna 24 sala.
Sodisnje maksimalne dnevne kolicine oborine predstavljaju najvecu dnevnu koli6inu
::: - z.r.terenu tijekom pojedine godine.
'.: :odrucju Zradne luke Dubrovnik se godiSnje maksimalne dnevne koli6ine oborine
: :.3<3nl crjele godine. U analiziranom 4g-godisnjem razdoblju godisnji dnevni
:.e rajcesce zabilje2en u rujnu i prosincu (po 15% sruaajeva), a zatim u studenom
' ::
-:3.e'/a j. Najveia dnevna koli6ina oborine izmjerena u analiziranom razdoblju iznosi
:-a:ao 3.1), a izmjerena je u listopadu 1976. godine.

-.

: -:' -:
-

-3rirca 3.1 Maksimalne dnevne kolicine oborine

Rd,,;" (mm). Dubrovnik-e ilipi, razdoblje:
1

963-2010.

ll

ilt

vil

vlil

tx

XI

xil

god

23 S 73.4 121.4 137.7 77.6 104.3 64.0 167.4 117.8 180 6 150 6 144.6 180.6

:-::.:-e godiinjih maksimarnih dnevnih korilina oborine provedene su na osnovi

: - :': - - : : S' ih maksimalnih dnevnih kolidina oborine u razdobrju 1963-2oi o. pomocu
-:: : : :: 3<stremnih vrijednosti (GEV
-: ::
razdioba) prema Jenkinsonu (Jenkinson, .1g55,
:. i '.':. z-: '977. F;rag6 & Katz, 1990; Gaji6-eapka & Capka. 1997; Gaji6-eapka,
-. - - -:: .:- z _e ieorijska krivulja ekstrem a za Zrainu luku Dubrovnik:
=-

Rd.*, = 77.9 + 20.39(l- e-0'5r ) / 0.1 5

U tablici 3.2. nalaze se vrijednosti procijenjenih maksimalnih dnevnih koli6ina oborine
koje se mogu odekivati jednom u 10, 20, 50 i 100 godina. Prema pripadnoj razdiobi najveca
zablljelena dnevna kolidina oborine od '180.6 mm mo2e se odekivati jednom u 43 godine (sl.
3.1).

Tablica 3.2. Procijenjene godi6nje maksimalne dnevne kolidine oborine (Rd1) izradunate
pomo6u opce razdiobe ekstremnih vrijednosti prema Jenkinsonu za povratne
periode T 2, 5, 1 0, 20, 50 i 100 godina, te pripadne standardne devijacije (sd7).
Dubrovnik-eilipi, razdoblje: 1963-2010.
Rdro

Sdro

Rdzo

Sdzo

Rdso

Sdso

Rdrco

Sdro

132 4

97

154

12.4

185.8

16.5

212 6

19.9

E
E
@

!,
G

?(%)

Slika 3.1.

lzmjerene maksimalne dnevne kolidine oborine Ro itoake) i procjene odekivanih

maksimuma (krivulja) izradunate pomocu opee Gza cbe ekstremnih vrijednosti
prema Jenkinsonu. Dubrovnik-eilipi, razdoblje: 1963-2OlC

4.

Procjena maksimalnih kratkotrajnih kolicina oborine

Za potrebe projektiranja i rada objekata koji ovise o oborinskom re2imu te moralu biti
u stanju podnijeti ekstremne koli6ine oborine valna je analiza ekstremnih kolidina oborine
koje padnu u kratkim vremenskim intervalima. Za analizu kratkotrajnih kolidina oborine
koriste se zapisi ombrografa s kojih se moZe oditati koliiina oborine u kratkim razdobljima.
Na temelju tih podataka mogu se procijeniti maksimalne kolidine oborine za pojedina trajanja.
U ovom su elaboratu, za potrebe investitora, analizirani podaci ombrografa s
ombrografske postaje Dubrovnik iz razdob\a 1971-2010. Procijenjene su maksimalne
kolidine oborine (mm) za trajanja od 10 minuta do 2 sata ipovratne periode 2,5,'10,20, 50 i
100 godina, izra6unate pomocu opce razdiobe ekstremnih vrijednosti (GEV razdioba) prema
Jenkinsonu.
U tablici 4.1. prikazani su osnovni statistidki parametri nizova maksimalnih godiSnjih
kolidina oborine za sva trajanja. Vremenska varijabilnost kratkotrajnih maksimalnih kolidina
oborine, prema vrijednostima koeficijenata varijacije, povecava se s pove6anjem tra.ianja
oborine. Tako su vremenski najstabilni.ie kolicine oborine za tra)anja od 10 do 20 minuta
(c,=31 do 32%), a najve6u varijabilnost imaju dvosatne ko6ine oborine (44%). U tablici su
takoder navedene najvece izmjerene kolidine oborine za pojedino trajanje (R."r,r) i pripadni
povratni periodi. lzmjerene maksimalne koli6ine oborine za trlanja od 10 do 30 minuta su
oko dva puta vece od pripadnog srednjaka, a maksimumi za ostala trajanja oko tri puta.
Povratni periodi izradunati pomocu razdiobe ekstremnih vrrlednosti (tab. 4.1) takoder
ukazuju na rijetkost pojavljivanja zabiljeZenih maksimuma. Neito cesce se moie odekivati
pojavljivanje '12O-minutnog zabiljeienog maksimuma (T=55 gocjr dok oborine za ostala
trajanja predstavljaju izrazito rijetke dogadaje i mogu se odekivair jednom u vise od 100
godina.

Prema zahtjevu naruoitelja, pomocu op6e razdiobe ekstremnih vrijednosti

procijenjene su i odekivane maksimalne kolidine oborine (mm) za sva trajanja i povratne
periode 2,5, 10,20, 50 i 100 godina. Dobivene vrijednosti Dr,kazane su u tablici 4.2.
Procjene maksimalnih kolidina oborine (mm) za sva trajanla za .azt6,tte povratne periode
prikazani su na slici 4.1 .
Tablica

4.1. osnovna

statistika niza godisnjih maksimuma <.a:<crrajnih oborina (R","6srednjak, sd-standardna devijacija, c,-koeficrle^: va.._acije). R."6_najve6a
registrirana kolidina oborine, T- povratni perioc za R-,.. izra6unat pomocu
razdiobe ekstremnih vrijednosti prema Jenkr-s:-- 3:,brovnik. razdoblje:
1971-2010.
Trajanje

R.,."0

c,

-:'

(mm)

sd (mm)

10 min

15.2

4.8

o.32 2?a

20 min

233

7.3

0.31

49

Eod)

..9

130

30 min

29.3

10.0

0.34 a3'

-38

40 min

33.5

12.7

0.38

a-

i37

50 min

36.6

14.9

41

93

60 min

387

157

12O min

46.9

20.5

0.41 ':3 3
0.44 "=3

,,29

112
55

Tablica

4.2.

Procjene maksimalnih koliaina oborine (mm) za trajanja od 10 do 120 minuta

za raAiet|e povratne periode izradunate pomodu op6e razdiobe ekstremnih
vrijednosti prema Jenkinsonu. Dubrovnik, razdoblje: 197 1 -20'10.

Povratni periodi (godine)

Trajanje
(min)

10

20

50

100

10

14.6

18.9

21 .6

24.0

27.0

29.1

20

21.9

28.4

32.9

5t.3

43

47.7

30

27.1

35.7

41.9

48.5

57.8

65.3

40

30.4

40.9

49.1

s7.8

70.8

82.0

50

33.0

45.0

54.4

64.7

80

934

60

34.7

47.4

57.5

68.7

85.7

100.7

120

40.9

57.0

71 0

876

115

141.1

160

DUBROVNIK
140

(r

971-2010.)

120

l0
too

min

20 min
30 min

8ao
o

860
Y

-- --

'=

o
c
'o

40 min
50 min
60 min
120

40

20

80

90

99

Slika 4.1. Procjene maksimalnih kolicina oborine (mm) za tra1an1a od 10 do 120 minuta
za razlilile povratne periode izradunate pomoiu opce razdiobe ekstremnih vrijednosti prema
Jenkinsonu. Dubrovnik, razdoblje: 197 1-2O10.

5.

Literatura

=a'ago. T.. Katz, R. W., 1990.: Extremes and design values

',teteorological Organisation, WMO/TD-NO. 386, WCAP

in

Climatology, World

14, 46. str.

3a rc-Capka, M.: eapka, B. 1997: Procjene maksimalnih dnevnih kolidina oborine. Hrvat.
,:de. 5. 20,231-244.
3a ic-eapka, M., 2002: Regionalna analiza u6estalosti ekstremnih oborina, Okrugli stol:
-'oana hidrologija, Split, 25. i 26. travrya 2002, 91-100.
3alic-e apka, M., 2000: Metode klimatolo5ke analize kratkotrajnih oborina velikog intenziteta.
) sertacija, SveudiliSte u Zagrebu, Prirodoslovno matematidki fakultet. Zagreb, str 131.

-e.<nson, A. F., 1955: The frequency distribution of the annual maximum (or minimum)
, a ;es of meteorological elements. Quaft. J. R. Mef. Soc. 87 , 158-171

A. F., 1969:

Statistics of Extremes, Estimation of Maximum Floods. World

',!eteorological Organisation, Geneve, WMO Techical Note No. 98, Chapter 5.

;enkinson,

','a<1anic, 8.,1977: Primjena teorije ekstrema u geofizici, Republidki hidrometeoroloSki zavod

SR Hrvatske, Zagreb,84 str.