1

Vektori
1. Koja je motivacija za uvoenje pojma vektor? Objasni neformalnije kako dolazimo do pojma
vektor! Zato vektor ne deniramo kao usmjerenu duzinu?
2. Sa koja tri podatka je jednoznacno odreen vektor?
(a) Skiciraj dva vektora koji imaju istu duljinu, a razlicit smjer!
(b) Skiciraj dva vektora koji imaju razlicitu duljinu, a isti smjer? to vrijedi za orijentaciju
vektora koje si nacrtao?
(c) Skiciraj dva vektora koji imaju isti smjer i duljinu, a razlicitu orijentaciju!
3. Nabroji imena racunskih operacija sa vektorima koje smo radili. Za svaku operaciju navedi
naziv operacije, te shematsku formulu iz koje je vidljivo koji objekti ulaze u operaciju, a koji
objekt izlazi iz operacije (objekt moze biti vektor ili skalar). U shematskoj formuli za svaku
operaciju upotrijebi ispravnu oznaku operacije.
4. Za svaku od sljedecih racunskih operacija s vektorima navedi ime operacije, te koji objekt
nastaje kao rezultat:
!
!
a) !
a b;
b) 2!
a;
c) !
a + b;
!
!
d) (!
a ; b ;!
c ) e) !
a
b f) !
a!
a:
5. Deniraj zbrajanje vektora. (Pazi da u deniciji bude jasno navedeno koji objekti ulaze
u zbroj, a koji objekt nastaje kao rezultat, kako se operacija oznacava i kako je rezultat
deniran.) Kako se zove pravilo kojim je zbrajanje denirano? Kojim pravilom se alternativno
moze denirati zbrajanje vektora? Ilustriraj oba pravila skicom.
!
6. Skiciraj neki vektor !
a ; te neki vektor b koji ima razlicit smjer od vektora !
a i dvaput je
duzi nego vektor !
a : Zbroji te vektore: a) po pravilu trokuta, b) po pravilu paralelograma.
(Napravi dvije odvojene skice, po jednu za svako pravilo.)

7. Deniraj mnozenje vektora sa skalarom. (Pazi da u deniciji bude jasno navedeno koji objekti
ulaze u zbroj, a koji objekt nastaje kao rezultat, kako se operacija oznacava i kako je rezultat
deniran.) Ilustriraj deniciju skicom.
8. Skiciraj neki vektor !
a : Za taj vektor !
a skiciraj vektore: a) 4!
a ; b)

!
a:
a ; c) 32 !

!
9. Skiciraj neke vektore !
a i b razlicitog smjera, za skicirane vektore skiciraj vektore: a) 2!
a +
!
!
!
1
a:
2 b ; b) 2 b
10. Objasni neformalnije kako se koordinatizira prostor. Objasni to je radij vektor neke prostorne
tocke A? Napii koordinatizirano radij-vektor opcenite prostorne tocke A(ax ; ay ; az ):
11. Napii radij vektore tocaka: a) A(2; 0; 3); b) A(1; 2; 4); c) A(0; 2; 0): Gdje se u koordinatnom
prostoru nalaze ove tocke? Skiciraj tocke i njihove radij vektore u prostornom koordinatnom
sustavu (na odvojenim skicama za svaku tocku).

12. Zadan je radij vektor: a) !

a = 2~i ~j +~k; b) !
a = ~i 3~k; c) !
a = 3~j +~k: Napii koordinate tocke
!
A ciji je to radij vektor. Skiciraj tocku A i vektor a u prostornom koordinatnom sustavu (na
odvojenim skicama).
13. Navedi formulu za: a) zbrajanje vektora, b) mnozenje vektora sa skalarom, u koordinatiziranom prostoru. (Pazi da kod odgovora najprije navede koordinatizirane vektore koji ulaze u
!
!
operaciju, pa tek onda formulu kojom je operacija denirana). Odredi !
a + b ; 3!
a ; 2!
a +4 b ;
!
! ! !
! !
! !
b
3!
a ako je !
a =2i
j +3k i b = i +4j
k:
14. Deniraj skalarni produkt vektora. (Pazi da u deniciji bude jasno navedeno koji objekti
ulaze u zbroj, a koji objekt nastaje kao rezultat, kako se operacija oznacava i kako je rezultat
!
deniran.) U kojim situacijama je skalarni produkt !
a b jednak nula?
15. to iz skalarnog produkta mozemo zakljuciti o kutu izmeu
vektora i zato? to znamo o
p
!
!
!
!
!
2
kutu ' = ](!
a ; b ) ako je: a) !
a b = 0; b) !
a b =
;
c)
a b = 1:
2
16. Koje je geometrijsko znacenje skalarnog produkta? Objasni jednom recenicom i skiciraj!
17. Navedi svojstva skalarnog produkta imenom i formulom.
!
!
a b ako je !
a = 2~i + 4~j i b = ~j
18. Koristeci svojstva skalarnog produkta odredi !
svakom koraku raspisa napii ime svojstva koje si koristio.

3~k: U

19. Kako glasi formula za skalarni produkt koordinatiziranih vektora. (Pazi da kod odgovora
najprije navede koordinatizirane vektore koji ulaze u operaciju, pa tek onda formulu kojom
je produkt deniran).
!
!
20. Odredi !
a b ako je: a) !
a = 2~i ~j 2~k i b = 3~j + 4~k; b) !
a = 2~i + 2~j
!
!
Iz rezultata zakljuci je li kut ' = ]( a ; b ) otri, pravi ili tupi.

!
3~k i b = ~i ~j

2~k:

21. Deniraj vektorski produkt vektora. (Pazi da u deniciji bude jasno navedeno koji objekti
ulaze u zbroj, a koji objekt nastaje kao rezultat, kako se operacija oznacava i kako je rezultat
deniran.) Ilustriraj deniciju skicom.
22. U kojim situacijama je vektorski produkt !
a

!
b jednak nul-vektoru?

23. Navedi svojstva vektorskog produkta (ime i formulu za svako svojstvo)? Koristeci svojstva
vektorskog produkta, odgovori na sljedeca pitanja:
!
! !
(a) ako je !
a
b = 2~i + 5~k; cemu je jednako b
a;
!
!
!
!
(b) ako je a = ~i + ~j i b = ~j; cemu je jednako a
b?
!
!
!
!
!
(c) kolika je duljina vektora a
b ako je j a j = 1; b = 3 i ](!
a; b)=

76 :

U svakom odgovoru naznaci koja si svojstva vektorskog produkta gdje koristio.

!
! ! !
24. Koristeci svojstva vektorskog produkta odredi !
a b ako je !
a = 2 i +4 k i b =
U svakom koraku raspisa navedi ime svojstva koje si koristio.

! !
j +3 k :

25. Navedi formulu za vektorski produkt u koordinatiziranom prostoru (Pazi da kod odgovora
najprije navede koordinatizirane vektore koji ulaze u operaciju, pa tek onda formulu kojom
!
je produkt deniran). Pomocu te formule odredi !
a
b ako je: a) !
a = 2~i ~j 2~k i
!
!
b = 3~j + 4~k; b) !
a = 2~i + 2~j 3~k i b = ~i ~j 2~k:
26. Deniraj mjeoviti produkt vektora. to je geometrijsko znacenje tog produkta? Skiciraj!
!
27. U kojim situacijama je mjeoviti produkt (!
a ; b ;!
c ) jednak nula? to se u tim situacijama
!
dogaa s paralelepipedom kojeg razapinju vektori !
a; b i !
c?
28. Navedi formulu kojom je deniran mjeoviti produkt vektora u koordinatiziranom prostoru.
(Pazi da kod odgovora najprije navede koordinatizirane vektore koji ulaze u operaciju, pa
tek onda formulu kojom je produkt deniran).
!
29. Odredi (!
a ; b ;!
c ) ako je:
(a) !
a = 2~i ~j
(b) !
a = ~i + 4~j

!
2~k, b = 3~j + 4~k i !
c = ~i + 2~j + 4~k;
!
2~k, b = 3~i + ~j + ~k i !
c = 2~i ~j + 3~k:

!
Koliki je volumen paralelepipeda razapetog vektorima !
a; b i !
c?
30. Deniraj pojam linearne kombinacije vektora. Napii barem dvije razlicite linearne kombi! ! !
!
!
!
! !
nacije vektora !
a =2i
3k; b = j +2k; !
c = i +2j + k:
31. Objasni neformalnije to znaci da su vektori !
a 1; !
a 2; : : : ; !
a n linearno nezavisni.
!
32. Neka je !
a 6= 0 neki ne-nul vektor. Objasni racunski i geometrijski to vrijedi za vektor
!
b koji je: a) linearno zaisan od vektora !
a ; b) linearno nezavisan od vektora !
a : Skiciraj
geometrijsko znacenje u oba slucaja.
!
! ! !
33. Zadan je vektor !
a = 2 i 3 j +2 k : Napii neki vektor b koji je linearno zavisan od vektora
!
a ; te neki vektor !
c koji je linearno nezavistan od vektora !
a:
!
34. Neka su !
a i b dva linearno nezavisna vektora. Objasni racunski i geometrijski to vrijedi za
!
vektor !
c koji je: a) linearno zaisan od vektora !
a i b ; b) linearno nezavisan od vektora !
a i
!
b : Skiciraj geometrijsko znacenje u oba slucaja.
!
! ! ! !
35. Zadani su vektori !
a = 2 i + k i b = i 3 k koji su linearno nezavisni. Napii neki vektor
!
!
c koji je linearno zavisan od vektora !
a i b : Uoci gdje u koordinatnom prostoru leze vektori
!
!
!
a i b ; te (koritenjem toga to si uocio) napii neki vektor d koji je linearno nezavistan od
!
vektora !
a i b:

Pravac i ravnina
1. Objasni neformalnije to znaci da je neka jednadzba jednadzba nekog geometrijskog objekta
(pravca, ravnine, kruznice, parabole,...).
(a) Ispitaj lezi li tocka T na ravnini

: : : x+y+3z 1 = 0, ako je: a) T (1; 2; 0); b) T (4; 0; 1):

(b) Ispitaj lezi li tocka T na pravcu p : : : x 2 1 =

y
3

z+3
2 ;

ako je: a) T (3; 3; 1); b) T (2; 0; 3):

2. Kako glasi opci oblik jednadzbe ravnine? (Pazi da kod odgovaranja najprije uvede objekte
koji zadaju ravninu.) Poprati odgovor skicom. Napii opci oblik jednadzbe ravnine koja
prolazi tockom T (2; 1; 3) i ima vektor normale !
n = 2~i 2~j + ~k:
3. Je li opca jednadzba ravnine jedinstvena? Kratko obrazlozi odgovor. Ako je zadana ravnina
: : : 2x y + 3z 2 = 0, napii neku drugu jednadzbu te iste ravnine : Napii jednadzbu
neke ravnine 1 koja je razlicita od ; ali je paralelna s :
4. to vrijedi za ravnine koje prolaze ishoditem? Zadana je ravnina : : : 2x 3y + z 2 = 0:
Prolazi li ravina
ishoditem? Ako ne prolazi, napii jednadzbu ravnine 1 koja prolazi
ishoditem i paralelna je s :
5. Kako dolazimo do jednadzbe ravnine kroz tri tocke? (Pazi da kod odgovaranja najprije uvede
sve to zadaje ravninu, te istakne kakve moraju biti te tri tocke.) Poprati odgovor skicom.
Odredi jednadzbu ravnine koja prolazi tockama T1 (2; 2; 1); T2 (1; 0; 2); T3 (1; 3; 2):
6. Kako dolazimo do segmentnog oblika jednadzbe ravnine? Koje je geometrijsko znacenje parametara segmentnog oblika jednadzbe? Skiciraj! Imaju li sve ravnine segmentni oblik jednadzbe? Ako ne, kakve ravnine nemaju taj oblik jednadzbe?
7. Za koju od sljedecih ravnina se jednadzba moze napisati u segmentnom obliku:
a) 2x + y

3z = 0; b) 2x + z

3 = 0?

Za onu ravninu cija jednadzba se moze napisati u segmentnom obliku, prevedi jednadzbu u
segmentni oblik, te skiciraj tu ravninu.
8. Kako glasi kanonska jednadzba pravca? (Pazi da kod odgovaranja najprije uvede sve to je
potrebno za tu jednadzbu.) Poprati odgovor skicom. Napii kanonski oblik jednadzbe pravca
koji prolazi tockom T (2; 1; 3) i ima vektor smjera !
s = 2~i 2~j + ~k:
9. Kako se iz kanonskog oblika prelazi u parametarski oblik jednadzbe pravca. Objasni najprije
opcenito, a zatim jednadzbu pravca
p:::

1
2

y+2
z
=
0
3

prevedi u parametarski oblik. Odredi barem dvije razlicite tocke na pravcu p:

10. Za svaku od sljedecih jednadzbi napii koji je to oblik jednadzbe (opci, parametarski, kanonski,
segmentni,...) kojeg geometrijskog objekta (pravac, ravnina):
(a)

x 1
2

x+1
2

= z3 ;
4

(b) x + 2y z + 3 = 0;
8
< x=2+
y=3 2 ;
(c)
:
z =1+

(d)
(e)

x
2

y
1

z
3

= 1;

x+y z =0
:
x 2y 3z + 1 = 0

Matrice
1. Deniraj matricu, te napii primjer matrice tipa 3

2:

2. Koje operacije s matricama smo radili? Za svaku operaciju napii ime, te za kakve matrice je
denirana, a za kakve nije.
3. Deniraj zbrajanje matrica. Napii neku matricu A tipa 2 4: Napii neku matricu B tako
da je A + B denirano, te izracunaj taj zbroj. Napii neku matricu C tako da zbroj A + C
nije deniran.
4. Deniraj mnozenje matrice skalarom. Napii neku matricu A tipa 3 3; te je pomnozi
skalarom 4: Napii neku matricu B i neki skalar tako da B nije denirano.
5. Deniraj mnozenje matrica. Napii neku matricu A tipa 2 3: Napii neku matricu B tako
da je A B denirano, te izracunaj taj umnozak. Napii neku matricu C tako da umnozak
A C nije deniran.
6. Deniraj nul-matricu, te jedinicnu matricu. (Pazi da u odgovoru navedei standardne oznake
tih matrica.) Napii nul-matricu tipa 2 2: Napii jedinicnu matircu tipa 2 2: Postoji li
nul-matrica tipa 2 3? Postoji li jedinicna matrica tipa 2 3? Obrazlozi odgovor.
7. Deniraj inverznu matricu matrice A: (Pazi da u odgovoru navede najprije kakva mora biti
matrica A:) Kako nazivamo matrice koje imaju inverznu matricu, a kako nazivamo matrice
koje nemaju inverznu matricu?
8. Deniraj elementarne transformacije nad matricom.
9. Za kakve matrice je denirana determinanta? Kako se zove nacin izracunavanja determinante
po deniciji? Ima li matrica A determinantu ako je:
2
3
2 1
1
1 2
2 0
1
1 4 5:
a) A =
; b) A =
; c) A = 42
3
1
2
1 4
0 2
1

Za one matrice koje imaju determinantu, odredi tu determinantu po deniciji birajuci onaj
nacin izracunavanja po deniciji koji je najlaki.

10. Ako matrica B nastaje iz matrice A elementarnim transformacijama, kakva je veza izmeu
det B i det A? Iskazi odgovarajucu teorijsku tvrdnju.

11. Zadana je matrica

2
1
A = 42
1

1
1
2

3
2
45
1

cija je determinanta jednaka 3: Napii matricu B i odgovori koliko je det B (bez izracunavanja),
ako je B matrica koja iz matrice A nastaje:
(a) zamjenom drugog i treceg retka,
(b) mnozenjem drugog retka brojem 2;
(c) mnozenjem cijele matrice brojem 2;
(d) dodavanjem drugom retku prvog retka pomnozenog s

2:

12. Za kakve matrice je deniran rang? Koliki najvie moze biti rang matrice A; ako je:
2
3
2
3
1 2
1
1 2
1
61 2
57
1 0
1 3
7?
a) A = 43 4 2 5 , b) A =
, c) A = 6
46
6 35
2 4 1 3
2 2 3
2 0
1

13. Deniraj reduciranu formu matrice. Cemu

je jednak rang matrice u reduciranoj formi? Napii
primjer matrice A tipa 4 3 koja je u reduciranoj formi i ima rang r(A) = 2:
14. Ako se matrica B dobiva iz matrice A elementarnim transformacijama, to vrijedi za rang tih
dviju matrica?
15. Navedi postupak odreivanja ranga opcenite matrice, te navedi na koje dvije teorijske cinjenice
se u tom postupku oslanjamo. Odredi tim postupkom rang matrice A; ako je
3
2
1 2
1
A = 43 4 2 5 :
2 2 3
16. Kako znamo je li matrica A regularna ili singularna pomocu: a) determinante, b) ranga?
Ispitaj je li matrica
2
3
1 2
1
A = 43 4 2 5
2 2 3
regularna pomocu determinante i pomocu ranga.

17. Ako je matrica A regularna, napii: a) formulu kojom se odreuje A

b) naziv postupka kojim se odreuje A 1 pomocu ranga.

pomocu determinante,

18. to o linearnoj nezavisnosti redaka (ili stupaca) u matrici A mozemo zakljuciti iz poznavanja:
a) determinante matrice A; b) ranga matrice A: to je "mocniji" alat za ispitivanje linearne
nezavisnosti redaka (ili stupaca) u matrici: determinanta ili rang? Zato (navedi dva razloga)?

19. Odredi determinantu matrice A; ako je:

2
3
2
1 2 0
3
a) A = 43 4 25 ; b) A = 4 1
2 2 3
2

3
3
2 5:
1

0
4
4

to iz determinante zakljucuje o linearnoj nezavisnosti redaka matrice A? Moze li se iz

determinante znati koliko je redaka u matrici A linearno nezavisno?
20. Odredi rang matrice A; ako je:

2
1
A = 42
1

2
2
4

0
2
3

3
2
35 :
1

to iz ranga zakljucuje o linearnoj nezavisnosti redaka matrice A? Moze li se iz ranga znati

koliko je redaka u matrici A linearno nezavisno?

Sustavi
1. Koja od sljedece dvije jednadzbe je linearna:
a) 2x

3y = 2; b) 2x + 4xy =

1:

Za onu jednadzbu koja jest linearna, napii to joj je geometrijska interpretacija. Napii neku
tocku koja jest rjeenje te jednadzbe, te neku tocku koja nije rjeenje te jednadzbe. Napii
to je geometrijsko znacenje tih tocaka. Ilustriraj odgovor skicom.
2. Koja od sljedece dvije jednadzbe je linearna:
a) x2

3y + z =

1; b) 2x + 4y + z = 3:

Za onu jednadzbu koja jest linearna, napii to joj je geometrijska interpretacija. Napii neku
tocku koja jest rjeenje te jednadzbe, te neku tocku koja nije rjeenje te jednadzbe. Napii
to je geometrijsko znacenje tih tocaka. Ilustriraj odgovor skicom.
3. to je geometrijsko znacenje sustava dvije linearne jednadzbe s dvije nepoznanice? Skiciraj
geometrijsko znacenje sustava dvije jednadzbe sa dvije nepoznanice koji nema rjeenja.
4. to je geometrijsko znacenje sustava tri linearne jednadzbe s dvije nepoznanice? Skiciraj
geometrijsko znacenje sustava tri jednadzbe sa dvije nepoznanice koji ima jedinstveno rjeenje.
5. to je geometrijsko znacenje sustava dvije linearne jednadzbe s tri nepoznanice? Skiciraj
geometrijsko znacenje sustava dvije jednadzbe sa tri nepoznanice koji ima jednoparametarsko
rjeenje. Moze li sustav dvije jednadzbe sa tri nepoznanice imat jedinstveno rjeenje (obrazlozi
odgovor geometrijski)?
6. to je geometrijsko znacenje sustava tri linearne jednadzbe s tri nepoznanice? Skiciraj
geometrijsko znacenje sustava tri jednadzbe sa tri nepoznanice koji ima jednoparametarsko
rjeenje.
7

7. Kako glasi pripadna matricna jednadzba opcenitog sustava linearnih jednadzbi? Zadan je
sustav:
x1 + x2 = 1
2x1 + x2 x3 = 2
2x1 + x2 = 1
a)
, b)
, c) x1 3x2 = 2 .
x1 2x2 + 4x3 = 0
x1 x2 = 2
2x1 + x2 = 5
Napii njegovu pripadnu matricnu jednadzbu. Oznaci matrice u napisanoj matricnoj jednadzbi slovima kojima smo ih standardno u teoriji oznacavali.
8. Iskazi Teorem Kronecker-Capelli.
9. Pomocu Teorema Kronecker-Capelli diskutiraj rjeenje sustava
cija je proirena matrica reducirana na:
2
3
2
3
2
1 2 0 3
1 3
1 0
0 5 , c) 4
a) 4 0 2 1 0 5 , b) 4 0 4 2
0 0 0 0
0 0 0
1

(ne treba rjeavati sustav)

1
0
0

2
2
0

4
0
1

3
0
2 5.
0

10. Kako se sustav rjeava rjeavanjem pripadne matricne jednadzbe? Iskazi odgovarajucu teorijsku tvrdnju. (Pazi da u iskazu navede kakav mora biti sustav da bi se mogao rijeiti ovom
metodom.)
11. Zadan je sustav:
a)

2x1 + x2 x3 = 2
2x1 + x2 = 1
, b)
, c)
x1 2x2 + 4x3 = 0
x1 x2 = 2

x1 x2 = 0
.
3x1 + 3x2 = 2

Moze li se zadani sustav rijeiti rjeavanjem matricne jednadzbe i zato? Ako se sustav moze
rijeiti rjeavanjem pripadne matricne jednadzbe, onda ga rijei tako.
12. Kako se sustav rjeava Cramerovim pravilom? Iskazi odgovarajucu teorijsku tvrdnju. (Pazi
da u iskazu navede kakav mora biti sustav da bi se mogao rijeiti ovom metodom.)
13. Zadan je sustav:
a)

x1 + x2 = 1
2x1 + x2 = 1
, b) x1 3x2 = 2 , c)
x1 x2 = 4
2x1 + x2 = 5

x1 2x2 = 1
.
x1 + 2x2 = 1

Moze li se zadani sustav rijeiti Cramerovim pravilom i zato? Ako se sustav moze rijeiti
Cramerovim pravilom, onda ga rijei tako.