Majanski Kalendar I Transformacija Svijesti PDF

Predgovor napisoo Jos Argelles
itanje ove knjige bilo je snano i stimulativno iskustvo. Na svakoj stranici nalaze se prodorni
i snani uvidi koji rasvjetljuju najdublje misterije ljudske povijesti i evoluciju ljudske svijesti."
dr. Michael E. Sal la, Centar za globalni mir
Callemanova knjiga o majanskom kalendaru moe svakog tko je proita podii na novu razinu
razumijevanja."
dr. Jos Argelles, autor knjige Time and Technosphere"
Proroanski majanski kalendar nije povezan s gibanjem planetarnih tijela. On funkcionira kao metafizika mapa evolucije svijesti i
biljei tijek duhovnog vremena, pruajui tako uvid u novu znanost o vremenu.
Kalendar je povezan s devet ciklusa stvaranja, od kojih svaki predstavlja devet razina svijesti ili devet podzemnih svjetova na
majanskoj Kozmikoj piramidi. Carl Johan Calleman pomou empirijskog istraivanja pokazuje kako ta piramidalna struktura
razvoja svijesti moe objasniti posve razliite pojmove kao to su zajedniko podrijetlo svjetskih religija i suvremene pritube da
vrijeme prolazi sve bre. itatelji e saznati da se vrijeme ubrzava jer iz materijalistikog Planetarnog podzemnog svijeta
prelazimo na novu i viu frekvenciju svijesti - Galaktiki podzemni svijet - kako bismo se pripremili za konanu Univerzalnu razinu
svjesnog prosvjetljenja. Majanski kalendar i transformacija svijesti predstavlja nam majanski kalendar kao duhovno pomagalo koje
nam pomae u boljem razumijevanju prirode svjesne evolucije u ljudskoj povijesti i daje nam konkretne korake pomou kojih se
moemo uskladiti s tim rastom prema prosvjetljenju.
Carl Johan Calleman ima doktorat iz fizikalne

biologije, radio je kao strunjak za karcinom pri
Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Majanski
kalendar poeo je istraivati 1979. godine, a sada'
predaje diljem-svijeta. Takoer je napisao knjigu
Solving the Greatest Mystery of Our Time: The
Mayan Calendar" (Rjeavanje najveeg misterija
naeg vremena: majanskog kalendara"). ivi u
vedskoj.
EQ@2008
Kukulkan, Pernata zmija, srednjoameriko je boanstvo kojeg su Azteci

zvali Quetzalcoatl. Simbolizira svjetlost i dualnost, nositelj je energije
9 Ik u Svetom kalendaru. Kukulkan je igrao vanu ulogu u pogledu na
svijet drevnih meksikih civilizacija, a dolazio je u brojnim oblicima,
primjerice, kao bog vjetra na ovoj slici. Ponekad je utjelovljen i u
ljudskom obliju, a zbog njegove prirode svjetlosnog principa ponekad
se govori da su njegove zemaljske inkarnacije manifestacije energije
jednake Kristovoj.
Sadraj
Predgovor Josa Argellesa
Uvod
1
2
3
4
5
6
Ostavtina Maja
15
Trinaest neba
30
Kozmologija Drveta svijeta
45
Bog i povijesne religije
69
Devet podzemnih svjetova
89
Tzolkin
116
Galaktiki podzemni svijet
131
8
9
Povijest ljudskog uma
151
Dovrenje kozmikog plana
169
D o d a t a k A: Ekonomski ciklusi
188
D o d a t a k B: Praktina uporaba majanskog
200
kalendara
D o d a t a k C: Naite svoj datum roenja
215
u majanskom kalendaru
D o d a t a k D: Rat Zapada protiv Iraka
218
Pojmovnik
223
Bibliografija
239
Internetske stranice
242
Predgovor
Od harmonine konvergencije 16. i 17 kolovoza 1987. godine
i izlaska moje knjige The Mayan Factor:Path Beyond Techno
logy ( Majanski faktor: Put izvan tehnologije), diljem planeta
proirilo se zanimanje za Maje i njihov kalendar. Ne samo da
su objavljene brojne knjige nego je i tradicionalno majansko
poimanje vremena ponovno zaivjelo, naroito kroz djela Ale
andra Oxlaja (Cerillo) iz Maja Quichea u Gvatemali i kroz rad
Hunbatz Mena iz Maja Yucateca. Dublji razlog tom zanimanju
lee u skorom dovrenju majanskog ciklusa od trinaest baktuna na zimski solsticij 2012. godine. Svijest o tom odreenom
datumu djeluje kao signal u ljudskoj DNK i stvara takav interes
i entuzijazam za majanski kalendar, to se vidi, primjerice, i u
knjizi Johna Majora Jenkinsa Maya Cosmogenesis 2012 (Majanska kozmogeneza 2012.).
Ova knjiga Carla Johana Callemana slijedi put njegove ranije
knjige The Mayan Factor (Majanski faktor): radi se o dubokom
filozofskom preispitivanju i tumaenju majanskog kalendara,
koji se tako pretvara u vodia kroz konanu fazu ciklusa od
trinaest baktuna. Calleman pokazuje da je majanski kalendar
zapravo polivalentan sustav koji obuhvaa duboku filozofiju
prirode i prirodnih ritmova, to se moe iskoristiti za analizu
povijesnih dogaaja. Calleman je vrlo svjestan religijskih i te
olokih implikacija svojih interpretacija. Jedna od njih potjee
od zloglasnog spaljivanja majanskih tekstova, to su ga 1562.
godine proveli krani. Kao to Calleman pie u etvrtom po
glavlju,
Via perspektiva koju daje majanski kalendar... ne moe se pre
tvoriti u novu dogmu... Majanski kalendar daje mogui okvir
za zajedniko istraivanje pojedinaca koji potuju doprinose
i stajalita drugih. Pravilno protumaen, majanski kalendar
nema veze s bilo kojom vrstom fundamentalizma, tj. vjerova-
nja da postoji samo jedna religija koja zna cijelu istinu. Zato su, na
alost, katoliki sveenici spaljivali knjige Maja: one su bile prijetnja
monopolu na istinu kojeg je katolianstvo tada nastojalo uspostaviti.
Meutim, danas se sve vie ljudi odmie od organiziranih religija i
sami trae istinu. To olakava ponovno buenje zanimanja za ma
janski kalendar medu svima koji tee jedinstvu ovjeanstva.
Takvo je stajalite posve ekumensko i univerzalno te govori o du
hovnoj prirodi majanskog kalendara. Takoer govori o Callemanovom fascinantnom radu na stvaranju sinteze duhovne povijesti o
vjeanstva - povijesti ljudskog uma - i na analiziranju sadanjosti i
budunosti, utemeljnom na strogom potivanju Dugog odbrojavanja,
ukljuujui i vrijednosti tuna od 360 dana. Jednako je fascinantna i
Callemanova analiza i interpretacija trinaest baktuna kao izmjene
dana i noi i tumaenje njihove povezanosti s kozmologijom Trinaest
neba. Njemu je u tom smislu jasno da prolazimo kroz Galaktiki pod
zemni svijet i 2011. godine ulazimo u Univerzalni podzemni svijet.
No, najvanije je to Calleman vidi kako se ovjeanstvo, s priblia
vanjem 2012. godine, duhovno budi. U devetom poglavlju pie: ,,S
obzirom na nae poznavanje majanskog kalendara, nema sumnje da
e s pribliavanjem datuma dovrenja kozmikog plana rasti i broj
prosvijetljenih ljudi. Majanski nam kalendar dokazuje da povijest
prua veliku nadu ovjeanstvu."
U Callemanovom radu zanimljivo mi je i njegovo podravanje pre
mise iz knjige The Mayan Factor, a to je zanemarivanje majanske
civilizacije i kalendara u analizi povijesti ovjeanstva. Calleman je
uspio iz svoje perspektive preispitati dubine majanskog kalendara
i tako pokazati njegovu temeljnu duhovnu i mentalnu prirodu, to
pridonosi tako potrebnom ujedinjenju. to je jo vanije, Calleman
majanski kalendar promatra u odnosu na boanski ili kozmiki plan.
U devetom poglavlju pie: Majanski je kalendar i dalje najvanije
pomagalo za prouavanje kozmikog plana."
Takoer je zanimljivo kako majanski kalendar u Callemanu budi cje
lovito i globalno razumijevanje svih nas. Iako se moj rad u nekim
stavkama razlikuje od Callemanovog - a vano je biti otvoren i neu-
straivo istraiti sva gledita - zajednika nam je metoda koritenja

fraktalnih jedinica kalendara u analizi. Nama je jasno da je majanski
kalendar pogodan za fraktalne holografske primjene, koje se temelje
na kljunim brojevima - 9,13 i 7. itateljima e zacijelo takve Callemanove analize biti intelektualno stimulativne.
Na kraju bih htio naglasiti Callemanovu percepciju dva kljuna pro
laska Venere. Prvi se dogodio 8. lipnja 2004. godine, a drugi e se
dogoditi 6. lipnja 2012. godine. Ti datumi Callemanu predstavljaju
znak konane transformacije ljudskog uma u svjetlosni um". Prola
sci Venere uvijek se dogaaju u parovima. Zadnja dva para dogodila
su se 1874. i 1882., a prije toga 1761. i 1769. Naravno, najznaajni
je su 2004. i 2012. godina. Godina 2004. predstavlja znak Promjene
velikog kalendara (od 25. do 26. srpnja 2004.), dok drugi prolazak
zapoinje zatvaranje ciklusa. Calleman je za 2004. godinu pozivao
sve ljude na meditaciju. Ta meditacija znaila bi vanu pripremu
za duhovni trijumf Promjene velikog kalendara. Dok je po Pravom
odbrojavanju 8. lipnja 2004. 6 Ehecatl (vjetar), znak Quetzalcoatla,
na Odbrojavanju Dreamspell taj dan je 3 Majmun, jedan od Trinaest
jasnih znakova na grobu Pacal Votana. I dogodit e se samo tjedan
dana prije 52. obljetnice otvaranja grobnice Pacal Votana.
Razmiljajui o Callemanovoj knjizi, pretraimo naa srca i umove
i potraimo vie duhovno ujedinjenje koje nam pruaju svi aspekti
prouavanja majanskog kalendara. Pripremimo se za primjenu majanskog kalendara u prouavanju dogaaja iz kozmikog plana jer
nismo li, na koncu, svi napravljeni od jedne due? Callemanov tekst
o majanskom kalendaru moe itateljima samo donijeti nove spo
znaje. Krenimo naprijed kao jedan prema Izvoru.
Jose Arguelles
Valun Votan, Closer of the Cycle
autor knjiga The Mayan Factor (Majanski faktor)
i Time and Technosphere (Vrijeme i tehnosfera)
Overtone Moon 28, Kin 186, Yellow Rhythmic Star
Pravo odbrojavanje: Uaxac Etznab
Gregorijanski kalendar: 12. prosinca 2002.
Callemanova matrica, tablica proroanstva koja pokazuje razdoblja vladavine

trinaest boanstava (energija) u etiri najvia Podzemna svijeta. Ova se tablica
moe rabiti za enciklopedijska prouavanja evolucije svih aspekata ljudske
povijesti. To je, takoer, i osnovna matrica za proroanstvo.
Uvod
Majanski kalendar dijeli mnoge poruke s drugim duhovnim
tradicijama, kao to su, Svi smo Jedno", ivot ima svrhu" i
Bog je ljubav." Ipak, ne smijemo previdjeti da on nosi jedin
stvenu poruku: Postoji rok za stvaranje prosvijetljenog Zlatnog
doba na kraju vremena", i u tom procesu moramo sudjelovati
svi. To je kljuna poruka majanskog kalendara koju danas treba
usvojiti. Mnoga iskrivljenja i nesporazumi, kao i opi skeptici
zam prema proroanstvima, do sada su mnogima bili prepreka
u razumijevanju boanskog vremenskog plana.
Tipini nesporazum je u tvrdnji da je majanski kalendar vaan
samo onima koji se bave majanskom kulturom. Naravno, dre
vne Maje bili su prvi narod koji je razvio i prouavao kalendar
predstavljen u ovoj knjizi, i za to im treba odati poast. Meu
tim, dananje zanimanje za antropologiju i drevne kulture nije
dovoljan razlog za prouavanje majanskog kalendara - izvora
proroanstava koja se tiu svakog lana nae vrste. Majanski
kalendar nosi univerzalnu istinu, a nju je u dananje vrijeme
vanije prouavati nego to je bilo u doba Maja. Ova je knjiga
rezultat mojih napora u traenju te univerzalne istine u sustavu
majanskog kalendara i predstavljanju iste na nain relevantan
za suvremenog ovjeka. Nadam se da u pokazati kako ovaj
kalendar rasvjetljuje brojne druge religije i filozofske tradicije
koje su se pojavile na naem planetu.
Majanski kalendar je tradicija proricanja. Proricanje ili sposo
bnost predvianja budunosti vjetina je koja je izazivala ra
zliite reakcije u raznim dijelovima svijeta. Astrologija, kabala,
numerologija i tarot primjeri su pomagala za proricanje koja
su koristili i obini ljudi i vladari, u prolosti i u sadanjosti.
Djela Nostradamusa, Edgara Caycea, Otkrivenje, kriptogrami
u Biblijskom kodu" i proroanstva plemena Hopi tumaeni
su bezbroj puta, a svaka interpretacija, navodno, otkriva njiho
vo pravo, skriveno znaenje. Za veinu tih izvora ne moemo
rei da su posve toni ili istiniti. Zbog nedostatka vremenskog okvira,

nemogue je procijeniti jesu li to doista prava proroanstva ili se radi
samo o tumaenjima onoga tko ih analizira.
Vremenski okvir majanskog kalendara je, za razliku od njih, posve to
an i jasan. Svatko s obinom enciklopedijom moe potvrditi njegovu
tonost iz injenica bioloke i povijesne evolucije. Stoga bih htio, iako
je sr ove knjige duhovne prirode, potaknuti itatelje na racionalnu
analizu. Zajedniki kriteriji za vaeu znanstvenu teoriju su: ona treba
biti empirijski potvrdiva i treba objasniti najvei mogui spektar feno
mena na najjednostavniji mogui nain. Kada primijenimo majansku
kronologiju na ljudsku povijest, moemo uoiti znaajni valni uzorak.
Primjeri takvih uzoraka su vjetrovi povijesti" - pojava religija, razvoj
pisane komunikacije i usponi i padovi svjetskog gospodarstva. Ti pri
mjeri jasno pokazuju da ivimo u svjesnom univerzumu, ija uroena
inteligencija slijedi toni raspored prema kojem se ljudi trebaju razvija
ti. Mi smo u tom rasporedu doli gotovo do konca Podzemnog svijeta
(osmog od devet osnovnih majanskih vremenskih ciklusa), to znai
da se o sudbini ovjeanstva treba odluiti za manje od deset godina.
Doista ivimo na kraju ciklusa stvaranja!
Poklapanje injenica suvremene znanosti s majanskim kalendarom za
panjujue je. Uvjeren sam da e mnogi itatelji zakljuiti da je ovo naj
vaniji izvor znanja dostupan ovjeanstvu, to nas vodi do zakljuka
da je irenje majanskog kalendara u njegovom pravom - tj. empirijski
povrdivom obliku - vrlo vaan zadatak za sve nas. Knjige s duhovnom
tematikom esto ponavljaju da postoje brojni putevi i da nema jednog
pravog puta za sve. To je tono, ali samo u strogo individualistikom
smislu. Jedini razlog za takvu brojnost puteva" je postojanje kozmi
kog plana: on upravlja razvojem svijesti i potie nas na individualni
razvoj koji vodi zajednikoj sudbini. Ako se nai individualni putevi
ne vide u irem kontekstu tog plana, oni posve gube svoje znaenje.
Danas je cijelo ovjeanstvo suoeno s izazovom uklapanja individu
alnih puteva u vei plan kako bismo ispotovali njegov rok ostvarenja.
Stoga se majanski kalendar tie sviju nas.
Ova situacija stavlja sve duhovne istraivae pred izbor. Moemo na
staviti koristiti astronomske kalendare te tako i dalje gledati na povijest
kao na zbroj kaotinih sluajnih dogaaja. S druge strane, moemo

poeti koristiti majanski kalendar, nazrijeti obrise kozmikog plana i
uskladiti se s njegovim razvojem svijesti. Vana posljedica te evolucije
je to koncept fiksne ljudske prirode" nema svog stvarnog temelja.
Razlike u svijesti meu ljudima, koji ive u razliitim Podzemnim
svjetovima, stvarne su, a ljudska svijest nije jednaka onoj iz doba dre
vnih Maja niti je jednaka onoj Univerzalnog ljudskog bia iz nadola
zeeg Zlatnog doba. Za ovjeanstvo ima nade, ali ne zato to emo
se svi iznenada odluiti promijeniti na bolje, nego zato to je ljudska
svijest podvrgnuta kozmikom planu kojim se ne moe manipulirati.
Majanski kalendar potaknut e to ostvarenje na individualnoj i kole
ktivnoj razini.
Nadalje, promjene polariteta yina i yanga u ovom planu objanjavaju
zato se na svijet razliito gleda u razliitim razdobljima i u razliitim
dijelovima svijeta.
Dananje vrijeme dobar je primjer za ovu tvrdnju. Budui da su te
rijei napisane u sedmom uinalu (ciklusu od dvadeset dana) petog
tuna Galaktikog podzemlja, Zapad ponovno uspjeno ratuje protiv
islamskog naroda na Bliskom istoku, tj. Iraku, gdje je zbaen reim
Saddama Huseina (o tome u vie govoriti u dodatku D). Prirodno
je traiti razlog za taj rat. Veina medija nudi povrne odgovore: SAD
su se eljele rijeiti diktatorskog reima koji je, moda, imao oruja za
masovno unitenje; ili, SAD se elio doepati irake nafte. No, takvi
odgovori rezultat su vladajue svijesti i stoga vrlo kratkovidni.
Recimo da dananja promjena u odnosima Novog i Starog svijeta (u
zemljopisnom smislu) nema veze s razliitim stajalitima o ratu u Ira
ku. Recimo da se takva promjena morala dogoditi zbog promjene svi
jesti koja se, pak, trebala dogoditi na globalnoj razini. Tako je mogue
da taj rat, koji se dogodio tijekom Treeg dana Galaktikog podzemlja,
nee biti zapamen prvenstveno kao pokazivanje vojne snage jedine
zapadne supersile. Moda je od vee vanosti svrgavanje sustava me
unarodnih zakona. Zapadna koalicija zanemarila je Vijee sigurnosti,
a posljedica toga je kolaps UN-a, pa ak i NATO-a. Teko je vjerovati
da e Zapad, bez protivljenja, opet uspjeti dobiti potporu za svjetski
poredak koji promie.
Bili smo svjedoci posve suprotne tendencije, ali jednake vanosti, u

razdoblju prije irakog rata - radilo se o dotad nevienom global
nom pokretu za mir. On odraava injenicu da veina ljudi sve vie
ivi u sadanjosti i eli biti sretno u ovom trenutku.
Je li to predvidivo? Rat izmeu Starog i Novog svijeta zvui poznato
onima koji se razumiju u proroanstvo plemena Hopi. Osim toga,
itatelja moje prethodne knjige The Mayan Calendar (Majanski ka
lendar) ne bi iznenadio sve vei razdor izmeu Amerike i Velike Bri
tanije te kontinentalne Europe. Kao to je objanjeno u gorespomenutoj knjizi, razdoblje izmeu 1992. i 1999. jedno je od najmirnijih
u ljudskoj povijesti. Osim toga, predvidio sam da e razdoblje koje
poinje poetkom 1999. sa sobom donijeti sve vie sukoba Istoka i
Zapada. Zapravo, taj Podzemni svijet definirao sam kao apokalipsu
iz kranske terminologije, u kojoj e ulogu Zvijeri imati oni koji
drugima ele zlo.
O daljnjem razvoju sadanjeg Podzemnog svijeta moe se jo puno
nauiti iz proroanske znanosti o vremenu, a o tome se detaljno
govori u sljedeim poglavljima ove knjige. Ovaj osmi i Galaktiki
podzemni svijet je, primjerice, za razliku od razdoblja od 1992. do
1999., bio obiljeen stalnim ekonomskim padom: stoga postoje ra
zlozi zbog kojih moemo oekivati da vie nikada neemo doivjeti
razdoblje dugog ekonomskog rasta (vidi dodatak A).
Klju shvaanja da je proroanstvo doista mogue lei u spoznaji
da ljudsko razmiljanje" nije neto to se dogaa samo ,,u glavi",
izolirano od ostatka kozmosa. Nae razmiljanje i naa djela velikim
se dijelom razvijaju u skladu s evoluiranjem kozmike svijesti koju
nam Zemlja prenosi, a te promjene opisuje majanski kalendar. Stoga
smo svi mi kanali" i dosad smo odluivali o sebi samo na jedan vrlo
ogranien nain. Nema nieg tajanstvenog u injenici to je openi
ti razvoj ovog svijeta marioneta zapravo predvidiv. Proroanstvo je
posve mogue i vano je za sve nas kako bismo razumjeli ponaanje
kozmikog plana.
Majanski kalendar daje nam znanje o energijama koje upravljaju
evolucijom. On je pomagalo pomou kojeg se moemo uskladiti s
tim gibanjima. Iako ga nismo bili svjesni, on nam je uvijek bio na
raspolaganju i bit e sve do dovrenja kozmikog plana na dan 13

Ahau, 28. listopada 2011. Pojedincima koji ele prestati biti marione
te i postati svjesni stvaratelji ova e knjiga pomoi u uoavanju ener
gija koje vode evoluciju, a to je znanje koje nam nije bilo dostupno
jo od vremena drevnih Maja.
Tradicionalni majanski kalendar opet pobuuje zanimanje i prido
biva nove, suvremene sljedbenike. Iako se na poetku itatelju pred
stavljaju osnovna znanja o strukturi i znaenju majanskog kalendara,
drugi dio knjige napisan je kao vodi do cilja boanskog plana, a to
je Zlatno doba.
Vladajue boanstvo
Vremensko razdoblje
Povijesni datumi
Xiuhtecuhtli
3115.-2721.pr.Kr.
3000. pr. Kr.
Prvi put se uzgaja kukuruz.
1500. pr.Kr.
Olmeka civilizacija u Veracruzu.
Cinteotl
749. - 355 pr. Kr.
550. pr. Kr.
Zapoteci u Oaxaci,
prvi Tzolkin u Monte Albanu.
Tlaloc
355. pr.Kr.-40.
250. pr. Kr. - 50.

32. pr. Kr.
Quetzalcoatl
40. - 434.
100.
Tezcatlipoca
434. - 829.
434.
700.
800.-830.
Kratki kronoloki pregled srednjoamerike kulture
Tlaltecuhtli
2721.-2326. pr.Kr.
Chalchiuhtlicue
2326.-1932. pr.Kr.
Tonatiuh
1932.-1538. pr.Kr.
Tlaoceotl
1538.-1144. pr.Kr.
Mictlantechutli
1144.-749. pr.Kr.
843.
Yohualticitl
829.-1223.
Tlahuizcalpantecuhtli
1223.-1617.
Ometeotl
1617.-2011.
Pretklasine Maje, kultura u Izapi.

Prvo dugo odbrojavanje.
Poetak klasine majanske kulture,
uspon grada Teotihuacana u sredinjem Meksiku.
Osnutak dinastija u Copanu i Palenqueu.
Propast Teotihuacana.
Propast klasine majanske kulture.
909.
1223.
1223.
1368.
1504.
1519.
1521.
Najraniji datum u Chichen itzi,

poetak postklasine majanske kulture.
Zadnja uporaba datuma Dugog odbrojavanja.
Propast postklasinih Maja u Chichen Itzi.
Propast Tolteka u Tuli.
Azteci se naseljavaju u Dolini Mexico.
Kolumbo uoava majanski kanu kod obale Hondurasa.
Cortes dolazi u Veracruz.
Pad aztekog carstva.
1697.
Pad zadnjeg neovisnog kraljevstva Maja u Taysalu.
Slika 1.1 Kratki kronoloki pregled autohtonih kultura u Srednjoj Americi
Ostavtina Maja
PRETKOLUMBOVSKA AMERIKA
Kada se po prvi put upoznamo s mitovima, legendama i kozmolokim idejama drevne zapadne hemisfere, moda bismo se mo
gli zauditi. Maje i Azteci opisivali su univerzum podijeljen na
Trinaest neba i Devet podzemnih svjetova, s ime se suvremeni
ovjek teko moe poistovjetiti. Mnogi to prvenstveno vide kao
praznovjerje i filozofiju primitivnih i neukih naroda. Ipak, Maje
nas ne prestaju fascinirati. Mnogi ljudi duboko u sebi imaju osje
aj da je taj narod imao znanja koje naa suvremena civilizacija
nema. Susretat emo se s njima sve dok od njih ne nauimo sve
to moemo. Ipak, velika veina ljudi nije dovoljno spremna ra
zumjeti taj drevni srednjoameriki pogled na svijet, stoga trae
znanje na mjestima na kojima ga ne moe nai.
Kako bismo se onda trebali pripremiti za usvajanje znanja pretkolumbovske Amerike? Odgovor je jednostavan: kroz prouavanje
Svetog kalendara ili tzolkina. Sveti kalendar je glavni ulaz u zna
nje naprednih civilizacija koje su postojale u zapadnom svijetu
prije dolaska Europljana. Ako reaktiviramo to dugo potiskivano
znanje, moemo doi do komadia kozmike slagalice koji nudi
Srednja Amerika. Sveti kalendar je klju ujedinjenja raznolikih
ivotnih stavova ovjeka suvremenog svijeta i pomae u usklai
vanju nae intuicije s naom osobnom i kozmikom svrhom.
U drevnim je vremenima cijela regija od Meksika do Hondura
sa pripadala jednom kulturolokom kontekstu, kojeg arheolozi
esto nazivaju *mezoamerikim (slika 1.2.). Iako su Maje, Zapoteci, Mixteci, Tolteci, Teotihuacanosi i kasnije Mexice (poznatije
kao Azteci) uglavnom bili politiki odvojeni, umjetniki i drugi
utjecaji bili su im zajedniki (na poetku knjige nalazi se kratki
kronoloki pregled). Imali su snane trgovake veze i bili meu* Arheoloke pojmove Mezoamerika, mezoameriki zamijenili smo, radi jasnoe, nama bliskijim
pojmovima Srednja Amerika, srednjoameriki (nap. redaktora)
sobno povezani. Znali su i za susjedne zemlje - Karibe, Junu i Sjevernu

Ameriku (koju su tada nazivali Otok Kornjaa).
to je ostavtina te drevne civilizacije? to su suvremeni ljudi naslijedili
od nje? ini se nita, a mnogi bi rekli da su nam njihova znanja sada
posve nevana. Iako znamo koliko su potovali prirodu, ne moemo
osjetiti njihovo jedinstvo sa svim ivim biima. ini se da zapadna he
misfera nema nikakvog utjecaja na globalnu kulturu dananjice. ak i
u samom Meksiku, gdje danas ivi gotovo polovica Indijanaca cijelog
svijeta, ta drevna kultura ostala je gotovo nepoznata.
Koji je razlog tomu? Najjednostavnije je objanjenje u gotovo potpu
nom istrebljenju amerikih Indijanaca i njihove kulture. Kada je pa
njolski konkvistador Hernan Cortes doao na zapadnu obalu Meksika,
na Veliki petak 1519. godine, u Srednjoj Americi ivjelo je 25 milijuna
ljudi: samo stotinu godina kasnije, bilo ih je 1 milijun. ak i ako je taj
pad bio veim dijelom izazvan europskim bolestima, a ne masakrima
konkvistadora, ishod je bio jednak: unitenje jedne civilizacije.
Slika 1.2. Karta srednjoamerike regije koja prikazuje podruja drevnih kultura i
dananje dravne granice
To je takoer znailo i kulturno unitenje. panjolski biskupi spalili

su sve knjige kojih su se mogli doepati. Maje su, pak, bile jedini na
rod na zapadnoj hemisferi s pisanim jezikom, izraavajui na njemu
svoju naprednu kulturu. Danas postoje samo etiri njihove knjige.
Nisu unitene jer su vrlo rano poslane u Europu; tek mnogo kasnije
pojavile su se u tamonjim knjinicama. Radi se iskljuivo o kalen
darima (slika 1.3).
Slika 1.3 Stranica Venerinih tablica iz Codexa Dresdensisa - najbolji primjer majanskog kalendara koji je izbjegao spaljivanje panjolskih redovnika
No, spaljivanje knjiga bio je samo najvidljiviji aspekt unitavanja te

stare civilizacije. Konkvistadori i redovnici zabranili su sve oblike
tradicionalne religije i naina ivota. U mnogim dijelovima konti

nenta, kao u Gvatemali, progon Maja jo uvijek traje, a tradicional
no se znanje potiskuje. S obzirom na te okolnosti, ne iznenauje
to se radi o slabo poznatoj materiji. Veina ljudi danas misli: Da
su Maje doista posjedovale znanja vana za suvremeni svijet, mi
bismo zacijelo bili informirani o tome. No, je li to istina? Bi li nam
arheolozi i antropolozi rekli ono to je doista vano? Rekao bih ne.
Dananji sveuilini znanstvenici dre kako je suvremena znanost
standard prema kojemu treba vrednovati sve civilizacije. Ako e
limo shvatiti pravu vrijednost srednjoamerikog znanja, moramo
postupiti obrnuto i suvremeno znanje mjeriti u odnosu na drevni
standard. Samo emo tako shvatiti da je ovjeanstvo izgubilo pri
stup nunom dijelu svoje drevne ostavtine, dosad iskrivljavane i
pogreno shvaene.
Nedostatak znanja o pretkolumbovskoj Americi stvorio je globalnu
neravnoteu. Pola svijeta je iskljueno. Dananju globalnu kulturu
esto nazivamo zapadnjakom, ali u toj globalnoj kulturi nedostaje
doprinos izvornih zapadnjakih civilizacija. Ta globalna neravno
tea dovela je do neznanja o svrsi ivota i prirodi ovjekova posto
janja. Samo nazivanje globalne kulture zapadnjakom" ve nas je
otuilo od injenice da nedostaje jedan nuni dio slagalice. On nam
je potreban kako bismo zatvorili okvir holistikog razumijevanja
svijeta: u nedostatku istog, zavarani smo lanim svjetonazorom.
Stoga, ne predstavljam znanja tih drevnih civilizacija kao stvar pro
losti. Ova knjiga ne vidi to blago kao kuriozitet koji e raspirivati
radoznalost i matu. Svrha joj je pokazati da su oni bili u pravu, a
mi ne, barem kada se radi o openitom poimanju svijeta. U ovoj se
knjizi tvrdi da je drevno znanje zapravo znanje za budunost, zna
nje koje utvruje istinu koju dananji svijet mora upoznati.
MAJE U POVIJESTI
Vano je biti svjestan postojanja zajednikog okvira pretkolumbovskih civilizacija budui da se one esto opisuju kao mnotvo
vie ili manje izoliranih plemena. Takoer je vano razumjeti sre-
dinje mjesto Srednje Amerike u tom okviru. ak je i u dananjem

Meksiku broj Indijanaca oko deset puta vei nego u SAD-u. Ova
knjiga uglavnom se bavi znanou i kalendarom Maja jer drim
da oni najbolje izraavaju svjetonazor ije je vane aspekte dijelio
cijeli kontinent.
Prije nego ponem opisivati majanski kalendarski sustav, ukratko
u opisati povijest naroda koji ga je razvio. Visoka kultura Maja
cvjetala je tijekom prvog tisuljea poslije Krista, a njegovalo ju
je 5 milijuna stanovnika brojnih gradova-drava na teritoriju koji
sada pripada junom Meksiku, Gvatemali i Belizeu (slika 1.4). U
toj se regiji nalazi poluotok Yucatan - vrlo ravno, nizinsko podruje
te Chiapas i Gvatemala, planinska podruja prekrivena gustom
dunglom. Najvaniji usjevi su kukuruz, grah, jalapeno papriice,
gumijevac, kakao, vanilija i kava.
Klasine Maje su, osim svojih piramida u Palenqueu, Tikalu, Copanu i Chichen Itzi, poznati i po znanju astronomije i matematike.
Prvi su se sluili matematikim brojem 0, a bili su i najnapredniji
astronomi i matematiari svoga doba.
Godinama se puno nagaalo o podrijetlu Maja - prikazivali su ih
kao izgubljeno izraelsko pleme i bive stanovnike Atlantide ili Kine.
Takav nain razmiljanja potjee od panjolskih kolonizatora, koji
nisu mogli ni zamisliti da su Maje, stanovnici dungle, izgradile pi
ramide. U skoranje je vrijeme istraivanje Maja ulo u novu fazu.
Sada je mogue proitati veinu znakova na kamenim ploama i
stelama jer je postalo oito da je njihov jezik samo raniji oblik jezi
ka koji se jo uvijek rabe na tom podruju.
Kao to sam prije napomenuo, postoje samo etiri majanska kode
ksa koji su preivjeli vlagu dungle i revnost misionara.
Slika 1.4 Karta Srednje Amerike i majanske regije s nekim od najvanijih drevnih
lokaliteta
No, neke knjige napisane nakon dolaska panjolaca, kao to su Knji

ge Chilam Balam (Knjige proroka-jaguara) i Popol Vuh, pruile su
nam podatke o drevnoj mitologiji i kozmologiji Maja. Knjige Chi
lam Balam proroke su knjige; Popol Vuh nazivala se majanskom
biblijom - sadri priu o stvaranju, u kojoj blizanci heroji Hunahpu
i Xbalanque nadmudre gospodare smrti.
Iz tih izvora znamo da su Maje vjerovale u zagrobni ivot i ponovno
roenje due. ivot su percipirale kao ciklus roenja, smrti i pono
vnog roenja, a rtvovanje je bilo vaan dio stvaranja novog ivota.
Maje su imale dualistiku religiju, fokusiranu na borbu dobra i zla,
ukljuujui dobre i zle bogove. Bogovi kao to su Chac, bog kie,
Yum Kax, bog kukuruza, i Kukulcan, Pernata zmija, primjeri su
bogova koji su bili pokretai mnogih aspekata ljudskog postojanja.
Maje su za sve pothvate konzultirali bogove.
Tijekom takozvanog klasinog razdoblja (250. - 900.), u raznim su
gradovima-dravama vladale dinastije ahauoba (kraljeva koji su
vodili i amanistike rituale), koji su u oima svojih podanika bili
utjelovljenje kozmosa. Njihova je dunost bila rtveno prinoenje
vlastite krvi na vrhu razliitih piramida, to je izazivalo vizije i osje-
aj jedinstva s bogovima. O ivotu drevnih Maja moemo mnogo

saznati sa stela i nadvratnika, na kojima su opisani rituali, ili se velia
pobjednika u ratu ili u sukobu dinastija. Mnoge stele opisuju prijela
ze iz jednog vremenskog ciklusa u drugi, jer su se na te dane odvijali
vani vjerski rituali (slika 1.5.).
Slika 1.5 Kralj Ah-Cacaw slavi poetak (9.13.0.0.0 8 Ahau) novog katuna u Tikalu
(692.). Majanski kraljevi-amani esto su na stelama prikazani kako slave poetke
novih svetih vremenskih ciklusa na Ahau dane
U tehnolokom, pak, smislu, Maje nisu otile dalje od kamenog

doba. Kota su, primjerice, rabili samo u igrakama. Ipak, ma
janski centri, u arhitektonskom i umjetnikom smislu, pokazuju
impresivnu raznolikost: Tikal je masivan, na svom vrhuncu na
vodno se sastojao od oko dvadeset tisua zgrada, meu kojima su
bile i piramide, ponekad obojene crvenom bojom. Centri Yucatec
u Chichen Itzi, Uxmalu, Edzni i Mayapanu graeni su na otvore
niji nain. Palenque, s palaom i brojnim malim hramovima koji
podsjeaju na kineske graevine, prelijep je i aroban, smjeten
na obronku dungle s pogledom na ravnice.
Majanske piramide ponekad su graene u skladu s astronomskim
fenomenima - primjerice, izlaskom Plejada ili proljetnim ekvinocijem - kao to je Piramida Kukulcan u Chichen Itzi. Brojne sre
dinje piramide graene su na devet razina: Piramida Kukulcan,
Hram zapisa u Palenqueu, Velika piramida u Uxmalu i Piramida

Jaguara u Tikalu - najvia amerika piramida (slika 1.6.), visine
44 m iznad zemlje. Te stepenaste graevine odraavaju kozmos
od Devet podzemnih svjetova.
U razdoblju od oko 800. do 830. godine Maje su napustile gotovo
sve svoje gradove-drave u Gvatemali i Chiapasu. To se nije do
godilo svugdje istovremeno: ljudi su tijekom tridesetogodinjeg
razdoblja postupno naputali sve te gradove. Meutim, otprilike
u isto vrijeme, nova se majanska kultura pojavila u Chichen Itzi
na polutoku Yucatanu. Tu kulturu danas najee nazivamo postklasinom.
Ta postklasina kultura umanjila je ulogu kraljeva-amana i na
glasila kult Kukulcana, Pernate zmije (poznatiji je pod svojim
aztekim imenom Quetzalcoatl). Ta se kultura takoer ugasila
(zbog razloga koje tradicionalno istraivanje povijesti teko moe
dokuiti), a do 1220. Chichen Itza je bila naputena. Potomci kla
sinih i postklasinih Maja doli su u dodir s Europljanima nakon
etvrtog Kolumbovog putovanja 1504. godine. Nakon panjolskog
osvajanja aztekog carstva 1521. godine, doivjeli su brojne inva
zije, zapoete ekspedicijom Hernana Cortesa u Honduras 1525.
godine, a zavrene 1697. padom zadnjeg neovisnog kraljevstva.
Suvremene Maje u mnogoemu su sauvale tradicije klasinog
razdoblja iako se, tijekom vremena, mnogo toga promijenilo pod
utjecajem kranstva i Europljana. Skupina Lacandon iz kine
ume u Chiapasu jo i danas ivi tradicionalno, prinosei jo uvi
jek i rtve drevnim bogovima u starim hramovima.
Slika 1.6 Deveterokatna Piramida Jaguara u Tikalu, najvia amerika piramida,

visoka 44 m. Devet katova predstavlja devet razina svijesti. Majanski kraljevi-amani u ritualima su se penjali na vrh i tako simboliki dostizali kozmiku razinu
svijesti.
Tijekom zadnjih nekoliko desetljea majanska je populacija u Gvate

mali potlaena i ubijana od raznih vojnih reima koji su se na vlasti
smjenjivali nakon svrgnua Jacoba Arbenza 1954. godine
POVRATAK SVETOG KALENDARA

Gotovo svatko tko je prouavao drevne srednjoamerike civilizaci
je slae se u tome da se njihova kozmologija, tj. svjetonazor, moe
razluiti kroz njihov kalendar. Jasno, Maje su razvile najnapredniji
kalendarski sustav. Do unitenja Meksika, cijela je regija, koja se
prostirala i na teritoriju dananjeg SAD-a, dijelila osnovu tog kal
endarskog sustava, Svetog kalendara koji se sastojao od 260 dana.
Cijelo je podruje prije dolaska panjolaca bilo duhovno usklaeno
uporabljanjem istog kalendara.
Moda se ini udnim to je kalendar toliko vaan. Veina ljudi misli
kako je izbor kalendara proizvoljan i ne utjee na svjetonazor civili
zacije. No, moda je zbog te prividne banalnosti naa svijest slijepa
za njegovu ulogu. Gregorijanski kalendar, uveden 1582. godine, uzi
mamo zdravo za gotovo i ini nam se da mu ne trebaju dopune ili
zamjene.
Meutim, to ako je taj kalendar pomagalo za lukavu indoktrinaciju
ljudi i uspostavljanje lane kozmologije? Ova je knjiga djelomice na
pisana i kako bi se naglasila ta indoktrinacija te ponudila alternativa
u obliku Svetog kalendara. Majanski kalendar sada izranja iz pepela
u ulozi zamjene za gregorijanski kalendar. Sveti kalendar kodifikacija
je majanskog Univerzuma svetog vremena.
to je jo gore, majanski su kalendar turistiki vodii i udbenici re
dovito pogreno prikazivali. Standardne knjige obino naglaavaju
vanost majanskih astronomskih i matematikih naprednih znanja.
To je moda istina, ali je gotovo potpuno nevano i samo po sebi nije
dovoljan razlog za ponovnu uporabu majanskog kalendara. Astro
nomska mjerenja dananjih znanstvenika mnogo su tonija: ako je
astronomija sve to Maje imaju ponuditi, ne bismo imali dovoljno
povoda za vee zanimanje. Za dananji svijet nisu vani astronom
ski aspekti majanskog kalendara, nego oni duhovni. Pravi doprinos
Maja suvremenom ovjeanstvu nalazi se u neastronomskim kalen

darima s duhovnom osnovom - tunu (razdoblju od 360 dana) i tzolkinu (razdoblju od 260 dana).
Rije tzolkin" znai "brojanje dana", a kod Maja iz Yucateca poznat
je i pod nazivom Sveti kalendar". U Gvatemali, pripadnici majanskog naroda Quiche taj kalendar nisu mijenjali 2500 godina: mar
ljivo su obraali pozornost na svaki dan - to je bila dunost po
vjeravana samo odreenim ljudima. Kroz usporedbu s datumima
na starim stelama, arheolozi su potvrdili da u tih 2500 godina nije
izgubljen niti jedan dan.
Majanski kalendar jo uvijek se koristi. U zadnja dva desetljea zani
manje za njega pojavilo se diljem svijeta, a poeo je i rad na njegovoj
rekonstrukciji i iitavanju budunosti ovjeanstva. To buenje se,
jednim dijelom, dogaa meu istraivaima koji misle da je svjeto
nazor Maja toniji od naeg suvremenog.Takoer se dogaa i meu
samim Majama, od kojih mnogi ire stara znanja na mlae narataje.
U sreditu uenja je Sveti kalendar.
BROJANJE DANA: TZOLKIN

U Svetom kalendaru dani se broje na drukiji nain od onoga u ka
lendarima iz drugih dijelova svijeta. Brojevi od 1 do 13 (slika 1.7.)
tvore trinaestodnevno brojanje - trinaest dana - ( u hrvatskom ne
postoji rije za to, ali u panjolskom da - trecena).
Slika 1.7 Brojevi od 1 do 13 u majanskom pismu. Toka predstavlja broj 1, a crta

predstavlja broj 5
Analogno tomu, svakom se danu pripisuje jedan od dvadeset razliitih

znakova: oni se uvijek broje odreenim redom, to rezultira dvade-
setodnevnim ciklusom kojeg Maje nazivaju uinal. Dva odbrojavanja,

trecena i uinal, teku zajedno, pa tako svakom danu pripada jedan
broj i jedan znak. To se obino prikazuje pomou dva zupanika, od
kojih jedan ima trinaest brojeva, a drugi dvadeset znakova - oba se
svakog dana pomaknu za jedan korak i tako se dobiva nova kombi
nacija (slika 1.8).
Budui da je svaki dan obiljeen brojem i znakom, 13 x 20 = 260
razliitih kombinacija brojeva i znakova. Prvi dan je 1 Imix, drugi 2
Ik, zatim 3 Akbal, 4 Kan, 5 Chicchan, 6 Cimi, 7 Manik, 8 Lamat, 9
Muluc, 10 Oc, 11 Chuen, 12 Eb, 13 Ben, a zatim se opet vraamo na
1 Imix, budui da opet poinje novi ciklus 13 brojeva. Svaka kom
binacija broja i znaka ponavlja se svakih 260 dana. Tablicu tih 260
kombinacija trinaestodnevnog odbrojavanja i dvadeset dnevnih
znakova (slike 1.9 i 1.10)
Slika 1.8 Model rotirajuih zupanika pokazuje kako se stvaraju razne kombi
nacije tzolkina (u ovom sluaju 1 Imix) od 20 dnevnih znakova i trinaest brojeva
Tablica tzolkina 1
Majanski dnevni znakovi
Azteki dnevni znakovi
Imix
Cipactli
Ik
Ehecatl
Akbal
Kan
Chicchan
Cimi
Calli
Cuetzpallin
Coatl
Miquiztli
Manik
Mazatl
Lamat
Tochtli
Muluc
Atl
Oc
Chuen
Eb
Ben
Ix
Men
Cib
Caban
Ktznab
Cauac
Ahau
Itzcuintli
Ozomatli
Malinalli
Acatl
Ocelotl
Cuauhtli
Cozcacuahtli
Ollin
Tecpatl
Quiahuitl
Xochitl
Slika 1.9 Tablica tzolkina pokazuje dvadeset majanskih dnevnih znakova na
lijevoj i odgovarajue azteke znakove na desnoj strani. Takoer je prikazano
trinaest brojeva s kojima se dnevni znakovi kombiniraju. Svaki dan ita se po
redoslijedu svog dnevnog broja (ili kina) u lijevom donjem kutu svakog broja ili
kao to je prikazano u Tablici tzolkina 2 (slika 1.10)
Tablica tzolkina 2
Aligator
Vjetar
No
Aligator
Vjetar
Kua
Sjeme
Guter
Zmija
Zmija
Smrt
Smrt
Jelen
Jelen
Zec
Zec
Voda
Voda
Pas
Majmun
Pas
Majmun
Cesta
Trava
Trska
Trska
Jaguar
Ocelot
Orao
Orao
Strvinar/ Sova
Strvinar
Zemlja
Kretanje
Kremen
Oluja
Svjetlo/ Gospodar
Slika l . l 0 Tablica tzolkina pokazuje dvadeset majanskih i aztekih dnevnih zna

kova s njihovim znaenjima. Prikazano je i 260 brojeva kina, koji se mogu us
porediti s Tablicom tzolkina 1 (slika 1.9)
No
Kia
Cvijet
su Mexice nazivali tonalpouhalli, a Maje Yucatec tzolkin. Maje ju i

danas smatraju Svetim kalendarom koji odraava neprekinuti proces
boanskog stvaranja.
Iako su Maje i Mexice radili razliite dnevne znakove (slika 1.9) i
drukije ih nazivali, njihovo je znaenje u osnovi jednako. Dan koji
je u Yucatanu bio 4 manik, za Mexice bi bio 4 Mazati, ali u obje bi
kulture to bio 4 Jelen. Vjerovali su da svakim danom vlada drugo
boanstvo, a u cijeloj su regiji stavovi o tome bili vrlo slini. Znaenje
tih Gospodara dana podrobnije se analizira u Dodatku B.
Zato su drevne Mexice vrijeme raunale na taj nain? Zato su i
Maje ustrajale u tome, unato pritiscima koji su ih tjerali na uporabu
gregorijanskog kalendara? Zato se taj kalendar smatra svetim? Ova
knjiga eli dati odgovore na ta pitanja. U naoj suvremenoj kulturi
vrijeme i praenje vremena nalaze se u tzv. mrtvom kutu", tako da
e ova knjiga iznenaditi mnoge. Na poetku e vjerojatno veina lju
di misliti kako nije vano po kojem sustavu brojimo dane i mjesece.
Ipak, nadam se da e itatelji kroz ovu knjigu uvidjeti kako se radi o
ogromnom utjecaju na na svjetonazor. Zapravo, rije je o formira
nju koncepta o naoj vlastitoj prirodi, tj. o tome to znai biti ljudsko
bie.
Gdje emo poeti? S brojem 13!
Trinaest neba
DUGO ODBROJAVANJE I NJEGOV POETAK
Kako bismo razumjeli Sveti kalendar i njegovo dublje znae
nje, najlake je poeti s irim pregledom kalendarskog sustava
Maja.
Dugo odbrojavanje je naziv kronologije koju su Maje klasi
nog doba koristile kako bi pratile dugoroni tijek vremena.
Datumi na gotovo svim drevnim piramidama i stelama upi
sani su u skladu s Dugim odbrojavanjem. Dugo odbrojavanje
sastoji se od trinaest baktuna, od kojih se svaki sastoji od 400
tuna (1 tun = 360 dana). Tako jedan baktun iznosi 400 x 360 =
144 000 dana, tj. 394,3 Suneve godine. Danas se veina arhe
ologa slae da je poetni datum trinaest baktuna 11. kolovoz
3114. pr. Kr. Ako tom datumu dodamo trinaest baktuna, do
lazimo do 21. prosinca 2012. poslije Krista - kraja majanskog
kalendara. Taj datum pobudio je zanimanje ljudi irom svijeta,
jer se nalazi u bliskoj budunosti i puno se nagaa o tome to
e nam taj dan donijeti.
Slika 2.1 Puni opis datuma (9.12.6.5.8 3 Lamat) iz Dugog odbrojavanja iz

klasinog doba. Na vrhu je znak koji oznaava da se radi o datumu Du
gog odbrojavanja, a ispod su razni brojevi baktuna, katuna, itd. Znak na
dnu oznaava dan u poljoprivrednom mjesecu haabu, 6 Zac
l'iijc nego to majanski kalendar ponemo koristiti u proroanske

svrhe, prvo moramo dokazati njegovu tonost u opisivanju prolosti.
I )ugo odbrojavanje od trinaest baktuna paralelno je treceni - odbroDan
br.
Vladajue azteko
boanstvo
Pripadajua
ptica
Faza
rasta
Xiuhtecuhtli,
bog vatre i vremena
plavi kolibri
sjetva
Tlaltecuhtli,
bog zemlje
zeleni kolibri
Chalchiuhtlicue
boica vode
sokol
Tonatiuh,
bog Sunca i ratnika
prepelica
Tlaoceotl,
boica ljubavi i poroaja
jastreb
Mictlantechutli,
bog smrti
sova
Cinteotl,
bog kukuruza i hrane
leptir
Tlaloc,
bog kie i rata
orao
Quetzalcoatl,
bog svjetla
purica
10
Tezcatlipoca,
bog tame
rogata sova
11
Yohualticitl,
boica raanja
grimizni makao
12
Tlahuizcalpantecuhtli,
bog prije zore
ptica Quetzal
13
Ometeotl/Omecinatl,
dvojni bog-stvoritelj
papiga
nicanje
klijanje
proliferacija
pupanje
cvjetanje
ostvarenje
Slika 2.2 Boanstva i evolucijski simboli, povezani sa svakim od trinaest dana/

Neba u treceni, koji odreuju njihove duhovne karakteristike. Svaki dan u trinaestodnevnom odbrojavanju korak je u razvojnom procesu i simbol mu je ptica.
Kako vrijeme prolazi, ptice postaju sve vee - od minijaturnog kolibria do im
pozantne papige
javanju od trinaest dana u tzolkinu. Vani zajedniki faktor kod oba

kalendara je broj trinaest, broj koji je igrao kljunu ulogu u mnogim
drevnim civilizacijama. On nije bio svet samo u sredinjem Meksiku
ve i u brojnim religijama diljem svijeta. U kranstvu, primjerice,
broj trinaest je vaan jer su Isus i apostoli tvorili skupinu od trinaest
lanova.
Budui da su Maje poele rabiti Dugo odbrojavanje (u vrijeme kada
je Quetzalcoatl, stvoritelj kalendara, poeo vladati nebom; slika 2.5)
otprilike kada je Isus okupio svojih dvanaest apostola, mogue je da
su ljudi u razliitim krajevima svijeta istovremeno shvatili koliko je
broj trinaest poseban. U cijeloj Srednjoj Americi vladalo je milje
nje da postoji trinaest Neba. Tek odnedavno smatra se da je trinaest
nesretan broj. Bez obzira na tumaenje, broj trinaest je uvijek imao
neko posebno znaenje.
Slika 2.3 Chalchiuhtlicue, azteka boica ljubavi i vladarica treeg dana trecene.
Ovdje je prikazana kako raa djecu, to se moe vidjeti kao simbolika kvaliteta
dana kojim vlada
odakle je dola ideja o trinaest Neba? Koja je njena osnova? Prvi

trag je u tome to je trinaestodnevno odbrojavanje tzolkina u dre
vnim vremenima percipirano kao odraz procesa stvaranja, razvoja
od sjemena do zrelog ploda, koji se odvija u trinaest koraka (sli
ka 2.2). Svaki korak popraen je odreenim boanstvom. Budui
tla su nam majanska imena za te bogove nepoznata, koristit emo
azteka.
U drevnom srednjoamerikom Univerzumu svetog vremena sva
kim bi danom vladao odreeni bog, simboliziran pticom s aro
bnim karakteristikama. Energija, ili boanska mo svakog boga
odgovarala je onom od Trinaest neba kojim dotini bog vlada. Srednjoameriki bogovi imaju brojne aspekte i sudjeluju u brojnim
priama; stoga, nije lako dokuiti kojeg simboliziraju pod svojom
maskom Gospodara vremena. Zainteresirani itatelj moe o aztekim bogovima i energijama koje vladaju u Trinaest neba saznati
iz drugih izvora. Od najvee je vanosti razumjeti da Trinaest neba
vlada procesom stvaranja na brojnim razinama - ne samo u tri
naest dana trecene nego i u, primjerice, trinaest baktuna Dugog
odbrojavanja. Opi dojam koji stjeemo iz slike 2.2 je da se bogovi
koji vladaju neparnim Nebima ine blaima i vie proetim en
skim principom, dok se bogovi iz parnih dana ine ratobornijima
i "mukijima". Treba naglasiti da su bogovi prvog, sedmog i trina
estog Neba smatrani jednim te istim boanstvom pod razliitim
krinkama. Xiuhtecuhtli je manifestacija boga stvoritelja na Zemlji
- pupak svijeta - dok je Ometeotl njegov aspekt u najvioj domeni.
Cinteotl, vladajui bog Sedmog neba, isti je bog, ali u ulozi boga
kukuruza. Ta tri jedna te ista boanstva dvojni su bogovi, sjedinjeni
sa svojim enskim druicama.
Jesu li ta boanstva" doista igrala ulogu u stvarnom ivotu? Suo
eni smo s vanim pitanjem: Jesu li zapravo oni nametnuli svoje
energije sustavu Trinaest neba ili se radilo o obinom praznovje
rju? Kako bismo to saznali, zanemarimo svjetonazor koji nam je
nametnut od strane kola, sveuilita, crkve i medija i istraimo
stvarnost uz pomo srednjoamerikog kalendara.
POJAVA VIIH CIVILIZACIJA

Poet emo analizom manifestacija Trinaest neba u procesu stvaranja
trinaest baktuna u Dugom odbrojavanju. U takvoj irokoj povijesnoj
perspektivi, moda emo vidjeti karakteristike koje ne bismo primije
tili u razdoblju od trinaest dana. Poetni datum Dugog odbrojavanja,
11. kolovoz 3114. pr. Kr., arheolozi smatraju mitskim" i bez pravog
znaenja. Meutim, tijekom posljednjih nekoliko desetljea, neki
istraivai zauzeli su drukiji stav. Ako majanski kalendar zamislimo
kao kalendar za cijeli planet, a ne za izoliranu kulturu, otkrit emo
nove i zanimljive stvari.
Dobro je poznato da su se u vrijeme nastanka majanskog Dugog od
brojavanja na Zemlji zbili vrlo vani dogaaji. Gornji i Donji Egipat
ujedinili su se oko 3100. pr. Kr. To je uinio kralj Menes, osniva Prve
dinastije i prvi nositelj faraonske dvostruke krune. Egipat, prva nacija
u svijetu, nastao je otprilike u vrijeme kada poinje Dugo odbrojava
nje. Otprilike u isto vrijeme, izgraene su prve vee monumentalne
graevine na Zemlji. Djoserova piramida, najstarija u Egiptu, navodno
je sagraena oko 2975. pr. Kr. Stonehenge u Engleskoj neto je stariji,
kao i sumerske piramide i veliki kompleks Newgrange u Irskoj. Poela
je uporaba metala, tj. bronce na Kreti i u Sumeru, to je oznailo izla
zak iz kamenog doba.
Slika 2.4 oserova piramida u Egiptu, jedna od najstarijih monumentalnih gra

evina svijeta (2975. pr. Kr.), u svom izvornom obliku imala je sedam katova
No, ima toga jo. Sumerani, koji su ivjeli na podruju dananjeg Ira
ka i smatraju se prvim graditeljima vie civilizacije na svijetu, poeli
su rabiti pismo nedugo prije pojave Dugog odbrojavanja, oko 3200.
pr. Kr. Poetak povijesne ere - razdoblja tijekom kojeg ovjek rabi pi
smo - podudara se s poetkom Dugog odbrojavanja. Kada je poelo
Prvo nebo Dugog odbrojavanja, 11. kolovoza 3114. pr. Kr., poela je
i ljudska povijest.
Drevni Egipani smatrali su da je ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egi
pta bio zapravo boanski in. Egipani su vrijeme raanja majanskog Dugog odbrojavanja vidjeli kao vrijeme kozmikog stvaranja
za koje su odgovorni bogovi, a to su stajalite kasnije dijelile i Maje.
Je li takvo slaganje egipatske i majanske kozmologije doista sluajno
ili postoji neki kozmiki plan koji upravlja povijesnim procesima na
Zemlji?
Kako bismo to otkrili, prvo emo se pozabaviti boanstvom koje
je vladalo na poetku Dugog odbrojavanja. Prema Hramu zapisa u
Palenqueu, Prvo nebo u Dugom odbrojavanju utvrdio je Prvi otac,
koji je potom digao Drvo svijeta i tako utvrdio etiri smjera. Prema
Mexicama (slika 2.5), bog vatre i vremena Xiuhtecuhtli, koji je imao
enski i muki aspekt, bio je vladar Prvog neba. Xiuhtecuhtli je, kao i
Prvi otac kod Maja, bog prokreacije, postojao je od poetka vremena
i donio svjetlo u tamu.
Prve civilizacije pojavile su se prije pet tisua godina posve iznena
dno, i to ve dugo zbunjuje povjesniare. No, ako smo voljni prihvati
ti postojanje kozmikog plana, ova iznenadnost uope nije neobina.
Pojavu ljudske civilizacije najbolje objanjavaju energije tog vremena
prikazane u likovima boanstava majanskog kalendara. Dakle, izne
nadnu pojavu prvih razvijenih civilizacija moemo shvatiti kao prvi
korak u evolucijskom procesu, koji se nastavio tijekom trinaest baktuna Dugog odbrojavanja. Prvo od Trinaest neba samo je zasadilo
sjeme ljudske civilizacije koja je, potom, nakon trinaest koraka uro
dila plodom, tj. dola do ostvarenja. Maje su taj proces simbolizirale
stepenicama sedmerokatnih piramida (slika 2.6), kao to je Piramida
visokog sveenika u Chichen Itzi.
Vladajue azteko
boanstvo
Nebo
br.
Nebo
poinje
Nebo
zavrava
Xiuhtecuhtli,
bog vatre i vremena
3115. pr.Kr.
2721. pr.Kr.
Tialtecuhtli,
bog zemlje
2721.pr.Kr.
2326. pr. Kr.
Chakhiuhtlicue,
boica vode
2326. pr. Kr.
1932. pr. Kr.
Tonatiuh,
bog Sunca i ratnika
1932. pr.Kr.
1538. pr.Kr.
Tlaoceotl,
1538. pr.Kr.
1144. pr.Kr.
Mictlantechutli,
bog smrti
1144. pr.Kr.
749. pr. Kr.
Cinteotl,
749. pr. Kr.
355. pr. Kr.
Tlaloc,
bog kie i rata
355. pr. Kr.
40.
Quetzalcoatl,
bog svjetla
40.
434.
Tezcatlipoca,
bog tame
10
434.
829.
Yohualticitl,
boica raanja
11
829.
1223.
bog prije zore
12
1223.
1617.
Ometeotl/Omecinatl,
13
1617.
2011.
Slika 2.5 Vladajua boanstva Trinaest neba Velikog ciklusa i njihovo (ispravlje
no) trajanje po gregorijanskom kalendaru
Slika 2.6 Prolazak kroz Trinaest neba, simboliziran uspinjanjem i silaskom po sedmerokatnoj piramidi
Uzmemo li u obzir pojavu prve razvijene civilizacije, treba spome

nuti da je taj razvoj imao i negativne aspekte, koji e biti osobito
vani u opisivanju sadanjeg puta ovjeanstva prema prosvjetljenju. Izum pisma i gradnja piramida obino se smatraju napretkom,
ali te pojave takoer pokazuju kako su ljudi nakon izuma Dugog
odbrojavanja prestali ivjeti u sadanjosti. Pismo nastaje u drutvu
koje napreduje tolikom brzinom da je potrebno sauvati informa
cije. U Egiptu su piramide graene ne bi li se faraonima osigurala
besmrtnost: takve brige ne mue besmrtnu kulturu. Moda su ljudi
kamenog doba, za razliku od Egipana, doista ivjeli u sadanjosti.
Osim toga, pojava boanskih vladara i klasnog sustava drutva go
vori nam da su ljudi poeli razmiljati na hijerarhijski, procjenjivaki i prosuivaki nain. Sustav u kojem je jedna osoba vladala
svim ostalima zamijenio je prijanja, vjerojatno matrijarhalna dru
tva jednakopravnih pojedinaca. Uporaba metalnog oruja i prvi
organizirani ratovi oznaili su pojavu mentaliteta kojim dominira
sukob, a koji jo uvijek prevladava. Poetak majanskog Dugog od
brojavanja znai da se doista dogodio ovjekov pad, spominjan u
mnogim tradicijama. idovski kalendar poinje neto ranije, 3761.
pr. Kr., a oznaen je izgonom iz rajskog vrta. No to ako je rajski

vrt zapravo predstavljao razinu jedinstvene svijesti, a drvo spoznaje
dobra i zla Drvo svijeta iz majanske mitologije? No, o tome emo
kasnije.
Ako je gledite o utvrenoj poveznici kreativne energije Prvog
neba s poetka Dugog odbrojavanja i pojave prve civilizacije to
no, Maje su onda zacijelo, zbog svoje kronologije o tom procesu,
znali vie od ostatka svijeta o vremenu i proroanstvu. U drevnoj
Srednjoj Americi zanimanje za vrijeme veinom je bilo povezano
s proricanjem budunosti, a Dugo odbrojavanje zapravo predsta
vlja poetak kozmikog ciklusa stvaranja, iz ega se mogu naslutiti
budui dogaaji. Ako ta kronologija sadri podatke o ljudskoj kre
ativnosti u drugim dijelovima svijeta, svakako moemo rei kako
se radi o globalnom kalendaru koji se tie sviju nas. Ba zato ljude
diljem svijeta danas intuitivno privlai majanski kalendar. Taj nam
kalendar moe neto rei o razvoju ivota na Zemlji, a to nam je
znanje danas nuno.
POVIJEST PISANE KOMUNIKACIJE

Kako bismo bolje razumjeli duhovne energije majanskog kalendara,
moramo istraiti njihove manifestacije u ljudskoj povijesti. Predvi
anja majanskog kalendara postaju relevantna samo ako smo sigurni
da on doista i opisuje veliki kozmiki plan, oblikuje nau svijest i
upravlja naom kreativnou.
Dosad smo potvrdili jedino aspekt vladavina sjetve nad Prvim ne
bom Dugog odbrojavanja. Kakvi su rezultati sljedeih dvanaest Neba
tog ciklusa? Kako bismo to otkrili, prvo moramo ispitati vremenska
razdoblja - baktune od 394 godine - tijekom kojih su vladale pojedi
ne energije u Dugom odbrojavanju. (Iz razloga djelomino objanje
nih u sedmom poglavlju, majanski izvorni oblik je malo izmijenjen;
ispravljeni ciklus emo od sada zvati Veliki ciklus). Savjetovao bih
vam da ponovno pogledate sliku 2.5 i vremena trajanja pojedinih
Neba, pokuavajui se sjetiti vanih dogaaja koji se priblino po
dudaraju s poecima vladavine novih boanstava. Ako je majanski
Nebo/
f a z a rasta
Vladajue azteko
boanstvo
Vremensko
razdoblje
Razvoj
Nebo 1
sjetva
Xiuhtecuhtli,
bog vatre i vremena
3115. - 2 7 2 1 . pr. Kr.
Prvi sumerski logogrami na glinenim

ploicama (3200. pr. Kr.); egipatski
hijeroglifi (3100. pr. Kr.)
Nebo 3
nicanje
Chalchiuhtlicue,
boica vode
2326.-1932.
pr. Kr.
Postupan razvoj mezopotamskog

klinastog pisma
Nebo 5
klijanje
Tlaoceotl,
1538.-1144. pr. Kr.
Pisanje suglasnika u rijei alfabetom u

Kanaanu (1600. pr. Kr.); kinesko pismo u
dinastiji Shang (1538. pr. Kr.)
Nebo 7
proliferacija
Cinteotl,
749. - 355. pr. Kr.
Potpuno pisanje alfabetom u Grkoj i

Etruriji (750. pr. Kr.)
Nebo 9
pupanje
Quetzalcoatl,
bog svjetla
40. - 434.
Papyrus codices u Rimu (70.); papir

izumljen u Kini (105.);
majansko pismo (250.)
Nebo 11
cvjetanje
Yohualticitl,
boica raanja
829.-1223.
Prva knjiga, Dijamantna sutra", tiskana u

Kini (868.)
Nebo 13
ostvarenje
Ometeotl/Omecinatl,
1617.-2011.
Prve dnevne novine u Nizozemskoj

(1618.); prva nacionalna potanska
sluba u Danskoj (1624.)
Slika 2.7 Koraci u razvoju pisane komunikacije neparnih Neba Velikog ciklusa
kalendar doista proroki, moemo na smjeni baktuna oekivati veli

ke promjene u duhovnoj energiji. Naravno, trebamo otkriti postoje li
veze izmeu pojedinih razdoblja i boanstava koja njima vladaju.
to god da je itatelj zamijetio (a bilo bi dobro to zapisati), nasta
vit emo s razvojem pisma tijekom Velikog ciklusa. Povijest pisma
nije proizvoljan izbor. Maje su pismo smatrali darom bogova, pa je
stoga pametno istraiti povezanost pojedinih boanstava i baktuna,
tijekom kojih se pismo razvijalo. Pismo se uvijek smatra simbolom
ljudske civilizacije; bez njega je teko zamisliti sloena, raznolika
drutva. Takoer, vrijedi istaknuti da, budui da se radi o intelektu
alnoj aktivnosti, pisanje najvie okupira lijevu polutku mozga. U
prouavanju razvoja pisma ograniit emo se na neparna Neba, ija
vladajua boanstva, sudei po njihovim imenima i osobinama, daju
energije koje sjemenu pomau u rastu. Na slici 2.7 vrlo je jasno da su
se najvaniji koraci u razvoju pisane komunikacije dogodili tijekom
neparnih Neba.
Koraci u evoluciji pisma primjer su novog (a zapravo drevnog!) po
gleda na ljudsku povijest, u kojoj se samo na vrlo povrnoj razini
pojave izuma pisma shvaaju kao sluajna otkria pojedinih genija.

Zapravo, mnoge inovacije u pismu odraz su duhovnih energija koje
potiu kreativnost. Korak po korak, energije (ili boanstva) sedam
neparnih neba podravale su kreativnost i razvoj ovjeka u odree
nom smjeru.
Globalni razvoj pisma, pokrenut neparnim Nebima, govori nam kako
je Dugo odbrojavanje kalendar za cijeli planet, jer se promjene ener
gije dogaaju na globalnoj razini. Napretci u pismu dogodili su se na
razliitim mjestima - prvo u Egiptu i Sumeru, zatim u Kini i potom, u
zavrnom razdoblju, u sjevernoj i sjeverozapadnoj Europi. Civilizacij
sku evoluciju od sjemena do ploda, uz pomo Trinaest neba, moemo
pratiti u globalnom kontekstu.
Na slici 2.7. takoer moemo vidjeti kako je kozmiko stvaranje za
pravo cikline prirode, tj. postoji ciklus ljudske kreativnosti. Oko po
etaka nepranih Neba pojavili su se vani pronalasci u razvoju pisane
komunikacije. Izgleda da su parna Neba razdoblja kada povijest sta
gnira. Aktivnost i inovativnost tijekom neparnih Neba izmjenjuje se sa
stankama na nain koji podsjea na oscilaciju. Ta je oscilacija zapravo
ista tema smrti i ponovnog roenja, koja se tako esto pojavljuje u srednjoamerikim mitovima. Trinaest neba Velikog ciklusa predstavlja
cikliko valno gibanje povijesti.
Rije cikliko" ne treba shvatiti u uskom smislu. Valno gibanje povije
sti nije cikliko u smislu konstantnog ponavljanja identinih krugova
(kao kod astronomskih i fizikalnih ciklusa). Majanski kalendar opisuje
razvojni, a ne strogo cikliki proces, stoga povijest nalikuje evolucij
skoj spirali, na kojoj se nalaze povoljne okolnosti za odreena zbivanja
u odreenim tokama ciklusa - primjerice, na poetku neparnih Neba
rezultati tih ciklikih navala kreativnosti nikada nisu jednaki: pona
vljanje identinih ciklusa ne rezultira evolucijom. Povijest je proces
koji proizlazi iz postupnog povienja razine svijesti, a njima posebno
pogoduju kozmike energije sedam neparnih Neba. Proroka znanost
o vremenu pretkolumbovske Amerike i majanski kalendar razvijeni su
kako bi opisali i razumjeli tu evoluciju svijesti.
DNEVNA REZONANCA S KOZMIKIM FREKVENCIJAMA

Uzmite odbrojavanje od trinaest dana, koje se u Svetom kalendaru od
260 dana ponavlja 20 puta, i pokuajte pojmiti kako je ono zapravo
samo saeta verzija valnog gibanja koje stvara est parnih i sedam ne
parnih Neba puno duljeg Velikog ciklusa. Tzolkin je, dakle, samo neka
vrsta mikroskopskog odraza promjena energija koje vladaju dugoro
nom spiralnom evolucijom ljudske povijesti. To, pak, objanjava zato
svaki dan ima svoju duhovnu energiju i zato su neki dani pogodniji
za kreativne aktivnosti. Kao to se moe vidjeti u Dodatku B, Maje su
upravo tako shvaale Sveti kalendar.
Ta analogija takoer vrijedi za glazbu. Razdoblje od trinaest dana (trecena) moe se shvatiti kao ton ija je frekvencija 144 000 puta via od
osnovnog tona Velikog ciklusa (jer u cijelom Velikom ciklusu postoji
144 000 trinaestodnevnih ciklusa). Energetske promjene obinog trinaestodnevnog ciklusa onda su jednako stvarne, ali slabije od onih u
Velikom ciklusu. One su mali valii na oceanu evolucijske promjene.
Kao to postoje visokofrekventni zvukovi, koje ne moemo svi uti,
postoje i vremenski ciklusi tako visokih frekvencija da ih veina ljudi
ne primjeuje. Trinaestodnevni ciklus, integralni dio Svetog kalendara
(20 x 13 dana), takav je visokofrekventni evolucijski ciklus: Maje su ga
bile svjesne, a njime se koriste oni koji se ele reintegrirati u kozmike
procese. No kako to moemo ponovno postii? Zbog ivota u drutvu
koje ne potie percipiranje boanskog tijeka vremena, naa su osjetila
veim dijelom otupjela. Tu otupjelost pojaava dominacija kalenda
ra s fizikalnom, tj. astronomskom osnovom. Kako se onda moemo
uskladiti s tijekom kozmikih energija koje su potpomagale ljudsku
evoluciju?
Logino je slijediti drevni ciklus tzolkina kao svakodnevni kalendar, a
zatim ga uskladiti s kalendarom tuna kozmikih valnih gibanja. Na taj
emo se nain uskladiti s boanskim stvaranjem i poeti sudjelovati u
njegovom razvoju.
TUN: NOSITELJ PROROANSKOG VREMENA

Moda se nefizika priroda prorokih ciklusa ini neobinom. No, zar
se naa raspoloenja ne mijenjaju s obzirom na godinja doba? Zar na
nas ne utjee pun Mjesec? Za nas koji ivimo na veim nadmorskim
visinama, gotovo je bioloka potreba proslaviti solsticije i ekvinocije.
Ipak, godinja doba razliito utjeu na ljude u svijetu. Kada je na sjever
noj polutki proljee, na junoj poinje jesen, a na ekvatoru ne moemo
govoriti o postojanju godinjih doba. Bez obzira na raspodjelu, smjena
godinjih doba nema sinkronizirani utjecaj na globalne mijene u bio
sferi. Istina je da Mjeseev ciklus od 29.5 dana utjee na sve (vjerojatno
jer je to trajanje enskog ciklusa u kulturama koje ive bez umjetnog
svjetla i hormona). Vano je napomenuti da neprekidno ponavljanje
jednakih astronomskih ciklusa ne moe objasniti evoluciju svijesti. U
sljedeem emo poglavlju vidjeti kako je evolucija svijesti izravno po
vezana s otkucajima srca Majke Zemlje, a i u tome e nam pomoi
majanski kalendar. Ti otkucaji srca dolaze iz nutrine naega planeta,
a ne iz nekog vanjskog izvora. Astronomski ciklusi mogu predstavljati
samo neprekidno ponavljanje ciklusa ivota i smrti. Bez obzira na to,
vidjet emo da oni nisu povezani s boanskim planom, koji pomae
ovjeanstvu u evoluiranju na viu razinu svijesti.
Neki drevni narodi, u razliitim dijelovima svijeta, imali su sline sta
vove o prorokim razdobljima. I Egipani i Maje su, iz razliitih per
spektiva, vrijeme s poetka Velikog ciklusa smatrali kljunim za ko
zmiki plan stvaranja. Je li izmeu njihovih kalendara bilo slinosti?
Jest, iako je jedan nastao oko tri tisue godina kasnije: drevni Egipani
su slijedili kalendar od 360 dana, kojima je dodano pet dana kada su
se rodili bogovi". Tijekom tih dana ljudi nisu smjeli pokazivati nikakve
osjeaje. Slino tome, Maje i Mexice slijedili su poljoprivredni kalen
dar po imenu haab, koji se sastojao od 360 dana i pet dodatnih dana,
tijekom kojih su se bogovi odmarali". Ljudi su se pribojavali tih pet
dana jer tada nisu mogli raunati na potporu bogova: izvoene su ce
remonije kako bi se svi pripremili za njihov povratak. Tako se ini da
su i Egipani i Srednjoamerikanci eljeli izraziti da je tun od 360 dana
vie boanski od fizike, poljoprivredne godine od 365 dana.
Slika 2.8 Kralj-aman 18 Zec (s

glavnog trga u Copanu u Hondu
rasu) posveuje novi tun. Taj je
kralj podigao nekoliko takvih ka
menih skulptura kako bi oznaio
poetak novih prorokih vremen
skih razdoblja
Zapravo, kod kalendara koji su se rabili u duhovne i vjerske svrhe,

razdoblje od 360 dana bilo je pravilo, a ne iznimka. Uporaba takve
godine u duhovne svrhe bila je uobiajena i u drevnoj Indiji, Peruu,
Skandinaviji, Izraelu i Rimu. Kinezi su rabili vjerski kalendar, koji se
temeljio na razdoblju od 360 dana, usporedo s civilnim kalendarom
od 365 dana. U toj razlici izmeu vjerske i svjetovne godine vidimo
paralelu s Majama i Mexicama, koji su vjerovali da su tijekom pet
dana u godini bogovi odsutni.
Tako dolazimo do zakljuka da je godina od 365 dana fiziki ciklus
Zemlje, a ciklus od 360 dana je duhovni ciklus Svetog vremena. Iako
je duhovno znaenje tuna u suvremenom svijetu uvelike izgubljeno,
o njemu moemo mnogo nauiti iz istraivanja odnosa majanskog
kalendarskog sustava i ljudske povijesti. Vrlo je vano imati na umu
da u proroanskom kontekstu majanskog Dugog odbrojavanja je
dan tun uvijek slijedi drugi bez prijelaznog razdoblja od pet dana.
Za proroanstva trebamo slijediti kalendar koji se temelji samo na

duhovnim ciklusima stvaranja i nije prilagoen fizikim karakteri
stikama naeg planeta. Ako se proroanstvo temelji na duhovnoj re
alnosti, ono mora biti povezano s kalendarom koji je i opisuje.
Postoji jo puno dokaza da je razdoblje od 360 dana, tj. tun (to znai
kamen", budui da se poetak novog tuna obiljeavao pomicanjem
kamena ili dizanjem stele) Majama znaio razdoblje proroanstva.
Znamo da su se u vrijeme panjolskih osvajanja majanski sveenici
okupljali na poetku novog tuna, a ne nove godine od 365 dana, i
tada su govorili o proroanstvima utemeljenim na prouavanju ka
lendara. U nekolicini preivjelih prorokih knjiga Chilam Balama,
majanska su se proroanstva beziznimno odnosila na tune ili katune
(dvadeset tuna ili 19,7 godina).
Budui da je zanimanje Maja za vrijeme uglavnom bilo fokusirano
na razumijevanje mijena kozmikih energija i njihovog utjecaja na
ovjeka i univerzum openito, koritenje vremenskih razdoblja te
meljenih na tunu bilo je posve logino. Tun je postao osnovnom je
dinicom majanskih proroanskih kalendara, a istu ulogu igra i u Du
gom odbrojavanju. Ako danas elimo usvojiti svjetonazor u kojem
je svijest vanija od materije, moramo biljeenje vremena temeljiti
na duhovnoj i nevidljivoj realnosti. Razumijevanje razlike izmeu
razdoblja od 360 i 365 dana prvi je korak u povratku drevne proro
anske znanosti o vremenu.
Kozmologija Drveta svijeta

ETIRI GLAVNA SMJERA
Ako je povijest cikliko valno gibanje ljudske kreativnosti,
kako se ti valovi stvaraju? Kako bismo to shvatili, trebamo
prouavati kozmologiju Drveta svijeta, koja je dominirala Sre
dnjom Amerikom prije dolaska Europljana. Kada su panjolci
1517. godine prvi put doli u zemlju Maja, susreli su se s veli
kim obojenim krievima u majanskim hramovima. Na otoku
Slika 3.1 Drvo svijeta Maja u sreditu etiri smjera. Pretkolumbovske ci

vilizacije obino stranama svijeta pripisuju razliite duhovne karakteristi
ke. Kod Maja, etiri smjera simboliziraju pripadajua boanstva po imenu
Bacab, kao to je prikazano na ovoj ilustraciji
Cozumel, na primjer, u dvoritu oko piramide nalazio se tri metra

visok vapnenaki kri. panjolci su saznali da ti krievi predstavljaju
Drvo svijeta i zato su bili obojeni u zeleno (kao to su danas i kran
ski krievi u toj regiji). Prema Majama, Drvo svijeta (slika 3.1.) stva
ra i odrava etiri smjera svijeta. Nakon dolaska panjolaca, Drvo
svijeta spojeno je s katolikim kriem, ali u vjerovanjima Maja taj
novi kranski kri jo uvijek nosi puno svog drevnog znaenja kao
centar kozmosa.
Vjerovanje da svijet ima etiri smjera i etiri kuta dijele sve pretkolumbovske civilizacije, a izraeno je, primjerice, u poznatoj in
dijanskoj ceremoniji Medicine Wheel. etiri smjera povezana su s
razliitim energijama i bojama koje im daju razliite karakteristike.
etiri smjera povezana su sa sreditem svijeta, kojeg Maje nazivaju
Yaxkin. Na prvi je pogled sve to vrlo slino standardnom europskom
vjerovanju, ali znaenja pripisana tim smjerovima posve su razliita
od dananjih. Indijanci vjeruju da etiri smjera utjelovljuju duhovne
kvalitete, iji utjecaj na ljudski ivot ovisi o vladajuem vremensko ci
klusu. Duhovni vjetrovi koje etiri smjera stvaraju i koji dominiraju
razliitim vremenskim ciklusima sama su bit majanske kozmologije,
dok su, po tipinom europskom stajalitu, ti vjetrovi samo pasivni
koordinatni sustav koji se primjenjuje na Zemlju.
Ipak, organizacija svijeta prema etiri smjera moe svima nama zvu
ati posve prirodno. Veina nas uvida vane mentalne i duhovne
razlike izmeu Istoka i Zapada. Istokom su dominirale kolektivne
strukture i meditativne tendencije, dok je Zapad bio ekstrovertan,
individualistiki i aktivan. Zato postoje te razlike? Gdje je crta koja
razdvaja Istok od Zapada? Gdje se nalazi zemljopisni centar plane
tarnog Medicine Wheela?.
Preliminarna pretpostavka o podjeli Istoka i Zapada crtu razdvaja
nja smjeta na 12 stupnjeva istono, kroza srednju Europu i srednju
Afriku, od najzapadnijeg vrha Aljaske do najistonijeg dijela Sibira.
No, budui da nas zanima duhovna geografija, postojanje takve hi
potetske crte moramo potvrditi na drukiji nain. Posluit emo se
majanskim kalendarom i prouiti smjerove u kojima su puhali vje
trovi duhovnosti dok su se mijenjale energije Trinaest neba Velikog
ciklusa. Zatim moemo odrediti povijesne dogaaje iz vremena iz

mjene baktuna i povezati ih s hipotetskom crtom koja prolazi kroz
12 istono.
VJETROVI POVIJESTI
Kao to smo prije spomenuli, prve patrijarhalne civilizacije s pi
smom, vladarima, velikim graevinama i religijskim vjerovanjima
u boga stvoritelja pojavile su se na poetku Velikog ciklusa. To se
dogodilo u regiji Plodnog polumjeseca", koja se prostirala od Egi
pta, preko Sirije i Izraela, do Mezopotamije. U prvoj polovici Velikog
ciklusa to je podruje prednjailo u civilizacijskom razvoju.
Tek na poetku Sedmog od Trinaest neba Velikog ciklusa (u 749. pr.
Kr.) pojavila se nova civilizacija na 12 istono. Znak civilizacijskog
buenja, potaknutog Sedmim nebom, etruanski je izum pisma u
sjevernoj Italiji (vidi sliku 2.7.). Otprilike u isto vrijeme, uspostavlje
ne su prve vrste naseobine na Palatinu, to se odraava u mitskoj
godini osnivanja Rima, 753. pr. Kr. Meu Mexicama se ponekad
tvrdi da Sedmim nebom vlada Tonacatecuhtli /Tonalaciuatl, muko/
ensko dvojno boanstvo koje ljudima daje namirnice za ivot, a po
nekad se vladarom tog Neba naziva Cinteotl, bog kukuruza i hrane.
Slika 3.2 Europa tijekom poetnog katuna

(749. - 729. pr. Kr.) Sedmog neba Velikog ci
klusa ukljuuje pojavu Etrurije kao povijesne
kulture i mitsko osnivanje Rima (753. pr. Kr.)
Nakon uspostavljanja povijesne kulture na toj crti, mogue je pra

titi s njom povezane povijesne vjetrove na smjeni baktuna. Sljedee
Nebo poelo je 355. pr. Kr. s pojavom perzijskog kralja Artakserksa
III., koji je krenuo na zapad u osvajanje Egipta, Male Azije i Atene
(slika 3.3.). Gibanje s istoka prema crti oznailo je poetak Osmog

neba.
U vrijeme sljedee smjene, na poetku Devetog neba 40. godine (sli
ka 3.4.), novim Rimskim Carstvom dominirala je imperijalistika
politika koja je, tijekom sljedeeg razdoblja od dvadeset tuna, dovela
do osvajanja Engleske, Walesa, Maroka, Alira i Bugarske. To se i
renje dogodilo u vrijeme misionarskih putovanja sv. Pavla u Malu
Aziju i Grku. Prema Mexicama, tim Nebom vladao je Quetzalcoatl,
bog svjetla.
Slika 3.3 Europa tijekom poetnog katu

na (355. - 335. pr. Kr.) Osmog neba Velikog
ciklusa ukljuuje vojne pohode perzijskog
kralja Artakserksa III., to predstavlja pomak
prema 12 istono

(40. - 60.) ukljuuje irenje Rimskog Carstva
i osvajanje Engleske, Walesa, Maroka, Alira i
Bugarske. Gibanje se udaljava od 12 istono
Godine 434. poelo je Deseto nebo (slika 3.5.). Iste je godine Ati
la postao voom Huna, nomadskog naroda iz srednje Azije. Meu
suvremenicima nije mu bilo ravnog. Kada je zapoeo novi baktun,
on je poeo s istoka napadati srednju Europu i potaknuo germanska
plemena na ruenje Rima, to je, s poetkom novog Neba, dovelo do
propasti Zapadnog Rimskog Carstva. Moda ve sumnjamo u utjecaj
energija Trinaest neba na uspone i padove velikih civilizacija. Razdo-
blje koje je u Europi uslijedilo nakon napada Huna poznato je kao

mrano doba", budui da u sljedeih nekoliko stoljea nije postojala
nikakva razvijenija civilizacija. Tim Nebom vladao je Tezcatlipoca,
bog tame.
Europa se iz mranog doba" probudila tek na poetku devetog sto
ljea kada su se, nekoliko godina nakon poetka jedanaestog Neba,
poeli stvarati zameci suvremenih nacija Francuske i Njemake. Vla
davina tog Neba dovela je do selidbe civilizacijskog razvoja na sjever,
to je rezultiralo oivljavanjem nekad pasivnog dijela svijeta - Skan
dinavije. To je vano za praenje gibanja s obzirom na crtu koja dijeli
Istok i Zapad. S tim su nebom poela i putovanja Vikinga (slika 3.6.).
Nakon to su tisuama godina mirno ivjeli na svojoj zemlji, Skandinavci su krenuli na smjela putovanja koja su ih, na kraju, odvela do
Grenlanda i Amerike. Preci dananjih Norveana i Danaca pljakali
su britanske otoke, a danski je kralj Knud osvojio Englesku.
Slika 3.5 Europa je tijekom poetnog katuna

(434. - 454.) Desetog neba Velikog ciklusa
doivjela najezdu Huna pod Atilinim zapovje
dnitvom i propast Zapadnog Rimskog Car
stva. Gibanje se tijekom ovog parnog Neba
odvija s istoka do crte na 12 istono

(829. - 849.) Jedanaestog neba Velikog ci
klusa doivljava napade Vikinga, koji se ire
prema istoku i zapadu. Gibanje se odmie
od crte na 12 istono
U drugom su smjeru vedski Vikinzi prodrli u ruski sustav rijeka, a

839. godine doli do Bizanta. Tradicionalna povijest nikada nije mo-
gla objasniti razloge za iznenadne napade Vikinga. Majanska kronolo

gija nudi novi pogled na taj fenomen, jer su napadi poeli s poetkom
vladavine neparnog Neba. Tako su, na poetku Jedanaestog neba, vje
trovi povijesti ljude otjerali s crte koja dijeli Istok i Zapad.
Buenje na sjeveru dogodilo se istovremeno s propasti klasinih Maja
u Chiapasu i Gvatemali, to je jo jedan primjer nestajanja civilizacije
na smjeni baktuna. Taj slavni nestanak" Maja se, ba kao i pad Rim
skog Carstva, dogodio na smjeni Neba. Klasina je majanska kultura
nestala jer joj vjetrovi povijesti vie nisu ili u prilog. Na poetku no
vog Neba, granica ljudske povijesti zamjetno se pomaknula na sjever,
i u Europi i u Srednjoj Americi. U vremenskoj kozmologiji Mexica,
Yohualticitl, boica roenja, vladala je jedanaestim Nebom, a u Euro
pi je svakako dolo do preporaanja. I za Maje oko Chichen Itze, na
sjevernom poluotoku Yucatan, i za Tolteke iz Tule to je bilo razdoblje
preporaanja, to je bilo vidljivo iz dominantnog tovanja Quetzalcoatla, boga svjetlosti.
Gibanje, koje je iz perspektive tradicionalne povijesti jo tee razumjeti
od iznenadnih napada Vikinga i nestanka Maja, mongolska je domi
nacija tijekom sljedeeg Neba. Na poetku Dvanaestog neba su Mon
goli, donedavno malobrojni pastiri iz pustinje Gobi, doli do istone
Europe, nakon to su pokorili cijelu Aziju i Kinu. Te su se horde na
stavile iriti sve dok nisu dole do 12 istono (slika 3.7.). Tim parnim
Nebom, koje je poelo s gibanjem od istoka prema sredini, vladao je
Tlahuizcalpantecuhtli, bog koji vlada prije zore.

(1223. - 1243.) Dvanaestog neba Velikog ci
klusa. Mongolska najezda dolazi iz sredinje
Azije do Europe
Ovdje trebamo razmotriti nekoliko stvari.

Prvo, u ovoj se analizi sluimo kronologijom Velikog ciklusa koja se
temelji na tunu - boanskoj godini od 360 dana. Na smjeni baktu

na gibanja su u Europu dola s istoka. Iste je godine poelo Deseto
nebo, a Atila je postao vladarom Huna; godine 1223., kada je poelo
Dvanaesto nebo, Mongoli su doli do istog podruja istone Euro
pe. Da smo koristili kalendar utemeljen na fizikoj godini, navedeni
se dogaaji ne bi uklopili u obrazac. Vjetrovi povijesti koju stvaraju
boanstva etiri smjera slijede kronologiju koja se temelji na baktunima.
Osim toga, trebamo uzeti u obzir veliinu tih migracija. Carstvo
Dingis-kana i njegovih nasljednika s poetka Dvanaestog neba osta
vilo je stoljetni trag u Aziji i Rusiji. Godine 1995. New York Times
proglasio je Dingis-kana ovjekom prolog tisuljea, vjerojatno ne
zbog dobrog ponaanja, nego zbog traga kojeg je ostavio u povijesti.
Mongoli su stvorili ujedinjeni euroazijski kontinent, to je omogui
lo dolazak mnogoega iz Azije u Europu: baruta, kompasa, tiskarstva
i - kuge. Ta gibanja, koja se podudaraju sa smjenama baktuna, nisu
nevani dogaaji kojima se sluim kako bih dokazao teoriju. Mon
goli su stvorili najvee carstvo u ljudskoj povijesti, a gibanja koja su
se dogaala na poecima drugih baktuna imala su jednako velike
uinke.
I, na kraju, dolazimo do vladavine Trinaestog neba (slika 3.8). Tim
Nebom vlada Ometeotl/Omecinatl, najvii stvoritelj dvojne prirode
- i muke i enske, yin i yang; Mexice su ga takoer zvali bog i bo
ica dvojnosti" (slika 3.9).
U srednjoj Europi, po crti na 12 istono, poetak ovog Neba 1618.
godine obiljeen je Tridesetogodinjim ratom katolika i protestanata,
nakon kojeg je protestantizam prevladao u sjeverozapadnoj Europi.
Na sjeveru je vedska privremeno postala vana europska sila, nakon
to je 1617. godine osvojila rusku obalu Baltika i pripojila dananju
Latviju i dijelove Pruske. Kolonije u Americi irile su se na zapad pa
je tako Trinaesto nebo poelo s gibanjima koja su se udaljavala od
12 istono. Zbog intervencija vedske i Francuske u drugoj polovici
Tridesetogodinjeg rata i borbe Nizozemaca za neovisnost od pa
njolske, Sveto Njemako Rimsko Carstvo - koje je uveo papa i koje je
vladalo Europom u prethodna dva baktuna - izgubilo je svoju mo.
Na razini svijesti, stvorio se prostor za izraavanje novog, suvreme

nijeg mentaliteta.

(1617. - 1637.) Trinaestog neba Velikog ci
klusa ukljuuje irenje vedske i intervenci
ju nordijskih zemalja u Tridesetogodinjem
ratu
Slika 3.9 Stvoriteljski par Ometeotl i Omecinatl, bog i boica dvojnosti, vladari
Trinaestog neba.To dvojno boanstvo simbolizira polaritet yina i yanga, koji se u
ovom Nebu utvruje.
Dosadanje predstavljanje bilo je fokusirano na Europu, pa bi se sto

ga mogao stei pogrean dojam da se majanski kalendar ne odnosi i
na druge dijelove svijeta. Postoji nekoliko razloga zbog kojih sam se
ograniio na Europu. Prvi je prostor. Drugi je dokazivanje postojanja
crte koja planet dijeli na pola i koja je dio Drveta svijeta, zbog ega su
promjene energija majanskog kalendara na tom podruju osobito ja
sno vidljive. Tree, budui da se majanski kalendar na tim podruji
ma nije rabio, svakako se ne radi o nekakvom obliku sugestije, nego
o objektivnim rezultatima vjetrova koje stvara Drvo svijeta.
Ako napravimo saetak svih gibanja na smjenama baktuna Velikog
ciklusa, dolazimo do vrlo jasnog obrasca vjetrova povijesti, prikaza
nog na slici 3.10. Moemo vidjeti kako neparna Neba favoriziraju gi
banja koja se od 12 istono kreu prema istoku i zapadu, dok parna
Neba favoriziraju gibanja prema toj zemljopisnoj duini.
Tako smo potvrdili srednjoameriku predodbu o Nebima, ija bo
anstva vladaju vjetrovima koji slijede etiri smjera. Iz snanih mi
gracijskih tendencija sa slike 3.10 moemo zakljuiti kako se ini da
razliite vrste energija dominiraju parnim i neparnim Nebima.
Nebo
br.
Vremensko
razdoblje
Gibanja od sredinje linije

na 12 istono
749. - 729. pr. Kr.
Naseljavanje Rima
355.-335. pr.Kr.
40. - 60.
10
434. - 454.
11
829. - 849.
12
1223.-1243.
13
1617.-1637.
Gibanja
s istoka
Perzijanci idu na zapad

irenje Rimskoga Carstva
Huni idu na zapad
Vikinki pohodi
Pohodi Mongola
vedska
Slika 3.10 Snana migracijska gibanja od crte i prema crti na 12 istono na

poetku svakog od kasnijih Neba Velikog ciklusa
Osim vjetrova, inilo se da se povijest sa svakim novim Nebom kre

e prema sjeveru. Centar civilizacijskog razvoja je s junih lokacija,
kao to su Egipat, Sumer i Kreta, migrirao na sjever - u Grku i Rim
- tijekom Sedmog i Devetog neba, a zatim, tijekom Jedanaestog, u
Njemaku. Danska je postala vana sila tijekom Jedanaestog neba,

dok se isto dogodilo vedskoj na poetku Trinaestog neba. To gi
banje prema sjeveru svoje je paralele imalo diljem svijeta. U obje su
se Amerike inovativne civilizacije, tijekom Devetog i Desetog neba,
preselile iz Chiapasa i Gvatemale i naselile Yucatan tijekom Jedanae
stog. Potom su otile u Meksiko, tijekom Dvanaestog neba, a na kraju
u Sjevernu Ameriku tijekom Trinaestog.
Te tendencije moemo objasniti pretpostavimo li da Zemlja stvara
krianje nevidljivih polja svijesti im zapone vladavina neparnog
Neba. Taj Nevidljivi kri izraz je Drveta svijeta. Prema Majama, Prvi
otac digao je Drvo svijeta i tako je dolo do etiri smjera na poetku
prvog neparnog Neba Velikog ciklusa. Budui da nevidljivo Drvo
svijeta stvara snana migracijska gibanja u Velikom ciklusu, logino
je to su Maje dizanje, tj. aktivaciju Drveta svijeta opisivale kao klju
ni poetni dogaaj stvaranja.
Drvo svijeta odrava polaritet yina i yanga, koji dovodi do kreativne
napetosti na linijama po kojima oscilira, to uzorokuje gibanja u ra
znim zemljopisnim smjerovima. Grane Drveta svijeta tako stvaraju
vjetrove", to je posve u skladu sa srednjoamerikom mitologijom.
Tijekom neparnih Neba, stvaraju se gibanja prema sjeveru i jugu te
prema istoku i zapadu. Kada taj kri na poetku parnih Neba nesta
ne, gibanja se kreu prema 12 istono.
Iz tog istraivanja zakljuujemo da kraci kria prolaze kroz 12 isto
no i ekvator. Crta koja planet dijeli na istonu i zapadnu hemisferu
prolazi kroz Rim i Kopenhagen, dok crta koja planet dijeli na sjever
nu i junu hemisferu prolazi kroz ekvator. Ako prihvatimo tu postav
ku, moramo zakljuiti da se sredite Drveta svijeta nalazi u sredinjoj
Africi, u dananjem Gabonu.
Tako otkrivamo da je Ometeotl/Omecinatl bio poznat pod imenom
dvojni bog", jer je za njegove vladavine svijet bio podijeljen na dvije
polovice: zapad i istok, kojima su vladali yang (svjetlo) i yin (tama).
Drevni srednjoameriki svjetonazor puno je jasniji od suvremenog
zapadnjakog. Za nae razumijevanje prolosti vrlo je vano usvaja
nje pojmova kao to su Drvo svijeta, etiri smjera i trinaest boan
stava koja vladaju baktunima Velikog ciklusa.
Slika 3.11 Globalno polje stvaranja tijekom vladavine (A) neparnih Neba i (B)
parnih Neba
Povijest ovjeanstva i njen razvoj kroz Trinaest neba Velikog ciklusa

moemo opisati kao valni uzorak, a Drvo svijeta, ili Nevidljivi kri
njegovim glavnim generatorom. Stoga ne iznenauje to su Drvo
svijeta i brojevi 7 i 13 imali sredinje mjesto u mitologijama irom
svijeta. Drvo svijeta stvara valne promjene unutar dualistikih i je
dinstvenih Neba. Ta dva razliita polja stvaranja prikazana su na slici
3.11. Izmjenjivanje dvije vrste Neba stvara kozmiku napetost, koju
realiziraju sile svjetla i tame, mukog i enskog, zapada i istoka, yina i
yanga.. Meu Mexicama, boanstva neparnih Neba - prvog, sedmog
i trinaestog, bila su dvojni, muko/enski bogovi stvoritelji.
Polarizirano polje stvaranja Trinaestog Neba (slika 3.11a), pod vla
davinom dvaju boanstava, znailo je da 1617. godine poinje razdo
blje dominacije Zapada nad Istokom, koje e potrajati gotovo etiri
stotine godina. Rast imperijalne Britanije poeo je s prvom trgova
kom podrunicom u Indiji 1615. godine i dolaskom puritanaca u
Massachusetts 1620. godine. S dominacijom Zapada povezano je
niz pojavnosti, zaetih poetkom Trinaestog neba: protestantizam,
kapitalizam i prirodne znanosti - sve manifestacije lijeve modane
polutke. Ta dualnost, uvedena kada je Prvi otac digao Drvo svijeta
3115. pr. Kr., stvorila je patrijarhalan i prosuivaki um. Iako je svatko

na svijetu u skladu s globalnim poljem stvaranja Trinaestog neba, ono
je ipak ilo vie u prilog Zapadu, budui da je njegovo svjetlo sjalo nad
tom hemisferom. Pobjede protestantske vojske u Tridesetogodinjem
ratu bile su rezultat uspostavljanja tog novog polja stvaranja, to vri
jedi i za revoluciju u prirodnim znanostima, koju su zapoeli Kepler
u Pragu i Galileo u Firenci. Kasnije se crta pomicala prema zapadu
- Descartes, Pascal i Fermat u Francuskoj i Newton u Engleskoj - a u
drugoj polovici dvadesetog stoljea zavrila je u SAD-u.
Na poetku Trinaestog neba francuski je znanstvenik i filozof Rene
Descartes formulirao novu filozofiju, tzv. kartezijanski rez. Descartes
je tvrdio da su materijalno i duhovno dvije posve razliite stvari. U po
sljednje ga se vrijeme optuuje za odvajanje ovjeka od prirode i tijela
od uma. No, Descartes nije stvorio taj rez - stvorilo ga je Drvo svijeta.
Descartes je jednostavno sastavio najrjeitiju filozofiju koja opisuje rez
u percepciji, no nametnut od strane Trinaestog neba. Negativne strane
tog svjetonazora tek su nedavno postale oite irem sloju ljudi, a kasni
je emo objasniti i zato.
Nevidljivi kri i njegov polarizirajui uinak na polje svijesti plane
ta stvara u suvremenom umu osjeaj nezadovoljstva i nepotpunosti.
Prisjeanja na davno prole cjelovitosti i prie o ovjekovom padu
zajednika su tema gotovo svih mitova. Taj je pad simboliziran diza
njem Drveta svijeta. U skladu s tim, pojavila se i vjera u ljutitog Boga,
s kojim su ljudi donekle u sukobu, to je oito u Starom zavjetu. Sve
vee monoteistike religije, razvijene tijekom Velikog ciklusa, bile su
pod utjecajem dualizma i stoga su na svijet gledale crno-bijelo". Zbog
toga su te religije i beskompromisne te ponekad ulaze u nasilne meu
sobne konflikte oko poimanja dobra i zla. Iz istog su razloga te religije
meu svojim sljedbenicima stvorile hijerarhijske strukture, esto pro
turjene njihovoj osnovnoj poruci.
Suvremeni um moemo vidjeti kao zavrni stadij procesa koji je zapo
eo s ovjekovim padom. Drevni mitovi o ovjekovom padu - izgon
Adama i Eve iz raja, Popol Vuh, Set i Oziris u Egiptu, Ask i Embla u
Skandinaviji (u veini tih mitova Drvo svijeta ima vanu ulogu) - za
pravo su metafore za proces koji se dogodio na razini svijesti. Rezultat
tog pada je polovinost" ljudskog uma: on ne moe nai mir i uvijek

pokuava postati neto drugo i drukije. Polovica ljudskog iskustva, tj.
karakteristike koje prenosi istona hemisfera, zanemareno je i izdvo
jeno u Velikom ciklusu.
Priu u kojoj se nalaze muke i enske sile kozmosa, odvojene a opet
jedinstvene, dijele mnoge drevne filozofije. Najpoznatiji je kineski yin
i yang, ali i majanski blizanci heroji Hunahpu i Xbalanque, tolteki i
azteki Quetzalcoatl i Tezcatlipoca: svi oni predstavljaju metaforu za
istu vrstu dualnosti. Za strukturu polja svijesti Zemlje (Slika 3.11a)
do odreene su razine znali svi drevni narodi. Vidimo je u sunevom
kotau, babilonskom astrolokom simbolu za Zemlju (slika3.12), kelt
skom kriu i Medicine Wheelu amerikih Indijanaca.
Unato univerzalnom simbolizmu te polarnosti i brojnim paralelama
meu mitologijama, treba imati na umu da majanska kronologija nudi
neto jedinstveno, to cijeli svijet stavlja u novu perspektivu.
Slika 3.12 Vuotanov kri ili Sunev kota (Bronano doba - Kivik, vedska)
To je veza s pravim svijetom i pravom povijeu. Yin/yang kozmo

logija vie nije apstraktni filozofski princip. Zbog tono odreenih
vremenskih razdoblja, koja uvjetuju pulsirajuu dramu oko Drveta
svijeta, postaje jasno da yin/yang kozmologija ima stvarne temelje.
Te temelje stvaraju valni uzorci svjetla i dualnosti koji, kao to smo
vidjeli u prethodnom poglavlju, potiu spiralnu evoluciju ljudske
kreativnosti. To je vrlo korisno za razumijevanje ljudske povijesti i
nae uloge u njoj. Sve to nam je potrebno za razumijevanje valnog
procesa povijesti - i igre yina i yanga - jest prihvatiti postojanje Dr
veta svijeta - sveobuhvatnog oscilatora koji funkcionira u skladu s
ritmom majanskog Dugog odbrojavanja. Zato ne? Sva valna gibanja
trebaju generator valova. Majanski kalendar opisuje poetke te traja
nje otkucaja i vibracija Drveta svijeta koji odreuju evoluciju ljudske
svijesti.
Kada uvidimo taj valni uzorak povijesti, dolazimo do raskrija. Ako
nastavimo koristiti astronomske kalendare, i dalje emo povijest vi
djeti kao niz sluajnih dogaaja. Ako odluimo primijeniti majanski
kalendar, postat emo svjesni uzoraka i obrisa kozmikog plana.
Sada moemo vidjeti osnovu za proricanje pomou vjetrova koje
stvara Drvo svijeta. Tako je i dolazak Europljana i kranstva u Sre
dnju Ameriku bio dio proroanstva. Isto se odnosi i na europsku
kolonizaciju veeg dijela svijeta. Tijek dogaaja i detalji moda se
nisu mogli predvidjeti, ali glavna gibanja ve su bila zapisana u Ne
bima, stoga su poznavatelji srednjoamerikih kalendara znali to e
se dogoditi.
HERMETIKI PRINCIP I GLOBALNI MOZAK

Model o kojemu sam govorio i koji se temelji na etiri smjera - s
podjelom na dvije hemisfere (istonu i zapadnu) - u skladu je s ta
kozvanim hermetikim principom: Kako na nebu, tako i na zemlji.
Osobine etiri smjera ukazuju na brojne paralele izmeu global
nog mozga" planeta i ljudskog mozga. Nae modane polutke imaju
razliite funkcije jer su odraz istone i zapadne hemisfere planeta
(slika 3.13).
Globalni mozak
Ljudski mozak
Zapadna hemisfera
Lijeva polutka
(analiza i logika)
Istona hemisfera
Desna polutka
(sinteza i intuicija)
Njemaka
Hipotalamus
(sredinja koordinacija)
Italija
Hipofiza
(sredinja koordinacija)
Nordijske zemlje
Epifiza
(praenje svjetla)
Sredinja Afrika
Mali mozak
(voljno kretanje i emocije)
Havajski otoci
Oi
(vid)
Slika 3.13 Paralele izmeu globalnog i ljudskog mozga
Racionalna, proaktivna zapadna hemisfera analogna je lijevoj, mu

koj" modanoj polutki, u kojoj se nalaze centri za govor, analitiko
razmiljanje, raunanje i logiku. Meditativna istona hemisfera ana
logna je desnoj, enskoj" polutki, koja je centar naih umjetnikih
sposobnosti i snalaenja u prostoru. To znai da je razliite mentali
tete Istoka i Zapada uzrokovalo Drvo svijeta.
U toj globalnoj modanoj strukturi, podijeljenoj deblom Drveta svi
jeta, regije Njemake i Italije predstavljaju kompleks hipotalamusa i
hipofize, tj regulacijski centar mozga sisavaca. U dananjem svijetu
Italiji i Njemakoj ne pridajemo toliku vanost, ali to nije bio sluaj
u vrijeme renesanse i reformacije. Ta je regija kroz Rimsko i Sveto
Njemako Rimsko Carstvo dvije tisue godina dominirala povijeu
Europe. Sjeverne zemlje, a osobito vedska, predstavljaju epifizu.
Sredinja Afrika, mjesto podrijetla ovjeka, predstavlja mali mozak,
najstariji dio mozga, kljuan za ravnoteu, motoriku i emocije. Na
suprotnoj strani svijeta Havaji, s brojnim teleskopima oko vulkana
Slika 3.14 Poklopac sarkofaga s grobnice u Hramu zapisa u Palenqueu -jedan

od najpoznatijih primjeraka majanske umjetnosti. Vidimo Velikog Pacala kako
tone u korijenje Drveta svijeta kako bi se ponovno rodio u njegovim granama
Mauna Kea i ogromnim teleskopima na Mauiju, analogni su oima,

kroz koje planetarni mozak gleda u svemir. Budui da ljudi obino
koriste lijevu polutku za interakciju s okolinom, svijet je do sada oe
kivao voenje od zapadne hemisfere, a osobito od SAD-a. Veina
ljudi na istonoj hemisferi ivi u povijesnom kontekstu, dok Ame-
rikanci preteito ive u sadanjosti i imaju praktiniji stav prema i

votu. U okviru globalnog mozga, razliiti bi mentaliteti u razliitim
krajevima svijeta mogli biti rezultat procesa stvaranja koji proizvode
razliita polja yina i yanga u planetarnom kontekstu. Ovisno o na
em prebivalitu, nau individualnu svijest uvjetuju mentaliteti etiri
smjera. Prema Majama, Drvo svijeta je izvor sveg ivota, ukljuujui
i ljudska bia, a Zemlju je preobrazilo u ivi, pulsirajui svijet, iji su
dijelovi isprepleteni i ovisni jedan o drugome (slika 3.14).
Zato ne iznenauje znanstvena revolucija s poetka dualistikog Tri
naestog neba. To novo Nebo znailo je da e svjetlost biti usmjerena
ne samo na zapadnu hemisferu nego i, kroz holografsku rezonancu,
na lijevu polutku ljudskog mozga.
Stoga su funkcije lijeve polutke - analiza, matematiki prorauni,
logiko razmiljanje - bile naglaene kada je poela vladavina Trina
estog neba. Te su funkcije nune za razvoj znanstvenog uma i revo
luciju u razmiljanju, do koje je i dolo. Keplerovi zakoni o gibanju
planeta, predstavljeni u djelu ,,De harmonice mundi" 1619. godine,
bili su revolucionarni. To su bili prvi matematiki zakoni prirode.
Vano je istaknuti da su u kozmologiji etiri smjera potrebni svi

dijelovi globalnog mozga, od kojih svaki igra ulogu u integriranoj
aktivnosti i ravnotei vee cjeline. Povui emo jo jednu paralelu s
ljudskim mozgom: novo, kreativno razmiljanje pojavljuje se u inte
rakciji dviju modanih polutki, u kojoj desna hemisfera stvara zami
sli, a lijeva ih procjenjuje. Na alost, dvije hemisfere naeg planeta ne
funkcioniraju na taj nain. Bez obzira na utjecaj zapadnjake tehno
logije na Istok i istonjakih filozofija na Zapad, te dvije hemisfere
jo uvijek nisu integrirane. Plodnu kreativnu interakciju ometa ne
dostatak zajednikih kulturolokih okosnica, tj. spoznaja da potjeu
iz istog izvora. Kozmologija Drveta svijeta i drevni srednjoameriki
kalendar mogu pomoi. Svjetonazor suvremenog ovjeka je neura
vnoteen jer je znanje drevnog Zapada zanemareno.
FIZIKALNA BIOLOGIJA HOLOGRAFSKE REZONANCE

Kako se u globalnom mozgu generiraju polja yina i yanga i to su
ona zapravo? Zato se stvarnost percipira drukije na Istoku i Za
padu te zato se i kreativnost izraava na drukiji nain? Iako se ta
polja ne nalaze u domeni tradicionalne fizike, fizikalnom biologi
jom bismo mogli objasniti holografsku rezonancu i njen utjecaj na
izraavanje globalnih polja stvaranja u nainu razmiljanja ljudskih
bia.
Zanimljiva injenica za holografsku rezonancu je podatak da mo
zak u meditativnom stanju stvara alfa valove frekvencije od 7 do
13 Hz (ciklusa u sekundi), to je blisko Schumannovoj rezonanci
od 7,8. Hz, koja obavija Zemlju. Schumannova rezonanca je stojni
val elektriciteta, koji se stvara u ionosferskoj upljini izmeu Ze
mlje i ionosfere, bogate elektrinim izbojima zbog gromova, itd.
Schumannova rezonanca je konstanta naeg planeta i ne mijenja se
tijekom vremena, osim manjih varijacija od 0,5 Hz (to je supro
tno glasinama koje kolaju newageovskim zajednicama). Razlog te
Sfera
Promjer od sredita Zemlje
Frekvencija
Magnetopauza
60 000 km
0.8 Hz
Vanjski Van Allenov pojas
25 000 km
2 Hz
Unutarnji Van Allenov pojas
12 000 km
4 Hz
Zemljina kora/plat
6.370 / 6.360 km
7.5 Hz
Vanjska jezgra
3 500 km
13.5 Hz
Unutarnja jezgra
1 200 km
40 Hz
Slika 3.15 Promjeri sfera koje okruuju sredite Zemlje s odgovarajuim frekven
cijama stojnih krunih elektromagnetskih valova
stabilnosti je u tome to ovisi o samo dvije jednostavne vrijednosti:

brzini svjetlosti (300.000 km/s) i opsegu Zemlje (40 000 km). Ta
vrijednost uglavnom iznosi 300 000/40 000 = 7,5 Hz.
budui da opseg Zemlje izravno ovisi o njenom polumjeru (r = 40
000/2 = 6366,2 km), nii raspon alfa frekvencija u ljudi i drugih
sisavaca ima istu frekvenciju kao elektrino polje stojnog vala koji
cirkulira tim polumjerom. To znai da je ljudski mozak u stanju opu
tenosti usklaen s poljem na povrini Zemlje. To vjerojatno nije slu
ajnost i stoga bismo mogli meditaciju smatrati nainom povratka
kui".
Naravno, ako su polumjer sfere i frekvencija stojnog elektromagnet
skog vala obrnuto proporcionalni jedno drugome (slika 3.15.), zani
mljivo je istraiti druge sfere oko Zemljinog sredita (vidi sliku 3.16.).
U tablici ispod navedeno je nekoliko sfera, iji elektrini potencijal
stvara elektrinu struju; navedene su i frekvencije tih valova.
Slika 3.16 Udaljenost raznih sferinih polja od sredita Zemlje i

odgovarajue frekvencije
Ovdje se radi o vie sfera, geoloke i atmosferske prirode, koje sa

Zemljom dijele sredite. Te sfere su vjerojatno najznaajnije granice
meu raznim koncentrinim segmentima koji tvore Zemlju. Mogli
bismo ih nazvati i eterinim tijelima. Slike 3.17 i 3.18 usporeuju
frekvencije valova na tim graninim povrinama s poznatim infor-
macijama o razliitim vrstama elektromagnetskih valova ljudskog

mozga.
Slaganje razliitih frekvencija ljudskog mozga i polumjera Zemljinih
sfera je nevjerojatno. Te su informacije dostupne svima. Teko je ne
zakljuiti kako razliita stanja mozga funkcioniraju u rezonanci s ra
zliitim sferama oko sredita Zemlje.
Tip vala
Mentalno stanje
Frekvencija
delta
duboki san
1 - 4 Hz
theta
lagani san, pospanost
4 - 7 Hz
alfa
oputanje, meditacija
7 - 13Hz
beta
mentalna koncentracija
13 - 40 Hz
Slika 3.17 Glavni tipovi modanih valova i odgovarajua mentalna stanja

i frekvencije.
Slika 3.18 Fiziki i nefiziki sferini segmenti koji odgovaraju razliitim

stanjima mentalne osvijetenosti.
Frekvencije modanih valova iz ljudskog mozga dijele gotovo svi or

ganizmi, pa ta injenica ne iznenauje. Ako ti modani valovi potjeu iskljuivo od organizma, ne bi bilo takve slinosti meu vrsta
ma. Stoga dolazimo do zakljuka o povezanosti razliitih mentalnih
slanja i Zemljinih sfera. Ta povezanost dokazuje da se ljudsko ra
zmiljanje ne odvija unutar pojedinca, nego u interakciji s poljima
svjesnosti Zemlje i kozmosa.
ZNANOST O SVIJESTI ILI GEOLOKA PSIHOLOGIJA

Stanje spavanja, bilo ono lako ili duboko, delta ili theta, znai uskla
enost s atmosferskim mentalnim slojevima, dok budno stanje znai
usklaenost s vrstom Zemljom. U stanju snivanja uspostavljaju se
veze koje ne moemo uvijek razumjeti pomou logike. Razumno je
pretpostaviti da oputeno alfa stanje odgovara biosferi.
Moda je najzanimljiviji aspekt te veze slaganje beta valova s frekven
cijom Zemljine unutarnje jezgre. Kako se to uklapa u perspektivu
majanskog kalendara? Prvo, drevni ljudi nisu samo govorili o Drvetu
svijeta, govorili su i o Planini svijeta. Drvo svijeta je polarna osovina
koja prua okomite ravnine (grane) na Zemljinu povrinu, a korijeni
su mu u Planini svijeta, u sreditu Zemlje. Podjela planeta na istok
i zapad samo je najvanija grana Drveta svijeta koja stvara mijene
yina i yanga, ija gibanja utjeu na evoluciju svijesti. Iako se meta
fora Planine svijeta rjee rabi, navodno su piramide i umjetna brda
graeni kako bi je simbolizirali. Iako su majanske piramide trebale
simbolizirati Podzemne svjetove, moda postoji veza izmeu njih i
Zemljine jezgre. to bi takva povezanost objasnila?
Teko je mnogo govoriti o tome budui da o unutarnjoj jezgri Ze
mlje - Planini svijeta - znamo malo. Nedavno se nagaalo da je vrua
poput povrine Sunca. Ta nevjerojatno gusta eljezna jezgra pod tla
kom je od otprilike milijun tona po etvornom metru. Znanstvenici
s Harvarda otkrili su anizotropiju (nepravilnost) u njenom obliju,
to znai da jezgra nije savrena kugla, ali ima barem jednu simetralu. Istraivai su zakljuili da joj je nevjerojatan tlak dao eljezu
kristalnu strukturu.
Iako ne znamo tonu prirodu te kristalne strukture, vana je injeni

ca to ona postoji. Budui da su drevni narodi gradili piramide kao
simbole Planine svijeta (i moda kako bi uspostavili bolju rezonancu
s njom), moemo nagaati kako ona ima oktaedarsku strukturu. Ta
kva struktura bi sa svojim pravim kutevima mogla stvoriti planetar
nu simetralu i odgovarajua polja yina i yanga u globalnom mozgu,
o kome se puno govori u ovoj knjizi. Meutim, drim kako je vjero
jatnije da se radi o pseudooktaedarskoj strukturi - neemu izmeu
piramide i stupe (koja je takoer simbol Planine svijeta s Osovinom
svijeta na svom vrhu), to rezultira povrinom s brojnim facetama.
Moda su zato Maje cikluse stvaranja nazivali Podzemnim svjetovi
ma. Ti podzemni svjetovi, kao to impliciraju terasasti piramidalni
modeli Planine svijeta, moda potjeu od kristalne strukture Zemljine jezgre, gdje se aktiviraju razliiti slojevi prema predodreenom
uzorku iz majanskog kalendara. Moda Devet podzemnih svjetova
odgovaraju devetorima slojevima kristala eljeza u unutranjosti Zemljine jezgre.
Stoga bi polarnosti yina i yanga u stvaranju mogle potjecati s razli
itih strana te oktaedarske kristalne strukture. Njihova bi zraenja
utjecala na ljude na povrini. Kroz sinkroni poredak etera, kristalna
bi jezgra primala informacije o promjenama polarnosti iz galaktike
jezgre, koja pak dobiva informacije od hipotetskog Sredinjeg sunca,
koje se nalazi izvan horizonta vremena naeg vidljivog univerzuma.
Iako bi se promjene polja yina i yanga usklaeno dogaale u cijelom
svemiru, Zemljina unutarnja jezgra bi ih uzemljivala" i zraila.
Ovo je samo slobodno nagaanje. Sve to doista znamo jest da je Ze
mljina jezgra kristalne strukture i da ima jednu simetralu. No zato
samo jednu? Kristalno stanje ih obino ima vie. Pod takvim tlakom
i temperaturom tvar zacijelo ima osobine koje su nam potpuno ne
poznate.
Takoer je zanimljivo da je, prema raljarima, Zemlja prekrivena
mreom ravnih crta - Curryevim i Hratmannovim linijama - koje
nisu povezane s fizikalnim poljima elektromagnetizma i gravitacije.
Budui da se ravne crte u prirodi pojavljuju samo kod kristala, razu
mno je pretpostaviti da se radi o projekciji Zemljine jezgre. Osobe
upoznate s energijama tih mrea i njihovih sjecita mogu potvrditi

njihov snaan utjecaj na svijest.
Ako prihvatimo da je ljudski mozak mala preslika globalnog, logino
je da je prekriven mikroskopskom mreom. Ta bi mrea tvorila nau
svijest, a nju dugujemo Zemlji i kozmosu. U budnom beta stanju na
bi mozak bio u rezonanci s unutarnjom jezgrom Zemlje. Strunjaci
tvrde da su beta valovi od 40 Hz tijesno povezani s percepcijom i
svijeu. Svakako da nije sluajno to su najkompleksnije aktivnosti
ljudskog uma u rezonanci sa Zemljinom unutarnjom kristalnom je
zgrom, koja je Zemljin najkompleksniji dio. Razmiljanje na beta ra
zini najloginije je i najkompleksnije. (Ponekad ak govorimo kako je
neto kristalno jasno kada objanjavamo logine argumente!) Zami
sao o kanaliziranju podataka iz Zemlje vie nije tako mistina. Kako
bi uope to i bilo nemogue? Svi to radimo. Kreativnost takoer ovisi
o sposobnosti uspostavljanja rezonance s razliitim Zemljinim sfera
ma u prikladno vrijeme.
O posljedicama tih zamisli mogla bi se napisati zasebna knjiga.
Ovdje u samo dodati kako bi mrea svijesti mogla objasniti razliite
mentalitete Istoka i Zapada. Richard Nisbett je u svojoj knjizi The
Geography of Thought pokazao kako se razlike izmeu istonjaka i
zapadnjaka ne temelje samo na filozofskim tradicijama ve i na psi
hologiji i percepciji svijeta. Gdje zapadnjak vidi pojedine predmete s
osobinama (drvee), istonjak vidi ire kontekste i poveznice (ume).
Je li mogue da je zapadnjaki svjetonazor, ija je dominacija poe
la s Trinaestim nebom 1617. godine, funkcija mree svijesti koju je
aktivirala svjetlost na zapadnoj hemisferi? Jesu li izum sloene mate
matike i tonija razdioba vremena pomou sata s njihalom povezani
s tom mreom? Zar ne bi bilo lake stvari jasno poredati u vremenu
i primijeniti sekvencijalnu logiku kada bi va mozak imao ugraenu
precizniju mreu za vrijeme? Zar ne bi izum fonetskog pisma, koje
zvukove linearno smjeta u vrijeme, bio funkcija snanije unutarnje
mree, koja je jaa tijekom neparnih Neba? Je li sluajno to su slike iz
europskog baroka s poetka Trinaestog neba tako superrealistine ili
se tu radi o povezanosti s preciznou unutarnje mree koja upravlja
ljudskom percepcijom? Ako kristalna jezgra Zemlje stvara rezonan-
tnu mreu svijesti, lake bismo objasnili razlike izmeu modanih i

Zemljinih hemisfera. Ako koncentrirana mentalna aktivnost proi
zlazi iz rezonance sa Zemljinom unutarnjom jezgrom, bilo bi lake
objasniti ljudsku osjetljivost na elektricitet u prolom desetljeu.
S rastom nae civilizacije i rairenom uporabom izmjenine struje
(50 Hz u Europi i 60 Hz u SAD-u) moda dolazi do ometanja nae
prirodne rezonance sa Zemljinom jezgrom, tj. Planinom svijeta. (Ta
koer postoje i gama valovi u mozgu, frekvencije od 30 do 90 Hz, na
koje to utjee jo nepovoljnije.) U dananjem buenju izmjenine su
struje u sukobu s evolucijom svijesti, to moe dovesti do mentalnih
i fizikih problema.
Povezanost frekvencija mozga i segmenata Zemlje o kojoj smo govo
rili vjerojatno ima posljedice i na meditaciju jer prosvjetljenje ovisi
o dizanju frekvencija u ljudskom umu. Dramatini porast zanima
nja za kristale u zadnja dva desetljea vjerojatno je povezan s tim. U
dananjem procesu pribliavanja Univerzalnom podzemnom svijetu
(vie o tome u devetom poglavlju) dizanje frekvencija i usklaivanje
sa Zemljinom jezgrom jednako je putu prema prosvjetljenju. Poja
avanje frekvencija znai vei sklad s Majkom Zemljom, tj. s nje
nom jezgrom. Ako je evolucija svijesti zapravo ulazak u rezonancu
s njenom jezgrom, postaje jasno da astronomski kalendari nemaju
proroku vrijednost.
Bog i povijesne religije

NAJVEA ZAGONETKA
Postoji li Bog, tj. Univerzalna Inteligencija? To je jedno od
najeih egzistencijalistikih pitanja, a odgovor ima znaajne
posljedice na na pogled na ivot. Moe li nam majanski ka
lendar pomoi u traganju za odgovorima na to pitanje? Ako
prihvatimo miljenje arheologa o tome kako je majanska re
ligija politeistika, onda vjerojatno ne. Ja, pak, mislim da su
boanstva iz majanskog kalendara zapravo manifestacije je
dne Inteligencije. Iako drevne Maje nisu tu i ne moemo ih
pitati, moramo pretpostaviti da su barem neki od njih imali
slino miljenje.
Mnogi razgovori o Bogu odvijaju se pod utjecajem prikaziva
nja Boga u religijama i svetim zapisima. U zapadnom se svi
jetu Bog veinom percipira kroz kranski filtar i povezuje s
pripadajuim oblicima tovanja. Bog se, osobito s poetkom
Trinaestog neba, smatra vrlo apstraktnim biem, a tovanje
ivog kozmosa i njegovih duhovnih sila osuivalo se kao politeizam.
Iz naeg znanja o majanskom kalendaru moemo zakljuiti da
se mijenja i mrea svijesti kroz koju percipiramo Boga. Bog"
drukije izgleda u eri koja favorizira lijevu modanu polutku,
nego u eri koja favorizira desnu. Drvo svijeta najsnanije je
utjecalo na evoluciju religija ili je barem odgovorno za impuls
koji je pokrenuo njihov rast. Svaka religija nam daje samo je
dan svjetonazor koji je rezultat stanja svijesti tijekom odree
nog Neba. Stoga je vano istraiti prirodu Boga iz univerzalnije perspektive majanskog kalendara, koji naglaava vanost
filtera u ljudskoj percepciji boanskog.
Kroz izuavanje valnog gibanja ljudske svijesti i njegovog utjecaja

na religioznost, moda saznamo neto o najveoj zagonetki: Bogu.
Moramo shvatiti da je mjesto stanovanja ljudi u odnosu na Nevidljivi
kri vrlo vaan imbenik u doivljavanju boanskog. Tako postoje
jasne razlike u istonjakim i zapadnjakim religijama.
KALDEJSKO-IDOVSKO-KRANSKA TRADICIJA
Nae istraivanje utjecaja Trinaest neba na religije poinje s tradici
jom koja je privukla najvei broj pristalica. To je takozvana kaldejsko-idovsko-kranska tradicija (Kaldeja je biblijsko ime za Sumer),
koja je tijekom vremena dominirala ne samo zapadnim svijetom ve
i drugim zemljama. Ovu tradiciju pokretala je serija impulsa, od ko
jih je svaki razvio vlastiti nain izraavanja. U praenju povijesnog
razvoja te tradicije, koja je paralelna razvoju pisma, ponovno se kon
centriramo na neparna Neba, budui da na njih zamjetno utjee kre
ativna polarnost yina i yanga. Na slici 4.1. ta je tradicija fokusirana
na sredite oko simetrale koja dijeli istonu i zapadnu hemisferu iako
potjee iz istonijih krajeva. Teko je sa sigurnou govoriti o ljud
skim religijama prije Velikog ciklusa jer ne postoje povijesni zapisi iz
tog vremena. Znamo da se ideja o Bogu Stvoritelju pojavila u Prvom
nebu Velikog ciklusa. Ve tada su Sumerani tovali svemonog Boga
po imenu An.
U drevnom Sumeru, on je dijelio svoje mjesto s brojnim etvenim,
kunim i ostalim bogovima.
Od biblijskih patrijaraha, koji su tijekom Treeg neba donijeli vje
ru u jednog Boga iz Kaldeje u Kanaan, saznajemo kako je proireni
sumerski panteon izgubio veinu svoje prvobitne uloge. Tek s Mojsi
jem (u rezonanci s Petim nebom) i Deset zapovijedi pojavila se konzistentna monoteistika religija. Prva zapovijed je: ,,Ja sam Gospodin
Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene." Iako ona izraava isti mo
noteistiki princip, ograniena je jer se odnosi samo na idove. Bog
je bio Bog idova, a njih nije zanimalo vjeruju li drugi u Njega. Ta se
zapovijed odnosi na idove, izabrani narod.
Slika 4.1 Evolucija povijesnih religija, osobito tijekom neparnih Neba Velikog ci
klusa (vidi i sliku 4.6.)
Taj koncept nije se promijenio do Sedmog neba i dolaska proroka

Izaije, Amosa i Hoee; poslanje proroka Izaije poelo je u prvoj go
dini tog baktuna (748. pr. Kr.). Izaija je u idovskoj (a i kranskoj)
tradiciji po vanosti odmah iza Mojsija i govorio je da Bog idove
kanjava tako to na njih alje Egipane i Asirce. To je znailo da
Bog idova vlada i drugim narodima i odluuje o tijeku povijesti.
U drugom dijelu Izaijinih proroanstava (vjeruje se da ih je napisao

drugi prorok - obino se naziva Deutero-Izaija, tj. drugi Izaija) ta
promjena u svjetonazoru postaje posve razvijena. Deutero-Izaija je
ivio oko 550. pr. Kr., na samoj sredini Sedmog neba. On je govorio
da su idovi odabrani narod, ali da je Bog ipak Bog svih ljudi.
Ta spoznaja o Bogu svih ljudi najvanija je za cijeli Veliki ciklus. Iako
se kaldejsko-idovsko-kranska tradicija mijenjala tijekom vreme
na, temeljna konstatacija ostala je ista. Treba napomenuti da se misao
o Bogu, izraena u sredini Sedmog neba, takoer nalazi i na sredini
samog majanskog Velikog ciklusa.
Prisjetimo se (slika 2.2) da Sedmo nebo simbolizira leptir, a ne ptica.
Taj simbol preobrazbe i transformacije osobito je prikladan za taj
stadij na vrhu sedmerokatne piramide. U Sedmom nebu je doista
zapoela dominacija nove svijesti, a vjerovanje u brojne duhove ko
zmosa zamijenjeno je vjerom u jednog Boga. U prethodnom smo
poglavlju takoer vidjeli kako se kreativna napetost Drveta svijeta
manifestirala u obliku vjetrova koji su irili vjerovanja po cijelom
planetu.
Prilino je jasno to se dogodilo u razvoju kaldejsko-idovsko-kranske tradicije na poetku Devetog neba. Kranstvo se odvojilo
od judaizma (dvojnost koju stvara Drvo svijeta esto uzrokuje raz
dvajanje). Vjeruje se da je Isus pouavao od 30. do 33. godine, kada
je raspet. Sveti Pavao, koji je po mnogome utemeljitelj i organizator
kranstva, obratio se 37. godine poslije Krista. Na svoja misijska
putovanja krenuo je oko 40. godine. Raskid veze izmeu kranstva
i judaizma dogodio se na apostolskom sastanku 49. godine, nekoliko
godina nakon poetka Devetog neba. Tada su apostoli odluili da
ljudi koji nisu pripadali idovskom narodu i nisu se do kraja pridr
avali Mojsijevih zakona mogu pristupiti kranskoj crkvi. Tako je
dolo do raskida s judaizmom i kranstvo se poelo iriti kao zase
bna religija.
Razlike izmeu dviju vjera takoer se mogu pripisati tom raskidu.
Krani su, u skladu s pojavom novog Neba, propagirali oprost, dok
su judaizam i okolne religije podravali princip oko za oko, zub za
zub". Isus Krist je takoer zagovarao prestanak svih vrsta rtvovanja.
Nadalje, kranstvo govori da na kraju vremena dolazi Kraljevstvo

Boje, u koje ide svaka dua i u kojem se nalazi vjeni ivot. Koncept
koji govori da ivot na Zemlji ima neku svrhu i cilj nije bio jasno
izraen u Bibliji prije Novog zavjeta.
Osim toga, kaldejsko-idovsko-kranska tradicija postala je univerzalistika ne samo u teoriji ve i u praksi, i to zbog snanih vje
trova Devetog neba. Isus je elio da se njegovo uenje iri po cijelom
svijetu. Tako je na planetarnoj simetrali u Rimu osnovana upa ve
u etvrtom desetljeu poslije Krista, a tamo se kasnije pojavila i in
stitucija papinstva. Tijekom novog Neba rastao je broj krana i mo
kranske crkve. Na kraju tog Neba, kranstvo je postalo dravnom
religijom Rima i, na neki nain, Deveto nebo moemo shvatiti kao
otvaranje prema novom svjetlu.
Tijekom Desetog neba, mranog doba" pod vladavinom Tezcatlipoce, papinstvo je bilo izazivano od strane irske i bizantske crkve,
a najvie od islama. Na kraju tog Neba vanost papinstva vrsto je
uspostavljena kroz njegovu ulogu u Svetom Rimskom Carstvu. Ti
jekom Jedanaestog neba (829. - 1223.), pokrteni su mnogi ljudi iz
istone i sjeverne Europe.
Na poetku Trinaestog neba je Tridesetogodinji rat doveo do uspo
stavljanja protestantizma (zbog Westfalskog mira 1648. godine, ko
jim je odreeno da je svaka nacija suverena i moe odluivati o svojoj
religiji). Tada su puritanci protestantizam irili i po Sjevernoj Ameri
ci. U Trinaestom nebu zavreno je pokrtavanje Amerika, a kran
stvo se putem kolonijalizma i misionara irilo po ostatku svijeta.
KRANSTVO U KONTEKSTU
Kranstvo se osobito irilo tijekom neparnih Neba, onih kojima
dominira Drvo svijeta, Nevidljivi kri Neba (vidi sliku 3.11a). Ne
iznenauje da su tijekom kasnijih Neba Velikog ciklusa pape, Cal
vin i Luther (svi ispod simetrale) formulirali najutjecajnije doktrine
u kranstvu. Zbog kreativnih tendencija pod utjecajem Nevidlji
vog kria te su se doktrine prvi put pojavile na njegovim krakovima
i irile se dalje. Kranska crkva zapravo nije irila kri - Nevidljivi
kri je irio kranstvo. Zapravo, moda bi bilo bolje rei da je kr

anstvo plovilo na valovima Drveta svijeta.
Ta evolucija kaldejsko-idovsko-kranske tradicija jasno pokazuje
najmanje tri tendencije.
Prvo, razvoj od politeizma prema monoteizmu. U drevnom Sumeru je bog stvoritelj dijelio mjesto s brojnim bogovima, a kasnije se
taj broj smanjivao sa svakim neparnim Nebom.
Drugo, Veliki ciklus je razvio vjeru u univerzalnog Boga - Boga
svih ljudskih bia. Kada je ciklus poeo, svi su imali svoje zasebne
bogove i religije, no postupno su se religije irile kako bi ukljuile
to vie naroda.
Tree, pojaavaju se tendencije za tovanjem transcedentnog Boga.
Na poetku su ljudi tovali bogove koji su utjelovljivali sve priro
dne fenomene, dok se kasnije vjerovalo u Boga koji je iznad svega
toga.
Razlike izmeu katolianstva i protestantizma najizraenije su
kada se radi o tjelesnosti. Protestantizam ne dri toliko do relikvija
i drugih fizikih manifestacija stvaranja. On naglaava povezanost
Boga i pojedinca.
Sumirajmo taj proces: Trinaesto nebo je stvorilo porast u univerzalistikom, monoteistikom i transcedentalnom nainu razmiljanja
o Bogu. U kaldejsko-idovsko-kranskoj tradiciji, kao i u razvoju
pisma, neparna Neba Velikog ciklusa su, impuls po impuls, stvarala
sve jae manifestacije poetnog sjemena.
Tih sedam impulsa bili su potpora vjerovanju u jednog, monotei
stikog Boga. Na neki nain, protestantizam je manifestacija dovr
enja procesa koji je odvojio ovjeanstvo od Boga i ivog kozmo
sa. Nestala je osjetljivost na duhovne energije, a na razini svijesti,
Trinaesto je nebo privelo kraju ovjekov pad i izgon iz Rajskog
vrta. To je bila cijena svijesti o jednom Bogu, a koja proizlazi iz
lijeve modane polutke: iskustvo odvojenosti od boanskog.
U idovsko-kranskoj tradiciji to postupno odvajanje ovjeka od
ivog kozmosa tijekom Velikog ciklusa stvorilo je sukob izmeu
ljudi i stranog Boga koji je esto kanjavao. Budui da su se lju
di u vladajuem polju stvaranja (vidi sliku 3.11a) percipirali kao
parcijalna bia, lako ih se moglo uvjeriti da s njima neto nije u

redu. Iz toga je proizaao pojam istonog grijeha - pojam je uveo
sv. Augustin oko 420., u vrijeme poetka vladavine Tezcatlipoce,
gospodara tame.
Na poetku ciklusa ljudi su prinosili rtve Bogu ne bi li mu se tako
smilili. Kasnije se kranstvo dosjetilo novom putu i reklo da je
Bog rtvovao svog Sina kako bi otkupio grijehe ovjeanstva. Ako
uzmemo u obzir da je Isusovo raspelo napravljeno od drveta ivo
ta iz Rajskog vrta (Drveta svijeta), postaje mogue razumjeti taj
temeljni koncept kranstva. Kranstvo svoju privlanost moe
zahvaliti zakljuku koji moemo iz njega izvui: Bogu je ao to
je odvojen od ljudi zbog djelovanja Drveta svijeta. Ako budemo
vjerovali u njega i htjeli postati kao njegov jedini sin, nai emo
put u vjeni ivot. U toj interpretaciji ima smisla to je Isus, kao to
se implicira u Novom zavjetu, i trebao biti raspet, to znai da je
podijelio ljudsku muku koju je stvorilo Drvo svijeta i istovremeno
premostio njegovu dualnu prirodu. Kroz uskrsnue je otkriven put
u vjeni ivot preko beskrajne kozmike svijesti.
Mitovi o ovjekovom padu su sveprisutni jer je cijelo ovjeanstvo
bilo pod utjecajem dualnosti Velikog ciklusa. Tu podijeljenost ljudi
su eljeli objasniti priom o ovjekovom grijehu koji se davno do
godio. Tako su se razvile i religije - zbog potrebe za premoenjem
polarnosti koju je stvaralo Drvo svijeta. Sve religije bile su pod utje
cajem tog rascjepa. U Srednjoj Americi, primjerice, ta potreba za
udobrovoljavanjem bogova dovela je do rtvovanja ljudi.
Treba naglasiti da se i sama potreba za religijom (rije religija"
dolazi iz latinskih rijei re" i ligare", to znai ponovno poveza
ti) pojavljuje samo u civilizacijama koje su ve djelomino izgubile
izravnu povezanost s boanskim. Religije razvijaju rituale koji lju
dima pomau da se ponovno poveu s boanskim izvorom. Takvi
rituali su, meutim, u najboljem sluaju polovini. Tijekom ra
zdoblja u kojima je globalno polje svijesti ljudima prijeilo izravni
kontakt, religije uglavnom gube svoje izvorno znaenje.
BOJA JEDNADBA STVARANJA

U prethodnom smo poglavlju vidjeli kako je evolucija povijesti
i ljudske svijesti zapravo valno gibanje koje proizlazi iz Drveta
svijeta. Takoer smo vidjeli kako su proroci ponukani na poja
vljivanje (osobito tijekom neparnih Neba) i predstavljanje novih
uenja o prirodi Boga i svrsi stvaranja. Ta usklaenost proroka i
neparnih Neba posebno je oita u pojavi Mojsija, Izaije te Isusa
i Pavla na poecima Petog, Sedmog i Devetog neba. Zato je do
najvanijih dogaaja u kaldejsko-idovsko-kranskoj tradiciji
dolo na poecima neparnih Neba?
Dio objanjenja daje majanska pria o stvaranju, koja govori da,
nakon dizanja Drveta svijeta, dolazi svjetlo. Kod svih neparnih
Neba postoji aspekt yanga (slika 3.11a). Tijekom sedam Neba
svjetlo doputa prorocima i njihovim sljedbenicima da sagledaju
boansku stvarnost na novi nain, a izmeu njih je est razdoblja
tame (slika 3.11b), tijekom kojih se svjetlost ne vidi.
Stoga dolazimo do sljedeeg zakljuka: sedam neparnih i est par
nih Neba zapravo su sedam dana i est noi tijekom kojih Bog
stvara svijet. To se spominje i u biblijskom Postanku, a simboli
no je prikazano na idovskoj menori - sedmokrakom svijenja
ku (slika 4.2.).
Slika 4.2 idovska menora poznati je

simbol Bojeg stvaranja, koje je trajalo
sedam dana i est noi
Valni uzorak Velikog ciklusa stoga se moe formulirati kao jednosta

vna valna jednadba:
sedam Dana + est Noi = Trinaest neba.

Ta jednadba je rjeenje" majanskog kalendara, to omoguuje nje
govu demistifikaciju i razumijevanje njegovog matematikog jezika.
To rjeenje nas ne bi trebalo iznenaditi. Ako je cijeli svijet Boje dje
lo, onda moraju postojati slinosti u tumaenju samog procesa stva
ranja, budui da je on svima zajedniki. Gorespomenuta jednadba
primjer je toga. Ona je kljuna poveznica izmeu srednjoamerikog
kalendara s Trinaest neba i biblijske tradicije, na koju se oslanjaju i
dovi, krani i muslimani, i koja tvrdi kako je svijet stvoren za sedam
dana i est noi.
Pomalo je ironino to majanske knjige, koje su katoliki fratri spa
ljivali kao vraje djelo", zapravo predstavljaju temporalnu mapu ra
zvoja boanskog stvaranja. Majansko znanje nije proturjeilo idovsko-kranskom svjetonazoru iz Postanka i Otkrivenja. Ba naprotiv
- majanski kalendar je zapravo detaljni znanstveni prikaz stvaranja
u odnosu na povijesne dogaaje. Jo je vie ironino to majanski
Slika 4.3 U vrijeme proljetnih i jesenskih ekvinocija, na stepenicama Piramide

Kukulcana u Chichen Itzi stvara se sedam trokuta svjetla
kalendar dokazuje postojanje upravo onog Boga kojeg je panjolski

kler elio nametnuti Majama.
No, postoji li u majanskoj kulturi izravan dokaz njihovog vjerovanja
u tu jednadbu? S obzirom na njihov interes za takva pitanja, bilo bi
neobino da su je bili posve nesvjesni. Postoji jedna takva naznaka,
koja govori da su Maje, barem one iz vremena Jedanaestog neba iz
Chichen Itzea, izjednaavale Trinaest neba sa est Noi i sedam Dana
stvaranja. Taj znak je silazak Pernate zmije niza stepenice Piramide
Kukulcana, to je vidljivo samo tijekom proljetnih i jesenskih ekvinocija (slika 4.3).
Tamo je ritam procesa stvaranja na najspektakularniji mogui nain
za Maje vidljiv u obliku sedam svjetlosnih trokuta na leima zmi
je. Zajedno sa est trokutastih sjena koje stvaraju terase, tih sedam
trokuta svjetla tvore valni uzorak koji se sastoji od trinaest razliitih
trokuta - Trinaest neba. U inae nijemom" gradu Chichen Itzi - u
kojem uglavnom nema pisanih tragova - silazak Quetzalcoatla niz
Piramidu Kukulcana najedukativniji je nain prenoenja da je est
krljuti zmije tamno, a sedam svijetlo. Doista je zapanjujue da su
majanski astroarhitekti uspjeli projektirati piramidu tako da je valno
gibanje Neba vidljivo samo tijekom ekvinocija. Govori nam da je ta
kav svjetlosni uzorak smatran najdubljom spoznajom.
Ep o stvaranju sada postaje potpun. Trokuti na Piramidi Kukulcana
objedinjuju stari i novi svijet. Silazak Pernate zmije otkriva nam da
su Maje iz Chichen Itze povijest vidjeli kao valni proces, izazvan od
sedam impulsa svjetla koji se izmjenjuju sa est impulsa tame.
Jednadba o kojoj smo govorili na prethodnim stranicama je jedno
stavna, ali ipak gradi most prema empirijskoj znanosti budui da
postojanje Trinaest neba, koji vladaju nad Trinaest baktuna, moe
biti empirijski potvreno. Ve smo vidjeli nekoliko primjera. Tako,
moda po prvi put, imamo dokaz o postojanju Boga koji se ne teme
lji na apstraktnom filozofskom zakljuivanju, ve na usporedbi majanskog kalendara s injeninom osnovom suvremenog povijesnog
istraivanja. Svatko tko ima enciklopediju i pristup majanskom ka
lendaru moe prouavati realizaciju boanskog stvaranja (vidi sliku
4.4) i kakav su utjecaj imala Neba na ljudsku svijest. Postojanje Boga
znanstveno je dokazano, a sada moemo poeti prouavati funkcio

niranje kozmikog plana.
U kozmologiji Maja, stoga, nije jedinstvena zamisao da ivimo u bo
anskom stvaranju niti da boanski proces stvaranja tee naizmjence
kroz razdoblja tame i svjetla. Sve velike monoteistike religije, barem
na podsvjesnoj razini, svjesne su toga. Tu su svijest u drevna vreme
na dijelili narodi koji su broj 7, broj impulsa boanskog svjetla meu
Trinaest neba, smatrali svetim. Maje su svoj obol dale u preciznom
odreivanju trajanja sedam Dana i est Noi u boanskom procesu
stvaranja.
Spoznaja da ivimo u procesu stvaranja, koji napreduje i razvija se u
odnosu na odreeni ritam, ima znaajne posljedice na na svjetona
zor. Glavni zakljuak je da mi doista ivimo u kontekstu boanskog
stvaranja, koje ima cilj i svrhu. Znaaj naih ivota ovisi o njihovoj
usklaenosti s viom svrhom tog stvaranja. Kasnije emo govoriti o
tome kako to postii.
Slika 4.4 Dani i Noi Velikog ciklusa u odnosu na godine u gregorijanskom

kalendaru. Godine predstavljaju znaajne promjene (Dane/Noi) u duhovnoj
energiji ciklusa. Svaki od 13 koraka predstavlja baktun (otprilike 394 godine)
ZAPADNJAKE RELIGIJE
Religijska vjerovanja zapadne hemisfere takoer pokazuju promjene
u razvoju tijekom Velikog ciklusa. Najstarija poznata srednjoamerika kultura - kultura Olmeka iz Meksikog zaljeva - poela je cvasti
na poetku Petog neba. Sam tzolkin je poznat iz sredinje toke Se
dmog neba. Tzolkin se zatim pojavio u obliku eksplozije religijskih
promiljanja (slika 4.5), koju povjesniari nazivaju aksijalno doba.
Najstariji primjer koritenja Svetog kalendara potjee iz 600. godine
pr. Kr. sa zapotekog lokaliteta u meksikom gradu Oaxaci. idovi su
Tablica tzolklna 3
Azteki dnevni znakoni
Imix
Cipactli
Ik
Ehecatl
Akbal
Kan
Chicchan
Cimi
Calli
Cuetzpallin
Coatl
Miquiztli
Manik
Mazatl
Lamat
Tochtli
Muluc
Atl
Oc
Itzcuintli
Chuen
Ozomatli
Eb
Malinalli
Ben
Ix
Men
Cib
Acatl
Ocelotl
Cuauhtli
Cozcacuahtli
Caban
Ollin
Etznab
Tecpatl
Cauac
Ahau
Quiahuitl
Xochitl
Slika 4.5 Osnovni uzorak sedam Dana i est Noi sastavni je dio boanskih ener
gija tzolkina.Taj se uzorak moe primijeniti i na nekoliko drugih ciklusa stvaranja,
kao to je trinaest baktuna (260 katuna, izraenih kao gregorijanske godine) Veli
kog ciklusa, prikazanih na ovoj slici
doli do spoznaje da postoji samo jedan Bog koji vlada svime u isto
vrijeme kada su Srednjoamerikanci poeli biljeiti prolazak vreme
na. Ta zemljopisna podjela znanja povezana je s injenicom da kroz
holografsku rezonancu lijeva modana hemisfera prepoznaje linear
no vrijeme i uzrono-posljedini slijed.
Kasnije se razvio kult Pernate zmije (kod Maja Kukulcan, a kod Mexica Quetzalcoatl), i to preteito tijekom dana Devetog i Jedanaestog
neba. tovanje tog boanastva postalo je dominantno u ogromnom
gradu Teotihuacanu, izvan dananjeg Mexico Cityja, gdje je posebni
hram bio posveen Pernatoj zmiji. Devetim nebom, tijekom kojeg se
i u Starom svijetu pojavilo kranstvo, vladao je Quetzalcoatl. Nakon
propasti Teotihuacana i klasine majanske kulture, kult Quetzakoatla postao je vrlo izraen tijekom Jedanaestog neba, kada je bio i
zvanina religija u Chichen Itzi i toltekom gradu Tuli.
Ne iznenauje to se kult Quetzalcoatla razvio tijekom neparnih
Neba, budui da je to boanstvo predstavljalo svjetlosni aspekt u du
alnosti yina i yanga tih Neba. Pernata zmija simbol je dvojnosti koja
odrava podjelu izmeu svjetla i tame: na neki nain, ta je dvojnost
svorila svjetlo.Veina mitova o Drvetu svijeta, ukljuujui nordijske
i idovske, govore o zmiji koja se penje i sputa niz Drvo svijeta, a u
brojnim kulturama zmija je simbol dualnosti.
Pretpostavljam da je za Maje Pernata zmija bila slian simbol ener
gije koja se uvija oko debla Drveta svijeta (koje se nalazi na simetrali
od 12 istono) tijekom neparnih Neba, dok svjetlo pada na zapadnu
hemisferu (otuda korijene vue i srednjoameriko proroanstvo,
koje govori da e se Quetzalcoatl vratiti s istoka). Budui da je kult
Quetzalcoatla najvie napredovao tijekom neparnih Neba i prvi se
put jasno pojavio na poetku Devetog neba, esto se izjednaavao s
Isusom, tj. nagaalo se da se radi o utjelovljenjima svjetlosnog prin
cipa koji se pojavio tijekom tog razdoblja. Iz nae sadanje perspekti
ve, to stajalite ima smisla.
Za razliku od toga, Azteci, koji su doli u Meksiko sa sjevera, tijekom
noi Dvanaestog neba, mislili su kako ive u vremenu kojim vlada
tama. U njihovoj eri nije bilo mogue boansku realnost sagledati s
jasnoom kakvu su imali njihovi prethodnici - Maje. Ipak, Azteci su
znali za est Noi i sedam Dana stvaranja. S obzirom na nae znanje

o neparnim Nebima kao o razdobljima pojaane kreativnosti, oso
bine aztekih bogova, koji tim Nebima vladaju, ne iznenauju (vidi
sliku 2.2).
Na zapadu, u Amerikama, stvaranje se smatralo timskim radom bo
gova, koji su esto imali ljudske osobine. Majanska pria o stvara
nju, budui da potjee sa zapadne hemisfere, ima vie matematiki
i analitiki karakter od slinih pria iz drugih dijelova svijeta. No,
majansko stajalite nije odvajalo ovjeka od prirode i stvaranja. To je
bila znanost o vremenu, koja je ovjeka vidjela kao sastavni dio mre
e prirode i obeavala mu vraanje uloge sustvaratelja u kozmikom
procesu.
ISTONJAKE RELIGIJE
Na istonoj je hemisferi sredina Velikog ciklusa dala mnoga inovati
vna religijska promiljanja (slika 4.1). Otprilike u to vrijeme, zaete
su filozofije budizma, konfucijanizma, zoroastrizma, dainizma, taoizma i hinduski koncept reinkarnacije. Datumi roenja Konfucija i
Buddhe tono su na sredini Velikog ciklusa - 551. i 552. godine pr.
Kr. ak i ako su ti datumi mitski, ipak pokazuju barem podsvjesnu
spoznaju njihovih sljedbenika da se radi o vanoj toki u vremenu
(slika 4.6).
Openito govorei, budizam i druge vane istonjake religije razvi
jale su se tijekom Velikog ciklusa. U ulozi koju igra jedan bog stvo
ritelj, postoje primjetne razlike izmeu istonjakih religija i onih s
podruja Zemljine simetrale na 12 istono. U istonjakim religija
ma manje je izraena uloga najveeg boga stvoritelja, a vjera u samo
jednog Boga nikada nije bila doista rairena. ak i ako se Brahmu
smatra stvoriteljem, on nije jedini niti najvaniji bog u hinduskom
panteonu. I najvii Brahman, koji ne stvara, preapstraktan je da bi
bio osoban. U budistikoj tradiciji ne govori se o Bogu Stvoritelju. U
drevnoj Kini vjerovalo se kako je kozmos stvorio samoga sebe.
Islam, ini se, igra posredniku ulogu izmeu sredinje i istonjake
svijesti. On je posve monoteistika religija. No, njegovi simboli su
polumjesec i zvijezda - simboli noi. Ta je religija osnovana s do

vrenjem Kurana 632. godine, tono na sredini Noi Desetog neba.
Tako je njegova uloga mogla biti donoenje svjetla u tamu. Budui
da je formuliran tijekom trajanja Noi, najvie se tada i irio, jer je
Nevidljivi kri tada bio manje prisutan.
Lao-tzu, Deutero-lzaija, Mahavira,
Konfucije, Buddha, Zaratustra,
Pitagora, tzolkin,
reinkarnacija
550. pr. Kr.
Slika 4.6 Piramidalna evolucija kaldejsko-idovsko-kranske tradicije tijekom

Dana Velikog ciklusa. Obratite pozornost na porast vjerskih uenja na vrhu sedmerokatne piramide, to odgovara sredini (Dan 4) Velikog ciklusa (550. pr. Kr.).
Noi ciklusa imaju razliite karakteristike: Noi 2 i 5 tamnije su boje i destruktivnije od drugih, dok se druge mogu objasniti kao razdoblja povijesnog mirovanja
Poruka islama neto je drukija od kranske budui da je islam ra

zvijen istonije i tijekom Noi. Islam odraava istonjaki mentalitet
kroz kolektivne izraze tovanja, kao to su molitva i hodoaa, dok
zapadno kranstvo teite stavlja na izraaj pojedinca. Budui da
je kranstvo nastalo tijekom Dana, koji veinom podrava ljudsku
kreativnost, naglasak je na pojedincu koji sam oblikuje svoju sudbinu,

dok je kod islama naglasak na podvrgavanju Bojoj volji.
Ako uvidimo da se tijekom Velikog ciklusa ljudska svijest razvijala kao
rezonancijski fenomen s vibracijama Drveta svijeta, povijesna evoluci
ja religija postaje razumljiva. Svijest ljudi iz Europe i s Mediterana bila
je pod jaim utjecajem impulsa kria od istonijih naroda. U tim se
zemljama razvila vjera u Boga Stvoritelja, koji je izvor impulsa Drveta
svijeta. Na Istoku se kozmos nije percipirao na taj nain. Tomu je tako
djelomino i zbog toga to su, tijekom Velikog ciklusa, pripadnici tih
religija i njihovi proroci ivjeli na tamnoj strani planeta, a djemomino
i zato to su bili udaljeni od okomitog kraka kria. ini se da uspore
dno s udaljavanjem od okomitog kraka kria pada vjera u Boga Stvori
telja. U kineskoj filozofiji yin i yang smatraju se stvaralakim snagama
prirode, a ne aspektima boanskog. Tako se i u Indiji odrala vjera u
ivi, boanski kozmos, a ne u dalekog Boga Oca. Svakako, ako Veliki
ciklus smatramo dijelom kozmikog plana za prosvjetljenje ovjean
stva, njegova sredinja toka zasluuje daljnje istraivanje. U samoj
sredinjoj toki Buddha i njegov manje poznati suvremenik Mahavira postigli su prosvijetljeno stanje. ak i ako prosvjetljenje Buddhe
nije bilo jednako onome kojem ljudi danas tee, njegova povezanost s
razvojem Velikog ciklusa oito je vrijedna naeg istraivanja jer je to
prosvjetljenje rezultiralo tradicijom koja je imala ogroman utjecaj na
istone zemlje, a odnedavno i na zapadne.
U prouavanju religija otkrili smo kako je majanski kalendar global
ne prirode i opisuje uspone i padove povijesnog procesa i evolucije
svjetskih religija. Razliite religije i duhovne tradicije stoga su rezultat
jednog boanskog procesa stvaranja i prirodno je da se odnose na istu
duhovnu realnost. Velika mo majanskog kalendara nalazi se u njego
vom potencijalu za ujedinjenje razliitih religijskih perspektiva kroz
spoznaju da sve one predstavljaju jednu realnost. To nam omoguuje
pogled iz vie perspektive i prerastanje razlika meu pojedinim reli
gijama.
Via perspektiva majanskog kalendara ne moe se pretvoriti u novu
dogmu ili novu organiziranu religiju koja trai sljedbenike. Majanski
kalendar daje okvir za individualno istraivanje duhovnosti. Majan-
ski kalendar je proturjean svim oblicima fundamentalizma i svim

tvrdnjama da jedna religija ima cijelu istinu. Na alost, zato su kato
liki sveenici spaljivali knjige Maja: one su ugroavale monopol na
istinu koji je katolicizam tada elio uspostaviti. Meutim, danas se sve
vie ljudi odmie od organiziranih religija i samo kree u potragu za
istinom. To omoguava ponovno oivljavanje majanskog kalendara u
cijelom svijetu meu pojedincima koji streme jedinstvu ovjeanstva.
(1+12) NIJE JEDNAKO 13

Sada je moda jasno da odreeni brojevi igraju tako vanu ulogu u
srednjoamerikom konceptu stvaranja, a vani su i za sve ostale. Mo
emo puno nauiti iz stavova pojedinih religija prema brojevima koje
smatraju svetima. Razmotrit emo razliku izmeu brojeva 12 i 13 i
njihov znaaj u razliitim kulturama. U Meksiku se broj 13, i kod Maja
i kod Mexica, najee smatrao svetim brojem. U Srednjoj Americi
tvorio je dio trinaestodnevnog odbrojavanja i Trinaest neba stvaranja.
Nadalje, kraljevi bi obino posebno sveano obiljeavali trinaeste go
dinjice tuna.
U ostatku svijeta, vanost broja 13 gotovo je sakrivana, a u posljednjih
nekoliko stoljea on je smatran nesretnim (petak, trinaesti). ak je,
ranije, broj 12 zasjenjivao broj 13, a u europskoj tradiciji broju od 12
apostola moramo dodati 1 (Isusa) kako bismo doli do broja 13 u babilonsko-grkom astrolokom sustavu. Tako se i astrolokom sustavu
od dvanaest znakova dodaje jedan (mi) kako bismo doli do broja 13.
U kineskom astrolokom ciklusu od dvanaest godina upitno je postoji
li pojedinac u sreditu koji se zbraja s 12. Tako se teite jo vie pre
bacuje na broj 12.
Dok se broj trinaest tovao u Srednjoj Americi, u ostatku svijeta na
glasak je bio na 1 + 12. To skrivanje broja 13 u Starom svijetu takoer
je oito kada razmotrimo biblijski Postanak. Tamo pie da se Bog se
dmog dana odmarao, to implicira razliku izmeu dvanaest razdoblja
aktivnog boanskog stvaranja i trinaestog.
Iako se razlika izmeu 12 + l i l 3 n a prvi pogled ini beznaajnom,
ona naglaava ogromne razlike izmeu filozofskih pogleda na ulogu i
prirodu ljudskog bia. Ako 1 + 12 upotrijebimo kao matematiki or

ganizacijski princip naeg religijsko-kozmolokog pogleda na svijet, to
znai da se pojedinac (1) smatra odvojenim od stvaranja (12). Stoga se
pojedinac i smatra sreditem stvaranja. Sredinja postavka kranstva
je u tome da njegovi sljedbenici trebaju slijediti ideal Isusa Krista u dje
lima i mislima. To znai postati odabranik koji se istie medu drugim
aspektima stvaranja (dvanaest).
Naravno, veina ljudi e rei kako je l + 12=13, ali u Srednjoj Americi
brojevi nisu koliine, nego karakteristike. Tako, ako je jedan zaseban
od dvanaest, ta dva broja se zapravo ne mogu zbrojiti. Iako 1 + 12 ma
tematiki jest jednako 13, vrhunskom broju stvaranja, kozmologija 1
+ 12 odvela nas je na stranputice. Astroloki sustavi sredita i istoka,
temeljeni na sustavu 1 + 12, nikad nisu pokazali jasne poveznice s evo
lucijom svijesti. Za razliku od toga, majanska astrologija, utemeljena
na broju 13, jedini je sustav s dokazanom vezom s promjenjivim ener
gijama u ljudskoj povijesti. No, paradoksalno je da je istovremeno i
najmanje poznat (slika 4.7).
Od otprilike desetog stoljea poslije Krista, Katolika je crkva asimili
rala babilonsku astrologiju (koju dananji svijet poznaje jednostavno
pod imenom astrologija"). Stoga ne iznenauje to je taj tip astrolo
gije nametnut Majama zajedno s kranstvom, budui da se oba su-
Zapad
Centar
Istok
Analiza
Sinteza
Individualnost
Kolektivnost
Brojni bogovi stvoritelji
Jedan Bog
Nema boga stvoritelja
13
1 + 12
1? + 12
Trinaest neba
Pojedini + dvanaest zodijakih znakova

Isus + dvanaest apostola
Dvanaest godina
Slika 4.7 Osobine kozmologija istoka, centra i zapada
stava temelje na filozofiji 1 + 12. S tim je povezana ideja o Zemlji koja

prolazi kroz razliite znakove, Vodenjaka, Riba, i tako dalje, zbog svog
precesijskog gibanja. Taj stav temelji se na geocentrinom pogledu na
kozmos, u kojem Zemlja (1) stoji odvojena, posebna od ostatka ko
zmosa (12).
Kranstvo je, unato svojoj poruci o ljubavi i suosjeanju, religija
sa simetrale i s filozofijom 1 + 12, to samo po sebi tei odjeljivanju
pojedinca od mree stvaranja. To je uzrok religijskoj netoleranciji
Europljana, koji su smatrali kako je njihova religija jedina prava (1)
i mora biti nametnuta drugima (12). Ako kozmoloki sustav, kao u
Maja, temeljimo na trinaest brojeva, ovjeka moemo smatrati sa
stavnim dijelom stvaranja. U kozmolokom sustavu 1 + 12 ovjek je
odvojen od prirode. Moda je nesretna reputacija broja 13 dijelom
uzrokovana injenicom da broj 13 ne nudi ljudima posebno mjesto
u stvaranju (ta je negativnost kasnije prenesena u SAD, gdje hoteli
nemaju uvijek 13. kat ili sobe broj 13).
IN LAK'ECH: JA SAM ISTO TO I TI

Sukobi izmeu europskih katolika i izvornih zapadnjaka - ameri
kih Indijanaca - nisu bili samo sukobi rasa nego i mentaliteta i
kalendara. Europljane su s planetarne simetrale gonile polarnosti
yina i yanga, koje su tamo nastale. To je stvorilo ekspanzivnu kreati
vnu napetost, to je i razlogom uspostavljanja Europe kao globalnog
kolonijalistikog sredita. S druge strane, Europa je zbliila svijet.
Konkvistadori su ivjeli u stvarnosti temeljenoj na 1 + 12, koja ih je
navela na odlazak iz mree stvaranja i podinjavanje drugih svojoj
dominaciji. Broj 1 + 12 simbolizira odvajanje od pravog izvora krea
tivnosti i naglaava zasebnost svih bia.
Sada moemo shvatiti kako kalendarski sustav Maja moe biti vaan
za budunost ovjeanstva. Kalendarski i astroloki sustavi temelje
ni na broju dvanaest mogu nas navesti na poricanje sloene mree
stvaranja, iji smo neodvojivi dio. Koritenje kalendarskog sustava
temeljenog na broju 13 vodi do rezonance s prirodom i kozmikim
procesima. Postoji velika razlika u svjetonazorima izmeu sustava
u kojem smo svi odvojeni i sustava u kojem smo svi jedno. Stoga,
povratak Svetog kalendara znai pojaavanje procesa u kojem su svi
ljudi jednaki u mrei stvaranja.
Ljubav znai povezanost, isprepletenost, sudjelovanje, jednakost i
osjeaj zajednitva. Ljubav je 13. Maje su dugo kao pozdrav koristile
izraz In Lak'ech, to znai ,Ja sam isto to i ti." Cijela filozofija razvila
se oko tih divnih rijei, koje se ne odnose samo na ljude ve i na i
votinje, kamenje, duhove. One znae da nismo odvojeni: svi smo dio
iste mree, pa ako je jedan dio mree oteen, ostatak e patiti zbog
toga. Koritenje tzolkina i trinaestodnevnog odbrojavanja dio je te
filozofije. Uporaba Svetog kalendara znak je potovanja prema mrei
prirode i stvaranju.
Devet p o d z e m n i h s v j e t o v a
IRENJE RAZINA SVIJESTI
Detaljno smo razmatrali Veliki ciklus i vidjeli kako Trinaest
neba koje stvara Drvo svijeta potiu ljudsku kreativnost i
razumijevanje boanskog. U srednjoamerikoj mitologiji ne
postoji samo Trinaest neba nego i Devet podzemnih svjetova.
Sada emo prouiti i njih.
Iako nije mogue detaljno razumjeti podrijetlo Devet podze
mnih svjetova, moemo pretpostaviti da se radi o devet okvi
ra svijesti koje prenosi Zemljina unutarnja jezgra.
Danas znamo da svijet nije nastao prije pet tisua godina s
pojavom prvog pisma, prvim piramidama i prvim dravama
kojima su vladali faraoni. Suvremena je znanost pokazala da
je univerzum nastao puno prije poetka Velikog ciklusa. Na
stao je prije 15 milijardi godina Velikim praskom i stvaranjem
prvotne materije od svjetla. Tako je nastala naa galaktika,
Sunev sustav i na planet sa svim organizmima. Stoga, Veliki
ciklus nije zapoeo iz nitavila, iza sebe je imao dugotrajnu
evoluciju.
Kako se majanski kalendar uklapa u to veliko doba univer
zuma? Maje su znale da je svijet puno stariji od 5.125 godina.
Na stelama, otrivenima u Cobi na poluotoku Yucatanu (slika
5.1.), datum stvaranja Dugog odbrojavanja stavljen je u kon
tekst hijerarhije ciklusa stvaranja od 13 x 20n (13 puta 20 na
n-tu potenciju) tuna. Tako imamo brojne cikluse stvaranja,
sline Velikom ciklusu (koji je 13 x 202 tuna). Stvaranje se
moda smatralo skupom nekoliko stvaranja, od kojih se svaki
nastavlja na onaj prijanji, te tako dolazimo do piramidalne
strukture (slika 5.2). U toj je cjelini Veliki ciklus samo jedan
od mnogih.
13 alautuns
13 kalabtuns
13 baktuns
0 tun
0 kin
Slika 5.2 Deveterokatna kozmika

piramida, simbol
Devet podzemnih
svjetova stvaranja.
Svaki od njih razvi
ja odreenu razinu
svijesti i svi zavr
avaju na dan 13
Ahau, 28. listopada
2011. godine
13 hablatuns
13 kinchiltuns
13 pictuns
0 katun
0 uinal
Slika 5.1 Stela iz Cobe s datumima

poetaka nekoliko stvaranja (Pod
zemnih svjetova), lako stela uklju
uje ak i dua razdoblja (milijun
milijardi puta vea od poznate sta
rosti svemira), periodi kojima su
Maje dale ime pokrivaju poznatu
evoluciju univerzuma (16,4 mili
jarde godina)
Koncept nekoliko razliitih stvaranja danas moemo vidjeti u majanskim ceremonijama u kojima se, primjerice, glume majmuni iz pre
thodnih stvaranja". Svaki od devet podzemnih svjetova srednjoamerike
mitologije razliito je stvaranje", koje stvara ciklus dvadeset puta krai
od prethodnog. Zato su sve najvanije majanske piramide graene kao
hijerarhijske strukture s devet razina. Iako su se ti Podzemni svjetovi
(slika 5.2) nekada prevodili kao pakao", uvjeren sam da to nije ispra
vno. Nije logino misliti da su Maje gradile deveterokatne piramide u
ast paklu. Podzemni svjetovi povezani su sa sekvencijalno aktivira
nim kristalnim strukturama u Zemljinoj unutarnjoj jezgri. (Kranski
pakao potjee od skandinavske Majke Hel, koja je vladala Podzemljem
i bila prikazivana kao strana sila u patrijarhalnom Velikom ciklusu.)
Poetni datumi ciklusa stvaranja, koji generiraju tih Devet podzemnih
svjetova, i popratni dogaaji (sjeme) - koji se, u skladu sa suvremenim
znanstvenim datiranjem, dogaaju na poecima Podzemnog svijeta
- saeti su na slici 5.3.
Znanstveno datiranje
poetne pojave
Podzemni svijet
Duhovno
kozmiko vrijeme
Fiziko
Zemljino vrijeme
Poetna pojava
Univerzalan
13 x 20 kina
260 dana
Galaktiki
13 x20 0 tuna
4 680 dana
(12,8 godina)
Planetaran
13 x 201 tuna
256 godina
Industrijalizam
1769.g.
Nacionalan
13 x 20 2 tuna
5125 godina
Pisani jezik
3100.pr.Kr.
Regionalan
13 x 20 3 tuna
102 000 godina
Govorni jezik
100.000 pr. Kr.
Plemenski
13 x 204 tuna
2 milijuna godina
Prvi ljudi
2 milijuna godina
Familijalan
13 x 20 5 tuna
41 milijun godina
Prvi primati
40 milijuna godina
Sisavaca
13 x 205 tuna
820 milijuna godina
Prve ivotinje
850 milijuna godina
Stanian
13 x 20 7 tuna
16,4 milijardi godina
Tvar, Veliki prasak
15 - 1 6 milijardi godina
Slika 5.3 Trajanje Devet podzemnih svjetova u duhovnom i fizikom

vremenu i neke od pripadajuih poetnih pojava
Veliki ciklus, koji je stvorio esti podzemni svijet i koji stvara na

cionalni okvir svijesti, samo je jedan od stvaranja, tj. Podzemnih
svjetova. Taj podzemni svijet izgraen je na pet svojih prethodnika,
koji su stvarali ogranienije okvire svijesti. Deveterokatne majanske
piramide stoga nam govore da se svijest stvara na hijerarhijski nain
i da je svaki Podzemni svijet temelj drugome.
Prije nego to nastavimo, treba saeti razna vremenska razdoblja
koja su dio kalendarskog sustava Maja temeljenog na tunu (slika
5.4). Svaki od devet velikih ciklusa stvaranja temelji se na razdoblju
koji je umnoak tuna. Tun se mnoi sa dvadeset, i to na takav nain
da se stvara hijerarhijski broj sustava. (Imajte na umu iznimku da
postoji osamnaest, a ne dvadeset uinala u tunu.)
Majansko ime
razdoblja
Duhovno
kozmiko vrijeme
Fiziko
Zemljino vrijeme
Kin
1 kin
1 dan
Uinal
20 kina
20 dana
Tun
1 tun
360 dana
Katun
20 tuna
7.200 dana ili

19,7 godina
Baktun
20 2 tuna
144.000 dana ili

394 godina
Piktun
20 3 tuna
2.880.000 dana ili

7 900 godina
Kalabtun
20 4 tuna
158.000 godina
Kinchiltun
20 5 tuna
3,15 milijuna godina
Alautun
20 6 tuna
63,1 milijuna godina
Hablatun
20 7 tuna
1,26 milijardi godina
Slika 5.4 Saetak vremenskih ciklusa povezanih s tunima (godinama od 360

dana) i njihova trajanja po fizikom vremenu
Svaki od devet Podzemnih svjetova razvija se kroz slijed Trinaest

neba sa Sedam dana i est noi, koji poinju u trinaest hablatuna
Staninog podzemnog svijeta, i nastavljaju se kroz alautun, kinchiltun, itd. Tako se na svakoj razini Trinaest neba razvija nova
razina svijesti. Svaki Podzemni svijet povezan je s odreenim
stanjem svijesti: staninim, sisavaca, itd. Svaki Podzemni svijet
takoer je povezan s odreenom frekvencijom stvaranja i njenim
utjecajem na promjene energije. Izmjene energije uzrokovane su
smjenama Dana i Noi. Primjerice, esta razina (Veliki ciklus,
Nacionalni podzemni svijet) ima razdoblje baktuna energetskih
promjena koje slue razvoju nacionalnog naina poimanja svije
ta. Na slici 5.5, energetske promjene Regionalnih, Nacionalnih i
Planetarnih podzemnih svjetova prikazane su na komparativnoj
ljestvici. Vidimo kako je Nacionalni podzemni svijet poeo na
kon uspostavljanja sedmog dana Regionalnog podzemnog svijeta
i kako Planetarni podzemni svijet poinje nakon sedmog dana
Nacionalnog podzemnog svijeta. Najdui ciklus stvaranja bio je
prvi, to dokazuje fenomen ubrzavanja evolucije.
U vrijeme pisanja ove knjige (2003. godina), dolazimo do Treeg
dana stvaranja Osmog podzemnog svijeta (Galaktikog: vidi sliku
7.1), koji stoji na Planetarnom podzemnom svijetu. Ostaju jo
samo dva Podzemna svijeta: Galaktiki (12,8 godina) i Univer
zalni (260 dana), a onda dolazimo do najvie razine stvaranja. U
toj se hijerarhijskoj strukturi svjetonazori ne izmjenjuju, ve se
nadograuju i tako dolaze do vrha kozmike piramide na dan 28.
listopada 2011. godine po gregorijanskom kalendaru. Svaki pod
zemni svijet povezan je s pripadajuom polarnosti yina i yanga.
Planetarni podzemni svijet

1755.
2011.
Nacionalni podzemni svijet

Dan
2011.
3115.pr Kr.
2326.
1538.
749.
40.
829.
1617.
Regionalni podzemni svijet
(100,000 pr.Kr.- 2011.)
5869 pr. Kr.
Dan 7 Regionalnog podzemnog svijeta
2011.
Slika 5.5 Veze izmeu Regionalnih, Nacionalnih i Planetarnih podzemnih

svjetova u odnosu na vremenska razdoblja. Oit je porast frekvencije
promjene. Svi ciklusi sadre sedam Dana i est Noi te prolaze kroz iste
faze.Na toj bi ljestvici prvi Podzemni svijet imao duljinu od 40 km
Tako stvaranje prolazi kroz devet Podzemnih svjetova, u kojima

se evolucija svijesti manifestira na fiziki nain, pa sve do eterikih, duhovnijih manifestacija viih Podzemnih svjetova. S obzi
rom na uspon kozmike piramide, moemo odrediti slijed stanja
svijesti, od kojih je svaki povezan s pojedinim Podzemnim svije
tom. Stoga se ini da je proirenje svijesti svrha stvaranja, to na
kraju omoguuje uspon Univerzalnog ovjeka.
VELIKI PRASAK
Prvi od Devet podzemnih svjetova poeo je prije l6,4 milijardi go
dina, to je veoma blizu vremenu u kojem se, navodno, dogodio
Veliki prasak. Tako je prvi Podzemni svijet dao materijalnu osnovu
za ostatak stvaranja: tvar, galaktike, suneve sustave i stanice. Taj
podzemni svijet nazivamo Staninim (slika 5.3) jer vie stanice, s
poetka tog sedmog Dana, predstavljaju najviu razinu svijesti u
tom razdoblju. Po istoj su logici i drugi Podzemni svjetovi dobili
ime.
Poetak Prvog podzemnog svijeta s Velikim praskom ima daleko

sene posljedice koje je nuno prokomentirati. Prvo, to je dokaz
da se majanski kalendarski sustav ne temelji na astronomskim
gibanjima ili biolokim ciklusima. Tim kalendarskim sustavom
mogli su se opisivati procesi stvaranja u vremenu u kojem nije
bilo sunevih sustava, pa ak ni galaktika. Kalendarski sustav te
meljen na tunu opisuje boanske procese stvaranja, a oni pret
hode svim materijalnim manifestacijama. Ti procesi poeli su na
poetku Bojeg stvaranja ili, kako Maje kau, kada je Prvi otac
podigao vibrirajue Univerzalno drvo svijeta. (Drvo svijeta, o ko
jem sam pisao u treem poglavlju, samo je lokalni predstavnik
Univerzalnog drveta svijeta.)
Naravno, nije vjerojatno da su Maje imale isto znanje kao i su
vremeni fiziari, koji mogu detaljno opisati te dogaaje pomou
kvantne mehanike. No, taj tip znanja ne bi ni bio zanimljiv majanskim mudracima jer ne uzima u obzir injenicu da ivimo u
svrhovitom boanskom stvaranju. Maje su znale da se stvaranje
odvija u skladu s odreenim ritmom i da postoji devet velikih
ciklusa stvaranja, od kojih svaki stvara odreeni Podzemni svijet
svijesti.
Osim toga, budui da Prvi podzemni svijet pokriva sve vrijeme
od Velikog praska, sve to postoji rezultat je stvaratelj skih procesa
tih Devet podzemnih svjetova, od koji se svaki razvija kroz Tri
naest neba. Na slici 5.6 prikazano je kako svaki Podzemni svijet
stvara svoju vrstu pojavnosti.
Podzemni svijet
Trajanje
Univerzalan
(Deveti)
13 uinala
Galaktiki
(Osmi)
13 tuna
Planetaran
(Sedmi)
13 katuna
Nacionalan
(esti)
13 baktuna
Regionalan
(Peti)
13 pictuna
Plemenski
(etvrti)
13 kalabtuna
Familijalan
(Trei)
13 kinchiltuna
Sisavaca
(Drugi)
13 alautuna
Stanian
(Prvi)
13 hablatuna
Razina svijesti
Fenomeni
ivotni okvir
Evolucija kozmike svijesti
Nema sputavajuih misli, bezvremenost
Nema organizacijskih granica
Evolucija galaktike svijesti
Prevladavanje materijalnih okvira ivota
Telepatija, ivljenje od svjetla, genetika tehnologija
Organiziran po galaktikama
Evolucija globalne svijesti
Materijalizam, industrijalizam
Amerikanizam, demokracija, republike, elektrotehnologija
Organiziran po planetima
Evolucija civilizacijske svijesti
Pisani jezik, zahtjevnija arhitektura
Povijesne religije, znanost, umjetnost
Organiziran po nacijama
Evolucija ljudske svijesti
Homo sapiens, ima sposobnost izrade sloenog orua
Govorni jezik, umjetnost, rana religija
Organiziran po regionalnim kulturama
Evolucija hominidne svijesti
Ljudska bia (homo) koja izrauju sloena orua
i slue se osnovnom verbalnom komunikacijom
Organiziran po plemenima
Evolucija antropoidne svijesti
Lemuri, majmuni, australopiteci koji
hodaju uspravno i rabe orua
Organizirani po obiteljima
Evolucija sisavake svijesti
Evolucija viestaninih organizama, podjela na spolove,
kontinentalna struktura i biljno kraljevstvo
koje podrava vie oblike ivota
Vii sisavci
Evolucija stanine svijesti
Postupna evolucija fizikog univerzuma:
galaktike, zvijezde i planeti; razvoj kemijskih elemenata
Sloene stanice
Slika 5.6:Trajanja i glavne pojavnosti tijekom pojedinih Podzemnih svje

tova. Doli smo do sedmog Dana u sedam niih podzemnih svjetova, a u
Deveti i zadnji podzemni svijet ui emo u veljai 2011. godine
LJUDSKO BIE
Prouavajui nie Podzemne svjetove, dolazimo do zakljuka da
ivi organizmi nisu nastali sluajno. Bioloka evolucija rezultat je
boanskih ciklusa stvaranja koje opisuje majanski kalendar. Nakon
bioloke evolucije, koja je rezultat triju niih podzemnih svjetova,
uslijedio je Plemenski podzemni svijet, u kojem su se pojavila prva
ljudska bia. Prema antropolokim istraivanjima, ljudi su se prvi
put pojavili u sredinjoj Africi prije 2 milijuna godina. Istono od
sredine Drveta svijeta naeni su najstariji ostaci pravih ljudi, tj Homo
habilisa, a njihovi preci pronaeni su blie Drvetu svijeta - u sada
njoj afrikoj dravi ad. Te nam injenice pomau razumijevanju
drevnog majanskog mita, prema kojem je prvo ljudsko bie nastalo
iz Drveta svijeta. (Ista se pria ponavlja u nordijskim mitovima, u
kojima se govori o prvom ovjeku po imenu Ask, a koji je nastao iz
drveta svijeta - Yggdrasila.)
Slika 5.7 ovjek koji se po

novno raa iz Drveta svijeta
U Podzemnim svjetovima nakon etvrtog, ljudi su mogli kreativno

transformirati tvari nastale u niim Podzemnim svjetovima, a za
tim su se, s vremenom, razvijali u su-stvaratelje boanskog Stvo
ritelja. U tom je pogledu Peti (Regionalni) podzemni svijet najvea
prekretnica. Tada se ovjek poinje sluiti razliitim jezicima i stvara

razna orua i umjetnika djela.
Oito je da su Veliki prasak (raanje svemira) i raanje ljudskih bia
vani dogaaji u kozmikoj evoluciji. Ako uzmemo u obzir da pojava
prvih ljudskih civilizacija poinje istovremeno s Velikim ciklusima,
postaje jasno da svaki podzemni svijet pomae u stvaranju znaajne,
nove razine svijesti (slika 5.6).
Iz tih primjera shvaamo da pomou majanskog kalendara moemo
graditi mostove razumijevanja ne samo izmeu razliitih religija ve i
izmeu duhovnosti i znanosti. Tomu je tako jer se znanstvenim inje
nicama mogu potvrditi boanski ciklusi stvaranja. Ne postoje protu
rjeja izmeu evolucije i stvaranja - to su samo dva razliita pogleda
na isti proces.
Ljudsko je bie tako rezultat kozmikog stvaranja koje tzolkin odraa
va na brojne naine. Tako, primjerice, postoji trinaest najvanijih zglo
bova u ljudskom tijelu - sedam iznad i est ispod struka, a sveukupno
imamo dvadeset prstiju. Nae bjelanevine tvori dvadeset aminokiselina, a postoji 260 vrsta stanica u ljudskom tijelu.
Neki od tih brojeva odnose se iskljuivo na ljude. Niti jedna ivotinja
nema trinaest ovulacija godinje, ili 260 vrsta stanica, a mnoge nemaju
Slika 5.8 Povezanosti

izmeu razliitih dije
lova tijela i dvadeset
dnevnih znakova
trinaest najvanijih zglobova ili dvadeset prstiju. To je vjerojatno zato

to ljudsko bie najbolje utjelovljuje tzolkin. Stoga se ovjek najbolje
moe uskladiti sa Svetim kalendarom i kozmikim ciklusima stvara
nja. Ta se rezonanca nalazi u pozadini drevnog srednjoamerikog ra
zmiljanja o povezanosti energija dnevnih znakova i ljudskih dijelova
tijela, to je bilo od kljune vanosti za njihovu medicinu (slika 5.8).
Takoer, trebamo razmotriti vanu paralelu izmeu ljudskog bia i
majanskog kalendara. Faze kroz koje ljudi prolaze u svom individu
alnom razvoju odraavaju stvaranje devet razina svijesti kozmosa.
Orgazam roditelja i zaee koje slijedi paralelni su Velikom prasku,
koji je doveo do pojave prvih stanica u Staninom podzemnom svi
jetu. Faze razvoja ljudskog fetusa paralelne su razvoju tijekom Pod
zemnog svijeta sisavaca i dalje, sve do roenja i ranog djetinjstva,
kada ljudska svijest odgovara onoj iz kamenog doba i Regionalnog
podzemnog svijeta. Od tree do sedme godine, kada dijete ui pisati
i razlikovati dobro i zlo, samo e iskusiti Pad. To odgovara usvajanju
dualistike svijesti Nacionalnog podzemnog svijeta. O toj emo temi
vie govoriti u osmom poglavlju.
OVJEKOVE I BOJE MISLI

Einstein je jednom rekao da ga znanost zanima jer eli razumjeti Bo
je misli. Kako nam majanski kalendar u tome moe pomoi? Slika
5.9 model je holografskog prijenosa podataka od kozmosa do nas.
Budui da je spiralna galaktika podijeljena u dvije hemisfere, kao i
na mozak, mogue je, kroz holografsku rezonancu, primati Boje
misli, kozmike informacije koje stvara Univerzalno drvo svijeta i
koje se prenose putem Zemlje i galaktike. Dio objanjenja polarnosti
svemira - polarnost spolova, mozga, svijesti - u njihovoj je nuno
sti za prijenos podataka s boanskog izvora. Polarnost je nuna za
rezonancu, stoga su nai mozgovi, zbog svoje podijeljenosti na dvije
polutke, idealni prijemnici.
Takoer, posve je mogue da je Sunce prijenosnik kreativnih kozmi
kih informacija na Zemlju. Zbog brzine vrtnje Sunca oko vlastite
osi, suneva je pjega prema Zemlji okrenuta otprilike trinaest dana.
To je razdoblje moda odraz nevidljivog Sunevog Drveta svijeta,

to znai da je Zemlja, tijekom tih trinaest dana, izloena promje
njivim energijama. Te energije moda djelomino prenose interakci
je sunevog vjetra s raznim koncentrinim slojevima Zemlje (tree
poglavlje). Moda nije sluajnost to je temperatura Zemljine jezgre
jednaka temperaturi Sunca (6000 C).
Ljudski mozak slui kao suelje za prijenos podataka nefizikih Neba
u podruje fizikog. Ljudski mozak kanalizira te podatke i nain nji
hovog procesuiranja. Razdoblja koja podravaju takav prijenos opi
sana su u majanskom kalendaru. To najlake pokazuje injenica to
postoje brojne prednosti polutki, koje djeluju paralelno i na pojedin
ce i na cijeli svijet. Primjeri su jezik i pismo, kojima u 90 posto ljudi
upravlja lijeva polutka mozga. To je paralelno pisanoj komunikaciji
cijelog ovjeanstva, koja je rezultat serije globalnih duhovnih im
pulsa (Dana Velikog ciklusa) kada je svjetlo sjalo na zapadnu hemi
sferu planeta (kombinirajte sliku 2.7, 3.11 i 5.9).
Mljena staza
(u uspravnom poloaju)
Zemlja (Havajsko
otoje u sredini)
ovjek
Slika 5.9 Holografska rezonanca izmeu galaktike i ovjeka; Zemlja slui kao pri
jenosnik
Matematika (o kojoj ne govorimo u ovoj knjizi) slijedi isti plan evo

lucije, budui da se radi o apstraktnom nainu razmiljanja koji se
prenosi preko lijeve modane polutke. Stoga nije udno to je kapi
talizam, sustav apstraktnog vrednovanja, u posljednjih etiri stotine
godina dominirao zapadnim i europskim zemljama. Takoer, ne udi
to ekonomski usponi i padovi tono odraavaju energije majanskog
kalendara. Stoga su ekonomski ciklusi odraz ciklusa svijesti koji do
laze od Drveta svijeta (vie o tome u Dodatku A). Pisanje i apstraktni
prorauni dva su primjera prednosti hemisferskih informacija koje
na mozak prenosi iz nefizike domene. Postoje i mnogi drugi. Misli
o Bogu duhovni su arhetipovi koje nai mozgovi prenose u skladu s
tonim rasporedom Trinaest neba i Devet podzemnih svjetova. Mo
emo ih vizualizirati kao kozmike projekcije Bojeg svjetla.
Majanski kalendar zapravo je raspored evolucije svijesti, lose Argelles je u svojoj knjizi The Mayan Factor prvi predstavio tu zamisao.
Argelles je prvi koji je u dananjim vremenima ozbiljno shvatio
simbolizam tzolkina i rekao kako Gospodari dana imaju arhetipski
utjecaj na duhovnu prirodu tijeka ljudske povijesti. Do pojave njego
vih djela, mnogi su se istraivai usredotoili samo na krajnji datum
Velikog ciklusa, to je rezultiralo vrlo ogranienim pogledom na taj
kalendarski sustav. Mislim da su nagaanja o krajnjem datumu omalovaila iznimno prosvjetljujuu snagu majanskog kalendara. To je
znailo da je cijela svrha puta k prosvjetljenju izgubljena.
Unato holistikim trendovima u zapadnim zemljama, veina ljudi
jo uvijek oekuje objanjenja fizike prirode. Ne priznaje se primat
svijesti koja je postojala prije svega i iji razvoj upravlja fizikim,
nego se trae fizikalna objanjenja kao to su fotonski pojas, precesija Zemlje (u majanskim izvorima nigdje se ne spominje ciklus od 26
000 godina), hipotetski planeti kao to su Nibiru ili Maldek, promje
na magnetskih polova, itd. Kada shvatimo da evolucija svijesti traje
16 milijardi godina, shvatit emo da je Sveprisutna Inteligencija izvor
sveg razvoja i napretka.
Fizikalni razlozi u zajednicama koje vjeruju u New age uvijek su
razliiti od onih u etabliranim znanstvenim zajednicama (inae bi
izgubile svoju mistinu ar). Meutim, obje dijele izvrnutu shemu
uzrok-posljedica", u kojoj fizika tvar nastaje prva. Taj uzorak zahti

jeva da znanstvene teorije budu objanjive na fiziki nain. U sada
njem Galaktikom podzemnom svijetu daje se prednost shvaanju
da je sve to postoji rezultat evolucije svijesti. Tu evoluciju stvara ne
vidljivo Drvo svijeta koje je, po majanskim mitovima, postojalo prije
svega. Za one koji ele prigrliti taj svjetonazor, svijet e postati puno
razumljivije mjesto.
Naravno, ista postavka vrijedi i za majanski kalendar. Kako bismo
razumjeli kozmiki plan, moramo razlikovati duhovne i fizike vre
menske cikluse: svi pokuaji podvrgavanja evolucije svijesti astro
nomskim ciklusima nee nam pruiti potrebno razumijevanje. Sezanje majanskog kalendara u vrijeme prije postojanja materijalnog,
pokazuje nam kako je svijest prethodila svim materijalnim manife
stacijama stvaranja.
Prijenos kozmikih informacija kroz eter nije ogranieno brzinom
svjetlosti, stoga moramo pretpostaviti da se promjene polarnosti
yina i yanga dogaaju istovremeno u svim strukturama univerzuma:
galaktikama, solarnim sustavima, planetima, organizmima, stanica
ma, atomima i nukleonima. Podaci koji oblikuju svijest ire se kroz
holografsku rezonancu, to moemo nazvati i fraktalnom ekspanzi
jom. Sve mijene svijesti dolaze od Drveta svijeta, ono organizira sve
svemirske galaktike u strukturu koju mi jo ne razumijemo. (To je
zato to zbog konstantne brzine svjetlosti ne moemo vidjeti cijeli
univerzum. Na alost, znanstvenici svoje postavke esto temelje na
svemiru koji se iri jer misle da je svemir samo ono to vidimo.) U
sreditu Univerzalnog drveta svijeta moda postoji ono to se u ezoterikoj tradiciji naziva Sredinjim suncem. Za istraivaa duhovno
sti, razumijevanje materijalne prirode eterinih polja yina i yanga
nije toliko vano. Meutim, vano je nauiti dovoljno o majanskom
kalendaru kako bismo razumjeli da on opisuje razvoj svega i prua
proroanstva o buduim dogaajima.
Univerzalno drvo svijeta je, stoga, identino majanskom pojmu Hunab-Ku, koji se nekad naziva Jednim davateljem mjere i gibanja, to
se bolje prevodi kao Jedan izvor ogranienja i energije (slika 5.10).
Ogranienja su ta koja stvaraju polarnosti izmeu yina i yanga (na
naem se planetu to manifestira kao planetarna simetrala). Rije

energija" odnosi se na kreativnu energiju koja dolazi od Sredinjeg
sunca. Univerzalni Hunab-Ku izvan dometa je nae percepcije, ali u
njemu se nalaze i galaktiki i zemaljski mikrokozmosi; svaki je o
vjek manifestacija Hunab-Kua.
Slika 5.10 Hunab-Ku (doslovnu HunAhau, jedan Bog"), majanski simbol

yina i yanga za Sredinje sunce Unizalnog drveta svijeta, Jednog
izvora ogranienja i energije
Nae poimanje novih Neba, novih misli o Bogu, potie nas na gra
dnju Podzemnih svjetova. Mi smo slini marionetama u tom pro
cesu stvaranja. irenje svijesti o funkcioniranju stvaranja i traenje
puta k prosvjetljenju mogu nas izbaviti iz te nezahvalne uloge i pro
iriti nae ivotne izbore. Zapravo, ako se elimo popeti na sljedeu
razinu piramide, moramo asimilirati tu osvijetenost. Ako je naa
svrha to to smo Boja slika, onda ne moemo ostati marionete. To
znai da i sami postajemo stvaratelji i razumijevanje stvaranja veliki
je korak navie na kozmikoj piramidi. Ako preuzmemo odgovor
nost sustvaratelja, znai da barem malo razumijemo kako stvaranje
funkcionira.
Ovdje predstavljen holografski model univerzuma omoguuje nam
razumijevanje sinkroniciteta, termina koji je uveo vicarski psiholog
Carl Gustav Jung kako bi opisao nevjerojatne sluajne" dogaaje, a
koje doivljavamo kao znaajne. Budui da na nas Neba, Boje misli,
djeluju istovremeno, razliiti ljudi e, neovisno jedan o drugome, imati

jednake zamisli u vrijeme kada se dogaa smjena Neba. S obzirom na
djelovanje kozmikog projektora, takva dogaanja nimalo ne iznena
uju.
Postoje i mnoge druge vrste sinkroniciteta. Jedan od primjera je kada
naletite na nekoga na koga ste upravo mislili. Takav dogaaj moe se
razumjeti samo ako su te dvije osobe u rezonanci s istim Nebom. Slu
ajni susreti dogaaju se zbog tijeka boanske svjetlosti, koja se iri u
drugim smjerovima tijekom smjene Neba. Takva su dogaanja rezul
tat Bojih misli i ljudi ih tako i shvaaju. Budui da se sada ubrzava
frekvencija boanskog stvaranja, takvi statistiki nemogui dogaaji
postali su uobiajeni.
No, mnogi o sinkronicitetima znaju samo da su neobini i zanimlji
vi. To je logina posljedica materijalistikog svjetonazora kojim smo
okrueni, a on ukljuuje i poricanje postojanja boanskog plana evo
lucije svijesti.
Na svjetonazor je kao voda ribi, esto zanemarujemo promjene koje
su rezultat razvoja boanskog plana. Taj plan upravlja svim aspektima
naeg postojanja, ukljuujui i nevidljive promjene svijesti koje stva
raju nevjerojatne sluajnosti. Usprkos tome, jo smo robovi iluzije o
stvarnosti materijalnog svijeta. Stoga nam se i sinkroniciteti ine u
dnima i neobjanjivima. Razvijanje intuicije znai usklaivanje s Bo
jim mislima i gledanje iza koprene materijalizma.
PROIRIVANJE RASPONA LJUDSKOG IVOTA:

SLUAJ TELEKOMUNIKACIJA
Nakon ovih kratkih komentara o niim Podzemnim svjetovima, nasta
vit emo s usponom po Kozmikoj piramidi. Podzemni svijet, stvoren
na Nacionalnom podzemnom svijetu dugom 13 x 400 = 5.200 tuna,
Planetarni je podzemni svijet. Stvaranje svakog novog Podzemnog
svijeta dvadeset je puta bre od prethodnog, stvaranje Planetarnog
podzemnog svijeta je 13 x 20 = 260 tuna ili 256,4 fizikih Zemljinih
godina. Njegova je vladavina poela 24. srpnja 1755., a njegovi Dani i
Noi su razdoblja katuna od 20 tuna, tj. 19,7 godina (slika 5.11).
Poetak ovog Planetarnog podzemnog svijeta, sredina osamnaestog

stoljea, vrijeme je kada su se dogodile mnoge vane promjene. Po
elo je novo doba industrijalizacije. Poelo je doba prosvijeenosti i
prvih kozmopolita. Tada je poela i Amerika revolucija. Meutim,
najvanija je industrijska revolucija, a njen je poetak izum parnog
stroja Jamesa Watta 1769. godine.
Slika 5.11 Trinaest neba Planetarnog podzemnog svijeta s vladajuim boan

stvima. Bogovi svjetla su iznad, a bogovi tame ispod, s razdobljima trajanja odgo
varajuih katuna
Planetarni podzemni svijet izrodio je mnoge izume koji do ne

davno nisu smatrani dijelom kozmikog plana. Ova knjiga daje
samo nekoliko primjera opisa evolucijskih gibanja svijesti, nave
denih u majanskom kalendaru: pismo, religije, ekonomija (opi
sano u dodatku A) i telekomunikacije. Ta saetost nije uzrokova
na nedostatkom primjera, nego potrebom da se u knjizi naglase
osnovne zamisli kalendara. Sve to se razvija, pod snanim je
utjecajem sedam Dana i est Noi. itatelji koji dublje ele zai
u tu tematiku, mogu proitati moju knjigu Solving the Greatest
Mystery of Our Time: The Mayan Calendar.
Jasan nain gledanja na razvoj tehnologije i planetarnog stanja
svijesti u Planetarnom podzemnom svijetu je praenje razvoja te
lekomunikacija. Kada smo govorili o Nacionalnom podzemnom
svijetu, istaknuo sam vanu ulogu pisma u njegovom razvoju. Sve
dok su ljudi ivjeli u nacionalnom kontekstu, pisana komunikaci
ja bila je dovoljno brza. Nacije su bile toliko male da su ih dosta-
vljai za nekoliko dana mogli cijele prijei, a rijetko je bilo potre

bno komunicirati veom brzinom. U Planetarnom podzemnom
svijetu dostava papira jednostavno nije bila dovoljno brz nain
komuniciranja budui da se brzina stvaranja ubrzala dvadeset
puta. Rezultat planetarnog svjetonazora i pojaane frekvencije
stvaranja je planetarna komunikacijska mrea. U tom je procesu
elektrina struja, gotovo nepoznata u Nacionalnom podzemnom
svijetu, odigrala odluujuu ulogu.
Slika 5.12 pokazuje kako je telekomunikacija najvie napredova
la tijekom poetaka Dana, tj. neparnih Neba Planetarnog pod
zemnog svijeta. Treba napomenuti kako se usporedo pojaavao
potencijal za globalne kontakte. Korak po korak, zamisao o te
legrafu razvila se u internet. Kada pogledamo tu tablicu, zapitat
emo se tko je u pravu: suvremeni ovjek, koji misli da se tu radi
samo o nizu pukih sluajnosti ili Maje? ini se da su injenice na
strani Maja!
Na slici 5.12 potvruje se evolucijski proces paralelan onom sa
slike 2.7. Pisanje je razvilo nain komunikacije pogodan za nacije
- od prvih znakova na glinenim ploicama do dnevnih novina.
Telekomunikacije su se razvile od telegrafa do interneta. To je
rezultiralo ogromnim poveanjem brzine komunikacija na glo
balnoj razini. Tako jasno vidimo kako dva Podzemna svijeta, Na
cionalan i Planetarni, odgovaraju dvama razliitim konceptima
svijesti. Ipak, oba slijede osnovni slijed razvoja, od sjemena do
ploda, koji se odvija tijekom sedam Dana stvaranja.
Faza rasta
Broj Dana i Neba
Vladajue boanstvo
Vremensko
razdoblje
Izum ili razvoj
Sjetva
Dan 1 je Nebo 1
bog vatre i vremena
1755. - 1775.
Teorija telegrafa
Anonimni (1753.)
Bozolus(1767.)
Nicanje
Dan 2 je Nebo 3
boica vode
1794. - 1814.
Optiki telegraf
Chappe, Paris-Lille (1794.)
vedska (1794.)
Klijanje
Dan 3 je Nebo 5
boica ljubavi i raanja
Proliferacija
Dan 4 je Nebo 7
Pupanje
Dan 5 je Nebo 9
bog svjetla
Cvjetanje
Dan 6 je Nebo 11
boica raanja
Ostvarenje
Dan 7 je Nebo 13
1834. - 1854.
1873. - 1893.
1913. - 1932.
1952. - 1972.
1992. - 2011.
Elektrini telegraf
Morse (1835.)
Linija Washington - Baltimore (1843.)
Telefon
Primjena Bellovog patenta (1876.)
Prva telefonska postaja
(SAD, 1878.)
Radio
Prvo redovito emitiranje
(u SAD-u 1910, u Njemakoj 1913.)
Televizija
Prvo javno emitiranje
(u V. Britaniji 1936. godine)
Prvo emitiranje televizije u boji (u SAD-u,
1954.)
Raunalne mree
Internet (1992.)
Globalni TV programi
Mobilni telefoni
Slika 5.12 Razvoj telekomunikacija od teorije telegrafa (sjeme) do mobitela i interneta (plodovi) u Danima Planetarnog podzemnog svijeta
Na slici 5.11 prikazano je kako trinaest boanstava, koje je vlada

lo nad trinaest katuna Planetarnog podzemnog svijeta, vlada i nad
trinaest baktuna Nacionalnog podzemnog svijeta (slika 2.5). To je
karakteristika svih Podzemnih svjetova i temelj majanskih proroan
stava. Zbog ponavljanja istog slijeda boanstava i energija u razli
itim Podzemnim svjetovima, mogue je predvidjeti budunost, o
emu emo vie govoriti kasnije.
POVEAVANJE FREKVENCIJE I UBRZAVANJE VREMENA

Drvo svijeta osnovni je generator mijena Dana i Noi. Tako uvi
amo da se frekvencija tih mijena ubrzava dvadeset puta sa sva
kim novim Podzemnim svijetom. Na doivljaj vremena stoga
je povezan s odreenom frekvencijom svijesti na svakoj razini
Kozmike piramide. Brzine razliitih naina komunikacije (vidi
slike 2.7 i 5.12) samo su manifestacije takvih frekvencija. Tako
svakim Podzemnim svijetom dominira frekvencija evolucije svi
jesti, koja se ubrzava od najnieg 1/hablatuna do najvieg 1/uinala
po razinama Kozmike piramide. To poveanje osnovnih tonova
stvaranja od 25 milijardi puta utjee na tip fenomena kojima se
odlikuje pojedini Podzemni svijet. Tako Nevidljivi kri moemo
shvatiti kao instrument programiran za stvaranje kozmike sim
fonije, gdje sve vii tonovi imaju ulogu u sadanjem uzorku.
Ta piramidalna struktura frekvencija stvaranja je iza sadanjeg
dojma da vrijeme prolazi sve bre, a ponekad se ak ini i da ne
postoji. Svaka razina piramide odgovara odreenoj razini svijesti,
ali i frekvenciji promjene (vidi sliku 5.5). Sa svakom viom ra
zinom kozmikog stvaranja, duhovno vrijeme ubrza se dvadeset
puta. to se Dani i Noi ee izmjenjuju, ljudima sve bre prolazi
vrijeme. Tako, primjerice, u Galaktikom se podzemnom svije
tu tijekom tuna (360 dana) mora dogoditi jednaki broj promjena
kao tijekom katuna (19,7 godina) Planetarnog podzemnog svijeta
ili baktuna (394 godine) Nacionalnog podzemnog svijeta.
Danas trebamo biti svjesni podrijetla tog ubrzavanja vremena. Ta
kozvani fenomen burnout je u porastu u zemljama gdje ljude uni
tava stres zbog prebrzog tijeka njihovog poslovnog ivota. No, to
je rezultat sukoba mentaliteta koji stvaraju Planetarni podzemni
svijet i novi, duhovniji Galaktiki, stoga i takve pojave postaju
sve uestalijima i ozbiljnijima. Jedini pravi lijek je usklaivanje
naeg ivota s kozmikom evolucijom koja ide k prosvjetljenju.
U kozmikom planu nema vraanja u prolost. Vrijednosti Plane
tarnog podzemnog svijeta moraju se zamijeniti Galaktikima.
Fenomen stresa potjee od konflikta pojedinca s kozmikim, bo
anskim vremenom i fizikim vremenom. Mnogi su otkrili kako
ih obian runi sat prijei u usklaivanju s vremenom: bez te na

prave sinkroniciteti se lake dogaaju. Boansko je vrijeme tijek
Galaktikog podzemnog svijeta koji vodi k prosvjetljenju - tako
tvrdi majanski kalendar, a fiziko vrijeme podvrgava se fizikal
nim procesima. Sat je mehaniko pomagalo za mjerenje vremena
i podinjava nas itavom nizu pravila tipinih za industrijalizi
rani svijet Planetarnog podzemnog svijeta. Kad se pojedinac eli
uskladiti s tijekom boanskog vremena, a sat mu oitava fiziko,
dolazi do stresnog sukoba.
Meutim, taj je sukob jednak onome izmeu kalendarske, sun
eve godine, i majanskog kalendara. Mehanika gibanja sata po
vezana su s gibanjima nebeskih tijela, koja ljude takoer podvr
gavaju fizikoj stvarnosti i ne podupiru usklaivanje s tijekom
boanskog vremena. Osloboenje ljudskih bia od negativnih
efekata poveanja frekvencije lei u usklaivanju s boanskim ti
jekom vremena, koje vodi prosvjetljenju. U dananje su vrijeme
ljudi vie nego ikad svjesni stresnih efekata podinjavanja ivota
fizikom vremenu.
Kalendari koji se temelje na fizikom vremenu, kao to su grego
rijanski, muslimanski ili idovski, ne mogu objasniti ubrzavanje
vremena i poveani stres. Trajanje suneve godine nije se puno
promijenilo u zadnjih milijun godina. Samo majanski kalendar,
koji se temelji na oscilacijama Drveta svijeta, a ne na gibanjima
nebeskih tijela, moe objasniti te pojave. Tako ubrzani tijek vre
mena postaje logina posljedica.
To poveanje frekvencije uzrok je ponovnog zanimanja za tzolkin
i majanski kalendar. Tek kada se Dani i Noi izmjenjuju velikom
brzinom, ljudi postaju svjesni kozmikih sila koje se nalaze iza tih
pojava. Sve te promjene dogaaju se tako brzo (svakih 360 dana)
da se ini kako ih sve vie ljudi zamjeuje, pa makar i nesvjesno.
To e postati sve oitije s duljim trajanjem Galaktikog podze
mnog svijeta, pa ak jo i vie s Univerzalnim. No, vie o tome
kasnije.
PLANETARNI TIJEK SVJETLA I USPON

PO KOZMIKOJ PIRAMIDI
Do sada smo predstavili devet razliitih Podzemnih svjetova koji
tvore Kozmiku piramidu svijesti. Nita nismo govorili o tome kako
ta piramida moe dovesti ljude do prosvjetljenja. Postoji jo jedan
vaan princip kalendarskog sustava Maja: Planetarni tijek svjetla.
Taj princip kae kako svakim od Devet podzemnih svjetova vlada
odreena polarnost yina i yanga i kako se te polarnosti izmjenjuju
prema odreenom uzorku. Kozmiki plan mora imati takav uzorak
kako bi mogao ovjeanstvo voditi k prosvjetljenju. Razlog za te mi
jene polarnosti lei u ravnotei - kada bi stalno postojala prevaga
samo jedne hemisfere, svijet bi bio vrlo neuravnoteen. Tako Pla
netarni tijek svjetla uravnoteuje efekte odreenih Podzemnih svje
tova. Stoga uvijek postoji mogunost za ljepu budunost, kao to i
obeavaju mnoge religije.
Prethodni pokuaji tumaenja majanskog kalendara nisu uspjeli jer
nisu shvatili kako on opisuje evoluciju svijesti kroz devet razliitih
Podzemnih svjetova. Kroz usporedbu energija Trinaest neba, moe
mo nauiti neto o njima: ipak, samo Devet podzemnih svjetova u
svom totalitetu tvore proroanski vodi na putu k prosvjetljenju. Majanski kalendar obuhvaa sve stvaranje kojeg tvori Devet podzemnih
svjetova. Najznaajnije piramide u majanskom podruju jo uvijek
svjedoe o vanosti tih Podzemnih svjetova. Kako bismo shvatili nji
hovu osnovnu poruku, trebamo prvo uvidjeti najoitije: one imaju
devet razina.
Polarnosti yina i yanga Planetarnog tijeka svjetla prikazane su na slici
5.13, gdje je Zemlja prikazana sa stranje strane" (tj. sa strane nasu
prot Pacifika, koja je u rezonanci s oima i licem ) i iznad Sjevernog
pola. Kako se penjemo uza deveterokatnu piramidu, polarnost yina i
yanga okree se za 90, u smjeru kazaljke na satu, sa svakom novom
razinom svijesti. Kako Drvo svijeta odailje svoje impulse, ono stva
ra eterina polja stvaranja s izmjeninim polarnostima yina i yanga.
Kao to smo i prije govorili, model koji je ovdje predstavljen u skladu
je s postavkom da Zemljina unutarnja jezgra obuhvaa osmerokutnu
strukturu.
Univerzalni podzemni svijet

(260 dana, zapoinje 2011.)

(12,8 godina, zapoeo u sijenju 1999.)
Planetarni podzemni svijet

(256 godina, zapoeo 1755.)
Nacionalni podzemni svijet Veliki ciklus ili Dugo odbrojavanje

(5.125 godina, zapoeo 3115 pr.Kr.)
Regionalni podzemni svijet
Plemenski podzemni svijet
Familijalni podzemni svijet
Podzemni svijet sisavaca
Stanini podzemni svijet
Slika 5.13 Polarnosti yina i yanga razliitih podzemnih svjetova u Planetarnom

tijeku svjetla.Sa svakom viom razinom Kozmike piramide, polarnosti se
okreu za 90, kao to se vidi s polarne osovine. Na lijevo je Zemlja prikazana
sa stranje strane", a na desno je prikazana odozgora, tj. sa Sjevernog pola
Slika 5.14 Quetzalcoatl koji se penje uz peterokatnu piramidu moe simbolizi

rati uspon i silazak kroz Devet podzemnih svjetova. Na istoku svete graevine
imaju pet katova. Majanski kraljevi-amani uspinjali bi se uz deveterokatne pi
ramide kako bi izvodili svoje obrede. Tako su, na simboliki nain, eljeli dosei
univerzalno stanje svijesti i sjediniti se sa kozmosom
Tako se sa svakim Podzemnim svijetom dodaje nova yin yang polarnost kada se simetrala, koju stvara Drvo svijeta, pomie za 90.
Budui da je ljudski mozak u holografskoj rezonanci sa Zemljom,
uspon uz Kozmiku piramidu odreivat e vladajue polarnosti yina
i yanga.
Neke od tih polarnosti stvaraju odvojenosti izmeu funkcioniranja
ljudskih modanih polutki i tako stvaraju dualistiki mozak (stvar
nost se percipira kroz dualistiki filtar), dok druge polarnosti stva
raju jedinstven um. Dualistiki Podzemni svjetovi mogu izdvojiti
aspekte stvarnosti koje percipira zapadna hemisfera (lijeva polutka
mozga) ili istona (desna polutka mozga). Kada se radi o ujedinje
nim Podzemnim svjetovima, neki od njih zasljepljuju ljude, dok ih
drugi prosvjetljuju. Meutim, u ovoj knjizi nema dovoljno prostora
za predstavljanje empirijskih dokaza za ovaj Tijek svjetla, tako da i
tatelj mora sam intuitivno izvui zakljuak.
Kratki pregled Planetarnog tijeka svjetla poet emo s jedinstvenom

svijesti Regionalnog podzemnog svijeta (zamislite kako vam globus
okruuje glavu - oi su vam Pacifiki ocean). Kako se polarnost yina
i yanga mijenjaju, stvarnost e se percipirati kroz drukije filtere. Re
gionalni podzemni svijet odgovara prvim ljudskim kulturama, koje su
tijekom ledenog doba ostavile svoje tragove u piljama i sluile se je
dnostavnim oruem. U njima su ljudi, navodno, imali otprilike jednak
status u zajednici koja je, po strukturi vlasti, bila matrijarhat. Bili su
prosvijeeni i sebe su vidjeli kao jedno s boanskim kozmosom. Nije
bilo podjele na mukarce i ene ili ljude i prirodu. Ta razina svijesti
metaforiki se opisuje kao Rajski vrt. U njemu su ljudi ivjeli u sada
njosti i nisu razmiljali o prolosti ili budunosti. Nije bilo kraljeva ni
robova, ali niti komfora koji civilizacija prua. To je bilo prosvijetlje
no stanje u vrlo ogranienom rasponu svijesti. No, providnost je, kroz
Planetarni tijek svjetla, imala vee planove za ovjeanstvo.
Poetak Nacionalnog podzemnog svijeta oznaio je ovjekov pad i
pojavu dualistike svijesti, to je, pak, utrlo put suvremenom svjeto
nazoru. Ljudi su sami na sebe i na svijet oko sebe poeli primjenjivati
hijerarhijske ljestvice vrijednosti. Ipak, ljudi su jo uvijek bili poluprosvijetljeni" i jo su vjerovali u duhovnu realnost. ivi kontakt s
boanskim postupno se izgubio, a duhovnost se pretvorila u religiju.
Lijeva (zapadna) hemisfera mozga bila je sve dominantnija, a tako i
njeni izriaji: znanost, protestantizam i kapitalizam.
Na sljedeoj razini, Planetarnom podzemnom svijetu, ljudi su stekli
svijest koja je istovremeno teila i sjedinjenju i razdvajanju. Poele
su snane agnostike tendencije. Ljudsko postojanje svelo se samo
na svoju materijalnu stranu. Unutar te svijesti, ljudima su bili vidljivi
samo materijalni aspekti stvarnosti, a religija se svela na puki ritual. S
druge strane, ekstremne granice meu ljudima poele su se smanjivati.
(Osnovna hijerarhijska struktura jo je postojala, ali pojavila se i odre
ena mjera jednakosti.) Tako su se, sredinom osamnaestog stoljea,
ene nametnule kao politiki utjecajne, a priznate su i posebne potrebe
djece. Pojavila se demokracija, ropstvo je zabranjeno u Europi, a nasli
jeeno bogatstvo poelo je nestajati. Po prvi put u ljudskoj povijesti
mir se nametnuo kao ideal.
S nedavnim poetkom Galaktikog podzemnog svijeta, ovjeanstvo

usvaja novu svijest, onu koja favorizira istonu (desnu) polutku mo
zga. Stoga moemo oekivati uravnoteenost Istoka i Zapada, i lijeve
i desne modane polutke. Zavrit e etiristogodinja dominacija Za
pada. No, budui da taj Podzemni svijet nosi dualistiku svijest, ne
iznenauju nedavni sukobi Istoka i Zapada. To je takoer poluprosvijetljeno" stanje svijesti, to znai da e duhovni aspekti stvarnosti
biti ponovno priznati, a to e se odraziti na sve aspekte ivota. ene,
ije modane polutke bolje surauju, na mnogo e naina biti inici
jatori integracije tih novih navika u stvarnost.
S Univerzalnim podzemnim svijetom ovjeanstvo e konano po
stii jedinstvenu, prosvijetljenu svijest zbog ravnotee prijanjih
Podzemnih svjetova (sve njihove zasebne polarnosti meusobno e
se ponititi). Univerzalni podzemni svijet znai dodavanje prosvi
jetljene polarnosti na skup prethodnih, meusobno neutraliziranih.
To e znaiti trajni mir na svim razinama ivota. To je raj na kraju
vremena, raj koji su mnoge religije obeavale. Budui da Drvo svijeta
nee vie dijeliti Zemlju na hemisfere, povijest i nae doivljavanje
vremena e zavriti.
Priroda postojanja ovjeka kroz Podzemne se svjetove mijenja budu
i da na nju utjeu kozmike energije i polarnosti yina i yanga. Te po
larnosti odreuju filtere kroz koje vidimo realnost. Ljudska priroda
nije fiksna. Ljudski razvoj ne moe se objasniti povrnim promjena
ma naina razmiljanja. Razlike izmeu ljudi koji su ivjeli u razlii
tim Podzemnim svjetovima su stvarne, i zato ne bismo trebali suditi
povijesti. Nekada su ljudi mogli vidjeti ono to je nama nevidljivo
zbog mijena polarnosti yina i yanga, te zbog toga i trebamo prou
avati majanski kalendar. (Postoje i stvari koje dananji ljudi vide,
a drevni narodi ih nisu vidjeli, stoga se i trebamo uvati brzopletog
zakljuivanja.)
Uspinjanjem u novi Podzemni svijet, mijenja se i naa svijest. Put
prema prosvjetljenju je uspon ka najvioj svijesti Univerzalnog pod
zemnog svijeta. Majanski kalendarski sustav omoguuje nam pri
davanja preciznog znaenja prosvjetljenju, a ono je bezvremena ko
zmika svijest, u kojoj doivljajem stvarnosti ne upravlja polarnost
yina i yanga. Svrha Univerzalnog podzemnog svijeta i sveg stvaranja

je razvijanje prosvijetljene svijesti. Majanski kalendar je vrlo vana
karta duhovnih predjela i naeg uspona do najvie razine svijesti.
Oni kojima je prosvjetljenje cilj, znat e prepoznati vrijednost takvog
vodia.
U sjevernoamerikim je legendama polarnost yina i yanga esto
simbolizirana braom ili blizancima. Kod Maja su to bili Hunahpu i
Xbalanque, a kod Azteka Quetzalcoatl i Tezcatlipoca. Proroanstvo
plemena Hopi govori da e se Stariji brat svjetla, Pravi bijeli brat,
vratiti na istok kako bi svom mlaem bratu pomogao proistiti za
pad. To zvui kao polarnost yina i yanga, koja se pojavila s ovim
Galaktikim podzemnim svijetom. To novo svjetlo s istoka ljude e
odvesti iz stanja Koyaanisqatsi (neravnotee) do jedne nacije pod je
dnim Bogom Stvoriteljem. Kako bi oznaio tu promjenu, kachina e
skinuti svoju masku, to simbolizira uklanjanje tame s lica Zemlje
- simbolizira ono to e se dogoditi kada se pojavi prosvijetljeno sta
nje Univerzalnog podzemnog svijeta.
Tzolkin
KAKO U DUGIM CIKLUSIMA, TAKO I U KRATKIM
Nakon kratkog pregleda dugih valova stvaranja i uspona
do prosvjetljenja, vratit emo se prouavanju tzolkina. Taj
Sveti kalendar je glavni kalendar koji ujedinjuje sve stva
ranje i sredite je majanskog kalendarskog sustava. Oni
koji ele razumjeti sadanje i budue dogaaje, trebali bi se
poblie upoznati s tim osnovnim obrascem. Iako se tzolkin
do sada spominjao u nekoliko navrata, radi se o strukturi
koja proima proroanski sadraj majanskog kalendarskog
sustava.
Slika 4.5, na kojoj su Dani i Noi primijenjeni na sustav
tzolkina od 13 x 20, pokazala je kako su dulji ciklusi stva
ranja povezani s tzolkinom. Hermetiki princip vremena:
Kako u dugim ciklusima, tako i u kratkim" klju je za ra
zumijevanje tzolkina. Taj princip znai da osnovni energet
ski uzorak sedam Dana i est Noi, koji se moe empirijski
potvrditi u Devet podzemnih svjetova, takoer ima svoj
odraz u dnevnom tzolkinu.
Vidjet emo da je uzorak est Noi i sedam Dana sa slike 6.1
osnovni aspekt tzolkina. On generira valno gibanje evolucije
svijesti u trinaest koraka, kao to je prikazano na slici 6.2. Taj
obrazac moe se primijeniti na sve evolucijske procese, bez
obzira na Podzemni svijet kojemu pripadaju. Tako mikrokozmos odraava makrokozmos i u dimenziji vremena.
Uobiajeni tijek tzolkina od 260 dana temporalni je mikrokozmos duljih ciklusa stvaranja, u kojima se odraava uzo
rak energetskih promjena tzolkina. Svetlosni uzorak tzolkina,
koji se moe primijeniti na razliite sljedove 260-dnevnih vre-
Tablica tzolkina 4

Cipactli
Imix
Ehecatl
Ik
Calli
Akbal
Cuetzpallin
Kan
Chicchan
Coatl
Miquiztli
Cimi
Manik
Mazati
Lamat
Tochtli
Muluc
Atl
Itzcuintli
Oc
Chuen
Ozomatli
Eb
Malinalli
Acatl
Ben
Ix
Men
Cib
Ocelotl
Cuauhtli
Cozcacuahtli
Caban
Ollin
Etznab
Tecpatl
Cauac
Quiahuitl
Ahau
Xochitl
Slika 6.1 Tablica tzolkina sa sedam uinala svjetla i est uinala tame. To je uzorak
koji se primjenjuje na Nacionalni podzemni svijet na slici 4.5
menskih razdoblja u sustavu temeljenom na tunu, odreuje proces

stvaranja u svim Podzemnim svjetovima. Uzorak tzolkina je, stoga,
vrsto povezan sa stvaranjem nove svijesti i svaka energija tzolkina
predstavlja fazu njenog razvoja. Tzolkin je zapravo filtracijski uzorak
boanskog svjetla. Taj uzorak postoji izvan vremena, mogli bismo
rei u Bojem umu. Sam tzolkin je uzorak razvoja kreativne energije,
a ne samo kalendar.
Kao to smo prije govorili, tzolkin moemo zamisliti kao dva pove
zana zupanika (vidi sliku 1.8). I na stvaranje moemo gledati kao
na niz povezanih zupanika u interakciji.(slika 6.3). Meutim, oni
se uklapaju jedni u druge samo po odreenim pravilima. Svaki od
osamnaest uinala tuna mora biti uparen sa svakim od trinaest uinala
koji tvore krug tzolkina. Budui da svaki zupanik u sustavu teme
ljenom na tunu (tuni, katuni, baktuni, itd.) ima dvadeset nazubljenja vie od svoje unutarnje komponente, unutarnja komponenta se
okrene dvadeset puta u vremenu koje je potrebno da se vanjski zu
panik okrene jedanput. Tako nam postaje jasno da svaki vremenski
ciklus ima svoju frekvenciju, a ona varira kod razliitih Podzemnih
svjetova. Svi ciklusi duhovnog vremena u univerzumu meusobno
su povezani. Nita nije odvojeno od velikog kozmikog plana i sve se
podvrgava istim vremenskim ciklusima.
Postaje jasno da se majanski kalendar sastoji od ciklusa unutar ci
klusa unutar ciklusa, gdje je svakodnevni tijek vremena uvjetovan
energijama kraih ciklusa. Sve je povezano u boanskom stvaranju,
a kalendarski ciklusi koji opisuju razvoj tog stvaranja povezani su na
jasno definirane naine
To takoer znai da su kraa razdoblja, kao to su dvadesetodnevni
uinali i trecene tzolkina, visokofrekventni nadtonovi tonova koje
stvara Veliki ciklus i drugi Podzemni svjetovi duljeg trajanja. Budui
da iz ljudske povijesti znamo da su valna gibanja koja razvijaju te du
lje cikluse stvarna, mikrokozmiki odrazi tih ciklusa takoer mora
ju biti stvarni. Isti visokofrekventni energetski uzorak tzolkina, koji
dominira duljim ciklusima, pojavljuje se u dvjestoezdesetdnevnim
razdobljima. Stoga majanska astrologija i proricanje imaju temelje u
stvarnosti, o emu emo vie govoriti u Dodatku B.
Nebo i vladajue
azteko boanstvo
Dan/No
Faza rasta
svijesti ili pojave
Prvo nebo
Xiuhtecuhtli,
bog vatre i vremena
Dan 1
Sjetva
Prvi izrazi nove svijesti
Drugo nebo
Tlaltecuhtli,
bog zemlje
No 1
Unutarnja asimilacija nove svijesti
Tree nebo
Chakhiuhtlicue
boica vode
Dan 2
Nicanje
irenje nove svijesti
etvrto nebo
Tonatiuh,
bog Sunca i ratnika
No 2
Otpor prema novoj svijesti
Peto nebo
Tlaoceotl,
Dan 3
Klijanje
Uspostavljanje nove svijesti
esto nebo
Mictlantechutli,
bog smrti
No 3
Asimilacija nove svijesti
Sedmo nebo
Cinteotl,
Dan 4
Proliferacija
Nova svijest uravnoteuje staru
Najsnaniji izriaj nove svijesti
Osmo nebo
Tlaloc,
bog kie i rata
No 4
irenje nove svijesti
Deveto nebo
QuetzakoatI,
bog svjetla
Dan 5
Pupanje
Pojava najrevolucionarnijeg izraaja
Deseto nebo
Tezcatlipoca,
bog tame
No 5
Unitenje
Jedananesto nebo
Yohualticitl,
boica raanja
Dan 6
Cvjetanje
Renesansa, protoforma
najvieg izraaja nove svijesti
Dvanaesto nebo
bog prije zore
No 6
Mirovanje i ugaanje protoforme

najvieg oblika nove svijesti
Trinaesto nebo
Ometeotl/Omecinatl,
Dan 7
Ostvarenje
Manifestacija najvieg
izraaja nove svijesti
Slika 6.2 Faze evolucije fenomena koji prolazi kroz energije Trinaest neba.
Taj evolucijski razvoj primjenjiv je na sve Podzemne svjetove
Slika 6.3 Model zupanika koji povezuju trinaest brojeva i dvadeset dnevnih
znakova sa zupanikom tuna
Priroda tzolkina takoer se jasno odraava u injenici to su Maje i

Mexice svoje bogove esto simbolizirali kao kombinacije tzolkina.
Primjerice, Quetzalcoatl je bio 9 Vjetar (Bolon Ik). Iako se tzolkin
isprva opisivao kao brojanje 13 x 20 obinih dana, radi se o vrlo
ogranienom stajalitu. U drevnim knjigama Chilam Balam, 260
kombinacija tzolkina ponekad je povezano s katunima, iji napre
dak opisuje razinu stvaranja u svemiru. Model razvijan u ovoj knjizi
posve je u skladu s tim. Izgleda da je Stvoritelj zakljuio kako je tzol
kin optimalni uzorak stvaranja, uzorak iza evolucije svega. Shvaanje
Maja i Mexica da je tzolkin filtracijski uzorak svjetla koje proima
univerzum i izraava se na mnogim razinama, jedan je od njihovih
najveih doprinosa ljudskoj duhovnosti.
Tzolkin je ifrirani sustav koji opisuje predodreeni boanski pro
gram oscilacija Drveta svijeta, program koji je zaet prije prostora
i vremena. Tzolkin je vei i dublji od bilo kojeg lunarnog ciklusa,
bioritma ili solarne faze. Tzolkin je na dubljoj razini bezvremen. Ako
mijene njegovih energija stvaraju na doivljaj vremena, takoer bi

nam trebalo biti jasno da je vrijeme iluzija i ne postoji izvan boan
skog stvaranja. Tzolkin je uzorak izvan svih ritmova i struktura ener
gija.
PRAVO ODBROJAVANJE TZOLKINA

Model zupanika (slika 6.3) ima jednu vanu posljedicu: u kozmo
su moe postojati samo jedan pravi tzolkin. U slijedu od trinaest
dana, samo jedan moe biti u rezonanci s Osmim nebom, od svih
razliitih Podzemnih svjetova (koji su pod vladavinom Tlaloca). To
je dan kojemu je dodijeljen broj 8 od trinaest. Odreenim danom
tako dominira samo jedna kombinacija tzolkina. Nadtonovi mora
ju biti u skladu s tonovima. Ako tun, baktun ili katun ne zavre na
isti dan kao uinal tzolkina, tzolkin ne bi bio vjeran mikrokozmiki
odraz energija duljih ciklusa. Osim toga, tzolkin i sustav tuna uvi
jek moraju biti u fazi.
Klasino odbrojavanje, koje Maje rabe 2.500 godina, u skladu je s
veim ciklusima. (Prvi dani 1 Imix, kin 1 krugova tzolkina ovog
odbrojavanja mogu se vidjeti u srednjem redu slike 7.1.) No, tije
kom vremena, manje su skupine Maja, iz raznih razloga, izgubile
klasino odbrojavanje i zamijenili ga novim. (Odbrojavanje tzolki
na koje Maje jo upotrebljavaju zove se brojanje 584 283).
Pomutnju takoer stvaraju izmiljeni tzolkini, primjerice Dreamspell, koji su rasprostranjeni na internetu. Dreamspell je izmiljen
prije deset godina i Maje ga nikada nisu koristile. Njegova kljuna
karakteristika je prestupni dan, 29. veljae iz gregorijanskog kalen
dara, koji nema energiju tzolkina. Dan kojim ne vlada dnevni znak
(kao da je stvaranje zastalo) bio bi nezamisliv Majama. Budui da
Dreamspell preskae dane i nema stabilnu vezu sa sustavom De
vet podzemnih svjetova i Trinaest neba Velikog ciklusa, nije vjeran
odraz evolucije svijesti koju opisujemo u ovoj knjizi.
Tzolkin se obino opisuje kao sredite stvaranja. Moda je zato Ma
jama bio toliko vaan. Njegovo mijenjanje izazvalo bi pomutnju i
dovelo do materijalistikog poimanja vremena. U najmanju ruku,
uporaba netonog tzolkina sprijeila bi odreivanje prave energije

tzolkina na dan vaeg roenja i usklaivanje s tijekom stvaranja.
PODJELA TZOLKINA: SLOJEVI FILTRACIJSKIH

UZORAKA BOANSKOG SVJETLA
O znaenju ciklusa trinaest brojeva ve smo govorili, davi ne
koliko primjera kako ti brojevi odgovaraju fazama rasta biljke.
Sedam uinala svjetla i est uinala tame najednostavnija su podjela
kreativne energije (slika 6.1).
Tzolkin moemo podijeliti na nekoliko drugih vanih poduzoraka i njegovih 260 jedinica moemo podijeliti na sljedee naine: 2
x 130, 4 x 65, 5 x 52, 10 x 26, 13 x 20, 20 x 13, 26 x 10, 52 x 5, 65 x 4
i 130 x 2. Svako mnoenje stvara svoj poduzorak boanskog svje
tla, tako da potpuna energetska matrica boanskog svjetla nastaje
kada se kombiniraju svi ti poduzorci. Preivjele majanske knjige,
a osobito Codex Dresdensis, opirno govore o stvaranju uzoraka
tzolkina. Tek kada se sve te kombinacije poslau jedna na drugu,
dobiva se potpuni uzorak tzolkina.
Na slici 6.4 vidimo kako osnovni filtracijski uzorak sedam uinala
svjetla i est uinala tame ulazi u kombinaciju s daljnjim dijelje
njem na dvadeset trecena. Vjeruje se da energijom svake trecene
vlada njen prvi dnevni znak, pa tako i one ulaze u uzorak tzolki
na.
Uzorak tzolkina na slici 6.5 jo je napredniji i detaljniji. Tu su
energije koje se mijenjaju od Dana i Noi takoer uvedene, tako
da je ovaj prikaz blii istini od slika 6.1 i 6.4. Sljedei dio opisuje
dva uzorka koji se preklapaju - uzorke etiri i pet svjetova.
Trebalo bi biti oito da se tzolkin i boansko stvaranje mogu pro
uavati na bilo kojoj razini sloenosti. Mnogi fenomeni kozmike
povijesti zahtijevaju uzorak sloeniji od sedam Dana i est Noi.
Matematikim putem moe se pokazati da, ako se sve podjele na
razliite faktore primijene na tzolkin, svaka od 260 jedinica imat
e svoju jedinstvenu energiju.
Tablica tzolkina 4 s uinalima i t r e c e n a m a

Imix
Cipactli
Ik
Ehecatl
Akbal
Kan
Chicchan
Cimi
Calli
Cuetzpallin
Coatl
Miquiztli
Manik
Mazati
Lamat
Tochtli
Muluc
Atl
Oc
Itzcuintli
Chuen
Ozomatli
Eb
Malinalli
Ben
lx
Men
Cib
Acatl
Ocelotl
Cuauhtli
Cozcacuahtli
Caban
Ollin
Etznab
Tecpatl
Cauac
Quiahuitl
Ahau
Xochitl
Slika 6.4 Tablica tzolkina s dva uzorka: s uzorkom sedam uinala svjetla i est
tame, i uzorkom dvadeset trecena, od kojih je svaka oznaena svojim poetnim
znakom i odvojena debelom crtom
ETIRI I PET SVJETOVA

Meu moguim razdiobama tzolkina, one na 4 x 56 (slika 6.6)
i 5 x 52 (slika 6.7) moda su najizraenije. One stvaraju etiri
(ili Pet) razliita svijeta, koji su dio majanske proroanske tradi
cije (iako su mnoga takva proroanstva izgubila izravnu vezu s
tzolkinom). U kodeksima se ini da je tzolkin podijeljen na etiri
segmenta (4 x 65 = 260), to daje etiri svijeta (slika 6.7), igrao
vrlo vanu ulogu u drevnim vremenima. Zbog vanosti mijena
energije izmeu etiri svijeta, njihovi vremenski rasponi navede
ni su u etiri razliita Podzemna svijeta na slici 6.8.
Na slici 6.8 imajte na umu da u Nacionalnom podzemnom svijetu
trei od etiri svijeta poinje na njegovoj sredini, u 552. godini
prije Krista. Kao to smo ve rekli, u to je vrijeme dolo do izni
mnog porasta religijskih filozofija u cijelome svijetu (vidi sliku
4.6). Nasuprot tomu, u etvrtom od tih svjetova, koja poinje 730.
godine poslije Krista, primijenjena je svijest s posve razliitim
uinkom (vidi sliku 5.13). Ona je poela pripremati ljude za Pla
netarni podzemni svijet i njegov materijalizam i industrijalizam,
koji se doista pokazao tek 1755. godine.
AZTEKI KALENDARSKI KAMEN

Kozmologija Mexica bila je utemeljena na tzolkinu. To je jasno iz
njegovog Kalendarskog kamena, izloenog u Antropolokom mu
zeju u Mexico Cityju. Taj kamen jedan je od najpoznatijih simbo
la Meksika, a znakovi na njemu pomno su istraivani. Turisti u
Meksiku doslovce su bombardirani suvenirima s Kalendarskim
kamenom kojeg se, ponekad, zamijeni s majanskim kalendarom.
Tablica tzolkina 5 s uinalima,

t r e c e n a m a , Danima i Noima
Aligator
Vjetar
No
Aligator
Vjetar
Kua
Sjeme
Guter
Zmija
Zmija
Smrt
Smrt
Jelen
Jelen
Zec
Zec
Voda
Voda
Pas
Majmun
Pas
Majmun
Cesta
Trava
Trska
Trska
Jaguar
Ocelot
Orao
Orao
Strvinar/ Sova
Strvinar
Zemlja
Kretanje
Kremen
Oluja
Svjetlo/Gospodar
Slika 6.5 Tablica tzolkina s uzorcima, kao na slici 6.4, sa svakodnevnim mijenama
svjetla i tame unutar trecena
No
Kia
Cvijet
Tablica tzolkina 6 sa etiri svijeta

Slika 6.6: Tablica tzolkina s pregledom filtracijskog uzorka etiriju svjetova. etiri
svijeta nazvana su po zavrnim dnevnim znakovima
Tablica tzolkina 7 sa Pet svjetova

Aligator
Vjetar
No
Aligator
Vjetar
Kua
Sjeme
Guter
Zmija
Zmija
Smrt
Smrt
Jelen
Jelen
Zec
Zec
Voda
Voda
Pas
Majmun
Pas
Majmun
Cesta
Trava
Trska
Trska
Jaguar
Ocelot
Orao
Orao
Strvinar/ Sova
Strvinar
Zemlja
Kretanje
Kremen
Oluja
Svjetlo/ Gospodar
Slika 6.7 Tablica tzolkina s pregledom filtracijskog uzorka Pet svjetova. Njima su
vladale razne mitoloke teme: Prvim svijetom je vladalo stvaranje, Drugim voda,
Treim gorua voda, etvrtim rat i Petim sjedinjenje suprotnosti
No
Kia
Cvijet
Nacionalni podzemni
svijet
Planetarni podzemni
Galaktiki podzemni
svijet
Univerzalni podzemni
svijet
Prvi
svijet
3115. - 1834. pr. Kr.
1755. - 1819.
5. sijenja 1999.20. oujka 2002.
11. veljae 2011. 16. travnja 2011.
Drugi
svijet
1834. - 552. pr. Kr.
1819. - 1883.
20. oujka 2002. 2. lipnja 2005.
16. travnja 2011. 20. lipnja 2011.
Trei
svijet.
552. pr. Kr. - 730.
1883. - 1947.
2. lipnja 2005.15. kolovoza 2008.
20. lipnja 2011. 24. kolovoza 2011.
etvrti
Svijet
730. - 2011.
1947. - 2011.
15. kolovoza 2008. 28. listopada 2011.
24. kolovoza 2011. 28. listopada 2011.
svijet
Slika 6.8 Vremenska razdoblja etiriju svjetova u Nacionalnim, Planetarnim,

Galaktikim i Univerzalnim podzemnim svjetovima
Kalendarski kamen (slika 6.9) opis je kozmologije Mexica, koje su

imale mit o stvaranju temeljen na Svjetovima. Vjerovali su da su e
tiri svijeta prethodila Petom, u kojem su oni ivjeli. Za njih je Tonatiuh i simbol tzolkina 4 Ollin (gibanje), koji je jednak 4 Cabanu
(potres) Maja, vladao sadanjim svijetom u njegovom sreditu. Oko
tog sredita nalaze se etiri razliita simbola: 4 Ocelotl (4 Jaguar/Ix),
4 Ehecatl (4 Vjetar/Ik), 4 Quiauitl (4 Kia/Cauac) i 4 Atl (4 Voda/
Muluc). Svaki od tih simbola tzolkina odgovara prethodnom Svije
tu, unitenom nekom kataklizmom. Prvi je svijet poeo energijom
4 Jaguar, a zavrio je kada su jaguari pojeli njegove ogromne stano
vnike. Drugi svijet, 4 Vjetar, unitio je vjetar, a njegovi su stanovnici
pretvoreni u majmune. Trei svijet bio je pod vladavinom 4 Kie.
Unitila ga je vatra, a njegovi su stanovnici pretvoreni u purice, dok
je etvrtim svijetom vladala 4 Voda: uniten je poplavama, njegovi
su stanovnici pretvoreni u ribe. Nakon toga, stvoren je Peti svijet, 4
Ollin, za koji proroanstva kau kako e ga unititi glad i potresi, kao
to implicira i njegov znak tzolkina.
to misliti o tome? Mexice su se tzolkinom sluile za proricanje, ali ne
ba uspjeno, budui da su podaci na Kalendarskom kamenu dosta
pomijeani. Mexice su donekle bile u istoj situaciji kao mi kada po
kuavamo otkriti znaenje majanskog kalendara. Stoga su naslijedili
veinu svog znanja o kalendarima od Tolteka, ije su knjige spalili.
Slika 6.9 Azteki Kalendarski kamen, s Tonatiuhom, bogom Sunca u

sreditu. Oko njega su dnevni znakovi prethodna etiri svijeta
Na dubljoj razini, znanje Maja ne moemo uzeti zdravo za gotovo,

jer se svijest o vremenu u svijetu promijenila 730. godine poslije Kri
sta, s poetkom pravog etvrtog svijeta Velikog ciklusa, tj. njegovih
zadnjih 65 katuna. ak ni Maje nisu mogle jasno vidjeti energije tog
svijeta, tako da su kalendari podlegli materijalistikim iluzijama.
Od tog je vremena poelo propadanje kalendara u Srednjoj Ame
rici. etvrti svijet Velikog ciklusa oznaio je pojavu prvog impulsa
prema zaslijepljenoj svijesti Planetarnog podzemnog svijeta (slika
5.13). Tako je zanemareno i Dugo odbrojavanje, a sustav temeljen
na tunima zamijenjen je kalendarskim odbrojavanjem od 52 kruga.
Tako se trebamo paziti mijeanja informacija, uzrokovanim etvr
tim svijetom Velikog ciklusa. Iako su Mexice imale neka proroan-
ska vienja, ne moemo ih shvatiti kao pouzdane opise kozmikog

plana. Tipini primjer mijeanja podataka s Kalendarskog kamena
je neravnomjerna raspodjela kombinacija tzolkina. Kozmologija Ka
lendarskog kamena odraava mjeavinu etiri svijeta od 65 jedinica
i Pet svjetova od 52 jedinice.
Jo jedan primjer mijeanja informacija Mexica vidljivo je u datira
nju prolih Svjetova. Prvi svijet je navodno trajao od 955. - 279. pr.
Kr. (po gregorijanskom kalendaru); Drugi je trajao od 279. pr. Kr.
- 85., Trei od 85. - 397., a etvrti od 397. do 1073. kada je, na
vodno, poeo sadanji svijet, 4 Ollin. To znai da su mislili kako je
Prvi svijet trajao trinaest pedesetdvogodinjih ciklusa, Drugi sedam
pedesetdvogodinjih ciklusa, Trei est pedesetdvogodinjih ciklusa,
a etvrti trinaest pedesetdvogodinjih ciklusa. Podjele na Svjetove
nisu bile ravnomjerne.
Oito se ne radi o pravom proroanstvu jer se temelji na pedesetdvogodinjem ciklusu, koji je igrao vanu ulogu samo kod postklasinih
Maja i Mexica. Taj pedesetdvogodinji ciklus djelomino je temeljen
na tzolkinu, zapravo, na haab godini od 365 dana, te tako nema pro
roanske vanosti. Oni su zadrali dio prorokog znanja o tzolkinu
i energijama njihovih kalendarskih boanstava. No, poetak domi
nacije fizikih ciklusa, koja je u dananjem svijetu gotovo potpuna,
odvela ih je na krivi put te tako nisu mogli precizno opisati kozmiki
plan.
Meutim, iz aztekog scenarija moemo izvui jedan zanimljiv po
datak: Drugi i Trei svijet temelje se na jednadbi 7 + 6 = 1 3 . Tako
su nam Azteci prenosili koncept da se Trinaest neba mogu podijeliti
na est Dana i sedam Noi. Znaajno je da je Drugim svijetom od
sedam ciklusa vladao Quetzalcoatl, bog svjetla, a Treim predstavnik
tame Tlaloc. To nam govori da su Mexice znale kako se Trinaest neba
mogu podijeliti na sedam ciklusa svjetla i est tame. Njihova razdio
ba gorespomenutih ciklusa moda nije bila tona, ali nam pokazuje
da su, u globalu, bili intuitivno svjesni ritma boanskog stvaranja.

SADANJI GALAKTIKI PODZEMNI SVIJET
Ovaj ciklus od trinaest tuna poet e 1999. godine. Prije
13 x 202 tuna pisani jezik rabio je mali dio populacije, a
danas ga rabi cijeli svijet, pa tako moemo prepostaviti da
e se 1999. godine pokrenuti fenomen, koji nee biti zami
jeen, a onda e se velikom brzinom proiriti planetom
kako bi nas pripremio za kraj ciklusa 2011. godine.
Carl-Johan Calleman, Mayo-Hypotesen
ovjeanstvo je 5. sijenja 1999. godine ulo u Galaktiki
podzemni svijet (slika 7.1). To je osmi od devet Podzemnih
svjetova. U njemu svijest razvija slijed od trinaest tuna, tj.
4680 dana. Prije smo vidjeli da se radi o Podzemnom svije
tu koji e, zbog polarnosti yina i vanga, ojaati Istok i razviti
aspekte ljudske psihe koji su povezani s desnom modanom
polutkom.
Kakvi e se fenomeni razvijati u tom ciklusu? Budui da nita
na svijetu nije posve novo i da veina fenomena svoje teme
lje ima u ranijim ciklusima, dobro je krenuti od fenomena s
poetka etvrtog svijeta Planetarnog podzemnog svijeta, 4.
listopada 1947. godine (vidi sliku 6.8). etvrti svijet pripre
mio je teren za Galaktiki podzemni svijet te moemo otkriti
zametke fenomena koji dominiraju Galaktikim podzemnim
svijetom.
Jedan aspekt Galaktikog podzemnog svijeta lako je slijediti
do poetka evrtog svijeta, a to je informacijska tehnologi
ja. Prva su raunala izumljena u razdoblju od 1946. do 1948.,
no tek s poetkom Galaktikog podzemnog svijeta pojavila
Druga harmonika konvergencija
etiri svijeta
Mar. 20
2002
Jan. 5
1999
2011
2008
2005
The Advent
Univerzalni
podzemni svijet
pre-Umversal Cycles
Tzolkinovi krugovi
Sept. 22
Feb. 23
1999
2001
Jan. 5
1999
June 7
2000
July 28
2002
Nov. 10
2001
Dec. 30
2003
April 14
2003

0.0.1
1.0.1
2.0.1
3.0.1 4.0.1
June 2
2005
Nov. 4
2006
April 7
2008
Sept. 15 Feb. 17
July 22
2004
2006
2007
Venerin tranzit
June 8, 2004
(5.9.2)
5.0.1 6.0.1 7.0.1
8.0.1 9.0.1
Sept. 9
2009
Dec. 23
2008
10.0.1
Feb. 11
2011
May 27
Oct. 28
2011
2010
Venerin tranzit
June 6, 2012
11.0.1 12.0.1 13.0.0
Jan. 5 Dec. 31 Dec. 25 Dec. 20 Dec. 15 Dec. 10 Dec. 4 Nov. 29 Nov. 24 Nov. 19 Nov. 13 Nov. 8 Nov. 3
2001
1999
1999 2000
2002 2003 2004
2005 2006 2007 2008 2009 2010
Slika 7.1 Galaktiki podzemni svijet i njegovi Dani i Noi (donji red), paralelno sa slijedom tzolkina
(srednji red) i etiri svijeta (gornji red)
Oct. 28
2011
se "nova ekonomija" i novi tip civilizacije. Govori se da je ta infor

matika revolucija jednaka industrijskoj. Iz perspektive majanskog
kalendara, ta je usporedba veoma prikladna budui da je oba feno
mena zasijao Xiuhtecuhtli na poecima prvih Dana tih Podzemnih
svjetova. Informacijska tehnologija dio je kozmikog plana, kao i pi
sani jezik ili telegraf.
Informatika civilizacija jedan je od aspekata Galaktikog podze
mnog svijeta koji je najvidljiviji na Zapadu. Oslanja se na tip zna
nosti i tehnologije koje su najrazvijenije na toj Zemljinoj hemisferi.
Karakteristike desne modane polutke, koje su tipine za Galaktiki
podzemni svijet, oite su kod informatikih fenomena, koji u sebi
sadre snani element magije. Ti su fenomeni razvijeni kroz kreati
vni proces, intuitivniji od onog iz Nacionalnog podzemnog svijeta,
stoga je privlanost informacijske tehnologije mladima svima oita.
Impuls po impuls, vani izumi i usponi bit e primjenjivani tijekom
trajanja Dana. U vrijeme pisanja ove knjige (2003. godina) jo uvijek
se nalazimo u ranom stadiju razvoja ovog Podzemnog svijeta (koji
odgovara, recimo, optikom telegrafu sa slike 5.12).
Galaktiki podzemni svijet nosi sa sobom jo jednu tehnologiju - ge
netiku - ije poetke moemo takoer smjestiti u etrdesete godine
dvadesetog stoljea. Mapiranje ljudskog genoma rani je izraz sada
njeg Podzemnog svijeta. Uporaba genetske manipulacije zacijelo e
izazvati jo estokih diskusija.
Mediji su uglavnom usredotoeni na tehnoloke i ekonomske aspe
kte Galaktikog podzemnog svijeta. Meutim, bilo bi pogreno za
kljuiti da su oni najvaniji. ak i ako neke tehnologije nastave na
predovati tijekom Dana tog Podzemnog svijeta, njihova privlanost
e se smanjivati.
Galaktiki podzemni svijet vie je povezan s telepatijom i intuicijom
nego s tehnologijom. Iako e se mnogi opirati promjeni, u buduno
sti e se tehnoloke naprave sve manje cijeniti. Zbog zaslijepljene svi
jesti, koja je vladala Planetarnim podzemnim svijetom, mislilo se da
sva priroda postoji samo kako bi je ovjek ekonomski iskoristio. Iako
intuicija desne modane polutke u Galaktikom podzemnom svijetu
moe dovesti do vanih tehnolokih otkria, cilj ljudskih napora e
se promijeniti. Unato ogromnim tehnolokim naprecima, ljudska se

srea nije poveala, i to e postati sve oitije. Glavna svrha sadanjeg
Podzemnog svijeta je ispraviti tu neravnoteu, to stanje Koyaanisqatsi.
Svijest koja se sada pojavljuje onemoguit e nam negiranje postojanja
ivog kozmosa. Ako tako ne bude, zacijelo emo osjetiti negativne po
sljedice. Zato je vano prenijeti poruku majanskog kalendara.
Zbog prirode polarnosti yina i yanga ovog Podzemnog svijeta, njegovi
Dani potaknut e intuitivne izraze ljudskog uma. Racionalni um ih
nee moi predvidjeti, pa e se initi da se pojavljuju iznenada. Vidjet
emo povratak zaaranom kozmosu, a kroz otvorenija osjetila postat
emo svjesni njegove prave duhovne energije. Galaktiki podzemni
svijet razliito e utjecati na razliite dijelove svijeta, s obzirom na
njihovu udaljenost od Drveta svijeta. Tako moemo oekivati da e,
na poetku, stanovnitvo zapadne hemisfere biti fascinirano novim
tehnologijama i ekonomijom, dok e Istok biti vie usredotoen na
duhovno prosvjetljenje. Nakon nekog vremena, mijene energija Dana
i Noi sadanjeg Podzemnog svijeta postat e jo osjetnije.
Dosadanje informacije o Galaktikom podzemnom svijetu temelje
se na polarnosti yina i yanga, koja njime dominira (vidi sliku 5.13).
Jo jedan od njegovih aspekata je proirivanje ljudskog polja svijesti.
Nacije, kao politike i ekonomske jedinice, nestat e. Ljudska e svi
jest napredovati, a ograniavajue strukture iz prethodnih Podzemnih
svjetova e nestati. U svijetu bez granica pozivi na patriotizam postat
e besmisleni. Taj se proces velikom brzinom dogaa u Europi. EU je u
velikoj mjeri apsorbirala sve svoje nacije. Pripadnost naciji izraava se
u sportu, specifinim blagdanima, i tako dalje, ali nema znaaja u svi
jetu politike i ekonomije. Taj e fenomen, na globalnoj razini, dovesti
do puno manje oruanih sukoba i terorizma.
Stoga se sve dogaa na vioj razini. Nacije vie nisu najznaajniji igra
i u globalnoj politici. Serija protesta, koji su poeli u Seattleu, nagla
sila je injenicu da su WTO, MMF, G8, EU, SAD (koji nije nacija u
strogom smislu te rijei), NATO i mnoge multinacionalne korporaci
je zamijenile nacije kao najvaniji igrai u globalnoj politikoj areni.
Iako se novi pokret esto naziva antiglobalistikim, zapravo se radi o
pokretu protiv dominacije materijalizma.
Kako istona hemisfera bude jaala, to e znaiti i jaanje osobina

desne modane polutke, pa e tako zavriti i dominacija Zapada. Ta
e promjena utjecati na sve ljude na Zemlji. Svi smo jedno i dio istog
boanskog procesa stvaranja, tako da ne udi nastojanje mnogih da
uravnotee svoje modane polutke razvijanjem intuicije. Zbog sma
njivanja dominacije lijeve modane polutke, smanjit e se i mentali
teti koji njome dominiraju. Kada se modane polutke izjednae, isto
e se dogoditi i ljudima: oni vie nee dominirati jedni nad drugima.
U Galaktikom podzemnom svijetu dogodit e se nepovratna evolu
cija prema cjelovitosti, a sve hijerarhije koje se temelje na dominaciji
raspast e se. No, teko da e taj proces proi glatko.
Zbog dualistike svijesti koja vlada Galaktikim podzemnim svije
tom, on ima potencijal za nasilne konflikte i ratove, a mi smo mo
da uli u negativnu spiralu terorizma i terorizma protiv terorizma.
Galaktiki podzemni svijet razvijat e se kroz valno gibanje, iji e
dani jaati desnu modanu polutku i istonu hemisferu, dok e se
initi kako tijekom Noi jaaju lijeva polutka i zapadna hemisfera.
Sadanja materijalistika civilizacija raspast e se, tako da dranje za
stare principe nee pomoi. Oekuju se mnoge turbulencije jer e na
prijelazu svakog tuna doi do mijena energija koje e, naizgled, vui
svijet u razliitim smjerovima. Nadalje, Galaktiki podzemni svijet
razvija se na visokoj frekvenciji tuna, to znai da e se hijerarhi
je koje potjeu od niih Podzemnih svjetova brzo sruiti. To e se
izjednaenje ljudi dogoditi jer e na kraju ovog Podzemnog svijeta
svjetlo jednako obasjavati sve dijelove planeta.
POVIJESNE ANALOGIJE
Naravno, nove polarnosti yina i yanga Galaktikog podzemnog svi
jeta nee se nuno manifestirati kao terorizam ili ratovi. No, moemo
oekivati sukobe meu ljudima koji su u rezonanci s jednom od dvije
hemisfere, bez obzira na njihovu lokaciju na planetu. To moemo
gledati i kao sukob aspekata naeg postojanja koji se prenose kroz
lijevu ili desnu hemisferu. Ne treba naglaavati da postoji mogunost
apokaliptinog zavretka, a trei svjetski rat je moda ve poeo, iako
on ne izgleda kao oni prijanji. No, takoer postoji mogunost za

ujedinjenje suprotnih polarnosti, i otuda dolazi nada za ljudski rod.
Ne znamo kako i kada e ljudi postati svjesni boanskog stvaranja i
njegovog vremenskog plana koji daje majanski kalendar. Ta bi svijest
mogla imati veliki utjecaj na budui razvoj dogaaja.
Majanski kalendar daje nam mogunost da predvidimo dogaaje na
temelju povijesnih analogija. Ta su predvianja mogua jer su bo
anstva koja vladaju nad Trinaest neba uvijek ista. To je princip na
kojem se temelje majanske proroke knjige Chilam Balam. Moemo
puno saznati o sadanjim i buduim dogaajima pomou paralela
meu razdobljima koja su pod vladavinom trinaest boanstava u ni
im Podzemnim svjetovima (slika 7.2).
Uenje iz povijesnih analogija zahtijeva tono badarenje poetnih
i zavrnih datuma svakog Podzemnog svijeta. U naem sadanjem
Podzemnom svijetu, u kojem se Dani i Noi izmjenjuju sa svakim
tunom, to je jo vanije nego kod, recimo, Nacionalnog podzemnog
svijeta, gdje se energije smjenjuju s baktunima i toni datumi nema
ju toliku teinu. Ipak, ako je zavrni datum Galaktikog podzemnog
svijeta netoan, izgubila bi se mogunost predvianja promjena na
temelji majanskog kalendara (isto se dogaa kada se rabi brojanje
tzolkina, koje nije pravi odraz boanskog stvaranja). Razlika od go
dine dana znai sve onima koji se ele uskladiti s valnim gibanjem
kozmike evolucije. Meutim, osim mene, jedino su Solara i Ken Ca
rey, koji su se tom tematikom bavili vie intuitivno nego znanstveno,
odredili 2011. godinu kao godinu uspostavljanja jedinstva.
Treba napomenuti da krajnji datum koji smo ovdje naveli - 28. listo
pad 2011. - ne odgovara kraju majanskog Dugog odbrojavanja, koje
zavrava 21. prosinca 2012. Najee ujemo ovaj potonji datum,
toan kada se radi o arheologiji. Kako bismo razumjeli nesklad ta
dva datuma, treba imati na umu da zavrni datum ovisi o poetnom
datumu Dugog odbrojavanja, a koji su odredile Maje. Drevni majan
ski zapisi ne govore to e se dogoditi na kraju Dugog odbrojavanja,
nego to se dogodilo na njegovom poetku, kada je Prvi otac podi
gao Drvo svijeta. To se dogodilo 11. kolovoza 3114. prije Krista. Taj
se datum temelji na staroj tradiciji u Izapi, gdje je Dugo odbrojavanje
iznaeno. U skladu s tom tradicijom, vrijeme je poelo 11. kolovoza,

kada je Sunce bilo u zenitu.
Trajanje
Dana/Noi
Vladajue azteko boanstvo - Faza rasta

Fenomen ili proroanstvo
Dan 1
5. sijenja 1999. 30. prosinca 1999.
Xiuhtecuhtli - Sjetva
informatika revolucija; ivot od svjetla; rat Zapada protiv Iraka i Srbije;
prvi antigiobalistiki protesti u Seattleu
Noi
31. prosinca 1999. 24. prosinca 2000.
Tlaltecuhtli
Asimilacija informatike revolucije; razdoblje mirovanja nakon poetnog dana
Galaktikog podzemnog svijeta
Dan 2
Chalchiuhtlicue - Nicanje
Nastavak antiglobalistikih protesta; teroristiki napadi na WTC i Pentagon;
rat u Afganistanu
No 2
Tonatiuh
Ekonomska recesija; ponovno uspostavljanje zapadnjake dominacije; reakcija protiv viih
frekvencija Galaktikog podzemnog svijeta; potraga za odgovorima u drevnim kulturama
Dan 3
Tlaoceotl - Klijanje
Rat Zapada u Iraku; jaanje antiglobalistikog pokreta; uspostavljanje novog izraza
duhovnosti; raljarstvo, ivot utemeljen na intuiciji; i
interes za majanski kalendar; duhovno iscjeljivanje
No 3
10. prosinca 2003.3. prosinca 2004.
Mictlantechutli
Prvi Venerin tranzit (8. lipnja 2004.), kljuan za pripremu ujedinjujue sinteze Dana 4
Dan 4
4. prosinca 2004. 28. studenog 2005.
Cinteotl - Proliferacija
Formulacija sinteze Istoka i Zapada, duhovnosti i racionalnosti (vidi sliku 4.6)
No 4
29. studenog 2005. 23. studenog 2006.
Tlaloc
irenje sinteze
Dan 5
Quetzalcoatl - Pupanje
Pojava novog, revolucionarnog oblika ujedinjujue sinteze
(manifestacije galaktike Kristove svijesti)
No 5
19. studenog 2007.12. studenog 2008.
Tezcatlipoca
Duboka kriza globalne materijalistike kulture; destruktivna reakcija;
"Armagedon", EU i Njemaka u sreditu drame
Dan 6
Yohualticitl - Cvjetanje
Renesansa napredne ujedinjujue sinteze; tijesan suivot Istoka i Zapada te nove
duhovnosti i globalne materijalistike sile
No 6
Tlahulzcalpantecuhtli
Razdoblje mirovanja za postizanje ravnotee izmeu Istoka i Zapada, Druga harmonika
konvergencija (27. svibnja 2010.), prvo iskustvo galaktikog impulsa kozmike svijesti
Dan 7
3. studenog 2010. 28. listopada 2011.
Ometeotl/Omecinatl - Ostvarenje
Postizanje ravnotee izmeu Istoka i Zapada; kraj vladavine jedne due nad drugom;
poetak Univerzalnog podzemnog svijeta (11.veljae 2011.)
i razvoj nedualistike kozmike svijesti
Slika 7.2 Proroki napredak kroz Galaktiki podzemni svijet
U kolijevci Dugog odbrojavanja taj je dan ve postao blagdan

("dan kada je vrijeme poelo") u koji se nije smjelo sumnjati. Ako
se toan poetan datum Dugog odbrojavanja temelji na lokalnoj
tradiciji iz Izape, on nema vanosti za cijeli planet. Kroz opsena
istraivanja doao sam do zakljuka da je krajnji datum stvaranja
28. listopada 2011. godine, dan koji ima energiju 13 Ahau. Tada
e svjetlo proi kroz sve podzemne svjetove, bez filtera tame koji
blokira kontakt ovjeanstva i Boanskog.
Na osnovi datuma zavretka, moemo neto nauiti o valnim gi
banjima Galaktikog podzemnog svijeta kroz trinaest vladajuih
boanstava.
Evolucija nove svijesti u ovom Podzemnom svijetu e, kao i kod
svih drugih, biti izazvana valnim gibanjem koje e se mijenjati od
Dana (vanjske promjene, kreativnost) do Noi (unutarnje promje
ne, mirovanje). Tijekom Dana ovog Podzemnog svijeta jaat e
intuitivni naini razmiljanja i djelovanja, dok e se tijekom noi
ponovno pojaviti nain razmiljanja lijeve modane polutke. To
valno gibanje znai da evolucija nee biti linearna. Nikada nije
mogue razumjeti tijek povijesti ako samo pratimo linearne tren
dove prema budunosti.
Svakim e Danom jaati nova Galaktika svijest, i to nautrb pla
netarnih i nacionalnih okvira. Razvoj Galaktikog podzemnog svi
jeta ukljuuje potencijal za sukob Istoka i Zapada, kao i fenomena
koji potjeu od niih podzemnih svjetova i onih iz Galaktikog.
Fenomeni koje razvija Galaktiki podzemni svijet napredovat e
u skladu s impulsima Dana. Noi slue za integraciju prethodnih
impulsa i kao priprema za one koji tek dolaze. Kako e napredo
vati Galaktiki podzemni svijet, energetske smjene Dana i Noi
postat e sve izraenijima.
Ako razmotrimo turbulencije i nasilja koja su se pojavila u Pla
netarnom podzemnom svijetu - Sedmogodinji rat, Amerika i
Francuska revolucija, Napoleonski ratovi, oito je da poetak no
vog Podzemnog svijeta nije lagan. to moemo oekivati od teku
eg Podzemnog svijeta? U knjizi "Solving the Greatest Mystery of
Our Time: The Mayan Calendar" objavljenoj 2001. godine, naveo
sam nekoliko predvianja utemeljenih na usporedbama podze

mnih svjetova.
Prvo sam rekao da e se, zbog poveane frekvencije promjene u
ovom ciklusu stvaranja, initi da vrijeme ubrzava. Dogaaji e se
odvijati bre nego ikad. Mnogi ljudi sloit e se s tom tvrdnjom.
Zatim sam predvidio da e svijet, barem na sjevernoj hemisferi,
biti podijeljen na tri glavna dijela: (1) Zapadnu hemisferu, uklju
ujui Britaniju; (2) sredinju Europu, pod deblom Drveta svije
ta, i (3) istonu hemisferu, ukljuujui Rusiju. Ta nova razdioba
manifestirala se poetkom prvog Dana Galaktikog podzemnog
svijeta kada su SAD i Velika Britanija zajedno napale Irak. Taj sa
vez vidjeli smo i u ratu protiv Talibana. Pojam Zapada tako postaje
odreeniji i jasnije povezan s Drvetom svijeta. Kako bi ta razlika
bila jo oitija, Europa sve veim koracima grabi ka potpunom
ujedinjenju, a zasada se ini kako se Velika Britanija nee uskoro
odrei svoje valute i tako postati punom lanicom EU.
Moje tree predvianje bilo je da e sadanji Podzemni svijet biti
dualistike prirode, to e dovesti do sukoba Istoka i Zapada. To
je suprotno razdoblju od 1992. do 1999., koje se pokazalo kao naj
mirnije u povijesti ovjeanstva. U tom su se razdoblju dogaali
samo graanski ratovi. Uzrok tom miru je ulazak u sedmi Dan Pla
netarnog podzemnog svijeta 1992. godine, a dualistiki Galaktiki
podzemni svijet jo nije poeo. Predvianje ratova Istoka i Zapada
potvrdilo se 1999. godine u NATO-ovom ratu protiv Jugoslavije, u
napadu islamskih terorista na WTC i Pentagon, napadom SAD-a
na Afganistan i pojaavanjem izraelsko-palestinskog sukoba. Ti su
se sukobi preteito manifestirali tijekom Dana. Rat Zapada protiv
Iraka (vidi Dodatak D) u treem Danu to i potvruje. To je zato
to Danima vlada nova polarnost yina i yanga, to stvara potenci
jal za sukobe.
Galaktiki je podzemni svijet tako poeo pojaanim sukobima
Istoka i Zapada, kao i pripadajuih religija. No, to bi moglo dovesti
do ujedinjenja tih drevnih tradicija. Vjerojatno je da e Europa od
etvrtog Dana preuzeti posebnu ulogu u ujedinjenju tih polarnosti. Integrirani izrazi spajanja lijeve i desne modane polutke poja-
vit e se u Europi i iriti putem Drveta svijeta. Djelovanje Drveta

svijeta, posve nevidljivo tijekom Planetarnog podzemnog svijeta,
sada e postati vrlo zamjetno.
Stoga svjetlost i dan ne mora nuno znaiti "dobro", a tama "loe".
Stvari su puno kompleksnije od toga. U niim Podzemnim svjeto
vima postoji obilje primjera izbijanja ratova tijekom Dana, razdo
blja svjetlosti. Tijekom Nacionalnog podzemnog svijeta, najvei
su se ratovi dogaali tijekom Dana. Tijekom Planetarnog pod
zemnog svijeta, kada se napokon poeo pojavljivati idealistiki
mir, Napoleonovi ratovi i Prvi svjetski rat izbili su tijekom drugog
(1794. - 1814.) i petog (1913. - 1932.) Dana. Kako je to mogue?
Dio odgovora lei u injenici da promjena energije, koja proizla
zi iz smjene Neba, uvijek ima potencijal za remeenje raspodjele
moi na planetu. Osim toga, povijesni dogaaji moraju se gledati
u kontekstu svog Podzemnog svijeta. Boanski proces stvaranja
djeluje kao hinduski bog iva, stvaratelj i unititelj, koji unitava
kako bi stvarao viu svrhu, bez obzira na elje ljudi. Na kraju, tijek
dogaaja je podreen konanom rezultatu kozmikog plana, koji
e se pokazati 2011. godine.
Dio svrhe Planetarnog podzemnog svijeta je, izmeu ostalog, ra
zvoj demokracije - prvi korak prema jednakosti svih ljudi, a koja
e biti postignuta tek na kraju Univerzalnog podzemnog svijeta.
Jednakost je bila posve negirana u Nacionalnom podzemnom svi
jetu, gdje je drutvo bilo sastavljeno od rigidno podijeljenih klasa.
Uzrok tome je ovjekov pad, koji je dominirao ljudima sve od po
etka Nacionalnog podzemnog svijeta. Iz perspektive Planetarnog
podzemnog svijeta, lako je vidjeti da su Napoleonovi ratovi i Prvi
svjetski rat, unato traginosti, napravili prostor za znaajne ko
rake prema demokratskom sustavu upravljanja, a to je bio odmak
od strogo klasnog drutva Nacionalnog podzemnog svijeta. Na
poleonski su ratovi, ije je podrijetlo u Francuskoj revoluciji, u
Drugom danu protresli poredak vladajuih kua Europe, tako da
se on vie nije mogao uzimati zdravo za gotovo. Napoleona su gle
dali kao terorista, a rojalistike su ga novine nazivale ljudoderom,
vukodlakom i zvijeri.
Prvi svjetski rat, lijekom petog Dana, u kojem su deseci milijuna

izgubili ivote, znaio je snaniji pad ustanovljenog poretka. Neko
liko autokratskih carstava koja su vladala svijetom - rusko, kinesko,
otomansko, austrijsko i njemako - dola su svome kraju, a nakon
njih je u Europi krenuo val demokracije. Upitno je bi li se to dogo
dilo da nije dolo do rata. To ne znai da su se Napoleon i generali
iz Prvog svjetskog rata zalagali za demokraciju, ve da se kozmiki
plan ponekad ostvaruje kroz ljude koji imaju drukije ciljeve.
I tako, na temelju paralela izmeu vladajuih boanstava, promjene
potaknute drugim i petim Danom mogle su stvarati nasilje u Galaktikom podzemnom svijetu. U sluaju drugog Dana (25. prosi
nac 2000. - 19. prosinac 2001.) ve postoje takvi primjeri. Budui
da tim razdobljem dominira isto boanstvo (Chalchiuhtlicue) iz
Trinaest neba, kao i razdobljem od 1794. do 1814. u Planetarnom
podzemnom svijetu, prirodno je povlaiti paralele izmeu Napoleona i Osame bin Ladena. Obojica imaju velike ambicije. Napoleonov je cilj bio da njegova vrsta Francuske revolucije osvoji svijet, a
Bin Laden eli isto za islam. Milijuni su poginuli u Napoleonovim
ratovima, a Bin Ladenovi napadi odnijeli su tisue ivota: obojicu
ne zanima gubitak ljudskih ivota sve dok to slui njihovim cilje
vima.
Od navedenih je slinosti moda vanije to su se obojica pojavila
na poecima drugog Dana svojih Podzemnih svjetova. Stoga su bili
nositelji izoblienih izraaja fenomena koje su ti Podzemni svjetovi
trebali razviti. Napoleon je bio dijete Francuske revolucije, a izdao
je svoje ideale kada je postao carom. Drugim rijeima, nije imao
veze s vrstom demokracije ijem je razvoju na kraju utro put. Tako
je Bin Laden moda dio procesa koji e uvrstiti Istok i desnu mo
danu polutku, a da ni on niti njegovi Talibani ne prihvaaju ideale
globalnog jedinstva i jednakosti mukaraca i ena, koji su zapravo
svrha razvoja Galaktikog podzemnog svijeta. Ba kao to je Napo
leon doivio Waterloo (1815.) na poetku druge Noi Planetarnog
podzemnog svijeta, tako je i Bin Laden nestao s politike scene na
poetku druge Noi Galaktikog podzemnog svijeta 20. prosinca
2001.
U Planetarnom podzemnom svijetu druga je No (1814. - 1834.)

bila povijesno razdoblje koje se naziva "Reakcija". Nakon pada
Napoleona, europske sile sastale su se na konferenciji u Beu 1815.
godine. Tada su na vlast vraene kraljevske obitelji koje su prije
Napoleona vladale Europom. To je bila reakcija na sve promjene
koje su donijele industrijska, Francuska i Amerika revolucija. To
je razdoblje okarakterizirano pojavom romantizma, udnjom za
povratkom u mitsku prolost, to je bila rekcija na inovacije Pla
netarnog podzemnog svijeta.
U drugoj Noi Galaktikog podzemnog svijeta pojavili su se slini
fenomeni. Stari poredak ekonomske, vojne i medijske dominacije
Zapada ponovno se ukorijenio i ljudi su sve vie alili za vreme
nom prije informatike revolucije, terorizma, itd. To objanjava
popularnost "Gospodara prstenova" i "Harryja Pottera", koji su
izraz romantizma Galaktikog podzemnog svijeta ili, precizni
je, romantizma Tonatiuha (vidi sliku 2.2). Rjeenja su se traila
u drevnim kulturama, a ljudi su poinjali shvaati da je odrivi
ekonomski rast stvar prolosti.
Trei dan u svim Podzemnim svjetovima vrijeme je kada se no
vonastali fenomeni vrsto ukorijene u realnosti. U Galaktikom
podzemnom svijetu to je razdoblje trajalo od 15. prosinca 2002.
do 10. prosinca 2003. Od prijanjih napredaka, koji su bili izraaji
treeg Dana, spomenuli smo Mojsijev monoteizam, pisanje abece
dom i elektrini telegraf. Trei Dan (energija Tlaoceotla) energija
je tijekom koje se manifestiraju trajna i ponekad praktina rje
enja. Zapravo, ti primjeri manifestacija treeg Dana prisutni su
i danas, dok su izrazi ranijih dana, kao to su klinasto pismo ili
optiki telegraf, postali zastarjeli.
ini se vjerojatnim da e desna modana polutka imati ire izra
aje, takoer i kod ljudi na zapadnoj hemisferi. Iako se moda ini
da je u tom razdoblju Zapad dobio jo jedan rat, trajne posljedice
mogu biti vei otpor prema tom ratu, ak i meu zemljama koje
su se tradicionalno smatrale saveznicima Zapada. Iz majanskog
kalendara znamo da e se mentalitet istone hemisfere nametnuti
tijekom tog razdoblja, a dominacija Zapada postat e prolost.
Ljudi e shvatiti da ive u novom Podzemnom svijetu i novoj real

nosti. Mnoge stare vrijednosti e se sruiti.
Ili bismo predaleko kada bismo govorili o tome to moemo oe
kivati od Trinaest neba Galaktikog podzemnog svijeta. itatelj
ima osnovu za stvaranje paralela izmeu Podzemnih svjetova,
koje e mu pomoi u prouavanju kalendara. Na slikama 7.3. - 7.5.
povezani su Planetarni i Galaktiki podzemni svjetovi. Ja se slu
im primjerima iz evolucije Planetarnog podzemnog svijeta, koji
predstavljaju znaajne korake u razvoju demokracije. itatelj se
moe posluiti paralelnim redom za Galaktiki podzemni svijet
kako bi popunio korake u evoluciji kontakata s ekstrasolarnim ci
vilizacijama, integraciji istonjakog uma ili neki drugi razvoj koji
mu je zanimljiv.
Meutim, spomenut u jo nekoliko primjera uporabe majanskog
kalendara u religijskom proricanju. Koritenje povijesnih analo
gija za praenje tijeka dogaaja u sadanjem Galaktikom pod
zemnom svijetu moda ima znaaja za proroanstvo o povratku
Krista. Ima li to proroanstvo temelja? Iz perspektive majanskog
kalendara, Isusova uenja i kranstvo funkcija su svijesti koju je
stvarao Peti dan Velikog ciklusa, Dan kojim je vladao Quetzalcoatl,
bog svjetla. Promjena svijesti koju je taj Dan donio u ljudskim je
umovima stvorila plodno tlo za kranstvo. Moglo se oekivati da
e se za petog Dana Galaktikog podzemnog svijeta 2007. godine
pojaviti slina svijest. To bismo mogli nazvati povratkom Krista,
ali bolje je naglasiti energetske promjene, a ne dolazak pojedinca.
U Galaktikom podzemnom svijetu peti e Dan nositi dualnost
yina i yanga, a ona e biti suprotna Nacionalnom podzemnom
svijetu. Galaktika kranska svijest ujedinit e uinke polarnosti
yina i yanga i uiniti nas cjelovitima. Taj impuls e sigurno doi s
Istoka.
28. Listopad 2011.
1992.
13.Pad SSSR-a (1992.)

12. Demokratski pokreti u cijelom svijetu
(1989. - 1992.)
1972.
11. Osloboenje kolonija u Africi (u 1960-ima)
1952.
10. etvrti svijet poinje; osloboenje kolonija

u Aziji (1947.-1949.)
1932.
9. Demokracija u zapadnoj i sjevernoj

Europi (1921.)
1913.
8. Ruska revolucija (1917.)

7. Globalni pad autokratskih imperija
(1913.- 1918.)
1893.
1873.
6. Osnivanje socijaldemokratskih
stranaka (1874.)
1854.
5. Revolucije u Europi (1848.)
1834.
1814.
4. Francuska revolucija i Napoleonovi ratovi

(1794.-1815.)
1794.
3.Francuska revolucija (1789.)
1775.
1755.
2. Deklaracija o neovisnosti (1776.)
1. Kongres u Albanyju - prvi pokuaj demokratskog ujedinjenja engl. kolonija u Americi (1754.)
Slika 7.3 Impulsni razvoj demokracije u Planetarnom podzemnom svijetu,

lako su se mnogi dani tog razdoblja manifestirali kroz nepredvidive dogaaje, gibanja stalno vode ka zamjeni monarhija republikama i nacionalnoj
suverenosti nekadanjih kolonija.
28 listopad 2011.
03. studeni 2010.
08. studeni 2009.
13. studeni 2008.
19. studeni 2007.
24. studeni 2006.
29. studeni 2005.
Slika 7.4 Kronoloki pregled Gataktikog podzemnog svijeta i

njegovih datuma promjena Dana
i Noi. Na slikama 7.1 i 7.3 dva su
ciklusa prikazana po razliitim
mjerilima, ali s odgovarajuim
energijama koje su omoguile
stvaranje analogija meu njima.
to se dogodilo tijekom prvog
i drugog Dana, a to e utjecati
na budunost svijeta: Galaktiki
e razviti vrlo razliite fenome
ne, esto proturjene onima koje
je razvijao Planetarni podzemni
svijet, npr. nestajanje nacionalnih
granica, boanski voena anarhi
ja i ojaavanje Istoka. Bez obzira
na sve, fenomeni e se razvijati
kroz ista osnovna valna gibanja
trinaest energija, prisutnih i u Pla
netarnom podzemnom svijetu.
04. prosinac 2004.
10. prosinac 2003.
15. prosinac 2002.
20. prosinac 2001.
25. prosinac 2000.
31. prosinac 1999.
28. listopad 2011.

05. sijeanj 1999.
1999.
Slika 7.5 Galaktiki podzemni

svijet u istom vremenskom omje
ru kao i Planetarni podzemni svi
jet na slici A3
Postoje zanimljivi sluajevi u kojima su pojedinci iz Planetarnog

podzemnog svijeta bili osjetljivi na energije kozmikog plana te su,
pomou intuicije, mogli doi do ispravnih politikih analogija. Jedan
primjer su Jehovini svjedoci, koji su predvidjeli da e Isus doi na
Zemlju 1914. godine. No, dogodio se Prvi svjetski rat i Ruska revo
lucija, pa su Jehovini svjedoci izgubili brojne pristalice. Iz perspekti
ve majanskog kalendara, Peti dan (dan kranske svijesti) poeo je
1913., pa je njihovo proroanstvo bilo u neku ruku tono, ali ljudi su
u Planetarnom podzemnom svijetu bili slijepi, stoga se Quetzalcoatlova svijest manifestirala kao demokratske tendencije.
Drugi primjer je Winston Churchill, koji je govorio o "Hitleru i nje
govim Hunima" u svojim radijskim govorima tijekom Drugog svjet
skog rata. Zanimljivo je da su tijekom pete Noi Nacionalnog pod
zemnog svijeta Huni napali srednju Europi. Kada je poela peta No
Planetarnog podzemnog svijeta, Hitler je postao vladarom iste regije.
Iako su ti fenomeni bili drukije prirode, jasno je da je razdoblje od
1932. do 1952. bilo najmranije u ljudskoj povijesti. Tako moemo
oekivati da e peta No, godina 2008. biti vrlo teka.
Iako se ini da unitenje stvara mogunosti za procvat tijekom slje
deeg Dana, vladavina Tezcatlipoce u Galaktikom podzemnom svi
jetu je razdoblje za koje se valja pripremiti. ini se da e ekonomski
padovi tijekom Noi biti sve dublji, dok e Dani biti neznatno bolji.
Poetak pete Noi e, kao i u prethodnim podzemnim svjetovima,
biti veliki pad. To e znaiti ne samo veliki pad u kapitalistikoj eko
nomiji nego i potpuni kolaps meunarodnog monetarnog sustava i
poetak kraja kvantitativne apstrakcije vrijednosti koje prenosi lijeva
modana polutka (vidi dodatak A).
Vladavina Tezcatlipoce (peta No) uvijek predstavlja zadnji destru
ktivni pokuaj sila koje se ele vratiti na prethodni Podzemni svi
jet. Tako je u Nacionalnom podzemnom svijetu to znailo povra
tak plemenskom svijetu Huna i germanskih plemena, iskrivljavanje
socijalnih struktura koje su vladale niim Regionalnim podzemnim
svijetom. U Planetarnom podzemnom svijetu to je znailo povratak
autokratskim vladarima, koji su svoju mo temeljili na "superiornoj
krvi". Hitlerovi ideali nisu bili toliko razliiti od onih kraljevskih
dinastija, koji su svoju mo temeljili na "plavoj krvi". Tako moe

mo oekivati da e za vrijeme trajanja pete Noi napasti sile koje e
eljeti ponovno uspostaviti materijalistike vrijednosti Planetarnog
podzemnog svijeta. Tako e vjerojatno za pete Noi sredinja Europa
biti u centru zbivanja.
Sluaj Jehovinih svjedoka potkrepljuje jo jednu tvrdnju: ak i ako
je njima bilo mogue intuitivno pristupiti energiji Quetzacoatla, ta
energija se drukije izraava u razliitim Podzemnim svjetovima. U
Planetarnom podzemnom svijetu ona bi bila samo djelomino vi
dljiva. U Galaktikom podzemnom svijetu ona e se manifestirati
kroz integraciju novog impulsa svjetla to sja na istonu hemisferu s
onim sa zapadne.
Tako e se ta Kristova energija manifestirati drukije nego u pretho
dnim Podzemnim svjetovima.
Nakon poetka etvrtog svijeta Galaktikog podzemnog svijeta 15.
kolovoza 2008., stvari e postati lake za one koji trae prosvjetljenje.
Zametak Univerzalnog podzemnog svijeta poet e se manifestirati i
moi emo vidjeti svjetlo na kraju tunela. Budui da e esta No biti
dio etvrtog svijeta, nee biti destruktivna kao peta No.
GALAKTIKA DUHOVNOST
Utjecaj Galaktikog podzemnog svijeta djelovat e i na civilizacije
izvan naeg planeta. Prvi pravi val izvjetaja o NLO-ima krenuo je
1947. godine, kada je poeo etvrti svijet Planetarnog podzemnog
svijeta. Iako ne vjerujem da su te prie doista opisi posjeta s drugih
planeta, one ipak odraavaju otvaranje mogunostima postojanja
drugih civilizacija u naoj galaktici. Dani Galaktikog podzemnog
svijeta dat e nam o tome daljnje informacije. U prvom Danu, u
kolovozu 1999. godine, predstavljeni su prvi dokazi o postojanju
ekstrasolarnih planeta. 2001. godine bilo je mogue identificirati
kemijsku komponentu takvog planeta, a 2003. identificirati kisik, tj.
ivot na drugom planetu. Proirena svijest Galaktikog podzemnog
svijeta vodit e nas u pravom smjeru kako bismo uspostavili kontakt
s ostatkom galaktike.
Kakvi ekstrasolarni planeti bi mogli imati iva bia? O tome bi

majanski kalendar moda imao to rei. Ako pretpostavimo da su
svi planeti sa ivim biima dio istog stvaranja, koje se protee u
prolost sve do Velikog praska, mogli bismo oekivati da sva iva
bia u univerzumu sada ulaze u Galaktiki podzemni svijet. Ako
u svim galaktikim civilizacijama evoluciju svijesti stvara isti su
stav, utemeljen na tunovima, onda bismo mogli oekivati da se svi
planeti s humanoidnim stanovnicima okreu oko svojih sunaca
360 dana. Osim toga, zvijezde sline suncu imaju ciklus sunevih
pjega od dvadeset do dvadeset dvije godine.
U kontekstu izvanzemaljskog ivota, zato to su ljudi u Planetar
nom podzemnom svijetu imali poluslijepu svijest, njihov pogled
na duhovnost postao je pomalo udan. Taj Podzemni svijet stvorio
je vjerovanje da stvari, ako su duhovne, moraju biti nevjerojatne,
pa su se tako javile teorije urote s vampirskim reptilima, vanzemaljcima, Lemurijcima, itd. Razumljivo je to je svijest Planetar
nog podzemnog svijeta stvorila takve zamisli. Budui da duhovna
dimenzija tada nije bila jasno vidljiva, moralo se pretpostaviti da
ona postoji negdje drugdje, u nekom skrivenom prostranstvu.
Stoga je u Planetarnom podzemnom svijetu stvorena neka vrst
mitologije. Za ezoteriku tradiciju bilo je tipino da ideje o ko
zmikom planu nisu uzemljene u dogaaje u stvarnom svijetu.
Galaktiki podzemni svijet promijenit e ta shvaanja, stoga emo
moi vidjeti i duhovnu dimenziju stvarnosti. Tradicionalna mate
rijalistika znanost i organizirana religija velikim e dijelom pro
pasti.
Takoer bih elio neto rei i o moguim promjenama na Zemlji
tijekom Galaktikog podzemnog svijeta. ini se da majanski ka
lendar ne govori puno o geofizikim procesima, no ako nae Sunce
prenosi informacije iz sredita galaktike, mogli bismo pretposta
viti da sada prenosi podatke o Galaktikom podzemnom svijetu, a
oni utjeu na nas. Budui da ciklus sunevih pjega jasno utjee na
nae vrijeme, mogao bi poeti i utjecaj slinog ciklusa s frekvenci
jom tuna. Na kraju, ako je sve povezano eterom, bilo bi neobino
da naa univerzalna promjena svijesti nema nikakvog uinka.
Dogodit e se, u najmanju ruku, sitne promjene, koje e biti rezultat

promjene frekvencije kroz koju kozmos sada prolazi. Svi fiziki efekti
bi se trebali smatrati samo nuspojavama promjene polja svijesti, a
veinu klimatskih promjena uzrokovat e poveanje koncentracije
ugljinog dioksida, a ne neki boanski plan za unitenje Zemlje.
Mnogi razgovori o promjenama na Zemlji seu do poznatog ameri
kog medija Edgara Caycea. Kada su ga upitali to e se dogoditi na
Zemlji oko 2000.-2001. godine, on je odgovorio: "Promjena polova
ili poetak novog ciklusa." Iz naih dosadanjih saznanja, moemo
pretpostaviti da se ne radi o promjeni magnetskih polova, ve o pro
mjeni polarnosti yina i yanga i poetku Galaktikog podzemnog svi
jeta.
Ezoterike tradicije moda su pune takvih tonih intuitivnih sazna
nja, pogreno shvaenih zbog nedostataka svijesti u dobu iz kojeg su
potekla. Primjerice, kada je Helena Blavatsky tvrdila da ovjeanstvo
prolazi kroz sedam rasa u svojoj evoluciji, bila je na pravom tragu
budui da se ovjeanstvo razvija kroz sedam impulsa svjetla. Dakle,
na te tvrdnje i saznanja trebamo primijeniti empirijske dokaze ne
bismo li razluili to je tono, a to ne.
Openito govorei, treba izbjegavati "zamke fizikog" kada razgo
varamo o budunosti ovjeanstva i univerzuma. Budue katastrofe
nee biti materijalne, nego drutvene, duhovne i psiholoke poslje
dice zavretka starih vrijednosti. Stalna prevaga fizikih imbenika
potjee jo od Planetarnog podzemnog svijeta, u kojem je ideal svo
enje svega na fiziko. U skoroj budunosti fizika e postati podree
na ujedinjenom razumijevanju kozmosa, utemeljenom na evoluciji
svijesti. Da bi do takvog ujedinjenja dolo, kljuno je pratiti oscilacije
Drveta svijeta. Na kraju, Galaktiki podzemni svijet moemo pove
zati s onim to se u kranstvu naziva Apokalipsom. Vjerojatno je to
zbog estog spominjanja broja sedam u Otkrivenju: sedam anela,
sedam trublji, itd. Ti sljedovi broja sedam opisuju se kao impulsni
postupni koraci, koji su paralelni sa sedam Dana razliitih podze
mnih svjetova koji zavravaju u isto vrijeme, 28. listopada 2011. Apo
kalipsa nee biti kraj svijeta. Budui da evoluciju ovjekove svijesti
odreuje kozmiki plan, Zvijer ne moe pobijediti, pa tako i Otkrive-
nje zavrava sa svijetom bez boli i patnje. Kroz razumijevanje Devet

podzemnih svjetova, sredinja poruka Otkrivenja - da e Bog pobi
jediti zlo - postaje logian ishod. Budui da zlo stvara promatra na
temelju dualistike svijesti, ono e doi svom kraju kada se dualizam
prevlada. Naravno, istina je da je ljudska povijest puna "zlih" dogaa
ja s bolnim posljedicama po ljude, no vrlo je vano shvatiti da dobro
i zlo ne postoje neovisno, negdje izvan nas. Zlodjela su rezultat nega
tivnih spirala djelovanja koje stvaraju projekcije dualistikih okvira.
Unato holivudskoj mitologiji, ne postoje sile dobra i zla, a oni koji
ire takve stavove pridonose nastavljanju patnje na ovom planetu.
Povijest ljudskog u m a
SUVREMENI UM
Budui da ulazimo u novi Podzemni svijet i penjemo se na novu
razinu Kozmike piramide, bilo bi prikladno razmotriti nae i
votne ciljeve i strategije kojima se sluimo kako bismo ih posti
gli. U brojnim sluajevima, ciljevi karakteristini za Planetarni
podzemni svijet, kao to je napredovanje u karijeri, vie moda
nee biti odgovarajui. Mnogi e htjeti nastaviti ivjeti na stari
nain, ali to nee biti mogue, s obzirom na visoku frekvenciju
promjene u Galaktikom podzemnom svijetu. Oni koji negiraju
promjenu u svijesti koju boanski proces stvaranja nosi, kasnije
e se nai u slijepoj ulici. Ako se trebamo popeti na vrh Kozmi
ke piramide, jedini cilj je traiti kozmiku svijest Univerzalnog
podzemnog svijeta. Svi ciljevi koji to ne uzimaju u obzir, uskoro
e postati zastarjeli.
Po mom miljenju, bit Galaktikog podzemnog svijeta je iscjelji
vanje, stvaranje ravnotee na globalnoj i individualnoj razini. To
je ujedinjenje Istoka i Zapada, intuicije i logike, duha i materije.
To je takoer ujedinjenje uma i tijela i iscjeljivanje trauma koje
nam prijee ivot u sadanjosti. Kako bi se to dogodilo, moramo
odabrati puteve koji su u skladu s valnim razvojem ovog Pod
zemnog svijeta. Imamo izbor hoemo li se opirati ili uskladiti s
novim energijama.
No, kao i kod svih vrsta iscjeljivanja, poetni efekt je pogoranje
stanja pacijenta. To moemo oekivati i na poetku Galaktikog
podzemnog svijeta. Takva stanja ponekad su pozivi da se probu
dimo. Onima koji su pozvani vano je razumijevanje kozmikog
plana kako bi ispravno odluivali. Ako toga nema, lako moe doi
do negativnih reakcija, to moe zavriti potpunim oajem.
Prije raspravljanja o iscjeljivanju neravnotea, slijedi kratki opis pri

rode suvremenog uma. Podjela na um i vii oblik jastva od kljune
je vanosti kod iscjeljivanja u istonjakim filozofijama. Jastvo se e
sto smatra beskonanim i vjenim, dok je um ogranien vremenom
i prostorom. Um je fiksni nain ustroja naih misli, on stvara stal
nu buku, komentare, procjene i prosudbe. Te prosudbe i procjene
stalno tjeraju na um da trai neto negativno u sebi, drugima ili u
situacijama. Um ne moe ivjeti u sadanjosti - on stalno oscilira
izmeu prolosti i budunosti i trai naine za mijenjanje stvari. On
je uvijek usredotoen na neki budui cilj, zato ni ne moe nai mir i
zadovoljstvo. Tako suvremeni um ne nalazi zadovoljstvo u osjetilnim
iskustvima, nego ih eli iskoristiti u svoje svrhe. Taj mentalitet, uz
iznimke nekoliko pojedinaca, dominira svim ljudima na svijetu.
S obzirom na znanje koje smo dobili iz majanskog kalendara, jasno
je da je suvremeni um proizvod svijesti Nacionalnog i Planetarnog
podzemnog svijeta.
Kroz nau rezonancu s poljima tih podzemnih svjetova (vidi sliku
3.11) dualistiki i neosobni um nametnut je svakom ovjeku. Tako ni
sam um, organizator naih misli, zapravo nije osoban. Iako postoje
razlike, svi smo u biti podvrgnuti jednom umu.
Stoga je jasno da nae nezadovoljstvo potjee od nae polovinosti.
Od poetka Nacionalnog podzemnog svijeta, polovica naeg isku
stva je blokirana. Ipak, mnogi misle da je ta polovinost prirodno
stanje. Budui da ovjek svoj um prihvaa kao normalan, njego
va polovinost e ga natjerati da zakljui kako neto nije u redu ili
s njim ili s ostatkom svijeta. ini se da neto uvijek nedostaje, ali
nije jasno to. Zbog naeg konstantnog prosuivanja ne moemo se
predstaviti kao potpuna ljudska bia. Pojedincu je um nevidljiv, ba
kao to riba ne vidi vodu u kojoj pliva. Reakcija na polovinost je
potreba za mijenjanjem sebe ili za mijenjanjem svijeta oko sebe, a ne
nalaenje mira.
Tom dualistikom temelju dodana je svijest Planetarnog podzemnog
svijeta, koji nas je tjerao da kompenziramo polovinost materijalnim
dobrima. Tako je tipina strategija tog Podzemnog svijeta bila obo
gatiti se ili izgraditi karijeru. No, ta usredotoenost na "postajanje"
samo je proizvod uma koji je u rezonanci s odreenom kombina

cijom Podzemnih svjetova. Takvi ciljevi donose samo trenutano
zadovoljstvo jer nisu proizvod Jastva, ve polovinog uma koji se
na taj nain nastoji upotpuniti. Osim toga, takav ustroj uma ne
moe trajati jer ga stalno transformiraju kozmike energije. ak
i kod onih koji su "uspjeli u ivotu" postoji stalni nesvjesni strah
da e tu poziciju izgubiti. Srea nije isto to i prosvjetljenje. To
jedino znai da se, barem privremeno, vidimo kao dio aspekta
yanga polarnosti naeg uma.
Polovinost suvremenog uma uzrok je mnogih problema s kojima
se suvremeni ovjek suoava. Hijerarhije i veze koje se temelje
na nejednakosti imaju korijene u elji da se polovini pojedinac
sjedini s jo jednim polovinim pojedincem kako bi se oboje
upotpunili. Taj osjeaj nedostatnosti u osnovi je svih dominacija
i hijerahijskih sustava. U osobnoj sferi, on je u korijenu mnogih
neuspjelih odnosa meu ljudima.
Polovinost dualistike svijesti stvara trajni osjeaj nepotpunosti.
To stvara navodnu potrebu za "rastom". To je uzrok populacij
skog prirasta u siromanim zemljama, u kojima roditelji stvaraju
djecu kako bi izbjegli osjeaj vlastite nedostatnosti. Takoer se
pojavljuje i u bogatim zemljama u obliku neprestane potrebe za
"ekonomskim rastom". Taj poriv za apstraktnim rastom ekono
mije, bez obzira na stvarne ljudske potrebe, vrlo je opasan aspekt
suvremenog uma. On prijeti unitenjem ekosustava i ovjekovog
mjesta u njemu.
Ako smo sve gledali kroz prizmu takvog uma, nije udno to svi
jet izgleda tako kako izgleda. Budui da je sve to radimo odraz
takvog uma, sva naa djela rezultat su takvog razmiljanja i svjeto
nazora. Sva ljudska djela uvjetovana su ogranienjima uma osobe
koja ih je stvorila. Zbog te je polovinosti nastalo i stalno ljudsko
nezadovoljstvo, zapoeto s ovjekovim padom prije 5.200 tuna.
No, ima nade. Ako je sve u umu, a sada se stvara novi, cjeloviti
um, moda emo uspjeti iscijeliti svoje rane otvorimo li se novom
svjetlu Galaktikog podzemnog svijeta. Svijet e se promijeniti
nabolje ako nauimo surfati po tim novim valovima.
Tek nedavno su zapadnjaci uvidjeli da moda postoji put ka punijem

ivljenju i da on lei u oslobaanju od dominacije suvremenog uma.
Prvi takav utjecaj bila je zen meditacija, zatim transcendentalna me
ditacija, Hare Krina, joga, itd. Uvedene su nove tehnike meditacije,
a neke su postale zastarjele. Ovdje neu govoriti o primjenama tih
metoda. Zajednika im je crta to to ele osloboditi ovjeka od do
minacije suvremenog uma.
ak i takav kratkotrajni doivljaj moe ovjeku omoguiti da iskusi
svoje Jastvo. Te su metode razvile tehnike koje nas mogu pripremiti
za cjelovitu i uravnoteenu svijest.
Meutim, malo ljudi uvia da je taj zapadnjaki interes za meditaciju
odraz smjene energija u boanskom planu. Ona potjee od poetka
etvrtog svijeta Planetarnog podzemnog svijeta 1947. godine. e
tvrti je svijet pripremio ovjeanstvo za temeljitu promjenu svijesti,
koju sada razvija Galaktiki podzemni svijet, u kojem svjetlo polarnosti yina i yanga sja na desnu modanu polutku. Na Istoku su uinci
etvrtog svijeta bili oiti u proglaavanju neovisnosti Indije (1947.),
Indonezije (1948.) i NR Kine (1949.). Na poetku su te drave bile
krhke i ekonomski slabe, no novi je Svijet doveo do njihovog osloba
anja od zapadnjake kontrole i utro put njihovom utjecaju na osta
tak svijeta.
Na Zapadu je poetak etvrtog svijeta bio oit u brojnim inovacija
ma, koje su brisale granice izmeu materijalnog i duhovnog i koje e
poslije dovesti do cjelovitijeg svjetonazora. Takva su stajalita odraz
tekoa u suvremenom nainu ivota. Hans Selye, jedan od zaetnika
istraivanja stresa, prvi je uporabio termin stres 1946. godine. Da
nas je moda oito da psiholoki imbenici utjeu na fiziko stanja,
ali tada to nije bilo opeprihvaeno miljenje. Tako je poeo etvrti
svijet - nestajanjem granica izmeu uma i tijela i pripadajueg svje
tonazora, nametnutog ovjeanstvu kada je Ometeotl/Omecinatl
poeo svoju vladavinu 1617. godine.
Uvianje povezanosti uma i tijela u sferi stresa nije sluajnost. Na
poetku etvrtog svijeta, na um su poele utjecati vie frekvenci
je Galaktikog podzemnog svijeta. To je znailo dvadeset puta viu
frekvenciju od one iz Planetarnog podzemnog svijeta. Tako je stres
poeo biti stalni pratilac suvremenog naina ivota. Od poetka

etvrtog svijeta, vie se nije mogla ignorirati povezanost izmeu
ivotne situacije osobe, frekvencije promjene i ovjekovog fizikog
slanja, iako to tada nitko nije spominjao u kontekstu majanskog
kalendara.
to je zapravo stres? On nije samo proizvod suvremenog naina
ivota. Ljudi u prolosti nisu ivjeli tako komforno kao mi, morali
su puno dulje raditi, a o stresu nije bilo govora. Stres je proizvod
suvremenog uma i odraava konfliktne utjecaje svjetonazora dvaju
Podzemnih svjetova na pojedinca. Svijest Galaktikog podzemnog
svijeta poela se osjeati oko 1947. godine, naravno, puno jae od
1999., kada su visokofrekventni svjetlosni impulsi krenuli u de
snu modanu polutku. Kod ljudi, nesvjesnih tih mijena, nastao je
konflikt s materijalistikim vrijednostima Planetarnog podzemnog
svijeta, to je rezultiralo stresom s ponekom fizikom posljedicom.
Danas je burnout postao poznato stanje i broj oboljelih raste. Sukob
izmeu Galaktikog podzemnog svijeta i materijalistikog drutva
oko nas moe dovesti do stanja paraliziranosti. Burnout je takoer
znak da mnogi ljudi podsvjesno ele prerasti svijest Planetarnog
podzemnog svijeta. Tijelo ovjeku pokuava rei da nije u skladu
s boanskim planom i odbija dalje funkcionirati. Oni koji od toga
obole nisu lijeni, nego suosjeajni pojedinci koji se ne mogu zatiti
ti od efekata visokofrekventnih impulsa novog Podzemnog svijeta.
Za mnoge je burnout poziv na buenje - poetno pogoranje koje
je rezultat iscjeljujuih energija pomou kojih istrauju duhovne
dimenzije realnosti.
Stoga ne udi pojava meditacijskih tehnika na Zapadu. Dokazano
je da aktivnost odreenog podruja lijevog frontalnog renja pada
tijekom meditacije. Navodno se radi o dijelu mozga koji je odgo
voran za doivljavanje sveg fizikog postojanja jer integrira ivane
impulse iz brojnih dijelova tijela. To dovodi do poveanja intuicije
i duhovnih aspekata postojanja.
Ako je doivljaj fizikog smjeten u lijevi frontalni reanj, to znai
da e se on uravnoteiti pojavom svjetla u desnoj modanoj polu
tki. Jasno je da e to dovesti do burnouta i stresa.
No, nove energije etvrtog svijeta imale su sveobuhvatniji utjecaj

na Zapad: pritom mislim na pobunu baby-boomera, hipije, i tako
dalje, a svi su oni roeni oko 1947. godine. Ta pobuna nije gene
racijski sukob, nego sukob izmeu Svjetova, u majanskom smislu
te rijei. Kada su ljudi roeni oko 1947. godine sazreli, odbili su
graditi karijeru, eksperimentirali su s halucinogenim drogama,
itd. U cijelom su se svijetu 1968. godine javili antiautoritarni po
kreti. Efekti majanskog kalendara istovremeno su postali vidljivi
u cijelom svijetu. Moda danas hipijevski pokret vidimo naivnim
ili nerealnim, no njegovi su ciljevi jasno izraavali nezadovoljstvo
ogranienjima suvremenog uma i neispunjenu elju za prosvjetljenjem.
Na Zapadu je utjecaj etvrtog svijeta openito ojaao intuitivnu
modanu polutku. Donio je ideale mira, jedinstva, misticizma, itd.
Takoer je potaknuo i pokret za enska prava, kao i ekoloki i New
age pokret. To su bili poetni rezultati sjedinjenja modanih polu
tki. Iako je taj pokret brzo uguen silama lijeve modane polutke i
Planetarnog podzemnog svijeta, ipak je bio uvod u fenomene koji
e se realizirati u Galaktikom podzemnom svijetu.
Iz opisa kozmikog plana u majanskom kalendaru takoer dobi
vamo odgovor na pitanje zato je pojava hipija jedan od znakova
iz proroanstva Hopija. amani tog plemena bili su u rezonanci s
frekvencijama kozmikog plana i mogli su vidjeti kako e se on ra
zvijati. Mogli su predvidjeti dolazak "djece cvijea". Proroanstva
su mogua samo zato to postoji kozmiki plan. Da on ne postoji,
svi bi dogaaji bili posve nepredvidivi.
Postojanje povijesti uma, koju definira majanski kalendar, mo
da je najvee otkrie svih vremena i njegove implikacije treba
razmotriti. Taj koncept ne treba zamijeniti s onim koji govori da
ljudske misli imaju povijesni razvoj - to je oito gotovo svakome.
On znai da se mentalna struktura koja organizira ljudske misli
i ideje mijenja prema tono odreenom vremenskom rasporedu.
Boanski proces stvaranja osmiljen je tako da ovjekov um vodi
do unutarnjeg mira, i ta je spoznaja ono to nam daje nadu.
JEDINSTVO UMA I VANJSKOG MIRA

Podzemni svijet u kojem ljudi ive ima ogroman utjecaj na njihovu
percepciju i odreuje koliko e se uputati u sukobe. To je ukratko
objanjeno dok sam govorio o Planetarnom tijeku svjetla. Na rat i
mir utjee stanje ljudskog uma, tj. vlada li njime jedinstvena ili duali
stika svijest. Ako smo svjesni prirode svog uma, onda imamo barem
nekakvu mogunost izbora. Ljudi su izgubili nadu u tisuljee mira
jer vie nisu svjesni kozmikog plana prema kojem se mijenjaju nai
umovi. Majanski kalendar nam kae da e krajem stvaranja vlada
ti jedinstveni um. Tako put prema miru lei u transformaciji naih
umova u jedinstvenu, prosvijetljenu svijest, to e nam omoguiti da
shvatimo da smo jedno.
Iz perspektive majanskog kalendara, postoji krajnji rok za taj mir, a
to je 28. listopada 2011. godine. Ako se do tog datuma ne postigne
mir, ljudska vrsta nee dosei potrebnu razinu svijesti, te e se zbog
toga zacijelo unititi.
Iz perspektive kozmikog plana ne postoji "ljudska priroda". Ponaa
njem ljudi vlada Podzemni svijet u kojem ive. Ratovi su uglavnom
rezultat sukoba izmeu skupina kojima dominiraju razliite energije
i razine svijesti. Kada se energije smjenjuju, s njima se smjenjuju i
drutvene hijerarhije i strukture. Takoer, tijekom tih mijena dolazi
do sukoba.
Zato jo uvijek nema mira u svijetu. Ogromnom veinom ovjean
stva vlada dualistika svijest. to je jo gore, u sadanjem je Galaktikom podzemnom svijetu mijena dualnosti tako brza da ju je nuno
nadii kako ne bismo pogorali situaciju. Ta mijena dualnosti je ono
to uzrokuje konflikte i ratove. U povijesti za to postoje bezbrojni
primjeri. Razmislite o nasilnim tendencijama o kojima smo govo
rili u treem poglavlju. Ratovi se obino ne dogaaju zbog razloga
koje navode sukobljene strane. Oni se dogaaju zbog smjena Neba
ili Podzemnih svjetova. Oni koji surfaju na valovima novog Podze
mnog svijeta obino pobjeuju. Ishod nema veze s tim tko je u pravu
ili tko je u krivu, tj. tko je "dobar" a tko "zao". Pobjeuje onaj kojem
vjetar stvaranja "pue u jedra". Tako su ljudi kroz povijest bili mario
nete kozmikih sila - energija Tezcatlipoce, Quetzalcoatla, itd.
Obino se s usponom u novi Podzemni svijet pojavljuju i nove vri

jednosti, koje stvaraju posve drukiju skupinu sukoba. U Regional
nom podzemnom svijetu organizirani ratovi gotovo da nisu ni po
stojali jer je, kao to kae i biblijski Postanak, percepcija dobra i zla
dola tek nakon Pada. Tako se pojavio dualistiki nain gledanja na
svijet, a samim tim i organizirani ratovi. im se ljudska percepcija
zla projicira na vanjsku realnost, zlo se lako moe manifestirati u
svakodnevnom ivotu.
U Nacionalnom podzemnom svijetu ratovi su se, po miljenju ljudi,
uglavnom vodili u slavu kraljeva i naroda ili zbog religija. Uzmimo
moju domovinu vedsku kao primjer. vedska se vojska u Trideseto
godinjem ratu borila za slavu kralja i preivljavanje protestantizma,
a zapravo ih je vodila nova dualnost poetka Trinaestog neba Na
cionalnog podzemnog svijeta. Oni su bili marionete energije Ometeotla/Omecinatla, stoga su im te energije ile u prilog. Dvojnost
Ometeotla/Omecinatla dovela je i do etiristogodinje dominacije
Zapada, koja se prvenstveno manifestirala kroz kapitalizam, zna
nost, protestantizam i suvremeni dravni ustroj.
Kako se vladajua boanstva mijenjaju, ljudi, voeni novom ener
gijom, tu mijenu doivljavaju kao boansko nadahnue. veani
su tako mislili kako je Bog uz njih i protiv katolianstva. Ometeotl/
Omecinatl takoer je pomogao puritancima s Mayflowera kada su
pristali u Massachusetts, odakle e postupno pokoriti zapad. Pobje
dnici u ratovima obino se pozivaju na politiku, religijsku ili ra
snu superiornost kako bi objasnili svoju pobjedu do koje je, zapravo,
dolo zbog vjetra jednog od Bacaba (vidi sliku 3.1.), tj. majanskih
bogova smjera.
Nove energije Planetarnog podzemnog svijeta dovele su SAD do do
minacije svijetom, to se i potvrdilo nakon raspada SSSR-a. Njihova
sadanja uloga u svijetu rezultat je dominacije tih energija. U jedno
stranoj svijesti ovog Podzemnog svijeta, ratovi su se vodili uglavnom
zbog fizikih resursa. Neki misle kako su takvi motivi jedini uzroci
ratova, no oni su samo izrazi odreene svijesti koju stvara Podzemni
svijet.
Do nedavno su ratovi uzrokovani religijom gotovo nestali. No, u Galaktikom podzemnom svijetu vidimo pojavu muslimanskih terori
sta samoubojica (iako takva djela zapravo nisu u skladu s islamom).
Takva djela ne ine se za slavu kraljeva ili za prirodne resurse. U
Galaktikom podzemnom svijetu pojavljuje se nov motiv za nasilje:
slabljenje Zapada i njegove materijalne dominacije. Na kraju krajeva,
svi su sukobi rezultat izmijenjene percepcije stvarnosti. I tu se radi o
poetnim izraajima svijesti koja favorizira Istok. Treba napomenuti
da istonjaci koji se sukobljavaju sa Zapadom imaju vrlo izraenu
dominaciju lijeve modane polutke: budui da su centri za itanje i
pisanje smjeteni u lijevoj polutki mozga, kod osoba koje puno vjere
polau u pisanu rije vrlo je izraena njena dominacija.
Galaktiki podzemni svijet u svojoj je osnovi iscjeljivanje. To je oito
ako uzmete u obzir injenicu da je svjetlo, koje je pet tisua godina
sjalo na jednu modanu polutku, sada dobilo odgovarajue svjetlo
koje sija i na drugu polutku. Galaktiki podzemni svijet ne donosi
nam nove "stvari", nego novi nain percipiranja svijeta, koji e favo
rizirati istonu hemisferu. Tako su mogui i sukobi Istoka i Zapada.
Naravno, yin i yang stvaranja nisu otro odvojeni. U yangu ima malo
yina, i obrnuto, tako da planetarna simetrala nije otra granica. Na
pojedince i kolektive s Istoka i Zapada utjecat e impulsi svjetla koji
favoriziraju desnu modanu polutku. O naem prihvaanju holisti
ke desne modane polutke ovisi premoenje tog jaza.
Tako e SAD, kao predstavnik energije Zapada, zacijelo izgubiti svoju
ulogu voe. Iako e jo neko vrijeme zadrati svoju vojnu, tehnolo
ku i medijsku nadmo, nee vie nadahnjivati svijet. U novom Pod
zemnom svijetu materijalna superiornost vie nee znaiti vodstvo.
Na Zemlji ne postoji sila koja e moi odoljeti vjetrovima kozmikog
plana. U Galaktikom podzemnom svijetu duhovno e nadahnue
dolaziti s Istoka jer je to sada jedini izvor ravnotee. Glavno duho
vno vodstvo ispoetka e doi iz Indije, a kasnije e i Kina i Rusija
postati vane. Japan se u posljednje vrijeme smatra zapadnjakom
kulturom zbog svoje napredne tehnologije, ali to e se promijeniti i
on e zauzeti svoje mjesto meu istonim zemljama. SAD e se sve
vie udaljavati od Europe. Europa e, zbog djelovanja Drveta svijeta,
igrati ulogu koordinatora i odailjaa novih energija. To ne znai

da e dominirati kao u vrijeme kolonijalizma: cijeli proces Galaktikog podzemnog svijeta znai kraj dominacije i neravnotee.
Kada se on bude primicao kraju, nee biti globalnog voe i svijet
e biti spreman za pravu jednakost i bratstvo. Za prosvijetljenu
osobu, koja priznaje kozmos za svoju domovinu, patriotizam i na
cionalizam nepoznati su i strani pojmovi.
Ako se opiremo dugoronim vjetrovima duhovnosti, svakako ne
emo uspjeti. Ako silno elimo probati neto to se protivi kozmi
kom planu, sigurno e doi do povratne negativne reakcije, koja
se moe initi potpuno nepovezana s negativnim procesima koji su
je uzrokovali. Ako dolazi do katastrofa i ratova, trebamo se zapita
ti: to smo uinili da nam se kozmiki plan tako osveuje? Budu
i da danas ima puno ljudi koji su orijentirani na materijalistike
vrijednosti i ne znaju da postoji kozmiki plan, nije udno to se
takve stvari dogaaju. to se vie budemo uskladili s kozmikom
planom, bit e manje takvih konflikata. To je osnovni princip, koji
od nas zahtijeva rigorozno prouavanje majanskog kalendara i
svrhe kozmikog plana. Osoba s jedinstvenim pogledom na svijet
("svi smo jedno") shvaa da odgovornost za svjetski mir lei na
svakome od nas. Tako mu i mi sami moemo pridonijeti. Majanski
kalendar nas ui da su sve vanjske manifestacije proizvodi uma i,
ako se moemo mirno prilagoditi promjeni svijesti koju nosi ko
zmiki plan, moi emo pridonijeti miru. Dualistiki svjetonazor
stvara zamisao da postoji "dobro" i "zlo". Tako postaje logino da
za mir treba iskorijeniti "zlo". Dualistiki pogled na svijet ne do
nosi mir jer je on, zapravo, i stvorio nasilne sukobe. Nije sluajno
to se na teritorijima drevnih civilizacija i danas vode ratovi. To
je regija kojom je dualistiki i patrijarhalni svjetonazor najdulje
vladao. Tako nas ne iznenauje snaga utjecaja nove svijesti Galaktikog podzemnog svijeta na ta podruja.
ivimo u Podzemnom svijetu, ija je svrha postupno stvaranje je
dinstvenog pogleda na ivot, pa tako trebamo dopustiti sukoblje
nim polarnostima da se stope. Put ka miru je stvaranje mira u sebi,
meu vlastitim modanim polutkama.
Mir e biti najoitiji u Jeruzalemu, svetom gradu triju abramitskih

religija. Poetak etvrtog svijeta 1947. godine doveo je do neovi
snosti azijskih naroda i zasijao sjeme konflikta Istoka sa Zapadom.
Na Bliskom istoku ljudi su jo vrlo vezani uz religijske misli koje
je generirala svijest Tlaoceotla (trei Dan, Mojsije), Quetzalcoatla
(peti Dan, kranstvo) i Tezcatlipoce (peta No, islam) u Nacional
nom podzemnom svijetu. idovi i krani su na istoj strani jer su
njihove religije nastale tijekom Dana, dok je islam nastao tijekom
Noi. To je sukob izmeu misli Dana i misli Noi i moe se shvatiti
kao borba izmeu boanstava, u kojoj su ljudi samo pijuni.
S obzirom na postojanje sukobljenih religija u Jeruzalemu, teko
je vjerovati u Novi Jeruzalem, svijet mira koji se spominje u Ot
krivenju. Meutim, tu se ne radi o mirovnom sporazumu, ve o
dubokoj udnji za jedinstvom. Sada u Jeruzalemu nema mira zato
to se tamo nalaze tri dualistike religije iz dualistikog Podze
mnog svijeta. Ako u Jeruzalemu nema mira, nee ga biti ni u osta
tku svijeta, jer su tamo dualnosti najdublje ukorijenjene. Tako e,
ako ovjeanstvo prihvati novu svijest, doi do stvaranja biblijskog
Novog Jeruzalema, koji je, zapravo, metafora za novi, prosvijetlje
ni um.
To nam donekle mijenja perspektivu. ak i ako stranci ne mogu
intervenirati u izraelsko-palestinskom konfliktu, cijeli svijet moe
pridonijeti uspostavljanju mira tako to e se usredotoiti na
prosvjetljenje Univerzalnog podzemnog svijeta. Ako prihvatimo
dostizanje kozmike svijesti mira kao neto to se moe dogoditi
cijelom svijetu, doi e do promjene na bolje i u Jeruzalemu. Ta
monja je situacija indikator stanja suvremenog uma. Kada dostignemo Novi Jeruzalem, dostii emo i Novi prosvijetljeni planet.
CJELOVITOST I LJUBAV: ISCJELJUJUI EFEKTI

GALAKTIKOG PODZEMNOG SVIJETA
Glavni put Galaktikog podzemnog svijeta vodi ka cjelovitosti i
ljubavi. Budui da svi ne ele poi tim putem, postoji mogunost
konflikata. Na ljude novi Podzemni svijet utjee i u privatnom i-
votu. Kako bismo vidjeli nain na koji e nam on donijeti cjelovitost,

trebamo se osvrnuti na generaciju koju je oblikovao etvrti svijet.
Taj je svijet uzdrmao tradicionalnu obiteljsku strukturu. ak i ako su
se buntovni ezdesetosmai vratili hijerarhijskim strukturama, novo
svjetlo na desnoj modanoj polutki stvorilo je jednakopravniju obi
teljsku strukturu. Dogodila se ogromna promjena u odnosima mu
karaca i ena. Promijenio se i stav prema djeci.
to nam naa sadanja perspektiva razliitih podzemnih svjetova
moe rei o svemu tome? Iste dualnosti vladaju i cijelim svijetom, i
obiteljima, i vezama. Od ovjekovog pada postoji gotovo nepromije
njena obiteljska hijerarhijska struktura. Karakteristika Nacionalnog
podzemnog svijeta je stvaranje hijerarhija i nejednakosti medu lju
dima. Djeca i ena bili su u kategoriji yina, a mu u kategoriji yanga. No, nakon etvrtog svijeta Planetarnog podzemnog svijeta, ta se
struktura poela ruiti. Danas je ona uglavnom samo sjeanje koje
se, eventualno, pojavljuje u promidbenim programima.
S etvrtim je svijetom izjednaavanje modanih polutki dovelo do
izjednaavanja mukaraca i ena te odraslih i djece. Tako je dolo do
puno razvoda jer se neki ljudi nisu mogli prilagoditi novoj svijesti,
to pokazuje kako dotok isjeljujuih energija moe imati sloene po
sljedice. Vjerojatno je da e Galaktiki podzemni svijet uiniti veze
jo burnijima. Energije koje se brzo izmjenjuju izmeu Dana i Noi
zacijelo e protresti sve veze i uzrokovati propast onih koje se temelje
na dominaciji. Naravno, to e prvo djelovati na one koji su najosje
tljiviji na dotok novog svjetla, kao i u sluaju burnouta.
No, nae veze prolaze kroz faze i trebamo prouavati kako razvoj
svijesti utjee na na individualni razvoj. Djeca na svijet dolaze u
jedinstvu sa svime to postoji, a to na poetku uzima oblik maj
ke. U razvoju pojedinca, to jedinstvo jednako je svijesti Regionalnog
podzemnog svijeta, u kojem su ljudi takoer ivjeli u jedinstvu sa
svim to postoji. To je vjerojatno uzelo oblik Majke Prirode ili Majke
Zemlje. Potom, u dobi izmeu tri i sedam godina, djeca usvajaju svi
jest koja odgovara Nacionalnom podzemnom svijetu. Odvajaju se od
svoje majke, ue itati i pisati te razlikovati "dobro" i "zlo", tj. dobivaju
dualistiki um. Izmeu petnaeste i osamnaeste godine ulaze u fazu
Planetarnog podzemnog svijeta - ue upravljati strojevima karakte

ristinim za to razdoblje, kao to su automobili. Nakon toga, pojedi
nac je spreman za aktivno sudjelovanje u drutvu koje se jo uvijek
ponaa u skladu s tekovinama Planetarnog podzemnog svijeta.
Takav tijek razvoja danas se mijenja. Mnoga djeca vrlo rano usvajaju
informatiku tehnologiju Galaktikog podzemnog svijeta. Govori se
i o pretpubertetskom razdoblju, indigo djeci, itd. Sve u svemu, ini
se da djeca, koja danas odrastaju sve ranije, poinju svoj uspon uz
Kozmiku piramidu i ne ele svoje vrijeme tratiti na nie Podzemne
svjetove.
Kada je iscjeljivanje u pitanju, veina trauma dogaa se u ranom dje
tinjstvu, u vremenu kada nama poinje vladati dualistiki um. Tada
iscjeljivanje djeluje u popravljanju tete koju je nanijela ta dualnost.
Mnogim ljudima u odrasloj dobi nedostaje gubitak djeje nevinosti
(prije ulaska u svijest dualistikog Nacionalnog podzemnog svijeta).
Djeca u dobi od dvije do sedam godina, koja nisu bila zlostavljana,
esto izmiljaju traume kako bi objasnila svoj osjeaj odvojenosti.
No, u mnogim drugim sluajevima te su traume vrlo stvarne. Bu
dui da je na razvoj paralelan usponu uz Kozmiku piramidu, mi
smo tada izbaeni iz Rajskog vrta (nije udno to su mnogi vjerovali
u "istoni grijeh" s kojim se svi raamo).
Nametanje dualistikog uma stvara odvajanje koje je dio naeg puta
prema prosvjetljenju i koje sada moramo iscijeliti. Traumatski doga
aji iz naeg djetinjstva doista su nam bili bolni, ali na nas ta trauma
utjee samo zato to je koristi um. Suvremeni um doputa prolosti
da vlada nad sadanjosti.
Prije promjene svijesti koju je donio etvrti svijet, automatska re
akcija odrasle osobe pri prisjeanju na traume bila je preuzimanje
uloge poinitelja: "Fizika kazna nije mi kodila." Kada vama u po
tpunosti dominira dualistiki svjetonazor, rtva se identificira sa zlo
stavljaem i smjeta ga u kategoriju svjetlosti (yanga) u umu, to zna
i da su oboje bili u "pravu". Spolno zlostavljanje maloljetnika rijetko
je objelodanjivano. Tek je u drugom dijelu etvrtog svijeta moglo
proi kroz dualistike filtere. Prije 1947. godine, djelovanje psiholo
kog iscjeljivanja bilo je upitno zato to se ono nije bavilo pitanjem
dualistikog uma. Psihoanalizom se rijetko moglo doprijeti dalje

od razdoblja u kojemu je dijete moglo govoriti. Do cjelovitosti svi
jesti prije ovjekovog pada - to omoguuje iscjeljivanje - nikada
se nije moglo doprijeti.
Oko 1947. godine razvijene su i druge terapije. Kasnih etrdese
tih godina Fritz Perls pokrenuo je Gestalt terapiju, u ijoj su biti
koncepti "ovdje i sada" i koja naglaava emocionalne procese. Sta
nislas Grof je, nekoliko godina kasnije, u svom opitu s LSD-om
otkrio kako vrlo rani dogaaji, ak i oni kod roenja, mogu imati
traumatske posljedice: u svoju je terapiju takoer elio integrirati
istonjake filozofije. Tako se otvorio prostor za druge metode, kao
to je neurolingvistiko programiranje i mnoge druge, kod kojih je
naglasak na emocionalnoj integraciji u sadanjosti. Jedna od dana
njih najsnanijih terapija je "putovanje" Brandona Baysa (zapravo
se radi o putovanju u Regionalni podzemni svijet). Ta terapija eli
iscijeliti "unutarnje dijete", pa ak i prethodne inkarnacije kroz ra
zine svijesti prije ovjekovog pada.
Iz nae sadanje perspektive, taj novi val tehnika iscjeljivanja uzro
kovan je svjetlom koje sja na desnu modanu polutku. Bit iscjeljiva
nja je vraanje u vrijeme prije dominacije dualistikog uma. Kada
je um zaokupljen prosudbama, stvara podjele na "dobro" i "loe"
i teko oprata sebi i drugima. Opratati znai, makar na kratko,
doprijeti do iscjeljujuih sila jedinstvenih Podzemnih svjetova.
Osobine desne modane polutke na dva vana naina potiu opra
tanje. Prvo, one vam omoguuju da vjerujete vlastitoj intuiciji, di
jelu desne modane polutke. Vjerovanje intuiciji je vjerovanje sebi
unato naoko loginim argumentima i neprestanoj buci vlastitog
mozga. Drugo, one uravnoteuju dominaciju lijeve polutke, koja
organizira dogaaje po shemi uzroka i posljedice. Stoga je iscjelje
nje mogue ako nadiemo linearno vrijeme lijeve modane polu
tke. Vano pitanje koje moramo postaviti, a vezano je za razliite
metode iscjeljivanja, jest: Slui li ta metoda mom usponu po Ko
zmikoj piramidi?
Nee svi biti oduevljeni mogunostima iscjeljivanja koje nam do
nosi ovaj Podzemni svijet. Neki e nesvjesno odabrati ostanak u
niim Podzemni svjetovima, dok e drugi odabrati izazovni uspon,

bez obzira na mnoga ogranienja naeg suvremenog uma.
Tako je odvie jednostavno rei kako je Galaktiki podzemni svijet
"dobar". To ovisi o vaim ivotnim ciljevima. Ovaj Podzemni svijet
ima svoju svrhu: premostiti rascjep uzrokovan ovjekovim padom
i dokinuti dominaciju jednog ovjeka nad drugim. Danas je svatko
tko dostigne prosvjetljenje od pomoi ostatku ovjeanstva.
Dualistiki um ima i prosudbenu stranu koja blokira tijek ljubavi.
Ako vas i sve oko vas stalno prosuuje neki um, kako moete sebi i
drugima dopustiti ostvarivanje samih sebe? Kako moete potpuno
prihvatiti i voljeti drugog s dualistikim umom, ija je svrha razdva
janje i stvaranje podjela? Moe li polovina osoba potpuno voljeti
sebe? Jedino cjelovitost donosi pravu ljubav. Samo osoba osloboena
dominacije lijeve modane polutke moe postojati, a isto to dopustiti
i drugima. Istina je da dualistiki um ne donosi ljubav.
Ne elim omalovaavati neije veze, ali tekoe postoje i one nisu
tako osobne kako se mislilo. One koji su voljni na uspon, dosad
nepoznata cjelovitost eka na vrhu piramide. Dio uspona je razvoj
vlastite intuicije i prepoznavanje jedinstvenosti svega. Danas za to
postoje brojne metode i teajevi. Razvoj telepatije i intuicije pripre
mit e nas za jedinstvo sa svime to postoji. Jedinstvo e dominirati
Univerzalnim podzemnim svijetom.
Jo jedan aspekt uspona na Kozmiku piramidu je stvaranje puta dje
lovanja koje slui prosvjetljenju ovjeanstva. Svi moramo zajedniki
raditi na ostvarenju tog cilja. Majanski kalendar znai da kozmiki
plan ima svrhu, pa tako svi mi imamo misije i puteve u slubi ovje
anstva. Mnogi projekti imaju kozmiki rok, no on nije oit zbog
nedostatka perspektive koju nam kalendar daje. Vae djelovanje nije
od kljune vanosti samo za va uspon uz Kozmiku piramidu nego
i za ostale koji to ele uiniti.
SUDBINA I IZBOR
Zbog poluslijepe svijesti, koja dominira suvremenim svijetom, mno
gi imaju iluziju osjeaja slobode. Ljudski ivot je zapravo uvjetovan
energijama boanskog plana. Budui da smo u suvremenom svijetu,

a osobito na Zapadu, stalno suoeni s izborima, lako moemo pre
vidjeti da su oni zapravo rezultat Planetarnog podzemnog svijeta.
Zbog njegove materijalistike perspektive, sloboda se esto izjedna
ava sa slobodom izbora kupnje proizvoda. To nije samo ogranie
na definicija slobode nego je i posve nebitna kada razmotrimo nau
pravu sudbinu: uspon uz Kozmiku piramidu.
Postojanje kozmikog vremenskog plana takoer postavlja kljuna
pitanja o ovjekovoj slobodnoj volji i njegovoj ulozi u stvaranju tog
plana. Perspektiva ove knjige, koja govori da su ljudi marionete ener
gija kozmikog plana, oito je proturjena popularnom konceptu o
svemoi ljudske volje. U njemu nema mjesta boanskom vremen
skom planu evolucije svijesti.
Zamisao o bezgraninoj moi ljudske kreativnosti rezultat je svijesti
Planetarnog podzemnog svijeta. Poricanje kozmikog plana potjee
iz vremena Francuske revolucije i kasnije, darvinizma. To je pori
canje ljudima dalo lani osjeaj svemoi. Ipak, ako je darvinistika
teza o postanku tona, mi nemamo nikakve veze sa Stvoriteljem. On
onda ne bi mogao manifestirati svoj kozmiki plan. Problem je to
taj stav, razmotrimo li majanski kalendar, nije toan. Neke e moda
iznenaditi shvaanje da smo mi stvorena bia koja ive ivot u skladu
s ogranienjima evolucije svijesti.
Pojavljuje se spoznaja o ljudskoj kreativnosti koju odreuju energi
je majanskog kalendara. Te energije odreuju nain ivota u svim
kombinacijama Neba i Podzemnih svjetova. No, bez obzira na ener
gije koje trenutano vladaju kozmikim planom, sve je podreeno
krajnjem cilju: prosvjetljenju. I to god mi vizualizirali, nee imati
utjecaja na to. Kozmiki plan je izvan dosega ljudske manipulacije.
Nadalje, prilino je tona tvrdnja koja govori da, ako ljudsko djelo
vanje nije usklaeno s krajnjim ciljem, dolazi do negativne povratne
reakcije.
injenica to kozmiki plan odreuje ljudsku kreativnost ne znai
da misli nisu kreativne i da misli i vizualizacije ne djeluju. ini se da
komunikacija s boanskim, svejedno radi li se o molitvama ili vizualizacijama, pomae pojedincu ili kolektivu u ostvarenju elja. No,
postoje granice, a te granice definira kozmiki vremenski plan. No,

one variraju s obzirom na razliite cikluse. Tako, primjerice, ako je
egoizam bio sastavnim dijelom Nacionalnog podzemnog svijeta, a
materijalizam Planetarnog, to e se sada obrnuti. Ti motivi nisu u
skladu s Galaktikim i Univerzalnim podzemnim svijetom. U sada
njoj dualnosti yina i yanga, egoisti e postati ugroena vrsta. To je
rezultat kozmikog plana.
No, ako smo samo marionete kozmikih energija, to e nam sa
znanja o njima? Ako je sve predodreeno, emu uope razmiljati o
tome? Na kraju, ljudi su marionete kozmikih energija ve tisuama
godina, pa su svejedno preivjeli.
Razumijevanjem kozmikog plana preuzimamo ulogu sustvaratelja
boanskog. Ta uloga nije bila vana u niim Podzemnim svjetovima,
ali ona je bit Galaktikog podzemnog svijeta. Usponom uz Kozmi
ku piramidu stvaramo sebe i postajemo sustvaratelji boanskog, i
zato trebamo postati svjesni ritmova boanskog procesa stvaranja.
U sadanjem vremenu, tradicionalni majanski kalendar igra kljunu
ulogu u irenju znanja o kozmikom planu, a njegovo je irenje od
najvee vanosti za sudbinu ovjeanstva.
Kada obrisi kozmikog plana postaju jasniji, ljudi imaju izbor: hoe
li se popeti na Kozmiku piramidu ili nee. Svatko od nas mora to
sam odluiti i mora biti svjestan kako e mu to izvrnuti neke od naj
svetijih vrednota. Takvi izbori odredit e sudbinu ovjeanstva na
ovom planetu. Ishod nije predodreen. Tu doista imamo slobodnu
volju. To je izbor koji nije jednokratan - mi postupno biramo dok se
ostvaruje kozmiki plan. Mnogo puta emo birati izmeu jedinstva i
dualnosti, a majanski nam kalendar moe posluiti kao vrlo vrijedna
mapa za plovidbu tim vodama. Na dubljoj razini, izgleda da emo
konaan izbor morati odrediti tijekom etvrtog dana Galaktikog
podzemnog svijeta. To je Dan u kojem e impulsi Drveta svijeta po
stajati sve jasniji, te emo morati birati izmeu dualnosti i jedinstva.
To je neizbjeno.
U tom procesu biranja postoji interakcija kolektivnih i individualnih
puteva. Postoje kljune toke u vremenu, definirane majanskim ka
lendarom, kada se portali koji vode u iru svijest otvaraju pojedinim
ljudima. Koliko god mi nauili iz majanskog kalendara, neki aspekti

naih puteva ostaju nam nevidljivi sve dok ih nove energije ne izvedu
na vidjelo.
To podsjea na Sudnji dan, ali se po nekim karakteristikama razli
kuje od pria povijesnih religija, nastalih tijekom dualistikog Naci
onalnog podzemnog svijeta. Ne ini se da e se razdvajati "dobri" i
"zli". Radi se vie o praenju valova boanskog procesa stvaranja sve
do krajnjeg rezultata, a to su jedinstvo, mir i Novi Jeruzalem.
No, moemo ustvrditi da oni koji se uspinju do prosvjetljenja imaju
u sebi vie ljubavi, dok su oni koji se odluuju za dualnost i domi
naciju previe izolirani od kozmikih energija i ne mogu se uskladiti
s njima. Oni koji se ele uspeti uz piramidu, iz ljubavi e vjerojatno
htjeti ukljuiti i druge ljude. Krajnji rezultat, raj ili katastrofa, ovisit
e o broju ljudi koji se odlue za taj uspon.
Uloga slobodne volje je, stoga, i vea i manja nego to smo prije
mislili. S jedne strane, nemamo utjecaja na postojanje kozmikih
energija, stoga ne moemo stvarati kolektivnu sudbinu ovjeanstva
- nju odreuje kozmiki plan. Iz toga slijedi da ne postoji "efekt sto
tog majmuna". Ljudska bia ne stvaraju morfogenetska polja, nego to
ine Drvo svijeta i Planina svijeta! S druge strane, biramo hoemo li
pratiti valove stvaranja. Nita nam ne govori je li na izbor predodre
en i postoje li "odabrani". Ni religija kojoj pripadamo nije vana.
No, postoje razlike u brzini uspona uz piramidu. Neki e do vrha
doi prije drugih. Budui da se cijeli kozmos mora prirediti u skladu
s kozmikim planom, moemo oekivati uspone i padove sve dok se
kolektivni proces ne zavri. Taj raspored ne moemo promijeniti i
ovjeanstvo ve danas pretvoriti u raj na zemlji. Takoer, budui da
je plan savren, svi stupnjevi se moraju proi i niti jedan ne moemo
preskoiti. ak i ako odaberemo kozmiki plan i uemo u kozmiki
tijek, to nije jamstvo prosvjetljenja. Kako bi se to dogodilo, moramo
razviti individualne strategije za njegovo postizanje.
Dovrenje kozmikog plana

PROSVJETLJENJE
Prosvjetljenje se obino povezuje s istonjakim tradicijama,
a osobito s budizmom, iji ga je utemeljitelj, Siddharta Gauta
ma, postigao otprilike na sredini majanskog Velikog ciklusa.
Njegova godina roenja varira u razliitim zapisima, stoga je
oito da je njegova misija bila povezana sa svrhom tog ciklu
sa, ijem se kraju bliimo. ak i ako su malobrojni Buddhini
uenici postigli prosvjetljenje, njegova filozofija Srednjeg puta
odigrala je vrlo vanu ulogu u istonjakoj filozofiji. Nakon
to se proirila u Indiji i Kini, veinu utjecaja izgubila je tije
kom prvog tisuljea poslije Krista.
Slika 9.1 Maitreya, budui Buddha, dostie prosvjetljenje nakon dovr

enja 108 (9 x 12) transformacija ive, hinduskog boga stvaranja i uni
tenja
Zasijano sjeme zamisli o prosvjetljenju kao svrsi ivota, inae brojno u istonjakim filozofijama, najvaniji je aspekt budizma za bu
dunost ovjeanstva. Iz perspektive majanskog kalendara, jasno je
zato se utjecaj budizma smanjio i zato je tako malo sljedbenika po
stiglo prosvjetljenje. To se dogodilo zato to je Nacionalni podzemni
svijet favorizirao dualistike religije i filozofije. Vjerojatno vrijeme
nije bilo spremno za ideje koje propagira budizam.
Danas elju za prosvjetljenjem dijele i ljudi koji nisu budisti. Pros
vjetljenje znai kraj duhovnim potragama, a procesi kojima se ono
postie razlikuju se. Prosvjetljenje stvara stabilno stanje radosti, iza
kojeg ne postoji elja za daljnjim razvojem. Takvi ljudi su se oslobo
dili dominacije prolosti i stoga ne reagiraju iz ega. Oni ne sjede na
Himalajama i meditiraju, ve su zainteresirani za sreu i prosvjetlje
nje ovjeanstva.
Prirodno je to takvih pojedinaca ima vie na Istoku jer su ti ljudi
usklaeniji sa svjetlom koje sija na istonu hemisferu. Indija, dom
najstarijih neprekinutih duhovnih tradicija, u prosvjetljenju ovje
anstva odigrat e kljunu ulogu. Budui da je Indija najudaljenija
od debla Drveta svijeta, suvremeni um tamo ima najslabiji utjecaj.
Prosvjetljenje je samo jedna od razina svijesti Kozmike piramide
- deveta razina, i neki e je dostii prije drugih. U shvaanju da um
ima povijest lei nevjerojatna mo. Tada postaje jasno zato su proli
ljudski pokuaji za postizanjem mira propali. Mnoge zamisli nisu se
ostvarile jer se nisu bavile umom .
S obzirom na znanje iz majanskog kalendara, nema sumnje da e
se broj prosvijetljenih poveavati. To je velika nada za ovjeanstvo.
Kada su istonjake zamisli dole na Zapad, one su predstavljale sta
tino stanje uma. Priroda uma uzimala se zdravo za gotovo. Sada po
staje jasno da taj stav nije toan i da ljudska svijest prolazi evoluciju
prema kozmikom planu, a to sada moramo imati na umu.
Postoji nada, ne samo zbog ljudi koji ele postii prosvjetljenje ve i
zbog toga to su problemi koji mue ovjeanstvo rezultat dualisti
kog uma. Dolazak Zlatnog sunevog doba dokinuo bi takav um.
Odvojenost ovjeka od boanskog nestat e. Kae se da je ta odvo
jenost uzrok ljudske patnje. Boanski plan e od nas traiti potpuno
manifestiranje puta cjelovitosti koji Galaktiki podzemni svijet omo

guuje. Nepotrebno je napomenuti da intelektualno razumijevanje
tog procesa nije isto to i prosvjetljenje. No, ono ipak utire put prosvjetljenju. Postoje razliiti naini postizanja prosvjetljenja, ali nema
ih bezbroj. Suvremeni um nee nestati lako i moe nas zavarati kako
smo postigli prosvjetljenje, a da to nije tono.
Oko Kalkija, avatara iz june Indije, pojavila su se proroanstva koja
govore da e ovjeanstvo, eli li opstati, morati dostii prosvjetlje
nje do 2012. godine. Tako se pojavila njegova misija, koja se iri i u
druge zemlje, a trebamo je sagledati u kontekstu Gandijeve mirovne
misije i neovisnosti Indije. Moda je Gandijeva misija bila priprema
za Kalkijevu misiju u svijetu.
Kalkijeva su uenja izravno usredotoena na prosvjetljenje. Za ra
zliku od svih istonjakih uenja, njegovo se temelji na kozmikom
vremenskom planu. Prosvjetljenje vie nije cilj pojedinaca, nego na
in ispunjavanja boanskog plana za dobrobit itavog ovjeanstva.
Ono je nunost, a ne hir.
Iz perspektive majanskog kalendara, odreeni dogaaji na Istoku su
nevjerojatni. Primjerice, Kalki je roen na dan 13 Ahau (7. oujka
1949.), to u majanskom kalendaru predstavlja energiju prosvjetlje
nja. Kalkijeva uenja o roku za postizanje prosvjetljenja potvruju
informacije iz majanskog kalendara. Najnaprednije duhovne tradici
je Istoka i Zapada, majanska i vedska, ujedinjene su u svom prorica
nju budunosti ovjeanstva. ak i u nedostatku empirijskih dokaza,
spajanje tih dviju tradicija bilo bi iznimno vano. Tisuljetni rascjep
izmeu dviju civilizacija poinje zacjeljivati.
Nije sluajno to Zapad daje znanje o vremenu, a Istok drevnu mu
drost. Izmeu njih postoji razlika u odnosu prema vremenu, to se
odraava u funkciji modanih polutki. Kalendari na Istoku nikada
nisu bili detaljno razvijani, a u Kini su bili povezani sa svjetovnim fe
nomenima, kao to su carske dinastije. Desna modana polutka daje
osjeaj "proivljenog" vremena koje nema jasan smjer. U Indiji su
postojali dugoroni kalendari koji su odgovarali periodima Yuga, ali
nisu bili jasni prikazi kozmikog plana. Na Istoku je najvanije bilo
Jastvo i sabranost. Kada dominacija lijeve modane polutke zavri,
zavrit e i percepcija linearnog vremena. Bit e vaan samo sadanji

trenutak, a u prosvijetljenom e stanju usred ivota postojati samo
sabranost, mir.
Majanski kalendar ostaje najvanije orue u prouavanju kozmikog
plana. Po njega moramo otii duboko u prolost jer je zapadnjaka
znanost proizvod poluslijepe svijesti Planetarnog podzemnog svije
ta.
ak i ako istonjake civilizacije nisu stvorile tako napredan nefiziki kalendarski sustav, dugo su bile svjesne injenice da je kozmos
podreen planu. Izravna veza s majanskim kalendarom je broj 108,
koji na Istoku simbolizira cjelovitost. U budistikoj tradiciji broja
nice imaju 108 zrna. U kineskim borilakim vjetinama postoji 108
pokreta. U hinduizmu je stvaranje prolo kroz 108 transformacija
ive. Izgleda da to znai da stvaranje prolazi kroz Devet podzemnih
svjetova, od koji se svaki sastoji od 12 Neba, to ukupno iznosi 9 x
12 = 108. Tim su brojem istonjaci izraavali zamisao da je sve dio
istog kozmikog plana, sastavljenog od 108 preobrazbi, iako nisu
razvili kalendar koji bi ih opisivao. Svetost broja 108 znaajna je
poveznica izmeu istonjakih tradicija i majanskog kalendarskog
sustava.
U zapadnjakoj, majanskoj perspektivi, prosvjetljenju je mogue
dati precizno znaenje, koje odgovara stanju 13 Ahau svih kombi
niranih Podzemnih svjetova. To je energija kod koje nema filtera
koji blokiraju kozmiko svjetlo. Ako e se ona moi manifestirati,
to e biti kao da smo svi doivjeli prosvjetljenje. Na naem putu
prema tom stanju rast e ljudski potencijal za izraavanje boanske
volje. Prolazak kroz Trinaest neba znai da e se, jedan po jedan,
micati filteri koji prijee put boanskom svjetlu.
Stanje prosvjetljenja nakon 108 transformacija bit e razliito od
onoga kako nam se prije inilo. To je djelomice zato to e ga usko
ro dijeliti svi i zato jer nee biti povratka nakon to se kozmiki
proces stvaranja dovri. Nee biti unutarnjih konflikata koji se pro
jiciraju na druge, to e rezultirati harmonijom i mirom. Prosvje
tljenje e moi postii svi koji to ele, prosvjetljenje e biti put za
koji se odluujemo.
U sadanjem su nam stanju razvoja ostala jo dva Podzemna svijeta:

Galaktiki i Univerzalni. Sa svakom se razinom deveterokatne pira
mide ponovno stvaramo na sliku Stvoritelja. Novo slaganje Istoka i
Zapada donosi nam novu nadu.
OBNAVLJANJE IVOG UNIVERZUMA

S napretkom Galaktikog podzemnog svijeta ljudi e sve vie po
stajati svjesni duhovnih energija koje su im dosada bile nevidljive.
Otkria tih energija ve dovode do novih svjetonazora, u kojima se
univerzum ne vidi kao skup mrtvih stvari. Duh e biti priznat kao
primaran i neodvojiv od tvari. Univerzum e se percipirati kao mre
a kreativnih, isprepletenih energija vremena i prostora na razliitim
hijerarhijskim razinama.
Suvremeni ljudi esto negativno reagiraju na drevne prie o drevnim
boanstvima ili duhovnim biima koja igraju neke uloge u ljudskim
ivotima. No, danas vidimo da se vraaju energije Quetzalcoatla,
Tezcatlipoce i ostalih. Te energije doista utjeu na ljude, kao to je i
opisano u drevnim legendama, i nisu uvijek milostive prema nama.
Ako su ljudska bia marionete tih energija, moda ima istine u pri
ama o drevnim ritualima koji su sluili za komuniciranje s boan
stvima.
U naem je istraivanju postalo jasno da u energijama vremena ima
vie nego to se na prvi pogled ini. Moemo empirijski potvrditi
razliite energije Podzemnih svjetova ako se posluimo majanskim
kalendarom kao obrascem. Razlog sadanje osjetljivosti na energije
majanskog kalendara je ulazak u Galaktiki podzemni svijet, u ko
jem se ne moemo pretvarati da boanska sila ne postoji. Ako elimo
doista surfati na valovima kozmike evolucije, morat emo gregori
janski kalendar zamijeniti majanskim.
Majanski kalendar pomae nam u lociranju Drveta svijeta, koje stva
ra najvaniju energetsku mreu planeta. I kod duhovnih energija
prostora postoje jednake hijerarhije kao i kod duhovnih energija vre
mena. Postoje brojne energetske linije, kao to su Curryjeve i Hartmannove linije, koje su identificirali raljari ranih pedesetih godina
prolog stoljea. Zanimanje za te energije paralelno je zanimanju za

majanski kalendar.
ini se da su Hartmannove linije, koje idu od istoka ka zapadu i od
juga ka sjeveru, mikrorezonance Drveta svijeta; Curryjeve linije, koje
se na njih naslanjaju pod kutem od 45, moda su dio istog sustava.
Kada je, sredinom osamnaestog stoljea, poeo Planetarni podzemni
svijet, moemo po nainu gradnje vidjeti da su ljudi izgubili osjeaj
za taj sustav linija. Curryjeve i Hartmannove linije moda su pove
zane s majanskim Podzemnim svjetovima. Takoer, otkriveno je da
su drevne vedske slikarije, tzv. Sunevi kotai ili Votanovi krievi,
locirani na sjecitima Hartmannovih linija, to nas navodi na zaklju
ak da su se ta sjecita smatrala mikrorezonancama Drveta svijeta.
Promjene tih energetskih linija jo su jedno vano polje koje valja
istraiti: oito je da ljudska osjetljivost raste.
Ako Curryjeve i Hartmannove linije doista stvara Drvo svijeta, ne
iznenauje injenica to ih se ne moe identificirati kao elektroma
gnetske, budui da polja stvaranja prethode fizikim poljima. Tako
er postaje razumljivo da nitko ne moe izbjei utjecaju polarnosti
yina i yanga Drveta svijeta, budui da to polje prekriva cijeli svijet.
Drvo svijeta, sredinji stvaralaki princip Maja, postoji na nekoliko
razliitih razina kozmosa. U ovoj smo knjizi razgovarali samo o ra
zini globalnog i ljudskog mozga. Te su razine mikrokozmosi univer
zalnog, galaktikog i solarnog Drveta svijeta. Moda je i cijeli svemir
sjedinjen mreom energetskih linija. Kroz postojanje tih linija dolazi
do istovremenih promjena energija u cijelom kozmosu. Sve je pove
zano i ne moemo vie razdvajati duh i materiju.
Drvo svijeta takoer ima brojne holografske mikroprojekcije na
ljudsko tijelo, gdje tvori osnovu sustava akri i razne meridijane
istonjakih sustava medicine. Sedam akri moemo smatrati prizmatikim proirenjem projekcije Drveta svijeta na razinu ljudskog
mozga, krunske akre. Kroz Drvo svijeta ta je energija ivota, koja
se ponekad naziva qi ili prana, povezana sa stvarateljskim poljima
itavog univerzuma. Kada nova polarnost yina i yanga Galaktikog
podzemnog svijeta poinje dominirati naom svijeu, moemo vi
djeti duhovne aspekte naeg postojanja. Utjecaj istonjakih sustava
iscjeljivanja i holistike medicine dramatino je porastao. Uskoro e

ti sustavi postati neodvojivi od medicine. Kako Galaktiki podzemni
svijet bude premoivao rascjep due i tijela, spojit e se i alternati
vna i alopatska medicina.
Slika 9.2 Prizmatiko irenje holografske projekcije Drveta svijeta u sustav akri
koje generira galaktika, a prenosi Zemlja
Ako je krunska akra analogna naem Drvetu svijeta, logino je da

e svjetlosne polarnosti, frekvencije i prizmatiko irenje sustava a
kri varirati u odnosu na vremenske cikluse. Energije sustava akri
do jedne e se mjere razviti u skladu s majanskim kalendarom.

Budui da sada ulazimo u Osmi podzemni svijet, neki smatraju
da se pojavljuje osma akra - nae svjetlosno tijelo u Svetom uni
verzumu vremena. Tako moemo razumjeti da energija tzolkina,
na dan na koji smo se odluili utjeloviti, ostavlja na nama ener
getski otisak koji oblikuje nae svjetlosno tijelo. Taj aspekt naeg
svjetlosnog tijela stvara nae osobine, povezane s naim dnevnim
znakovima (vidi dodatke B i C).
Holografske povezanosti energetskih sustava govore nam da je
ovjek odvie ograniena jedinka kada se prouavaju ta energet
ska polja koja utjeu na ljudsko zdravlje. Ljudska bia su uvijek
dio vee cjeline energija. Taj stav ve su iznijeli raljari, koji po
vezuju tipove bolesti s tipovima Zemljinih energija. Drevni isto
njaki sustavi, kao to su kineski feng shui i indijski Vastu, sve
se vie koriste na Zapadu u svrhu usklaivanja nae okoline s
naim duhovnim energetskim poljima. Ako veina tih polja spa
da u mikrorezonance Drveta svijeta, a Drvo svijeta stvara razne
polarnosti yina i yanga, ljudske bolesti i ozdravljenje mogli bi biti
izravno povezani s mijenom energija vremena. Povezanost majanskog kalendara i bolesti vjerojatno e biti pomnije istraivana
tijekom Galaktikog podzemnog svijeta, usporedo s rastom nae
osjetljivosti na te teme. Tada e biti i vie ozdravljenja od bolesti
jer e se micati filteri koji blokiraju svjetlost. Kada napokon do
emo do energije 13 Ahau u svim Podzemnim svjetovima, boansko svjetlo e do nas dolaziti posve neometano, to e omoguiti
puno dublje iscjeljenje.
No, ono to je istinito za duhovnu prirodu ljudskog bia, istini
to je i za na planet. Zemljom dominira energetsko polje - polje
stvaranja ili svjetlosno tijelo, nastalo prije materije. To energetsko
polje organizira globalni sustav akri. Mogue je da je taj sustav
poredan uz deblo Drveta svijeta, u zemljopisnoj duini od 12
istono, ali ley linije, Curryjeve i Hartmannove linije, vrtlozi, vo
rita, energetske zmije, i drugo, tvore meridijane istog duhovnog
tijela. Naravno, to polje stvaranja samo je mirokozmiki odraz
polja stvaranja cijelog univerzuma.
No, na prijem informacija iz galaktikog polja stvaranja ovisi o i

stoi i ravnotei polova antena. Ravnotea naeg mozga, kao i Ze
mlje, iznimno je vana za ispravan prijenos informacija. Mogue je
da dananja tehnologija medija gui razvoj intuicije i telepatskih po
lja. Najvea prijetnja je svjetonazor Planetarnog podzemnog svijeta,
koji Zemlju dri mrtvom tvari koju treba eksploatirati zbog ekonom
skih prorauna desne modane polutke. Budui da taj stav negira
svrhu stvaranja Zemlje, moe nam se samo osvetiti. Veina medija
potjee iz Planetarnog podzemnog svijeta i elektromagnetskim va
lovima iri iskrivljenu, materijalistiku sliku svijeta, blokirajui tako
prijem kozmikih energija.
Glavni organizator planetarnog sustava akri, Drvo svijeta, pulsira
u ritmu koji opisuje majanski kalendar. Kroz njega je povezan pla
netarni sustav meridijana i ritmovi boanskog stvaranja. Doslovno
reeno, unutarnja jezgra Majke Zemlje ima otkucaje srca koji odgo
varaju frekvenciji mijena Neba.
Slika 9.3 Mogui sustav globalnih akri, poredanih uz deblo Drveta svijeta.Tako
er je prikazan oblik dvostruke zmije, koji je predloio Robert Coon
To je puls nae evolucije, zabiljeen u majanskom kalendaru. Majka

Zemlja nije neto ispod nas, o emu se mi iz milosra brinemo. Ona
je neto vee od nas, neto s im moramo biti u rezonanci kako bi
smo napredovali prema prosvjetljenju.
Drevno proroanstvo, koje prenosi Alejandro Oxlaj, lan vijea Quiche-Maja, govori: "Vrijeme 12 baktuna i 13 Ahau blii se, oni e biti
meu nama i braniti Majku Zemlju." Tako dolazimo do energije 13
Ahau, kada e naa rezonanca s Majkom Zemljom biti savreno ra
zvijena, a na opstanak zajamen.
Zato bi energija 13 Ahau mogla spasiti Zemlju? Zato to se tada
mijenja percepcija Zemlje i nitko je vie nee vidjeti kao sirovinu za
eksploataciju. Taj novi pogled na prirodu bit e nepovratno ustano
vljen s energijom 13 Ahau. Promijenit e se i naa percepcija Venere,
zbog dogaaja u naoj bliskoj budunosti.
SLAVLJENJE JEDINSTVA: VENERIN PRIJELAZ

NA MAJANSKI KALENDAR
Pogled na Veneru na Suncu daleko je najplemenitiji
u astronomiji.
Edmund Haley, kraljevski astronom, 1691.
Maje su uvijek tovale Sunce, kao i mnogi drevni narodi koji su osje
ali duboku povezanost s izvorom svega ivota. Sunce je bilo simbol
i izraz bezuvjetne boanske ljubavi u cijeloj povijesti ovjeanstva jer
je uvijek davalo svjetlo i toplinu, a nita nije trailo zauzvrat. Izgleda
da je Sunce prenosilo kozmike i galaktike informacije te utjeca
lo na ivot u cijelom Sunevom sustavu. Budui da se pribliavamo
dobu svjetla 13 Ahau, moemo se zapitati to e to znaiti za na
odnos sa Suncem.
Maje su takoer pomno prouavale Veneru i njene faze, znali su da je
pet Venerinih sinodikih ciklusa od 584 dana jednako osam Zemljinih godina (manje dva dana). Venera je smatrana manifestacijom
Quetzalcoatla, koji je rtvovao samog sebe tako to se bacio u vatru
i postao taj planet. Maje su, na razne naine, pokuavale otkriti kako
je Venerino gibanje utjecalo na tzolkin. U Codexu Dresdensisu Ve

nerine tablice igraju vanu ulogu. Maje su Venerine faze vidjeli kao
simbol smrti i ponovnog raanja. Mislilo se da se, u osam dana Ve
nerinog nestanka iz uloge veernje zvijezde i pojave u ulozi jutarnje
zvijezde, Quetzalcoatl vraa u Podzemni svijet.
Budui da se pribliavamo prosvijetljnoj svijesti Univerzalnog pod
zemnog svijeta, naa se percepcija stvarnosti mijenja, pa tako i nain
na koji gledamo na Sunce. To ne znai da e Sunce opet postati nae
boanstvo. Ljudska e se svijest tako izmijeniti da e se sve materi
jalno istovremeno smatrati i duhovnim. Na neki e nain to biti pri
sjeanje na razdoblje prije Pada i povratak u Rajski vrt. Svi predmeti
i fenomeni bit e izrazi ive boanske sile koja proima kozmos i iji
smo sastavni dio. Na dubljoj razini, kozmos e se smatrati izrazom
boanskog. Svi filteri koji su blokirali na vid nestat e kada stvara
njem bude dominirala energija 13 Ahau.
Tu konanu preobrazbu ljudskog uma u um svjetla obiljeit e astro
nomski fenomen nazvan Venerin tranzit (slika 9.4), tj. Venerin pro
laz ispred Sunca. Venerini tranziti obino se dogaaju u parovima,
a zadnji su ih put astronomi vidjeli 1761. i 1769. godine, te 1874.
i 1892. Jedan e se dogoditi 8. lipnja 2004., a drugi 6. lipnja 2012.
Veina ovjeanstva znat e za njih zbog suvremenih naina komu
nikacije. Venerin tranzit nee se morati promatrati s neke odreene
Slika 9.4 Prolazak Venere ispred Sunca. Skicu je 1769. godine nacrtao J. Ewing
za Ameriko filozofsko drutvo.Takav prolazak diska ispred Sunca traje otprilike
sedam sati
lokacije i bit e vidljiv sa svih strana svijeta (kroz jako zatamnjene

naoale).
Tijekom tog sedmerosatnog prolaska Venere ispred Sunca, Sunce
e posluiti kao kozmiko ogledalo ovjeanstva. To je idealna pri
lika za meditaciju, u kojoj emo teiti prosvjetljenju ovjeanstva
i prelasku na majanski kalendar. To e biti slavljenje duhovnog je
dinstva ovjeanstva - blagdan Slavljenja jedinstva.
To e se dogoditi dva dana nakon sredine Tree noi Galaktikog
podzemnog svijeta (4 Ahau, 6. lipnja 2004.) i najavljuje povratak
nevidljivog Drveta svijeta, ije e prve manifestacije postati jasne
tijekom etvrtog dana. Venerin tranzit prilika je da se svi ljudi
ujedine u duhovno jedinstvo i uvide da smo svi na putu ka pros
vjetljenju, tj. cilju kozmikog plana. Taj povratak Quetzalcoatla u
Podzemni svijet (on se, inae, smatrao boanstvom koje je izmisli
lo kalendar) znai povratak tradicionalnog majanskog kalendara.
Ponovno e se uspostaviti dio naeg kolektivnog znanja, to e nas
voditi ujedinjenju globalne kulture. Svi ljudi svijeta sudjelovat e
u tom dogaaju.
Povratak Quetzalcoatla takoer znai povratak cjelovitosti ovje
anstva, jer e svjetlo koje sja na istonu hemisferu uravnoteiti
ono na zapadnoj. Za one koji trae prosvjetljenje, namjera je ujedi
niti ta dva aspekta naeg postojanja.
Slavljenje jedinstva nije povezano s astrologijom. Ne znai da e
se na Zemlji odmah dogoditi neto zbog Venere. Kozmos e nam
ponuditi priliku, jedinstveno zrcalo u kojem se ovjeanstvo moe
vidjeti dok kree prema prosvjetljenju. Venerin tranzit prilika je
koja ne znai nita ako se ne iskoristi.
Meditacija tijekom Venerinog tranzita treba imati oblik Geja me
ditacije. To znai da svoju glavu zamislite unutar unutarnje jezgre
Zemlje. Oi postavite na havajsko otoje, tako da se vaa lijeva mo
dana polutka poklapa sa zapadnom hemisferom, a desna s isto
nom. Tako ete biti u potpunosti usklaeni s globalnim poljem
stvaranja koje organizira Drvo svijeta i s njegovom rezonancom.
Takoer, moete svoju glavu zamisliti okruenu galaktikom sfe
rom koju simetrala dijeli na vae dvije modane polutke.
Najmoniji nain odbacivanja kulturolokog transa materijalisti

kog kalendara je obiljeavanje vanih smjena energija monim ce
remonijama ili globalno sinkroniziranim meditacijama. Njihov bi
ritam trebao biti isti kao onaj koji je nekad slijedio majanski ahaoub
(vidi sliku 1.5). Trebale bi se obavljati na smjenama tuna i polu-tuna
(slika 9.5) na dane Ahau u pravom kalendaru tzolkina. Ako se moe
uspostaviti takav ritam, koji poinje na dan 4 Ahau, 6. lipnja 2004., i
ponavlja se svakih 180 dana, to bi dalo izniman doprinos dostizanju
Datum
Vladajua energija
Tun
Faza
6. lipanj 2004.
4 Ahau
5.9.0
Sredina Tree noi
3. prosinac 2004.
2 Ahau
6.0.0
Poetak etvrtog dana
1. lipanj 2005.
13 Ahau
6.9.0
Sredina etvrtog dana
28. studeni 2005.
11 Ahau
7.0.0
Poetak etvrte noi
27. svibanj 2006.
9 Ahau
7.9.0
Sredina etvrte noi
23. studeni 2006.
7 Ahau
8.0.0
Poetak Petog dana
22. svibanj 2007.
5 Ahau
8.9.0
Sredina Petog dana
18. studeni 2007.
3 Ahau
9.0.0
Poetak Pete noi
16. svibanj 2008.
1 Ahau
9.9.0
Sredina Pete noi
12. studeni 2008.
12 Ahau
10.0.0
Poetak estog dana
11. svibanj 2009.
10 Ahau
10.9.0
Sredina estog dana
7. studeni 2009.
8 Ahau
11.0.0
Poetak este noi
6. svibanj 2010.
6 Ahau
11.9.0
Sredina este noi
2. studeni 2010.
4 Ahau
12.0.0
Poetak Sedmog dana
1. svibanj 2011.
2 Ahau
12.9.0
Sredina Sedmog dana
28. listopad 2011.
13 Ahau
13.0.0
Zavretak Sedmog
dana
Slika 9.5 Venerini tranziti u majanskom kalendaru. Prikazani su gregorijanski

datumi za dane Ahau, koji prethode polu-tunovima i tunovima Galaktikog pod
zemnog svijeta. Ti su dani vrlo vane prilike za meditaciju koja vodi globalnoj
sinkronizaciji s boanskim planom prosvjetljenja
prosvijetljenog stanja ovjeanstva. Sudjelovanje u meditaciji ne ovisi o religiji, filozofiji ili duhovnoj tradiciji.
Kroz Venerine tranzite kozmos poziva svakoga na sudjelovanje u
stvaranju kolektivnog uma jedinstva, koji e nas pripremiti za posti
zanje bezvremene kozmike svijesti.
Budui da je majanski kalendar izraaj duhovnog kozmikog tijeka,
on je u rezonanci s boanskim vremenskim planom. Za one koji tra
e cjelovitost, Venerini tranziti su prilika za intuitivni pristup ener
getskim promjenama, koje su dio kozmikog vremenskog plana.
Organiziranje i sudjelovanje u takvim meditacijama pridonijet e
pojavi polja intuicije i telepatije meu ljudima. S poetkom na dan
4 Ahau (6. lipnja 2004.), mogu se organizirati globalne meditacije
prema smjeni tuna. To e podrati shvaanje tijeka kozmikog vre
menskog plana i uskladiti ljude s velikim energetskim promjenama
Galaktikog podzemnog svijeta.
Dani od 6. do 8. lipnja 2004. oznait e poetak Venerinog tranzi
ta u majanski kalendar. Gregorijanski datum 6. lipnja oznaava vrlo
vanu smjenu polu-tuna na dan 4 Ahau, energiju koja je nekada do
nijela Isusova uenja (vidi sliku 4.6). To je takoer zadnja energija
tradicionalnog Dugog odbrojavanja. Energija 4 Ahau e se ravno
mjernije rairiti po svijetu na dan 6 Ik (6 Ehecatl, aspekt Quetzalcoatla), na dan Venerina tranzita. Aktivnosti na energijama 4 Ahau, 5
Imix i 6 Ik u svakom e od nas stvoriti svijest s integriranim enskim
i mukim te istonim i zapadnim aspektima.
Prelazak na majanski kalendar nee biti rezultat nekog zakona, kao
prijelaz na gregorijanski kalendar 1582. godine. Mora doi do smjena
energija. Vee skupine ljudi trebaju prepoznati energetske promjene
koje mnogi ve podsvjesno doivljavaju kao dio kozmikog plana, a
to nam moe pruiti Slavljenje jedinstva. Prelazak na majanski ka
lendar nije projekt odvojen od naeg puta prema prosvjetljenju. On
je jedna od najvanijih uputa koje ovjeanstvo ima. Glavni razlog za
koritenje majanskog kalendara je to to nam on pokazuje put prema
prosvjetljenju.
Ne smijemo zaboraviti da prvi Venerin tranzit ukazuje na drugi, koji
e se dogoditi 6. lipnja 2012. godine, nakon dovrenja kozmikog
plana. ak i ako taj datum nema znaenja u majanskom kalenda

ru, drugi Venerin tranzit moe se smatrati znakom za prosvjetljenje
ovjeanstva. Moda e posluiti za izraavanje zahvalnosti Suncu
i boanskom planu te tako stabilizirati prosvijetljeno stanje. Moda
emo tada kolektivno razumjeti znaenje kozmikog zrcala.
UNIVERZALNI PODZEMNI SVIJET

I vidjeh veliko bijelo prijestolje i Onoga to sjede na nj...
Otkrivenje 20,11
A to zna ti to je Dan sudnji,
Dan kad nee vladati dua za duu nimalo, a komanda
e tog dana biti Allahova.
Sura 82,17-19, Kur'an
Duhovna bia e ostati kako bi stvorila jedan svijet

i jedan narod pod vlau Stvoritelja.
Proroanstvo plemena Hopi
Univerzalni podzemni svijet svrha je sveg stvaranja. Sve sukobljeno
tada e se sjediniti u svjetlu, to e nam omoguiti da razumijemo
sve oko sebe. Sve ograniavajue misli nestat e. Deveti podzemni
svijet moe se smatrati Bojim darom, budui da ne stvara samo ra
vnoteu nego i prosvjetljenje, koje je izraz boanske milosti. Tada
emo shvatiti to je zapravo boanski plan i bit emo prepuni zahval
nosti prema Stvoritelju. Istovremeno emo shvatiti svoju boansku
prirodu i bit emo jedno sa Stvoriteljem.
Ne iznenauje postojanje nekoliko mitova iz razliitih krajeva svijeta
koji govore o Devet svjetova. U nordijskoj tradiciji postoji mit da se
kozmos sastoji od Devet svjetova, a on se pojavljuje i u predanjima
plemena Hopi. Znai, ne radi se samo o karakteristici majanskog ka
lendara.
Pri kraju majanskog kalendara, s jedne strane osjeat emo kako vrijeme sve bre prolazi, a s druge, kako se uope ne mie. Prosvijetlje
na svijest Univerzalnog podzemnog svijeta preplavit e ovjeanstvo
u valnom gibanju Trinaest neba, koje e trajati 260 dana (ili 234, ako
e trajati samo jednu dvadesetinu Galaktikog podzemnog svijeta).
Radi se o frekvenciji promjena koja je via nego ikad. No, imamo
razloga vjerovati da e "vrijeme" zavriti, budui da je ono koncept
kojeg prenosi lijeva modana polutka. Kada se dvije modane polu
tke uravnotee, doista emo iskusiti ivot u sadanjosti.
Slika 9.6 Svi smo jedno. Univerzum, naa galaktika, na planet i sve to ivi
pod jednim je zakonom stvaranja i sinkronizirano s energetskim promjenama
koje opisuje tzolkin. Neemo u potpunosti iskusiti nau sudbinu do Sedmog
dana Univerzalnog podzemnog svijeta. Zadnji uinal stvaranja poinje 8.
listopadaizavrava na dan tzolkina 13 Ahau, 28. listopada 2011. godine.
Tada e se ispuniti svrha stvaranja
Taj paradoks teko je rjeiv za one kojima jo dominiraju dualnosti

niih Podzemnih svjetova. Ego, koji je sluio dualistikom umu, je
dnostavno ne moe preivjeti u Univerzalnom podzemnom svijetu
jer nije u skladu s jedinstvenim poljem svjetla koje e tada vladati
svijetom. Nekada je on bio vaan za opstanak, a sada ga moe ugro-
ziti. U Podzemnom svijetu, kojim dominiraju jedinstvo i prosvjetljenje, nee biti mogue misliti i djelovati u okviru dualistikih
obrazaca. U frekvenciji koja e vladati Univerzalnim podzemnim
svijetom, s mijenama Dana i Noi svakih 20 kina, um e se mo
rati odvojiti kako ovjek ne bi kolabirao. Tako se konflikt izmeu
dualistikog uma i Univerzalnog podzemnog svijeta moe rijeiti
samo "ubojstvom" ega i stvaranjem prostora za prosvijetljeno bie.
Kalki govori kako e nam pomoi u tome. Takva pomo e nekom
biti dobrodola, dok e se neki samo htjeti predati boanskoj milo
sti. Namjera i poniznost svakog od nas odredit e ishod.
Tada emo moi i prolost promatrati iz druge perspektive i moi
emo doista opratati. U Otkrivenju je to ovako opisano: "I obrisat
e svaku suzu s oiju njihovih i smrti vie nee biti, ni tuge, ni jau
ka, ni boli vie nee biti. Sve to je prije bilo, nestalo je." Iz perspe
ktive Univerzalnog podzemnog svijeta, prolost e nestati.
Do 2011. godine dualistiki e um slabjeti i svi sukobi ovjean
stva s niih razina bit e rijeeni. Stari poredak nee vie biti stva
ran. Napredne tehnologije, koje je stvorio dualistiki um, nai e
svoje mjesto u slubi ovjeanstva i ivog kozmosa te vie nee
biti orue dominacije. Svi oblici vladavine postat e prolost. Sve
hijerarhije e se sruiti. Nestat e dominacija jedne due nad dru
gom i nee biti potrebe za vladom koja je poput ega drave. Bit e
prihvaeno da sva ljudska bia jednako vrijede i da su sva manife
stacija Boanskog. Sve e ograniavajue misli nestati.
Kada se to dogodi, moi emo iskusiti jedinstvo sa svime to po
stoji, iz trenutka u trenutak. Takva vrsta doivljaja omoguit e
potpuno uivanje u sadanjem trenutku. Ljudi se vie nee osjeati
odvojenima od Boga.
Nema smisla ekati da se neto dogodi 2012. godine. Nakon 28.
listopada 2011. godine nee biti mogue ostati neprosvijetljen jer
ovjek s dualistikim umom nee moi biti u rezonanci s boan
skom stvarnou pod jednim gospodarom - Stvoriteljem. Mudro
je pripremiti se tako to emo uroniti u kozmiki tijek vremena,
nastojei prevladati utjecaj dualistikih Podzemnih svjetova. Uni
verzalni podzemni svijet pogodovat e stanju ljubavi i radosti, a
nakon to se ono postigne, povratak na dualistiko stanje nee biti

mogu.
Prosvjetljenje koje nam taj ciklus donosi znai potpuno opratanje
prolosti, koje e se proiriti i na Boga jer se i njega, zbog niih Podze
mnih svjetova, ponekad smatralo neprijateljski raspoloenim. Kada
se u svim Podzemnim svjetovima dostigne energija 13 Ahau, nee
biti filtera koji blokiraju nae jedinstvo s Bogom. Svi emo ivjeti
u Novom Jeruzalemu nakon postizanja prosvjetljenja i uspona kroz
Devet podzemnih svjetova. Tada e ovjeanstvo biti spremno za vrh
Kozmike piramide i ivjet e, s potpunim uivanjem, u sadanjosti.
Zavrit e ciklusi stvaranja koji su gradili Kozmiku piramidu. Poet
e ivot Univerzalnog ovjeanstva.
...I NAKON NJEGA

U povijesti ovjeanstva vidjeli smo kako novoj svijesti treba vreme
na kako bi se manifestirala u popunosti. Realistino je oekivati isto
i za novu univerzalnu svijest, koja e se uspostaviti kao Nebo na dan
13. 13. 13. 13. 13. 13. 13. 13. 13. 13. Ahau (28. listopada 2011.). ak
i ako status ovjeka kao marionete stvaranja nestane zbog utjecaja te
kozmike energije, ne bismo trebali oekivati da e ona odmah pri
jei u svoj stabilni oblik. Stoga e 2012. godina biti razdoblje tijekom
kojeg e se mnogi ljudi navikavati na tu novu kozmiku svijest. Ako
nita drugo, trebat emo se priviknuti da su svi oko nas prosvijetljeni
i da nas eka tisuljee mira - Zlatno sunevo doba. To ne znai da
poinje "novi ciklus". To je kraj svih ciklusa.
Sa smru ega u Univerzalnom podzemnom svijetu, Neba e podra
vati svijest u kojoj nema unutarnjih sukoba i koja ne stvara vanjske
sukobe. U 2012. godini mnogi e se pojedinci trebati prilagoditi tom
novom stanju. Za konano uspostavljanje nove svijesti bit e vane
proslave Venerina tranzita 6. lipnja 2012. One e biti izrazi zahvalno
sti boanskom kozmosu za put koji smo proli.
I majanski i kranski izvori govore o nestanku smrti na kraju vre
mena, a istonjake tradicije govore o prosvjetljenju kao o besmr
tnosti. Drevne tradicije ukazuju u jednom smjeru: bezvremenom,
prosvijetljenom slanju kozmike svijesti. Moemo se s pravom za

pitati: Kome e tada trebati kalendar? Majanski kalendar e zavriti,
.1 njegova uporaba postati besmislenom. Kalendar je poput stubita
koje je nuno da doemo do vrha, no kad doemo na vrh, tada ono
gubi svoj znaaj. U godini 2011., kada svi Podzemni svjetovi dosegnu
energiju 13 Ahau, zavrit e se boanski proces stvaranja. U prirodi
ljudskog bia je da ivi potpuno slobodno, u skladu sa svojim izbo
rima. Tada postaje nemogue predvidjeti budunost ovjeanstva.
Bit emo potpuno slobodni stvarati svoju sudbinu. ovjeanstvo e
ivjeti u pravoj slobodi, radosti i miru.
Ekonomski ciklusi
Ako majanski kalendar opisuje valno kretanje evolucije ljud
ske svijesti, moe se pretpostaviti da ima i svoj komentar na
stvaranje uspona i padova svjetske ekonomije. Iako dosad ni
tko nije govorio o tome, to ne znai da majanski kalendar ne
opisuje ekonomske promjene.
Suvremeni u ekonomski sustav, u nedostatku bolje rijei,
nazvati kapitalistikim, iako se radi o terminu s proturjenim
implikacijama. Dananji ekonomski sustav, kako god ga mi
nazvali, proao je znaajnu transformaciju zbog utjecaja kre
ativnih impulsa Drveta svijeta. On nije statian. No, od 5. si
jenja 1999. godine uli smo u novi Podzemni svijet, stoga je
logino oekivati znaajne transformacije gorespomenutog
sustava. Pravo je vrijeme da se zapitamo to e se dogoditi s
tom apstraktnom kapitalistikom" svjetskom ekonomijom.
Netko bi se mogao protiviti pridjevu apstraktan, budui da
ekonomija, po njihovom miljenju, ima opipljivu fiziku
prirodu: roba se transportira i prodaje po cijelom svijetu, a
novac mijenja vlasnike. Ipak, sile koje pokreu suvremenu
ekonomiju apstraktne su. Kako bismo uvidjeli tu neopiplji
vu prirodu kapitalistike ekonomije, upustit emo se u jedan
misaoni eksperiment. Pretpostavite da su, iz nekog razloga,
svi podaci u svim raunalima na svijetu izbrisani - svi rau
ni, dionice, i tako dalje, vie ne postoje. To bi za mnoge bilo
katastrofalno, no bi li izgubili neto od stvarne vrijednosti?
Oito ne! Svi prirodni resursi, zgrade, strojevi, roba i ljudsko
znanje ostali bi nedirnuti. Nita od prave vrijednosti ne bi
bilo izgubljeno, ivot bi se i dalje mogao neometano odvijati
(ako ne uzmemo u obzir emocionalne reakcije na takav do
gaaj).
Naravno, ako su izgubljene samo apstraktne vrijednosti, to nas na

vodi na jedan logian zakljuak: sav papirnati i elektroniki novac
koji trenutano krui tritem posve je bezvrijedan. Apstraktna eko
nomija zapravo je poput igranja Monopolya, a jo uvijek je prisutna
samo zato to su se svi sloili s njenim pravilima koja kau da pa
pirnati i elektroniki novac (brojke na zaslonu u banci) imaju vrije
dnost. Potvrda te vrijednosti samo je intelektualna.
To ima posljedice. Budui da oscilacije Drveta svijeta, koje opisuje
majanski kalendar, igraju kljunu ulogu u oblikovanju mentalne po
vijesti ovjeanstva, to takoer znai da ekonomski ciklusi ovise o
izmjenama kalendarskih baktuna i katuna koji odraavaju te oscila
cije. Takoer, ekonomija utemeljena samo na mentalnom dogovoru
mora biti vrlo osjetljiva na te oscilacije koje oblikuju nae umove u
svim Podzemnim svjetovima. S poetkom novog Podzemnog svije
ta, razumno je oekivati radikalne promjene u svjetskoj ekonomiji.
Tu fazu moramo opisati pomou znanja o prolim promjenama u
svjetskoj ekonomiji. Moemo poeti s procjenom utjecaja smjena
baktuna u majanskom Dugom odbrojavanju. Tehnoloki razvoj bio
je rezultat usklaenosti ljudske svijesti s valovima koje stvara Drvo
svijeta. Ovdje neu detaljno opisivati taj proces. Dovoljno je rei da
je, otprilike u vrijeme poetka Velikog ciklusa (3115. godine pr. Kr.),
prvi put koritena bronca u Sumeru, Anatoliji i Kreti - to je znai
lo da su ljudska bia napustila kameno doba. U duhovnom smislu,
poetak tog novog Nacionalnog podzemnog svijeta (kojeg je razvilo
13 baktuna Velikog ciklusa) znai da Drvo svijeta (Drvo ivota koje
oscilira na 12 istone zemljopisne duine) stvara globalno dvojno
polje stvaranja, u biblijskom Postanku nazvano Pad ovjeka". Pozi
tivna strana tog polja, koje favorizira zapadnu, analitiku hemisferu,
tehnoloki su napreci koje ono nosi, ukljuujui i metalurgiju (ona
je metaforiki predstavljana kao znanje dobiveno od konzumiranja
voa s drveta spoznaje dobra i zla). Metalurgija je, za razliku od svih
prijanjih zanata, bila tako specijalizirana aktivnost da je trgovina,
ili barem trampa, postala nuna. Meutim, negativna strana takvog
dualistikog razmiljanja bilo je organizirano ratovanje i klasne po
djele u drutvu (Adam i Eva su, nakon konzumiranja jabuke, mogli
2011.
Papirnate novanice u vedskoj, 1661.
1617.
bog prije zore
1223.
boica raanja
Prve papirnate novanice u Kini, 806.
Rimski novii (prvi standardizirani sustav

kovanog novca)
829.
bog tame
434.
bog svjetla
40.
bog kie i rata
Prvi zlatni novii (kralj Knoisos, 540.-560. pr. Kr.)

Prvi novii (zlatni i srebrni u Lidiji, oko
650. pr. Kr.)
355. pr. Kr.

bog kukuruza i ivota
749. pr. Kr.

bog smrti
Kauri koljka koristi se u Kini kao valuta;
mogui bronani novii (oko 1400. pr. Kr.)
1144.pr.Kr.
1538.pr.Kr.
bog Sunca i ratnika
Prvi komadi plemenitih metala sa igovima

(oko 2000. pr. Kr.)
1932.pr. Kr.
boica vode
2326. pr. Kr.
bog zemlje
Izmjerene teine srebra
2721.pr.Kr.
bog vatre i vremena
3115.pr.Kr.
Slika A.l Nacionalni podzemni svijet i njegov razvoj platenih sredstava
raspoznavati dobro i zlo). Kreativnost i odvojenost projekcije su du

alistikog uma koje je Drvo svijeta stvaralo od zaea Nacionalnog
podzemnog svijeta.
Svjetska ekonomija nije postala poput Monopolyja zbog trampe, ve
zbog razvoja platenih sredstava. Slika A.l pokazuje kako su se ona
razvijala tijekom sedam Dana, sedam baktuna kojima dominira dual
nost. Svakim impulsom (svakog Dana), koji ide u korist lijevoj polu
tki mozga, ovjeanstvo je uinilo korak naprijed u razvoju apstrak
tnog, standardiziranog platenog sredstva. Taj razvoj tee od vaganih
komada srebra u prvom Danu do papirnatih novanica u sedmom.
Prvi zlatni novii pojavili su se tono na sredini cijelog Podzemnog
svijeta. Tako moemo vidjeti kako su impulsi Drveta svijeta utjecali
na stvaranje sve apstraktnijih naina razmjene dobara.
Dani su razdoblja u kojima Drvo svijeta potie kreativnost. Na taj
nain moemo razumjeti stvaranje apstraktne ekonomije. Zadnji ko
rak bilo je dovrenje Trinaestog neba (kojim, prema Aztecima, vlada
dvojni bog Ometeotl/Omecinatl), a zapoelo je u ranom sedamnae
stom stoljeu.
vedska je bila prva europska zemlja koja je 1661. godine uvela pa
pirnate novanice. Kina je, naravno, nekoliko stoljea prije toga ko
ristila papirnati novac, ali to je bilo drukije. vedska valuta nije bila
raun za odreene sume napisan na ime primatelja, ve su to bile
anonimne novanice s odreenom vrijednosti. Taj poetni ekspe
riment bio je ispred svog vremena i nije uspio zbog brze inflacije
(upravitelj Centralne banke je zbog toga morao u zatvor). Zamisao
o papirnatim novanicama primijenila je i Engleska banka (Bank of
England) 1694. godine, proirivi ih u 18. st. i na svoje amerike ko
lonije.
Openito govorei, vladavina Ometeotla/Omecinatla tim Nebom
znai jake tendencije k apstraktnom razmiljanju, a primjeri za to su
znanstvena revolucija, protestantizam i papirnati novac. To su men
talne tvorevine tipine za lijevu polutku mozga, kroz koju se prenosi
analitiko razmiljanje i matematiko raunanje. Vladavina Omete
otla/Omecinatla takoer je oznaila poetak etiristogodinje vlada
vine zapadnog svijeta; tada je poela izgradnja imperijalne Britanije.
Budui da je mentalno ustrojstvo, dominantno u ovom baktunu, ilo

u prilog Zapadu i, kroz holografsku rezonancu, u prilog lijevoj mo
danoj polutki, nije nikakvo udo to se papirnati novac iz vedske
proirio poglavito na Zapad. Brojne europske zemlje nisu poele ko
ristiti papirnati novac sve do poetka devetnaestog stoljea.
Mentalni znaaj prelaska na papirnati novac vrlo je velik. ivotne
su vrijednosti bile prevedene na apstraktne iznose zapisane na ko
madima papira. Tada je jo postojala mogunost zamjene novanica
za zlato. Bez obzira na to, uporaba papirnatog novca bila je jedna od
znaajnih faza u procesu ovjekovog otuivanja od prirode (koje je
jedan od aspekata Pada ovjeka, dovrenog s Trinaestim nebom) i
poetak apstraktnog, distanciranog pogleda na Zemlju kao materi
jal za eksploataciju, zasnovan na proraunima lijeve polutke mozga.
Dok je uporaba papirnatog novca pripremila teren kapitalizmu, za
daljnji je razvoj bio nuan jo jedan korak: industrijska revolucija.
Industrijska revolucija poela je s Planetarnim podzemnim svijetom
1755. godine, a nagovijestili su je izumi poput spinning jenny (vretena
na kojem je bilo mogue iz kudjelje ili pamuka odjednom namatati
vie kalema konca ili vune) 1764. godine, te Wattovog parnog stroja
1769. godine. Daljnji industrijski razvoj, koji se dogodio na poetku
Dana ovog Podzemnog svijeta, izvan je interesne sfere ovog teksta:
bavimo se ekonomijom, a ne tehnologijom.
Kako bismo prouavali ekonomske cikluse, prvo moramo uzeti u
obzir znaajne ekonomske krize unutar Podzemnog svijeta, nazna
ene na slici A.2. U taj kronoloki pregled uvrtene su samo meu
narodne ekonomske krize - one koje su se dogodile u vie velikih ze
malja istovremeno. Pogledajte kako sve Noi u podzemnom svijetu
poinju recesijama ili ekonomskim krizama.
To postaje posve oito kada pogledamo poetke kasnijih Noi - 1893.,
1932. i 1975. - koje su i danas najpoznatije. Kriza iz 1893. godine
imala je epitet velika" jer ljudi do tada nisu doivjeli nita slino.
Meutim, burzovni slom 1929. godine i kriza koja je uslijedila bili su
mnogo gori, pa je to razdoblje dobilo ime velika ekonomska kriza".
Najgora godina za meunarodnu trgovinu bila je 1932., kada je po
ela peta No. To to je najgora kriza u povijesti poela s vladavinom
2011.
Poetak razdoblja brzog rasta (1991.)

Poetak razdoblja sporijeg rasta
(energetska kriza 1973.-1975.)
1992.
bog prije zore
1972.
boica raanja
Poetak razdoblja pojaanog rasta

(rane pedesete godine dvadesetog stoljea)
Velika ekonomska kriza

(1929. u SAD-u, 1931 .-1933. u Europi)
Ekonomska kriza u Francuskoj (1907.)
1952.
bog tame
1932.
bog svjetla
1913.
bog kie i rata
1893.
Ekonomska kriza u Njemakoj i SAD-u

(1873.)
1873.
bog smrti
Ekonomska kriza u SAD-u, Engleskoj i
kontinentalnoj Europi (1857.)
1854
Ekonomska kriza u Engleskoj (1836.), SAD-u (1837.) i
Francuskoj (1838.)
Ekonomska kriza u Engleskoj i SAD-u
(1819.)
1834.
bog Sunca i ratnika
1814.
boica vode
1794.
bog zemlje
Ekonomska kriza u Londonu i

Amsterdamu (1772.)
1775.
bog vatre i vremena
1755.
Slika A.2 Planetarni podzemni svijet i njegove ekonomske recesije te razdoblja

rasta s vladajuim boanstvima Dana i Noi
Tezcatlipoce, boga tame, nimalo ne iznenauje one koji su upoznati

s razliitim energijama majanskog kalendara. Godina 1972. prva je
godina sporijeg rasta nakon neprekinute ekonomske ekspanzije koja
je uslijedila nakon Drugog svjetskog rata. Na prvi pogled, bio je to
rezultat energetske krize, a zapravo se radilo o utjecaju nove Noi.
Na slici A.2 su Dani razdoblja manje ili vie stalnog rasta. Razdo
blja jakog rasta oiti su u estom i sedmom Danu. To ne iznenauje
znamo li da tijekom Dana Drvo svijeta potie mentalnu kreativnost.
Sedmi Dan poeo je s vrlo dugim razdobljem neprekinutog rasta u
zapadnim zemljama, osobito u SAD-u. Devedesetih godina prolog
stoljea ekonomska se politika inila vrlo uspjenom - brojne ino
vacije u raunalnoj industriji i telekomunikacijama stvorile su men
talno pouzdanje u neprekidni, stalni rast. Na slici A.2. vidimo da su
neki Dani s poetka ovog Podzemnog svijeta poeli s ekonomskim
krizama jer su novi proizvodi i ideje - rezultat novih impulsa kre
ativnosti - stvorili manjak financijskih sredstava. Tako su ponekad
i poeci Dana imali financijske krize, ali one nisu bile teke poput
onih na poecima Noi ovog Podzemnog svijeta.
Svjetska ekonomija se (zato to potjee od tih impulsa), barem od
sredine devetnaestog stoljea, ekonomski razvijala prema ciklusu
katuna (koji iznosi 20 tuna ili 19,7 godina). Harvardski ekonomist
Simon Kuznets pokazao je da ovaj uzorak slijedi i dvadesetogodinji
ciklus akumulacije kapitala u SAD-u. Nakon ulaska u dvadeseto sto
ljee, kraa razdoblja rasta bila su dodana duim ciklusima, od kojih
je veina imala razdoblja rasta od pet i deset godina. Moemo ih gle
dati kao nijanse ciklusa katuna, a kako se Galaktiki podzemni svijet
sve vie pribliavao, ti visokofrekventni ekonomski ciklusi, odrazi
majanskih razdoblja holtuna (pet tuna) i lahuntuna (deset tuna), po
stali su izraeniji. Donedavno je u svjetskoj ekonomiji bio dominan
tan petogodinji ekonomski ciklus. Stari su narodi znali da vibracije
Drveta svijeta stoje iza svega: u drevnoj se Skandinaviji govorilo da
e grane Drveta svijeta drhtati bre kada e se svijet pribliavati svom
zavretku - sada vidimo rezultate toga.
Moramo imati na umu da je na pogled na ekonomske cikluse dru
kiji od onoga u ekonomskih znanstvenika, koji nikada nisu mogli
objasniti postojanje ekonomskih ciklusa. Majanski vremenski ci

klusi ne ponavljaju se unedogled - oni imaju svoj kraj - 28. listopad
2011. godine - kada e se svijet uravnoteiti i ekonomski ciklusi
dovriti. (Ekonomija" e tada biti u slubi prosvijetljenih, stresni
utjecaji promjenjive ekonomije nee vie postojati.)
Sada, kad smo vidjeli kako su ciklike promjene u ekonomiji re
zultat valnog gibanja koje opisuje majanski kalendar, moemo se
vratiti problematici apstraktnih ekonomskih vrijednosti. Kljuni
indikator te apstrakcije je jaina veze globalne igre Monopolya"
i stvarnih vrijednosti - to jest, do koje se mjere papirnati novac
moe zamijeniti zlatom (zlatnim standardom). Zanimljivo je pra
titi glavne korake u Planetarnom podzemnom svijetu pomou pri
mjera amerike ekonomije, koja je utjelovljenje zapadnjakog ka
pitalizma (slika A.3). Vidljivo je da na poecima Dana veza izme
u dolara i zlata jaa, a na poecima Noi slabi. Na poetku ovog
Podzemnog svijeta, kada su dolari bili napravljeni od plementitih
metala, nije bilo apstrahiranja prave vrijednosti. No, kada je na po
ecima Noi ukinut zlatni standard, novac je izgubio izravnu vezu
s pravim vrijednostima. Od 1972. godine svjetski monetarni sistem
nije bio temeljen na zlatnom standardu, izgubivi tako uporite u
pravim vrijednostima.
Slika A.3 jedan je od najzornijih prikaza valnog gibanja boanskog
plana. Moglo bi se rei da se sastanak u Bretton Woodsu, na kojem
su utvrene smjernice ekonomije poslije Drugog svjetskog rata, do
godio 1944. godine, to nije u skladu s majanskim kalendarom. No,
taj je sastanak samo naveo nekoliko zamisli, ija je primjena poela
puno kasnije. Nisu primjenjivane sve do 1950. godine. Nekoliko
zapadnoeuropskih zemalja nije imalo konvertibilne valute sve do
poetka pedesetih godina dvadesetog stoljea. Sustav Bretton Woodsa - prema kojem je amerika vlada jamila stranim vladama
razmjenu njihovih dolara za zlato - stupio je na snagu oko 1952.
godine, kada je poeo esti Dan ovog Podzemnog svijeta. Majanski
kalendar obino ne opisuje kada su ideje zaete, nego kada se pro
vode u djelo. Na kraju tog Dana, 1972. godine, u svjetskom finan
cijskom sustavu ukinut je zlatni standard.
2011.
dvojni bog stvoritelj
1992.
bog prije zore
Ukinut Bretton Woods sustav (1972.)
Primjenjuje se bretonvudski sustav (1950.-1954.), a

amerika vlada obeava da e dolare drugih zemalja
zamijeniti zlatom
Federalne rezerve povlae sve zlatne dolare iz opticaja
(1933.)
Zakonski je utemeljen zlatni standard (1914.)

Osnovane Federalne rezerve (1913.)
1972.
boica raanja
1952.
bog tame
1932.
bog svjetla
1913.
bog kie i rata
1893.
Amerika vlada uspostavlja monopol na kovanje dolara

(1873.)
Inozemni zlatni novii zabranjeni kao plateno sredstvo
(1857.)
1873.
bog smrti
1854.
De facto zlatni standard (1834.)
1834.
bog Sunca i ratnika
1814.
boica vode
Prvi ameriki dolari iskovani od srebra i zlata (1794.)

Kontinentalna valuta (vrsta papirnatog novca) uvedena u
SAD (1776.)
1794.
bog zemlje
1775.
bog vatre i vremena
1755.
Slika A3 Planetarni podzemni svijet, promjenjivi odnos dolara i zlata

i vladajuih boanstava Dana i Noi
Iz ovih je godina oito da impulsi Drveta svijeta odreuju ekonomski

razvoj. Veza izmeu njih toliko je jaka da mnogi ekonomisti mogu
samo sanjati o takvim podudarnostima koje bi podupirale njihove
teorije.
tovie, taj se stav temelji na vrlo jednostavnim injenicama - svatko
s najosnovnijim ekonomskim znanjem moe ih provjeriti. Meutim,
u uzorku imam oitu iznimku - poetak sedmog dana Planetarnog
podzemlja 1992. godine, kada nikakva verzija zlatnog standarda nije
uvedena.
Postoji paralela izmeu Dana kojima vlada Ometeotl/Omecinatl u
Nacionalnom i Planetarnom Podzemnom svijetu. Sedmog Dana Na
cionalnog podzemnog svijeta papirnati je novac uao u uporabu u
zapadnom svijetu, to je znailo apstrahiranje stvarnih vrijednosti.
Kada je poeo sedmi Dan Planetarnog podzemnog svijeta, papirnati
je novac izgubio sve veze sa stvarnim vrijednostima, u ovom sluaju
sa zlatom. Svjetska ekonomija poela se temeljiti na monetarnom si
stemu koji je, kako sam prije zakljuio, potpuno bezvrijedan. (Nisam
ba posve ozbiljan, jer i ja koristim novac, ali openito gledano, to je
istina.)
to stoji iza tog obrasca? Poznato nam je da se na poecima eko
nomskih kriza vrijednost novca i vrijednost zlata razdvajaju kako bi
se tijek industrije odrao umjetnim sredstvima (tiskanjem novca).
Manje je poznato da su te krize rezultat mentalnog utjecaja Noi u
majanskom kaledaru. Kada se na poetku novih Dana zahuktava
ljudska industrijska kreativnost, postoji rizik od ekonomskog pre
grijavanja". Stoga se u takvim okolnostima uspostavlja zlatni stan
dard kako bi sve ostalo pod kontrolom. No, posljedica dugoronog
nepostojanja zlatnog standarda i brojnih mehanizama u bankarstvu,
u koje sad neu ulaziti, dananji je monetarni sistem - mentalna
tvorevina koja lebdi u zraku samo zato to ljudi u nju vjeruju.
Godine 1992. EU je osmislila plan stvaranja eura, a ta je odluka pri
mijenjena kada je zapoeo novi i vii Galaktiki podzemni svijet - u
sijenju 1999. godine. To je, na neki nain, udaljavanje od veze sa
zlatom; EU, za razliku od SAD-a, nema zajednike rezerve zlata: vri
jednost eura temelji se na vjeri koju ljudi imaju u zajednika finan-
cijska sredstva zemalja lanica. Dananji sustav financija u svijetu

posve je nepovezan sa stvarnim vrijednostima. To je oito u SAD-u,
gdje papirnati novac ne moete zamijeniti za zlato, a jo je oitije kod
eura, jer je nemogue odrediti koja nacionalna financijska sredstva
podupiru njegovu vrijednost.
To nas dovodi do pitanja razvoja ekonomije u ovom Galaktikom
podzemnom svijetu. Budui da je euro uveden prvog Dana (4. sije
nja 1999.), mogli bismo se zapitati ima li sve to vei znaaj nego to
nam se isprva uinilo. Ako e Dani privesti kraju dominaciju Zapa
da, posve je mogue da e nova valuta biti dijelom nove uloge Europe
kao tampon-zone u sukobima Istoka i Zapada. ini se da e Dani
ojaati euro na raun dolara i da e tijekom Noi dolar izgubiti svoju
teinu.
to se tie tehnolokog razvoja, prvi Dan Galaktikog podzemnog
svijeta (1999. godina) bio je pun entuzijazma glede informacijske
tehnologije i nove ekonomije", to ga stavlja rame uz rame s indu
strijskom revolucijom. Kada povuemo paralelu s prvim Danom
Planetarnog podzemnog svijeta, lako je shvatiti zato je taj impuls
tako rairen. Ulagai su do te mjere bili nadahnuti da je vrijednost
tvrtki koje su u imenima imale internet ili telecom na burzi strelovito
porasla.
Dani novog Podzemnog svijeta mogu donijeti ekonomske uspone,
a Noi mogu donijeti padove - slino uzorku koji smo otkrili kod
dva nia Podzemna svijeta - Nacionalnog i Planetarnog. Do sada se,
openito govorei, taj uzorak pokazao tonim. Druga No, (zapra
vo 2002. godina), kao to se moglo oekivati, pokazala je drastini
pad svih dionica vezanih za telekomunikacije, a bilo je i nekoliko
skandala u kojima se radilo o prevari raunovoa. Kod informatike
industrije postoji uzorak koji je (bez obzira na viu frekvenciju Ga
laktikog podzemnog svijeta, temeljenu na tunu) izravno paralelan
niim Podzemnim svjetovima, u kojima su Dani poticali ekonomske
inovacije, a Noi recesije.
Meutim, moda nam nee servirati ekonomska predvianja na
takvom ulatenom srebrnom pladnju. Ipak, svaki Podzemni svijet
razvija drukiji oblik svijesti, sa specifinim karakteristikama, pa se
lako pojavljuju posve neoekivani fenomeni. Stoga u tumaenjima

moramo biti oprezni. Na primjer, paralele s niim Podzemnim svjelovima komplicirane su zato to Galaktiki podzemni svijet ne ide u
prilog lijevoj polutki mozga. ak i ako Dani podupiru informatiku
industriju, moramo se zapitati to e biti s apstraktnim, bezvrije
dnim" globalnim monetarnim sistemom, jer impulsi Dana potpo
mau rad desne modane polutke. ak i ako Dani ostanu razdoblja
tehnoloke kreativnosti, nastala kreativnost nee imati apstrahirajuu kvalitetu lijeve polutke mozga. I, naravno, ako e ojaati opipljiv i
konkretan nain gledanja desne polutke mozga na stvarnost, moda
e to znaiti kraj globalne igre Monopolya". To se moe dogoditi na
puno naina, moda kroz djelatnosti hakera ili kroz otkazivanja ra
unala. Bez obzira na oblik takvog kolapsa, ini se da e se on najvje
rojatnije dogoditi oko poetka pete Noi, u studenom 2007. godine.
Jedino to je posve jasno jest da e se ekonomski ciklusi nastaviti u
skladu s majanskim kalendarom.
DODATAK B
Praktina uporaba
majanskog kalendara
POVRATAK TZOLKINA
Tzolkin se moe koristiti na dvije razliite razine. Jedna je ko
zmika, globalna razina, na kojoj se koristi za proricanje. O tome
smo govorili u ovoj knjizi, primjerice, o proricanju pomou se
dam Dana i est Noi (slika 6.1). Druga razina je individualna i
slina gatanju. Na duhovnoj su razini te dvije uporabe izravno
povezane. Bez proricanja nema gatanja, i obratno. No, tijekom
posljednjih nekoliko stoljea ini se kako je proricanje pomou
tzolkina zanemareno meu Majama. Danas tzolkin u svojoj po
stojbini ima etiri glavne funkcije: jedna je odreivanje energije
pojedinih dana; druga je koritenje tzolkina kao ciklusa religij
skih festivala koji se odravaju na posebne dane tzolkina.
Dok se godina u kranskim crkvama temelji na gregorijan
skom kalendaru, duhovna godina" Maja je tzolkin. Jedan od
svetih dana je, primjerice, 8 Batz (ili 8 Chuen) kada se Sveti
kalendar slavi u Momostenangu. Osobe koje ele pratiti dane,
moraju uiti o kalendarima s ciklusom od 260 dana. Tzolkin ta
koer ukljuuje i druge blagdane, tijekom kojih se obiljeavaju
druge stvari u majanskom drutvu.
Trea funkcija tzolkina je u amanskom gatanju. Ono je, po
svom principu, slino izvlaenju karata u tarotu, samo to se
koriste simboli s tablice tzolkina. Tada dnevni znakovi imaju
tono odreena znaenja koja su, jednim dijelom, tajna amana.
etvrta funkcija je davanje informacija o roendanima, tj. o
osobnim karakteristikama i sudbini. Budui da svaki dan tzol
kina ima odreenu energiju, moemo saznati koja se inkarnirala u nama na dan naeg roenja.
Slika B.1 ena aman savjetuje dvije osobe koje se oko neega spore i gata po
mou bacanja koljki
Uporaba tzolkina nain je povezivanja suvremenog ovjeka s kozmi

kim procesom stvaranja. Tzolkin nas poduava o tim energetskim
promjenama i omoguuje nam njihovu pomo.
DVADESET DNEVNIH ZNAKOVA

Ako je majanski kalendar u stvari kalendar kozmikog procesa stva
ranja, to znai da bi nam mogao pomoi u usklaivanju s tim pro
cesom i svrhom naih ivota. Ipak, sve to se dogaa, odreeno je
kozmikim planom.
O Trinaest neba i treceni ve smo opirno govorili. Tzolkin se sastoji
od dvadesetodnevnih ciklusa - uinala, koje stvara prolazak kroz dva-
deset dnevnih znakova (slika B.2). U gatanju se naglasak stavlja na

dan roenja, a ne toliko na njegov broj.
Postoje opsene tradicionalne informacije o energijama svakog Dana
i pripadajueg boanstva u dvadesetodnevnom ciklusu. Priroda te
energije djelomino je opisana u znaku koji ga simbolizira. Iako su
majanski, azteki i znakovi plemena Cherokee sinkronizirani, posto
je razlike u simbolima koji se rabe za dnevne znakove, a djelomice
su rezultat razliitih okolina u kojima su ti narodi ivjeli. (Jaguar kod
Maja je Ocelot kod Azteka i Pantera kod plemena Cherokee). Arhetipski utjecaji su kod svih oito jednaki. Za one koji trae dublje
znanje o tradicionalnim dnevnim znakovima, dobro bi bilo istraiti
ih s toke gledita svih tradicija koje su ih stvorile. Knjiga Kennetha
Johnsona Jaguar Wisdom opisuje neke od majanskih stajalita, knjiga
Brucea Scofielda Day Signs bavi se aztekim, a knjiga Ravena Haila
Cherokee Sacred Calendar govori o stajalitima plemena Cherokee.
U tim su knjigama dnevni znakovi prikazani u svjetlu mitova tih na
roda. Dvadeset znakova takoer je povezano s boanstvima (slika
B.2.) koji pridonose energiji pojedinih dana. Tako o danima moe
mo puno nauiti ako prouavamo energije pripadajuih boanstava.
Na toj slici navedena su i imena odgovarajuih ivotinjskih totema
Quiche-Maja.
U suvremenom svijetu najee slavimo roendan, dan utemeljen na
kalendarskoj godini. Netko, roen 12. svibnja 1951., svoj roendan
slavi 12. svibnja svake gregorijanske godine. No, to ne treba uzeti
zdravo za gotovo. Takvo slavljenje roendana odgovara vienju o
vjeka kao komponente fizikog univerzuma, a ne kao duha koji se
utjelovio u Univerzumu svetog vremena.
Maje su slavile roendane s obzirom na duhovne energije dana ro
enja, koje su se cikliki ponavljale svakih 260 ili 360 dana. Taj nain
slavljenja roendana govori o posve drukijem pogledu na prirodu
ljudskog bia. Slavljenje roendana u duhovnom vremenu govori o
gledanju na ovjeka kao na duhovno bie.
Vladajue
Azteko boanstvo
Nagual
(Totem)
Tonecatecuhtli,
bog razmnoavanja
riba ili aligator
Ehecatl, bog vjetra,

Quetzalcoatl je pod tom krinkom
Tepeyollotl,
srce planine
srna
Huehuecoyotl,
bog plesa
guter
Chalchiuhtlicue,
boica vode
zmija
Tecciztecatl,
boica mjeseca
sova
Tlaloc,
bog kie i rata
jelen
Mayahuel,
boica pulquea
zec
Xiutecuhtli,
bog vatre i vremena
morski pas
Mictlantecuhtli,
bog smrti
divlji pas
Slika B.2 Dvadeset Gospodara dana sa svojim boanstvima

i nagualima (totemima)
lasica ili ris
Vladajue
Azteko boanstvo
Xochipilli,
bog cvijea
Patecatl,
bog medicine
Tezcatlipoca,
bog tame
Tlaoceotl,
Tezcatlipoca, Xipe Totec,
bog tame, oderani bog
Itzpapalotl,
leptir od vulkanskog stakla
Xolotl, Nanahuatzin,
udovite s pseom glavom, sunce
Nagual
(Totem)
majmun
drozd
pela
jaguar
quetzal
strvinar
djetli
Chalchiuhtotolin, bog purica

i ptija varijanta Tezcatlipoce
vuk
Tonatiuh,
bog sunaca i ratnika
lav
Xochiquetzal,
boica cvijea
orao
Slika B.2 (nastavak)

Zbog energija ciklusa svijesti, roendan u kontekstu duhovnih ciklu
sa moda je od vee vanosti od astronomskih ciklusa koji se nepre
stano ponavljaju.
ak i danas Maje esto daju djeci imena s obzirom na kombinaciju

tzolkina na dan roenja. To je zato to je kombinacija tzolkina vana
za sudbinu i osobnost.
Slika B.3 Azteko boanstvo Tonacatecuhtli s dnevnim znakom

Cipacti (aligator), nad kojim vlada
Pomou metode iz dodatka C moete izraunati energiju tzolkina

svog roendana. Takoer, mogue je downloadati kalkulatore s interneta (koristite korelaciju 584, 283 ako vas zanima odbrojavanje
koje Maje jo uvijek rabe; neki arheolozi, na alost, jo rabe odbroja
vanje 584, 285). Za te proraune postoje razliita miljenja o poetku
dana. Prema mom osobnom iskustvu, a uglavnom sam ivio u ved
skoj, gdje duina dana jako varira, dan poinje u zoru.
Neke karakteristike osobnosti ljudi roenih pod odreenim dne
vnim znakovima nalaze se na slici B.4. Kao to smo prije napome
nuli, svaki dan ima svoju jedinstvenu energiju, to znai da je svaki
roendan kombinacija polarnosti svijesti na razliitim razinama.
Stoga se ini prirodnim da e te energije oblikovati na stav prema
svijesti. ivotinje simboliziraju osobine koje dolaze od tih arhetip-
Tipine osobine
inicijator, instinktivno zatitniki
komunikativan, duhovan,
pun brojnih aspekata
snaan, organiziran, voli dom
aktivan, dinamian,
seksualan, voa
snaan, aroban, karizmatian
voli sigurnost, materijalist
duhovan, snaan
produktivan, sretan, voli vrtlarenje
emotivan, matovit,
ponekad neuravnoteen
kooperativan izdrljiv, odan
Slika B.4 Osobine povezane sa znakovima na dan roenja
skih utjecaja. Dnevni znakovi koji nisu izravno povezani s nekom

ivotinjom, povezuju se sa ivotinjskim totemom ili nagualom, kao
to je prikazano na slici B.2.
Tipine osobine
umjetniki, egocentrian,
s brojnim interesima
zabrinut za budue generacije,
samozatajan
autoritativan, pun znanja,
sposoban
tajnovit, osjetljiv,
inteligentan, vidovit
neovisan, ambiciozan,
eskapist
ozbiljan, dubok, mudar
mentalan, praktian
praktian, sve vidi

crno-bijelo, koordiniran
mladenaki, radoznao, prijateljski,
zainteresiran za filozofiju i religiju
umjetniki, sanjar, romantiar
Takoer, postoje osobna odbrojavanja tzolkina, koja poinju na dan

roenja. Tako, primjerice, ako ste roenu na dan 8 Cauac (koji je kin
99 u kozmikom odbrojavanju tzolkina), to bi bio kin u vaem od-
brojavanju tzolkina. Stoga je dan 3 Eb (kin 172) kin 172 - 99, 8 Ben u
vaem osobnom odbrojavanju tzolkina. Stoga kozmiki i osobni valovi
tzolkina teku paralelno iako meu njima postoji stalna razlika u fazi.
Kozmika energija dobiva posebno znaenje, ovisno o vaem danu ro
enja.
Postoje odreeni dani u odbrojavanju tzolkina kada se u vaem ivo
tu mogu dogoditi iznimno vane stvari, a koje vam mogu pomoi u
odreivanje svrhe vaeg ivota. Primjerice, svi dani kojima vlada va
broj tzolkina i znak mogu biti takvi. Ako ste se odluili inkarnirati
u Univerzumu svetog vremena, na primjer, na dan 7 Ik, onda e svi
dani s energijom 7 Ik reaktivirati sjeanje na va izbor da se inkarnirate
i podsjetiti vas na svrhu vaeg ivota. No, takvi doivljaji nisu uvijek
ugodni, a ponekad mogu imati oblik lekcija.
Vaa narav i sudbina ne ovise samo o danu na koji ste roeni. Vaan je
i dan na koji ste odluili ui u struju Svetog vremena. Primjerice, ako
ste roeni na dan 9 Ik, to nuno znai da je drugi dan vaeg ivota bio
10 Akbal, trei 11 Kan, itd. Kroz energiju tzolkina na va roendan,
ulazite u kozmiki tijek vremena koji e ostati neprekinut cijelog vaeg
ivota.
Sebe u navesti kao primjer: roen sam na dan 5 Ix, 5 Jaguar. To znai
da sam za sedam dana doivio prvu smjenu uinala, a za devet prvu
trecenu, dvije vane smjene energija u svom ivotu. I, eto me sad, puno
kasnije, piem knjigu o vanoj ulozi brojeva sedam i devet u stvara
nju.
Naravno, zbog kozmikog plana, ije svjetlo stvara usmjereni tijek
aktivnosti, ljudska bia imaju svoje sudbine. Neke su se stvari morale
dogoditi, a neke nisu, ovisno o tome jesu li u skladu s kreativnim svje
tlom koje stvara tzolkin. Na individualni tijek stvara na tzolkin, koji
poinje na dan roenja. Interakcija naih i kozmikih ciklusa ima veli
ki utjecaj na nau sudbinu. To se ne odnosi samo na ljude nego i na dr
ave, biljke, ivotinje, itd. Unato svoj raznolikosti, postoji samo jedno
kozmiko odbrojavanje, ono vlada svime to postoji. Energija koja se
stvara u skupinama, primjerice obitelji, rezultat je energija dana roe
nja svih lanova. Moete se posluiti tablicom tzolkina, kao to je ona
na slici 1.10 ili 6.4., kako biste utvrdili energije unutar neke skupine.
KONTEKST TZOLKINA I VAEG DANA ROENJA

U veem kontekstu, izolirana kombinacija tzolkina prenosi samo
ograniene informacije o energijama pojedinih dana. Iz naih pro
uavanja povijesti trebalo bi biti jasno da svime ne upravlja samo
energija naeg dana roenja. Primjerice, netko roen na dan 4 Eb,
1. lipnja 1. godine poslije Krista, roen je u potpuno drukiju svijest,
Nebo i Podzemni svijet od nekog tko je roen na dan 4 Eb, 20. tra
vnja 2000. poslije Krista.
Najvaniji su veliki valovi u struji stvaranja. Baktun, katun i tun na
koji ste roeni od ogromnog su znaaja, to postaje jasno kada prou
avate drevne majanske stele. Osim toga, ako prouavate samo dane
roenja, ostat ete u svjetonazoru ciklusa koji se stalno ponavljaju.
Stvaranje nije ni cikliko niti linearno. Kalendar koji opisuje evolu
ciju mora biti i razvojan i spiralan te mora ukljuiti nekoliko razina
evolucije. Samo u takvom kontekstu energija dana roenja dobiva
svoje pravo znaenje.
Osim toga, kontekst tzolkina vrlo je vaan za znaaj broja dana na
koji ste roeni. Broj vaih kombinacija tzolkina znai da njime vlada
odreeno boanstvo. Brojem 2 u 2 Chuen vlada Tlaltecuhtli (vidi sli
ku 2.2), ali broj dva u ovoj kombinaciji znai da ste roeni u treceni,
kojom vlada Oc, u drugom danu. To znai da ste vi Chuen (Majmun)
u Ocu (Psu) i da imate osobine Psa iako je Majmun va dnevni znak.
Budui da ste roeni u drugom danu, va Pas nee biti tako jak kao
to bi bio da ste roeni na 12 ili 13 dan te trecene. Broj ispred dne
vnog znaka odreuje u kojoj ste treceni i uinalu roeni, to utjee na
vau osobnost i sudbinu.
Energija vaeg dana roenja nije samo broj i znak. Ona se moe
razumjeti samo u odnosu na cijelu strukturu od 260 dana. Iskusni
majanski brojai dana kau da je za otkrivanje znaaja vaeg dana
roenja potrebno promatrati ga u kontekstu svih 260 kombinacija.
Takoer je vano u kojem ste ciklusu roeni - etverodnevnom, pe
todnevnom (quintana), trinaestodnevnom (trecena), dvadesetodnevnom (uinal), pedesetdvodnevnom i ezdesetpetodnevnom.
GODINJICA TUNA
Osim tzolkina vaeg dana roenja, takoer imate roendan svakih
360 dana: moemo ga nazvati godinjica tuna. To je proslava vaeg
roendana u duhovnoj godini od 360 dana, a ne u fizikoj od 365.
Nekad su kraljevi Maja dizali stele kako bi proslavili godinjice tuna ili
katuna svog dana roenja. Kraljevi amani slavili su svoje godinjice
tuna i aktuna, a ne dane roenja u tzolkinu. Godinjice katuna bile su
najzanimljivije jer je katun od veeg prorokog znaenja. Vjerujem da
je godinjica tuna podcijenjena u dananjem prouavanju majanskog
kalendara.
Slavljenje godinjice tuna je ukljuivanje u valni proces boanskog
stvaranja. Ono se odvija prema ciklusima koji se temelje na tunu. Po
stoji jasna razlika izmeu dana roenja u tzolkinu i godinjice tuna.
Godinjica tuna je kljuni dan u vaem energetskom ciklusu, a tijesno
je povezan sa sinkronizacijom vaeg duhovnog razvoja i duhovnog
razvoja ostalih. Svakih 260 dana ponavlja se energija tzolkina vaeg
roenja, ali svakih 360 dana nakon vaeg dana roenja pojavljuje se
vorite u vaem osobnom ciklusu tuna. Ta dva dana uvijek imaju isti
dnevni znak, ali njihov broj moe varirati.
Moete istraivati kako je va evolucijski duhovni ciklus povezan s
onim koji pripada ljudima koji vas okruuju tako to ete nacrtati krug
od 360 stupnjeva i staviti broj kina vae godinjice tuna u tu krunicu,
kao i iste podatke ljudi koji vas zanimaju (B.5). Kutevi e vam rei ne
to o usklaenosti vaih i njihovih duhovnih valnih gibanja.
0
Vaa godinjica tuna
Kin 41
270
90
Godinjica tuna
druge osobe
Kin 100
180
Slika B.5 Posluite se krugom od 360 kako biste istraili kompatibilnost vae
energije i energija drugih te stupanj sinkroniziranosti vaih puteva evolucije
Tako s tzolkinom dana roenja moete istraivati svoju kompa

tibilnost s drugima, dok kroz godinjicu tuna moete istraivati
koliko ste usklaeni s njima. Kutevi bliski 0 ili 180 mogu znaiti
usklaeni duhovni razvoj, dok oni od 90 ili 270 mogu znaiti
posve suprotno. Svakog trinaestog tuna dva se ciklusa, va osobni
ciklus tuna i tzolkin, usklauju, to svaku trinaestu godinjicu ini
osobito monim danom. Na 4 x 13 = 52 tun nakon vaeg roenja,
ta snaga je jo naglaenija. Ne samo da su vai 260-dnevni i 360dnevni ciklusi usklaeni nego i harmoniziraju vrlo slino danu na
koji ste zaeti. Tako 52. godinjica tuna moe biti ponovno roenje
ili ponovno zaee i poetak nove duhovne faze u vaem ivotu.
Zanimljivo je da za jednu od dvije osobe dan roenja u tzolkinu
odgovara njenom gregorijanskom roendanu svake 42 suneve
godine, to znai da se fizike i duhovne energije tada spajaju.
KAKO POVEATI SVOJU OSJETLJIVOST NA KALENDAR

Postoji vie naina za poveanje osjetljivosti na Sveti kalendar.
Ako nabavite klasini majanski kalendar, trebate poeti pratiti
dane i zamjeivati kako na vas utjeu tzolkini, smjene tuna, itd.
Moete uiti o kozmikim energijama dana i brojeva ako mediti
rate o znaku i broju svakog dana. Takoer, moete poveati svoju
osjetljivost na kalendar tako to ete stvoriti navike ili rituale (kao
to je moljenje Gospodarima dana) kako biste ih postali svjesni
ji.
Moete meditirati svakog dana trecene uz kazetu koja puta ton
iz C-dura koji odgovara odreenom danu. Na isti nain na koji je
tai chi povezan s brojem 108 (o tome smo govorili u devetom po
glavlju), mogue je temeljiti jogu ili druge duhovne vjebe na majanskom kalendaru. Postoje esencije s mirisom dnevnih znakova
koje e vam pomoi da ih bolje iskusite. U drevnom su Meksiku
ljudi slijedili cikliku dvadesetodnevnu prehranu (slika B.6), sto
ga i to moe biti nain sinkronizacije. Otkrijte koja su vam osjeti
la najvanija - miris, vid, okus, sluh, dodir, i stvorite uzorke koji
odgovaraju vaem tzolkinu ili kozmikom ciklusu.
Dan
dobar za...
Prijedlog
prehrane
Kupovanje kue
Riba
Zatitu
domaih ivotinja
Povre
Udvaranje
Puree meso
Molitvu
duhovima planine
Voe
Molitvu
za brak
Jaja
Molitvu
za zdravlje
Variva
Lov
Sadnju kukuruza
Jelen
Zec
Ispravljanje greaka
Riba i post
Seks
Pas
Slika B.6 U majanskoj tradiciji odreeni dani su ili dobri ili loi za odreene
aktivnosti. Ovdje je navedeno nekoliko primjera iz knjige The Mayan
Calendar Marcusa i Marca de Paza.
U majanskoj su tradiciji odreeni dani tzolkina dobri ili loi za odre
ene djelatnosti. Nekoliko primjera imate u knjizi The Mayan Ca
lendar Marca i Marcusa de Paza. Svoj ivot nikada nisam tako or-
Dan
dobar za...
Prijedlog
prehrane
Novac
Voe
Molitvu za
blagostanje
Juha od
povra
Djecu
Molitvu za kiu
Ekonomsko blagostanje
Riba
Puree meso
Meso i grah
Obraanje dui
Crveno
meso
Molitvu za blinje
Povre
Oslobaanje
ljudi od obaveza
Sokovi
Post
Poslovna putovanja
Oslobaanje
od zlih utjecaja
Voe
Puree meso
ganizirao, ali princip tih tvrdnji ima smisla. Razmislite o tome kako
ljudska svijest oscilira izmeu jedinstvenih i polariziranih ciklusa.
Tako se ponaanje mozga mijenja sa smjenama tzolkina. Neki dani
pogoduju kreativnosti, a neki odmoru. Ipak, mislim da su tvrdnje sa

slike B.6 odvie detaljne i trebaju se prilagoditi suvremenom svijetu
kako bi bile znaajne.
Uvjeren sam da se odreene vrste dogaaja zbivaju na odreene
dane tzolkina, osobito u odnosu na uinale, njihove poetne i zavrne
znakove. Ja tzolkin koristim kako bih odredio dobar poetak za svoje
projekte. Tako osvjeujem energiju tzolkina.
Postoje brojne mogunosti. Nitko nema toan odgovor o pravilnom
praenju tzolkina, ali njegove su energije svakako stvarne.
DODATAK C
Naite svoj datum roenja

u majanskom kalendaru
Primjer godinjice tuna: Recimo da ste roeni na gregorijan
ski datum 3. listopada 1960. Pogledajte sliku C.l u tablici 1
kako biste nali broj dana koji odgovara 1960. godini, a to je
21, 195. Tome trebate dodati broj za listopad iz stupca za tun
u tablici 2, koji je 470, a kojem se dodaje broj tri (jer se radi o
treem danu u mjesecu), to daje 21,915 + 470 + 3 = 22, 388.
Kada taj broj podijelimo sa 360, dobivamo 62,1888. Sada osta
vite samo znamenke iza decimalnog zareza i pomnoite ih sa
360: 0,1888 x 360 = 68. To znai da e vaa godinjica tuna
uvijek biti na 68. dan tuna. Kako biste saznali datum svog du
hovnog roendana, ponite od prvog dana novog tuna (donji
red na slici 7.1 - primjerice, 10. prosinca 2003.) i brojite dok
ne doete do 68. dana, to e vas dovesti do 15. veljae 2004.
Naravno, datum u gregorijanskom kalendaru mijenjat e se iz
godine u godinu.
Primjer dana tzolkina: Recimo da ste roeni 19. sijenja 1960
i elite znati kojem danu tzolkina to odgovara. Dodajte 21,
915 + 236 (1960. je bila prijestupna godina) + 19 = 22, 170, sa
slike C.l. Podijelite taj broj sa 260: 22,170/260 = 85, 2692. Dio
iza decimalnog zareza pomnoite sa 260: 0,2692 x 260 = 70.
Va broj kina stoga je 70 u tzolkinu. Na slikama 1,9 i 1,10 nai
ete da to odgovara 5 Ocu.
Teko je tono odrediti poetak dana. Po mom iskustvu, naj
bolje je da osobe koje su roene prije svitanja svoj datum ro
enja svrstaju u prethodni dan.
Na mojoj internetskoj stranici www.calleman.com postoji
kalkulator za izraunavanje dana tzolkina i godinjice tuna,
pa tako moete izbjei sve raunanje.
Tablica 1
Slika C.1 Tablica 1 pokazuje

brojeve dana za razliite gre
gorijanske godine roenja.
Siva boja tu je samo zbog i
tkosti i nema veze s Danima i
Noima.
Tablica 2 pokazuje brojeve
dana koji odgovaraju razlii
tim mjesecima koji slue ra
unanju godinjice tuna
Tablica 2
IZRAUNAVANJE GODINJICE TUNA

1. Broj dana za godinu (sa slike C.1, tablica 1):
2. Broj dana za mjesec (sa slike C.1, tablica 2):
3. Dan u mjesecu:
4. Zbroj toaka 1,2 i 3 je:
5. Taj broj podijeljen sa 360 je:
6. Dio iza decimalnog zareza tog broja pomnoen sa
360 je:
7. Kako biste odredili svoju godinjicu tuna u odree
noj godini, od brojite toliko dana od poetka tuna u za
dnjem redu na slici 7.1.
DODATAK D
Rat Zapada protiv Iraka

Na dan 1 Men (1 Orao) u majanskom odbrojavanju tzolkina, u petom uinalu petog tuna (kojim vlada zmija dualnosti)
Galaktikog podzemnog svijeta, zapadne sile, SAD i Velika
Britanija, napale su Irak i dvije trecene kasnije porazile reim
Saddama Huseina. Ta je invazija imala goleme posljedice i ve
je jasno da je ono to slijedi posve drukije od onog to se
zbilo nakon Zaljevskog rata. To je zato to se napad dogodio
u posve razliitom univerzumu vremena. Taj rat dogodio se
tijekom Treeg dana Galaktikog podzemnog svijeta.
Godine 1991. sedmi dan Planetarnog podzemnog svijeta brzo
se pribliavao (poeo je 11. veljae 1992.). Tako je rat iz 1991.
bio vorite novog planetarnog konsenzusa, u kojem su se de
mokratski sustavi vladavine pojavljivali posvuda, a nekada
nja podjela svijeta na istoni i zapadni blok je nestala. Kada
je sedmi dan tog Podzemnog svijeta nastao 1992., nastao je i
internet i inilo se da nema granica komunikaciji na globalnoj
razini. Godinu dana ranije globalna je zajednica, pod vod
stvom SAD-a, zapoela uspjenu vojnu ofenzivu protiv Iraka
kako bi ga sprijeila da pripoji Kuvajt. Taj rat naoko je ujedi
nio cijeli svijet. Tako je SAD postala svjetska supersila.
Rat protiv Iraka iz 2003. dogodio se u kontekstu posve dru
kijih energija. Sada smo sve vie pod vladavinom dualistike
svijesti Galaktikog podzemnog svijeta, koji je poeo 5. sije
nja 1999. Nedavna ofenziva zapadne koalicije stoga se dogo
dila u posve drukijoj svijesti - u kontekstu koji lake dijeli
zemlju na Istok i Zapad nego to ih spaja. Svjetlo sada pada na
istonu hemisferu i desnu modanu polutku, pa je u pripre
mnoj fazi za taj rat postalo jasno da su se vremena promijenila
od 1991. Veina vie ne pozdravlja ratove Zapada. To je zato
to Galaktiki podzemni svijet donosi drukije stanje svijesti i nove

vrijednosti.
Mnogi napad iz 2003. vide kao proizvod odreene amerike vlade,
na elu s odreenim predsjednikom, ili kao reakciju na teroristike
napade 11. rujna 2001. No, razlozi drugog zaljevskog rata zapravo su
mnogo dublji. Kako biste ih razumjeli, preporuam vam svoju knjigu
The Mayan Calendar, koja opisuje boanski vremenski plan. Jedini
nain za procjenjivanje proroanstva je provjeriti kako se odnosi na
prole dogaaje. Moram priznati da sam u nekim detaljima pogrije
io, ali osnovna podjela svijeta bila je posve tona.
Ponovit u svoja predvianja o Galaktikom podzemnom svijetu.
Jedno od njih je podjela svijeta na Istok, Zapad i kontinentalnu Eu
ropu. Rat protiv Iraka je rat Zapada. Tu podjelu na trodijelni svijet
podrava i injenica to su Njemaka, Francuska, Belgija i vedska
govorile protiv tog rata. Na svijest tih naroda snano utjee plane
tarna simetrala, stoga one u najuem smislu rijei nisu zapadnjake
zemlje. U Galaktikom podzemnom svijetu Zapad je izjednaen s
anglo-saksonskim narodima. Njemaka se estoko suprotstavljala, a
ona se nalazi odmah ispod Drveta svijeta. Takoer su se protivile
istone drave: Rusija i Kina. Sada dolazi do rascjepa Istoka i Za
pada, i to takvog kakav se nije mogao ni zamisliti u Planetarnom
podzemnom svijetu. Sadanji rat dogodio se tijekom Treeg dana
Galaktikog podzemnog svijeta. Predvidio sam da e u tom razdo
blju doi do pojaanja konflikta Istoka i Zapada, nakon relativnog
zatija u razdoblju od 1992. do 1999. To se danas moda ini oitim,
ali nije bilo u devedesetima kada je hladni rat prestao, a s njim i vei
dio napetosti na Bliskom istoku. Predvianje, koje je govorilo da e
se ratovi i sukobi izmeu Istoka i Zapada najvie dogaati tijekom
Dana, pokazalo se tonim. Kad takva razdoblja ponu, lako dolazi
do neravnotee zbog smjene sila i tako dolazi do napetosti koja moe
zavriti ratom.
U SAD-u je tradicija da veina podrava predsjednika kada on odlu
i krenuti u rat. Mnogi koji nemaju izravnu ekonomsku korist po
dupiru takve ratne pohode. Mnogi ljudi koji su pod utjecajem du
alistikog razmiljanja pokuavat e ostati na svjetlu (slika 3.11a) i
podrat e samozvano "pravo" predsjednika (koji je 'dobar') da

napadne zemlje koje su izvan njegove kontrole ('zle'). Zapad e
se zadnji odrei dualistikog naina razmiljanja budui da je od
njega toliko profitirao.
Ako Galaktiki podzemni svijet doista ide u prilog Istoku, zato
onda Zapad pobjeuje Istok u ratu u Iraku? Prvo, nije se moglo
oekivati da e se Irak moi suprotstaviti Zapadu zbog njegove voj
ne i tehnoloke nadmoi. Drugo, jasno je da brutalni Saddamov
reim nije imao potporu u narodu.
To znai da e doi kraj svim diktaturama, a ne samo onim zapa
dnjakim. To je proces koji je rezultat promjene svijesti. Domina
cija je mentalni stav koji je stvoren od Nacionalnog podzemnog
svijeta. U petoj Noi, kojom vlada Tezcatlipoca (gregorijanska go
dina 2008.), vidjet emo zadnje pokuaje zadravanja moi domi
nantnih sila.
Razmislite o promjeni naina razmiljanja Europljana, koji su odu
vijek podravali Zapad. U razdoblju prije Zaljevskog rata vladao je
nezapamen mir. Iako su mnoge istone nacije (kao to su Rusija
i Kina) bile protiv rata, elja za mirom vjerojatno je bila najjaa u
srednjoj Europi, a ona je rezultat Galaktikog podzemnog svijeta.
U svijesti Galaktikog podzemnog svijeta postoji samo mir u sada
njosti ili ga uope nema.
Iako je Zapad poluio vojne uspjehe, njegov kredibilitet se smanjio,
a osobito zbog zapoinjanja rata kojemu se protivio cijeli svijet i Vi
jee sigurnosti UN-a. Njime je ta institucija izgubila puno od svog
znaaja. Zapad je sam sebi iskopao rupu: ini se da bi u sluaju jo
jednog rata otpor ljudi bio jo vei. Razlog takve promjene stava u
svijetu su duhovni vjetrovi kozmikog plana, koji sada puu u dru
gom smjeru. Tim vjetrovima ljudi ne mogu manipulirati.
Borba izmeu dvije sukobljene strane - one koja eli zadrati do
minaciju Zapada i one koja tei ujedinjenju Istoka i Zapada - ve
je imala znaajnog utjecaja na svjetsku politiku. Paradoksalno je da
predsjednik, kojeg je izabralo 50 milijuna ljudi, ima pravo zapoeti
rat bilo gdje u svijetu u kojem ivi 6 milijardi ljudi. To je slino
"demokraciji" u devetnaestom stoljeu, koja je postojala u nekim
28. listopad 2011.

3. studeni 2010.
bog prije zore
8. studeni 2009.
boica raanja
13. studeni 2008.
bog tame
19. studeni 2007.
bog svjetla
24. studeni 2006.
bog kie i rata
29. studeni 2005.
5. prosinac 2004.
bog smrti
10. prosinac 2003.
Drugi zaljevski rat
Rat u Afganistanu
Napadi na Pentagon i WTC
15. prosinac 2002.

bog Sunca i ratnika
20. prosinac 2001.
boica vode
25. prosinac 2000.
bog zemlje
Rat na Kosovu
Manji napadi Zapada na Irak
31. prosinac 1999.

bog vatre i vremena
5. sijeanj 1999.
Slika D.1 Galaktiki podzemni svijet, njegovi Dani i Noi s vladajuim

boanstvima i kronologijom ratova Zapada i Istoka. Prvi Zaljevski rat poeo
je na kraju este noi Planetarnog podzemnog svijeta, kada je svako od 13
Neba iznosilo 19,7 godina. U Galaktikom podzemnom svijetu svako Nebo
iznosi 360 dana. Obratite pozornost na to da se sve dogaa tijekom Dana
zemljama, a po kojoj ste morali imati odreeni imetak kako biste

mogli glasovati.
Koliko e trajati rat u Iraku? To ovisi to za vas znai rat. Od poe
tka Galaktikog podzemnog svijeta u 1999. godini, ivimo u Treem
svjetskom ratu koji e se, najvjerojatnije u raznim oblicima, nastaviti
do poetka 2009. godine. Trei svjetski rat je drukijeg karaktera od
Prvog i Drugog, pa ga zbog toga nismo jo kao takvog prepoznali.
Pitanje je kada e zavriti okupacija Iraka. Svaki marionetski reim
kojeg je zapadna koalicija tamo postavila past e im okupacija pre
stane. SAD se ne moe povui tako lako i vjerojatno je da e se suko
bi jo vie iriti i obuhvatiti cijelu regiju.
Ne smijemo previdjeti simboliki znaaj mjesta i naroda u tom kon
fliktu. Galaktiki podzemni svijet je Apokalipsa u kojoj je Zvijer
dominacije baena s nebesa. U Otkrivenju se puno puta spominju
Jeruzalem i Babilon, to se svakako odnosi i na aktualni rat u Iraku.
Nije sluajno da kraj Dugog odbrojavanja dolazi s mjesta odakle po
tjeu njegove najranije manifestacije. Orao dominacije vraa se kako
bi zdrobio jaje iz kojeg je nastao, ali hoe li to unititi i njega? Zmija
dualnosti eli prodrijeti svoj rep, jer misli da je to neprijatelj, ali ako
to uini, hoe li se moi micati? Sadanji sukobi na Bliskom istoku
donose alfu omegi, gdje se suvremeni svijet izraava u zrcalu prolo
sti. Ljudska je civilizacija stigla do kraja puta. Vrijeme je da priznamo
kako smo svi Jedno.
Pojmovnik
21. prosinac 2012., zadnji datum Dugog odbrojavanja

28. listopad 2011., zadnji dan boanskih ciklusa stvara
nja
7, sveti broj u Srednjoj Americi, broj svjetlosnih impul
sa u svakom Podzemnom svijetu
9, sveti broj u Srednjoj Americi, broj Podzemnih svje
tova
13, sveti broj u Srednjoj Americi, broj Neba
108, sveti broj u hindiuzmu i budizmu; indijski mudra
ci obino ga uzimaju kao dio svog imena
18-Zec, majanski kralj iz Copana
Ahau, dvadeseti znak uinala, znai svjetlo/gospodin
Ahauob, majanski vladari
Ah-Cacaw, vladar u Tikalu (7. st.)
akupunktura, tradicionalna kineska medicina u kojoj
se igle stavljaju u odreene toke na tijelu
Alautun, razdoblje od 63,1 milijuna godina
alfa valovi, modani valovi frekvencije 8-13 Hz
aminokiseline, komponente bjelanevina
An, sumerski bog neba
antropologija, znanost o ovjeku, istrauje razvoj ljud
skih bia
Apokalipsa, gr. otkrivenje", rije se obino odnosi na
biblijsku Knjigu Otkrivenja
Arbenz, Jacobo, gvatemalski predsjednik, zalagao se za
reforme i bio svrgnut od CIA-e 1953. godine
Artakserkso III., perzijski kralj, vladao krajem etvrtog
stoljea prije Krista
Ask, prvo ljudsko bie u nordijskoj mitologiji
astroarhitekti, arhitekti koji svoju gradnju temelje na
usklaenosti s nebeskim tijelima
astrologija, babilonska, zodijaki astroloki sustav utemeljen

na poloajima nebeskih tijela, razvio se u drevnom Babilonu
astrologija, majanska, sustav proricanja utemeljen na duho
vnim energijama vremena
Atl, azteko ime za deveti dnevni znak uinala, znai "voda"
Atlantida, drevni mitoloki kontinent
avatar, indijski termin za inkarnaciju prosvijetljene due
Azteci, ime koje se obino koristi za Mexice zbog Aztlana
- njihovog mjesta podrijetla
Bacabi, majanski bogovi smjera
baktun, razdoblje od 394 godine
Ben, trinaestodnevni znak uinala, znai "trska"
beta valovi, modani valovi frekvencije od 13 do 40 Hz
Big Bang (Veliki prasak), poetak stvaranja svemira; ogromna
eksplozija u kojoj je prije 15 milijardi godina tvar stvorena iz
svjetla
biosfera, dio Zemljine kore na kojoj ive organizmi
blizanci heroji: Hunahpu i Xbalanque, glavni mitoloki likovi
majanske biblije Popol Vuh
bog est neba, boanstvo koje vlada estim Podzemnim svije
tom
boansko svjetlo, energija svijesti koja projicira arhetipske in
formacije u stvaranje
boanski plan, razvijanje duhovnih energija u evoluciji svije
sti
Brahma, bog stvaranja u vedskoj religiji
Bretton Woods sustav, financijski sustav ustanovljen za ra
zdoblje poslije Drugog svjetskog rata, osmiljen u SAD-u, u
Bretton Woodsu, 1944. godine
brojai dana, osobe koje su u Maja pratile prolazak dana
Celularni ciklus stvaranja/Celularni podzemni svijet, prva ra
zina stvaranja trinaest hablatuna, poeo prije 16,4 milijarde
godina
centar svijeta, Yaxkin, majanski centar etiri smjera
Chac, majanski bog kie
Chalchiuhtlicue, azteka boica vode, valadarica treeg

dana trecene
Cherokee, indijansko pleme koje je nekad ivjelo na teri
toriju dananje Georgie, a kasnije je preseljeno u Oklahomu
Chicchan, peti dnevni znak uinala, znai zmija"
Chichen Itza, vani majanski lokalitet na poluotoku Yucatanu
Chikin, majansko ime za zapadni smjer
Chuen, jedanaesti dan uinala, znai majmun"
Cib, esnaesti dnevni znak uinala, znai strvinar/sova"
Ciklus stvaranja sisavaca/ Podzemni svijet sisavaca, dru
ga razina stvaranja, razvijena od trinaest alautuna prije
820 milijuna godina
Cimi, esti dnevni znak uinala, znai smrt"
Cinteotl, srednjomeksiki bog kukuruza i hrane, vladar
sedmog dana trecene
Cipactli, azteko ime za prvi dnevni znak uinala, znai
aligator"
Coatl, azteko ime za peti dnevni znak, znai zmija"
codex, drevna srednjoamerika knjiga, obino napravlje
na od kore drveta
Codex Borgia, kasni postklasini azteki kodeks
Codex Dresdensis, postklasini majanski kodeks, rabio
ga je njemaki knjiniar Forstemann kako bi razjasnio
majanski kalendarski sustav
Cortes, Hernan, panjolski osvaja Meksika
Cuauhtli, azteko ime za petnaesti dnevni znak, znai
orao"
Cuetzpallin, azteko ime za etvrti dnevni znak, znai
guter"
Curryjeve i Hartmannove linije, linije u Zemljinoj ener
getskoj mrei, locirali su ih raljari
akra, krunska, akra na vrhu glave
akra-meditacije, meditacije koje iste akre
etiri svijeta, proroki koncept uvrijeen u pretkolumbovskim

civilizacijama, govori o podjeli tzolkina na pet jednakih segme
nata
vorite, toka u kojoj sinusoida prolazi kroz osovinu
Dani plamenika, nekoliko dana koji se posebno slave, a doga
aju se svakih 65 dana tzolkina
delta valovi, modani valovi frekvencije od 1 do 4 Hz
Deutero-Izaija, autor novijih dijelova Knjige proroka Izaije, po
drava tvrdnju da je Bog univerzalan
dnevni bog, jo jedno ime za dnevni znak
dnevni znakovi, imena boanstava koja vladaju danima uinala
Dreamspell, kalendar nadahnut Majama, izmislio ga je Jose
Arguelles 1990. godine
Drvo svijeta, okomita organizacijska struktura za stvaranje ko
zmosa
Dugo odbrojavanje, ciklus stvaranja koji je zapoeo 11. kolovo
za 3114. pr. Kr., a zavrava 21. prosinca 2012.
duhovna energija, ivotna sila - prana ili qi
duhovno tijelo, eteriki, nefiziki aspekt tijela
Dingis-kan, mongolski vladar iz ranog trinaestog stoljea,
utemeljio Mongolsko Carstvo
EEG, elektroencefalogram, instrument koji mjeri modane va
love
Ehecatl, azteko ime za drugi dnevni znak uinala, znai vje
tar"
eklezijastiki, fenomen koji pripada domeni crkve
ekstrasolarni planeti, planeti oko drugih zvijezda
ekvinocij, jedan od dva dana u godini kada dan i no jednako
traju
epifiza, lijezda koja prati svjetlo i povezana je s treim
okom"
eterian, nematerijalan
ezoteriko, znanje o unutarnjoj duhovnoj stvarnosti
Etznab, osamnaesti dnevni znak uinala, znai kremen" ili
opsidijan"
Familijalni ciklus stvaranja, trea razina stvaranja, razvilo ju

je 13 kinchultuna prije 41 milijun godina
faraon Djoser, jedan od prvih egipatskih faraona, prva vea
egipatska piramida posveena je njemu
Federalna rezerva, amerika dravna riznica, uspostavljena
1913. godine
fiziko vrijeme, koncept o utemeljenost vremena na gibanju
fizikih tijela
fizikalna biologija, disciplina nastala interakcijom fizike i bi
ologije
Geja meditacija, meditacija koja potpomae usklaivanju
rezonancije sa Zemljinom
Galaktiki ciklus stvaranja/Galaktiki podzemni svijet, osma
razina stvaranja, razvija je trinaest tuna, zapoeli 5. sijenja
1999. godine
galaktika, zvjezdani sustav, ponekad spiralan, sa stotinama
milijardi zvijezda
gama valovi, modani valovi frekvencije od 30 do 90 Hz
globalni mozak, organizacija planeta prema funkcijama
ljudskog mozga
globalni sustav akri, planetarni meridijani eterinih energi
ja organizirani u odnosu na Drvo svijeta
godinjica tuna, duhovni roendan, dolazi svakih 360 dana
gregorijanski kalendar, kalendar fizikog vremena, uveo ga
papa Grgur XIII. 1582. godine, trenutano se rabi u cijelom
svijetu
haab, majanski ciklus od 365 dana
hablatun, razdoblje od 1,26 milijardi godina
Harmonika konvergencija, duhovno slavlje 16. - 17. kolo
voza 1987. godine na tradicionalni dan Izolkina I Imix i 2
Ik
hemisfera, polulopta
hermetiki princip, princip koji se pripisuje tzv. hermetikoj
tradiciji - drevnoj egipatskoj ezoterikoj koli
hijerarhijski, organiziran po razliitim razinama
hijeroglif, osnovni znak drevnog egipatskog pisma

hinduski, koji pripada dominantnoj indijskoj religiji i nagla
ava Dharmu
holocaust, unitenje, velika katastrofa
holografska rezonanca, sustav prijenosa sinkoroniziranih
informacija iz mikrokozmosa u makrokozmos
Homo habilis, prva vrsta ovjeka koja je prije 2 milijuna go
dina ivjela u istonoj Africi
Hoea, jedan od velikih idovskih proroka
Huehuecoyotl, azteki bog plesa, vladar etvrtog dana uinala
Hunahpu, jedan od blizanaca heroja (jedan Ahau) iz Popol
Vuha
Huni, azijski nomadski narod iz srednjeg vijeka
hipofiza, sredinja organizacijska lijezda endokrinog susta
va u mozgu sisavaca
hipotalamus, sredina organizacijska lijezda endokrinog
sustava u mozgu sisavaca, tijesno povezana s hipofizom
Hz (hertz), mjerna jedinica za frekvenciju (ciklusa u sekundi)
Ik, drugi dnevni znak uinala, znai vjetar"
Imix, prvi dnevni znak uinala, znai aligator"
In Lak'ech, majanski pozdrav, znai Ja sam isto to i ti"
Itzcuintli, azteki deseti dnevni znak uinala, znai pas"
Ix, etrnaesti dnevni znak uinala, znai jaguar"
Izaija, idovski prorok iz sredine estog stoljea prije Krista
Jonosfera, ionizirani dio atmosfere koji reflektira radiovalove
jutarnja zvijezda, Venera koja se ujutro pojavljuje na nebu
kalabtun, razdoblje od 160 000 godina
Kaldeja, biblijsko ime za Sumer
Kalendarski kamen, azteki, kalendarski kamen Azteka,
uva se u Antropolokom muzeju u Mexico Cityju, jedan od
najuvrijeenijih simbola Meksika
Kalki, indijski avatar koji je elio prosvijetliti ovjeanstvo
kameno doba, doba ljudskog razvoja prije otkria metala

Kan, etvrti dnevni znak uinala, znai guter", sjeme" ili
mrea"
Kanaliziranje, primanje informacije iz vieg duhovnog izvora
Kapitalizam, ekonomski sustav ija je pokretaka snaga aku
mulacija zarade
karma yoga, hinduska fraza, znai nain djelovanja' ili initi
dobro"
katun, razdoblje od 19,7 godina (7200 dana)
kin, sunce, razdoblje jednog dana
kinchiltun, razdoblje od 3,2 milijuna godina
klasine Maje, Maje koje su ivjele u klasina vremena, oko
200. - 850.
klasino odbrojavanje, odbrojavanja tzolkina, rabilo se u vri
jeme klasinih Maja, jo je u uporabi kod Quiche Maja
klinasto pismo, pismo koje se rabilo u Mezopotamiji
Konfucije, drevni kineski filozof (oko 550. godine pr. Kr.)
Konkvistadori, panjolski vojnici koji su osvojili Srednju i Ju
nu Ameriku
kora, povrinski sloj Zemlje
kozmika svijest, svijest koja sve obuhvaa
kozmiki projector, univerzalni okvir za projiciranje arhetipskih informacija koje dominiraju majanskim vremenskim ci
klusima
kozmiko zrcalo, prilika za kozmiki odraz ovjeanstva
kozmopolitski, onaj koji ne pripada odreenom narodu
kri, Nebeski, Drvo svijeta, postoji u obliku holografskih pro
jekcija na razini galaktike, Zemlje i pojedinca
kri, Nevidljivi jo jedan naziv za Nebeski kri
Kukulcan, majansko ime za Pernatu zmiju, u jeziku Nahuatl
zove se Quetzalcoatl
Kuran, sveto pismo islama, posvetio ga je prorok Muhamed
632. godine
Lacandon, majanska skupina koja ivi u praumi uz rijeku
Usumacinta
Lakin, majansko boanstvo koje vlada istokom

Lamat, osmi dnevni znak uinala, znai zec"
Lao-tzu, kineski filozof, ivio sredinom estog stoljea prije
Krista
ley-linije, linije za koje raljari tvrde da su os Zemljinog
eterikog tijela; povezane su s ljudskim duhovnim tradici
jama
makrokozmos, velika manifestacija kozmosa
Mahavira, osniva dainizma
Malinalli, azteko ime za dvanaesti dnevni znak trecene,
znai trava"
Manik, sedmi dnevni znak uinala, znai jelen"
Mauna Kea, vulkan na Velikom otoku na Havajima, vaan
centar za astronomsko promatranje
Mayahuel, azteka boica pulquea (meksiko alkoholno
pie), vladarica osmog dana uinala
Mayapan, postklasini majanski ceremonijalni centar u
Yucatanu
Mazati, azteko ime za sedmi dnevni znak uinala, znai
jelen"
Medicine Wheel, krug koji ukljuuje etiri smjera; sjevernoameriki Indijanci rabe ga u ceremonijalne svrhe
Men, petnaesti dnevni znak uinala, znai orao"
menora, sedmerokraki svijenjak iz idovske tradicije,
simbolizira stvaranje
metafora: skraena poredba, verbalna slika koja opisuje ap
straktni fenomen
Mezoamerika, arheoloki izraz za kulturoloko podruje
koje se protee od sjevernog Meksika do Hondurasa
Mexice, takoer poznati i kao Azteci, narod koji je naselio
srednji Meksiko u etrnaestom stoljeu
Mixteci, mezoameriki narod, u vrijeme panjolskih osva
janja nastavao regiju Oaxaca
mongolska invazija, napad mongolskih nomada na euroazijski kontinent tijekom ranog trinaestog stoljea
Mount Kailas, najsvetija tibetanska planina, smatra se sre

ditem svemira
mozak sisavaca, mozak podijeljen na dvije polutke - lateralizirani mozak
mrano doba, rano srednjovjekovno razdoblje nakon pada
Rimskog Carstva
Muluc, deveti dnevni znak uinala, znai voda"
Nacionalni ciklus stvaranja/ Nacionalni podzemni svijet, e
sta razina stvaranja, razvijena od trinaest baktuna, ukupno
traje 5125 godina
Nadvratnik, majanska kamena rezbarija sa zapisom
nagual, ponekad totem, a ponekad manifestacija Drugog
svijeta
Napoleonski ratovi, ratovi koje su Francuzi vodili tijekom
Napoleonovog uspona i pada, od 1794. - 1814. godine
Nebeski, povezan s nebom
New Age, suvremeni pokret, govori o dolasku Novog doba
Nirvana, stanje prosvjetljenja u budizmu
Njemako, Sveto Rimsko Carstvo, carstvo koje je 962. go
dine osnovao Oton Veliki u Njemakoj; papa ga je posvetio
kao nastavak Rimskog Carstva; nestalo je 1806. godine
nositelj godine, dnevni znak koji vlada prvim danom nove
godine
nova ekonomija, ekonomija nastala zbog revolucije infor
macijske tehnologije
Novi Jeruzalem (Otkrivenje), novi svijet, pojavit e se na
kraju vremena
Nula, matematiki pojam koji su razvile Maje
Oaxaca, regija u junom Meksiku
Oc, deseti dnevni znak uinala, znai pas"
Oceanija, zajedniko ime za zemlje na Pacifiku
Ocelotl, azteko ime za etrnaesti dnevni znak, znai jagu
ar"
odbrojavanje dana, jo jedan naziv za tzolkin
Odinov kri, drevno nordijsko Ime za Sunev kota
Ollin, azteko ime za sedamnaesti dnevni znak, znai kre

tanje"
Olmeci, drevni srednjoameriki narod, pojavili se oko 1500.,
nastavali su Meksiki zaljev
Omecinatl, enski aspekt aztekog vrhovnog boga stvaranja
Ometeotl, muki aspekt aztekog vrhovnog boga stvaranja
opsidijan, vulkansko staklo
optimalan, najbolji s obzirom na okolnosti
oscilacija, valno gibanje
osmerokutan: u obliku osmerokuta, jednog od platonskih
tijela koje se sastoji od osam jednakih trokuta
osmerostruka staza, budistiko uenje o dostizanju prosvjetljenja
Otkrivenje, Apokalipsa, kraj stvaranja u Bibliji
Otok Kornjaa, pretkolumbovsko ime za Sjevernu Ameri
ku
Oxlaj, Alejandro, voa Maja iz plemena Quiche
Ozomatli, azteko ime za jedanaesti dnevni znak, znai
majmun"
Pacal, kralj Palenquea, ivio u sedmom stoljeu
papinstvo, institucija pape
Patecatl, azteki bog medicine, vladao je dvanaestim dne
vnim znakom uinala
patrijarhalan, vezan za dominaciju mukaraca
Pavao, apostol, imao je vanu ulogu u poetku irenja kr
anstva
Pernata zmija, glavno mezoameriko boanstvo, simbol
svjetla i stvaranja kulture i civilizacije, takoer se naziva i
Kukulcan
Pet svjetova, proroki koncept uvrijeen u pretkolumbovskih civilizacija, govori o podjeli tzolkina na etiri jednaka
segmenta
pictun, razdoblje od 7900 godina
Pitagora, grki mislilac iz Sirakuze na Siciliji, ivio u estom
stoljeu prije Krista, bavio se harmonijama brojeva
Planetarni ciklus stvaranja/Planetarni podzemni svijet, se

dma razina stvaranja, razvijena od trinaest katuna, poetak
mu je 1755. godine
planetarna simetrala, okomiti krak Drveta svijeta, nalazi se
na zempljopisnoj duini 12 istono
Planina svijeta, sredite Zemlje u mnogih drevnih tradicija
Plat, dio izmeu Zemljine kore i jezgre
Plejade, skupina zvijezda u zvijeu Bika, dio Gouldovog
pojasa
Plemenski ciklus stvaranja/Plemenski podzemni svijet, e
tvrta razina stvaranja od trinaest kalabtuna, poela prije 41
milijun godina
podsvjesno znanje, znanje koje nije poznato svjesnome
polarnost, dvojnost koja stvara napetost
politeistiki, odnosi se na religije koje tuju vie bogova
polje stvaranja, energetsko polje koje upravlja boanskim
procesom stvaranja
Popol Vuh, Knjiga savjeta", drevni tekst koji govori o majanskim mitovima o stvaranju, ponekad je nazivamo majanskom biblijom
postklasine Maje, Maje koje su ivjele u razdoblju od 850.
do 1250. godine
prana, sanskrtska rije za ivotnu energiju
Pravi kri: Drvo svijeta i njegove projekcije na galaktikoj i
planetarnoj razini
Pravo odbrojavanje, brojanje tzolkina, Maje ga koriste ve
2500 godina
praznovjerje, vjerovanje u neosnovane tvrdnje
recesija, kruno gibanje Zemljine osi
prestupni dan, dan u veljai, dodaje se svake prestupne godi
ne
prolazak, gibanje planeta preko Sunevog diska
proljetni i jesenji ekvinociji, dani tijekom jeseni i proljee
kada dan i no jednako dugo traju
proroanstvo, predvianje budunosti koje se temelji na re

zonanci s duhovnim domenama
prosvjetljenje, osloboenje od jarma niih aspekata sebe, sje
dinjenje s viim Ja"
protestantizam, kranski pokret, javio se u esnaestom sto
ljeu radi elje za odreenim promjenama u Katolikoj crkvi
Prvi otac, majanski bog koji je digao Drvo svijeta, takoer
bog kukuruza
qi, ivotna snaga u kineskoj filozofiji
quetzal, nacionalna ptica Gvatemala s dugim, sjajnim pe
rjem
Quetzalcoatl, azteko ime za Pernatu zmiju
Quiche, pleme Maja koje ivi u dananjoj Gvatemali
Quintana, petodnevno razdoblje
raljar, osoba koja moe osjetiti zraenje Zemlje
reformacija, pokret koji je elio reformu Katolike crkve;
osnovali su ga Luther, Calvin i drugi
Regionalni ciklusi stvaranja/Regionalni podzemni svijet,
peta razina stvaranja od trinaest pictuna, poela prije 102 000
godina
reinkarnacija, koncept ponovnog raanja due u drugom ti
jelu
renesansa, europski kulturni pokret u 16. stoljeu, zagovarao
umjetniku slobodu pojedinca
romantizam, europski kulturni pokret iz prve polovice deve
tnaestog stoljea
rotacijska frekvencija, broj okretaja u sekundi
Schumannova rezonanca, elektromagnetski impulsi u uplji
ni izmeu jonosfere i Zemljine kore
sinkronicitet, statistiki nevjerojatan dogaaj koji se doima
predodreenim i znaajnim
slobodna volja, filozofska zamisao koja govori da ljudi sami
ine izbore koji nisu predodreeni
spinning jenny, stroj za automatsko predenje, izumljen 1794.
godine
stela, kamen ija je namjena slavljenje vladara

Stonehenge, kameni megaliti u jugozapadnoj Engleskoj, bli
zu Batha
Sumer, najranija via civilizacija drevne Mezopotamije, da
nanji Irak
Sunev krug, simbol koji prikazuje kri u krugu
suneva godina, razdoblje koji odgovara jednom okretanju
Zemlje oko Sunca
sunev vjetar, vjetar koji se sastoji od nabijenih estica i kre
e se od Sunca prema Zemlji
sveti dani Venere, dnevni znakovi tijekom kojih se Venera
pojavljuje kao jutarnja zvijezda
sv. Franjo Asiki, talijanski svetac iz ranog trinaestog stolje
a, osniva franjevakog reda
Sveti kalendar, ime 260-dnevnog tzolkina
svijest, nevidljiva granica koja odvaja vanjsku i unutarnju
stvarnost
aman, osoba koja moe komunicirati s onostranim
iva, hinduski bog stvaranja i unitenja
sutra, stih ili skup stihova iz budistikih ili vedskih spisa
taoizam, kineska filozofija koju je sredinom estog stoljea
prije Krista razvio Lao-tzu
Tecciztecatl, azteka boica Mjeseca, vladarica estog dana
uinala
Tecpatl, azteko ime za osamnaesti dnevni znak uinala, zna
i opsidijanski no"
Teotihuacan, vaan ceremonijalni kompleks piramida i tr
govako sredite izvan dananjeg Mexico Cityja; vrhunac je
doivio u razdoblju od roenja Krista do ranog osmog sto
ljea
Teotihuacanosi, drevni narod koji je ivio na podruju Teotihuacana
Tepeyollotl, azteko boanstvo, srce planine, vladar treeg
dnevnog znaka uinala
teta valovi, modani valovi frekvencije od 4 - 7 Hz
Tezcatlipoca, azteki bog tame, vladar desetog dana trecene

i trinaestog i petnaestog dana uinala; neprijatelj Quetzacoatla
Tikal, vaan majanski lokalitet u dananjoj Gvatemali
Tlacolteotl, azteka boica ljubavi koja konzumira prljavtinu mukaraca; vladarica petog dana trecene
Tlahuizcalpantecuhtli, azteko boanstvo, povezano s jutar
njom zvijezdom i vladanjem prije zore, vladar dvanaestog
dana trecene
Tlaloc, azteki bog kie i rata, vladar osmog dana trecene
Tlaltecuhtli, azteki bog zemlje, vladar drugog dana trecene
Tochtli, azteko ime za osmi dnevni znak, znai zec"
Tolteci, srednjoameriki narod iji je glavni grad bio Tula u
dravi Hidalgo
Tonacatecuhtli, azteki bog razmnoavanja, vladar prvog
dana uinala i (ponekad) sedmog dana trecene
Tonalciuatl, enski aspekt Tonacatecuhtlia
tonalpouhalli, azteko ime za tablicu tzolkina
Tonatiuh, azteki bog Sunca i ratnika, vladar etvrtog dana
trecene i devetnaestog dana uinala
trecena, trinaestodnevni period tzolkina; tonovi od 1-13
Tridesetogodinji rat, rat izmeu katolika i protestanata u
Europi izmeu 1618. i 1648.
tun, razdoblje od 360 dana
tzolkin, razdoblje od 260 dana, takoer se zove Sveti kalen
dar
uaxaclahunkins, majansko ime za osamnaestodnevni ciklus
uinal, dvadesetodnevno razdoblje, dvadeset Gospodara
dana
Univerzalni ciklus stvaranja/Univerzalni podzemni svijet,
deveta razina stvaranja od 260 dana, poinje 11. veljae
2011.
univerzalno ljudsko bie, neogranieno ljudsko bie s ko
zmikom svijesti koju razvija Univerzalni podzemni svijet
unutarnja jezgra, dio Zemljine jezgre
uznesenje, teoloki termin koji znai uzdizanje"

vanjska jezgra, dio izmeu Zemljine unutarnje jezgre i nje
nog plata
veernja zvijezda, Venera koja se pojavljuje na nonom
nebu
Veliki ciklus, ciklus stvaranja, poeo 17. srpnja 3115. prije
Krista, a zavrava 28. listopada 2011. godine
Veliki petak, dan koji se tuje kao raspee Krista i dan na koji
je Cortes doao u Meksiko
Venerin ciklus, prolazak kroz faze Venere, traje 584 dana i
moe se vidjeti sa Zemlje
Venerine tablice, astronomske tablice u Codexu Dresdensisu u kojem se opisuju faze Venere
Venerin tranzit, pomraenje" Sunca zbog prolaska Venere
virtualni novac, novac koji postoji samo u elektronikom
obliku, kao kod bankarskih raunala
vrtlozi, spiralne strukture duhovne energije
Xaman, majansko ime za boanstvo koje vlada sjevernim
smjerom
Xbalanque, jedan od blizanaca heroja iz Popol Vuha, znai
jaguar"
Xiuhtecuhtli, azteki bog vatre i vremena, vladar devetog
dnevnog znaka uinala i prvog dana trecene
Xochipilli, azteki bog cvijea, vladar jedanaestog dnevnog
znaka
Xochiquetzal, azteka boica cvijea, vladarica dvadesetog
dnevnog znaka
Xochitl, azteko ime za dvadeseti dnevni znak, znai ,,cvijet
Xolotl, azteko boanstvo koje vlada sedamnaestim danom
uinala, znai udovite s pseom glavom", bral blizanac Quetzalcoatla
Yaxkin, majansko ime za sredite etiri smjera
Yggdrasil, nordijsko ime za Drvo svijeta, zamiljeno kao
ogromni jasen
yin/yang, kineska imena za tamu/svjetlost, tj. muke/enske

polarnosti u kozmosu
yin yang (polja), projekcije dvojnosti yina i yanga na Zemljinu povrinu
Yohualticitl, azteka boica raanja, vladarica jedanaestog
dana trecene
Yum Kax, majansko ime za boga kukuruza
Zapoteci, drevni srednjoameriki narod koji je otkrio tzolkin, ivjeli su u dravi Oaxaca i izgradili ceremonijalno sre
dite Monte Alban
zenit, vrhunac kod kojeg se Sunce nalazi odmah iznad neke
lokacije
Zaratustra, perzijski religijski voda, uveo dualistiku mono
teistiki religiju
Zvijer, glavna zla sila opisana u Otkrivenju
Bibliografija
Arguelles, Jose, The Mayan Factor: Path Beyond Technology,
Santa Fe, Bear and Co., 1987.
Argiielles, Jose, Time and the Technosphere: The Law of Time
in Human Affairs, Rochester, Vt., Bear and Co., 2002.
Balin, Peter, The Flight of Feathered Serpent, Wilmot, Wisc.,
Arcana Publishing, 1978.
Bays, Brandon, The Journey: A Road Map to the Soul, New
York, Pocket Books, 2001.
Brotherston, Gordon, Book of the Fourth World: Reading
the Native Americas Through Their Literature, New York,
Cambridge University Press, 1992.
Calleman, Carl Johan, Maya-hypotesen, Svenskarnas roll for
Gaias fodelse ar 2012, vlastito izdanje, vedska, 1994.
Calleman, Carl Johan, The Theory of Everything: The Unification of Science Based on the Evolution of Consciousness,
neobjavljeni rukopis, 1997.
Calleman, Carl Johan, Solving the Greatest Mystery of Our
Time: The Mayan Calendar, London and Coral Springs, Fla.
Garev, 2001.
Coe, Michael D., Breaking the Maya Code, London, Thames
and Hudson, 1992.
Coe, Michael D The Maya, London and New York, Thames
and Hudson, 1993.
De Landa, Diego, Yucatan Before and After the Conqest, New York,
Dover, 1978.
De Paz, Marco and Marcus, Calendario Maya: el camino infinite del
tiempo, Gvatemala, Ediciones Gran Jaguar, 1991.
Freidel D., Scheie L. i Parker J., Maya Cosmos: Three Thousand
Years on the Shaman's Path, New York, Morrow, 1993.
Hail, Raven, The Cherokee Sacred Calendar: A Handbook of the
Ancient Native American Tradition, Rochester, Vt, Destiny Books, 2000.
Jenkins, John Major, Tzolkin: Visionary Perspectives and Calendar Studies, Garberville, California, Borderline Sciences, 1994.
Jenkins, John Major, Maya Cosmogenesis 2012., Santa Fe, Bear
and Co., 1998.
Johnson, Kenneth, Jaguar Wisdom: Mayan Calendar Magic, St
Paul, Minn., Llewellyn, 1997.
Maor, Eli, June 8, 2004: Venus in Transit, Princeton, New York,
Princeton University Press, 2000.
Miller, Alice, For Your Own Good: Hidden Cruelty in Child-Rearing and the Roots of Violence, New York, Noonday Press, 1990.
Morton, Ch. i Ceri L. Th., The Mystery of the Crystal Skulls,
London, Thorsons, 1997.
Nisbett, Richard E., The Geography of Thought, New York,
Free Press, 2003.
Popol Vuh, The Mayan Book of the Dawn of Life, preveo Dennis
Tedlock, New York, Simon and Schuster, 1985.
Roys, Ralph, The Book of Chilam Balam of Chumayel, Norman

Oklahoma, University of Oklahoma Press, 1967.
Scheie, L. i Freidel D., A Forest of Kings: The Untold Story of the
Ancient Maya, New York, William Morrow, 1990.
Scheie, L. i Miller M. E., The Blood of Kings: Dynasty and Ritual in
Maya Art, New York, George Braziller, 1986.
Scofield, Bruce, Day Signs: Native American Astrology from Ancient Mexico, Amherst, Mass., One Reed Publications, 1991.
Scofield, Bruce, Signs of Time: An Introduction to Mesoamerican Astrology, Amherst, Mass., One Reed Publications, 1994.
Shearer, Tony, Beneath the Moon and Under the Sun, Santa Fe,
Sun Books, 1987.
Thompson, J. Eric S., A Commentary on the Dresden Codex,
Philadelphia, American Philosophical Society, 1972.
Waters, Frank, Mexico Mystique: the Coming Sixth World of
Consciousness, Chicago, Swallow Press, 1975.
Internetske stranice
Internetska stranica Carla Johanna Callemana je www.calleman.com (na engleskom i vedskom jeziku), s nje moete
downloadati kalkulator za izraunavanje dana tzolkina i go
dinjica tuna.
Internetska debatna skupina, koju za itatelje ove knjige vodi
Sharon Jorgenson, nalazi se na adresi groups.yahoo.com/group/enlightened_future
Podaci o proslavi jedinstva nalaze se na www.OnenessCelebration.com.
Internetska stranica Kalkija je www.livingjoy.com.

Majanski Kalendar I Transformacija Svijesti PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Majanski Kalendar I Transformacija Svijesti PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Predgovor napisoo Jos Argelles

Carl Johan Calleman ima doktorat iz fizikalne

Kukulkan, Pernata zmija, srednjoameriko je boanstvo kojeg su Azteci

Kozmologija Drveta svijeta

Bog i povijesne religije

Devet podzemnih svjetova

Galaktiki podzemni svijet

Povijest ljudskog uma

Dovrenje kozmikog plana

D o d a t a k B: Praktina uporaba majanskog

straivo istraiti sva gledita - zajednika nam je metoda koritenja

Callemanova matrica, tablica proroanstva koja pokazuje razdoblja vladavine

rei da su posve toni ili istiniti. Zbog nedostatka vremenskog okvira,

kao na zbroj kaotinih sluajnih dogaaja. S druge strane, moemo

Bili smo svjedoci posve suprotne tendencije, ali jednake vanosti, u

raspolaganju i bit e sve do dovrenja kozmikog plana na dan 13

3000. pr. Kr.

Prvi put se uzgaja kukuruz.

Olmeka civilizacija u Veracruzu.

550. pr. Kr.

250. pr. Kr. - 50.

Kratki kronoloki pregled srednjoamerike kulture

Pretklasine Maje, kultura u Izapi.

Najraniji datum u Chichen itzi,

Pad zadnjeg neovisnog kraljevstva Maja u Taysalu.

Slika 1.1 Kratki kronoloki pregled autohtonih kultura u Srednjoj Americi

sobno povezani. Znali su i za susjedne zemlje - Karibe, Junu i Sjevernu

To je takoer znailo i kulturno unitenje. panjolski biskupi spalili

No, spaljivanje knjiga bio je samo najvidljiviji aspekt unitavanja te

tradicionalne religije i naina ivota. U mnogim dijelovima konti

dinje mjesto Srednje Amerike u tom okviru. ak je i u dananjem

No, neke knjige napisane nakon dolaska panjolaca, kao to su Knji

aj jedinstva s bogovima. O ivotu drevnih Maja moemo mnogo

U tehnolokom, pak, smislu, Maje nisu otile dalje od kamenog

Hram zapisa u Palenqueu, Velika piramida u Uxmalu i Piramida

Slika 1.6 Deveterokatna Piramida Jaguara u Tikalu, najvia amerika piramida,

Tijekom zadnjih nekoliko desetljea majanska je populacija u Gvate

POVRATAK SVETOG KALENDARA

Maja suvremenom ovjeanstvu nalazi se u neastronomskim kalen

BROJANJE DANA: TZOLKIN

Slika 1.7 Brojevi od 1 do 13 u majanskom pismu. Toka predstavlja broj 1, a crta

Analogno tomu, svakom se danu pripisuje jedan od dvadeset razliitih

setodnevnim ciklusom kojeg Maje nazivaju uinal. Dva odbrojavanja,

Azteki dnevni znakovi

Azteki dnevni znakovi

Slika l . l 0 Tablica tzolkina pokazuje dvadeset majanskih i aztekih dnevnih zna

su Mexice nazivali tonalpouhalli, a Maje Yucatec tzolkin. Maje ju i

Slika 2.1 Puni opis datuma (9.12.6.5.8 3 Lamat) iz Dugog odbrojavanja iz

l'iijc nego to majanski kalendar ponemo koristiti u proroanske

Slika 2.2 Boanstva i evolucijski simboli, povezani sa svakim od trinaest dana/

javanju od trinaest dana u tzolkinu. Vani zajedniki faktor kod oba

odakle je dola ideja o trinaest Neba? Koja je njena osnova? Prvi

POJAVA VIIH CIVILIZACIJA

Slika 2.4 oserova piramida u Egiptu, jedna od najstarijih monumentalnih gra

2326. pr. Kr.

2326. pr. Kr.

1932. pr. Kr.

749. pr. Kr.

749. pr. Kr.

355. pr. Kr.

355. pr. Kr.

Uzmemo li u obzir pojavu prve razvijene civilizacije, treba spome

pr. Kr., a oznaen je izgonom iz rajskog vrta. No to ako je rajski