INFORMATIKA

1. ODREIVANJE
POJMOVA,
INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA
TEHNOLOGIJA, INFORMACIJA, PODATAK I OBRADA PODATAKA
INFORMATIKA
JE
ZNANOST
KOJA
SE
BAVI
OBRAIVANJEM,
POHRANJIVANJEM,
PRIJENOSOM
INFORMACIJA PUTEM ELEKTRONIKIH RAUNALA.

PRIKUPLJANJEM,
I
UPOTREBOM

Vrlo esto je se mijea sa RAUNARSTVOM. Meutim, RAUNARSTVO SE BAVI

PROUAVANJEM RAUNALA, A INFORMATIKA INFORMACIJAMA..
Zato i postoje dva predmeta: INFORMATIKA I RAUNALSTVO
INFORMATIKA je jedna od mlaih znanosti ali jedna od najsloenijih. Poela se razvijati
ezdesetih godina 20. Stoljea u SAD i Velikoj Britaniji. Ona obuhvaa spoznaje iz vie
znanosti: matematike, teorije informacija, elektronike, logike i dr.
RIJE informatika sastoji se od dvije rijei: informacija i automatika
Najvei razvoj informatike omoguila je primjena suvremenih tehnolokih sredstava za
obradu podataka a naroito raunala
INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA (ENG. ICT HRVATSKI
IKT) JE IROK POJAM KOJI OBUHVAA UPOTREBU RAUNALA,
INTERNETA, ONLAJN USLUGA TE RAZLIITU KOMUNIKACIJSKU I
PROGRAMSKU OPREMU.
Zapravo znai upotrebu raunala i programa pri prikupljanju, obradi i prijenosu podataka i
informacija.
PODATAK je skup pojmova i znakova npr. 5. KUA
INFORMACIJA poblie govori o podatku npr: POBLIE GOVORI O TIM
KUAMA
Podatci postaju informacije tek onda kada nam te informacije poveaju znanje o neemu.
Ako informacija za nekoga nema nikakvo znaenje onda nije informacicja.
OBRADA PODATAKA odnosi se na upravljanje podatcima radi dobivanja
upotrebljivih oblika (npr brojano izraunavanje, klasifikacija i sl), odnosno
pretvaranje podataka u korisne informacije.
Raunala su nam omoguila da obradom podataka jednostavnije i bre dobije informacije.
Putem raunala podatak pretvaramo u informaciju kroz TRI KORAKA: ULAZ, OBRADU I
IZLAZ (najprije neki podatak stavljamo u odgovarajui oblik (ulaz), kroz obradu taj podatak
kombiniramo s drugim podacima kako bili to razumljiviji, a na izlazu su skupljeni svi
rezultati obrade podataka.
Kroz povijest, prema nainu obrade podataka razlikujemo:
ELEKTROMEHANIKA I ELEKTRONIA SREDSTVA OBRADE

MEHANIKA,

2. TO JE RAUNALO I POVIJEST RAUNALA

RAUNALO je stroj koji rema zadanim uputama (programima koje u njega snimimo)
moe prihvatiti i zapamtiti podatke, s njima obaviti niz operacija i te rezultate prikazati
ili pohraniti za buduu upotrebu.
Raunala imaju nekoliko obiljeja ona su:
-elektronika (sastoji se od elektronikih dijelova)
-Programibilna (raunalo ima mogunost izvravati razliite programe)
-digitalna (zato to sve podatke zapisuju u obliku brojeva)
-automatska ( kad se pokrene program ono automatski, bez iije pomoi izvrava naredbe
programa)
- interaktivna s okolinom (raunalo i ovjek su u meudjelovanju pa kaemo da su
interaktivni.
3. POVIJEST RAUNALA
1. MEHANIKA RAUNALA (BEZ UPOTREBE ELEKTRIKE)
A) ABACUS - Obrada podataka u poetku se radila runo, a jedno od prvih pomagala bio
je ABACUS prije 5000. Godina pa sve do prolog stoljea (izgledao je kao drvena
brojalica) Od brojeva poznati su bili RIMSKI BROJEVI (oznaavali su se slovima), a
od 9. Stoljea ARAPSKE ZNAMENKE(0,1,2)
B) LOGARITAMSKE TABLICE I LOGARITAMSKO RAUNALO u 17.
Stoljeu NAPIER je izmislio logaritamske tablice, a VILIJAM OGHTRED prvo
logaritamsko raunalo zvanoiber (ono se koristilo sve do pojave digitrona)
C) MEHANIKO RAUNALO SA ZUBANICIMA u 17. Stoljeu PASKAL je
izmislio mehaniko raunalo sa zubanicima i 2 raunske operacije ( pretea
digitrona), a nakon njega je LEJBNIC sa 4 raunske operacije
D) BUENE KARTICE (u tekstilnoj industriji) u 19. Stoljeu izmislio je JAKARD
bile su prvi medij za pohranu podataka
E) DIFERENCIJALNI RAUNSKI STROJ (sluio je za izraunavanje polinoma u
matematici) izmislio je BABA u 19. Stoljeu, a nakon toga i ANALITIKI
raunski stroj koji je prototip dananjeg raunala obrada je bila ulaz obrada izlaz
2. ELEKTROMEHANIKA RAUNALA
U 19. Stoljeu izumljena je elektina energija nakon ega je HOLERIT je izmislio tzv.
SORTNI STROJ koji je radio prvu automatsku obradu podataka smatra se prvim
modernim strojem za obradu podataka (koriten je za popis stanovnitva u SAD-u a za obradu
podataka koristio je podatke sa buenih kartica)

PRVO RAUNALo SA RELEIMA imislio je 30. Godina 20. Stoljea ZUSE i ona su se
bazirala na binarnom brojevnom sustavu, a trebao je sluiti za rjeavanje linearnih
jednabi
DRUGO RAUNALO SA RELEIMA za numerike operacije izumio je AIKEN u
suradnji sa IBM-ovim strunjacima etrdesetih godina 20. Stoljea zvalo se MARK 1.
3. ELEKTRONIKA RAUNALA
Elektromehanika nisu omoguavala veliku brzinu rada pa se poelo traiti novo rijeenje da
bi se releji zamijenili elektronikim sklopovima.
I.

II.

III.

IV.

V.

GENERACIJA RAUNALA (1946-1959)

1946 izmiljen je ENIAC (skupina strunjaka) sa elektronskim cijevima (17000
cijevi)
1946. VON NEUMAN izmislio prvi program koji je bio pisan na strojnom jeziku
(koristio je znamenke 0 i 1)
1948. izmiljen je EDSAC- prvo raunalo sa programom, a nakon toga je nastao
UNIVAC prvo komercijalno raunalo (za prodaju)
GENERACIJA RAUNALA (1959-1964)
1947. Godine izmiljen je TRANZISTOR
Dolazi do velikog smanjenja veliine raunala
Raunala su bolja, sigurnije i pouzdanije rade i manje troe energije
GENERACIJA RAUNALA (1964-1974)
1964. Izumljen je integrirani krug i raunala koja su graena na osnovi integriranih
sklopova
Dolazi do jo veeg smanjenja dimenzija raunala
1968. Zahvaljujui takvom razvoju raunala dolazi i do leta na MJESEC
GENERACIJA RAUNALA (1971-1983)
Izumljen je mikroprocesor cijelo raunalo u jednom ipu
Prvo epno raunalo
1976. Izumljeno je prvo osobno raunalo PC
1983 izumljeno je prvo osobno raunalo PC sa grafikom karticom
GENERACIJA RAUNALA (1983 do danas)
Izumljena je umjetna inteligencija raunala koja sama ue odnosno raunala koja
ue na svojim pogrekama
Izmiljeni su EKSPERTNI SUSTAVI programi za odreena podruja za koritenje
u medicini, arhitekturi, ininjerstvu
Izumljena su raunala koja razumiju PRIRODNI GOVOR ljudski govor

RAUNALA U POSLOVANJU
INFORMATIKA u slubi poslovanja naziva se poslovna informatika. Za dobro poslovanje
nuno je koritenje informacijske tehnologije. Poduzea koja koriste raunla i informacijske i
komunikacijske tehnologije bolja su u poslovanju.
Prednosti poslovanja uz pomo suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije su:
bolje koritenje informacija, ubrzavanje administrativnih poslova, poveanje produktivnosti,
smanjenje trokova, ostvarivanje veeg profita, bolji radni uvjeti, efikasnost u poslovanju.