Prirunik "Kako pomagati djeci u uenju?

"
prirunik za roditelje i volontere koji rade s djecom i mladima
Izdava:
Savjetovalite ''Luka Ritz''
Tisak i oblikovanje:
B.T. Commerce
Naklada:
100 kom
Zagreb, 2012.
Ova broura je nastala uz financijsku pomo
Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah i
Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva.

Ovaj Prirunik je namijenjen Vama. Unutra ete nai

niz korisnih savjeta ija primjena moe omoguiti
Vaem djetetu ili djetetu s kojim radite bolji uspjeh u
koli. Osim korisnih savjeta, ovaj Prirunik e vas
informirati o djeci s tekoama u razvoju i/ili djeci sa
specifinim potekoama u uenju jer je posebno

vano razumjeti djetetove tekoe, meusobno

suraivati i podravati dijete kako bi postiglo bolje
rezultate. Svako dijete moe kreativnijim,
uinkovitijim i osmiljenijim nainima postii vie!
Zato se nadamo da e ovaj Prirunik pomoi u
razumijevanju i pruanje podrke Vaem djetetu.

Istraivanja pokazuju da je najee navoeni izvor

stresa u kolskoj dobi neuspjeh u koli. Svako dijete
je doivjelo lou ocjenu ili barem loiju od
oekivane, ali interesantno je da neka djeca ne
pridaju veliku panju tome dok drugoj djeci ta ista
situacija stvara velike probleme. kolski stres moe
se manifestirati kroz bolove u trbuhu, glavobolju,
povienu temperaturu, pla, pa sve do situacija
kada dijete razvije toliko panian strah od kole da
je potrebna pomo strunjaka. Budui da se
negativna ocjena najee dobije zbog neznanja,
ocjena se moe ispraviti uenjem. No, roditelji esto
ne vode rauna o tome da loa ocjena nosi sa sobom
odreeni stres kod djeteta te je potrebno smanjiti ili
ukloniti taj stres kako bi dijete moglo efikasno uiti
te ispraviti lou ocjenu. Prisiljavanje djeteta da
''sjedi za knjigom'' nee dovesti do znaajnog
rezultata.

Roditelji i osobe koje rade s djecom trebali bi

prihvaati djetetovu individualnost i pomoi razviti
samopouzdanje djeteta, motivirati ga na uenje i
slati mu svakodnevno pozitivne poruke.

Dijete mora osjetiti:

da se u njega vjeruje
da ga se slua
da se o njemu brine
da je vano

Na taj nain dijete e sigurno ispraviti lou ocjenu i

imati motivaciju za daljnji rad.

Roditelji i osobe koje rade s djecom mogu pomoi

djetetu u uenju ukoliko procijene da dijete ne ui
na efikasan nain. Lako je prepoznati takvo dijete:
ono ima sposobnosti za uenje, radne navike,
motivirano je i nema znaajno velik strah od
ispitivanja ili neki problem koji ga mui, meutim,
ne postie dobre rezultate.
Mehaniko uenje bez razumijevanja ne pokazuje
znaajne rezultate. Mehaniko uenje znai da
djeca ue na nain da mogu reproducirati naueno,
ali najee ne znaju odgovoriti na neko potpitanje
u vezi reproduciranog gradiva. Dijete treba uiti
aktivno sa razumijevanjem i kritiki te takvu
naviku svakodnevno primjenjivati.

Evo nekoliko savjeta

to uiniti kako biste pomogli
djetetu u uenju:
Razgovarajte s djetetom o potrebi aktivnog
uenja i logikog pamenja gradiva!
Budite uz dijete kada mu ide teko s gradivom, uputite ga na pogreke u nainu uenja!
Ne zaboravite dati pohvalu za svaki uspjeh,
koliko god da se Vama inio malim, jer svaki
pomak djeteta na bolje uz poticanje moe
dovesti do sve znaajnijih rezultata!

Djeca esto ne mogu procijeniti koliko im vremena

treba da bi nauili odreeno gradivo i zbog toga
budu u stisci s vremenom to bude praeno s
odreenom dozom stresa. Na taj nain uenje
postaje jo tee dijete se boji da nee stii nauiti
odreeno gradivo ili napisati zadau, te moe
postati anksiozno.
''Kampanjsko uenje'' je najloiji nain uenja jer
zbog intenzivnog uenja vee koliine odgaanog
gradiva u kratkom vremenu dolazi do iscrpljenosti,
napetosti i frustriranosti.
Djeca se otpoetka kolovanja moraju navikavati
na osmiljavanje plana uenja. Dijete e vie nauiti
ukoliko rasporedi uenje na svaki dan umjesto da

ui samo pred pismeni/usmeni ispit. U svakodnevno

uenje bitno je uvrstiti vremenski dovoljne pauze
kako bi se dijete odmorilo te sa veom energijom
nastavilo uiti (npr. sat vremena uenja, pola sata
pauze, pa opet sat vremena uenja).
Roditelji i osobe koje rade s djecom mogu pomoi
djeci u izradi optimalnog plana uenja i pratiti dri li
se dijete postavljenog plana. Dijete samostalno
treba napraviti svoj raspored za kojeg procjenjuje
da e ga moi ispuniti, a roditelj ili osoba koja radi s
djetetom nipoto ne smije nametati svoj. Opet,
uvijek treba upozoriti dijete ukoliko je raspored
nerealan (npr. ako ima previe ili premalo vremena
za odreenu aktivnost).

Djetetu se trebaju osigurati ugodni i adekvatni uvjeti

uenja jer svako dijete bi se radije igralo vani, provodilo
vrijeme kod prijatelja, igralo igrice na kompjuteru nego
uilo. Adekvatni i ugodni uvjeti uenja mogu pomoi,
pogotovo kada je djetetu teko zapoeti uenje.
Iskustva govore da veini djece odgovara ukoliko uvijek
ue na istom mjestu.

Prilikom odabira mjesta za uenje,

pazite na sljedee:
Da dijete ima vlastitu sobu sa stolom ili barem
stol na neki nain udaljen od razgovora ukuana i
ostalih zvukova
Neka djeca bolje ue na krevetu, debelom
tepihu na podu i sl.
Djetetu se treba osigurati mir i tiina
Ukoliko prostor u kojem dijete ui koristi vie
osoba, dogovorite se za vrijeme uenja kako ga
drugi ukuani ne bi ometali
Prostor treba biti osvijetljen
Ukoliko primjetite da se dijete teko koncentrira na odreenom mjestu, neka kroz nekoliko

dana proba uiti na razliitim mjestima i na onom

gdje mu/joj se uinilo da je najbolje neka uzme kao
mjesto za budue uenje
U prostoru u kojem ui ne bi trebale biti stvari
koje bi mu/joj mogle odvlaiti pozornost (tv,
asopisi, igrice, internet, mobitel). Prije uenja,
potrebno je iskljuiti sve ureaje.
Najbolje je uiti u tiini bez glazbe i televizora.
Meutim, glazba ponekad pomae posebno kada u
pozadini postoje ometajui zvukovi (npr. graevinski radovi, prometna buka, prianje ukuana, TV iz
druge sobe). U tom sluaju pomae instrumentalna
glazba jer tekst moe smanjiti koncentraciju.
Dijete ne treba jesti za vrijeme uenja jer to
ometa pozornost! Ukoliko je gladan/na, radije neka
napravi pauzu za obrok i nakon toga nastavi s
uenjem.

Iako su tekoe s koncentracijom posve uobiajene,

dijete moe biti dekoncentrirano na due vrijeme.
U tom sluaju potrebno je saznati razloge za takvu
dekoncentraciju.
Ponekad djeca imaju ''probleme'' zbog kojih ne
mogu uiti poput problema s prijateljima, ''nesretne
zaljubljenosti'' i dr.

Koncentracija kod djece se lako i esto gubi.

Prepoznat ete da dijete nije koncentrirano na
gradivo onda kada due vrijeme ita odreeni tekst,
a ne moe prepriati o emu se u tekstu radi.

Ali, djeca mogu imati i poremeaj panje, pa ih je u

tom sluaju potrebno podrati, osnaiti i motivirati
za uenje, te raditi na rjeenju problema koje imaju.
Vie o poremeaju panje moete proitati u dijelu
Prirunika koji govori o djeci s potekoama u
uenju.

Moete napraviti sljedee:

biljeke, obiljeava tekst razliitim bojama (svaka

boja pokazuje vanost odreenog dijela) i dr.

maknuti iz djetetovog videokruga sve to bi

dodatno oteavalo odravanje koncentracije
asopise, video igrice, TV, radio, kompjuter...

korisno je da dijete prvo ui tee i njemu

nezanimljivo gradivo jer je tada odmornije i
koncentracija je vea (primjerice, ako ima vie
smisla za matematiku od engleskog, neka prvo
pone savladavati gradivo iz engleskog)

savjetovati dijete da nakon svakog odjeljka

ponovi na glas to je italo, da pie saetke,

Ukoliko ne znate kako neto protumaiti djetetu,

konzultirajte se s uiteljem/nastavnikom kako bi
izbjegli nesporazume oko naina poduavanja.

Objasnite djetetu to se oekuje od njega to se

tie uenja. Oekivanja trebaju biti dovoljno visoka,
ali realna s obzirom na djetetove mogunosti.
Dajte djetetu do znanja da ste tu za sva njegova
pitanja i uvijek dostupni za pomo. Nikako ne
smijete kod djeteta razvijati strah da vam se boji
povjeriti u vezi neeg to ga/ju mui.
Objasnite djetetu zato je uenje bitno.
Pohvalite svaki djetetov trud i napredak.
Odredite sankcije za neizvravanje kolskih
obveza (npr. zabrana gledanja TV-a, igranja igrica).
Bez obzira na djetetov kolski uspjeh, u svakom
trenutku treba znati kakve e biti posljedice ukoliko
se ne bude dovoljno zalagalo.
Ne sjedite s djetetom dok pie domau zadau, ali
potrudite se da zna da ste mu na raspolaganju.

Budite u kontaktu s drugim roditeljima/osobama

koje rade s djecom i uiteljem/nastavnikom. Na taj
nain ete dobivati informacije o obvezama djeteta,
a koje je moda zaboravilo.

Trebam li pisati domau zadau

umjesto djeteta?
Nije dobro pisati zadau umjesto djeteta, neovisno o
tome koliko se dijete mui s gradivom ili koliko roditelj
eli da dijete ima to bolje ocjene. Svaka ocjena treba biti
odraz djetetovog truda te ga prema tome ocjena treba
kazniti ili nagraditi.
Ukoliko dijete naui da postoji netko tko e ga uvijek
''spaavati'', ono nee razviti odgovornost u odnosu
prema svojim kolskim i jednog dana radnim obvezama.
To ne znai da se djetetu ne smije pomoi oko zadae
ukoliko ono to zatrai! Djetetu treba pruiti pomo oko
toga kako neto nauiti, pojasniti mu nepoznate
pojmove, pomoi mu u organizaciji vremena, ali ne
preuzimati njegove obveze (npr. proitati knjigu iz
lektire i napisati mu sastavak).

Svako dijete ima svoj vlastiti stil uenja! Proitajte opise

vizualnog i auditivnog i procijenite koji je stil uenja
Vaeg djeteta/djeteta s kojim radite! Nakon to otkrijete
ima li dijete vizualni ili auditivni stil, ili pak kombinirani,
proitajte savjete koji mu mogu pomoi pri uenju!

Vizualni stil uenja:

mora vidjeti da bi zapamtio/la
preferira ilustracije, itanje napisanog,
odlian/na je u pismenom biljeenju predavanja
esto koristi izjave kao to su: To mi izgleda
dobro..., Da vidim..., Imam potpunu sliku...
vidi rijei
Uredan/na je i organiziran/na
brzo pria
dugorono planira
uoava detalje
pamti pomou vidnih asocijacija, dobro pamti
lica
voli itati

Ako je djetetov stil uenja

vizualni:
neka zapie da bi bolje zapamtio/la
neka gleda osobu koja pria da bi se bolje
koncentrirao/la
neka koristi boje za naglaavanje vanoga u
tekstu
neka koristi filmove, slide-ove, ilustracije,
crtee, dijagrame
neka trai pismene upute

Auditivni stil uenja:

mora uti da bi zapamtio/la
preferira sluanje i ponekad se izgubi
pokuavajui zapisati
ui sluajui i prije zapamti ono o emu se
raspravlja nego ono to vidi
pria sam/a sa sobom za vrijeme izvoenja
aktivnosti
buka ga/ju vrlo lako prekine
esto mie usnama dok ita
voli itati naglas
voli sluati dok mu/joj se objanjava i voli sam/a
objanjavati
priljiv/a je i voli raspravu
vrlo je detaljan/a u opisima
vie voli glazbu od likovne umjetnosti
otvorena je i komunikativna osoba

Ako je djetetov stil uenja

auditivni:
neka pokua uiti raspravljajui ili glasno
ponavljajui
neka prije itanja odreenog poglavlja, pogleda
slike, naslove te naglas kae svoje miljenje o
glavnoj temi odlomka
neka ita naglas uvijek kada je to mogue
neka se snima! Presluavajui snimke moe
pokuati pamtiti
neka pitanje u testu uvijek proita naglas prije
rjeavanja

Primjer mentalne mape

hrvatski
jezik

glasovne
promjene

Mentalna mapa

Glavna tema se stavlja u centar iz kojeg se onda

granaju podruja. Na praznom papiru napravi se
krug u koji se ucrta ime knjige ili poglavlja koje se
treba savladati. Iz centra se granaju poglavlja knjige
ili male cjeline, a iz svakog poglavlja najvanije teme.

padei
prezent

sibilarizacija
palatalizacija

Mentalna mapa je tehnika uenja koja se temelji na

crtanju skica koje pomau mozgu da bre i
dugotrajnije pamti.

glagolska
vremena

jotacija

nominativ

perfekt

genitiv

pluskvamperfekt

dativ

aorist

akuzativ

imperfekt

vokativ

futur I

lokativ

futur II

instrumental

Lenta vremena
Lenta vremena je vrlo korisna i zabavna metoda
uenja, posebno kada se ui predmet koji sadrava
poprilian broj godina, datuma i razdoblja (npr.
povijest).

Izrauje se na nain da se na papiru povue

vodoravna crta ispod koje se upisuju godine, a iznad
dogaaji vezani uz te godine. Znai, treba paljivo
proitati tekst, izvaditi iz njega vane godine i uz njih
pripadajue informacije, sroiti ih u obliku kratkog
podsjetnika te ih zabiljeiti na navedeni nain. Dobro
bi bilo da se godine piu kronoloki od najranije do
najkasnije.

Primjer lente vremena

Prvi autohtoni hrvatski vladar kojeg je priznao papa bio je knez Branimir, koga je papa Ivan VIII. nazvao dux Chroatorum
879. godine. Prvi kralj Hrvatske, Tomislav iz loze Trpimirovia, okrunjen je oko 925. godine. Tomislav, rex Chroatorum,
ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio dravu znatne veliine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo
je vrhunac pod kraljem Petrom Kreimirom IV. (1058.-1074.). Nakon izumrijea hrvatske narodne dinastije Trpimirovia
1091. godine, Hrvati su priznali ugarskog vladara Kolomana kao zajednikog kralja Hrvatske i Ugarske u nagodbi 1102.
godine (Pacta Conventa).
Kralj Koloman (Pacta Conventa)
Izumrli Trpimirovii
Petar Kreimir IV
kralj Tomislav
Knez Branimir
879. g.

925. g.

1058. - 1074.g.

1091.g.

1102.g.

Tehnika "PPP"
Ova tehnika je jedan od naina racionalnog
prouavanja tiva. Sastoji se od pet koraka.
1. Korak: (itati letimino)
Cilj letiminog itanja je dobiti najbolji mogui pregled
prije prelaska na detalje. Kako dobiti pregled? Na kraju
svakog poglavlja esto je dat saetak. Taj saetak je
mudro proitati na poetku. Zatim treba ''preletiti''
tivo, itati naslove i negdje neku reenicu (pogotovo
one istaknute, podebljane i sl.). Ako postoje tablice i
slike, dobro ih treba pogledati (esto slika prikazuje
vie od onoga to se rijeima moe iskazati).
2. Korak: P (Pitati se)
Dobra su tzv. policijska pitanja: Tko? Kako? Gdje? to?
Kada? Zato? Ovim korakom se poboljava
koncentracija i poveava motivacija.
3. Korak: (itanje)
Prilikom itanja potrebno je obratiti pozornost na
nekoliko stvari:
Pronai glavnu misao (to je ono osnovno o emu tekst
govori), to je prva razina pri itanju, ako se ne pronae
glavna misao, druge razine nemaju bitan znaaj.

Podcrtavati i oznaavati tekst; preporuuje se

koritenje markera kojim se tekst jednostavno istie
PODCRTAVA SE:
Ono to se treba zapamtiti, odnosno ono to je novo, a
ne ono to se ve zna
Ono to se pri ponavljanju eli uoiti na prvi pogled, ne
treba podcrtavati vie od onog to je stvarno
potrebno
Treba aktivno itati: dijete treba uvijek podsjeati
na to da eli razumjeti i zapamtiti proitano.
4. Korak: P (Pamenje)
Kada je gotov/a s itanjem, neka podigne pogled s
knjige i kae svojim rijeima to je pisac elio rei.
Pamtiti moe pisanjem biljeki sa strane, tj.
pribiljeavanjem vlastitih primjedbi o glavnim mislima
uz rub stranice. Treba glasno izgovarati misli. Vie od
polovice ukupnog vremena uenja trebalo bi se
pozabaviti pitanjem i pamenjem.
5. Korak: P (Ponavljanje)
Svaki put kad se neto naui, treba proitano odmah
provjeriti. Tako e se sprijeiti da se isto zaboravi ve
istog dana. Daljnja ponavljanja mogu uslijediti kasnije.
Razmjerno dobro sredstvo protiv zaboravljanja je
ponavljanje gradiva u odreenim vremenski
razmacima: nakon 2, 8 i 30 dana.

Ameriki psiholog Howard Gardner tvrdi da postoji

sedam vrsta inteligencija ili sposobnosti. Proitajte i
naite svoje dijete/dijete s kojim radite u nekom od
sljedeih opisa!

Logiko-matematika inteligencija
Verbalna inteligencija
Verbalno inteligentni ljudi znaju dobro izraziti
rijeima ono to misle i razumjeti druge kad govore.

Ljudi s visokorazvijenom logiko-matematikom

inteligencijom dobro uoavaju zakonitosti i
uzrono-posljedine veze.

Vole: itati, pisati, priati prie, rjeavati

krialjku.

Vole raditi: eksperimente, otkrivati stvari, rjeavati matematike probleme, postavljati pitanja,
istraivati zakonitosti i uzrono-posljedine veze.

Dobro im ide: pamenje imena, mjesta, datuma i

razliitih (ne)bitnih detalja.

Dobro im ide: matematika, zakljuivanje,

rjeavanje problema.

Najbolje ue: rijeima (sluanjem, govorenjem,

itanjem).

Najbolje ue: pravei kategorije, klasifikacije,

radei s apstraktnim pojmovima i odnosima.

Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijeni

pisci, govornici, pjesnici, profesori, odvjetnici,
politiari, prevoditelji.

Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu

znanstvenici, inenjeri, kompjuterski programeri,
matematiari, raunovoe.

Glazbena inteligencija
Ljudi s glazbenom inteligencijom misle kroz
glazbu, uju i prepoznaju glazbene obrasce.
Vole: pjevati, pjevuiti, sluati glazbu, svirati.
Dobro im ide: pamenje melodija, prepoznavanje tonova, uoavanje ritmova.
Najbolje ue: kroz ritam, melodiju i glazbu.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
pjevai, glazbenici, skladatelji, disk-dokeji.

Prostorna inteligencija

Najbolje ue: vizualiziranjem, sanjarenjem,

matanjem, radei s bojama.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
slikari, arhitekti, a ako su orijentirani na znanost, ide
im anatomija ili topologija.

Osobna inteligencija
Ljudi s razvijenom osobnom inteligencijom
dobro razumiju sebe, znaju tko su, to mogu i ele
uiniti, to trebaju izbjegavati, kada i gdje trebaju
potraiti pomo.
Vole: raditi sami i baviti se svojim vlastitim
interesima.

Ljudi s visoko razvijenom prostornom inteligencijom sposobni su vanjski prostor predstaviti

unutarnjem umu, kao to to ini pilot ili mornar s
velikim, a ahist ili kipar s malim ogranienim
prostorom.

Dobro im ide: razumijevanje sebe, usmjeravanje

na svoje osjeaje i snove, slijeenje svojih instikata,
ostvarivanje svojih interesa i ciljeva, originalnost.

Vole: crtati, gledati filmove, graditi i kreirati

stvari (lego kocke), sanjariti, gledati slike, igrati se sa
strojevima.

Najbolje ue: radei sami, radei individualne

projekte svojim vlastitim tempom u svom vlastitom
prostoru.

Dobro im ide: zamiljene stvari, osjeaj

promjena, labirinti, slagalice, itanje mapa i karata.

Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu

istraivai, filozofi, teoretiari.

Tjelesna inteligencija

Socijalna inteligencija

Ljudi s tjelesnom inteligencijom sposobni su

iskoristiti svoje tijelo i pojedine njegove dijelove
ruke, noge, prste kako bi rijeili problem ili neto
napravili.

Ljudi s razvijenom socijalnom inteligencijom

dobro razumiju druge i cijene njihove razliite
osobine. U njihovom drutvu osjeaju se oputeno i
ugodno.

Vole: kretati se, dodirivati, koristiti govor tijela.

Dobro im ide: tjelesne aktivnosti (sport, ples,
gluma) i rune vjetine (ivanje).
Najbolje ue: dodirivanjem, kretanjem, procesiranjem znanja kroz tjelesne senzacije.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
sportai, plesai, glumci, vatrogasci, akrobati,
profesori tjelesnog.

Vole: imati mnogo prijatelja, razgovarati s

ljudima, biti lan grupe.
Dobro im ide: razumijevanje drugih, voenje,
organizacija, komunikacija, ublaivanje konflikata.
Najbolje ue: razgovaranjem s drugima, usporeivanjem, suradnjom, postavljanjem pitanja.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
profesori, lijenici, politiari, psihoterapeuti,
prodavai.

Potekoe u uenju obuhvaaju specifino

neuroloko funkcioniranje koje ometa sposobnost
pohranjivanja, obrade ili stvaranja informacija i na
taj nain stvara raskorak izmeu sposobnosti i
uinjenog. Djeca s tekoama u uenju najee su
osobe prosjene ili natprosjene inteligencije.
Potekoe u uenju mogu utjecati na sposobnosti
itanja, pisanja, govora ili matematikog raunanja,
a mogu ometati i drutvene vjetine. One mogu
utjecati na jedno ili vie razvojnih podruja. Djeca s

tim potekoama mogu s odreenim vrstama

zadataka imati znaajne probleme dok pri drugim
vrstama mogu nadmaiti ostale. Poremeaj panje
ili hiperaktivnosti ponekad se javljaju uz potekoe
pri uenju, ali to nije pravilo. Potekoe se ne mogu
izlijeiti niti se moe oekivati da e same nestati.
Meutim, te nedostatke se moe nadoknaditi,
moda ak i nadvladati.
U Americi svako esto dijete (17%) tijekom prve tri
godine kolovanja ima potekoe s uenjem itanja.
Vie od 2,8 milijuna djece kolske dobi smatra se
uenicima s potekoama u uenju te se koriste
posebnim programima za pomo. To je otprilike 5%
ukupnog broja djece u javnim kolama. ak 20%
djece iskazuju potekoe u uenju upravo zbog
prisutnosti poremeaja panje.

Termini koji se esto dovode u vezu s potekoama u uenju:

Disleksija

Potekoe iitavanja i razumijevanja proitane rijei i pravilnog

pisanja rijei. Osoba zamjenjuje slova koja slie zvuno ili slino
izgledaju (d-b, b-p, i-l, -, m-n) te isputa slogove i dijelove rijei.

Disgrafija

Potekoe usvajanja vjetine pisanja. Prepoznaje se u nepravilnom

dranju olovke, neitkom rukopisu, nepotovanju crtovlja,
isputanju slova i slogova te zamjeni slova.

Diskalkulija

Potekoe usvajanja matematikih vjetina i utjeu na matematiko

raunanje. Moe takoer utjecati i na sposobnost pamenja matematikih podataka, na pojam vremena, novca te glazbene pojmove.

Dispraksija

Motorike potekoe koje utjeu na sposobnost koordiniranja

pokreta.

Poremeaj slunog
procesuiranja

Sposobnost pojedinca da analizira ili nae smisao u informacijama

koje dobiva sluanjem. Potekoe sa slunim procesuiranjem ne
utjeu na ono to se uje uhom, ve ono kako se ta informacija
interpretira ili procesira u mozgu, te je kljuna pretpostavka za
uspjeno koritenje jezika i nuno je za itanje.

Poremeaj vidnog
procesuiranja

Odnose se na naruenu sposobnost stvaranja smislene slike iz informacija primljenih vidom. Potekoe s vidnim procesiranjem utjeu na
to kako su vidne informacije protumaene ili procesuirane u mozgu.

Poremeaj panje sa
ili bez hiperaktivnosti

Ponekad se javljaju uz potekoe pri uenju. Obiljeja ovog poremeaja ukljuuju naglaeni motoriki nemir, rastresenost i/ili impulzivnosti to moe utjecati na mogunost poduavanja takvih osoba.

Individualizirani pristup
Djeca s potekoama u uenju zahtijevaju posebnu
pozornost u procesu odgoja i obrazovanja. Nuno
je stoga osigurati im posebnu brigu u vrijeme
kolovanja. U tom cilju roditelji su izravna pomo
djetetu i to odmah im se uoe tekoe, podrazumijevajui niz postupaka u radu s djetetom koji
poivaju na odreenom stavu roditelja u odnosu
prema djetetu koje treba pomo i razumijevanje. U
savjetovanju s uiteljem roditelji dobivaju prve
smjernice kako svakodnevno pomoi djetetu.
Dobro je posavjetovati se sa strunjakom (defektologom, psihologom, logopedom, pedagogom) koji
je kolovan za to kako pomoi djeci s potekoama
u uenju kada se one pojave. Suradnjom sa
strunjacima u koli omoguuje se individualizirani
pristup djetetu tj. prilagoeno, postupno,
modificirano i inteligentno voeno uenje

nastavnog gradiva te dijete usvaja uinkovite

mehanizme uenja i postaje svjesno svojih
sposobnosti, pa tako izgrauje i pozitivnu sliku o
sebi, kao i samopouzdanje. Dakle, vana je bliska
suradnja roditelja s uiteljem, a i s drugim strunjacima u koli. Takvom suradnjom omoguuje se bolji
i kvalitetniji razvoj djetetove osobnosti i
emocionalne dobrobiti. Prilagoavanjem metoda
rada, individualiziranim pristupom, zaobilazi se
osjeaj bespomonosti, oaja i izgubljenosti, a
ostvaruje se osjeaj zatienosti i sigurnosti. Dijete
svakodnevno ui svojim tempom i napreduje u
usvajanju nastavnog gradiva u skladu sa svojim
mogunostima uz neposrednu pomo. Njegovo
dostojanstvo se najvie uva potovanjem njegove
osobnosti, njegovih potekoa i pomaganjem u
svim njegovim svakodnevnim zadacima.

Prilagoeni program
esto se dogaa da djeca koja imaju potekoe u
uenju, a zamijeene su relativno rano (1. ili 2.
razred) pohaaju kolu po prilagoenom programu. Ponekad je to opravdano, a ponekad i nije.
Ponekad je jednostavno lake smanjiti ueniku
opseg gradiva i svi (uitelji, roditelji) imaju manje
posla, a dijete dobiva dobre ocjene. Rijetko se, ili
gotovo uope, ne razmilja o obrazovnoj uskraenosti koja u tom trenutku poinje otkucavati jer,
kako je reeno u definiciji, ''...najee su to djeca s
prosjenom ili natprosjenom inteligencijom.''
No kada se i odlui o uvoenju prilagoenog programa, vodi se rauna o djetetovim sposobnostima
i vjetinama koje u tom trenutku ima razvijene.
Izrauju ga uitelj/ica u suradnji s defektologom
odgovarajue specijalnosti. Prilagoeni program ne

mora se odnositi na sve predmete u odreenom

razredu ve i na pojedine. Primjerice: ako dijete ima
potekoa s matematikom i matematiko-logikim
zakljuivanjem, onda se uvodi prilagoeni
program za matematiku. S poetkom nove kolske
godine djetetu se odreuje ili ukida prilagoeni
program. Kao osnovni kriterij uzima se miljenje
uitelja/ice ili predmetnog profesora/ice, defektologa i multidisciplinarna obrada djeteta u ustanovi
za mentalno zdravlje djece te se komisijski donosi
odluka na temelju dobivenih nalaza i miljenja.

Iako mnogo djece povremeno pokazuje neke

probleme u uenju i ponaanju, neka ponaanja se
trebaju uzeti u obzir kao upozorenje za traenje
pomoi i savjeta kada dijete ne ispunjava zadatke u
skladu sa svojom kronolokom dobi.

Starija predkolska djeca

imaju prisutne potekoe u:
Koritenju kara i bojica, crtanju olovkom
Oblaenju bez tue pomoi
Hodanju po stepenicama
Pamenju imena boja
Povezivanju zvukova i slova te brojenju i uenju
brojeva
Izgovoru rijei i slova, spajanju u fraze, uenju
abecede i rimovanju rijei
Razumijevanju od strane drugih kada
govori
Pretjeranom ili nedovoljnom reagiranju na
podraaj

Adolescenti imaju potekoe u:

kolska djeca imaju potekoe u:
Dranju olovke, pisanju, crtanju ili precrtavanju
oblika
Uenju novih pojmova, izgovaranju cjelovitih
reenica
Razumijevanju proitanog
Prepriavanju tekstova, pamenju novoprimljenih informacija
Usmenom ili pismenom izraavanju misli
Rjeavanju matematikih zadataka u skladu sa
svojom dobi
Urednom i organiziranom voenju biljenica
Praenju uputa i naloga
Prelasku s jedne aktivnosti na drugu
Uenju novih vjetina
Igri s vrnjacima te razumijevanju i pridravanju
pravila drutvenih igara
Moduliranju glasa (moe priati glasno ili
monotono)
Samopouzdanju

Razumijevanju proitanog, osnovnim vjetinama (primjerice: itanju, raunanju...)

Izraavanju misli usmeno ili pismeno, praenju
uputa
Gramatiki ispravnom usmenom ili pismenom
komuniciranju
Organiziranosti i zadravanju aktivnosti
Snalaenju u prostoru, pamenju i pridravanju
vremenskih rokova
Slaganju s vrnjacima
Samopouzdanju

Osim navedenog, djeca s potekoama

u uenju mogu i:
Biti emocionalno i socijalno nezrelija (''djetinjasta'') od oekivanog za njihovu dob
Biti neodluna, impulzivna, lako frustrirana,
osjetljiva, srameljiva i povuena
Poznavati pravila, ali ih se ne pridravati
Ostvarivati slab kontakt oima
Gurati, hrvati i dodirivati druge bez nekog razloga

druga djeca. Preesto se od njih oekuje da se

odreknu svog djetinjstva ili adolescencije radi
potekoe koju proivljavaju. Na roditeljima je da
uine sve to mogu kako bi djetetu osigurali to
sretnije djetinjstvo.

2. Svako dijete radije e biti

smatrano loim nego glupim!
Postoji neposredna veza izmeu toga kako se djeca
osjeaju i kako se ponaaju. Kada se djeca osjeaju
dobro, prihvatljivo se ponaaju. Roditelji i osobe
bliske djetetu mogu pomoi djeci da se bolje
osjeaju prihvaajui njihove osjeaje.
Kako biste razumjeli ponaanje djeteta s potekoama u uenju, potrebno je razviti i prihvatiti odreene
stavove:

1. Ne radi se s djetetom koje ne moe

uiti... ve s djetetom s potekoama
u uenju
Djeca s potekoama u uenju imaju jednaka prava,
odgovornosti, osjeaje, potrebe i strahove kao i

Veina djece, posebice adolescenata, vie voli da ih

se smatra onima koji ometaju, koji su neposluni ili
ne potuju druge, nego nekompetentnima ili
nesposobnima. Kako bi se motiviralo dijete, treba
izbjei osjeaj kod djeteta da je ''glupo'' i
''nesposobno''.

3. Djeca s potekoama u uenju

istiu se svojim traenjem upravo
suprotnog od onoga to trebaju!
Djeca s potekoama u uenju esto neprimjerno
procjenjuju situaciju te razvijaju nedjelotvorne
strategije privlaenja panje i pomoi. Vrlo esto
dijete eli zadovoljiti neku od svojih potreba

(primjerice: da bude prihvaeno), a iskazivat e to

ometanjem drugih (npr. traenje panje,
zanovijetanje...).

4. Bol koju djeca s problemima

uzrokuju nikad nije vea od one koju
osjeaju!
Djeca koja prolaze kroz probleme kod kue ili u koli
esto se osjeaju bespomono ili povrijeeno, a
njihov odgovor bude neprimjeren ometaju druge i
ponaaju se bez potovanja prema drugima. Zato
treba pokuati djelovati na uzroke tih osjeaja, a ne
jednostavno mijenjati ponaanje.

5. U redovitom obrazovanju, sustav

odreuje nastavni program. U posebnom
obrazovanju dijete odreuje nastavni
program.
Potrebe uenika trebale bi odreivati nastavni
program i nije djetetova odgovornost da se prilagodi
nastavnom programu. Ako dijete ne moe uiti na

nain na koji ga se poduava, tada ga se treba

poduavati u skladu s njegovim mogunostima.

6. Pozitivna reakcija i podrka na

ponaanje mijenja ponaanje;
negativna reakcija ga samo
zaustavlja ili pojaava.
Mijenjanje djetetovog ponaanja kanjavanjem
neprimjerenih oblika ponaanja predstavlja
neuspjeni i kontraproduktivni pristup. Iako
negativna reakcija uistinu ponekad mijenja
ponaanje, ipak tu promjenu ponaanja ne
generalizira na ostale situacije.

7. Nagrauje se napredak, ne
savrenstvo.
Vano je biti svjestan svih poboljanja i pohvaljivati
svaki mali korak tog procesa. Bitno je podrati svaki
mali napredak u ponaanju jer se samo kroz proces
poboljanja moe ostvariti zadani cilj.

8. Moe se ignorirati ponaanje,

ali ne smije se ignorirati
potreba.

10. Nema nita manje pravedno, nego

jednak tretman onih koji nisu
jednaki!

Kada dijete trai panju odrasle osobe ometajui,

bitno je biti svjestan da dijete u tom trenutku treba
panju. Ponekad e upravo pruanje panje djetetu
(primjerice: kvalitetno provedenih sat vremena
dnevno) pozitivno utjecati na niz drugih djetetovih
potekoa.

Kako bi bili pravedni prema djeci, svakom se djetetu

treba pristupiti drugaije. Zato je potrebno
razumjeti njihove snage i potrebe. Iako postoje
trenuci kada potrebe jednog djeteta lana obitelji
postaju vanije od ostalih, roditelj treba na te
potrebe reagirati ulaganjem vee koliine energije i
vremena. Radi tih situacija ne treba osjeati krivnju,
ve treba rasporediti energiju ovisno o potrebama
djece.

9. Jedina konkurencija djetetu

trebaju biti njegovi vlastiti
uspjesi.
Treba se usredotoiti na osobne uspjehe i napretke
djeteta jer dijete moe kontrolirati samo svoje
vlastito ponaanje. Treba izbjegavati koritenje
usporedbi u nastojanju da ga se motivira. Aktivnosti
i pristupi koji ukljuuju natjecanja openito nisu
djelotvorni za djecu s potekoama u uenju i
stvaraju okruenje u kojem neki uenici ele da drugi
uenici ne uspiju ili izgube!

Budite strpljivi i ponudite korisne savjete:

zaboravljanje nije namjerno i podsjeanje e biti od
pomoi; pogreke u domaoj zadai nisu namjerne i
nema potrebe da ju ponovno pie; budite sigurni
da imate djetetovu panju kada nudi isprike i
objanjenja (kontakt oima, prestanak ostalih
aktivnosti).
Dopustite svom djetetu da vam pomogne u
kunim obvezama odabirui one aktivnosti koje
podravaju izgradnju vjetina i samopotovanja
(npr. pomo u kuhanju) te koje imaju svrhu (npr.
pranje sua).
Neka upute budu jasne i jednostavne, govorite
jednostavnim jezikom i pokaite vlastitim primjerom, a dok Vam pomau, podravajte ih rijeima.
Pridravajte se rasporeda, dogovarajte kako
elite ostvariti eljene rezultate i plan rasporeda, te
planirajte stanke u aktivnostima;
Umanjite ometajue faktore tijekom uenja, te
pronaite stalno mjesto za uenje koje ima
najmanje ometajuih faktora.

Nagraujte dijete za dobro obavljeni posao

pozitivnom reakcijom, adekvatnom nagradom,
iskrenim pohvaljivanjem onog to Vam se svia, ne
pretjerivanjem s darovima i davanjem obeanja
koja ovise o faktorima van Vae kontrole (time se
ne moe razviti unutarnja motivacija i samostalnost).
Zadrite smisao za humor i budite optimistini,
zadrite oekivanja, ali realna (ne oekujte odlian
uspjeh koji je izvan mogunosti djeteta), slobodno
se naalite i zabavljajte sa svojim djetetom;
itajte djeci i neka ona itaju Vama pri tom se ne
brinei za pogreke u itanju, puno je vanije da
bude zanimljivo, zabavno i da se uspije nai
zadovoljstvo itanjem.

Zadrite obitelj na okupu pouavajui i ostale

lanove obitelji to su potekoe u uenju i koje su
mogue posljedice, pronaite pozitivne naine
ukljuivanja brae i sestara kako ne bi bili
zanemareni i nemojte dopustiti da potrebe vaeg
djeteta postanu Vae potrebe.
Budite dosljedni uvedite jednostavna pravila i
provjerite razumiju li ih svi u obitelji, zajedno ih
formulirajte, a potom budite dosljedni u disciplini i
nagraivanju.
Uivajte u vremenu provedenom s prijateljima,
ohrabrite dijete da uiva u druenju i razvijanju
socijalnih vjetina, upoznajte roditelje s kojima
moete podijeliti slina iskustva i izmijeniti
informacije, te zadovoljite i druge svoje potrebe i
interese osim djetetovog uspjeha naite
vremena za sebe.

Uspostavite kontakt oima dok priate s

djetetom.
Nagradite toan i prihvatljiv rad; ne fokusirajte
se samo na greke.
Ako ocjenjujete, ocjene za pismeni uradak ralanite na ocjenu za zalaganje i ocjenu za tonost;
Usmeno ga/ju ispitujte ako e to potaknuti
njegovu uspjenost.
Ohrabrite djetetove interese i talente.

Vjebajte izgovor sloenijih rijei koje e biti u

testu. Neka uenik/ica napie rijei i neka ih izgovara
glasno.

Budite dostupni i za pomo u rjeavanju i drugih

problema. Pomozite mu/joj u socijalnim interakcijama na isti nain na koji to radite s gradivom.

Pomozite ueniku/ici u organiziranosti

konkretnim uputama.

Upoznajte se s potekoama u uenju te

izgradite pozitivan stav prema djeci koja imaju
potekoe u uenju.

Dajte uenik/iciu mogunost dodatnog vremena

za rjeavanje zadataka.
Ne dovodite uenika/icu u vremenski tjesnac.
Ne traite od uenika/ice da ita naglas ako nije
pripremljen/a.
Provjerite kakav je va rukopis, govorite li polako
i jasno, koristite li jednostavne vizualne oznake.

Pohvala uvijek ohrabruje!

Pokazivanje interesa za dijete (primjerice:
paljivo sluanje kada govori) esto je mnogo
uspjenije i znaajnije nego pohvale.
Pronaite nain da djeteu date novu sliku o
njemu samome, kako ne bi i sam sebe smatrao
''zloestim'' ili ''lijenim''.

Slijedite raspored aktivnosti koliko god je to

mogue jer nenajavljene promjene uzrokuju
neuspjenost kod djece.

Dovedite uenika/icu u situaciju u kojoj mogu

sebe vidjeti u novom svjetlu.

Budite kreativni u davanju pomoi. esto dijete s

potekoama u uenju ne voli pitati za pomo.

Podsjetite uenika/icu na njegove uspjehe u

prolosti.

Upute moraju biti jasne, pa ih zato ponovite kada

god je to potrebno.

Iznesite svoje osjeaje i/ili realistina

oekivanja.

Primjerom pokaite kakvo ponaanje elite.

Ukoliko ste volonter na programu ''Subota za

uenje'' i imate potekoe u radu s djetetom,
obratite se voditeljici .
Ukoliko ste roditelj i primjeujete da Vae dijete ima
potekoe s odreenim predmetom ili gradivom,
to prije potraite pomo!
Uvijek se moete obratiti nastavniku i /ili strunom
suradniku kole.
Ako ne znate kome se obratiti za pomo ili imate nekih problema nazovite Savjetovalite ''Luka Ritz''
na 888 5440 svakim radnim danom od 10.00 do
14.00 sati i naruite se za inidividualno savjetovanje
sa strunjakinjom.

Program ''Subota za uenje'' je program

Savjetovalita ''Luka Ritz'' koji je osmiljen s ciljem
da pomogne u uenju. Sva djeca ukljuena u
program dolaze iz obitelji koja su u tretmanu
centara za socijalnu skrb i primaju 2 h tjedno
pomoi u uenju iz predmeta s kojim imaju najvie
potekoa. Pomo u prethodno dogovorenim
terminima pruaju volonteri, uglavnom studenti,
koji su proli edukaciju. Program se svake godine
organizira od listopada i traje do kraja kolske
godine.

1. Buljan Flander, G., Katalini, V., Azeni, I.

Mali savjeti za uspjeno uenje. Hrabri telefon: Zagreb.
2. Luca Mren, J., Kralj, D. (2007).
I ja mogu uspjeti! Djeca s potekoama u uenju. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba: Grad Zagreb.

Ova broura je nastala uz financijsku pomo Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva.