Professional Documents
Culture Documents
Latinski - Jezik 1-2-Udzbenik PDF
Latinski - Jezik 1-2-Udzbenik PDF
1-2
!MANUALIA
Nakladnik:
Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu
Borongajska cesta 83d, Zagreb
Za nakladnika:
Prof. dr. sc. Josip Talanga
Izvrni urednik:
Branko Ivanda
Recenzenti:
Izv. prof. dr. sc. Vladimir Rezar
Doc. dr. sc. Gorana Stepani
Izv. prof. dr. sc. Tamara Tvrtkovi
ISBN 9789537823306
prof.!dr.!sc.!Pavao!Knezovi#!
doc.!dr.!sc.!ime!Demo!
LATINSKI!JEZIK!1"2!
Udbenik Sveu!ilita u Zagrebu
Sadraj
Sadraj III
Predgovor VII
Popis kratica XI
LATINSKI JEZIK 1
Gradivo
INITIA
I
RES DIVINA
II
RES RVSTICA
III
VILLA
RVSTICA
IV
SCHOLA
V
RES MILITARIS
VI
VRBS
tiva
De vila rustica 21
Quid agere debet vilicus (M. PORCI
CATONIS De agricultura 1.3.1.)
27
VII
DOMVS
57
Prijedlozi s akuzativom (II) 59
Re!eni!na jezgra 61
etvrta ili u-deklinacija 65
Futur I. (budue vrijeme) aktivni 68
Peta ili e-deklinacija 69
Futur I. pasivni 70
Prijedlozi s akuzativom (III) 71
Valentnost glagola 72
VIII
MAGISTRATVS
IX
MALEFACTA
LATINSKI JEZIK 2
IX
MALEFACTA
VI
Gradivo
tiva
X
GRAECIA
CAPTA...
Prijedlozi s akuzativom i
ablativom 101
Prijedlozi s genitivom 101
Glagoli sudbenog postupka 102
Komparacija pridjev 105
Tzv. pravilna komparacija 106
Grki alfabet 109
Deklinacija gr!kih rije!i
preuzetih u latinski 109
Sintaksa komparativa i superlativa
111
Elativna poraba superlativa i
komparativa 112
Nepotpuni glagoli 115
XI
ARS
LITTERARIA
XII
VESTIMENTA
Komparacija s razli!itim
osnovama ("nepravilna"
komparacija) 119
Opisna komparacija 120
Nepotpuna komparacija 122
Izricanje krajnjega stupnja 124
Izricanje niskoga stupnja 124
Izricanje jednakoga stupnja
124
Pokazne zamjenice (I) 125
Prilozi 127
Tvorba prilog od pridjev 127
Komparacija prilog 129
Osobitosti u komparaciji
prilog 131
Particip prijevremenosti (particip
perfekta). Trea glagolska
osnova (participska) 135
Perfekt, pluskvamperfekt i futur
II. pasivni 139
Glavni brojevi do 20 141
Redni brojevi do 20 142
Slaganje subjekta i predikata
143
VII
153
XIII
CHRISTIANI
13) 156
Initium epistulae s. Hieronymi ad amicum
Nepotianum (SOPHRONI EUSEBI HIERONYMI
Epistulae 52.1-2) 158
Laus caritati (Sancti Pauli apostoli ad Corinthios
epistula I 12.31-13.10) 158
Glavni i redni brojevi od 21 do
1000 163
Ope odnosne zamjenice 167
Glagol fio 168
Upitne zamjenice 170
Neodreene zamjenice 171
Mjesni zamjeni!ki prilozi 174
XIV
PROVINCIAE
XV
ILLYRICVM
VIII
Epistula!Valeriani!imperatoris!ad!Mulvium!
Gallicanum,!praefectum!praetorium!
(SCRIPTORES HISTORIAE AUGUSTAE, Flavi
Vopisci Syracusii Probus 4) 189
Epistola Valeriani imperatoris ad Zosimionem,
procuratorem Syriae (SCRIPTORES HISTORIAE
AUGUSTAE, Trebelli Pollionis Divus Claudius
14) 189
Reformatio imperii 192
De deis agri culturae (M. TERENTI VARRONIS Res
rustica I.4-6) 192
Christianorum persecutio et divisio imperii (PAULI
OROSI Historiae VII.25.13-16) 193
Mihi est propositum (Carmina Burana 172.12-17)
193
Dodatci
Rje!nik
IX
Predgovor
Ovaj je udbenik izrastao iz potreba izvoenja kolegija Latinski jezik 1 i Latinski jezik 2 na
preddiplomskom studiju latinskoga jezika na Hrvatskim studijima Sveuilita u Zagrebu.
Meutim, moe se rabiti na bilo kojem uilitu gdje se odrava nastava poetnoga uenja
latinskoga jezika za odrasle polaznike, kao i za samostalno uenje.
Temeljno jezino gradivo koje je obuhvaeno sastoji se od fonologije, veega dijela
morfologije i manjega dijela sintakse klasinoga latinskog. Sintaksno je gradivo u izlaganju
isprepleteno s morfolokim: u poglavljima 39 vee cjeline objanjavaju strukturu latinske
reenice, a u veini se ostalih poglavlja javljaju manje sintaksne napomene s tumaenjem
gramatike podloge pojedinih mjesta koja se u tekstu javljaju. Zbog toga ukljuivanja
sintaksnoga gradiva u prvu godinu uenja neki su dijelovi morfologije (particip
poslijevremenosti, gerund, gerundiv, supin) ostavljeni za drugu godinu uenja.
Premda redoslijed izlaganja uglavnom prati postojee standardne udbenike, uvedene su i
neke (terminoloke i metodoloke) inovacije usklaene sa suvremenom jezikoslovnom
teorijom. Jedna je od njih koncept valentnosti, ukljuen u teorijsku obradu i u zavrni rjenik
(gdje su svi glagoli saeto valencijski opisani, s time da su izostavljeni objekti kod glagol
kojima se konstrukcija ne razlikuje od one u hrvatskom).
Udbenik sadri oko 450 zadataka, koji se izmjenjuju s izlaganjem novoga gradiva, a na kraju
svakoga poglavlja nalazi se blok obuhvatnijih zadataka koji rekapituliraju cijelo poglavlje. Za
sve je zadatke, osim usmenih i prijevoda tiva, predvieno rjeavanje u samoj knjizi.
Sredite su udbenika tiva. Ona otvaraju gramatike probleme, donose vokabular i uvode u
civilizacijski sadraj. U poetku su tiva konstruirana prema didaktikoj primjerenosti i
potrebama gradiva, a kasnije se progresivno uvode izvorni tekstovi latinskih autora iz
razdoblja od 2. st. pr. Kr. do 16. st.
Najvei je broj tiva i ostalih vjebi pisan na klasinom latinitetu 1. st. pr. Kr. i 1. st. Znatnija
su iznimka rani kranski tekstovi, koji pokrivaju veinu 13. poglavlja i koji su uvrteni zbog
obiljeenosti svega kasnijega latiniteta kranskim elementom, a i radi ilustracije utjecaja
hebrejske i (drugoga vala) grke kulture na latinitet carskoga razdoblja. Nekoliko je tekstova
iz poslijeantikog latiniteta.
XI
Svako je poglavlje (nakon uvodnoga, koje daje kratku povijest latinskoga jezika te njegove
upotrebe i pisma) izborom tiva i ostalih vjebi usmjereno na jedno podruje antike
civilizacije. No, budui da se civilizacijski kontekst tekstova obrauje na drugim predmetima
predvienima u studijskom programu, u ovom se udbeniku on u pravilu nije proirivao povrh
onoga to donose sami tekstovi i najnuniji komentari.
U svako su poglavlje uvrtena po dva popisa rijei koje studenti trebaju nauiti. Prvi popis
obuhvaa rijei vezane za civilizacijsku cjelinu pojedinoga poglavlja, a drugi sadri opi
vokabular. Broj tako izdvojenih rijei linearno raste, a ukupno ih ima oko 1500. Ti su popisi
nainjeni na temelju frekvencije tih rijei u rimskoj knjievnosti, kao i njihove kulturne
relevantnosti. U svakom poglavlju postoji i trei, kratki popis bliskoznanica i tematskih
skupina rijei, koji ukazuje na srodne, ali razliite koncepte koje dananjem itatelju
latinskoga teksta nije uvijek lako na prvi pogled razlikovati (npr. hostis adversarius
inimicus). Osim toga, sve latinske rijei koritene u tivima i ostalim vjebama dane su u
rjenicima na kraju udbenika.
U poglavljima 18, u popisima rijei uz pojedina poglavlja i u hrvatsko-latinskom rjeniku
kvantitet je vokala oznaavan na pretposljednjem slogu u svim sluajevima kada se po
poloaju on ne moe odrediti. U poglavljima 915 kvantitet nije oznaavan. U latinskohrvatskom rjeniku kvantitet je oznaavan i na slogovima ispred pretposljednjega kada se po
poloaju on ne moe odrediti.
XII
Popis kratica
A.
akuzativ
Ab.
adi.
adv.
akt.
bud.
comp.
ablativ
pridjev ([nomen] adiect#vum)
prilog (adverbium)
aktiv
budui
komparativ ([gradus]
conict.
comparat#vus)
veznik (coniunctio)
D.
defect.
f.
dativ
defektivan (defect#vus)
enski ([genus] femin#num)
fut.
G.
g.
gr.
imper.
impf.
ind.
inf.
interi.
istovr.
jed.
kon.
konjug.
lat.
pr. Kr.
futur
genitiv
godina
grki
imperativ
imperfekt
indikativ
infinitiv
uzvik (interiectio)
istovremenost
jednina
konjunktiv
konjugacija
latinski
prije Krista
num.
broj ([nomen] numer$le)
osn.
osnova
part.
particip
pas.
pasiv
perf.
perfekt
plpf.
pluskvamperfekt
prez.
prezent
praep. prijedlog (praepositio)
postp. umetnut nakon (postpos%tus)
predbud. predbudui
pretpr. pretproli
prijevr. prijevremenost
pron.
zamjenica (pron&men)
pro.
proli
refl.
refleksivno (reflex#ve)
sad.
sadanji
s.
srednji
sc.
naime, razumije se (scil%cet)
st.
stoljee
str.
stranica
subst. imenica ([nomen] substant#vum)
sup.
superlativ ([gradus] superlat#vus)
svr.
svren
tzv.
takozvani
V.
vokativ
l.
m.
lice
muki rod ([genus]
v.
vb.
vidi
glagol (verbum)
mn.
N.
mascul#num)
mnoina
nominativ
vr.
.
vrijeme
enski
n.
srednji rod ([genus] neutrum)
nesvr. nesvren
U Rjeniku su oznake za padee sljedee: Nom., Voc., Acc., Dat., Abl., Gen.
XIII
INITIA
LATINSKI - ITALSKI JEZIK
Latinski spada u skupinu italskih jezika,
praindoeuropski
koji ine granu indoeuropske porodice
jezika. To znai da su se ti jezici razvili iz
...
jedinstvenog, praindoeuropskog jezika,
koji se s vremenom podijelio na razliite
praslavenski praindoiranski
pragermanski praitalski
jezike. Jedan je od njih bio praitalski, . . .
kojim su govorili Italci, skupina koja je
...
najvjerojatnije krajem 2. tisuljea pr. Kr.
...
...
...
naselila Apeninski poluotok. Iz praitalskog
su nastali italski jezici.
...
...
RVN umb.
Uz latinski, od italskih jezika najbolje se
IDO
ODW
ouvao umbrijski, koji je s oskikim tvorio
0.1. Mjesto latinskoga meu indoeuropskim jezicima
oskiko-umbrijsku skupinu italskih jezika,
dok je latinskome najblii bio faliskiki, s kojim je sainjavao latinsko-faliskiku skupinu. Svi su italski jezici osim
latinskoga izumrli do razdoblja ranoga Carstva (tj. poetka kranske ere).
Britanija
Germanija
Galija
Ilirik
Hispanija
Italija
Grka
Mala Azija
Palestina
Numidija
Egipat
Poinje rimska pismenost i knjievnost (prvi su poznati autori Livije Andronik i Gnej Nevije).
Rimsko
Carstvo
1-5. st.
Dok se klasini latinski pouava u nastavi i autori piu na njemu, govorni latinski (sermo cotidinus)
nastavlja se razvijati i raslojavati, pa se sve vie razlikuje od klasinoga jezika. U razliitim
dijelovima Rimskoga Carstva nastaju razliiti dijalekti (pod utjecajem jezik starosjedilaca ili
kasnije pridolih naroda i ovisno o obrazovanosti i drutvenom statusu govornika).
Srednji vijek
(5-15. st.)
U ranom srednjem vijeku iz narodnih dijalekata nastaju romanski jezici (francuski, katalonski,
portugalski, retoromanski, rumunjski, panjolski, talijanski, na naem podruju dalmatski, te
drugi).
Klasini latinski nastavlja se upotrebljavati u Crkvi (obredi, slubeni spisi), u politici, znanosti i
knjievnosti.
Humanizam
i renesansa
(15-16. st.)
Novi vijek
(16-19. st.)
Dananje
vrijeme
(20-21. st.)
Humanisti otkrivaju zagubljene rukopise mnogih antikih djela, pa ih zahvaljujui pronalasku tiska
izdaju, te nastoje svoj jezik uiniti to slinijim jeziku autora zlatnoga vijeka. Takav obnovljeni
klasini latinski ostat e u intenzivnoj upotrebi u znanosti, knjievnosti i diplomaciji do 18. st. U
tom je razdoblju kod nekih europskih naroda stvaralatvo na latinskome bilo plodonosnije nego
ono na njihovim narodnim jezicima. Latinski se obogauje novim rijeima, ali mu je gramatika
struktura okamenjena u obliku u kakvom je bila za vrijeme klasinoga latinskoga.
Danas romanskim jezicima govori oko 400 milijuna ljudi. Budui da latinski spada u skupinu
italskih jezika, moemo rei da njegovi jezici-keri ine tu drevnu skupinu i danas ivom. Kao
slubeni se jezik latinski rabi u Rimokatolikoj crkvi i dravi Vatikanu, a irom svijeta postoje
institucije i udruenja koja se bave prouavanjem latinskoga jezika i svih razdoblja knjievnosti
pisane na njemu. Osim toga, i danas postoje knjievnici i znanstvenici koji piu na latinskom i
njegovatelji latinskoga kao govornoga jezika.
LATINSKO PISMO
Pisma koja su prethodila alfabetu
Pismo kojim su se sluili stari Rimljani, kao i sva pisma koja su se iz njega razvila, nazivaju se latinicom. Na svijetu je
to danas najrairenije pismo, ponajvie zahvaljujui utjecaju rimske civilizacije i latinskog jezika. Latinica ima zaetke u
sumerskom piktografskom pismu, koje je nastajalo polovicom 4. tisuljea pr. Kr. u junoj Mezopotamiji. Iz piktografskih se znakova razvilo ideografsko ili pojmovno pismo, a iz njega klinasto pismo.
Alfabetsko pismo
U daljnjem razvoju znakovi koji su ranije bili slike poeli su oznaavati foneme, ime je nastalo
fonemsko, tj. alfabetsko pismo. Znakovi alfabeta samo izdaleka podsjeaju na piktograme i
ideograme iz kojih su nastali. Alfabetsko pismo nastalo je na istonom Sredozemlju, i to na
podruju semitskih jezika. Prema tradiciji i nekim suvremenim teorijama, alfabet su iznali
Feniani prije 13. st. pr. Kr., dok drugi smatraju da su Feniani samo zasluni za njegovo
irenje. Alfabetsko pismo kojim su se sluili semitski narodi imalo je znakove samo za konsonante.
Jednostavnost toga sustava, koji je mogao zabiljeiti sve rijei jezika rabei samo 22 grafema,
bila je uzrok njegova naglog irenja na istok i zapad. Na zapadu je izmeu 10. i 8. st. pr. Kr.
nastalo grko pismo. Grci su svoje pismo nazivali phoinikia grmmata feniko pismo, a
semitsko podrijetlo tih znakova sauvalo se u nazivima grkih grafema. Grci su alfabetu dodali
vokale tako to su ih oznaili nekim fenikim grafemima za konsonante. Za one foneme koje je
grki imao, a feniki nije, Grci su prema istom naelu u svoj alfabet unijeli grafeme - ph,
- khi, - ps i - mga. Time su s pisma skinuli svu njegovu drevnu tajanstvenost. Alfabetski
se sustav u cijeloj Grkoj ujednaio i standardizirao tek 403. g. pr. Kr., kada je jonski alfabet
prevladao u Ateni, a ubrzo potom i u itavoj Grkoj.
A, B, C, D, E, F, G, H,
I, K, L, M, N, O, P, Q,
R, S, T, u, V, X, Y, Z
Budui da Etruani nisu razlikovali zvuno G od bezvunoga K, Rimljani su grko gamma
primili kao grafem C. Grko zeta iezlo je u latinskome, jer se u 4. st. pr. Kr. fonem [z]
pretvorio u [r], a njegovo mjesto polovicom 3. st. pr. Kr. zauzeo je novi grafem G.
U 1. st. pr. Kr. dodaju se grafemi Y i Z u rijeima grkog podrijetla.
Grafem V rabio se za [v] i [u], a U se pojavljuje kasnije. Glas koji danas ponekad zapisujemo
kao V Rimljani su zapravo izgovarali kao dvousneni poluvokal (kao w u engleskoj rijei
wife).
Od 16. do 19. st. bila je esta upotreba grafema J za konsonantski i [j], koji se inae biljeio
kao I.
U ovom se udbeniku za glasove [i] i [j] rabi grafem I, a za [u] i [v] rabe se U i V. Pisanje
glasova [i], [j], [u] i [v] do danas nije svugdje ujednaeno.
Smjer pisanja
Rimljani nisu oduvijek pisali slijeva nadesno jer ni narodi od kojih su prihvatili pismo nisu pisali na taj nain. Svi su Semiti isprva pisali zdesna nalijevo,
sve dok Feniani nisu promijenili praksu: oni su prvi redak pisali zdesna
nalijevo, a kad bi se dolo na kraj retka, predmet na kojem se pisalo okretao
se te se nastavljalo s pisanjem, tako da je napis iao u obliku zmije. Takav se
nain pisanja zove bustrofedon (gr. bos govedo i strph okreem), a
naziv je nastao po tome to je smjer pisanja analogan putanji po kojoj se na
njivi kreu volovi (ili danas strojevi) prilikom oranja: prvo jednom brazdom
do kraja, pa nakon okreta drugom brazdom do poetka prve kruei od ruba
do sredita.
0.7. Primjeri fenikog i grkog
bustrofedona
Tako se dogodilo da su neki znakovi, kada su se ploice prestale okretati pri pisanju,
zadrali oblik razliit od svoga izvornoga oblika (npr. znak alef, koji je predstavljao
glavu bika s naglaenim rogovima, izokrenuo se, pa umjesto da rogovi budu okrenuti
prema gore: v , oni su zavrili okrenuti prema dolje: A). Grci su od Feniana preuzeli
taj novoustaljeni izgled grafema (ak su kroz
neko vrijeme i oni pisali bustrofedonom). I
na najstarijim rimskim, odnosno latininim
natpisima nalazimo bustrofedon. S
vremenom se ustalilo pisanje slijeva na
desno.
0.8. Primjer etruanskog
bustrofedona
VJEBE
1.
2.
RES DIVINA
De Musis
O Muzama
VJEBE
1.
2.
IZGOVOR LATINSKOGA
Glasovi i grafemi
Navedite glasove hrvatskoga jezika. Na koje ih skupine dijelimo?
Apollo, -nis, m.
Apolon, bog
proricanja, pjesnitva
i glazbe, sunca
ra, -ae, f. oltar, rtvenik
Bacchus, -i, m. Bakho,
naziv za Dioniza
caelestis, -e nebeski,,
boanski
anski
anski
dea, -ae, f. boica
deus, -i, m. bog; dii
infri podzemni
bogovi; dii supri
nebeski bogovi
Dina, -ae, f. Dijana,
boica uma i lova
Dinsus, -i, m. Dioniz,
bog proljea i vina
fides, -ei, f. vjera,
pouzdanje, dana rije,
jamstvo
Inus, -i, m. Jan, bog
poetka i kraja
immlo, 1. rtvovati
instttio, -inis, f.
uredba, naredba;
obiaj; ustanova
invco, 1. prizivati,
zazivati, zvati u
pomo
Ino, -nis, f. Junona,
boica braka,
Jupiterova sestra i
ena
Iuppter, Ivis, m.
Jupiter, vrhovni bog
kod Rimljana, bog
neba
Mars, Martis, m. Mars,
bog rata
Mercrius, -ii, m.
Merkurije, bog
trgovine i lukavosti;
zatitnik glasnika
Mnerva, -ae, f.
Minerva, boica
mudrosti, znanosti,
umjetnosti i obrta
Msa, -ae, f. muza,
jedna od devet boic
zatitnic umije i
vjetin
rclum, -i, n.
proroite,
proroanstvo
7
Nain na koji danas izgovaramo latinski razvio se u doba propadanja klasine rimske kulture kod
narod koji su doli u Velikoj seobi poetkom srednjega vijeka. (Kod Hrvata su tijekom proteklih
stoljea bili uobiajeni razni izgovori, ovisno o tome iji je kulturni utjecaj pretezao. Dananji je
tradicionalni izgovor u Hrvatskoj posljedica germanskoga, maarskoga i talijanskoga utjecaja)
On se razvijao tijekom stoljea kroz tradiciju uporabe latinskoga i prilagoavao se fonetskim
sustavima pojedinih europskih jezika zato ga zovemo tradicionalnim izgovorom.
Razliiti narodi imaju razliit nain tradicionalnog izgovaranja latinskoga jezika. Talijani latinski
izgovaraju neto drugaije od Hrvata, Francuzi takoer, a izgovor govornika engleskog jezika jo je
udaljeniji. Premda neki od naina izgovora mogu pripadnicima druge tradicije izgledati neobinima
i ak nepravilnima, oni su ipak pravilni jer pripadaju tradiciji upotrebe latinskoga jezika kod tih
naroda.
Latinski ima neke grafeme koje hrvatski nema. Oni se izgovaraju na sljedei nain:
Grafem
Izgovor
[i]
qu
x
ch, ph, th, rh
Primjeri
VJEBE
3.
Usporedite hrvatski izgovor sljedeih rijei, koje su u na jezik dole iz ili preko
latinskog, i njihovo pisanje u izvorniku: index, rhetrca, thermae, pprus,
aequilbrium. Upravo onako kako se izgovaraju u hrvatskom, izgovaraju se i u
latinskom, ali se drugaije piu.
4.
[v]
ng + u + vokal
s + u + vokal (kad je u nenaglaeno)
[s]
[z]
[t]
[c]
[t]
[]
[ae],
[oe]
ae, oe
t + + vokal
t + + vokal, ako slijede iza s, x ili t, te
esto u rijeima iz grkog jezika
kada ne ine diftong, nego dva vokala,
prepoznaju se po znaku dijereze () ili
znaku kvantitete (, ) iznad drugog
vokala
Grafem c moe se realizirati na tri naina, ovisno o glasovima koji se nalaze u susjedstvu:
Grafem Izgovor Kontekst
Primjeri
[k]
[c]
[g]
Udvojeni konsonanti (ll, mm, rr itd.) ne izgovaraju se kao dva zasebna konsonanta, ve kao jedan, izgovoren neto intenzivnije, otprilike kao dva stopljena m u izrazu volim majku: immo [imo], Apollo [aplo], curro [kuro].
VJEBE
5.
Usporedite navedene rijei, koje su u hrvatski dole iz ili preko latinskoga: oeconomia pota, Italia
institutio, Mercurius caeremonia linguistica, secunda Musa emissio missa, rhythmus. Uoite
kako su razliitosti u latinskom izgovoru utjecale i na izgovor posuenica u hrvatskom.
6.
Proitajte: ara, oro, rogo, gesticultio, Zacnthus, perexclsus, Typheus, Maecnas, erum.
Tradicionalni izgovor nije nain na koji su Latini izgovarali svoj jezik. Premda nam zvuk tadanjega izgovora nije izravno dostupan,
znanstvenici su pretpostavili kakav je on mogao biti: taj rekonstruirani nain izgovora latinskoga naziva se klasinim izgovorom
(pronuntiatio restitta). Tekstovi nastali u antiko doba (do 524. g.) obino se izgovaraju klasino.
Moemo rei da je klasini izgovor jednostavniji od tradicionalnoga. U njemu, naime, nema veine dvostrukih mogunosti izgovora
koje su gore navedene:
u se uvijek izgovaralo [u] (zapravo, kao polukonsonant [w]): lingua [lingwa]
s se uvijek izgovaralo [s]: rosa [rosa], illusio [ilsio], praesens [prajsens]
c se uvijek izgovaralo [k] (osim u kraticama): Cicro [kkero], scelus [skelus], coepi [kojpi],
cura [kura], declro [deklro], scribo [skribo], ecce [eke]
t se uvijek izgovaralo [t]: natio [ntio], amicitia [amiktia], bestia [bstia], restituo [resttuo],
ostiarius [ostirius]
diftonzi ae i oe izgovarali su se [aj] i [oj]: poenae [pjnaj], saeculum [sjkulum], a skupovi
o+e i a+e itali su se kao i u tradicionalnom izgovoru: pota [pota], ar [er]
Uz te razlike, drugaije su se
izgovarale i grke rijei:
ch, ph, th izgovaralo se
kao u grkom, tako da se
ula i aspiracija, odnosno
[kh], [ph], [th]: Terpsichre
[terpskhore], Phoebus
[phojbus], Thalia [thala].
Naglasak
U hrvatskom jeziku vieslone rijei mogu biti naglaene na raznim slogovima (prdsjednik, poltika,
kroasn). esto se mjesto naglaska razlikuje od govornika do govornika ili od regije do regije. Prisjetite se
rijei koje se u razliitim krajevima Hrvatske naglaavaju razliito.
Kao izvornim govornicima hrvatskoga nije nam problem snai se u naglascima materinskog jezika. Meutim,
oko naglasaka u stranom jeziku moramo se potruditi. Sreom, latinski ima svega nekoliko jednostavnih
pravila za naglaavanje, ponajvie vezanih za kvantitet slogova:
Za odreivanje mjesta naglaska valja znati odrediti je li pretposljednji slog u rijei dug ili kratak. Slog moe biti dug po prirodi
(natur) ili po poloaju (positine):
Po prirodi (natur)
Slog je dug
Slog je kratak
Po poloaju (positine)
ako je u njemu diftong ili dugi ako je u njemu kratki vokal iza kojega dolaze
vokal, npr. natra, fnum, dva ili vie konsonanata, udvojeni konsonant,
divnus, dco, lber
x (=ks) ili z (=zd), npr. hstia, libamntum,
fingo, solvo.
ako je u njemu kratki vokal,
ako je u njemu vokal koji se nalazi ispred
npr. nmrus, dco, lber
drugog vokala, npr. libto, stdum, dus,
da
Naglasak
je
na
pretposljednjem
slogu, npr. libo, pius,
fides.
Ako iza kratkog vokala slijede dva konsonanta, od kojih je prvi p, t, c, b, d ili g, a drugi l ili
r (muta cum lquida) takav je slog u prozi kratak, npr. tnbrae, dplex, dok u poeziji moe
biti i dug.
Ozna
Oz
nake
ke::
ke
za duljinu:
za kkrainu:
U svakom je slogu
po jedan vokal ili
diftong.
Kod podjele na
slogove redovito
vrijede sljedea
pravila:
- konsonant izmeu
dva vokala pripada
sljedeem slogu (volat)
- konsonantski skup
pripada sljedeem
slogu ako njime moe
poinjati rije (pa-trius; ali an-gor, missus)
VJEBE
7.
8.
Proitajte rijei iz prethodnih vjebi klasinim izgovorom. Uoite razlike imeu tradicionalnog i klasinog
izgovora u svakom pojedinom sluaju. Ima li rijei u kojima se tradicionalni i klasini izgovor nimalo ne
razlikuju? Slijede li posuenice latinskoga podrijetla koje su dole u hrvatski jezik klasini ili tradicionalni
izgovor? Zato?
10
VJEBE
9.
10.
Za svaku rije iz prethodnog zadatka objasnite kako ste doli do zakljuka o mjestu naglaska.
Te su rijei neko glasile illce, istce, redce, praedce, dok se zavrno -e nije zbog apokope izgubilo, a naglasak ostao na starom mjestu.
VJEBE
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Svetite
fcus, -i, m. ognjite,
obiteljska kua
templum, -i, n. hram,
svetite (svako
sveto ili posveeno
mjesto)
fnum, -i, n. svetite,
posveeno mjesto
(izabrano za
podizanje hrama)
dlbrum, -i, n.
svetite, hram
(kao mjesto za
oienje)
lcus, -i, m. gaj,
lug, dubrava
(posveena nekom
boanstvu), svetite
11
18.
Proitajte imena nekih od glavnih rimskih bogova i nekoliko pojmova iz rimske religije:
Iuppter, Dina, Iuno, Mars, Minerva, Venus
numen, pontfex maxmus, ritus, flamen, genius, pentes, fides, religio.
19.
Iz stihova na poetku poglavlja pokuajte zakljuiti koja je Muza zatitnica kojega umijea. Poveite svaku
Muzu s njezinim umijeem.
Clo
komedija
Imena Muza (Musa) mogu
Melpomne
astronomija
se zapamtiti pomou akroTerpsichre
tragedija
nima
TUM PECCET:
lirska poezija
Thala
Euterpe
ljubavna poezija
Thala
Erto
povijest
Urania
Urania
epska poezija
Melpomne
Poyhymnia
glazba
Callipe
ples
Poly(hy)mnia
20.
Erto
Museion (Muzej) ili Hram Muza utemeljio je u Aleksandriji 308. g. pr. Kr. Callipe
egipatski kralj Ptolemej I. Soter. U njemu se uvalo sve blago grkog pjesnitva. Clio
Euterpe
Kasnije je Museion postao najvee umjetniko i znanstveno sredite itavog Terpsichre
22.
Gdje se danas, osim u muzejima, najee mogu vidjeti kipovi rimskih bogova?
mctia
mctia
ctia
ctia
tia
tia, -ae, f. prijateljstvo
cum Ab. s,, sa
cra, -ae, f. briga,, skrb
de Ab. s, sa, iz, od
dco, 3. dixi, dictum govoriti,
kazivati, rei
ecce evo,, gle,, eto
hc ovdje
illc ondje
in Ab. Acc
Acc. u,, na
12
II
RES RVSTICA
De re rustca
Verum cum conplurmis monumentis scriptrum admonear apud antiquos nostros fuisse
gloriae curam rusticatinis, ex qua Quinctius Cincinntus, obsessi conslis et exerctus
libertor, ab artro voctus ad dictatram venrit ac rursus fascbus depostis, quos
festinantius victor reddidrat quam sumpsrat impertor, ad eosdem iuvencos et qua0uor
iugrum avtum heredilum redirit; itemque C. Fabricius et Curius Denttus, alter Pyrrho
nbus Italiae pulso, domtis alter Sabnis, accepta, quae virtim dividebantur, captvi agri
septem iugra non minus industrie colurit, quam fortter armis quaesirat, et ne singlos
intempestve nunc persquar, cum tot alios Romni genris intuear memorables duces hoc
semper duplci studio oruisse vel defendendi vel colendi patrios quaesitosve nis, intellgo
luxuriae et deliciis nostris pristnum morem virilemque vitam displicuisse. (Columella)
VJEBE
1.
2.
VRSTE RIJEI
Koliko je vrsta rijei u hrvatskom jeziku? U koje ih skupine dijelimo?
Kako biste definirali pojedine vrste rijei?
Latinski jezik ima 9 vrsta rijei: imenica (substantvum), glagol (verbum), pridjev (adiectvum),
prilog (adverbium), prijedlog (praepositio), veznik (coniunctio), broj (numerle), zamjenica
(pronmen) i uzvik (interiectio).
Imenice, pridjevi, zamjenice i neki brojevi dekliniraju se, pridjevi i prilozi se kompariraju, a
glagoli se konjugiraju. Ostale su vrste rijei nepromjenjive.
Rijei koje se dekliniraju (sklanjaju) zovu se zajednikim nazivom imena (nomna).
13
VJEBE
3.
4.
Prisjetite se naziv za vrste rijei iz modernih stranih jezika (engleski, njemaki, talijanski, francuski). Iz
kojeg jezika oni dolaze? Rijei koje su primljene (iz latinskog ili kojeg drugog jezika) u velik broj svjetskih
jezika zovu se internacionalizmi. Takvi su npr. i latinski nazivi za mjesece (Ianuarius, Februarius itd.).
Navedite desetak internacionalizama za koje moete potvrditi da su potekli iz latinskoga.
5.
Svaku od sljedeih rijei proitajte, zapiite fonetski, navedite je li promjenjiva i kako se mijenja:
________
septem (sedam)
__________
seges (usjev)
messis (etva)
________
humus (zemlja)
__________
rursus (natrag)
________
quae (koja)
__________
semno (sijati)
________
aut (ili)
__________
6.
Upiite latinski naziv za vrste rijei (prema prijevodu zakljuite o kojoj se vrsti radi):
ager
arvum
__________ (oranica)
substantivum (njiva)
agrestis
__________ (seljaki)
aro
__________ (orati)
agrrius __________ (poljski)
agellus
__________ (njivica)
agricla
__________ (ratar)
agricultor __________ (poljodjelac)
7.
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
rod (genus)
kratica
muki (masculnum)
enski (feminnum)
srednji (neutrum)
m.
f.
n.
jed.
mn.
broj (numrus)
jednina (singulris)
mnoina (plurlis)
No, latinski ima jedan pade (casus) manje od hrvatskoga, zato to nema instrumentala i lokativa, ali ima ablativ, koji
hrvatski ne poznaje. Ovo su padei u latinskom:1
kratica
kratica
pade (casus)
N.
D.
nominativ (nominatvus)
vokativ (vocatvus)
akuzativ (accusatvus)
V.
A.
Ab.
G.
pade (casus)
dativ (datvus)
ablativ (ablatvus)
genitiv (genitvus)
U ovom je udbeniku poredak padea drugaiji nego u veini udbenika hrvatskoga i latinskoga. Ovaj poredak bolje odraava
formalnu slinost meu padeima i olakava njihovo uenje.
14
U velikom broju sluajeva latinske padee nije mogue prevoditi hrvatskim padeima istoga imnena, a ponekad niti hrvatskim
imenicama.
Kod jednoslonih
imenica obino se
pie cijeli genitiv
(mus, muris, m. mi).
Premda su neive stvari esto srednjega roda, openito se moe rei da su vlastita imena mukaraca i nazivi mukih
zanimanja i vritelja radnje, rijeka, vjetrova i mjeseci mukoga roda (nauta, -ae, m. mornar, Padus, -i, m. Pad, Eurus, -i,
m. jugoistonjak, Aprlis, -is, m. travanj), imena biljaka, zemalja, otoka i gradova enskoga roda (malus, -i, f. jabuka [kao
stablo], Aegyptus, -i, f. Egipat, Rhodus, -i, f. Rod, Corinthus, -i, f. Korint), a imena plodova i kovina srednjega roda (malum,
-i, n. jabuka [kao plod], aurum, -i, n. zlato).
Svak
Sv
akii pr
ak
prid
idje
id
jevv im
je
imaa tr
trii ro
roda
da. Ak
da
Ako
o u rj
rje
eni
e
niku
ni
ku u
uzz pr
prid
idje
id
jevv pi
je
pie
e bbro
rojj 3, ttoo zn
ro
zna
aii da ttaj
a
aj ppri
ridj
ri
djev
dj
ev u nnom
omin
om
inat
in
ativ
at
ivuu im
iv
imaa tr
trii ob
obli
lika
li
ka, po
ka
jeda
je
dann za ssva
da
vaki
va
ki rrod
od.. Za
od
Zato
to ssee za
zapi
pis:
pi
s: ae
aest
stv
st
vus
v
us,, 3 it
us
itaa [es
it
est
tv
t
vus, es
est
tv
t
va, es
est
tv
t
vum]. T
Tak
akoo se bbil
ak
ilje
il
jee
je
e ppri
ridj
ri
djev
dj
evii pr
ev
prve
ve kkla
lase
la
se nnaa -u
-us
s.
VJEBE
8.
Iz fonetskog zapisa izvedite rjeniki zapis imenica (npr. [apis, apis, feminnum] > apis, -is, f.]):
[greks, gregis, maskulnum] >
______________________________________________
[kolna, kolne, feminnum] >
______________________________________________
[lepus, lporis, maskulnum] >
______________________________________________
[ovis, ovis, feminnum] >
______________________________________________
[pekus, pkoris, nutrum] >
______________________________________________
9.
10.
Proitajte i fonetski zapiite rjenike zapise sljedeih imenica (npr. agricla, -ae, m. [agrkola, agrkole,
maskulnum]):
______________________ artor, -ris, m. ___________________________
iuvencus, -i, m.
apis, -is, f.
______________________ semen, -mnis, n. ___________________________
pastor,- ris, m.
______________________ falx, falcis, f.
___________________________
gramen , -mnis, n. ______________________ salix, -cis, f.
___________________________
cicer, -ris, n.
______________________ glans, -ndis, f. ___________________________
15
Neke imenice (vlastita imena, apstraktni pojmovi) imaju samo jedninu. Zovemo ih singularia tantum (jednina: singulre
tantum): Romlus, -i, m. Romul; Croatia, -ae, f. Hrvatska; Roma,-ae, f. Rim, fides, -ei, f. vjera itd.
Neke imenice i neki pridjevi imaju samo mnoinu i zovemo ih pluralia tantum (jednina: plurle tantum). Budui da
nemaju jedninu, u rjeniku se navode u N. i G. mnoine, npr. arma, -rum, n. oruje; Salnae, -rum, f. Solin, pauci, -ae,
-a malo njih, cetri, -ae, -a ostali itd.
Postoje i imenice kojima je znaenje u mnoini razliito od znaenja u jednini, ali je ipak s njime povezano, npr. aqua
voda, mn. aquae toplice; fortna sudbina, srea, mn. fortnae imutak; aedes hram, mn. aedes kua; finis svretak, mn.
fines zemlja, drava; pars dio, mn. partes uloga, stranka.
VJEBE
11.
12.
Proitajte navedene rjenike zapise. Uz pomo rjenika recite koja plurlia tantum od navedenih imaju
znaenjsku vezu s pojedinim imenicama u jednini.
deliciae, -rum, f.
Athnae, -rum, f.
auxilia, -rum, n.
Brutus, -i, m.
nuptiae, -rum, f.
Brutti, -rum, m.
Roma, -ae, f.
libri, -rum, m.
13.
Proitajte navedeni rjeniki zapis. Jesu li pluralia tantum i s kojim ih rijeima moemo povezati?
pauci, paucae, pauca
infri, -rum, m.
feriae, -rum, f.
gemni, -rum, m.
cetri, cetrae, cetra
exta, -rum, n.
DEKLINACIJA IMENICA
Sve se imenice, kao i pridjevi, mogu s obzirom na oblik padenih morfema svesti na nekoliko klasa zvanih deklinacije. U
latinskom ih razlikujemo pet, a najlake se mogu raspoznati po genitivnom morfemu ili zavretku.
1
2
3
4
5
Rjeniki zapis
annna,-ae, f. ljetina
agricla,-ae, m. ratar
taurus, -i, m. bik
stablum, -i, n. staja
arbor, -ris, f. stablo
stercus, -ris, n. gnoj
piscis, -is, m. riba
motus, -s, m. kretanje
veru, -us, n. raanj
facies, -i, f. lice
16
Genitivni zavretak
Naziv deklinacije
-ae
-i
-is
-us
-ei
VJEBE
14.
15.
U sljedeem nizu rijei su napisane u nominativu jednine bez bjelina izmeu njih. Pronaite ih u rjeniku i
okomitim crtama oznaite granice izmeu rijei.
terrasolumrastrumrapaquercusgranumgranariumcepaavenapapaver
16.
Proitajte navedene izraze, oznaite naglaske i pomou rjenika pronaite imenice te odredite po kojim se
deklinacijama sklanjaju. Koje se vrste rijei osim imenica rabe?
In spe. U nadi.
Ad usum. Za uporabu.
Nomen et omen. Ime i znamenje.
particip prijevremenosti.,
N. jed. srednjeg roda
Svi oblici jednoga latinskoga glagola mogu se izvesti iz tri osnove dometanjem odreenih
enih
enih morfema ili pomou
u
u oblika
pomonog
nog
nog glagola biti. Iz prvog osnovnog oblika izvodi se prva (prezentska)
prezentska) osnova,
osnova iz drugoga druga (perfektna),
perfektna), a iz
treega trea (participska).
participska).
).
VJEBE
17.
Pogledajmo prvi osnovni oblik, popraen brojem konjugacije (tj. tipa promjene glagola). Taj broj pokazuje kako izgleda
infinitiv istovremenosti (prezenta) aktiva, koji se dobiva od prvog osnovnog oblika zamjenom linog morfema -o infintivnim
-re. U 3. konjugaciji ispred infinitivnog morfema umee se vezni vokal -e-. U 1. konjugaciji lini morfem -o zamjenjuje se
zavretkom -a-re.
Prva osnova dobiva se od infinitiva istovremenosti
veznog vokala -e-).
Rjeniki zapis
Prvi osnovni oblik i infinitiv
amo, 1.
mo (*ama-o) am-re
vid-re
video, 2.
vdeo
crsc-e-re
cresco, 3.
crsco
ven-re
venio, 4.
vnio
Valja zapamtiti:
1. Kod navoenja glagola umjesto broja konjugacije izgovara se infinitiv istovremenosti aktiva. Zapis amo, 1. nikad se ne
ita *[amo, jedan], ve uvijek [amo, amre]!
2. Glagoli 2. konjugacije imaju u infinitivu naglasak na pretposljednjem slogu ((iacre leati) jer je -- iz osnove dugo, a
glagoli 3. konjugacije na treem od kraja (icere baciti) jer je vezni vokal kratak.
VJEBE
18.
Navedite inf. istovr. glagola i oznaite mjesto naglaska jednom i drugom obliku:
nuntio,1. (javljati) ________
cieo, 2. (poticati) ________
sto, 1. (stajati) ________
ruo, 3. (nasrtati) ________
depasco, 3. (ppsti) ________
operio, 4. (pokrivati) ________
molo, 3. (mljeti) ________
moneo, 2. (opominjati) ________
19.
18
Glagolu biti 1. l. jed. prezenta glasi sum, a infinitiv istovremenosti esse. Tom se glagolu prva osnova javlja u
dvije forme (s- / es-).
VJEBE
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Zato se samo 2. konjugacija moe prepoznati ve po 1. l. jed. prezenta, a ostale konjugacije ne mogu? Koje
se konjugacije mogu prepoznati samo po infinitivu istovremenosti?
___________________________________________________________________________________
26.
Koji glagol u prvom osnovnom obliku nema lini morfem -o? Kako glasi njegov inf. istovremenosti? to
je razliito kod njegova rjenikog navoenja u odnosu na druge glagole? Koji od osnovnih oblika tom
glagolu nedostaje? to je osobito kod njegove prve osnove?
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
27.
28.
Kako biste opisali znaenje svake od gornjih rijei bez upadanja u krunu definiciju i nabrajanja sinonima?
Provjerite u Rjeniku hrvatskoga jezika kako su znaenja tih rijei opisana.
Rad
lbor
bor
bor, -ris
ris, m.
rad,, trud,, muka
(naglaeno je
ulaganje napora))
pus, -ris, n.
radnja, rad,
posao (posljedica
prakse, vjetine,
obrtnikog i
knjievnog
umijea)
pra, -ae, f. rad,
posao, trud
(obavlja se
svojevoljno i
usmjeren je na
proizvodnju djela)
offcium, -ii, n.
sluba, (moralna)
dunost, posao
(uslijed obveze
koja nastaje zbog
odnosa prema
drugima)
mnus, -ris,n.
(slubena)
dunost (ukupnost
slubenih
zadataka)
19
20
III
VILLA RVSTICA
De villa rustca
Areas spatisas villa rustca habet. Cunctae areae variis plantis atque herbis herbescunt.
Area ante villam rosis violisque plena est. Iulia cum magna cura rosas et vilas colit. Longas
enim arelas varirum herbrum, praesertim betrum et brassicrum et cucurbitrum, in
satis ampla area post villam vidre potes. Huc et illuc sunt plantae pomifrae, sub Pomnae
tutla. Bene mane surgit et servis mandat vilca: Caute rosas sarte et irrigte!. Postea
Liviam domna vocat ancillam et dicit: Rosas violasque ordas carpe et aram Maiae deae
orna! Tunc colnas interrgat: Quid operrum hodie agtis? Statim respondent: Hodie
insermus mentas odorifras inter rosas. Vetusta serva ammam renvat et cucmam cum
aqua praeprat. In cucma enim brasscam et betam cum faba et pisa coquit. Ita quotidie ad
servas ancillasque cunctas escam parat.
U prolom smo poglavlju vidjeli kako izgledaju nominativ i genitiv jednine imenica prve ili a-deklinacije. Ona se zove adeklinacijom jer joj osnova zavrava na -a-. Zbog glasovnih promjena koje su se dogodile u povijesti nastanka oblika, u
nekim padeima to -a- iz osnove nije vidljivo.
Deklinacija:
N. V.
A.
D.
Ab.
G.
Jednina
ros
rosam
rosae
ros
rosae
Mnoina
rosae
rosas
rosis
- N. i V. jed. i mn. meusobno su jednaki kod svih imenica, osim kod imenica na -us
druge deklinacije.
- D. i Ab. mn. jednaki su kod svih imenica.
- Ab. jed. u prvoj deklinaciji razlikuje se od N. samo po duljini zavrnog vokala -a.
rosrum
21
Imenice prve deklinacije veinom su enskoga roda, ali manji broj ih je mukoga roda, npr. nauta, -ae, m. mornar; pota,
-ae, m. pjesnik; Catilna, -ae, m. Katilina; Sequna, -ae, m. Sekvana (Seina); Arsia, -ae, m. Arsia (Raa) itd.
Neke su imenice ove deklinacije pluralia tantum, npr. Salnae, -rum, f. Salona (Solin); feriae, -rum, f. praznici; reliquiae,
-rum, f. ostatci; nuptiae, -rum, f. svadba itd.
VJEBE
1.
2.
Popunite tablicu:
N.. jed..
A.. mn..
Ab. jed.
N. mn.
A. jed.
G. mn.
farn
n
n
divitiae
mensrum
rum
rum
vineas
Croatia
3.
4.
S obzirom na prijevod, ispravite greke u latinskim rijeima, tj. upiite na crtu kako bi one trebale glasiti:
npr. gospodarici: domna domnae
Pridjevima prve klase (npr. bonus, 3) enski
___________
ropkinja: servam
se rod deklinira jednako kao imenicama
grozdu: uvrum
___________
prve deklinacije (bona dobra, bonam dobru,
pjesnicima: potae
___________
bonae dobroj itd.).
pomoraca: nautas
___________
kruno: corn
___________
bogatstvom: fortna
___________
Poloaj pridjeva
Pridjevi koji imaju vie slogova od imenice uz
otoci: inslis
___________
koju stoje kao atribut, kao i pridjevi nastali od
odvanost: audaciae
___________
Spojite imenicu i pridjev u sintagmu, deklinirajte ih i
recite prijevod svakoga od pade (pazite koja se imenica
po smislu slae s kojim pridjevom):
Imenice:
aqua,-ae, f. voda;
amca,
ca, -ae, f. prijateljica;
ora,-ae, f. obala;
herba,-ae, f. trava;
Pridjevi:
antqua stara, drevna; densa gusta;
maritma morska;
laurea od lovora;
corna,-ae, f. vijenac;
silva,-ae, f. uma
frigda hladna;
bona dobra.
22
B. Stari G. jed. na -as sauvao se u izrazima: pater familias ( = pater familiae) glava obitelji, domain; mater familias domaica.
C. Imenice koje oznaavaju novane jedinice (npr. drachma, -ae, f. drahma) i mjere (npr. amphra, -ae, f. vr) imaju u G. mn. ee
skraeni zavretak -um mjesto -rum (amphrum, drachmum).
VJEBE
5.
6.
Dopunite prijevode:
bez uitelj i uiteljic
s robovima i robinjama
o zarunicama i zarunicima
meu golubovima i golubicama
Dopunite prijevode:
cijena amfor
broj drahmi
dobra domaica
__________________ pretium
numrus __________________
bona _____________________
7.
8.
Rjenik je polazite za odreivanje oblika i znaenja rijei. Zato za svaku rije treba znati njezin rjeniki
zapis. Isto tako, valja znati i koji je oblik rijei upotrijebljen u tekstu, da bismo znali njezinu funkciju i doli
do najboljeg prijevoda. Npr.
pr.. u tekstu je rije virum
rum
rum treba znati da je to G.. mn.. od
od via,, -ae,
ae,, f. = putov.
.
Analizirajte na jednak nain sljedee imenice iz gornjega teksta:
silvrum
________________________________________________
regna
________________________________________________
phartram
________________________________________________
sagittis
________________________________________________
feras
________________________________________________
silvis
________________________________________________
morfem
-/-m/-i
-s
-t
lice
1.
2.
3.
morfem
-ms
-ts
-nt
4.
veni-o
veni-s
veni-t
ven-mus
ven-tis
veni|u-nt
23
Lini se morfemi nikad ne mijenjaju, ali na granici njih i osnove dogaaju se neke promjene:
1) U 1. licu jed. 1. konjug. -- iz osnove stapa se s linim morfemom (narr- > narro).
2)) U 3. konjug. javlja se tzv. vezni vokal -- u 2. i 3. l. jed. i u 1. i 2. l. mn..
3) Vezni vokal -- imaju 3. i 4. konjug. u 3. l. mn.
4) Glagoli 3. -io imaju -i- u svim licima.
Prip
Pr
ipaz
ip
azit
az
itee na rraz
it
azli
az
liku
li
ku u n
nag
agla
ag
lask
la
skuu iz
sk
izme
meu
me
u 33.. i 4. kkon
onju
on
jug.
ju
g. u 11.. i 2. ll.. mn
mn..
1.
s|u-mus
2.
es-tis
2. l. jed. nastalo je od
osnove es- stapanjem
dva [s] u jedan:
*es-s > es
3.
s|u-nt
VJEBE
9.
3. mn.
2. mn.
placent
damus
est
puntis
tis
tis
10.
11.
U nekim sluajevima funkcionira kao na infinitiv ili glagolska imenica (Difficle est satram non scribre. Teko je ne
pisati satiru. | Errre humnum est. Grijeiti je ljudski. | Cupio venre. elim doi. | Discre bonum est. Dobro je uiti.
Uenje je dobro.).
24
VJEBE
12.
Dopunite prijevode:
Korisno je zakljuavati vrata. Utle est portam _____________.
elim kupiti kamenice. Cupio ostreas _______________.
Ne mogu brati rue. Non possum rosas _____________.
13.
14.
Osobite su upotrebe
prezenta:
- gnomski prezent,
koji se javlja u
izrekama to vrijede
za sva vremena.
Inter arma silent
Musae. U vrijeme rata
Muze ute.
Divitiae pariunt
curas. Bogatstvo raa
brige.
- historijski
prezent, koji se
javlja u ivahnom
pripovijedanju prolih
dogaaja.
Tum nautae remgant
et terram vident. Tada
mornari zaveslae i
ugledae kopno.
IMPERATIV I. AKTIVNI
to je imperativ? Kakvo znaenje ima? Prisjetite se nekih hrvatskih primjera.
Koja sve lica ima hrvatski imperativ? Kako hrvatski izrie naredbu 3. licu jednine i mnoine?
Latinski ima dva imperativa (prvi i drugi), koji se tvore od prve glagolske osnove.. Imperativ I. ili imperativ prezenta
ee zapovijed ili poticanje; npr.. Disce!! Ui!
i!
i!! Boni este!! Budite dobri!!
(imperatvus praesentis), kao i na imperativ, izrie
Imperativ I. aktivni ima oblike samo za 2. l. jed. i mn.:
konjug.
1.
2.
3.
3.-io
4.
sum
2. jed.
narr
vid
disc|
cap|
ven
es
2. mn.
narr-te
vid-te
disc|-te
cap|-te
ven-te
es-te
25
Fraza 2
Reenica 2
Fraza 3
Fraza 1
Fraza 2
Reenica 3
Fraza 3
Fraza 1
Fraza 2
Reenica 4
Fraza 3
Fraza 1
Fraza 2
Fraza 3
Toniji bi naziv bio iskaz. Meutim, budui da je u tradiciji uobiajen naziv reenica (a on zapravo oznaava apstraktnu
jedinicu kojoj je iskaz konkretni ostvaraj), ovdje emo koristiti taj naziv.
Morfemi se esto stapaju sa zavrnim glasovima osnove i veznim vokalima, uslijed ega ponekad padeni morfem vie
nije vidljiv. Zato se za zavrni dio rijei, kad ne govorimo o morfemu od kojega je nastao, moe rabiti naziv zavretak.
Morfeme nazivamo prema gramatikim kategorijama koje ti morfemi oznaavaju (lini morfemi oznaavaju kategoriju lica,
padeni morfemi kategoriju padea itd. Primijetimo da lini i padeni morfem oznaavaju i kategoriju broja, a padeni esto
i kategoriju roda).
VJEBE
15.
Popunite:
1. osnova
2. jed. imper.
2. mn. imper.
amo, 1.
err
fodio, 3.
punincpaperre
dicre
ducte
moveo, 2.
sta26
16.
17.
18.
Dopunite.
Ne __________ ! - ________ punre!
Ne vite ________________! - Inhonestam vitam __________agre!
Ne ____________ kou mrtvom lavu! - __________ pellem vellre mortuo
leoni!
Ne bacajte ____________ pred svinje! - __________ proicre ________ ante
porcos!
19.
20.
Prevedite na latinski::
Mornari pramcima sijeku talase.
___________________________
Muzo, pomae li pjesnicima?
___________________________
Djevojke, pripovijedajte prijateljicama prie.
____________________________________________________________
21.
Sav
omnis, -e svaki, sav
(dijelovi koji ine
cjelinu, cjelina
koja je razdvojena
od ostalih cjelina:
omnis arbor svako
drvo, Gallia omnis
cijela Galija)
ttus, 3 itav,
potpun, cjelovit,
sav (cjelina koja
nije razdijeljena:
totus exerctus sva
vojska)
cunctus, 3 sav,
itav (kompaktna
cjelina nastala
od pojedinih
dijelova < coiunctus ujedinjen,
cuncta legio itava
legija; suprotno
je se-iunctus
razdijeljen),
najee se rabi u
mnoini
nversus, 3 svekolik,
cio, cjelokupan,
sav (cjelina
iji su dijelovi
ravnopravni < unus
+ versus okrenut
prema jednom<
verto, 3.: universi
homnes svekoliki
ljudi)
-ne
-ne li je enklitika.
Ona slui za izricanje
pitanja na koje je
odgovor da ili ne
(Scimusne?
Znamo
li?).
Iz tiva Quid agre debet vilcus popiite sve imenice 1. deklinacije i pridjeve prve klase u enskom rodu,
te glagole u prezentu aktiva. Analizirajte ih.
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
27
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
23.
24.
Promijenite broj glagolima u reenicama i imenicama kojima e se zbog toga morati promijeniti broj:
Ancilla, habes tuncam albam?
___________________________________
Agriclae multas gallnas nutriunt.
___________________________________
Puellae, vilasne odorifras carptis? ___________________________________
Aqula super silvis volat.
___________________________________
Nautae procellis non carent.
___________________________________
25.
Dopunite izreke:
Non schlae, sed ________ discmus. Ne uimo za kolu, nego za ivot.
Medcus curat, __________ sanat. Lijenik lijei, priroda ozdravljuje.
26.
Uz pomo rjenika sastavite pet reenica na hrvatskome, koje ete prevesti na latinski. Neka glagoli
pripadaju razliitim konjugacijama. Upotrijebite to vie razliitih padea u jednini i mnoini.
28
tiam
tiam i, takoer
fbla, -ae, f. pripovijetka, basna,
bajka
fmlia, -ae, f. porodica, obitelj
flamma, -ae, f. vatra, oganj
fortna, -ae, f. srea, sudbina,
udes
hbeo, 2. habui, habtum imati,
posjedovati; drati; smatrati
nekoga: Acc. neime/nekakvim:
Acc.
hodie danas
incpio, 3. zapoeti, zainjati se
inter Acc. meu, izmeu, za, kod,
usred
interrgo, 1. pitati
laudo, 1. hvaliti
lgo, 3. lgi, lectum itati; brati
littra, -ae, f. slovo; littrae,
-arum, f. knjievnost; znanost
IV
SCHOLA
Li#erti et li#eratres
Quidam li0ertum a li0eratre distinguunt, ut Graeci grammatcum a grammatista, et
illum quidem absolte, hunc mediocrter doctum existmant. Quorum opininem Orbilius
etiam exemplis conrmat. Namque institutum antiquum ab eo propontur: Cum familia
alicuius venlis productur, non temre quis li0ertus in titlo, sed li0ertor inscrbi solet,
quasi non perfectus li0ris, sed imbtus. (Suetonius)
li0erti - uenjaci, li0eratres - (pukokolski) uitelji, a li0eratre - od uitelja, ut - kao, illum
- onoga (li0ertum), hunc - ovoga (li0eratorem), quorum opininem - njihovo miljenje, ab eo - od
njega, cum - kad, alicuius - neija, quis - netko, inscrbi solet - obino se upisuje kao
VJEBE
1.
Proitajte gornji tekst i pokuajte prepoznati rijei koje su na neki nain ostale
ive u modernim jezicima. Za svaku od rijei u tekstu pokuajte odrediti kojoj
vrsti rijei pripada.
srednjeg roda
Deklinacija:
muki i enski rod
jednina
mnoina
N. V. stilus (V. stile) liber
stili
libri
A.
stilum
librum stilos
libros
D. Ab. stilo
libro
stilis
libris
G.
stili
libri
stilrum librrum
srednji rod
jednina mnoina
N. V. A. verbum
D. Ab.
G.
verbo
verbi
verba
verbis
verbrum
Imenice druge deklinacije na -us jedine su imenice u latinskom jeziku kojima se V. jed. oblikom
razlikuje od N. jed.
Imenice
srednjeg
roda uvijek imaju isti
oblik za N., V. i A.
jednine, tj. N.=V.=A.
Takoer, u mnoini je
isti oblik za N., V. i A.,
a u svim deklinacijama
on zavrava na -
(N. mn. verba = V.
mn. verba = A. mn.
verba).
Imenice na -er imaju -e- samo u N. i V. jed. (liber, -bri, m.). Samo nekoliko imenica ima -eu svim padenim oblicima. To su: puer, -ri, m. djeak, vesper, -ri, m. veer, socer, -ri, m.
tast, gener, -ri, m. zet, Liber, -ri, m. Liber, te libri, -rum, m. djeca (plurle tantum).
VJEBE
2.
Dopunite tablicu:
N. jed.
N. mn.
rotlus
puri
A. mn.
A. jed.
G. mn.
Ab. jed.
saeclum
disciplo
magistrrum
3.
Pokuajte navoditi padee rijei u raznim sljedovima (npr. V., A., G., Ab., G., N., ili G., Ab., N., D., V., A.,
ili unatrag).
4.
Neka su zadane rijei: tintinnablum, -i, n. zvonce; codicillus, -i, m. biljenica; Liber, -ri, m. Liber.
Navedite usmeno redom:
- N. jed. pa N. mn. svih triju rijei,
- V. jed. i V. mn. svih triju rijei,
- A. jed. i A. mn. svih triju rijei,
i tako sve ostale padee.
Stezanja
Kod nekih imenic ove deklinacije dolazi do stezanja zavrnih vokala osnove i padenih morfema, tako da se dobivaju novi zavretci:
1. u genitivu jednine stegnuti zavretak - umjesto -ii sve do 1. st. redovito imaju imenice na -ius: Pomp (N. glasi Pompius),
Horat (Hortius), Vergl (Verglius), stud (studium), consl (conslium). U kasnijim periodima imenice na -ius mogu imati stegnuti i
nestegnuti oblik, dok imenice i pridjevi kojima je ispred zavretka -ius vokal imaju samo stegnuti oblik.
Primijetimo da se stezanjem ne mijenja mjesto naglaska (npr. u rijei consl mjesto naglaska ne prelazi na trei slog od kraja, ve ostaje
consli, iako je pretposljednji slog kratak).
2. uu vokativu jednine stegnuti zavretak - mjesto *-ie imaju:
a. vlastita imena na --ius (Gaius, Pompius, Verglius), npr. G, Pomp, Vergl.
b. ope imenice filius (sin) i genius (duh uvar): fil, gen.
30
G. derum / deum
Jedina imenica ove deklinacije na -ir glasi vir, -i, m., a deklinira se
na sljedei nain:
Jednina N. V. vir, A. virum, D. Ab. viro, G. viri
Mnoina
VJEBE
5.
6.
Prevedite sintagme:
o bogovima i boicama
o, bogovi!
hramove bogova
Vergilijeve rijei
s Pompejevim uiteljem
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
____________________________
Posvojni atribut
Posvojnost se moe izrei
posvojnim
pridjevom
ili
posvojnim genitivom. Ponekad
hrvatski posvojni pridjev
najbolje odgovara latinskom
posvojnom genitivu: Caesaris
gloria Cezarova slava.
Mnoge imenice kojima se oznaava materijal pripadaju srednjem rodu druge deklinacije; one su singulria tantum
(aurum zlato, argentum srebro, plumbum olovo, ferrum eljezo itd.).
Ovdje se javljaju i imenice koje imaju razliito znaenje u jednini i mnoini: ludus (igra, igranje) : ludi (javne igre,
spektakli); auxilium (pomo) : auxilia (pomone ete); bonum (dobro, npr. moralno) : bona dobra (imetak); castrum
(utvrda) : castra (tabor); impedimentum (smetnja) : impedimenta (prtljaga).
Mnoina imenice locus, -i, m. (mjesto) ima dva glavna znaenja, koja se odraavaju u njezinu rodu: loci, -rum, m.
(mjesta u knjizi) : loca, -rum, n. (mjesta na Zemlji).
f.
caeca
nigra
misra
n.
caecum
nigrum
misrum
Kao i imenice, neki pridjevi na -er imaju -e- samo u N. i V. jed. mukog roda. Oni muki rod dekliniraju kao liber, -bri, m.
(v. niger; A. jed. m. r. nigrum). Kod drugih se pridjeva -e- nalazi u svim padeima i rodovima. Pridjevi koji imaju to -e- u
svim se oblicima u rjeniku mogu lako prepoznati jer se ve pri navoenju N. jed. -e- vidi u enskom i srednjem rodu.
VJEBE
7.
Sloite smislene sintagme od imenice i pridjeva i stavljajte ih u pojedine padee promijenjenim redoslijedom
(N. jed., D. mn., G. jed., G. mn., A. jed., V. mn. itd. Pazite na slaganje pridjeva i imenice u rodu, broju i
padeu):
agnus,, -i,
i,, m. janje,, annus,, -i,
i,, m.. godina, tabla,
la,
la,, -ae,
ae,, f.. ploa,
a,
a, liber, -bri, m. knjiga, magister, -tri, m. uitelj,
stilus, -i, m. pisaljka
actus, 3 otar, chartaceus, 3 papirnat, od papira, langer, -ra, -rum vunonosan, scholastcus, 3 kolski,
certus, 3 navoten, sevrus, 3 strog, ozbiljan
8.
Prevedite izreke:
Amat victria curam.
In angustiis amci apprent.
Digto caelum attingit.
Semper avrus eget.
_______________________________________________________
_______________________________________________________
_______________________________________________________
_______________________________________________________
9.
10.
Prevedite:
_______________________________________
a. Domnus amci filio haedum cum agno donat.
Domni amicrum filiis haedos cum agnis donant. _______________________________________
b. Magister sedlo puro parvum librum cum acto stilo mittit.
__________________________________________________________________________________
Magistri sedlis puris parvos libros cum actis stilis mittunt.
__________________________________________________________________________________
c. Bellum semper oppdo periclum cum damno facit.
__________________________________________________________________________________
Bella semper oppdis pericla cum damnis faciunt. _______________________________________
11.
Prevedite na latinski:
a. Uitelj eka uenikov [prevesti genitivom] odgovor. _______________________________________
b. Nije zabavno u biljenicu upisivati rijei.
_______________________________________
c. Uenice i uenici ulaze u kolu bez pisaljki i knjiga. _______________________________________
d. Djeak prima papirne knjiice od uitelja i stavlja ih [eos] na stol.
__________________________________________________
32
Zamjeniki pridjevi
Neki pridjevi u dativu i genitivu jednine imaju za sva tri roda jednake zavretke, karakteristine za zamjenice (D. jed. -,
G. jed. -us), a u ostalim se padeima sklanjaju kao i svi ostali pridjevi prve klase. Takve pridjeve nazivamo zamjenikim
pridjevima:
D. jed.
unus, 3 jedan
un
solus, 3 sam
sol
totus, 3 itav
tot
ullus, 3 ijedan
ull
nullus, 3 nijedan
null
uter, utra, utrum koji od dvojice
utr
neuter, -tra, -trum ni jedan ni drugi
neutr
alter, -tra, -trum drugi (od dvojice) altr
uterque, utrque, utrumque oba
utrque
alius, alia, aliud drugi (od vie njih) ali
G. jed.
unus
solus
totus
ullus
nullus
utrus
neutrus
a lte ru s
utriusque
a lte ru s
VJEBE
12.
Prevedite izraze:
tabella nullus
us
us discipli _____________________ totus inslae inclae _____________________
donum utri filio dat
_____________________ uni amco credmus _____________________
13.
Dopunite i prevedite:
Nimia indulgentia soli discipl__ nocet.
______________________________________
Mei libri apud aras solus dei victm___ immlant.
____________________________________________________________________
Totus insl___ inclae divitirum cupd___ multa bell___ gerunt.
_______________________________________________________________
Sign___ nullus procellae nautis gratum est.
____________________________________________________________________
14.
Prevedite sintagme:
ni jednom ni drugom pjesniku
poetak itave velike knjige
nijednoj uenici
krivnja samoga djeaka
15.
_______________________________
_______________________________
_______________________________
_______________________________
G.
33
PREZENT PASIVNI
U koju glagolsku kategoriju spada pasiv? to jo postoji u toj glagolskoj kategoriji osim pasiva?
to u hrvatskom jeziku izrie pasiv? Kako se tvori? Recite neki primjer glagola u pasivu i spreite ga kroz
sva lica prezenta.
Imaju li svi glagoli pasiv? Navedite primjere glagola koji nemaju pasiva. Zato ga nemaju?
Latinski pasiv (genus passvum) ima priblino jednako znaenje kao i hrvatski:
Aktiv: Puer legit. Djeak ita.
Pasiv: Liber legtur. Knjiga biva itana / se ita.
Kao to se vidi, latinski se pasiv moe prevoditi hrvatskim pasivom ili refleksivom (aktiv s povratnom zamjenicom se).
Sva vremena prve osnove pasiv tvore pomou sljedeih linih morfema::
lice morfem
lice morfem
1.
-r
1.
-mur
2.
-ris (-re)
2.
-mni
3.
-tur
3.
-ntur
Aktiv
Pasiv
Studenti
ue
gramatiku
Discipli
discunt
grammatcam
Gramatika
je uena
ue
u
ena
e
na
od sstu
studenata
tude
tu
Grammatca
disctur
a disciplis
VJEBE
16.
2. mn.
3. jed.
dontur
monemni
capris
nutrtur
17.
18.
__________________________ ______________________________
__________________________ ______________________________
__________________________ ______________________________
__________________________ ______________________________
35
IMPERATIV I. PASIVNI
2.
1.
laud-re
budi hvaljen
lauda-mni
2. l. mn.
budite hvaljeni
2. l. jed.
mon-re
budi opominjan
mone-mni
budite opominjani
3.
mitt|-re
budi poslan
mitt|i-mni
budite poslani
3. -io
iac|-re
budi baen
iac|i-mni
budite baeni
4.
pun-re
budi kanjavan
puni-mni
budite kanjavani
Rimska imena
Rimski su mukarci plemikoga roda u vrijeme Republike najee imali tri imena:
cognmen (nadimak)
Caesar
Naso
Vlastita su se imena obino u pisanju biljeila kraticom, a u upotrebi ih je bilo vrlo malo (oko 30, a redovito manje od
20).
Nadimak (koji je nastao prema neijoj osobitosti: Ahenobarbus Riobradi, Frugi estiti) bio je nasljedan u porodicama
unutar roda. Neki su graani zbog osobitih zasluga senatskom odlukom dobivali cognmen ex virtte; taj nadimak nije
prelazio na potomke (Cn. Pompeius Magnus, P. Cornelius Scipio Africnus).
ea osobna imena s kraticama:
A. - Aulus
D. - Decmus
Ap(p). - Appius
L. - Lucius
C. - Gaius
M. - Marcus
Cn. - Gnaeus
M. - Manius
N. - Numerius
P. - Publius
Q. - Quintus
Ser. - Servius
S(ex). - Sextus
Sp. - Spurius
T. - Titus
Ti. - Tiberius
VJEBE
19.
Dopunite tablicu:
1. osn. oblik
Inf. istovr. akt.
dare
iacio, 3.
Prijevod
mitti
invenre
tenri
20.
36
2. mn.
Prijevod
3. jed.
laudtur
3. mn.
1. jed.
1. mn.
2. jed.
2. mn.
doceor
21.
22.
23.
Prevedite na latinski:
Imamo svoju veliku knjigu.
_____________________________________
Uitelj pripovijeda svojim uenicama.
_____________________________________
Pie pisma svome prijatelju.
_____________________________________
itam sa svojim prijateljima i prijateljicama.
_____________________________________
Iz ije kole dolaze lijepe uenice?
_____________________________________
U njihovu se pismu nalaze primjeri.
_____________________________________
Uitelj
doctus, 3 uen;
doctor, -ris,
m. uenjak,
znalac (vrhunski
poznavalac
onoga u emu je
obrazovan)
rdtus, 3 uen,
obrazovan
(prvotno: onaj
koji je iz neukosti
doveden u znanje;
kasnije: uen,
iroko obrazovan)
prtus, 3 vjet,
izvjeten, iskusan
(onaj koji je
iskustvom doao
do znanja)
gnrus, 3 uen, dobro
upoznat (onaj koji
jako dobro poznaje
podruje)
mgister, -tri, m.
uitelj, voditelj,
ravnatelj
(strunjak, voditelj
neke ustanove)
praeceptor, -ris,
m. uitelj (onaj
koji daje upute
za primjenu i
prakticiranje
umijea)
paedggus, -i, m.
uitelj, nadglednik
(onaj koji
nadzire djeje
napredovanje u
znanju i ponaanje;
rob koji je pratio
dijete u kolu)
prfessor, -ris,
m. javni uitelj
(javlja se u kasnije
vrijeme; ogranien
je na jednu
disciplinu)
37
24.
25.
26.
27.
Koje se imenice sklanjaju po prvoj, a koje po drugoj deklinaciji u tekstu Litterti et litteratres na poetku
poglavlja?
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
28.
29.
Opiite na latinskom jedan svoj nastavni dan, rabei rijei iz teksta In schola.
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
38
30.
U sljedeem tekstu nadopunite ispravnim oblicima imena uenika (Publius) i uitelja (Marcus) i prevedite
tekst.
De magistro et disciplis
Disciplae et discipli in schola sunt et M______ magistrum exspectant. Iam tintinnabli sonus per
scholam resnat. Ecce, M______ magister venit et intrat.
Pueri: Salve, M______ magister!
Magister: Salvte, cari discipli! Tum P______, bono disciplo, imprat: Recta, P______, e libro
nostro!
P______ e libro Latno de viris claris rectat. Postea multi alii discipli M______ magistro lingu Latn
respondent. M______ magister, vir iustus, puros pigros aspris verbis monet, impgros pulchris verbis
laudat. Tunc itrum discipli tintinnabli sonum audiunt.
Magister: Iam libri negotio vestro estis. Valte!
Discipli: Vale, magister!
31.
32.
Pronaite predikate, subjekte i izravne objekte u tekstu Litterti et litteratres. Pronaite sluajeve
kongruencije (slaganja).
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
ctus
ctus
tus
tus, 3 otar,
tar,
tar,, iljat
iljat
mcus
mcus
cus
cus, 3 prijateljski;; savezniki
mcus
mcus
cus
cus, -i, m. prijatelj;; saveznik
rum, f. tjesnac,,
angustiae, -rum
kripac,
kripac,, tjeskoba
asper, -ra, -rum otar, osoran,
grub; muan
vrus, -i, m. lakomac, krtac,
tvrdica
bellum, -i, n. rat; bnus, 3 dobar,
estit
caelum, -i, n. svod,, nebo
canto, 1. pjevati
crus, 3 drag, mio; skup
clrus, 3 slavan, sjajan, jasan
consdo, 3. sdi, sessum sjesti,
posjedati
conslium, -ii, n. savjet
crdo, 3. ddi, dtum vjerovati;
uzdati se; povjeriti
dcemvir, -vri, m. decemvir
dmnus
nus
nus, -i, m. gospodin,,
gospodar
dnum
num
num, -i, n. dar, poklon
39
40
RES MILITARIS
VJEBE
1.
bezvuni
zvuni
[p]
[t]
[k]
[b]
[d]
[g]
nosnici nazali
tekunici likvide
strujnik spirant
[m]
[n]
[l] [r]
[s]
pobjednik
Tvorba N. i V. jed. bitno se razlikuje kod razliitih osnova i rodova:
vinco, 3. vci, victum
1) Ako osnova zavrava na zatvornik:
pobijediti, savladati,
- imenice mukoga i enskoga roda u N. i V. jed. imaju padeni morfem s (sigmatska
nadvladati
tvorba)
Tu se dogaaju neke glasovne promjene:
ako osnova zavrava na dental ([t] ili [d]), on e se izgubiti ispred [s] (*milet-s > miles)
ako osnova zavrava na gutural ([k] ili [g]), on e se sa [s] stopiti u x (*duc-s > dux, *reg-s > rex)
- imenice srednjega roda u N. i V. jed. imaju nulti padeni morfem (asigmatska tvorba)
2) Ako osnova ne zavrava na okluziv:
- sve imenice tvore N. i V. jed. asigmatski
I ovdje dolazi do glasovnih promjena:
ako je zavrni glas osnove nazal, on e se u N. jed. najee izgubiti (*legion > legio)
kod osnova na spirant s u svim e padeima osim u N. i V. jed. [s] prijei u [r] (*genes-is > genris; glasovnu
promjenu u kojoj intervokalno s prelazi u r nazivamo rotacizam)
Kod imenica srednjega roda konsonantski e se skupovi (-ct, -ll, -rd) pojednostavniti kad se nau na kraju rijei, tj. u N., V.
i A. jed. (*lact > lac, *mell > mel, *cord > cor).
Kod nekih imenica dolazi i do promjene vokala u osnovi (caput, -ptis; miles, -tis; nomen, -mnis; homo, -mnis itd.).
VJEBE
2.
Na koji konsonant zavravaju osnove sljedeih imenica? Koje su se glasovne promjene dogodile kod njih?
pedes, -tis, m.
thorax, -cis, m.
umbo, -nis, m.
obses, -sdis, m./f.
obsessio, -inis, f.
Osno
Os
nova
no
va iime
meni
me
nice
ni
ce 33.. ko
kons
nson
ns
onan
on
ants
an
tske
ts
ke d
dek
ekli
ek
lina
li
naci
na
cije
ci
je d
dob
obiv
ob
ivaa se k
iv
kad
ad ssee u G. jjed
ed.. uk
ed
uklo
loni
lo
ni p
pad
ade
ad
eni
e
ni m
mor
orfe
or
fem
fe
m -i
-is
s.
VJEBE
3.
Uz navedene imenice upiite kraticu za njihov rod i cijeli genitiv, a potom izdvojite osnovu:
sentor, -ris
__ ___________
______________
sidus, -ris
__ ___________
______________
civtas, -tis
__ ___________
______________
legio, -inis
__ ___________
______________
guttur, -ris
__ ___________
______________
imgo, -gnis
__ ___________
______________
flumen, -mnis
__ ___________
______________
4.
Napiite rod i genitiv navedenih imenica. Koja se glasovna promjena dogodila pri nastanku nominativa?
comes, -tis
_______________ ______________
iuventus, -tis
_______________ ______________
corpus, -ris
_______________ ______________
fortitdo, -dnis
_______________ ______________
nox, noctis
_______________ ______________
42
Deklinacija
Padeni
ni
ni morfem::
Jednina Mnoina
m., f. n. m., f. n.
N., V. -s /
-es -a
A.
-em
D.
-i
--bus
Ab.
-e
G.
-is
-um
Primjeri paradigme
Jednina
Mnoina
m., f.
n.
m., f.
n.
N., V. obse-s
obsd
dd-es
capt-a
caput
A.
obsd
dd-em
D.
obsd
dd-i
capt-i
obsid--bus
-bus
bus capit--bus
Ab.
obsd
dd-e
capt-e
G.
obsd
dd-is
capt-is obsd
dd-um
capt-um
Svi rodovi:
- N. jed. = V. jed.
- N. mn. = V. mn. = A.
mn.
- D. mn. = Ab. mn.
Srednji rod:
- N. jed. = V. jed. = A.
jed.
VJEBE
5.
6.
Dopunite tablicu:
G. jed.
N. mn.
A. mn.
G. mn.
A. jed.
N. jed.
Rubco
co
co
flumen
duces
noctes
muliris
7.
8.
Prevedite na latinski:
koplje vjetog vojnika
sjediti na morskoj obali
prva pojedinih naroda
ratovati s rimskim legijama
9.
___________________________
___________________________
___________________________
___________________________
U reenici
enici
enici je subjekt _____________, predikat __________, prilona
naa oznaka uzroka _______________,
objekt _____________ .
IMPERFEKT (PROLO
LO
LO NESVRENO
ENO
ENO VRIJEME) AKTIVNI
Kako u hrvatskome moemo izrei nesvrenu radnju u prolosti? Kako je najee izriemo?? Recite nekoliko
primjera.. Kojim e, dakle, hrvatskim oblicima odgovarati latinski imperfekt?
U tekstu na poetku
etku
etku poglavlja pronaite
ite
ite glagole i pomou
u
u rjenika
nika
nika izdvojite prvu osnovu svakoga od njih..
Promotrite kako izgledaju elementi koji su ostali nakon izdvajanja osnove i pokuajte
ajte
ajte zakljuiti
iti
iti o kojim se
licima radi.. Otkrijte elemente koji su prisutni u svim oblicima imperfekta.
Imperfekt (tempus imperfectum) ili prolo
lo
lo nesvreno
eno
eno vrijeme
vrijeme pokazuje radnju koja se dogaala
ala
ala u prolosti,
losti,
losti,, ali se u njoj jo
nije zavrila
ila
ila ili radnju koja se u prolosti
losti
losti ponavljala ((Caesar multa bella gerbat. Cezar je vodio mnoge ratove.),
.), te radnju
koja je u prolosti
losti
losti trajala za vrijeme neke druge radnje ((Vexillum gerbat miles dum pugnabtur. Vojnik je nosio stijeg dok
se vodila bitka). Latinski imperfekt moemo
emo
emo prevoditi
prevoditi na
na hrvatski
hrvatski imperfektom
imperfektom (legbam
bam
bam itah),
itah),
), ali se najee
ee
ee
ee prevodi
prevodi
perfektom nesvrenog
enog
enog glagola
glagola (legbam
bam
bam itao
itao sam).
).
Aktivni
ktivni imperfekt tvori se od prve osnove glagola,, kojoj se dodaje tvorbeni morfem za imperfekt -bb--, te uobiajeni lini
m,, -s,
s,, -tt... Glagoli 3. i 4. konjugacije imaju ispred tvorbenog morfema vokal --.
morfemi -m,
1.
2.
3.
1.
2.
3.
amo, 1. (am-)
video, 2. (vid-)
am-ba-m
am-ba-s
am-ba-t
ama-b-mus
ama-b-tis
am-ba-nt
gero, 3. (ger-)
audio, 4. (aud-)
ger--ba-m
ger--ba-s
ger--ba-t
ger-e-b-mus
ger-e-b-tis
ger--ba-nt
sum, esse
(r- [<es-])
era-m
era-s
era-t
er-mus
er-tis
era-nt
Glagol
Gl
ol sum, esse im
ima tv
tvorbe
beni
be
ni morfe
fem za ovo
fe
vo
vrijeme -a-, koji se dodaje na osnovu r- (osnova
vr
osnova
va
nastala rotacizmom: *es-a- > er-ana
a-), a lini su mu
morf
mo
rfem
rf
emii is
em
isti
ti kkao
ao i kkod
od oost
stal
st
alih
al
ih ggla
lago
la
gola
go
la..
la
Glagoli 3. konjugacije na -io u imperfektu u zavrnom dijelu osnove imaju -i- u svim licima; npr. od cupio, 3. glasi
cupibam, cupibs itd.
VJEBE
10.
11.
2. jed.
legbas
placbant
incipibam
veniebtis
vincibat
12.
44
Konativni imperfekt
kazuje radnju koja je
pokuana, prekidana
ili oekivana.
Porsenna
Romam
terrbat. Porsena je
nastojao
zastraiti
Rim.
IMPERFEKT PASIVNI
Pasiv ovoga vremena, kao i aktiv, ima tvorbeni morfem vremena -b-, a lini su morfemi: -r, -ris, -tur... Kao i u aktivu,
trea i etvrta konjugacija ispred tvorbenog morfema imaju vokal --.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
oro, 1. (or-)
deleo, 2. (del-)
or-ba-r
ora-b-ris
ora-b-tur
ora-b-mur
ora-ba-mni
ora-b-ntur
PRIJEDLOZI - UVOD
Prijedlozi (praepositines) su nepromjenjive rijei kojima se uspostavljaju odnosi meu objektima ili dogaajima. Zajedno
s rijeju koju vee za sebe prijedlog ini prijedlonu frazu. Prijedlone fraze, kao i isti padei, mogu biti u slubi objekta
ili prilone oznake. Prijedlonu frazu, uz prijedlog, mogu sainjavati imenice ili rijei koje u reeninom ustrojstvu stoje na
mjestu imenica (imenike zamjenice, supstantivirane rijei).
Znaenja se prijedloga mogu podijeliti na dimenzionalna i nedimenzionalna. Dimenzionalna znaenja odnose se na
dimenziju prostora ili vremena, a nedimenzionalna su kompleksnija i vrlo raznolika (svrha, drutvo, suprotstavljanje,
uvjet, razmjer i sl.).
U latinskom jeziku najvei broj prijedloga javlja se s akuzativom, znatno ih je manje s ablativom, dok ih svega nekoliko
trai genitiv. Neki prijedlozi mogu, ovisno o znaenju, stajati s akuzativom ili s ablativom.
Prijedlozi redovito stoje ispred imenica na koje se odnose (ante portam ispred vrata). U nekim frazama prijedlozi stoje
izmeu imenice i njezina atributa (multis cum lacrmis s mnogim suzama). Izmeu prijedloga i njegove imenice moe
stajati genitivni atribut (ad Appi Claudii senecttem accedbat k starosti Apija Klaudija pribrajalo se).
Veina je prijedloga postala od priloga, a neki su sauvali i svojstva priloga u tome to se koriste i kao prijedlozi i kao prilozi
(ante, post, contra, prope...: contra sto stojim nasuprot [prilog], contra portam nasuprot vratima [prijedlog]).
ad me k meni
ad lacum kod jezera
adversus
(adversum)
ante
pud
apud Alexandram u
Aleksandriji
apud poplum pred narodom
nedimenzionalna znaenja
vrijeme
ad senecttem do starosti
circum
circa
cs
citra
contra
erga
VJEBE
13.
Prevedite.
Ante leginem erat flumen.
_______________________________________________
Contra belli morem pugnabatur.
_______________________________________________
Miltes citra testudnem pugnbant.
_______________________________________________
Centuria circa centurinem sedbat
_______________________________________________
Contubernium ad decem miltes habbat._______________________________________________
14.
Kod promjenjivih rijei dio rijei ima leksiku, a dio gramatiku funkciju. Leksiki dio tih
rijei daje osnovni sadraj (pojave o kojima reenica govori), a gramatiki izrie gramatiku kategoriju
(u kakvom su odnosu pojave o kojima se govori).
46
VJEBE
15.
Prevedite na latinski:
itasmo _______, itala si ________, itali su ________, poinjah _______,
dolaahu ________, dolazili smo ________, volio je _______,
bijasmo voljeni ________, bili su voljeni ________.
16.
17.
18.
19.
Upiite
ite
ite oblike ostalih lica glagola::
3. mn.
1. mn.
1. jed.
3. jed.
2. jed.
2. mn.
Protivnik
hostis, -is, m. stranac;
neprijatelj (u ratu,
protiv drave i/ili
graana)
nmcus, -i, m.
neprijatelj (osobni,
uope < in-amcus)
adversrius, -i,
m. neprijatelj,
protivnik, rival (u
raspravi i sudskoj
parnici)
erant
serebmur
pugnbat
studbas
iuvabtis
20.
21.
________________________ ________________________
________________________ ________________________
________________________ ________________________
________________________ ________________________
________________________ ________________________
________________________ ________________________
22.
23.
24.
Prevedite.
Initia Romae
Roma antqua, caput orbis terrrum, in septem collbus et septem vallbus sita erat. Valles inter colles
patbant. Prima Romanrum sedes erat collis Palatnus. Postea in colle Palatno clara Apollnis aedes,
multae splendidaeque aedes divtum civium et palatium imperatris magnifcum exstruebantur. In lata
valle inter colles vicnos Forum Romnum patbat. Sub Capitolio carcer situs erat, ubi homnes nefarii
nem vitae exspectbant. Proditres autem de rupe Tarpeia praecipitabantur.
25.
48
Prevedite na latinski.
a) Neka sutra pred vojnicima prije konzula govori centurion i u govoru neka u vezi s hrabrou vojnik
spomene i boj za most blizu naeg logora.
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
b) U Rimu [Romae] na Marsovu polju nalazio se vojni logor nasuprot Oltaru mira i Cezarovoj grobnici uz
obalu spomenute rijeke.
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
26.
Posloite rijei u reenice tako da dobijete redoslijed najprikladniji za hrvatskog govornika (ovdje su
navedene redoslijedom u kojemu se javljaju u latinskom izvorniku):
Cezar nakon desete legije bodrenja na desno krilo
poe, gdje to kako njegovi odbaeni i znakovljem
na jedno mjesto zbijeni dvanaeste legije vojnici
sami sebi za bitku su smetnja primijeti, nakon to
su etvrte kohorte svi stotnici ubijeni, a uslijed
zastavnikove pogibije stijeg izgubljen, ostalih pak
kohorti svi gotovo stotnici ili ranjeni ili pobijeni,
meu njima vojnik prvog manipula Publije Sekstije
Bakul, veoma hrabar mu, mnogim tekim ranama
pogoen, tako da vie izdrati nije mogao (Cezar).
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
nvus, 3 nov
nox, noctis, f. no
rtor, -ris, m. govornik,
poslanik
ordo, -dnis, m. red, ustroj; vrsta
paene gotovo, skoro, jedva
pax, pcis, f. mir, mirovanje
publcus, 3 javan, zajedniki
reddo, 3. redddi, reddtum
vraati; prevoditi
sdus, -ris, n. zvijezda, zvijee
scitas, -tis, f. drutvo; zadruga;
savez
stdeo, 2. ui, truditi se, nastojati
oko neega: Dat., teiti za
neime: Dat., dati se na neto:
Dat.
tempus, -ris, n. vrijeme
vrtas, -tis, f. istina, istinitost;
iskrenost
verto, 3. verti, versum okretati,
vrtjeti; unitavati
49
50
VI
VRBS
aedfcium, -ii, n.
graevina, zgrada
cro, carnis, f. meso
cvis, -is, m. graanin,
stanovnik grada
cria, -ae, f. kurija,
sjedite senata
frum, -i, n. forum, trg,
glavni gradski trg
ldus, -i, m. igra; kola
merces, -is, f. roba,
trgovaka roba
moenia, -ium, n. zidine,
bedemi
pons, pontis, m. most
rte, -is, n. mrea
thetrum, -i, n. kazalite
turris, -is, f. kula, toranj
urbnus, 3 gradski,
graanski
vgil, -lis budan, koji
straari, koji bdije
vgil, -lis, m. straar,
policajac, vatrogasac
VJEBE
1.
Proitajte gornji tekst i oznaite sve imenice i pridjeve. Kojim deklinacijama/klasama pripadaju? Pokuajte
im izdvojiti osnovu. Ima li padenih morfema koje do sada niste susreli?
Tvorba
Kao i kod konsonantskih osnova, i ovdje N. jed. zavrava raznoliko. Neke su imenice jednakoslone, a neke
nejednakoslone.
Sve imenice srednjega roda imaju u N. jed. nulti padeni morfem, dok meu imenicama mukog i enskog roda neke
imaju -s, a neke nulti padeni morfem. I ovdje je na kraju rijei u N. i V. jed. dolazilo do glasovnih promjena. Ovo su tipovi
51
jednakoslone
nejednakoslone
jednakoslone
nejednakoslone (ispred padenoga morfema u G.
jed. imaju 2 ili vie suglasnika)
VJEBE
2.
Svrstajte navedene imenice prema tipu tvorbe N. jed. i naite skupinu u koju spada, prema primjeru.
aedes, -is:
clades, -is:
ovis, -is:
caedes, -is:
apis, -is:
calcar, -ris:
3.
sigm.
bilis, -is:
laquear, -ris:
ris:
ris:
sedes, -is:
sitis, -is:
sedle, -is:
ovle, -is:
parisyl.
Izdvojite u sljedeim rijeima nominativni morfem okomitom crtom i napiite cijeli G. jed. prema
primjeru:
strage|s, -is
stragis
tussis, -is
turris, -is
sudis, -is
tribnal, -lis
lis
lis
vates, -is
Deklinacija:
Mnoina
Jednina
m./f.
N., V. civis
A.
civ-em
D.
civ-i
Ab.
civ-e
G.
civ-is
n.
m./f.
n.
N., V., A.
sedle
N., V., A.
civ-es
D., Ab.
sedl-i
D., Ab.
civ--bus
D., Ab.
sedil--bus
G.
sedl-is
G.
civ-i-um
G.
sed-i-um
Ove su osnove, pod utjecajem kudikamo brojnijih konsonantskih, izgubile -i- iz osnove u veini padea. Ipak, ima padea
u kojima su te imenice sauvale prvotne karakteristike i-osnova:
52
i)
Ab. jed. kod imenica srednjeg roda sauvao je istu osnovu (dakle -i, ime se izjednaava s dativom), a imenice
mukog i enskog roda analogijom prema konsonantskim osnovama imaju -e.
ii)
N., A. i V. mn. imenica srednjeg roda sauvali su -i- iz osnove, tako da u tim padeima zavravaju na -ia.1
iii)
iv)
U G. mn. ove su imenice sauvale -i- iz osnove, tako da u tom padeu zavravaju na -ium.
Imenice mare, -is, n. i mare, -is, n. esto imaju Ab. jed. mare, rete.
VJEBE
4.
5.
Prevedite sintagme:
multa per maria
urbi et orbi
panem quotidinum
partes adversae
navbus longis
apium mel
6.
Dopunite tablicu::
Ab. mn.
G. mn.
__________________________
__________________________
__________________________
__________________________
__________________________
__________________________
Ab. jed.
A. jed.
N. mn.
N. jed.
avem
ungubus
retia
moles
lacnar
7.
Dopunite i prevedite.
Urbs temporibus antiquis
Urbs antiquis tempor___ plerumque quadrt___
t___
t___ formam habb___.
b___.
b___. In medi parte urb___ arx erat. Ubi
host___ incursines
nes
nes imminb___,
b___,
b___, urb___ undque
que
que moenia continbant.
bant.
bant. Interdum pontes trans fossas
positi erant. Sub arc__ forum situm erat. Urb__ templis, gymnasio, thetro
tro
tro splendbat.
bat.
bat. Gymnasium
erat non solum locus ludrum,
rum,
rum, sed etiam sedes bonrum
rum
rum art___. In gymnasiis enim civium lii corpra
ra
ra
exercb___
b___
b___ et sapientiae praeceptres
res
res omnium gent____ varias discipln____
n____
n____ docbant.
bant.
bant.
53
IMPERATIV II.
Imperativ II. (imperatvus futri) izrie zapovijed koja se ima izvriti u budunosti. Najee se stoga javlja u zakonima,
ugovorima itd. Ima 2. i 3. lice jed. i mn., a tvori se od prve osnove i posebnih linih morfema:
Aktiv
2., 3. l. jed.
2. l. mn.
3. l. mn.
dono, 1.
don-to
dona-tte
dona-nto
teneo, 2.
ten-to
tene-tte
tene-nto
duco, 3.
duc|-to
duc|i-tte
duc|u-nto
capio, 3.
cap|-to
cap|i-tte
capiu-nto
mugio, 4.
mug-to
mugi-tte
mugi|u-nto
Pasiv
dono, 1.
teneo, 2.
duco, 3.
capio, 3.
mugio, 4.
2., 3. l. jed.
3. l. mn.
don-tor
dona-ntor
ten-tor
tene-ntor
duc|-tor
duc|u-ntor
cap|-tor
capiu-ntor
mug-tor
mugi|u-ntor
sum, esse
es-to
es-tte
s|u-nto
Glagoli 3. -io u
imperativu II. imaju
-i- u svim licima.
Prevodi se odgovarajuim oblicima naega jezika: donto daruj, donto neka daruje, donatte darujte, donntor neka
budu darovani itd.
VJEBE
8.
Prevedite.
Cicro de legbus XII tabulrum
In legbus XII tabulrum legtur: Ad divos adeunto caste, piettem adhibento, opes amovento. Qui secus
faxit, deus ipse vindex erit. In urbbus delbra habento. Lucos in agris habento et Larum sedes. Ritus
familiae patrumque servanto.
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
adeunto neka prilaze, faxit uini, erit e biti
9.
Dopunite.
2. jed.
custodto
to
to
2. mn.
3. jed.
3. mn.
vincto
to
to
habette
te
te
pugnre
re
re
iacto
to
to
10.
_______________________
_______________________
_______________________
____________________________
____________________________
____________________________
N., V., A.
D., Ab.
G.
n.
felix
felc-em
felix
felc-i
felc-is
m., f.
n.
felc-es
felic-i-a
felic--bus
felic-i-um
dva zavretka
Jednina
m., f.
n.
brevis
breve
brev-em
brev-i
brev-i
brev-is
brev-is
m., f.
brev-es
brev--bus
brev-i-um
Mnoina
n.
brev-i-a
brev--bus
brev-i-um
tri zavretka
m.
acer
acr-em
acr-i
acr-is
f.
acris
acr-em
acr-i
acr-is
m., f.
acr-es
acr-es
acr--bus acr--bus
acr-i-um acr-i-um
n.
acre
acr-i
acr-is
n.
acr-i-a
acr--bus
acr-i-um
ava:
ava:
N.. jed.. zavrava:
- na -s
ss za m. i . rod
Navoenje u rjeniku: felix, - na -
za s. rod
-e sladak
*Nominativni su zavretci raznoliki, a nastali su glasovnim promjenama kakve smo susreli kod imenica (vehmens < *vehement-s,
felix < *felic-s)
Padeni morfemi ovih pridjeva odgovaraju padenim morfemima imenica i-osnova. Jedina je razlika u tome to Ab. jed.
zavrava na -i kod svih rodova.
VJEBE
11.
12.
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
Prevedite na latinski:
svih pjesnika
u tekim poslovima
takvim kerima
s plemenitim namjerama
na brzim konjima
pod sretnom zvijezdom
kod ljutih neprijatelja
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
13.
55
14.
Dopunite:
G. mn.
A. mn.
Ab. jed.
N. jed.
A. jed.
numne caelesti
viros audces
magnam partem
aedificium utle
socium fidlem
mare nostrum
15.
Proitajte zadane fraze. Navedite njihove: A. jed., Ab. jed., G. mn., A. mn. i V. mn. s prijevodom. Pronaite
najbolje hrvatske ekvivalente.
piscis mintus
rara avis
vulpes uda
vir fortis
Ab. jed.
memri
hebti
inpi
vigli
supplci
G. mn.
memrum
hebtum
inpum
viglum
supplcum
Pridjevi koji u N. jed. zavravaju na -ns i -ns po svom su postanku participi istovremenosti (v. 8. poglavlje). Oni se
mogu upotrebljavati:
Pridjev compos, -ptis moan ima Ab. jed. najee compti, a G. mn. uvijek je comptum.
56
annli
Atheniensi
Ab. jed.
natlis [dies] roendan
Aprlis [mensis] travanj
natli
Aprli
Pridjevi koji su postali vlastita imena imaju u Ab. jed. zavretak -: Iuvenlis, -is, m. Juvenal, Ab. Iuvenle; Martilis, -is, m. Marcijal,
Ab. Martile; Quirinlis, -is, m. Kvirinal, Ab. Quirinle.
VJEBE
16.
Dopunite i prevedite:
a) Domicilia paupr__ inslae vocabantur, domicilia autem divt__ villae urbn__.
___________________________________________________________________________________
b) Aliquando paupr__ preces non commv__ divt__ anmos.
___________________________________________________________________________________
c) Saepe sentor cum filio sospt__ ad Neptni templum venibat atque supplc__ voce gratias deo ag___.
___________________________________________________________________________________
d) Cicro vigl__ cura Catilnae coniuratin___ detexit*.
___________________________________________________________________________________
e) Magna annal___ utiltas a T. Livio laudabtur.
___________________________________________________________________________________
*detexit je otkrio.
turris, f. toranj
puppis, f. krma
secris, f. sjekira
Ponekad takve zavretke imaju i neke druge imenice, npr. navis (A.: navim, Ab.: navi).
57
Imenica ignis u nekim izrazima ima Ab. ferro ignique vastre opustoiti ognjem i maem
jed. na -
aqu et ign alcui interdicre protjerati koga (doslovno zabraniti kome vatru i
vodu)
litium
marium
murium
faucium
G. mn.
pentes, penatium, m. penati
optimtes, optimatium, m. optimati
Arpins, -tis, m. Arpinac (naglasak!)
Samns, -tis, m. Samnianin (naglasak!)
penatium
optimatium
Arpinatium
Samnitium
Ovamo spadaju i jednoslone imenice konsonantskih osnova kojima osnova zavrava na dva konsonanta:
G. mn.
urbs, -bis, f. grad
arx, -rcis, f. tvrava
mons, -ntis, m. planina
pars, -rtis, f. dio
urbium
arcium
montium
partium
canum
iuvnum
vatum
sedum
patrum
matrum
fratrum
parentum / parentium
mensum / mensium
Quirtum / Quiritium
Larum / Larium
fraudum / fraudium
boves
itinra
iter, itinri, itinre
iter, itinris, n. put [iter-/itiner-]
*magnis itinerbus brzim marem (izraz iz vojnitva)
G. mn.
bubus / bobus
boum
carnbus
carnium
itinerbus*
itinrum
Imenica vis, f. sila u jednini ima samo jo A. vim i Ab. vi, a mnoinu ima cijelu: N., A., V. vires, D., Ab. virbus, G.
virium. Imenica nix, nivis, f. snijeg sve padee osim N. i V. jed. tvori iz osnove niv-, imenica supellex, supellectlis, f.
namjetaj iz osnove supellect-, a imenica senex, senis, m. starac iz osnove sen-. Imenice femur, femris/femnis, n.
bedro [femur-/femin-] i iecur, iecris/iecinris, n. jetra [iecur-/iecinor-] imaju oblike iz obje osnove u cijeloj paradigmi:
femur, femri, ..., femra, ... i femur, femni, ..., femna, ...; iecur, iecinri, ..., iecinra, ... i iecur, iecri, ..., iecra, ....
58
VJEBE
17.
18.
19.
po obiaju
aju
aju otaca
veliku snagu volova
_________________________
_________________________
________________________________________
________________________________________
________________________________________
enski rod:
dos, dotis, f. miraz
Srednji rod:
cor, cordis, n. srce
ver, veris, n. proljee
cadver, -ris, n. le
nedimenzionalna znaenja
vrijeme
extra
infra
inter
intra
59
iuxta
pnes
pr
pne
post
VJEBE
20.
21.
Prevedite fraze:
per oram maritmam urbes
per miltes vincbant
hostis ob oclum miltes Romnos habbat
ob divitias superbia
inter ver et himem
pauper inter cives divtes
60
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
Reenina jezgra
Svaka reenica ima jezgru (dio koji se ne moe izostaviti a da reenica ostane gramatiki
i sadrajno potpuna), a veina ih ima i periferiju (elementi koji daju dodatne informacije o stanju
stvari i sudionicima i koji nisu nuni za gramatinost reenice).
Izgled reenine jezgre odreuje predikat, iji je nositelj obino glagol (Senatres amblant.
Senatori hodaju.). On je strukturno sredite reenice i svaka jednostavna reenica ima samo jedan
predikat.
Uz predikat, reeninu jezgru mogu tvoriti:
obino u nominativu, gramatiki
subjekt
se slae s predikatom
izravni objekt
objekt u akuzativu
neizravni
objekt
komplement
VJEBE
Grad
arx, arcis, f. kula,
toranj, utvrda,
najvii dio
grada (utvrda na
povienom koju je
teko osvojiti)
castellum, -i, n.
utvreno mjesto,
utvrda, kula (mala
utvrda opasana
zidom)
mncpium, -i, n.
municipij (grad
pod rimskom
vlau sa svojim
zakonima i
upravom)
oppdum, -i, n.
utvrda, utvreni
grad, naseljeno
mjesto (razliito od
glavnoga grada)
urbs, -bis, f. grad,
glavni grad (veliki
grad opasan zidom
i posveen); cput,
-ptis, n. glavni
grad
Urbs, -bis, f. Rim
22.
Prevedite.
Finis clocae civittis longe ab oppdo situs est.
_____________________________________________________________
Consilia patrum matrumque libris non sunt semper cara.
_____________________________________________________________
Sol canddus monumentis in viis et hortis iuxta domicilia collcet.
_____________________________________________________________
23.
24.
25.
Prevedite izreke:
Ignis aurum probat, miseria viros fortes. (Senca)
____________________________________
Tantae molis erat* Romnam condre gentem. (Vergilius) ____________________________________
Magnum vectgal est parsimonia. (cf. Cicro)
____________________________________
61
____________________________________
____________________________________
____________________________________
26.
Prevedite tekst.
Gens togta
ta
ta
Pius Aenas,
as,
as,, numne
ne
ne derum
rum
rum caelestum,
um,
um,, post fatle
le
le excidium Troiae cum paucis et delbus
bus
bus sociis Italiam
petre
re
re debbat.
bat.
bat.. Ante adventum ad os amnis Tibris
ris
ris Troini
ni
ni multa per maria errbant,
bant,
bant,, quia magna pars
classis amissa erat.. Memrem
Memrem
rem
rem saevae Iunnis
nis
nis ob iram - canit Vergilius pota.. In
n Sicilia scilcet fere
ere
re
omnes Troianrum
rum
rum naves igne combustae sunt.. Aenas
as
as in
n Italia dura et acria bella cum Turno,, rege
Rutulrum,
rum,
rum,, gerbat. Romlus
lus
lus et Remus,, fratres gemni,
ni,
ni,, ab Aene orti,, urbem Romam condunt.. Genus
unde Latnum, | Albnique patres atque altae moenia Romae. - ita canit Vergilius. Unde Romni,
rerum domni gensque togta.
numne derum - po nalogu bogova, Italiam petre - poi u Italiju, multa per maria - po mnogim morima,
memrem Iunnis ob iram - zbog Junonine srdbe koju pamti, igne combustae sunt - sagani su ognjem
27.
Sastavite pet reenica u kojima ete upotrijebiti fraze navedene ispod teksta Gens togta.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
28.
29.
Prevedite izraze.
ad limna ____________________________
ante factum _____________________
citra consequentiam ___________________
ob defectum _____________________
per angusta ad augusta _________________ ultra duplum ____________________
per causam oblquam ___________________ post bellum _____________________
post factum __________________________
secundum ordnem ________________
contra clara verba iuris et legis __________________________________
ad Kalendas Graecas ___________________
inter canem et lupum ___________________
30.
Podcrtajte predikate:
a. U gradu se uvijek osjeam dobro.
b. Lijep li je ovaj most!
c. Oni bi da je toranj vii od sadanjega.
d. Pravda mora biti zadovoljena.
e. Moja je roba mnogo bolja od tvoje!
f. Bi li nas ikad pustili na miru da ih nismo onako otro upozorili?
g. Zidine su im stani pa gledaj.
62
31.
Prevedite.
Cum volet, accdes, cum te vitbit, abbis. (Ovidius) _____________________________________
Dux anmos miltum lenibat.
_____________________________________
Fortes fortna adivat.
_____________________________________
Repente post tergum equitts cerntur; cohortes aliae appropinquant. Hostes terga vertunt... Fit [nastao
je] magna caedes. Sedulius, dux et princeps Lemovcum, occidtur; Vercassivellaunus Arvernus vivus in
fuga comprehendtur; signa militaria septuaginta quattuor ad Caesrem referuntur: pauci ex tanto numro
se incolmes in castra recipiunt. (Caesar)
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
acer
cer, acris
cris, acre
cre otar,
tar,
tar,, ljut,, estok;
estok;;
otrouman;
trouman;
trouman;; revan,, smion
dtus, -s, m. pristup, prilaz, ulaz
adversus, 3 nasuprotan, protivan;
nepovoljan, nesretan
alttdo, -dnis, f. visina; dubina,
uzvienost
mitto, 3. msi, missum gubiti;
ostavljati
mveo, 2. mvi, mtum ukloniti,
udaljiti, maknuti
nmal, -lis, n. ivotinja
ars, artis, f. umijee, umjetnost,
vjetina; artes bnae lijepe
umjetnosti
audax, -cis odvaan, sran; drzak
vis, -is, f. ptica
bs, bvis, m./f. govedo
cdver, -ris, n. le, truplo;
mrtvac
a,
a,,
caedes, -is, f. pokolj,, sjea,
ubojstvo
canddus, 3 bijel, sjajan; divan
cnis
nis
nis, -is, m. pas
cldes, -is, f. gubitak, ratni poraz,
ratna nesrea
classis, -is, f. brodovlje
clvis, -is, f. klju
commveo, 2. mvi, mtum
potresti, ganuti, uznemiriti
condo, 3. ddi, dtum spremati;
nainiti, sagraditi; osnovati
contineo, 2. nui, tentum drati,
63
64
VII
DOMVS
Ovim imenicama G. jed. zavrava na -s, a osnova na -u-. Dijele se na dvije skupine:
1) Imenice koje u N. jed. zavravaju na -s i tvore taj pade sigmatski.
Takva je veina imenica 4. deklinacije. Uglavnom su mukog roda:
riss, -s, m. smijeh; aspects, -s, m. pogled; fructs, -s m. plod; viss, -s, m. izgled,
gledanje.
2) imenice koje u N. jed. zavravaju na - i tvore taj pade asigmatski.
Te su imenice sve srednjeg roda:
gel, -s, n. mraz, led; gen, -s, n. koljeno.
aedfco, 1. graditi,
zidati, sagraditi
atrium, -ii, n. atrij
bbo
bo
bo, 3. bbi
bi
bi, piti,,
upijati
cna, -ae, f. ruak
(glavni obrok kod
Rimljana s poetkom
oko 15-16 sati),
veera
cno, 1. objedovati,
ruati, veerati
cliens, -ntis, m. klijent,
tienik; podanik
clumna, -ae, f. stup,
potporanj
cbclum, -i, n.
spavaonica, lonica;
soba
cbo, 1. bui, btum
leati (za trpezom ili
u krevetu), spavati
hbto, 1. stanovati,
boraviti
ingressus, -s, m. ulaz
lectus, -i, m. krevet,
postelja, leaj
lmen, -mnis, n.
prag; granica; ulaz;
poetak
mensa, -ae, f. stol,
trpeza; obrok, dio
obroka; prma mensa
prvo jelo; secunda
mensa drugo jelo;
mensae cpt glavno
jelo
ostium, -ii, n. vrata
vum, -i, n. jaje
portcus, -s, f. trijem
strtum, -i, n. pokriva
na postelji
tectum, -i, n. krov
xystus, -i, m. terasa,
natkriveni trijem
Neke su imenice na -us enskog roda (portcs, -s, f. trijem; acs, -s, f. igla).
65
Deklinacija:
Mnoina
m., f.
n.
Jednina
m., f.
n.
N., V.
fructus
A.
D.
Ab.
fructum
fructui
fructu
G.
fructs
N., V., A.
fructs
gelua
D., Ab.
fruct--bus
gel--bus
G.
fructuum
geluum
gelu
gels
VJEBE
1.
U parovima zadavajte jedni drugima sastavljanje pojedinih padea sintagmi nainjenih od imenica i
pridjeva.
vults, -s, m. / acer, acris, acre
sentus, -us, m. / Romnus, 3
manus, -us, f. / humnus, 3
genu, -us, n. / graclis, -e
2.
Prevedite..
na desnom krilu vojske
grane starih hrastova
k naim rukama
protiv navale neprijatelja
s velikim konjanitvom
________________________________
________________________________
________________________________
________________________________
________________________________
Osobitosti u oblicima:
1.
U D. mn. i Ab. mn. na -bs umjesto -bs zavravaju: (a) sve dvoslone imenice koje zavravaju na -cus (quercus, -s,
f. hrast quercbus, specus, -s, m. peina specbus), (b) imenice artus, -s, m. ud (artbus); partus, -s, m. porod
(partbus); tribus, -s, f. triba, kotar (tribbus) i veru, -s, n. raanj (verbus).
Te su imenice sauvale -u- iz osnove, dok su ostale preuzele -i- analogijom prema 3. deklinaciji.
2. Dvije imenice imaju osobitu deklinaciju. Prva od njih neke oblike uzima od 2. deklinacije (odredite koje), a
druga je osobita jer je hebrejskoga podrijetla:
domus, -s, f. kua, dom
Iesus, -, m. Isus
Jednina
Mnoina
Jednina
N.
N., V. domus
N., V. domus
Iesus
V., D., Ab, G. Iesu
A.
domum A.
domos
A.
D.
D., Ab. dombus
Iesum / Iesu
domui
Ab.
domo
G.
G.
domuum / domrum
doms
Imenica domus sauvala je i oblik starog lokativa (domi kod kue), npr. u frazi domi bellique u miru i ratu (u
ovoj frazi i bellum ima stari lokativ).
66
VJEBE
3.
4.
______________________________
______________________________
______________________________
______________________________
______________________________
______________________________
______________________________
______________________________
______________________________
5.
Dopunite i prevedite.
In fluminbus et lac____ magna pisc____ copia erat.
_______________________________________________________________________________
Olim homnes in spec____ habit____ , sagittis et arc___ feras necbant et ferrum carn____ ver____
coqubant.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
Viri magna facinra non tanto art__ corpris, quanto per ingenii art__ perficibant.
_______________________________________________________________________________
Pictor manbat dom___ et triclinium florbus orn___.
_______________________________________________________________________________
6.
Dopunite reenice tako da ispravno opiu smjetaj dijelova kue jednih prema drugima, u skladu s priloenom
slikom.
Primjer: Fauces vestiblum. Fauces stant post vestiblum.
a) Vestiblum fauces
b) Atrium impluvium
c) Andron tablnum
d) Hortus tablnum
e) Andron hortus
d) epistlum valvae
____________________________________________________.
____________________________________________________.
____________________________________________________.
____________________________________________________.
____________________________________________________.
____________________________________________________.
ala
tablnum
andron
atrium
fauces
vestiblum
ala
7.2. Tlocrt rimske kue
impluvium
hortus
67
7.
Prevedite tekst
Ingressus in domum
Romni antqui, non alter ac mortles alirum gentium, antquis temporbus habitbant in parvis
pauperibusque dombus. Tum magnitudne et latitudne dominatinis modestiam mutvit splendor et
opulentia domus Romnae. Amce, hc describbam tantum alquot partes domus divtum civium. Ad
viam urbnam ostium spectbat. Primo de via in latum vestiblum intrbas. In vestiblo mane clientes
salutbant domnum et suas sportlas accipibant. Partem autem domus ante ianuam sitam Romni
portcum appellbant. Ibi clara signa divitirum domni videbntur, in adtu scilcet ingens decorataque
ianua vel porta patbat. Ianua deorsum habbat limen, sursum signis orntum epistlum e marmre
et a latre postes cum cardinibus forbusque in suis nbus. Post valvas vel fores per fauces in amplum
atrium intrabtur. Mediam atrii partem occupbat impluvium orntum altis columnis in anglis. Ibi
de tecto vel compluvio aqua pluvilis decidbat. In laterbus atrii dextro ac sinistro Romni cubicla ad
ministros seu servos cum supellectle modesta collocre solbant.
antquis temporbus - u stara vremena
8.
Poveite hrvatske izraze s latinskima. Jedan hrvatski izraz odgovara veem broju latinskih.
corpus thalmo reponre
lecto cubre / recubre
dare corpus somno
leati u krevetu
e lecto consurgre
lectum sternre
ii u krevet
discumbre membra toris
in toro iacre / decumbre
ustati iz kreveta
toro membra reponre
lectum / torum petre
urediti krevet
membra e thalmo levre
e stratis corpus erigre
torum linqure / relinqure
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1. i 2. konjug.
laudo, 1. (sedo, 2.)
laud-b-o; sed-b-o
laud-b-i-s
laud-b-i-t
lauda-b--mus
lauda-b--tis
laud-b-u-nt
68
3. i 4. konjug.
vinco, 3. (audio, 4.)
vinc-a-m; audi-a-m
vinc-e-s
vinc-e-t
vinc--mus
vinc--tis
vinc-e-nt
sum, esse
er-o
er-i-s
er-i-t
er--mus
er--tis
er-u-nt
VJEBE
9.
Prevedite na latinski.
pjevat e
____________
nastojat u
____________
osjetit e
____________
uinit emo
init emo
poticat e
____________
____________
____________
10.
Prevedite.
Si noctu domus domni
ni
ni mures sunt,, domus domni
ni
ni iactra
ra
ra exitilis
lis
lis erit..
________________________________________________________
Omnis arbor bona bonos fructus faciet, mala autem malos dabit.
________________________________________________________
11.
12.
Mnoina
N., V., A.
dis
D., Ab.
dibus
G.
dirm
69
VJEBE
13.
Nainite sintagme, pa ih stavljajte u odgovarajue padee dodajui razne glagole: video (+A.), credo (+D.),
gaudeo (+Ab.), me delecto (+Ab.), memro (+G.).
facies, -i, f. / decrus, 3
____________________________
spes, -ei, f. / magnus, 3
____________________________
fides, -i, f. / constans, -ntis
____________________________
Dodatne fraze:
meridies, -i, m. / auctumnlis, -e
____________________________
in rebus adversis atque
dies, -i, m./f. / calldus, 3
____________________________
secundis - u srei i
14.
15.
Prevedite.
Prevedite
Discte et rerum cognoscte causas. (cf. Vergilius)
__________________________________________________________
In urbe Roma dibus nefastis sacerdtes res divnas non peragbant.
__________________________________________________________
Fallces sunt rerum species et homnum spes fallunt.
__________________________________________________________
Caesar non solum rei militris pertus erat, sed etiam litterrum.
__________________________________________________________
16.
Koje su srodne rijei, a koje samo izgledaju slino? Kako se to moe utvrditi?
dies, -i, m./f. : dius, 3
glacies, -i, f. : glacio, 1.
meridies, -i, m. : meridio, 1. rabies, -i, f. : rabio, 3.
res, -ei, f. : reus, 3
series, -i, f. : serius, 3
nesrei
rem bene gerit - polazi
(mu) za rukom
res vacillat et claudcat
- stvari ne idu dobro
magna res agtur - u igri
su veliki interesi
mea res agtur - to se
tie mene
omnium rerum inops gol i bos
rem involtam emo kupiti maka u vrei
FUTUR I. PASIVNI
Kako smo iz imperfekta aktiva dobili imperfekt pasiva?
Kako biste nainili na hrvatskom pasivne oblike futura I. nekoga glagola (npr. gledati)? Provedite ga kroz
sva lica.
Kako se u hrvatskom, a kako u latinskom reenice transformiraju iz aktivnih u pasivne i obrnuto?
Pasivni oblici futura I. imaju iste tvorbene morfeme za futur kao aktivni, ali imaju line morfeme za pasiv.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1. i 2. konjug.
laudo, 1. (sedo, 2.)
laud-b-o-r; mov-b-o-r
lauda-b--ris
lauda-b--tur
lauda-b--mur
lauda-b-i-mni
lauda-b-u-ntur
70
3. i 4. konjug.
vinco, 3. (audo, 4.)
vinc-a-r; audi-a-r
vinc--ris
vinc--tur
vinc--mur
vinc-e-mni
vinc-e-ntur
Vezni vokali koji se pojavljuju u 1. i 2. konjugaciji jednaki su veznim vokalima 3. konjugacije u prezentu pasiva.
U 2. l. jed. osim linog morfema -ris moe se upotrijebiti i morfem -re, npr. vinc--re bit e pobijeen (pazite na
naglasak!).
Glagoli 3. konjugacije na -io imaju -i- u svim licima (rapiar, rapiris...).
nedimenzionalna znaenja
vrijeme
praeter omnium opininem
suprotno od svaijega
oekivanja
praeter spem mimo/protiv nade
praeter modum preko mjere
nihil habeo praeter audtum nita
nemam (kazati) osim onoga to
sam uo
praeter
prpe
propter
secundum
supra
trans
ultra
71
versus1
Uz imena mjesta stoji iza imenice, dok uz ostale imenice moe stajati i sprijeda i straga.
VJEBE
17.
18.
Pogledajte tekst Ingressus in domum i tlocrt rimske kue (uz zadatak 7), pa nadopunite::
a) Compluvium supra ________ erat.
b) Tablnum trans _________ erat.
c) Secundum atrium erant __________.
d) Hortus trans __________ iacbat.
e) Vestiblum ultra ___________ situm erat.
Valentnost glagola
Uz predikat u reeninoj jezgri moe biti jedan, dva, tri ili nijedan element. Koliko e ih biti,
ovisi o valentnosti glagola nositelja predikata. Valentnou glagola zovemo sposobnost glagola da
organizira svoju okolinu i da se iz njegova znaenja mogu predvidjeti oblik i znaenje nekih dijelova
reenice. Dijelovi obuhvaeni valentnou moraju stajati u reenici
ili kontekstu, jer inae reenica s glagolom koji ih trai ne bi davala
potpunu obavijest.
a) Primjerice, pod uvjetom da nam ostalo nije poznato iz
konteksta, nije potpuna reenica: *Stat. Moramo imati
pred
pr
edik
ed
ikat
ik
at
subj
su
bjek
bj
ektt
ek
pred
pr
edik
ed
ikat
ik
at
subj
su
bjek
bj
ektt
ek
72
izr.
iz
r. o
obj
bjek
bj
ektt
ek
pred
pr
edik
ed
ikat
ik
at
subj
su
bjek
bj
ektt
ek
neiz
ne
izr.
iz
r. oobj
bjek
bj
ektt
ek
pred
pr
edik
ed
ikat
ik
at
subj
su
bjek
bj
ektt
ek
komp
ko
mple
mp
leme
le
ment
me
nt
c) Postoje i glagoli tree vrste, oni koji trae tri dopune. Naime,
negramatine su reenice: *Dominus., *Dominus donat. i
*Dominus donat lio., ali je reenica u kojoj stoji i informacija
kome se daruje i to se daruje (dalji objekt) potpuna:
Dominus donat domum lio. (Gospodar daruje kuu sinu.)
pred
pr
edik
ed
ikat
ik
at
subj
su
bjek
bj
ektt
ek
izr.
iz
r. oobj
bjek
bj
ektt
ek
neiz
ne
izr.
iz
r. oobj
bjek
bj
ektt
ek
pred
pr
edik
ed
ikat
ik
at
VJEBE
19.
20.
21.
22.
tondebuntur
cupiar
bit u uniten
vlada se
mijeaju
___________
____________
____________
Imperativni
futur izrie nalog.
Upotrebljava se
u neformalnoj
konverzaciji.
Ignem accendbis in
foco. Zapali vatru na
ognjitu.
Kua
dmus, -s, f.
kua, dom (kua
jedne porodice
s dvoritem
i pomonim
zgradama)
aedes, -is, f. hram,
crkva; mn. kua,
gradski stan s vie
prostorija
villa, -ae, f. kua na
imanju i(li) selu;
dio sela, zaselak
insla, -ae, f. otok;
kua, zgrada (s
mnogo stanova
za iznajmljivanje
u kojima stanuju
siromane obitelji)
Dopunite i prevedite.
Domus Romna
Domus Romn___ olim domus rustca erat. Media in dom__ atrium erat, ubi amma foci ard___. Circum
foc___ domus vespri vir, femna, libri, servi sed____.
Postea Romni bellis secundis magn____ divitias sibi paraba___. Tunc dom____ amplas et magnifc__
__ aedicbant. Atria et portc__ splenddas dom____ surum auro et argento orn____. Pictrae mir
73
24.
Prevedite.
Ab ovo usque ad mala
l. consularis
l. domini
lectus medius
1
25.
26.
Prevedite.
lectus imus
3
2
1
3
2
1
lectus summuss
74
27.
U tekstovima vjebe 23 i 24 pronaite tri jednovalentna i tri dvovalentna glagola i navedite im dopune
(subjekt, a za dvovalentne glagole i izravne/neizravne objekte, prilone oznake ili komplemente).
Jednovalentni:
1. ___________________________________________________________________________________
2. ___________________________________________________________________________________
3. ___________________________________________________________________________________
Dvovalentni:
1. ___________________________________________________________________________________
2. ___________________________________________________________________________________
3. ___________________________________________________________________________________
28.
Dopunite i prevedite.
a) Secundum _____________ convvae in hortum vocabuntur. (prandium)
___________________________________________________________
b) Cibrum copia supra homnum __________________ appontur. (vis)
___________________________________________________________
c) In lecto medio propter ______________ consul cubbit. (honestas)
___________________________________________________________
d) Ob domni _____________ servi omnia circa ___________ administrbunt. (ocli, cena)
___________________________________________________________
e) Hospites per _________ in ___________ intrbunt. (vestibulum, atrium)
___________________________________________________________
75
76
VIII
MAGISTRATVS
M. Catnis vita
M. Cato, ortus municipio Tusclo, adulsecentlus vivbat in Sabnis, unde horttu L. Valerii
Flacci, quem [kojega] in consultu censuraque habbat collegam, ut M. Perpenna censorius
narrat, Romam demgrat in foro versri incipiens. Primum stipendium meret annum agens
decmum septmum. Dein tribnus miltum in Sicilia est. Post redtum magni opera eius
[njegov], castra sequentis C. Claudii Nernis, existimtur in proelio apud Senam. Quaestor
obtingit P. Africno consli, non pro sortis necessitudne cum eo [njime] vivens, sed ab
eo [njega] perpetu dissentiens vit. Aedlis plebis t cum C. Helvio, praetor provinciam
obtnet Sardiniam, ex qua [koje] ab eo [njega] Q. Ennius pota deductus est; quem [njega]
non minris aestimmus quam quemlbet [kojigod] Sardiniensem triumphum. Consultum
gerit cum L. Valerio Flacco, provinciam Hispaniam citerirem habens, exque ea [nje]
triumphum deportat. Ibi diutius morantem P. Scipio Africnus, consul itrum, cuius [iji]
in priri consultu quaestor erat, vult eum [ga] de provincia depellre et ipse [sm] ei [ga]
succedre neque hoc [to] per sentum ecre potest. Namque tum non potenti, sed iure res
publca administrabtur. At Cato, censris ocium cum Flacco gerens, sevre in complres
nobles animadvertit et multas res novas in edictum addit, quibus [kojima] res luxuria
reprimtur, iam tum pulllans. Circter annos octoginta, usque ad extrmam aettem ab
adulescentia, rei publcae caus suscipre inimicitias non desistit. (cf. Nepos)
adulescentlus - kao mladi, habbat collgam - imao je kao druga u slubi, in foro versri poslovati kao trgovac ili bankar, primum stipendium meret - zarauje prvu plau (u vojsci),
magni existimtur - veoma se cijeni, quaestor obtingit P. Africno - kao kvestor u slubi je pod
Publijem Afrikim, pro sortis necessitudne - u skladu s povezanou (njihovih) poloaja, t
- postaje, praetor obtnet - kao pretor dobiva, minris aestimmus - manje cijenimo, diutius
morantem - budui da se poprilino dugo zadrao, in priori consultu - za prethodnoga
konzulata; rei publcae caus - radi (dobrobiti) drave
Latinski jezik ima etiri participa: particip istovremenosti ili prezenta aktivnog (legens), particip
prijevremenosti ili perfekta pasivnog (lectus), particip poslijevremenosti ili futura aktivnog
(lectrus) i gerundiv (koji se moe upotrebljavati kao particip nunosti, legendus). Prvi i posljednji
tvore se od prve glagolske osnove, a ostali od tree.
Tvorba:
Osnova participa istovremenosti (participium praesentis) tvori se dodavanjem tvorbenoga
morfema -nt- na prvu osnovu, s time da glagoli 3. i 4. konjugacije ispred njega imaju vezni
vokal --.
U N. i V. jed., koji imaju padeni morfem -s, zubnik -t- se asimilira sa -s i stapa se s njime, tako
da se osnova vidi samo u preostalim padeima:
Particip istovremenosti
Glagoli 3. konjugacije
Konjug. Infinitiv
Osnova
N. i V. jed.
na -io tvore particip
1.
am-re
ama-ntama-n-s (<*ama-nt-s)
istovremenosti
s
2.
hab-re
habe-nthabe-n-s (<*habe-nt-s)
vokalom
-ina
kraju
3.
duc|-re
duc|e-ntduc|e-n-s (<*duc-e-nt-s)
osnove.
3. -io
cup|-re
cupi|e-nt- cupi|e-n-s (<*cupi-e-nt-s)
4.
pun-re
puni|e-nt- puni|e-n-s (<*puni-e-nt-s)
VJEBE
1.
Dopunite tablicu.
Rjenika
Inf. istovr.
natuknica
- akt.
impedio, 4.
disputre
1. osnova
Osnova part.
istovr.
N. jed. part.
istovr.
indig-
svjetina
pompa, -ae, f. sveana
povorka
pplres, -ium, m.
populari, puka
stranka, demokrati
ptestas, -tis, f. mo,
vlast; vladanje;
sluba
praefectus, -i, m.
prefekt, namjesnik,
upravitelj; rimski
magistrat
praetor, -ris, m. pretor
quaestor, -ris, m.
kvestor
sceptrum/scaeptrum,
-i, n. ezlo; vladarska
ast
sella crlis, sellae
crlis, f. kurulska
stolica
tessra, -ae, f. daica
s natpisom; kocka;
glasaka tablica
trbnus, -i, m.
tribun; trbnus
plbis puki tribun;
trbnus mltum
vojni tribun
triumpho, 1.
trijumfirati, slaviti
trijumf
triumphus,
-i,
m.
trijumf,
sveani
ulazak
vojskovoe
pobjednika u Rim
fur|e-ntiubens
2.
Deklinacija:
Particip istovremenosti deklinira se kao pridjev 2. klase s jednim zavretkom koji zavrava na -ns:
Mnoina
m./f.
n.
Jednina
m./f.
n.
N., V.
firman-s
A.
firmant-em firman-s
D., Ab.
firmant-i
D., Ab.
firmant--bus
G.
firmant-is
G.
firmant-i-um
78
N., V., A.
firmant-es
firmant-i-a
VJEBE
3.
Navedene sintagme stavite u pojedine padee koje ete jedni drugima u parovima zadavati.
dicttor ducens
ignominia crescens
praetor discdens
4.
5.
Znaenje i prevoenje
a) Particip je glagolski pridjev. Kao i svaki drugi pridjev, on moe biti atribut nekoj imenici s kojom se slae u rodu,
broju i padeu. Tada ga prevodimo:
i. pridjevom:
praefectus sapens mudri prefekt
ii.zavisnom atributnom reenicom:
Consul in sella curli sedens surget. Konzul koji bude sjedio na kurulskoj stolici ustat e.
Pontfex immlans meus avunclus est. Sveenik koji rtvuje moj je ujak.
b) Premda je pridjev, particip moe ujedno modificirati i predikat. Zato e esto imati primjesu prilonoga znaenja,
pa e ga najbolje biti prevoditi:
i. zavisnom prilonom reenicom (odnosnom, vremenskom, dopusnom...):
Quaestres in provincia degentes vectgal colligbant. Kvestori su, dok su boravili u provinciji, sakupljali
porez.
ii.kad je particip u nominativu, esto ga prevodimo naim glagolskim prilogom sadanjim:
Tribnus plebis acte decertans senatrem deicit. Puki je tribun otroumno raspravljajui pobio
senatora. (ili: otroumnom je raspravom. . . )
c) Particip se, kao i svaki drugi pridjev, moe rabiti kao imenica (biti supstantiviran). Tada se prevodi naom imenicom.
On se najee moe prepoznati po tome to nema imenicu kojoj bi bio atribut niti glagol kojem bi bio prilona
odredba:
sapiens ille onaj mudrac, ministrans slubenik, amans est amens ljubavnik je bezuman
- Latinski particip uvijek e se slagati sa svojom imenicom kao njezin atribut, dok e hrvatski glagolski prilog
ostati nepromjenljiv:
Tribnus plebis acte decertans... Puki tribun otroumno raspravljajui...
Tribni plebis acte decertantes... Puki tribuni otroumno raspravljajui...
- Ako se pade participa promijeni (jer prati pade svoje imenice), u prijevodu e odnosna zamjenica ostati u
nominativu:
Saltat nos lictor amblans cum fascbus. Pozdravlja nas liktor koji hoda (ili: dok hoda) sa svenjevima
prua.
Vident lictrem ambulantem cum fascbus. Gledaju liktora koji hoda (ili: dok hoda) sa svenjevima prua.
79
VJEBE
6.
Prevedite.
In comitiis nomen conslis in tabella vel tessra a suffragatre eligenti signabtur.
__________________________________________________________________________________
Kalendis Ianuariis quaestor induens togam purpuream dicit: Hodie ad Saturni* propro.
__________________________________________________________________________________
Censor faciens recognitinem indigno equti equum adimbat dicens: Vende equum!
__________________________________________________________________________________
*ad Saturni u Saturnov hram
7.
________________
________________
________________
Particip, kao oblik izveden iz glagola, ima neke osobine te vrste rijei::
- Zavisna reenica kojom prevodimo particip istovremenosti uvijek je istovremena radnji glavnoga glagola. Bez
obzira na to u kojem se vremenu glagol naao, particip e ga pratiti.
Multi homnes cupientes rem publcam regre non sunt capces ad magistrtum. Mnogi ljudi koji ele (ili: iako
ele) upravljati dravom nisu sposobni za dravnu slubu.
Multi homnes cupientes rem publcam regre non erant capces ad magistrtum. Mnogi ljudi koji su eljeli (ili:
iako su eljeli) upravljati dravom nisu bili sposobni za dravnu slubu.
Multi homnes cupientes rem publcam regre non erunt capces ad magistrtum. Mnogi ljudi koji e eljeti
(ili: iako e eljeti) upravljati dravom nee biti sposobni za dravnu slubu.
- Particip moe imati glagolske nadopune (objekte, prilone oznake):
Aedlis bene agens curam annnae et curam ludrum itrum designabtur. Edil koji valjano brine za nabavku
ita i organizaciju igara opet e biti izabran.
Tyranni semper de libertte sermnem renovantes poplum valde opprmunt. Tirani, premda neprestano
ponavljaju priu o slobodi, snano tlae narod.
VJEBE
8.
Prevedite.
De consle ex bello triumphanti
Cursus honrum apud Romnos incipiens cum tribnis miltum et ascendens per quaestres, aedles,
censres, praetres ad potesttem conslis pervnit. Rem publcam Romnam duo consles regbant.
Sentus consli vincenti in bellis triumphum decernbat. Pompa triumphi ordne magnifco a campo
Martio discedbat procdens ad templum Iovis Capitolni. Ibi videbantur ante currum victris triumphantis
spolia simulacraque ex oppdis captis, duces hostium, post currum eburneum miltes lauream gerentes
et gradu sublmi incedentes. Multitdo popli iuxta viam stantis et ovantis clamantisque Io triumphe
victrem spectbat. Triumphtor autem, stans in curru albo vehenti, laurea corontus togaque palmta
indtus, manbus lauri ramum et sceptrum tenbat.
Ita pergens per Urbem victor in Capitolium venibat, ubi taurum Iovi immolbat lauream in sinu Iovis
depnens.
80
vol-o
vi-s
vul-t
vol--mus
vul-tis
volu-nt
e-o
i-s
i-t
i-mus
i-tis
eu-nt
Participi istovr. akt. glagola fero, ferre i eo, ire glase ferens, -ntis i i e n s , e u n t i s .1
1
Kod participa glagola eo, ire osnova i- javlja se samo u N. jed., dok se u ostalim padeima upotrebljava osnova e- s veznim vokalom -u-. Volens se javlja samo kao pridjev u znaenju voljan, dobrovoljan, sklon, povoljan.
VJEBE
9.
10.
11.
Dopunite.
Cur vinum fer___, amce? En, puer fer__ id. Noli fer___ id, quia nos libri
numquam fer___. Servi enim semper fer___.
nol-o
non vi-s
non vul-t
nol-mus
non vul-tis
nol-u-nt
mal-o
mavi-s
mavul-t
mal-mus
mavul-tis
mal-u-nt
Dvostruka negacija
U reenici u kojoj je
zanijekana rije koja nije
glagol hrvatski jezik ima
najmanje dvije negacije:
Nikad nisam to vidio.
Nasuprot tome, latinski u
zanijekanoj reenici uvijek
ima jednu negaciju:
Numquam id vidi.
Latinska
reenica
s
dvije negacije oznaava
pojaanu potvrdu (litota):
Numquam id non vidi.
Itekako sam to vidio.
81
VJEBE
12.
13.
refrunt
permus
affers
non vult
Dopunite i prevedite.
Civis Romnus ad forum __________. (adeo)
____________________________________________________________
Respondte, patres conscripti: pacem an bellum __________. (malo)
____________________________________________________________
Nos, miltes, nantes flumen ___________. (transeo)
____________________________________________________________
Consul, tu rem publcam defendre __________. (nolo)
____________________________________________________________
Optimtes e nobilitte __________ contra populres, qui plebi favbant, certbant. (exeo)
____________________________________________________________
VJEBE
14.
15.
Prevedite.
Duces legionbus adsunt in hibernis.
Consles, rei publcae semper prodeste!
Praetres urbni in oppdis derant.
Suffragatres candidto obesse potrant.
_____________________________________________
_____________________________________________
_____________________________________________
_____________________________________________
Prevedite.
Porezi su mnogo koristili napretku rimske drave.
__________________________________________________________________________________
Na elu senata bio je prvak senata.
__________________________________________________________________________________
Edili su uvijek bili nazoni na konjskim utrkama u Cirku.
__________________________________________________________________________________
Senatori na sjednicama mogu raspravljati o svim opasnostima.
__________________________________________________________________________________
to se tie ostalih oblika prve osnove, osobitosti se nalaze u nekim oblicima glagol:
fero (prezent pasivni i imperativi)
eo (imperativi)
Evo tih oblika:
1.
2.
3.
1.
2.
3.
Prezent pas.
fero-r
fer-ris
fer-tur
fer|-mur
fer|-mni
fer|u-ntur
fero
Imper. I.
eo
Imper. II. Imper. I. Imper. II.
fer
fer-te
fer-to
fer-to
fer-tte
fer|u-nto
i
i-te
i-to
i-to
i-tte
e|u-nto
Ostali oblici prve osnove tvore se kao kod veine glagola kod fero i volo po 3., a kod eo po 1. konjugaciji:
fero
volo
eo
akt.
pas.
akt.
akt.
imperfekt ferbam, -bas...
ferbar, -bris...
volbam, -bas...
ibam, ibas...
futur I.
feram, feres...
ferar, ferris...
volam, voles...
ibo, ibis...
Infinitivi istovremenosti glase im: ferre nositi, velle htjeti, ire ii (akt.), ferri biti noen (pas.), iri (pas., upotrebljava se za
tvorbu nekih sloenih glagolskih oblika).
Napomena:
Glagol nolo, za razliku od volo i malo, ima i veinu oblik imperativa. Oni se rabe za izricanje zabrane, i to tako da se
odgovarajui oblik pridoda infinitivu glavnoga glagola:
Imperativ I.
Imperativ II.
2. jed. noli
2. mn. nolte
2. jed. nolto
2. mn. noltte
3. jed. nolto
Noli spernre alios! Ne preziri druge!
Nolte spernre alios! Ne prezirite druge!
Nolto spernre alios! Ne preziri / neka ne prezire druge!
Nolitte spernre alios! Ne prezirite druge!
Prijedlozi s ablativom
dimenzionalna znaenja
nedimenzionalna znaenja
mjesto
, b,
abs1
vrijeme
statim a funre odmah
nakon pogreba
a pueritia od djetinjstva
ab Urbe condta od
osnutka Rima (oznaka
godine)
clm
cram
de caelo s neba
de balneo egrdi izlaziti iz
kupalita
, ex2
ex pueritia od djetinjstva
ex Kalendis Ianuariis od
sjeanjskih kalenda
ex multo ve dugo [tj.
odavno]
cm
84
prae
pr
sne
vulnerbus tenus sve do rana
tnus3
1
2
3
A stoji ispred konsonanata; ab stoji ispred vokala i h, te ispred svih konsonanata osim b, p, v, f, m; abs stoji obino ispred c, q,
t.
E stoji samo ispred konsonanata, a ex ispred svih glasova.
Moe stajati i s genitivom: Corcrae tenus sve do Korkire.
VJEBE
16.
17.
Reenina periferija
U reeninoj periferiji javljaju se:
- apozicija i atribut - elementi koji
izriu svojstva imenica. Pridjevski
atribut sa svojom se imenicom
slae u rodu, broju i padeu
(vir fortis et noblis), a apozicija
u padeu (Corili, oppdum
Volscrum). Genitivni atribut
ne prati pade svoje imenice,
ve ostaje u genitivu (oppdum
Volscrum)
- prilona oznaka - elementi koji
opisuju okolnosti stanja stvari
izreenoga
predikatom (Ad
tuas omnes epistlas rescripsram
pridie.)
pril
pr
il.. oz
il
ozn.
n.
pred
pr
edik
ed
ikat
ik
at
subj
su
bjek
bj
ektt
ek
apoz
ap
ozic
oz
icij
ic
ijaa
ij
izr.
iz
r. oobj
bjek
bj
ektt
ek
atri
at
ribu
ri
butt
bu
85
Konektori
Rijei, fraze i reenice meusobno se mogu povezivati konektorima, koji se dijele na:
- relative (odnosne zamjenice) (Numquam recte facit, qui cito credit, utque homo negotians.
Nikad ne postupa ispravno onaj koji brzo vjeruje, osobito ovjek koji trguje.) i
- veznike (Primo mane e lecto surgo citoque me lavo et cum amcis meis iam exspectantbus urbem
peto. Rano ujutro ustajem iz kreveta i brzo se perem te sa svojim prijateljima, koji ve
ekaju, idem u grad.))
VJEBE
18.
Prevedite.
Aequo anmo fortnam adversam fertte.
__________________________________________
Si vis amri, ama; si vis ab aliis adiuvri, aliis auxilium fer.
________________________________________________
Quod differtur, non aufertur.
__________________________________________
Solnis praeceptum est: Nolto imperre antequam disces obedre!
________________________________________________
19.
Prevedite.
Lictor et fasces
Lictor erat vir fasces cum secri ferens. Temporbus antquis lictres erant
servi regis, deinde prae consles et dictatrem ibant. Numrus lictrum
inter duodcim et quatuor et viginti erat. Quid vult fasces cum secri?
Alquot bacilli tertes in modum fascis cum inserta secri in medio. Ferrum
enim secris in summo exit. Secres eminentes omnes homnes ad conslem
cupientes adre terrbant. Fasces cum lauro vel fasces laurigri a lictorbus
in pompa triumphli ante currum ferebantur. Lictres ante dictatres
consulesque Romnos fasces deferbant. Erant fasces summae auctorittis
et dignittis insignia.
Drava
cvtas, -tis, f. grad,
grad-drava,
drava; graansko
pravo (organizirana
zajednica graana
koji uivaju
graanska prava)
res pblca f. drava
(drava u kojoj
narod ima znatan
udio u vlasti; naziv
za rimsku dravu)
imprium, -ii, n.
zapovjednitvo,
vrhovna vlast,
imperij, carstvo
(naziv za rimsku
dravu)
regnum, -i, n.
kraljevstvo, drava
(monarhijski,
apsolutistiki
ureena)
20.
21.
22.
86
_____________
23.
Prevedite izreke.
Stulti timent fortnam, sapientes ferunt. ________________________________________________
Exit magnus ex tugurio vir saepe.
________________________________________________
Non referre beneficiis gratiam est turpe. ________________________________________________
Sic itur ad astra.
________________________________________________
24.
Prevedite.
ante ducem redeuntem e pugna
cum milte eunti in hiberna
Lictor iens fasces cum secri fert.
25.
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
deertis
praeram
26.
27.
28.
Prevedite izraze.
pro patria
de pilo pendet
de via in semtam
ex privata diligentia
prae timore
sine nomne vulgus
29.
________________
________________
________________
________________
________________
________________
pro secundo
de profundis
ex voto
ex tempre
pro persna
s[ine] nob[ilitte]
_______________
_______________
_______________
_______________
_______________
_______________
87
30.
U tekstovima M. Catnis vita i Lictor et fasces pronaite za svaku reenicu reeninu jezgru, periferiju i
konektore, te dijelove reenine jezgre i periferije.
88
mnistro, 1. posluivati
nque/nc i ne, te ne, a ne, takoer
ne
numquam nikad
vo, 1. klicati od veselja
pergo, 3. perrexi, perrectum
nastaviti, produiti
perptuus, 3 neprestan, neprekinut
ptentia, -ae, f. mo, sila, snaga;
politiki utjecaj
prcdo, 3. cessi, cessum
nastaviti, napredovati, produiti
quiesco, 3. vi, tum mirovati,
poivati, odmarati se
rdtus, -s, m. povratak
rdis
dis
dis, -e prost,, nevjet;
t;
t;; sirov,,
neotesan
svre ozbiljno, strogo
sc tako
sors, sortis, f. drijeb, kocka;
usud, sudbina
spectculum, -i, n. predstava, igre
sperno, 3. sprvi, sprtum
prezirati
spro, 1. nadati se, oekivati
tmeo, 2. ui, bojati se nekoga:
Acc./ab+Abl., biti u strahu od
nekoga: Acc./ab+Abl.
tmor, -ris, m. bojazan, strah
turbo, 1. uznemiravati, uzburkati;
zamrsiti
vho, 3. vexi, vectum voziti
IX
MALEFACTA
Duae facies urbis
Primo
mane
e
lecto
surrexi citoque me lavavi
et cum amicis meis iam
exspectantibus urbem petivi.
Festinavimus et Romae
fuimus ante solis ortum. Faex
sordida urbis magnae adhuc
in suis latibulis non fuit. Ita
in conspectu nostro, praeter
clientes valde maturantes ad
domus patronum suorum,
9.1. Maketa antikog Rima.
homines nefarii sicut umbrae
praeteribant: hic gravi gressu iit scortum vel leno eius periurus cum meretrice seu lupa,
illic autem traxit pedes lentos lena vetusta cum scortillis. Huc nec defuerunt spintriae et
scortatores neque moechi et eorum amatores. Hic fur cucurrit, illic latro. Postea honesti
et laboriosi viri et mulieres ociis variis studuerunt. Post ambulavimus ad tabernam,
ubi iucunde garriebamus dum sedebamus et bibebamus. Vesperi domum redii narravique
familiaribus meis de urbe. Tandem fessus corpus lecto meo posui et somno me dedi.
primo mane - rano ujutro, ociis studuerunt - obavljali su poslove, domum redii - vratio sam
se kui, corpus lecto posui - legao sam u krevet, somno me dedi - predao sam se snu
Zamjenicu (pronmen) moemo definirati kao rije koja zamjenjuje neki drugi dio teksta.
Zamjenice se mogu upotrebljavati pridjevski (zamjenjuju pridjeve; pitanje je koji? koja?
koje?: ille homo onaj ovjek) ili imeniki (zamjenjuju imenice i reenice; pitanje je tko?
to?: ille on; istud scriptum taj spis, idem fur isti razbojnik).
Kako se u hrvatskom dijele zamjenice? Po emu se razlikuju line zamjenice
za 1. i 2. lice od onih za tree? Objasnite podrijetlo pojmova: egocentrik,
egoizam, nostrifikacija, nostromo, per tu, egolatrija.
Na ulazu u delfijski Apolonov hram pisalo je: ______________________
to znai fraza: alter ego?
(de)+Abl./Gen.
accso, 1. optuivati za
neto: Gen./de.+Abl.
actor, -ris, m. odvjetnik
ambtus, -s, m.
podmiivanje
arguo, 3. ui, tum
uvjeravati, dokazivati
krivnju
coarguo, 3. ui, tum
dokazati krivnju, okriviti,
osvaditi za neto: Gen.
condemno, 1. osuditi,
utvrditi krivnju
convinco, 3. vci, victum
uvjeriti, dokazati krivnju;
nepobitno dokazati
damno, 1. osuditi, kazniti,
okriviti
dporto, 1. poslati,
premjestiti; prognati
exlium/exslium, -ii, n.
progonstvo
faex, faecis, f. talog
fr, fris, m. lopov
idcium, -ii, n. sud,
sudite; sudska istraga,
parnica
is, iris, n. pravo; is
reddo / is dco krojiti
pravo, izricati presudu
iusttia, -ae, f. pravda,
pravednost
latro, -nis, m. razbojnik
lna, -ae, f. svodnica
lno, -nis, m. svodnik
lbdo/lbdo, -dnis,
f. pouda, pohota;
samovolja
lpa, -ae, f. vuica; bludnica
mrtrix, -cis, f. bludnica
moechus, -i, m. preljubnik
pecco, 1. grijeiti
perirus, 3 nevjeran, laljiv
iti;
iti;;
postlo, 1. zahtijevati,, tuiti;
postlo de rptundis
(pcniis) tuiti za
naknadu opljakanog
novca
prdtio, -inis, f. izdaja
prtervus, 3 bezoan,
obijestan; estok,
goropadan
89
Dativ
Akuzativ
Nominativ
Line zamjenice
Povratna zamjenica
Tko dolazi?
ja
ti
on
mi
vi
oni
Koga vidim?
sebe
tebe
njega
nas
vas
njih
Koga vidimo?
mene
tebe
njega
sebe
vas
njih
Kome vjerujem?
sebi
tebi
njemu
nama
vama
njima
Kome vjerujemo?
meni
tebi
njemu
sebi
vama
njima
Quis venit?
ego
tu
is
nos
vos
ii
Quem video?
me
te
eum
nos
vos
eos
Quem videmus?
me
te
eum
nos
vos
eos
Cui credo?
mihi
tibi
ei
nobis
vobis
iis
Cui credimus?
mihi
tibi
ei
nobis
vobis
iis
Koga vidi?
mene
sebe
njega
nas
vas
njih
Koga vidite?
mene
tebe
njega
nas
sebe
njih
Kome vjeruje?
meni
sebi
njemu
nama
vama
njima
Kome vjerujete?
meni
tebi
njemu
nama
sebi
njima
Quem vides?
me
te
eum
nos
vos
eos
Quem videtis?
me
te
eum
nos
vos
eos
Cui credis?
mihi
tibi
ei
nobis
vobis
iis
Cui creditis?
mihi
tibi
ei
nobis
vobis
iis
Koga vidi?
mene
tebe
sebe
nas
vas
njih
Koga vide?
mene
tebe
njega
nas
vas
sebe
Kome vjeruje?
meni
tebi
sebi
nama
vama
njima
Kome vjeruju?
meni
tebi
njemu
nama
vama
sebi
Quem videt?
me
te
se
nos
vos
eos
Quem vident?
me
te
eum
nos
vos
se
Cui credit?
mihi
tibi
sibi
nobis
vobis
iis
Cui credunt?
mihi
tibi
ei
nobis
vobis
sibi
Jedna je od praindoeuropskih osobitosti linih zamjenica (pronomna personalia) nepoznavanje kategorije roda, a druga je
polibazinost (tvorba razliitih lica i brojeva od razliitih osnova: eg-, me-/mi-, -no, ve-).
Obratite panju na istaknute oblike. U hrvatskom su oni osobiti po porabi zamjenice sebe, sebi. Kad je subjekt reenice
jednak objektu, u hrvatskom se objekt izraava povratnom zamjenicom (Udaram se. Udara se. Dakle, ne: *Udaram me.
*Udara te.). Latinski za prvo i drugo lice ne rabi povratnu, ve linu zamjenicu (Verbero me. Verberas te.), a samo za tree
lice ima povratnu zamjenicu (pronmen reflexvum) (Pulsat se.).
Isti latinski oblik akuzativa i dativa odgovara nenaglaenom i naglaenom obliku u hrvatskom (Vidim te. / Vidim tebe.
Video te. | Kaem ti. / Kaem tebi. Dico tibi / ad te.)
90
Ablativ je u jednini jednak akuzativu (me, te, se), a u mnoini dativu (nobis, vobis). Kad se ablativ tih zamjenica nae s
prijedlogom cum, taj se prijedlog domee kao enklitika:
nobiscum s nama, sa sobom
mecum sa mnom, sa sobom
vobiscum s vama, sa sobom
tecum s tobom, sa sobom
secum s njim, s njima, sa sobom
Genitiv
1. lice
2. lice
meus, 3 moj
tuus, 3 tvoj
mnoina
noster, 3 na
vester, 3 va
Za pripadnost subjektu hrvatski ima zamjenicu svoj (Imam svoju knjigu. Ima svoju knjigu. Ne: *Imam moju knjigu.
*Ima tvoju knjigu.), a u latinskom se ona slae s licem subjekta (Meum librum habeo. Tuum librum habes).
Za 3. lice:
- za pripadnost subjektu rabi se povratnoposvojna zamjenica suus
- za pripadnost nekom drugom rabi se genitiv pokazne, upitne, odnosne ili neodreene zamjenice.
3. lice suus, 3 njegov, a, o
eius (m., f., n.) njegov, a, o; njezin, a, o
eorum (m., n.), earum (f) njihov, a, o
pater eius njegov / njezin otac; mater eius njegova / njezina majka
pater eorum / earum njihov otac ; mater eius njihova majka ; donum eius njegov dar
Patrem suum videt. Vidi svoga oca. Matrem eius videt. Vidi njegovu majku.
Ecce donum. Pulchritudinem eius specto. Evo dara. Promatram njegovu ljepotu.
Monstrat donum pulchritudinem suam. Dar pokazuje svoju ljepotu.
Kad se imenica mijenja po padeima, genitivni atribut ostaje nepromijenjen:
Video patrem eius. Vidim njegova / njezina oca
Ridetis patri eius. Smijete se njegovu / njezinu ocu.
Domus patris eius. Kua njegova / njezina oca.
Domus patris eorum/earum. Kua njihova oca.
itd.
Pazite:
Videt patrem suum. Vidi svoga oca.
Videt patrem eius. Vidi njegova/njezina oca.
91
VJEBE
1.
2.
3.
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
4.
5.
6.
Prevedite.
Odvratili su od sebe lopova.
Njegova brata kanjava.
Bio sam vam obeavao svoju pomo.
Govorili smo o njihovoj izdaji.
Razbojnik e raditi svoj posao.
Oslobodi se svoga straha.
Prostitutke idu urno sa svojim svodnikom.
92
____________________________________________
____________________________________________
____________________________________________
____________________________________________
____________________________________________
____________________________________________
____________________________________________
Kod nekih glagola u rjeniku nisu navedeni drugi i trei osnovni oblik. Ti glagoli mogu
pripadati 1. i 4. konjugaciji, a drugu osnovu tvore dodavanjem formanta -v- prvoj osnovi,
npr. mo, 1. (am-re) am-v-; audio, 4. (aud-re) aud-v-.
Ako glagol nema drugu osnovu, to je u rjeniku naznaeno crtom: ferio, 4. udarati.
Glagoli se u etiri konjugacije dijele prema zavretcima prve osnove. Ta podjela nema
velikoga znaenja kod druge osnove. Kao to glagoli razliitih konjugacija mogu imati
drugu osnovu iste skupine, tako se i razliiti tipovi tvorbi te osnove mogu javiti unutar iste
konjugacije.
VJEBE
7.
Kako se u hrvatskome tvori perfekt? Sastoji li se i on od osnove i linoga morfema? to je perfekt svrenog
vida, a to perfekt nesvrenog vida? Koje su razlike u tvorbi izmeu hrvatskog i latinskog perfekta?
Prema nainu nastanka druge osnove glagole razvrstavamo u etiri skupine ili razreda:
a)
osnove na -v-/-u- : dodavanjem formanta -v- (ako je ispred toga -v- suglasnik, ono postaje samoglasnik -u-)
festin-vfestno, 1. (festinvi) uriti
procumbo, 3. procubui lijegati
procub-upet-vpeto, 3. petvi traiti, ii ka
iaceo, 2. iacui leati
iac-utransilio, 4. transilui preskakati
transil-usterno, 3. strvi prostirati
str-vOvu tvorbu ima veina glagola 1. i 4. konjugacije, ali i mnogi drugi.
Kod nekih glagola kojima druga osnova zavrava -iv- to se -v- ponekad sinkopira: finio, 4. finivi / finii; eo, ire,
ivi / ii; peto, 3. petivi / petii.
Glagoli na -uo nemaju nikakvu promjenu, jer im -u- ve postoji u glagolskoj osnovi (ruo, 3. rui srljati; acuo, 3.
acui otriti).
b)
c)
osnove s prijevojem
Prijevoj je promjena samoglasnika u osnovi. Ako se samoglasnik koji je u prvoj osnovi kratak u drugoj samo
produljuje, radi se o kvantitativnom prijevoju:
descenddescendo, 3. descendi silaziti
sdeo, 2. sdi sjediti
sdvnio, 4. vni dolaziti
vnmveo, 2. mvi pomicati
mv93
osnove s reduplikacijom
Reduplikacija je udvostruenje poetnoga suglasnika osnove ili poetnog sloga.
U tzv. starijoj reduplikaciji udvostruuje se poetni konsonant glagolske osnove uz dodavanje vokala --. Ujedno
se vokal iz osnove mijenja, jer se nalazi u srednjem, nenaglaenom slogu:
cno, 3. ccni pjevati
c-cnpello, 3. ppli tjerati
p-plcado, 3. ccdi pasti, poginuti c-cdcaedo, 3. ccdi sjei, ubiti
c-cddo (<da-o), 1. ddi davati
d-dU mlaoj reduplikaciji udvostruuje se poetni slog:
t-tondtondeo, 2. ttondi strii
curro, 3. ccurri trati
c-currmordeo, 2. mmordi gristi
m-mordpendeo, 2. ppendi visjeti
pe-pendAko glagol poinje suglasnikom skupinom sp- ili st-, u reduplikaciji se ponavljaju oba konsonanta, ali -s- iz
glagolskoga korijena nestaje: spondeo, 2.: spo-pondi (spo-pond- < *spo-spond-), sto, 3. ste-t-i (ste-t- < *ste-st-).
Kod nekih je glagola reduplikacija nestala nakon to je dodan prefiks, npr. rspndeo, 2. rspndi (r-spnd< *r-sp-pnd-); recurro, 3. recurri (re-curr- < *re-cu-curr-).
VJEBE
8.
9.
10.
94
11.
Dopunite tablicu i prenesite nie navedene fraze u prvo lice jednine prezenta i imperfekta:
1. l. jed. prez. Inf. istovr. akt. 1. osnova 1. l. jed. perf. 2. osnova
depromo
deposcere
deportaabsolvi
Kako glase 1. lice jed. svrenoga perfekta i aorista hrvatskih prijevoda glagol iz prethodnog zadatka?
perfekt: ___________ ___________ ___________ ___________ ___________ ___________
aorist: ___________ ___________ ___________ ___________ ___________ ___________
95
Svi glagoli, bez obzira na to kako je postala njihova druga osnova, na isti nain konjugiraju sve oblike te osnove.
Ovako se konjugira perfekt glagola audio, 4. (audivi) uti, sluati; do, 1. dedi dati; te sum, esse, fui biti:
Osnova:
1.
2.
3.
1.
2.
3.
audio, 4.
do, 1.
audvaudvi
audivisti
audvit
audivmus
audivistis
audivrunt
ddddi
ddisti
ddit
ddmus
ddistis
ddrunt
sum, esse
fufui
fuisti
fuit
fumus
fuistis
furunt
Pazite na naglasak u
1. i 3. licu mnoine
- ddimus, dedrunt,
dedre.
audvi - uo sam, uh; dedit - dao je, dade; fumus - bili smo, bijasmo (NB: Navedeni oblici vrijede, naravno, za sva tri roda,
npr.: fuit - bio je, bila je, bilo je.)
Meu svim glagolima jedino odstupanje u konjugaciji pojavljuje se kod glagola eo, ire, ii, itum i njegovih sloenica. Tu je
u 2. licu jednine i mnoine dolo do stezanje vokala iz osnove (-) i linog morfema: + > .
1. ii
imus
2. sti
stis
3. iit
irunt
VJEBE
13.
Dopunite tablicu:
1. l. jed. 3. l. mn.
2. l. jed.
1. l. mn.
3.l. jed.
2. l. mn.
sedi
affuistis
processisti
lustravit
tetenderunt
petivimus
14.
15.
Prevedite.
Per silvam ambulantes domum venistis.
Ante Vestae pedes,Vestalis, procubuisti.
Post vos, non alibi, iacuit domus limen sacrum.
Sub arbore quieverunt pastores.
Dux dixit: in medio itinere stetimus.
Dopunite.
1. osn. oblik 2. osn. oblik
znaenje
transeo, ire
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
redierunt
odlaziti
praeterii
96
adisti
16.
17.
Glagol fero ima drugu osnovu tl-. Zavrni glas prefiksa s kojim se glagol slae u nekim se sloenicama jednai s poetnim
zubnikom -t-:
fero, ferre
affero, afferre
aufero, auferre
confero, conferre
differo, differre
effero, efferre
infero, inferre
refero, referre
Glagoli volo, nolo, malo imaju drugu osnovu: volu-, nolu-, malu-. Sva lica tvore pravilno (volui, nolui, malui).
VJEBE
18.
Prevedite.
Unijeli ste stare poklone.
Odgodio je natjecanje mladi.
Usporedili smo loega s dobrima.
Sretni glasnie, ti si dojavio pobjedu svojih.
Tko nam je vratio toliku radost?
Juer si uitelju odnio svoje knjige.
Vie ste voljeli pobjedu nego poraz.
Nisam htio sav teret nositi na svojim pleima.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
97
1.
2.
3.
1.
2.
3.
Pluskvamperfekt
-r-m
-r-s
-r-t
-r-mus
-r-tis
-r-nt
Futur II.
-r-
-r-s
-r-t
-r-mus
-r-tis
-r-nt
98
VJEBE
19.
Promotrite sljedei frazarij. Objasnite nastanak svakog latinskog i hrvatskog izraza. Mogu li se ti izrazi
prevoditi doslovno? Pokuajte. Koji je jezik konkretniji, a koji vie rabi metafore?
_______________________________
in acie steti omirisati barut
_______________________________
scapham scapham dixi rei bobu bob, a popu pop
obii diem supremum / abii ad plures otii Bogu na istinu
_______________________________
abii in ultimas maris terrarumque oras otii na kraj svijeta
_______________________________
confectam rem (alicui) porrexi staviti (nekoga) pred gotov in _______________________________
admiratione stupui zinuti od uda
_______________________________
Gordianum nodum solvi rijeiti gordijski vor
_______________________________
mores meos mutavi promijeniti plou
_______________________________
aequo animo (aliquod) tuli mirno podnijeti (neto)
_______________________________
(aliquem) in oculis fero uvati (nekoga) kao zjenicu oka
_______________________________
ad caelum (aliquem) effero dizati (nekoga) do nebesa
_______________________________
inter manus (aliquem) aufero nositi (nekoga) na rukama
_______________________________
digitum movere nolui ni prstom ne htjeti maknuti
_______________________________
in manus (alicui) incidi dopasti (nekomu) aka
_______________________________
Za svaku frazu smislite reenicu u kojoj ete je upotrijebiti. Mijenjajte lica i vremena.
20.
Prevedite.
Nper ert medics, nunc st vespllo Diulus:
Qud vespllo fact, fcerat t medics. (Martialis)
______________________________________
_______________________________
21.
ceciderat
circumstitimus
consedit
abstulit
nolueris
iacuerant
99
22.
Prevedite izreke.
Homines vitia sua et amant simul et odere.
Mare prius vitam tulerat quam terra.
Odi profanum vulgus et arceo. (Horatius)
Ubi coepit pauper divitem imitari periit.
Oderunt peccare mali formidine poenae*.
Memento audere semper!
Etiam qui faciunt, oderunt iniuriam.
____________________________________
____________________________________
____________________________________
____________________________________
____________________________________
____________________________________
____________________________________
23.
24.
Prevedite tekst.
Bellum Ponticum
C. Iulius Caesar exercitum ab Alexandrea in Pontum transtulerat et ibi qua"uor horis regem Pharnacem,
Mithridatis Magni lium, devicit. Cum Romam redierat, victoriam Ponticam triumphavit. Milites
in triumpho inter pompae fercula in fronte tulerunt titulum: VENI VIDI VICI. Ita civibus Romanis
celeritatem pugnae renuntiavit.
25.
100
O Troji.
Crminis liac librs consmpsit asllus.
Hc [to] est fatm Troie, | ut equus ut asins! (Richardus Lovelace)
______________________________________________________
______________________________________________________
mjesto
A.
n
in lugubri veste u alobnoj
odjei
nedimenzionalna znaenja
prema drugima
servi in dominos armabantur
robovi su se naoruavali protiv
gospodara
divisa in partes tres podijeljena na
tri dijela
A.
Ab.
kohorta je bila na
polazitu
sb
subter
vrijeme
sper
Ab.
Prijedlozi s genitivom
Prijedlozi s genitivom nastali su od ablativa imenica causa, -ae, f. i gratia, -ae, f. Veinom stoje iza imenice na koju se
odnose i imaju samo nedimenzionalna znaenja.
nedimenzionalna znaenja
caus
grti
101
VJEBE
26.
Pronaite prijedloge u svim tivima u ovome poglavlju te navedite s kojim se padeima upotrebljavaju i
imaju li dimenzionalno ili nedimenzionalno znaenje.
Glagoli sudbenog postupka
Uz glagole koji izriu razne faze sudbenog postupka krivnja zbog koje se tko optuuje, osuuje ili od nje oslobaa
najee stoji u genitivu (genitiv krivnje) ili izrazu de + ablativ, dok je osoba podvrgnuta postupku objekt u akuzativu:
arguo, insimulo okrivljavati
accuso, arcesso, reum (aliquem) facio, postulo tuiti, zvati na sud
coarguo dokazivati krivnju
convinco, damno, condemno osuivati
absolvo oslobaati
Javljaju se i neke ustaljene fraze:
accuso, damno de vi
-//- -//- -//- -//- furti / de furto
VJEBE
26.
Prevedite tekst. Naite glagole i imenice vezane za sudski postupak i pronaite dopune glagolima.
Marcius Coriolanus
Apud Livium etiam fabulam de Coriolano invenire potuistis. Gn. Marcius, vir fortis et nobilis, cum
exercitu Coriolos, oppidum Volscorum, ceperat, ob magnam bello partam gloriam a senatu cognomen
Coriolanus accepit. In primis Coriolanus oderat plebem et plebis tribunos propter secessus. Tribuni
Marcium in ius vocaverunt et iudex vadimonium constituit, sed reus die actionis in iudicium non venit.
Actores enim Coriolanum praevaricationis et oensionis arguerunt. Plebs Coriolano non pepercit, neque
is veniam petivit, sed e tribunorum manibus eugit et se ad Volscos contulit. Tunc tribuni Coriolanum
absentem proditionis accusaverunt et exilio damnaverunt. Volsci, semper infesti Romanis, Coriolanum
ducem eligerunt et bellum Romanis intulerunt. Ita Coriolanus cum magno Volscorum exercitu venit et
obsedit Romam.
bello - u ratu, Coriolanum ducem eligerunt - izabrali su Korilana za vojskovou
27.
102
______________________________________________
______________________________________________
______________________________________________
______________________________________________
______________________________________________
______________________________________________
Prevedite.
Sjea se lijepih dana.
____________________________________________________
Uvijek se sjeajte dobroinstava.
____________________________________________________
Niste mrzili ni svoje neprijatelje.
____________________________________________________
Kad budete poeli itati knjigu, javite nam.
____________________________________________________
29.
30.
Zastranjenje
mendum, -i, n. pogreka,
greka (nastala zbog
rastresenosti ili
nepanje)
error, -ris, m. lutanje;
zabluda; pogreka,
pogrean stav/nauk
(prvenstveno u
apstraktnom smislu)
errtum, -i, n. pogreka,
greka (u konkretnom
smislu)
vtium, -i, n. mana,
nedostatak; krivnja
(u konkretnom i
apstraktnom smislu)
pecctum, -i, n.
promaaj; zabluda;
pogreka (prvenstveno
zbog nesmotrenosti,
nepanje): grijeh,
zloin, prijestup (u
moralnom smislu)
culpa, -ae, f. propust,
dug, grijeh (dug koji
se mora isplatiti kao
zadovoljtina za
prijestup)
crmen, -mnis, n.
krivino djelo (za koje
je netko optuen)
dlictum, -i, n. zloin
(povreda zakona),
prekraj, krivnja;
optuba
Prevedite.
Suspicio amantis
Ergo suciam reus in nova crimina semper?
Ut vincam, totiens dimicuisse piget.
Sive ego marmorei respexi summa theatri,
eligis e multis, unde dolere velis;
candida seu tacito vidit me femina vultu,
in vultu tacitas arguis esse notas. (...)
Ecce novum crimen! Sollers ornare Cypassis
obicitur dominae contemerasse torum.
Di melius, quam me, si sit peccasse libido,
sordida contemptae sortis amica iuvet! (...) (Ovidius)
suciam reus - zar u biti dovoljan kao krivac, ut vincam - da bih pobijedio, dimicuisse - da sam se borio,
summa - vrh, eligis e multis - sc. causis, unde - od ega, velis - bi htjela, arguis esse notas - optuuje da su
znaci, sollers ornare - vjeta u ukraavanju, obicitur contemerasse - optuena je da je okaljala, di melius, quam
... iuvet - boe sauvaj da bi ... godila, si sit pecasse libido - ako bi se pojavila elja za grijehom.
103
32 .
Dopunite i prevedite.
a) A___________ suis fugit. (legio, -ionis, f.)
_______________________________________________________________________________
b) Centurio in _________ remanet. (castra, -orum, n.)
_______________________________________________________________________________
c) Tironem mittit in ____________. (castra, -orum, n.)
_______________________________________________________________________________
d) Cohors prae _________ stabat. (pons, -ntis, m.)
_______________________________________________________________________________
d) In __________ densis sub divo vigilabatur. (silva, -ae, f.)
_______________________________________________________________________________
e) Sub __________ stetimus. (Iuppiter, Iovis, m.)
_______________________________________________________________________________
104
provaliti; odlikovati se
pstla/pstla, -ae, f. pismo,
poslanica
factum, -i, n. djelo, in, injenica
ftum, -i, n. sudbina, kob, usud
festno, 1. uriti, pospjeiti
gigno, 3. gnui, gnitum roditi,
stvoriti
hrdtas, -tis, f. batina,
nasljedstvo
hnestus, 3 astan, tovan,
ugledan
invdeo, 2. vdi, vsum zavidjeti
iucundus, 3 ugodan, krasan
lbrisus, 3 marljiv, radin;
mukotrpan, muan, teak
lentus, 3 ilav, vitak, gibak; spor,
trom; blag; miran
longe daleko, nadaleko; sasvim,
posve
mdcus, -i, m. lijenik
mentum, -i, n. podbradak, brada
nescio, 4. ii/vi, tum ne znati, ne
umjeti
obsdo, 3. sdi, sessum osvojiti,
opsjesti
parco, 3. pperci, parsum
tedjeti nekoga: Dat.; oprostiti;
suzdravati se
GRAECIA CAPTA...
KOMPARACIJA PRIDJEV
to je komparacija? Navedite neke primjere komparacije u hrvatskome.
Koliko stupnjeva ima komparacija i koji su?
Ima li pridjeva koji se ne mogu stupnjevati? Mogu li drugi i trei stupanj
imati manju koliinu oznaenog svojstva od prvog stupnja?
Pridjevi koji izriu neko svojstvo (qualtas), zovu se kvalifikativnima i imaju sposobnost
komparacije (comparatio). Koliinu (quanttas) toga svojstva izrie kategorija stupnja
(gradus), koju imaju i hrvatski pridjevi: pozitiv (gradus positvus), komparativ (gradus
comparatvus) i superlativ (gradus superlatvus).
Valja imati na umu da, kako u hrvatskome tako i u latinskome, nemaju svi pridjevi
sposobnost stupnjevanja. Prema tome, postoje komparabilni i nekomparabilni pridjevi.
U latinskom su nekomparabilni pridjevi koji izriu:
a) podrijetlo i pripadnost, npr. patrius, 3 oinski; Latinus, 3 latinski;
b) tvar, npr. ferreus, 3 eljezan; lapideus, 3 kamen;
c) vrijeme, npr. aeternus, 3 vjean; hodiernus, 3 dananji;
d) tjelesne nedostatke, npr. claudus, 3 hrom.
Acdma, -ae, f.
akademija, filozofska
kola u Ateni
r, ris (Acc. ra) m.
zrak
risttles, -is, m. Aristotel,
grki filozof
thniensis, -e atenski
bclcus, 3 bukolski,
pastirski
carmen, -mnis, n. pjesma,
ep; rimovana molitva
cmoedia, -ae, f. komedija
doctrna, -ae, f. nauk,
znanje, uenost
eclga, -ae, f. ekloga,
bukolska pjesma
lgicus, -i, m. elegiar,
elegijski pjesnik
pcus, 3 epski
pgramma, -tis, n.
epigram; natpis
Graecus, 3 grki, koji se
odnosi na Grku ili joj
pripada
Graeci, -rum, m. Grci
hrcus, 3 herojski, epski
Hmrus, -i, m. Homer
lrcus, -i, m. liriar, lirski
pjesnik
prphrsis, -is, f.
parafraza, opis
phlsphus, -i, m. filozof
Plto, -nis, m. Platon,
grki filozof
posis, -is, f. poezija,
pjesnitvo
potcus, 3 poetski,
pjesniki
scaena, -ae, f. scena,
kazalite, pozornica
trgcus, 3 tragiki,
tragedijski
105
VJEBE
1.
Koji se od navedenih pridjeva stupnjuju? Ako se ne stupnjuju, zato? Kojoj klasi pripada svaki od njih?
audax, -acis hrabar, sran
nebulosus, 3 maglovit, mraan
Aeolius, 3 eolski
garrulus, 3 brbljav, jeziav
anilis, -e bablji, staraki
lyricus, 3 lirski
argutus, 3 ivahan, duhovit
latus, 3 irok
annalis, -e godinji
Graecus, 3 grki
elegiacus, 3 elegijski
miser, -era, -erum jadan, tuan, nesretan
felix, -icis sretan
calvus, 3 elav
scaenicus, 3 kazalini
mobilis, -e gibljiv, pomian
flavus, 3 ut, plav
epicus, 3 epski
festivus, 3 svean
mollis, -e njean, tih, mek
Atheniensis, -e atenski
Komparativ u N. jed. zavrava na -ir (muki i enski rod), -is (srednji rod), a sklanja se po treoj deklinaciji s osnovom
na suglasnik. Oblik za muki i enski rod (clarir) deklinira se kao imenice 3. deklinacije na -r, -ris (N. clarir
oratr G. clariris oratris), a srednji rod zavrava na -us, -ris (deklinira se kao tempus, -ris, s tom razlikom da je u
komparativu -- dugo, po analogiji s mukim i enskim rodom):
Jednina
Mnoina
m., f.
N. V.
A.
D.
Ab.
G.
clarir
clarirem
clariri
clarire/-i
clariris
n.
m., f.
n.
clrius
clarires
clarira
clariri
clarire/-i
clariris
clariorbus clariorbus
clarirum
clarirum
Superlativ se sklanja kao pridjev prve klase na -us, -a, -um (cervus celerrimus, navis celerrima, opus celerrimum).
G. jed. m.
clar-
pulchr-
misr-
acr-s
brev-s
felc-s
sapient-s
Komparativ m./f.
clarir, slavniji, slavnija
pulchrir
miserir
acrir
brevir
felcir
sapientir
Komparativ n.
claris slavnije
pulchris
miseris
acris
brevis
felicis
sapientis
VJEBE
2.
3.
facilis, -e lak
faustus, 3 sretan
fervens, -ntis usijan
fortis, -e snaan
______________
______________
______________
______________
4.
5.
2. Superlativ
Superlativ se tvori na jedan od tri naina:
a) Superlativ na -rmus (m.), -rma (f.), -rmum (n.)
Svi pridjevi koji u N. jed. mukog roda pozitiva zavravaju na -er, pripadali oni 1. ili 2. klasi, superlativ tvore dodavanjem
zavretka -rmus, 3 tom nominativu jednine.
Pozitiv
N. jed. m.
Superlativ
miserrmus, 3
miser
miser, -ra, -rum bijedan
pulcherrmus, 3
pulcher, -chra, -chrum lijep
pulcher
acerrmus, 3
acer , -ris, -re otar, ljut
acer
b) Superlativ na -lmus (m.), -lma (f.), -lmum (n.)
Sljedei pridjevi druge klase na -lis, -le tvore superlativ tako da u G. jed. pozitiva odbace -s i dodaju -lmus, 3.
Pozitiv
G. jed. m.
Superlativ
facillmus, 3
faclis, -e lak
facl-is
difficillmus, 3
difficlis, -e teak
difficl-is
simillmus, 3
simlis, -e slian
siml-is
dissimillmus, 3
dissimlis, -e razlian
dissiml-is
107
humillmus, 3
humlis, -e nizak
himl-is
gracillmus, 3
graclis, -e tanak
gracl-is
Ostali pridjevi na -lis, -le tvore superlativ pomou zavretka -lmus, 3. (utlis koristan - utilissmus, noblis plemenit
nobilissmus).
c) Superlativ na -issmus (m.), -issma (f.), -issmum (n.)
Ostali pridjevi iz ove skupine tvore superlativ tako da se u G. jed. mukog roda pozitiva odbaci - ili -s i doda -issmus, 3.
G. jed. m.
Superlativ
Pozitiv
clarissmus, 3
clar-i
clarus, 3 slavan
brevissmus, 3
brev-is
brevis, -e kratak
felicissmus, 3
felc-is
felix sretan
sapientissmus, 3
sapient-is
spiens mudar
Komparacija sloenih pridjeva
Pridjevi sloeni s -dcus, -fcus i -vlus tvore komparativ i superlativ pomou nazalnog infiksa -n-:
magnificentior, -ius velianstveniji
magnificentissmus, 3 najvelianstveniji
magnifcus, 3 velianstven
VJEBE
6.
7.
Ispravite greku u obliku pridjeva (imenica je ispravno napisana) i potom upiite stupnjeve koji nedostaju
u istom padeu, rodu i broju.
Pozitiv
Komparativ
Superlativ
notissimum comoedias
lat.
_________________
_________________
_________________
hrv.
_________________
_________________
pulchriores eclogam
_________________
lat.
_________________
_________________
_________________
hrv.
_________________
eruditum physico
lat.
_________________
_________________
_________________
_________________
hrv.
dissimiliorum atomos
_________________
lat.
_________________
_________________
_________________
hrv.
ferocissimae Medeam
lat.
_________________
_________________
_________________
hrv.
_________________
_________________
benevolioris hominis
_________________
lat.
_________________
_________________
_________________
hrv.
_________________
108
8.
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
GRKI ALFABET
alpha
eta
ny
tau
beta
theta
xi
y psilon
gamma
iota
delta
cappa
o micron
phi
e psilon
pi
chi
lambda
rho
psi
zeta
my
sigma
o mega
Evo rijei iz uvodnoga teksta, koje su preuzete iz grkoga u latinski, na oba jezika:
philosophus
Plato
Aristoteles
Nicomachus
Stagira
Zeno
Stoicus
Macedonia
Academia
Athenae
Lycium
Peripateticus
gymnasium
schola
a.
N.
V.
A.
D.
Ab.
G.
musice / musica
musicen / musicam
musicae
musice / musica
musices / musicae
b.
Aeneas
Aenea
Aenean / Aeneam
Aeneae
Aenea
Aeneae
c.
Orestes
Oreste
Oresten
Orestae
Oreste
Orestae
109
2. deklinacija:
a. Imenice mukog i enskog roda roda na -os (Delos)
b. Imenice srednjeg roda na -on (Ilion)
c. Imenice mukog roda na -eus (Orpheus)
a.
b.
Delos / Delus
Dele
N.
V.
A.
D., Ab.
G.
c.
Orpheus
Orpheu
Ilion / Ilium
Delon / Delum
Orphea / Orpheum
Delo
Deli
Ilio
Ilii
Orpheo
Orpheos / Orphei
3. deklinacija:
a. Imenice enskog roda na -is (genitiv -eos/-is, posis)
b. Imenice mukog roda na -es (genitiv -i/-is, Achilles)
a.
N.
V.
A.
D.
Ab.
G.
b.
posis
Achilles
Achille / Achilles
posin / posim
Achillen / Achillem
posi
poseos / posis
Achilli
Achille
Achilli / Achillis
Uz te imenice javljaju se i imenice enskog roda na -is (G. jed. -dis) i -as (G. jed. -dis), koje mogu u G. jed. imati
bilo latinski bilo grki padeni morfem (Aeneis, G. Aeneidis / Aeneidos; Pallas, G. Palladis / Pallados), dok
ostale padee tvore kao i ostale imenice latinske tree deklinacije (A. jed. Aeneidem, Ab. jed. Pallade).
VJEBE
9.
lyricus
ecloga
comoedia
10.
_______________
_______________
_______________
posis
epicus
elegiacus
tragicus
________________
________________
________________
________________
Prevedite.
De Niobe
Manto, Tiresiae lia, Nioben, felicissimam Thebanorum reginam, aliasque mulieres Thebanas monuit
dicens: Cito hostiam in honore Latonae pinguem oerte! Nihilominus, Niobe verbis prophetidis parere
noluit, sed respondit: Latona tantum Apollinem et Dianam peperit, ego habeo proles numerosiores
quam dea. Apollo et Diana tantam superbiam poena gravissima damnaverunt atque septem Niobes
lios totidemque lias sagi"is confecerunt. Niobe vero gravissimo maerore et lacrimis contabescens in
rupem corpus mutavit.
11.
110
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
aegerrime - superlativ od aegre (prilog)
- Da biste lake rijeili zadatak, potraite neku knjigu koja se bavi grkim mitovima (npr. Zamarovsk,
Vojtech: Junaci antikih mitova - leksikon grke i rimske mitologije, kolska knjiga, Zagreb) i proitajte mit
o Orfeju.
12.
N.
A.
Ab.
V.
G.
grammatice
Anchise
lampas
Mida
Marathon
mathesis
13.
Prevedite izraze:
izloila je najkrau sintezu
tei dijelovi sintakse
u najduljim pjevanjima Georgika
opjevao je razoreni Ilij
u spjevu je spomenuo Helenu
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Kod superlativa polazite usporedbe takoer moe biti u vie oblika. Ovo su neki:
- G.
Rhetor comes Heliodorus, | Graecorum longe doctissimus. (Horatius) Suputnik mi je
bio retor Heliodor, daleko najueniji od Grka.
- ex + Ab.
Caelitum societate nobilissima ex feminis Sibylla fuit, ex viris Melampous apud
Graecos, apud Romanos Marcius. (Plinius Maior) Po zajednitvu s nebesnicima
najplemenitija je bila od ena Sibila, a od mukaraca meu Grcima Melampod, meu
Rimljanina Marcije.
VJEBE
14.
Dopunite reenice.
Demosthenes fuit__________________ omnium oratorum. (eloquens)
Demosthenes fuit__________________ inter __________________.
Demosthenes fuit_________________ ex _____________________.
Pericles, strategus Atheniensis, ________________________ quam Aristides erat. (clarus et prudens)
Pericles, strategus Atheniensis, ___________________________ Aristide erat.
15.
16.
Prevedite.
Sunt quidam [postoje neki] Epicurei paulo timidiores contra convicia vestra, sed tamen satis acuti.
(Cicero)
_____________________________________________________________________________
Hominum nostrorum prudentiam ceteris omnibus et maxime Graecis antepono. (Cicero)
_____________________________________________________________________________
Vita militum Graecorum durior ac periculosior quam civium erat.
_____________________________________________________________________________
112
17.
Prevedite.
Posis
Potae ctio posis dicitur; poma vero proprie est quod engitur, sive opus ipsum potae. Ars potica
etiam ars Apollinea vel Phoebea appellatur. Veterum potarum celeberrimi epici vel heroici erant:
Homerus inter Graecos (cui Smyrna patria, regio Maeoniae, fuit) et Vergilius apud Romanos, patri
Andinus, non procul a Mantua. Deinde Pindarus, patri Thebanus, princeps inter lyricos Graecos; item
Q. Horatius Flaccus, patri Venusinus, clarissimus ex Romanis potis. Inter elegiacos apud Romanos
Tibullus erat elegantior et argutior, Propertius audacior, Ovidius autem ingeniosissimus omnium.
Tragici notissimi sunt Graecorum Aeschylus et Sophocles, ambo patri Athenienses, Romae vero Seneca,
natione Hispanus.
quod - ono to, cui fuit - koji je imao (mihi est - imam; D + est - imati).
Kod usporeivanja
dvaju svojstava, u
latinskom su oba
pridjeva / priloga u
komparativu, dok su
u hrvatskome oba u
pozitivu (Felicior quam
sapientior est. Vie je
sretan negoli pametan.)
18.
19.
Prevedite.
U Ateni su se nalazili najznamenitiji Fidijini kipovi.
_________________________________________________________________________________
Od svih proroita najpoznatije je bilo Apolonovo u Delfima.
_________________________________________________________________________________
Odisejeva je supruga Penelopa bila veoma vjerna i razborita.
_________________________________________________________________________________
Najtee su ratove Grci vodili s perzijskim kraljem Kserksom.
_________________________________________________________________________________
Solonovi su zakoni bili najmudriji, a Drakonovi najokrutniji.
_________________________________________________________________________________
20.
Prevedite.
Viri fortissimi apud Homerum
Homerus, ut scitis, non solum veterrimus, verum etiam clarissimus fuit potarum Graecorum. In
Iliade et in Odyssea exempla pulcherrima fortitudinis et constantiae et patientiae invenimus. Achilles
fortissimus et celerrimus omnium Graecorum appellatur. Patroclus comes delissimus Achillis erat.
Omnium Troianorum Hector erat audacissimus. Nemo acrior ingenio erat Ulixe. Sapientissimus autem
omnium erat Nestor.
21.
22.
Prevedite reenice,
enice,
enice,, a potom izrecite usporedbu na drugi nain.
Carmen omnibus deliciis est carius.
_______________________________________ _______________________________________
Exegi monumentum aere perennius.. (Horatius)
_______________________________________ _______________________________________
113
Iuventus iucundior
iucundior aetas
aetas senectute.
senectute..
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Musice est dulcior quam epistolae.
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Mathematica et physica et philosophia possunt faciliores esse carminibus.
__________________________________________________________
__________________________________________________________
23.
24.
(Gellius)
_________________________________________________________
_________________________________________________________
_________________________________________________________
_________________________________________________________
_________________________________________________________
_________________________________________________________
Filip pozdravlja Aristotela.
Znaj da mi se rodio sin. Doista, vrlo sam zahvalan bogovima, ne
toliko zbog toga to se rodio, koliko zbog toga to je imao tu sreu
da se rodi u tvoje vrijeme. Nadam se, naime, da e od tebe odgojen
i obrazovan postati dostojan i nas i preuzimanja ove drave.
114
Star
priscus, 3 drevan,
starinski, star (neto
to pripada drevnom
vremenu /primus/)
antquus, 3 prijanji,
proli, starinski, star,
drevan (neto to je
postojalo prije /ante/, a
sada vie ne postoji)
vtus, -ris ostario, star,
oslabio, potroen
(neto to traje mnogo
godina)
vtustus, 3 star, starinski,
drevan (neto to dugo
traje, pa je zadobilo
potovanje)
obsltus, 3 ostario,
istroen, pohaban
(neto potroeno, to je
izgubilo vrijednost)
snex, snis; grandis
ntu; aette
prvectus, 3 star,
starovjean, ostario
(samo o ljudima)
maior, -ris stariji (osoba
koja je ivjela prije
neke druge); maires,
-um pretci
maior ntu stariji (osoba
koje je roena prije
nekoga drugoga) :
minor natu mlai
nlis, -e staraki, bablji
snlis, -e staraki,
oronuo, ishlapio
NEPOTPUNI GLAGOLI
1. Ovi se glagoli redovito upotrebljavaju samo u nekim oblicima, dok se njihovi ostali oblici rabe rijetko ili nisu
pronaeni u sauvanim tekstovima, pa se obino umjesto njih u prikazima paradigmi ostavljaju praznine:
aio kaem, tvrdim: inquam kaem:
Jednina
Mnoina
Lice
1.
2.
3.
1.
2.
3.
Prezent
Imperfekt
aio
inquam
aibam
Perfekt
Futur I.
ais
ait
inquis
aibas
inquit
aibat
inquibat
inquies
ait
inquit
inquiet
aiunt
inquiunt
aibant
2. Sljedei su glagolski oblici djelomino izgubili svojstva glagola, te se rabe kao uzvici. Svi su osim quaeso po
postanku imperativi:
a)quaeso molim, quaesmus molimo (ublaava zapovijed)
b)salve! salvte! zdravo!
c)vale! valte! zdravo! (pozdrav pri rastanku i na kraju pisma)
d)ave! budi pozdravljen! avte! budite pozdravljeni! (pozdrav pri sastanku i rastanku)
e)age! agte! deder! hajde!
f) cedo! daj! cette! dajte!
g) apge! gubi se! nosi se!
VJEBE
25.
Prevedite.
Cicero habens orationem in Verrem: Latronem, latronem, inquit, non
praetorem in Siciliam misistis!
Ennius pota ait: Amicus certus in re incerta cernitur.
____________________________________________________________
____________________________________________________________
____________________________________________________________
In fine epistolae scripsit Cicero: Vale, mi Tiro, vale et salve!
____________________________________________________________
26.
Korisne fraze.
27.
Prevedite.
Usred dana Diogen je idui ulicom nosio u ruci upaljenu svijeu. Pristupie mudracu uenici i rekoe:
Zdravo, uitelju; ve je podne. Hajde, reci nam razlog: zato jo nosi upaljenu svijeu? Diogen pak
odgovarajui ree: Traim ovjeka.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Atenjani su s Peloponeanima vodili vrlo teke ratove.
____________________________________________________________
Mudrac ree: Svaki je posao vrlo mrzak lijenom ovjeku.
____________________________________________________________
115
28.
Prevedite.
De Mida et Platone
Midae puero dormienti formicae in os grana tritici congesserunt. Parentes interrogantes augures
aiunt: Quorsum prodigium tendet? Augur respondens: Puer omnium mortalium, inquit ditissimus
erit. Nec vana praedicatio exstitit: nam Midas opes cunctorum regum permagna abundantia pecuniae
antecessit.
De Platone quoque incredibile prodigium fabul narrabatur et, mehercle, multo mirabilius. Dum
parvulus in cunis dormiebat, apes mel dulcissimum in infantis labellis inseruerunt. Interpres
prodigiorum parentibus Platonis ait: Parvulus perdulcis eloquii suavitatem pronuntiabit. Apes enim
non ore thymorum in colle Hyme"o, sed doctrin Musarum per colles Heliconios nutriebantur.
Valerius Maximus: Ideo Midae inquit, formicis apes Platonis antepono quia vaticinium apium
insignius fuit. Formicae enim felicitatem caducam et fragilem, apes contra solidam et aeternam
portenderunt.
vana exstitit - pokazalo se ispraznim
29.
30.
116
Ispravite greke.
Demosthenes orator erat clarior quam Cicerone.
Caesar inquit: Etiam tu, mi fili!
Simia est omnium animalium similissima homini.
Pota, cum venit ad amicum, dixit: Vale!
Interdum ver est frigidior hiemis.
Amicus verus utilissimus quam frater germanus est.
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
Transkribirajte grke rijei iz teksta. Dopunite prijevod. O kojim geometrijskim pojmovima tekst govori?
Koji dananji nazivi dolaze od pojedinih grkih i latinskih rijei?
Quid geometrae dicant , quid
, quid , quid ;
quibusque ista omnia Latinis vocabulis
appellentur
to _____________ nazivaju , to
, to , a to ; kojim se
latinskim rijeima sve to naziva
117
118
XI
ARS LITTERARIA
Cicero orator
m. / f.
melior
peior
maior
minor
-
Komparativ
n.
Prijevod
melius
bolji
peius
gori
maius
vei, stariji
minus
manji, mlai
plus*
brojniji
Superlativ
optmus, 3
pessmus, 3
maxmus, 3
minmus, 3
plurmus, 3
Prijevod
najbolji
najgori
najvei
najmanji
najbrojniji
argmenttio, -inis,
f. argumentacija,
dokazivanje
ris, m. zaetnik,
auctor, -ris
osniva; autor, pisac
clmus, -i, m. pisaljka od
trske
compno, 3. psui, pstum
sastavljati, slagati; pisati
dclmo, 1. deklamirati;
vikati
distrbtio, -inis, f.
razdioba
lga, -ae, f. elegija
lquens, -ntis rjeit
lquentia, -ae, f. rjeitost
plgus, -i, m. epilog,
zakljuak
exordium, -ii, n. uvod,
poetak
expno, 3. psui, pstum
izlagati, predoavati,
prikazivati; raspravljati
flium, -ii, n. list (biljke i
knjige)
ggrphus, -i, m. geograf,
strunjak u zemljopisu
histria, -ae, f. povijest;
pripovijest, pria
histrcus, -i, m.
povjesniar, historiograf
lctio, -inis, f. javno itanje
tiva
lctor, -ris, m. itatelj,
ita
mmria, -ae, f. pamenje;
pripovijedanje
mdrtio, -inis, f.
umjerenost, prava mjera
narrtio, -inis, f.
pripovijedanje, naracija
rtrius, 3 govorniki
pgna, -ae, f. stranica;
bukova ploa
perceptio, -inis, f.
shvaanje, poznavanje;
sabiranje
pma, -tis, n. pjesma
prnuntitio, -inis, f.
izgovaranje (rijei),
izgovor, dikcija; javno
proglaavanje
prnuntio, 1. izrei,
deklamirati; izrei
119
* Komparativ od multus, 3 ima u jednini samo oblike za srednji rod (N. V. A. plus, D. pluri,
Ab. plure, G. pluris), dok u mnoini ima oblike za sva tri roda N. mn. plures (m./f.) i plura
(n.). esto se na hrvatski svi njegovi stupnjevi prevode prilono (plurimi homines najvie
ljudi). Komparativ minus ima genitiv minoris.
Komparativi ostalih navedenih pridjeva imaju potpunu deklinaciju.
VJEBE
1.
2.
3.
4.
presudu, proglasiti
qurla, -ae, f. tualjka
satrcus, 3 satiriki
scrba, -ae, m. pisar
scriptum, -i, n. pismo,
sastavak, spis, pjesma
textus, -s, m. tekst; tkanje,
splet
trdco, 3. duxi, ductum
prevoditi; prenositi,
voditi preko
Navedite nekoliko pojmova ili fraza to su nastali od stupnjeva gore navedenih trductio, -inis, f. prijevod
pridjeva (npr. melioracija < melior).
vlmen, -mnis, n. svitak;
knjiga, poglavlje; zavoj
Upiite stupnjeve koji nedostaju u istom padeu, rodu i broju.
Komparativ
Superlativ
Pozitiv
optimas
(pro) parva
meliorem
(ante) plurima
(ad) maiora
malae (caus)
Prevedite izraze.
najgorim od pjesnika
itatelji
itatelji boljih elegija
pjesma s vrlo loim stihovima
ispjevao je najvie
ee stihova
prevoditelje gore od izdajnika
pisac vie
ee knjiga satira
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
Prevedite izreke.
Optima et pessima pars hominis est lingua.
Usus est magister optimus.
Melius est canis vivus leone mortuo.
In melius. - In peius.
Maior longinquo reverentia.
Maiorum gloria posteris quasi lumen est.
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
_______________________________________
Opisna komparacija
Koji se pridjevi u latinskom ne mogu stupnjevati? Navedite i neke primjere pridjeva u hrvatskome koji se
ne mogu stupnjevati.
Neki pridjevi ne mogu primati tvorbene morfeme za komparativ i superlativ, pa se stupnjuju opisno (perifrastino).
Opisnu komparaciju imaju pridjevi kod kojih se ispred -us, -a, -um nalazi neki vokal. Komparativ tvore pomou priloga
mgis vie i pozitiva, a superlativ pomou priloga maxme najvie i pozitiva:
Pozitiv
Komparativ
Superlativ
dubius, 3 sumnjiv magis dubius, 3 sumnjiviji maxme dubius, 3
najsumnjiviji
magis arduus, 3 strmiji
maxme arduus, 3 najstrmiji
arduus, 3 strm
120
minus, a najnii stupanj pomou minime: minus bonus manje dobar, gori;
VJEBE
5.
Prevedite izraze.
tekst s potrebnijim biljekama
kama
kama
basne s najudnijim priamaa
u veoma prikladnom predgovoru
preko opisa vrlo
vrlo okretnih
okretnih junaka
junaka
lani su povjesniari vrlo kodljivi
pjesme najrazliitijeg sadraja
satira o veoma opakim obiajima
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
6.
7.
Upiite isti rod, broj i pade stupnjeva koji nedostaju. Navedeni oblik nalazi
se u N.
Komparativ
Pozitiv
Superlativ
magis inopia
lapideae
plurimus
necessarii
minus
frugifera
8.
Dopunite i prevedite.
a) Edidit plura volumina ___________________ carminum. (veoma razliitih)
____________________________________________________________________
b) In manus ________________ codicilli sumebantur. (najstariji)
____________________________________________________________________
c) Reliquit orationes cum __________________ partibus. (vrlo neujednaenim)
____________________________________________________________________
d) Inter Propertii elegias est _________________ elegia, i.e. regina elegiarum. (najbolja)
____________________________________________________________________
121
Nepotpuna komparacija
Neki pridjevi nemaju oblike za sve stupnjeve. Zato njihovu komparaciju nazivamo nepotpunom.
Pridjeve koji imaju nepotpunu komparaciju mogue je podijeliti u tri skupine.
Neki od tih komparativa i superlativa imaju svoje ishodite u prijedlozima, npr. pro pred (prior), citra s ove strane (citerior),
ultra s one strane (ulterior), intra unutar (interior), prope blizu (propior), de nie od (deterior).
ocissmus, 3 najbri
Superlativ
suprmus, 3; summus, 3 najvii, krajnji
infmus, 3; imus, 3 najdonji, najnii
extrmus, 3; extmus, 3 posljednji, krajnji
(Komparativ)
(recentior, -ius)
(sanctior, -ius)
(vetustior, -ius)
(fidelior, -ius)
Superlativ
novissmus, 3 po slje dn ji
sacerrmus, 3 najsvetiji
veterrmus, 3 najstariji
fidissmus, 3 najvjerniji
Oni ne tvore komparativ od svoje osnove nego ga preuzimaju od pridjev srodna znaenja, koji osim komparativa imaju
svoj pozitiv i superlativ. Tako je komparativ recentior posuen od pridjeva recens (superl. recentissmus), sanctior od
sanctus (superl. sanctissmus), vetustior od vetustus (superl. vetustissmus), a fidelior od fidelis (superl. fidelissmus).
3. Pridjevi bez superlativa
Pozitiv
Komparativ
iunior, -ius mlai
iuvenis, -e mlad
senex, -nis star
senior, -ius najmlai
Superlativ
minmus, 3 natu najmlai
maxmus, 3 natu najstariji
Oni imaju opisni superlativ, koji tvore pomou ablativa imenice *natus, m. roenje, dob. Izraz je nastao od maxmus/
minmus numrus annrum natu.
122
VJEBE
9.
Prevedite.
Veteres scriptores recentioribus anteponimus.
___________________________________________________________________________________
Versus apud Horatium legitur: Nam tua
ua res agitur,, paries cum proximus ardet.
.
___________________________________________________________________________________
Valerius Maximus Nunc autem brevem excursum faciam inquit de maximorum natu summis virtutibus, et
de minorum natu maxima imprudentia.
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
10.
11.
Prevedite.
Italia antiqua
Italia antiqua in superiorem, mediam et inferiorem a geographis dividebatur. Inma Italiae pars prioribus
temporibus colonis Graecis abundabat, supremam Galli occupaverant. Itaque Italia superior etiam Gallia
citerior, vetus autem Gallorum patria Gallia ulterior appellabatur.
Italiam a Gallia ulteriore summi Alpium montes dividunt. Per Italiam mediam et inferiorem Apenninus
mons usque ad extremam partem paeninsulae Apennini pertinet. Italiae proxima insula est Sicilia.
Padus est umen maximum Italiae superioris. Is ab imis Alpium radicibus prouit et inuit in intimum
Maris Hadriatici sinum.
Antiquissimi poetae Romani ex Italia inferiore orti sunt - L. Livius Andronicus, Cn. Naevius, Q. Ennius.
Non minimi auctores Romam ex Italia superiore advenerunt - e recentioribus C. Valerius Catullus, P.
Vergilius Maro, T. Livius.
Posterioribus temporibus scriptores plurimi de partibus extremis Imperii Romani prognati sunt - L.
Annaeus Seneca et M. Valerius Martialis et M. Fabius Quintilianus Hispani, Publilius Syrus ex oriente
servus adductus, Phaedrus Thracus, Sophronius Eusebius Hieronymus Illyricus, P. Terentius et L.
Apuleius et Aurelius Augustinus Afri, et alii.
Non tamen desunt auctores qui ex Italia media geniti sunt - T. Maccius Plautus, M. Porcius Cato, P.
Ovidius Naso, Sex. Aurelius Propertius.
Pauci ex notissimis scriptoribus Romanis Romae nati sunt - summus omnium C. Iulius Caesar fuit.
12.
Prevedite izreke.
Discipulus est prioris [sc. diei] posterior dies.
Amicum perdere est damnorum maximum.
Bona opinio hominum tutior est pecunia.
Nulla servitus turpior quam voluntaria.
Spes ultimum solacium adversarum rerum.
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
__________________________________________
123
13.
14.
Dvojaka mogunost
upotrebe pridjeva
mjesta i redoslijeda
Pridjevi koji izriu mjesto
ili
redoslijed
mogu
odreivati neto kao
cjelinu ili samo kao dio.
summus mons moe znaiti
najvia planina, ali i vrh
planine. Tako i medius
mons, media urbs moe
znaiti srednja planina,
srednji grad, ali i sredina
planine, sredite grada.
Cornelius Nepos ortus est Gallia citeriore. Nepos ortus est Italia superiore.
Prevedite izreke.
mum remedium irae est dilatio.
atio.
tio.. (Seneca)
Seneca))
Maximum
imum
Summum ius,, summa iniuria.
iniuria.. (Cicero)
(Cicero)
Cicero))
Prior tempore, potior iure.
Feriunt summos fulgura montes.
___________________________________________
___________________________________________
___________________________________________
___________________________________________
124
VJEBE
16.
Prevedite.
Horati fabulae subdifficiles sunt, si eas cum carminibus Plauti confers.
______________________________________________________________________________
Inter oratores Romanos unus maximus fuit Cicero.
______________________________________________________________________________
Poetae Venusiae nato vel maxima fuit gloria.
gloria..
______________________________________________________________________________
Apud poetas de pessimis facinoribus proditorum legimus.
______________________________________________________________________________
Inter epigrammata,, lector benigne,, invenies quam meliora tam peiora,
, scripsit
scripsit Martialis.
Martialis..
Inter
______________________________________________________________________________
Plures poetae Romanorum in numero scriptorum optimorum totius orbis terrarum numerantur..
______________________________________________________________________________
N.
A.
D.
Ab.
G.
m.
s
eum
e
e
eius
Jednina
f.
n.
ea
d
eam
e
e
e
e
eius eius
m.
i/ei*
es
Mnoina
f.
eae
es
n.
e
erum
erum
125
N.
A.
D.
Ab.
G.
Jednina
m.
f.
n.
dem
edem
dem
eundem eandem
eidem
eidem
eidem
edem
edem
edem
eiusdem eiusdem eiusdem
m.
idem/dem*
eosdem
Mnoina
f.
eaedem
easdem
sdem/esdem*
sdem/esdem*
sdem/esdem*
eorundem
earundem
eorundem
n.
edem
VJEBE
17.
Dopunite analizom.
eum = A. jed. m., is =_________, eis = __________, eius = _________, eos = _________
eaedem = _________, eadem = _________, eisdem = _________, eandem = _________
id = _________,, eorum = _________,, eo = _________,, iis = _________,, eius = _________
eundem = _________,, iidem = _________,, eisdem = _________, idem = _________
earum = _________, eae
ae = _________,, eis = _________, ea = _________, eas = _________
18.
19.
Prevedite izraze.
prva od njegovih najboljih pjesama
___________________________________________
prije onih posljednjih dana progonstva ___________________________________________
na istoj obali Jadranskog mora
___________________________________________
itah onog najstarijeg od grkih pjesnika ___________________________________________
nakon njegovih mnogobrojnih stihova ___________________________________________
meu njihovim posljednjim elegijama ___________________________________________
s njezinim nagorim prijateljima
___________________________________________
20.
Prevedite.
ea oratio optima ________________________ is geographus iunior _______________________
________________________________________________________
id carmen intimum
folium eius recentius
________________________________________________________
exemplum idem vetustius
________________________________________________________
versus idem maxime mirus
________________________________________________________
126
PRILOZI
to su prilozi? Koju funkciju u reenici imaju? Jesu li promjenjive ili nepromjenjive rijei?
Navedite nekoliko hrvatskih priloga. Mogu li se oni podijeliti u neke znaenjske skupine?
Prilozi (adverbia) pokazuju najee kako, kada, gdje i zato se dogaa glagolska radnja, odnosno njezine okolnosti. Naini
njihova nastanka vrlo su raznoliki.
Mnogi su nastali od imenskih rijei, odnosno njihovih padea koji su ostali okamenjeni (usp. hrv. sreom, drage
volje):
-
od akuzativa, npr. multum mnogo (kakvoom), multa mnogo (koliinom); paulum malo; tantum
samo; facle lako; dulce slatko: furtim kradomice, separtim odijeljeno, statim osobito, passim
posvuda...
Neki su nastali od drugih rijei odreenim sufiksima: antiqutus od starine, pentus sasvim (usp. hrv. hrpimice,
naglavake, proljetos, ovuda).
Neki su nastali od prijedlonih izraza: hodie
< hoc die danas, incassum < in cassum uzalud (usp. hrv. zauvijek,
Tvorba prilog
od pridjev
Velik broj priloga moe se izvesti iz pridjeva. Navedite neke sluajeve iz hrvatskoga i zakljuite koja su
pravila tvorbe. Kako emo razlikovati takav prilog od pridjeva iz kojega je nastao?
1. Od pridjeva 1. klase prilozi se najee tvore uklanjanjem padenog morfema
dodavanjem prilonoga tvorbenoga morfema -:
Prilog
N. jed. pozitiva pridjeva
G. jed. m. r.
clare slavno
clar-i
clarus, 3 slavan
pulchre lijepo
pulcher, -chra, -chrum lijep
pulchr-i
misre bijedno
miser, -ra, -rum bijedan
misr-i
Napomene:
a) Nekoliko pridjeva tvori prilog tvorbenim morfemom -:
Prilog
Prilog
Pridjev
Pridjev
raro rijetko
rarus, 3
continuus continuo odmah
certo pouzdano
creber, bra, brum crebro esto
certus
subto iznenada
falso krivo, pogreno
subtus, 3
falsus
Prilog
tuto sigurno
tutus
mertus merto s pravom
sero kasno
serus
Pridjev
b) Od bonus, 3 dobar, prilog glasi bn dobro. Od alius, 3 drugi (od vie njih), prilog glasi altr drugaije, a od
violentus, 3 silovit violentr silovito.
2. Svi pridjevi 2. klase (osim pridjev s jednim zavretkom na
dodavanjem tvorbenog morfema -tr:
Prilog
G. jed.
N. jed. pozitiva pridjeva
acrter otro
acer, acris, acre otar
acr-is
brevter kratko
brevis, -e kratak
brev-is
felicter sretno
felix sretan
felc-is
127
Pridjevi 2. klase s jednim zavretkom na -ns tvore prilog odbacivanjem padenog morfema
tvorbenog morfema -r:
Prilog
G. jed.
N. jed. pozitiva pridjeva
sapienter mudro
sapiens mudar
sapient-is
libenter voljno, rado
libens voljan
libent-is
Neki pridjevi 1. klase mogu prilog tvoriti dvojako, npr. humnus, 3: humne i humanter uljudno, ovjeno; firmus, 3:
firme i firmter vrsto; largus, 3: large i largter dareljivo.
VJEBE
21.
Prevedite
Praeclare ac perdocte de rerum natura is poeta clarus cecinit.
___________________________________________________________________________________
T. Pomponius Atticus poemata perfecte atque absolute pronuntiabat et Latine et Graece.
___________________________________________________________________________________
Sallustius historicus describens Catilinam eiusque coniurationem praeter cetera scripsit: L. Catilina,
nobili genere natus, fuit magna vi et animi et corporis, sed ingenio malo pravoque ... satis eloquentiae,
sapientiae parum ....
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
Apud Ciceronem, id est in eius oratione pro L. Flacco, legetis: Tributim et centuriatim ordines describebant
Romani.
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
Non multa, sed multum!
_____________________________
22.
23.
Prevedite navedene sintagme, potom dovrite parafraze prilozima i dobivene izraze prevedite.
amor dulcis
slatka ljubav______
amo dulciter____
ljubim slatko____________
studium iucundum ________________
studeo ________
______________________
lectio brevis
________________
lego __________
______________________
disputatio sapiens ________________
disputo ________
______________________
recitatio celeris ________________
recito __________
______________________
traductio integra ________________
traduco ________
______________________
scriptor bonus
________________
scribo _________
______________________
scriptum longum ________________
scribo _________
______________________
128
24.
Prevedite tekst.
De partibus rhetoricae
Partes igitur rhetoricae sunt V: inventio, dispositio, elocutio, memoria et pronuntiatio.
Inventio est excogitatio rerum verarum aut verisimilium quae probabilem [sc. causam] reddunt. Dispositio
est rerum inventarum in ordinem pulchra distributio. Elocutio est idoneorum verborum ad inventionem
accommodata perceptio. Memoria est rerum et verborum animi rma perceptio. Pronuntiatio est ex
rerum et verborum dignitate vocis et corporis decora moderatio. (Cassiodorus)
25.
Prevedite priloge i navedite pridjeve od kojih su nastali, npr.: docte | ueno | doctus, 3 uen.
_______________
________________________
fortiter
misere
_______________
________________________
alacriter
_______________
________________________
constanter
_______________
________________________
ferociter
_______________
________________________
raro
_______________
________________________
26.
Prevedite pjesmu.
De A!ico
Declamas belle, causas agis, A"ice, belle,
historias bellas, carmina bella facis;
componis belle mimos, epigrammata belle,
bellus grammaticus, bellus es astrologus;
et belle cantas et saltas, A"ice, belle,
bellus es arte lyrae, bellus es arte pilae.
Nil bene cum facias, facis tamen omnia belle,
Vis dicam quid sis? magnus es ardalio.
(Martialis)
KOMPARACIJA PRILOG
Navedite nekoliko hrvatskih priloga i stupnjujte ih. Po kojim se pravilima oni stupnjuju?
Mogu li se svi prilozi stupnjevati? Ako ne, navedite neke koji ne mogu i zato.
Komparativ
Komparativ priloga jednak je nominativu jednine srednjeg roda komparativa pridjeva:
Pozitiv priloga
libre slobodno
prudenter razborito
fortter snano
Komparativ pridjeva liberior, -ius slobodniji
prudentior, -ius razboritiji fortior, -ius snaniji
Komparativ priloga liberius slobodnije
prudentius razboritije
fortius snanije
129
Superlativ
Superlativ priloga tvori se od superlativa pridjeva tako da se ukloni padeni morfem - u G. jed. mukog roda i doda tvorbeni
morfem -:
Superlativ pridjeva
clarissmus, 3 najslavniji
optmus, 3 najbolji
G. jed. m. r.
clarissm-i
optm-i
Superlativ priloga
clarissm-e najslavnije
optm-e najbolje
Napomena:
Kao i pridjevi, ne mogu se svi prilozi stupnjevati. To su prilozi koji nisu izvedeni od pridjeva (cras sutra, ibi ondje, furtim
kradom, velut kao), ali i prilozi izvedeni iz pridjeva koji se ne mogu stupnjevati (Latine latinski, poetice pjesniki).
VJEBE
27.
28.
Prevedite.
Commentarios de bello civili libentius quam Vergili libros legimus.
___________________________________________________________________________________
Omnia profecto Cato excelsius magnificentiusque quam ceteri dixerat. ( < magnificus)
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
Ludens calamo inscripsit magister: Milites vehementer, duces vehementius bellum cupiunt; pacem autem
vehementissime diligunt cives.
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
Aptissime Horatius poeta studiosum opus scriptorum limae laborem nominavit.
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
29.
Prevedite.
Povjesniar Livije pripovijeda o vrlo brojnim ratovima Rimljana s Kartaanima. Dosta dugo su se borili s
veom kartakom vojskom, ali vie estoko nego sretno.
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
Nekad su se u kolama svakodnevno uili napamet mnogi stihovi ili ak itave pjesme.
______________________________________________________________________
Poetnik je rado i postojano itao Horacijeve satire.
______________________________________________________________________
30.
Dopunite.
Pridjev
mitis, -e
Pozitiv priloga
Komparativ priloga
miserius
facilis, -e
acrius
130
Superlativ priloga
VJEBE
31.
Prevedite.
Bella civilia
Concordi civium res publica optime conservatur, discordi facillime bella intestina concitantur.
Oratores docent: numquam foedius atque miserius pugnatur quam bellis civilibus. Historiographi
scribunt: numquam turpius et tristius exercitus ducitur, quam contra cives. Nam saepe bello civili
fratres contra fratres, lii contra patres acerrime pugnabant, ut permulti potae canunt. Ab optimis
scriptoribus antiquis saepe audiri potest: rei publicae nihil magis nocet quam bella civilia.
32.
Kako glase pridjevi iz kojih su izvedeni prilozi upotrijebljeni u tekstu? Kako glase preostala dva stupnja tih
priloga?
____________ ____________ ____________
____________ ____________ ____________
____________ ____________ ____________
____________ ____________ ____________
2. Nepotpuna komparacija
a) Prilozi bez pozitiva:
Komparativ
Superlativ
prius prije
primum prvi put, primo na poetku
postrmum posljednji put
posterius poslije
postrmo naposljetku
ocius bre
ocissme najbre
potius radije
potissmum najradije, osobito
b) Prilozi bez komparativa:
Pozitiv
nuper nedavno
merto s pravom
Superlativ
nuperrme tek nedavno, u neposrednoj prolosti
meritissmo s najveim pravom
Napomena:
Evo jo nekoliko estih priloga s komparacijom:
diu dugo
saepe esto
prope blizu
diutius dulje
saepius ee
propius blie
diutissme najdulje
saepissme najee
proxme najblie
VJEBE
33.
34.
plus
ocissime
bene
36.
peius
Duh, um
nmus, -i, m. duh,
dua, ud, hrabrost,
odvanost, sranost,
volja (pojam
suprotstavljen tijelu)
sprtus, -us , m. duh,
dah, disanje (kao
znak ivota; esto s
vjerskim prizvukom)
mens, mentis, f. pamet,
um, razum, misao,
miljenje, razmiljanje
(sposobnost
razmiljanja,
razumijevanja; u irem
znaenju izrie i duh,
duu, savjest)
ingnium, -ii, n.
otroumnost,
domiljatost, um, duh
(stvaralaka snaga
ovjeka, osobiti darovi
koje je netko od
roenja dobio)
rtio, -inis, f. miljenje,
um, razum, pamet,
razbor (osnovno
znaenje: raun,
raunanje, svota,
ustroj, popis, zapisnik
itd.)
stdium, -ii, n. nastojanje
oko neega, spremnost
za neto, bavljenje
neim, ar, strast,
elja; duh
Prevedite.
Cervus ad fontem
Auctores omnium saeculorum per parabolas vitam quotidianam sapientissime describebant, saepe
oratione soluta, nonnumquam etiam poetice. Phaedrus, tempore Senecae philosophi, fabulam Aesopiam
de cervo versibus reddidit.
Cervus enim apud fontem sitim restinxerat et paulum restiterat, tunc imaginem suam in liquore vidit: sui
corporis ramosa et praevalida cornua pulcherrimam, gracillima vero crura pessimam partem iudicabat.
Subinde, altissimis plurimorum venatorum clamoribus conterritus, celerrimam fugam per campos fecit
cursuque levissimo canes elusit et in silvam pervenit. At perantiquarum arborum densissimi rami cornua
retinuerunt; cervum impeditum venatorum canes invaserunt et ferocissimis morsibus laceraverunt.
Animal miserrimum, ad mortem proximum, inania verba edidit: Amentissimus, crurum maximam
tenuitatem despexeram et crura ad salutem utilissima fuerunt; cornua magnicentissima laudaveram et
cornua horribilissimae mortis meae sunt causa.
Aesopi narratio docet: saepe contempta laudatis utiliora sunt.
contempta (mnoina sr. roda) - (ono to je) prezreno, laudata (mnoina sr. roda) - (ono to je) slavljeno
132
37.
Upotrijebite zamjenice is, ea, id, odnosno idem, eadem, idem, u Fedrovoj basni gdje god je mogue.
38.
39.
_________________________________________________
_________________________________________________
_________________________________________________
_________________________________________________
_________________________________________________
_________________________________________________
Prevedite izreke.
Amicos secundae res parant, adversae certissime probant. (Seneca)
__________________________________________________________________________________
Nihil est detestabilius dedecore, nihil foedius servitute. (Cicero)
__________________________________________________________________________________
Ad decus et ad libertatem nati sumus. (Cicero)
__________________________________________________________________________________
Quid autem turpius aut foedius aut quod minus deceat* quam contra senatum, contra civis, contra patriam
exercitum ducere? (Cicero)
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
*quod minus deceat - to bi bilo manje dolino
40.
Prevedite.
Amicitia inter poetam Horatium et Maecenatem
Cur me querelis exanimas tuis?
Nec dis amicum est nec mihi te prius
obire, Maecenas, mearum
grande decus columenque rerum.
A, te, meae si partem animae rapit
maturior vis, quid moror alteram,
nec carus aeque nec superstes
integer? Ille dies utramque
ducet ruinam. Non ego perdum
dixi sacramentum: ibimus, ibimus,
utcumque praecedes, supremum
carpere iter comites parati.
Me nec Chimaerae spiritus igneae
nec si resurget centimanus Gyges
divellet umquam: sic potenti
Iustitiae placitumque Parcis. (Horatius)
exanimas me - zaustavlja mi disanje, mori me, amicum est (+ D) - milo je (+ D), te prius obire - da ti prije
umre, mearum rerum - moga ivota, te ... vis = (si maturior vis [prerana smrt] rapit te, partem animae meae),
quid moror altera - zato zadravam drugi [sc. dio], ille dies - onaj isti dan, sacramentum dixi - zakleo sam se,
supremum carpere iter - poi na zadnje putovanje (umrijeti), placitum (est) Parcis - Parke su odredile
133
134
XII
VESTIMENTA
De vestimentis Romanorum
Tunicam vestem interiorem de lana molli textilem Romani nominabant. Tunicae clavus
erat purpureus intextus a cervice usque ad calcem - clavus in tunicis senatorum erat
latus (talis tunica laticlavia nuncupabatur), in tunicis autem equitum angustus (tunica
angusticlavia). Genera tunicarum erant duo: strictiores mulierum et laxiores virorum.
Tempore frigidiore sub tunica vetustiores inrmioresque inducebant subuculam vel tunicam interiorem. Brevis et sine manicis virorum erat, manicata vero et talaris mulierum. Viri tunicam manicatam numquam gestabant, quia probrosum et barbarum et
peregrinum iudicabatur.
Super tunicam viri togam, mulieres pallam inducebant; apud Graecos in usu erat pallium. Toga erat vestis Romanorum propria ut pallium Graecorum, unde cognomen togati pro Romanis, sicut pro Graecis palliati. Togae variae erant: toga virilis (civium Romanorum) erat albi coloris, toga praetexta (curulium magistratuum necnon puerorum)
erat alba cum purpureo limbo, toga candida (candidatorum magistratus cupientium)
erat coloris pallidioris albo; toga pulla vel sordida induebatur in luctu et toga picta vel
palmata in triumpho. Romani magna cum diligentia sinus uentes ex toga faciebant. In
bello pro toga sagum crassum sumebant, cum, ut dicitur, ad saga ibant. Cum autem res
publica mutata et imperium lapsum est, togae usus paulatim exolevit successeruntque
lacerna (vestis militaris) et paenula (vestis hiberna). Tandem solae tunicae sunt usurpatae et abiecta est toga.
Pallam mulieres Romanorum gerebant. Uxores nuptae gestione stolae distinctae erant.
Feminae ultra ornatae erant crinibus comptis, anulis, bulis, armillis, catellis, elenchis,
monilibus etc.
snum ex tg fcio
nabirati togu
soccus, -i, m. niska cipela,
glumaka obua u
komediji
slea, -ae, f. sandala
stla, -ae, f. stola (dugaka
enska gornja haljina od
vrata do glenja)
sbcla, -ae, f. donja
haljina, koulja
smo, 3. sumpsi, sumptum
uzimati, grabiti, oblaiti,
pojesti, popiti, primiti
suo, 3. sui, stum ivati, iti
tlris, -e koji see do
glenja
tgmen/tgmen/tgmen,
-mnis, n. pokrivalo,
odijelo
tgo, 3. texi, tectum
pokrivati, kriti, sakrivati
textlis, -e tkan
tga, -ae, f. toga (odijelo
Rimljana u miru)
tgtus, 3 odjeven u togu
tnca, -ae, f. tunika,
vuneno donje odijelo
vlo, 1. zagrtati, pokrivati,
ovijati
vestio, 4. odijevati
vestis, -is f. haljina, odjea,
odjevni predmet
VJEBE
1.
2.
3.
136
soccus perditus
calceus ruptus
uxor induta
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
Znaenje i prevoenje:
a)
Particip je prijevremenosti pridjev kao i particip istovremenosti, pa ga prevodimo pasivnim glagolskim
pridjevom:
cothurni gestati noeni koturni, homo optime vestitus izvrsno odjeven ovjek, sinus effusus rasputeni nabor.
b)
Katkad ga je bolje prevesti zavisnom ili nezavisnom reenicom, prijedlonim izrazom ili glagolskim prilogom
prolim. Particip se uvijek slae sa svojom imenicom (soleas): (glagol je repono, 3. posui, positum odloiti)
Soleas repositas mutamus caligis. Sandale koje smo odloili zamjenjujemo izmama.
- - - - - - - - - - - - - - - - - Odloili smo sandale i zamjenjujemo ih izmama.
- - - - - - - - - - - - - - - - - Nakon to smo odloili sandale, zamjenjujemo ih izmama.
- - - - - - - - - - - - - - - - - Odloivi sandale zamjenjujemo ih izmama.
(Ovdje je mogue prevesti i pasivnim pridjevom: Odloene sandale zamjenjujemo izmama.)
I ovaj particip moe biti supstantiviran. Tada se prevodi imenicom (usp. u hrvatskom: Nije lijepo vraati
c)
poklonjeno, tj. poklon.)
scriptum, -i, n. zapis, knjiga (scribo, 3. scripsi, scriptum pisati)
secretum, -i , n. tajna (secerno, 3. secrevi, secretum odvojiti)
iussum, -i, n. naredba (iubeo, 2. iussi, iussum narediti)
perditus, -i, m. propalica (perdo, 3. perdidi, perditum upropastiti).
Kod prevoenja valja paziti na sljedee:
i)
Particip prijevremenosti izrie radnju koja je pasivna i koja se odvijala prije radnje glavnoga glagola, bez obzira
na to u kojem je vremenu glavni glagol:
Monstrat omnibus sinum ex toga factum. Svima pokazuje nabor nainjen na togi. [Nabor je nainjen prije
pokazivanja, koje se dogaa u sadanjem trenutku.]
Monstravit omnibus sinum ex toga factum. Svima je pokazao nabor nainjen na togi. [Nabor je nainjen prije
pokazivanja, koje se dogodilo prije sadanjega trenutka.]
Monstrabit omnibus sinum ex toga factum. Svima e pokazati nabor nainjen na togi. [Nabor je nainjen prije
pokazivanja, koje e se dogoditi nakon sadanjega trenutka.]
ii)
Particip prijevremenosti, kao i particip istovremenosti, moe imati svoje nadopune. S obzirom na to da je on
pasivan, nee imati objekt, ve prilonu oznaku vritelja radnje:
Gaudet valde Clodia carminibus a Catullo scriptis. Klodija se jako raduje pjesmama napisanima od Katula.
(Ponekad e biti bolje prevesti aktivno: Klodija se jako raduje pjesmama koje je Katul napisao.)
Gaudet valde Clodia carminibus nuper scriptis. Klodija se jako raduje nedavno napisanim pjesmama.
137
VJEBE
4.
Sastavite sintagme od sljedeih imenica s participima prijevremenosti i potom ih stavite u A. jed. i mn.
amictus, -us, m.
suo, 3. sui, sutum
____________________ ____________________
caput, -pitis, n.
velo, 1.
____________________ ____________________
facies, -ei, f.
irrideo, 2. ridi, risum
____________________ ____________________
toga, -ae, f.
involvo,, 3. volvi,
i,, volutum
tum
____________________ ____________________
toga, -ae, f.
compono, 3. posui, positum ____________________ ____________________
manus, -us, f.
frango, 3. fregi, fractum
____________________ ____________________
umerus, -i, m.
tego, 3. texi, tectum
____________________ ____________________
tegimen,, -minis,
minis,, n.. spargo, 3. sparsi, sparsum ____________________ ____________________
5.
Prevedite izraze.
odjeveno tijelo
pored odloene stole
s podvezanim tunikama
bez rasputene kose
ispred odloenih stola
na vratu ukraenom ogrlicom
6.
_______________________________________________
_______________________________________________
_______________________________________________
_______________________________________________
_______________________________________________
_______________________________________________
Prevedite.
Secessio plebis
Populus Romanus e patriciis et plebe constitutus erat. Plebs despecta et libertate privata vim patrum
diutius sustinere non potuit et reliquit Urbem. Vulgus commotum a plebis ducibus trans Anienem
amnem tria ab Urbe milia passuum in Montem sacrum secessit. Pavor ingens in Urbe relicta erat
metuque mutuo suspensa erant omnia. Itaque a patriciis missus est Menenius Agrippa, pauperum et
divitum animo gratus, ad plebem. (...)
[to se dalje dogodilo, proitajte u sljedeem tekstu.]
Rije animus esto oznaava cijelu osobu, pa se ponekad izostavlja u prijevodu (pauperum animo gratus
- mio siromanima).
Napomene:
Glagol fero ima particip prijevremenosti ltum, a isto tako i njegove sloenice, s time da e se suglasnik iz prefiksa
asimilirati s poetnim l:
affro - alltum
aufro - abltum
confro - colltum
refro - reltum
diffro - diltum
effro - eltum
infro - illtum
Glagol coepi ima particip prijevremenosti coeptum, a memini i odi ga nemaju.
VJEBE
7.
Sastavite sintagme od participa prijevremenosti navedenih glagola i imenica i stavite ih u A. jed. i N. mn.
affero - lex, legis, f.
____________________ ____________________ ____________________
aufero - fructus,-us, m. ____________________ ____________________ ____________________
infero - bellum,-i, n.
____________________ ____________________ ____________________
refero - laus, laudis, f. ____________________ ____________________ ____________________
differo - opus, operis, n. ____________________ ____________________ ____________________
8.
138
_________________________
s podignutom rukom
na podignutim rukama iz podignute ruke
_________________________
________________________
_________________________
pod savijenim koljenom k savijenim koljenima savijenih koljena (Ab.)
_________________________
________________________
_________________________
m.
visus sum
visus es
visus est
visi sumus
visi estis
visi sunt
f.
visa sum
visa es
visa est
visae sumus
visae estis
visae sunt
n.
visum sum
visum es
visum est
visa sumus
visa estis
visa sunt
Kod pluskvamperfekta pomoni glagol sum stoji u imperfektu, a kod futura II. u futuru I:
jednina
mnoina
Pluskvamperfekt
Futur II.
visus, -a, -um eram, eras, erat
visus, -a, -um ero, eris, erit
visi, -ae, -a ermus, ertis, erant visi, -ae, -a ermus, ertis, erunt
Te oblike glagoli svih konjugacija tvore na isti nain, a prevode se odgovarajuim pasivnim oblicima hrvatskih glagola:
visus, -a, -um sum, es...: vien, -a, -o sam; vien, -a, -o si...
visus, -a, -um eram, eras...: bijah vien, -a, -o; bijae vien, -a, -o... (ili: bio sam vien...)
visus, -a, -um ero, eris...: budem vien, -a, -o; bude vien, -a, -o...
NB: Particip prijevremenosti glagola eo, ire glasi itum i od njega se tvore ista sloena vremena, ali samo bezlino; dakle,
samo u 3. licu jednine srednjeg roda (npr. itum est ilo se).
139
VJEBE
9.
Prijevod
poslan je
lecta erant
latae sunt
ablata erimus
hausae erant
amatus eras
10.
Ispravite pogreni oblik participa prijevremenosti u primjerima, da bude u skladu s rodom u zagradi i
brojem pomonoga glagola, a zatim prevedite.
captae sunt__ uhvaene su_____
capta sunt (f.)
pensus eramus (m.) ___________ _______________
allatum erunt (n.) ___________ _______________
___________ _______________
tectae eras (n.)
___________ _______________
fractum erunt (f.)
___________ _______________
provisi est (n.)
datum sumus (m.) ___________ _______________
11.
Prevedite.
Tunicis laticlaviis senatores, tunicis angusticlaviis equites temporibus antiquis induti erant.
_________________________________________________________________________________
Heri ab ornatrice et pectinatrice in ordinem sunt positi et pexi crines in matronae capite.
_________________________________________________________________________________
Quando stola de virgine deposita erit, amici, tunica picta et fibula aurata a vobis spectabuntur.
_________________________________________________________________________________
Versus ab Ovidio poeta est scriptus: Virginei crines auro gemmisque erant pressi.
_________________________________________________________________________________
12.
13.
Prevedite.
Plebs reconciliata cum patriciis
(...) Agrippa igitur intromissus in castra tantum plebi fabulam de seditione membrorum in corpore
humano enarravit. Dixit enim: Tempus fuit, quando omne membrum corporis humani suum consilium
et sermonem habuit. Confestim reliquae partes ob laborem et ministerium ventri irritatae sunt.
Iudicium membrorum erat: Venter quietus in medio corpore situs est et nihil agit. Ita ventrem inertiae
accusaverunt. Propterea cibus a manibus ad os iam non latus erat, nec latus cibus ab ore acceptus
est, neque a dentibus morsus est. Voluerunt tali modo ventrem domare, sed postremo omnia membra
totumque corpus ad extremam tabem venerunt. Tunc causa tabis atque ventris ministerium cognitum est
a reliquis partibus. Cibus enim confectus a ventre segni dividitur et in omnes corporis partes mi"itur. Sic
intestina corporis seditio a Menenio Agrippa cum seditione plebis comparata est. Tum plebis multitudo,
fabul sapienti concitata, in Urbem reducta est. (cf. Livius)
in medio corpore - u sredini tijela
140
GLAVNI BROJEVI DO 20
to su brojevi? Kako dijelimo brojeve u hrvatskome?
Koji se brojevi u hrvatskome mogu deklinirati, a koji ne? Deklinirajte one koje je mogue deklinirati.
Dvije su vrste brojeva (numeralia) u latinskome jednake kao u hrvatskome. To su glavni i redni:
Od glavnih brojeva (cardinalia) dekliniraju se brojevi od 1 do 3, stotice od 200 do 900 i mille.
I
II
III
m.
f.
n.
m.
f.
n.
m. f.
n.
N.
unus
duo
una
duae
trs
unum
duo
tri
A.
unum unam
duo(s)
duas
D.
un
un
un
dubus
dubus
dubus
tribus tribus
Ab.
un
un
un
G.
unus unus unus durum durum durum
trium trium
Broj 1 deklinira se kao zamjeniki pridjevi. Broj 2 ima ostatak dvojine (duala, tj. oblika kategorije roda koji je postojao uz
jedninu i mnoinu, ali se u latinskome uglavnom izgubio), a javljaju se zavretci prve i druge klase, dok se broj 3 deklinira
kao pridjevi druge klase u mnoini.
Ostali su glavni brojevi do 20 nesklonjivi:
I unus, una, unum
II duo, duae, duo
III tres, tria
IV / IIII quat(t)uor
V quinque
VI sex
VII septem
VIII octo
IX / VIIII novem
X decem
XI
XII
XIII
XIV / XIII
XV
XVI
XVII
XVIII
XIX / XVIIII
XX
undcim
duodcim
tredcim
quat(t)uordcim
quindcim
sedcim
septindcim
duodeviginti
undeviginti
viginti
141
VJEBE
14.
15.
Rimskim brojkama i latinskim rijeima ispiite navedene brojeve ispisane arapskim brojkama:
9, 14, 18, 3, 16, 11, 19, 15, 4, 10
________________ _______________ _____________
_____________
IX - novem
________________
________________ _______________ _____________
_____________
Marcus Terentius Varro scripsit: Mihi puero modica una fuit tunica et toga, sine fasceis calciamenta,
equus sine ephippio, balneum non cotidianum. Fuitne locuples?
mihi puero ... fuit - u djetinjstvu sam imao
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
16.
Prevedite tekst.
Corpus humanum per numeros descriptum
Homo ex duabus partibus constat: ex corpore et animo. Unum caput corpus habet, duas manus, duos
pedes. In altera hominis manu quinque digiti inveniuntur et in altera adhuc quinque. Ergo, in duabus
manibus decem digiti stant. Maxima pars digitorum habent tres articulos, solus pollex ex duobus constat.
Tribus rebus hominum vita sustentatur: cibo, potione, spiritu.
17.
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
___________________________________
REDNI BROJEVI DO 20
Redni brojevi (ordinalia) zavravaju na -us, -a, -um i dekliniraju se kao pridjevi
prve klase. Izriu koje je to po redu: primus prvi, secundus drugi, tertius trei; prima prva
itd.
1. primus, 3
11. undecmus
2. secundus
12. duodecmus
3. tertius
13. tertius decmus
4. quartus
14. quartus decmus
5. quintus
15. quntus decmus
6. sextus
16. sextus decmus
7. septmus
17. septmus decmus
8. octvus
18. duodevicesmus
9. nonus
19. undevicesmus
10. decmus
20. vicesmus
a) Redni broj drugi ima dva oblika: secundus, -a, -um i alter, altra, altrum. U
sloenim brojevima (v. poglavlje XIV) ee se rabi alter nego secundus: alter
et quadragesimus etrdeset drugi.
142
Ruka
armus, -i, m. miica
(snana, miiava
nadlaktica)
umrus, -i, m. nadlaktica,
rame (podruje od
lopatice i kljune kosti
do lakta)
lcertus, -i, m. miica
(srednji dio nadlaktice)
bracchium (brchium),
-i, n. podlaktica
mnus, -s, f. aka (kao
dio ruke u koji se
neto moe uzeti i
kojim se moe raditi),
ruka; eta
palma, -ae, f. dlan
(unutranji dio
ispruene ake)
pugnus, -i, m. aka,
pesnica (stisnuta)
b) Zavretak -mus, 3 javlja se i u obliku -mus, 3: septmus, decmus itd. Zavretak -esmus, 3 javlja se i u
obliku -ensmus, 3: vicensmus itd. Oba su oblika u klasino doba ahraizmi.
N.B. Na pitanje: Koliko je sati? - Quota hora est? uvijek se odgovara rednim brojem u enskom rodu, budui da se slae s
hora, -ae, f. sat. Prima (hora est). Jedan (je sat).
143
VJEBE
18.
19.
20.
Prevedite.
Sic vinum bibitur!
Primum go"um bibe totum,
Ad secundum vide fundum,
Erit tertium sicut primum,
Et sic semper bibe vinum!
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
Neke izreke.
Ab Urbe condita.
__________________
__________________
__________________
__________________
__________________
Prevedite.
De Catone
Cato praetor iudicium, quia aestate agebatur, sine tunica exercuit campestri sub toga cinctus. In forum
quoque sic descendebat iusque dicebat, idque repetiverat ex vetere consuetudine, secundum quam et Romuli
et Tati statuae in Capitolio et in rostris Camilli fuerunt togatae sine tunicis. (Asconius Pedianus)
Cato praetor - Katon kao pretor, agebatur - odravalo se, repetiverat ex consuetudine/more - obnavljao je
prema obiaju, secundum quam - prema kojem
21.
Prebacite u pasiv.
Natura umbilicum in medio corpore posuit.
Dolor tergorum maxime me perterruit.
Buccam Iulia inflavit.
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
22.
23.
144
Uz glagole trgovanja (vendo, 3. prodavati; emo, 3. kupovati, redimo, 3. otkupljivati; veneo, ire biti na
prodaju, sto, 1., consto, 1., sum kotati; loco, 1. iznajmljivati, conduco, 3. uzimati u najam) i procjenjivanja
(aestimo, 1. procjenjivati, facio, 3. cijeniti) upotrebljavaju se ablativ i genitiv cijene:
- ablativ se upotrebljava za konkretan iznos (Redemit quinque talentis servum. Otkupio je roba za pet
talenata.),
- genitiv se upotrebljava za neizravno izreenu cijenu (pluris, minoris, tanti, quanti; Vendo frumentum
non pluris quam ceteri mercatores. Ne prodajem penicu za vie negoli drugi trgovci.).
24.
25.
Igra rijeima:
Mea, pater, ultra mare,
sine vestem, ego suam!
______________________________
______________________________
26.
Posvojnost se u latinskome
moe izrei pomou glagola
sum na sljedei nain:
- ono to se posjeduje - N.
- onaj koji posjeduje - D.
(Tibi fuerunt dentes. Imala si
zube.) Takav dativ zovemo
posvojnim dativom.
Prevedite.
De citharoedo
Finge citharoedum prodeuntem optime vestitum, palla inaurata indutum, cum chlamyde purpurea
variis coloribus intexta, et cum corona aurea, magnis fulgentibus gemmis illuminata, citharam
tenentem exornatissimam auro et ebore distinctam. Forma quoque praeterea et species et statura est
apposita ad dignitatem, populo ornatibus magnam commovens exspectationem. Si repentine, silentium
faciens, vocem mi"et acerbissimam cum turpissimo corporis motu, quo melius ornatus et magis fuerit
exspectatus, eo magis derisus et contemptus eicietur. (cf. Rhetorica ad Herennium)
Dativ odnosa
Dativ esto izrie sudionika u radnji koji nije najizravnije zahvaen njome, ali kojega se ona tie i u odnosu
na kojega se ona odvija. Stoga je ponekad njegova sluba bliska slubi genitiva (populo commovens
exspectationem - pobuujui oekivanje kod naroda).
27.
Prevedite.
Convicta est Messalina et Silius.
____________________________________
Omnis multitudo abierunt.
____________________________________
Murus et porta de caelo tacta erant. (Livius)
____________________________________
Magna vis eminus missa telorum multa nostris de improviso imprudentibus atque impeditis vulnera
inferebant. (Caesar)
_________________________________________________________________________
Decem ingenui pueri, decem virgines ad id sacrificium adhibiti sunt. (Livius)
_________________________________________________________________________
Marcelli virtute captae, misericordia conservatae sunt Syracusae. (cf. Cicero)
_________________________________________________________________________
28.
Prevedite.
Id dimidio minoris quam tuum constat.
Operam suam tribus nummis locavit.
Virorum fortium morte victoria constat.
__________________________________
__________________________________
__________________________________
145
146
istrgnuti
expello, 3. pli, pulsum
izbacivati, istjerati
flecto, 3. flexi, flexum prigibati,
savijati; mijenjati
fleo, 2. flvi, fltum plakati,
oplakivati
frango, 3. frgi, fractum lomiti,
kriti
fulgeo, 2. fulsi, blistati, sijevati;
sjati, svijetliti se; isticati se
hri juer
hospes, -ptis, m. gost; stranac
hmnus, 3 ovjeji, plemenit,
ovjekoljubiv; obrazovan,
uglaen, udvoran
nertia, -ae, f. tromost,
besposlenost, lijenost
ingnuus, 3 priroen, roen
kao slobodan; plemenit,
velikoduan
involvo, 3. volvi, voltum
umotavati
lcples, -tis bogat, imuan
luctus, -s, m. tuga, alost
mtrna, -ae, f. matrona, odlina i
asna gospoa
membrum, -i, n. ud, dio
mtus, -s, m. strah, bojazan
mnistrium, -ii, n. sluba, posao
mordeo, 2. mmordi, morsum
gristi, ujedati
mto, 1. mijenjati, promijeniti,
zamijeniti; preobraavati
necnon kao i, i
occdo, 3. occdi, occsum
propadati, pasti, poginuti
occdo, 3. occdi, occsum ubijati,
sjei
palldus, 3 blijed
prio, 3. ppri, partum roditi,
stei
pendo, 3. ppendi, pensum
vagati, mjeriti; prosuivati
prgrnus, 3 stran, tu
prprius, 3 osobit, vlastit, svoj
provideo, 2. vdi, vsum
predviati, nabavljati, pobrinuti
se za neto: Dat.
purpreus, 3 grimizan
rpto, 3. ptvi/ptii, pttum
ponavljati; ponovo traiti,
eljeti; raspitivati se, ispitivati
scdo, 3. cessi, cessum otii,
udaljiti se
sdtio, -inis, f. nesloga, svaa;
buna
slentium, -ii, n. tiina, utnja
sno, 3. svi, stum dopustiti, dati
spargo, 3. sparsi, sparsum
prskati, zalijevati, sipati
suspendo, 3. pendi, pensum
vjeati; ostaviti neodluenim,
ostaviti nesigurnim
sustneo, 2. tnui, tentum
podnositi, odolijevati
tussis, -is, f. kaalj
surpo, 1. upotrijebiti, izvriti
-ve ili
virga, -ae, f. iba, prut; mladica
vrlis, -e muevan, muki
XIII
CHRISTIANI
1. hic, haec, hoc ovaj, ova, ovo, pokazuje ono to je u prostoru ili vremenu najblie
govorniku (Nonne stultam fecit Deus sapientiam huius mundi? (1 Cor 10,20) Nije li Bog
uinio ludom mudrost ovoga svijeta?).
N.
A.
D.
Ab.
G.
m.
hc
hunc
huic
hc
hius
Jednina
f.
haec
hanc
huic
hc
hius
n.
hc
huic
hc
hius
m.
h
hs
Mnoina
f.
hae
hs
hs
hs
hs
hrum
hrum
hrum
n.
haec
Napomena: Kao i kod imenica, kod svih zamjenica D. mn. = Ab. mn., u srednjem rodu
A. jed./mn. = N. jed./mn. Osim toga, kao i u 2. deklinaciji, u Ab. jed. i G. mn. muki rod
jednak je srednjem rodu. U mnoini muki i enski rod imaju jednake padene morfeme
kao pridjevi 1. klase.
NB: Valja razlikovati zamjenicu hc od priloga hc ovdje, tu. (Hc propheta. Ovaj
prorok. | Hc basilicam videtis. Ovdje vidite baziliku. Hc Rhodus, hc salta! Ovdje je
Rod, ovdje skai!). Radi razlikovanja hc se ponekad pie heic.
2. iste, ista, istud taj, ta, to, pokazuje ono to je prostorno ili vremenski najblie sluatelju
(Cum autem persequentur vos in civitate ista, fugite in aliam. /Matt 10,23/ A kad vas budu
progonili u tom gradu, bjeite u drugi.).
N.
A.
D.
Ab.
G.
m.
iste
istum
ist
ist
istus
Jednina
f.
ist
istam
ist
ist
istus
n.
istd
ist
ist
istus
m.
ist
ists
Mnoina
f.
istae
ists
ists
ists
ists
istrum
istrum
istrum
n.
ist
3. ille, illa, illud on(aj), ona, ono, pokazuje ono to je prostorno ili vremenski udaljeno i
od govornika i od sluatelja, a sklanja se kao iste. (Exsurgens autem Maria in diebus illis
abiit in Montana cum festinatione in civitatem Iuda. /Lc 1,39/ Onih dana Marija ustajui u
hitnji poe u Gorje, u grad Judin.).
Ova zamjenica esto stoji u opreci sa zamjenicom hic. Hic e u tekstu uvijek
stajati blie rijeima na koje se zamjenice odnose, npr. Sanctus Stephanus et sanctus
Petrus martyrium consummaverunt, hic Romae, ille Hierosolymis. Sveti Stjepan i sveti
Petar pretrpjeli su muenitvo, ovaj u Rimu, a onaj u Jeruzalemu (hic = Petrus, ille =
Stephanus).
4. ipse, ipsa, ipsum sam, sama, samo, sklanja se kao zamjenice ille i iste, samo to u N.
i A. jed. srednjeg roda nema zavretak -ud, ve -um (N. ipse, ipsa, ipsum, A. ipsum,
ipsam, ipsum, D. ips itd.). Njezino znaenje nije sm u smislu bez drugih (solus),
ve sm glavom, ne drugi, ba on (Ipse dixit. Rekao je /osobno/. Erat collis sub
ipsis radicibus montis. /Caesar/ Brdo se nalazilo pod samim podnojem planine.).
148
VJEBE
1.
2.
Prevedite.
s tim je ispovjednicima doao
molili su se za ove vjernike
kraj kipa onog istog muenika
pred licem samoga Spasitelja
bez pomoi te iste Bogorodice
za itavog ovog i onog ivota
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
____________________________________________________
3.
Prevedite.
Haec est mea fides et semper in ista constans ero.
_________________________________________________________________________________
Illa Christianorum domus est et ipsa in persecutione refugium his praebebit.
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
Homines stulti nunc haec, nunc illa affirmant; nunc huius rei, nunc illius sunt cupidi.
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
Ipse Deus omnipotens in illo paradiso creavit istos homines primos et benedixit illis.
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
Dominus Deus illi primo homini praecepit: Ex omnibus his lignis paradisi comede, sed de illo ligno scientiae
boni et mali noli comedere.
_________________________________________________________________________________
Caecilius et Octavius ambulantes iuxta ipsam oram maris disputabant; hic erat Christianus vel fidelis, ille
paganus vel infidelis.
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
4.
Dopunite i prevedite.
In ist_____ magna ecclesia videbitis simulacra ill_____ sanctarum et ill______ sanctorum et sacerdos
narrabit vobis de ips_____ vita miraculosa.
Circum ill_____ baptisterium ill_____ tempore stabant plurimi catechumeni et ab ist_____ episcopo
hu_____ dioecesis ips_____ ill_____ baptizati sunt. Ita baptizma ist_____ ab ill_____ acceptum est.
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
149
ODNOSNE ZAMJENICE
Odnosne zamjenice (pronomna relatva) dolaze veinom u zavisnim reenicama i, kada uvode zavisne reenice, povezuju
ih s nekom rijeju iz glavne reenice ili s pojmom iz prethodnog dijela teksta. Glavna je qui, quae, quod koji, koja, koje;
tko, to (Invocat te, Domine, fides mea, quam dedisti mihi.../Augustinus/ Zaziva te, Gospode, vjera moja, koju si mi dao...
Et his, qui columbas vendebant, dixit: Auferte ista hinc! Nolite facere domum Patris mei domum negotiationis! /Io 2,16/
A ovima koji su prodavali golubove ree: Nosite to odavde i ne inite od kue Oca mojega kuu trgovaku!).
m.
qu
qum
cui
qu
cius
N.
A.
D.
Ab.
G.
Jednina
f.
quae
qum
cui
qu
cius
n.
qud
cui
qu
cius
m.
qu
qus
Mnoina
f.
n.
quae
qus
quae
qubus
qubus
qubus
qurum
qurum
qurum
Napomene:
1.
2.
3.
4.
VJEBE
5.
6.
7.
150
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
_____________________________________
Prevedite na latinski.
To je svetac pred ijim je svetim kipom biskup krstio katekumene.
_______________________________________________________________________________
Uspomenu na njihove dobroinitelje, koji su vai roditelji, pohranili smo duboko u svoja srca.
_______________________________________________________________________________
Onu veoma veliku crkvu, u ijem se svetitu nalazi njemu posveeni oltar, posvetio je taj isti papa.
_______________________________________________________________________________
Od rimskih bazilika najdivnija je ona u Vatikanu, koja je posveena svetim apostolskim prvacima Petru i
Pavlu.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
Od svih progona krana najokrutniji je bio onaj cara Dioklecijana i njegovih suvladara.
_______________________________________________________________________________
8.
N. jed.
is - onaj, on
ea - ona
quos - koje
9.
DEPONENTNI GLAGOLI
Nekim latinskim glagolima veina je oblika pasivna s aktivnim znaenjem. To su tzv. deponentni ili odloni glagoli (verba
deponentia).1 Konjugiraju se jednako kao pasivni oblici ostalih glagola. Mogu biti prelazni i neprelazni.
Quam fidem etiam parens Clementiae Tuae Theodosius, beatissimus imperator, et sequitur et probavit. (Ambrosius) Tu
vjeru i otac Tvoje milosti, preblaeni car Teodozije, slijedi i odobrio ju je.
Equidem et ipsa cupio mori, cupio invisum hoc corpus exuere, sed non quasi adultera. (Hieronymus) Pa i ja sama elim
umrijeti, elim razodjenuti ovo mrsko tijelo, ali ne kao preljubnica.
Kod deponentnih glagola
U rjeniku se za ove glagole navode pasivni oblici 1. lica prezenta i perfekta, uz broj infinitiv istovremenosti
konjugacije prve osnove:
je, naravno, u pasivu - u 1.
hortor, 1. [hortri] (horttus sum) bodriti
konjugaciji na -ri (hortpolliceor, 2. [pollicri] pollictus sum obeavati
ri), u 2. na -ri (pollic-ri),
loquor, 3. [loqui] loctus sum govoriti
u 3. na -i (loqu-i, mor-i) i u
morior, 3. [mori] mortuus sum umirati
4. na -ri (ord-ri). Dakle,
ordior, 4. [ordri] orsus sum zapoinjati
tvorbeni morfem u 1., 2. i
Kao to se vidi, ovi glagoli nemaju drugu osnovu (imaju samo prvu i treu). Nadalje, 4. konjugaciji jest -ri, a u
sloenice deponentnih glagola takoer su deponentni glagoli (persquor, 3. persectus sum). 3. konjugaciji -i.
Prva osnova dobiva se tako da se odbaci infinitivni morfem -ri (1., 2. i 4. konjugacija) ili
infinitivni morfem -i (3. konjugacija): horta-, pollice-, loqu-, mor(i)-, ordi-.
Deponentni glagoli imaju sljedee aktivne oblike: participe istovremenosti (prezenta) i poslijevremenosti (futura),
infinitiv poslijevremenosti (futura), gerund i supin.
Neko se vjerovalo da ti glagoli odlau (depono) aktivnu formu. Danas se zna da je nikad nisu ni imali, ve su uvijek bili takvi,
tj. bez aktivnih glagolskih oblika.
151
Imperativ deponentnih glagola (kao i ostalih glagola u pasivu) ima u 2. l. jed. lini morfem -re, koji se dodaje na prvu
osnovu (3. konjugacija ima vezni vokal -e-), dok 2. l. mnoine imperativa pasivnog izgleda jednako kao 2. l. mn. indikativa
prezenta pasivnog:
1.
2.
3.
3. -io
4.
hort-re
pollic-re
loqu|-re
mor|-re
ord-re
Particip
prijevremenosti
2. l. jed.
bodri
obeavaj
govri
miri
poinji
deponentnih glagola ima
aktivno znaenje i prevodi
horta-mni pollice-mni loqu|i-mni mor|i-mni ordi-mni
2. l. mn.
se obino naim glagolskim
bdrte
obeavajte
govrite
mirite
poinjite
prilogom prolim (na -vi):
Napomena:
Deponentni glagol for, fari govoriti u prvoj osnovi najee ima samo sljedee oblike:
Prezent: ind. fatur govori.
Futur I.: fabor govorit u, fabitur govorit e.
Imperativ: fare! govri!
Perfekt i pluskvamperfekt tvore se od participa prijevremenosti s pomonim glagolom:
fatus sum itd., fatus eram itd.
Vjebe
10.
11.
12.
13.
Prevedite.
Miserere mei, Domine, quoniam tribulor; conturbatus est in maerore oculus meus, anima mea et venter
meus. (Ps 30,10)
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
Beatus vir, qui non abiit in consilio impiorum et in via peccatorum non stetit et in conventu derisorum non
sedet, sed in lege Domini voluntas eius, et in lege eius meditatur die ac nocte. (Ps 1,1)
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
152
Venit autem Deus ad Abimelech per somnium nocte et ait illi: En morieris propter mulierem, quam tulisti:
habet enim virum. (Gen 19,3-4)
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
Filii Israhel confitebuntur opera Dei mirabilia et eis, qui nascentur et exsurgent et narrabunt filiis suis et
non obliviscentur opera Dei et mandata eius. (cf. Ps 77,6)
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
14.
Prevedite.
Conteor
Conteor Deo omnipotenti, beatae Mariae semper Virgini, beato Michaeli archangelo, beato Ioanni
Baptistae, sanctis apostolis Petro et Paulo, omnibus sanctis et vobis, fratres, quia peccavi nimis cogitatione,
verbo et opere: mea culpa, mea culpa, mea maxima culpa. Ideo precor beatam Mariam semper Virginem,
beatum Michaelem Archangelum, beatum Ioannem Baptistam, sanctos Apostolos Petrum et Paulum,
omnes Sanctos, et vos, fratres (et te, pater), orare pro me ad Dominum, Deum nostrum. (Innocentius
III)
orare - da se molite
15.
Dopunite u istom licu (osim u krajnjem lijevom stupcu, gdje upiite inf.
istovr.).
inf.
prez.
impf.
fut. I.
perf.
plpf.
istovr.
nascetur
largitur
laetabamur
locutus eras
utimini
patientur
SEMIDEPONENTNI GLAGOLI
Semideponentni glagoli (verba semideponentia) imaju samo aktivne oblike prve osnove i oblike koji se tvore od 3. osnove
aktivnog znaenja. Tvorba i konjugacija pojedinih oblika jednaka im je kao i kod ostalih glagola. Najei su:
audeo, 2. ausus sum usuditi se
gaudeo, 2. gavsus sum radovati se
fido, 3. fisus sum uzdati se
153
VJEBE
16.
17.
Prevedite.
Magi iterum videntes stellam, quae ab eis visa erat in oriente, gavisi sunt gaudio magno. (cf. Matt 2,10)
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
Pilatus autem per diem festum dimittere solebat illis unum ex vinctis. (cf. Marc 15,6).
_______________________________________________________________________________
Et erant unianimiter omnes in porticu Salomonis; ceterorum autem nemo audebat coniungere se illis, sed
magnificabat eos populus. (Act[a apostolorum] 5,12)
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
Cum Michael archangelus cum diabolo disputans altercaretur de Moysis corpore, non est ausus iudicium
inferre blasphemiae, sed dixit: Increpet te Dominus! (Iud 1,9)
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
Nekoliko fraza.
similis simili gaudet - nala slika priliku;
viam ingressa est - uzela je put pod noge;
ex extremo exorsus est - poeo je od kraja;
19.
Prevedite.
Smiluj mi se, Boe, po milosru svome, po velikom smilovanju izbrii moje bezakonje! (Ps)
_______________________________________________________________________________
Bog ih je razveselio velikom radou, veselile su se i ene i djeca. I radost Jeruzalema ula se nadaleko.
(Neh)
_______________________________________________________________________________
A ovo je obeanje koje nam on obea: ivot vjeni. (1 Iv)
_______________________________________________________________________________
Ree Gospodin: Ovo je sudbina tvoja i tvoj odmjereni dio jer si me zaboravio i u la se uzdao.
_______________________________________________________________________________
20.
Prevedite.
Dominus afflixit eam propter multitudinem iniquitatum eius. (Lam 1,5)
_______________________________________________________________________________
Concordi parvae res crescunt, discordi maximae dilabuntur.
_______________________________________________________________________________
Homo per peccatum lapsus est.
_______________________________
Saxa loquuntur.
_______________________________
154
KONJUNKTIV
Konjunktiv (coniunctvus modus) trei je glagolski nain u latinskom jeziku, uz indikativ i imperativ. Dvije su glavne
upotrebe konjunktiva:
I. Semantiki konjunktiv
To je konjunktiv koji ne ovisi o gramatikoj konstrukciji, ve iskljuivo o znaenju. Njime se izriu razliite vrste
radnji (mogunost, elja, poticaj, zapovijed, neodlunost...), pa se prema tome i prevodi na razliite naine.
II. Gramatiki konjunktiv
Ovaj konjunktiv stoji u odreenim vrstama zavisnih reenica. Takav konjunktiv, koji je nastao od semantikoga i
zadrao neke njegove osobitosti, najee se prevodi indikativom.
Latinski jezik ima etiri konjunktiva u aktivu i pasivu: prvi, drugi, trei i etvrti.
1. konjunktiv (konjunktiv prezenta) tvori se dodavanjem linih morfema -m, -s, -t... (aktiv), odnosno -r, -ris, -tur... (pasiv)
na prvu (prezentsku) osnovu, proirenu tvorbenim morfemom za konjunktiv --/--, koji se umee izmeu osnove i linog
morfema.
Druga, trea i etvrta konjugacija rabe tvorbeni morfem --. Glagoli 3. konjugacije na -io imaju -i- u svim licima.
Prva konjugacija ima tvorbeni morfem --, koji se stee s vokalom osnove: *--- > -- (*ama-e-m > amem).
Glagoli sum i volo sa svojim sloenicama rabe za 1. konjunktiv oblike nestalog glagolskoga naina optativa.
inf.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1. konjug.
am-re
am-e-m
am-e-s
am-e-t
am--mus
am--tis
am-e-nt
1. konjug.
am-e-r
am--ris
am--tur
am--mur
am-e-mni
am-e-ntur
Aktiv
2. konjug.
3. konjug. 3. konjug. -io
vid-re
mitt--re
rap--re
vide-a-m
mitt-a-m
rapi-a-m
vide-a-s
mitt-a-s
rapi-a-s
vide-a-t
mitt-a-t
rapi-a-t
vide--mus mitt--mus rapi--mus
vide--tis
mitt--tis
rapi--tis
vide-a-nt
mitt-a-nt
rapi-a-nt
2. konjug.
vide-a-r
vide--ris
vide--tur
vide--mur
vide-a-mni
vide-e-ntur
Pasiv
3. konjug.
mitt-a-r
mitt--ris
mitt--tur
mitt--mur
mitt-a-mni
mitt-a-ntur
4. konjug.
aper-re
aperi-a-m
aperi-a-s
aperi-a-t
aperi--mus
aperi--tis
aperi-a-nt
3. konjug. -io
rapi-a-r
rapi--ris
rapi--tur
rapi--mur
rapi-a-mni
rapi-a-ntur
sum
es-se
s-i-m
s-i-s
s-i-t
s-i-mus
s-i-tis
s-i-nt
4. konjug.
aperi-a-r
aperi--ris
aperi--tur
aperi--mur
aperi-a-mni
aperi-a-ntur
2. konjunktiv (konjunktiv imperfekta) tvori se pomou formanta *-s-, koji djelovanjem rotacizma prelazi u -re-, s time da
svi glagoli 3. konjugacije imaju vezni vokal -e-.
inf.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1. konjug.
am-re
am-re-m
am-re-s
am-re-t
ama-r-mus
ama-r-tis
am-re-nt
2. konjug.
vid-re
vid-re-m
vid-re-s
vid-re-t
vide-r-mus
vide-r-tis
vid-re-nt
Aktiv
3. konjug.
mitt--re
mitt--re-m
mitt--re-s
mitt--re-t
mitt-e-r-mus
mitt-e-r-tis
mitt--re-nt
3. konjug. -io
rap--re
rap--re-m
rap--re-s
rap--re-t
rap-e-r-mus
rap-e-r-tis
rap--re-nt
4. konjug.
aper-re
aper-re-m
aper-re-s
aper-re-t
aperi-r-mus
aperi-r-tis
aper-re-nt
sum
es-se
es-se-m
es-se-s
es-se-t
es-s-mus
es-s-tis
es-se-nt
155
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1. konjug.
am-re-r
ama-r-ris
ama-r-tur
ama-r-mur
ama-re-mni
ama-re-ntur
2. konjug.
vid-re-r
vide-r-ris
vide-r-tur
vide-r-mur
vide-re-mni
vide-re-ntur
Pasiv
3. konjug.
mitt--re-r
mitt-e-r-ris
mitt-e-r-tur
mitt-e-r-mur
mitt-e-re-mni
mitt-e-re-ntur
3. konjug. -io
rap--re-r
rap-e-r-ris
rap-e-r-tur
rap-e-r-mur
rap-e-re-mni
rap-e-re-ntur
4. konjug.
aper-re-r
aperi-r-ris
aperi-r-tur
aperi-r-mur
aperi-re-mni
aperi-re-ntur
NB. Prvi i drugi konjunktiv deponentnih glagola tvore se jednako tako (npr. od glagola labor, 3. lapsus sum - labar;
labrer, laberris, labertur...).
VJEBE
21.
22.
Koji je nain u ovom tekstu veoma blizak konjunktivu? Kako glase ostali oblici prvog i drugog konjunktiva
podcrtanih glagola? Kako glase konjunktivni oblici ostalih glagola upotrijebljenih u molitvi Pater noster?
3. konjunktiv aktiva (konjunktiv perfekta) tvori se pomou formanta *-is- s dodatkom znaka optativa --, koji djelovanjem
glasovnih zakona prelaze u -ri-. Jednak je futuru II. u svim licima osim u 1. l. jednine, gdje ima zavretak -i-m umjesto
linog morfema -o.
4. konjunktiv aktiva (konjunktiv pluskvamperfekta) tvori se pomou formanta -is- s dodatkom elementa -s- te linih
morfema: press-is-se-m.
3. konjunktiv pasiva tvori se od participa prijevremenosti (perfekta) pasiva, kojemu se dodaje prvi konjunktiv glagola sum
(tj. sim, sis...): pressus sim (m.), pressa sim (f.), pressum sim (n.).
4. konjunktiv pasiva tvori se jednako tako, ali s drugim konjunktivom glagola sum (tj. essem, esses...).
Particip mijenja rod i broj ovisno o subjektu reenice i pravilima o slaganju subjekta i predikata.
Npr. glagol premo, 3. pressi, pressum:
Aktiv
1.
2.
3.
1.
2.
3.
Pasiv
3. konjunktiv
4. konjunktiv
3. konjunktiv
4. konjunktiv
press-ri-m
press-ri-s
press-ri-t
press-er-mus
press-er-tis
press-ri-nt
press-isse-m
press-isse-s
press-isse-t
press-iss-mus
press-iss-tis
press-isse-nt
156
Semantiki konjunktiv
Semantiki konjunktiv moe izricati mogunost, neodlunost ili elju te zamjenjivati imperativ.
A. potencijalni konjunktiv
Negacije: non, minime, neque/nec itd.
Izrie mogunost. Prevodi se naim kondicionalom ili pomou modalnoga glagola moi.
a) Za mogunost u sadanjosti rabe se 1. i 3. konjunktiv. Quis neget Christum nuntiasse nobis regnum coelorum?
(Augustinus) Tko bi mogao porei da nam je Krist objavio
kraljevstvo nebesko? Dixerit aliquis... Netko bi rekao
(Netko bi mogao rei)...
b) Za mogunost u prolosti rabi se 2. konjunktiv, Cuperes... Mogao si htjeti... Mirareris astans. Stojei ondje
najee u 2. licu jed. (odnosi se na bilo koga).
mogao si se uditi.
B. deliberativni/dubitativni konjunktiv
Negacija: non
Rabi se u pitanjima u kojima se izrie kolebanje, sumnja, Utrum superbiam prius commemorem an crudelitatem?
uenje ili negodovanje. Upotrebljava se 1. konjunktiv (Cicero) Da li da prvo spomenem bahatost ili okrutnost?
za sadanjost, a 2. za prolost.
C. optativni konjunktiv
Negacija: obino ne, ponekad non
Izrie elju, preklinjanje ili zaklinjanje. esto ima estice utnam, utnam ne (o da, kamo sree, o kad bi).
a) Za ispunjivu elju 1. konjunktiv, rjee 3. konjunktiv. Utinam mea mihi modo auferam quae huc adtuli salva!
On stoji i kad nije odreeno je li elja ispunjiva ili nije. (Plautus) O kad bih si sada odnio svoje stvari, koje sam
ovamo donio itave!
b) Za neispunjivu elju u sadanjosti rabi se 2. konjunktiv, Utinam non essem vir habens spiritum et mendacium potius
a u prolosti 4. konjunktiv. Uvijek se upotrebljava estica loquerer. (Mich 2,11) Kamo sree da nisam nadahnut ovjek
utinam (ne/non).
i da radije govorim la. Utinam attendisses mandata mea.
(Isa 48,18) Kamo sree da si sluao moje naloge.
D. zamjena za imperativ
Negacija: ne
a) Za poticaj (adhortativni konjunktiv): 1. lice mn. prvog Hymnum cantemus Domino! Hymnum novum cantemus
konjunktiva.
Deo nostro! (Iudith 16,15) Pjevajmo Gospodinu pjesmu!
Pjevajmo Gospodinu pjesmu novu!
b) Za zapovijed ili zabranu (jusivni ili prohibitativni Coerceat linguam suam a malo et labia eius ne loquantur
konjunktiv):
dolum. (1 Pet 3,10) Neka suspregne svoj jezik od zla i neka
- 1. konjunktiv (2. i 3. lice jed.) za zapovijed i zabranu, njegova usta ne govore varku.
- 3. konjunktiv (2. lice jed. i mn.) za strogu zabranu,
Ditiori te ne socius fueris! (Ecclesiastic 13,2) Da nisi bio
Zapovijed izreena neodreenoj osobi izrie se 2. licem drug bogatijem od sebe!
jed.
157
VJEBE
23.
Svojstvo neke osobe moe se izrei imenicom u genitivu svojstva ili ablativu svojstva s atributom (cano
capite et arata ... fronte sijede glave i izboranoga ela; homo bonae indolis ovjek dobre udi).
Genitivom se izrie openito i koliinski neodreeno svojstvo, dok se ablativom izrie konkretnije i
mjerljivije svojstvo.
24.
158
25.
Napiite oblike 1. lica aktiva i pasiva treeg i etvrtog konjunktiva navedenih glagola:
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
26.
27.
Prevedite.
Allelluia! (acrostychum)
aleph
beth
ghimel
daleth
he
vau
zain
heth
teth
iod
caph
lamed
mem
nun
samech
ain
phe
sade
coph
res
sin
tau
Sv. Jeronim je krajem 4. stoljea po nalogu pape Damaza I. revidirao postojee prijevode knjiga
Svetog pisma na latinski. Ta njegova verzija (nastala dijelom i izravnim prevoenjem s hebrejskog,
aramejskog i grkog) kasnije je postala najraireniji latinski prijevod Svetog Pisma, nazvan zbog toga
Vulgatom.
Jezik se Vulgate i u morfosintaksi i u vokabularu prilino razlikuje od jezika klasinih pisaca, jer mu
je temelj puki govor, a sadri i brojne utjecaje grkog i semitskih jezika.
28.
Prevedite.
Dixeruntque ad eos filii Israhel: Utinam mortui essemus per manum Domini in terra Aegypti, quando
sedebamus super ollas carnium. (Exod 16,3)
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
159
Quid loquerer in auribus vestris omnia verba haec? (cf. Ier 26,15)
_________________________________________________________________________________
Et ne quis possit emere aut vendere nisi qui habet character. (Apoc 13,17)
_________________________________________________________________________________
Ergo, his contradici non possit. (Act 19,36)
_________________________________________________________________________________
Adducet Dominus super te gentem ... cuius linguam intellegere non posses. (Deut 28,49)
_________________________________________________________________________________
Laborasti ab adulescentia tua si forte quid* prosit tibi. (Isa 47,12) *si forte quid - ne bi li moda to
_________________________________________________________________________________
Seniorem ne increpaveris, sed obsecra ut patrem, iuvenes ut fratres. (1 Tim 5,1)
_________________________________________________________________________________
Sit vobiscum gratia, misericordia, pax a Deo Patre. (2 Io 1,3)
_________________________________________________________________________________
Permittant et mihi meis verbis suum sensum loqui. (Hieronymus)
_________________________________________________________________________________
actum, -i, n. in, djelo
aemlor, 1. natjecati se, takmiiti
se; biti zavidan
affirmo, 1. povrivati, prihvaati
aggrdior, 3. gressus sum
napadati; pristupati, polaziti
nekomu: Acc./ad+Acc.
ambtisus, 3 astohlepan, tat,
pohlepan
assisto, 3. astti, biti kod, stajati
uza to, pripomoagati
audeo, 2. ausus sum odvaiti se
audtio, -inis, f. sluanje,
uvenje; glas, govorenje
clfcio, 3. fci, factum topliti,
grijati
clefo, firi, factus sum
zagrijevati se
corceo, 2. cui, ctum stiskati,
suavati; obuzdavati
cgttio, -inis, f. miljenje,
razmiljanje; misao; nakana
commmro, 1. spominjati
se, sjeati se; opomenuti,
napomenuti
confdo, 3. fsus sum uzdati se,
pouzdati se, oslanjati se
cnor, 1. nastojati, pokuavati,
prihvatiti se
crdls, -e okrutan, surov,
nemilosrdan
cruentus, 3 krvav, okrvavljen
dbtor, -ris, m. dunik
dmonstro, 1. pokazivati,
oznaivati, navoditi
dsdrium, -ii, n. elja, udnja,
enja
dstruo, 3. struxi, structum ruiti,
upropatavati; satirati, pobijati
digne dostojno, dolino, kako
treba
dignus, 3 vrijedan, dostojan
dmitto, 3. msi, missum otputati,
160
duevni mir
turbo, -bnis, m. vihor, kovitlac,
oluja
tranncus, 3 tiranski, silniki
trannus, -i, m. tiranin, silnik,
samovladar
vreor, 2. vrtus sum potovati,
tovati, bojati se nekoga: Acc.
vincio, 4. vinxi, nctum vezati,
sapinjati, bacati u okove
vilentus, 3 silovit, goropadan,
estok
161
162
XIV
PROVINCIAE
Hispania citerior
Citerioris Hispaniae sicut complurium
provinciarum aliquantum vetus forma
mutata est, utpote cum Pompeius
Magnus DCCCLXVI oppida ab Alpibus
ad nes Hispaniae ulterioris in dicionem
redegit, testatus id tropaeis, quae
statuebat in Pyrenaeo. Nunc universa
provincia dividitur in conventus VII ...
Accedunt insulae, quarum mentione
seposita, civitates provincia ipsa praeter
14.1. Rimska cesta simbol rimskog imperija
contributas aliis CCXCIII continet,
oppida CLXXVIIII, in iis colonias XII, oppida civium Romanorum XIII, Latinorum
veterum XVIII, foederatorum unum, stipendiaria CXXXV. (Plinius Maior)
quarum mentione seposita - o kojima za sada neu govoriti
Glavni
viginti unus
triginta
quadraginta
Redni
vicesmus primus
tricesmus
quadragesmus
CC
CCC
CD
Glavni
ducenti, 3
trecenti
quadringenti
L
LX
LXX
LXXX
XC
C
quinquaginta
sexaginta
septuaginta
octoginta
nonaginta
centum
quinquagesmus
sexagesmus
septuagesmus
octogesmus
nonagesmus
centesmus
D
DC
DCC
DCCC
CM
M
quingenti
sescenti
septingenti
octingenti
nongenti
mille
Redni
ducentesmus
trecentesmus
quadringentesmus
quingentesmus
sescentesmus
septingentesmus
octingentesmus
nongentesmus
millesmus
Napomene:
I) Za brojeve 28, 38 ... 88, te 29, 39 ... 89 vrijedi isto to i za 18 i 19: npr. 28: duodetriginta, duodetricesimus
(dva od trideset), 39: undequadraginta, undequadragesimus (jedan od etrdeset). Izraz je nastao iz fraze koja
je izricala koliko je neki objekt ispred desetice, koja je bila posebno oznaena.
II) Ponekad se umjesto -esmus javlja -ensmus, npr. septuagensmus.
III) Od glavnih se brojeva sklanjaju stotice od 200 do 900, i to kao mnoina pridjeva 1. klase, tj. bonus (ducenti,
ducentae, ducenta boni, bonae, bona): dvjesto gradova ducenta oppida; esto godina Rimljani su vladali
Sredozemljem. Sescentos annos Romani Mediterraneo imperabant.
163
Vielani brojevi:
I) Biljeenje vielanih brojeva:
Npr. XXV
Brojevi manji od 100:
2 mogunosti:
desetica + jedinica
viginti quinque
jedinica + et + desetica
quinque et viginti
vicesimus quintus
quintus et vicesimus
VJEBE
1.
2.
Prevedite.
Senat je 227. g. pr. Kr. imenovao prvog prokonzula.
_______________________________________________________
Egipat je 31. g. pr. Kr. predan na upravu propretoru.
_______________________________________________________
August je Galiju podijelio na 64 okruga.
_______________________________________________________
U carskim provincijama bilo je smjeteno 25 legija.
_______________________________________________________
U provincijama je bilo 88 slobodnih gradova [civitas], od kojih [quarum]
50 u Ahaji i Aziji, a 38 u Africi i na Siciliji.
_______________________________________________________
_______________________________________________________
164
3.
Prevedite.
De imperio C. Iuli Caesaris
C. Iulius Caesar gessit novem annis, quibus in imperio fuit, haec fere: omnem Galliam, quae saltu
Pyrenaeo Alpibusque et monte Cebenna, uminibus Rheno ac Rhodano continetur patetque circuitu
ad bis et tricies centum milia passuum, praeter socias ac bene meritas civitates, in provinciae formam
redegit, eique CCCC in singulos annos stipendii nomine inposuit. Germanos, qui trans Rhenum
incolunt, primus Romanorum ponte fabricato adgressus maximis adfecit cladibus; adgressus est et
Britannos ignotos antea, atque a superatis pecunias et obsides imperavit. Per tot successus ter nec
amplius adversum casum expertus est: in Britannia quando eius classis vi tempestatis prope absumpta
erat, deinde in Gallia ad Gergoviam una eius legio fusa est et in Germanorum nibus Titurius et
Aurunculeius legati Caesaris per insidias caesi sunt. (cf. Suetonius)
bis et tricies centum milia - 3200 milja, bene meritas - (za njega) zaslunih, CCCC - 40 milijuna sestercija,
stipendii nomine - na ime poreza, ponte fabricato - sagradivi most
Trajanje neega moe se izrei ablativom ili akuzativom vremena bez prijedloga (novem
annis/novem annos devet godina).
4.
Prevedite.
Cognati
Quot tritavi et tritaviae tuae vixerunt?
Sedecim atavi et sedecim ataviae,
octo abavi et octo abaviae,
quatuor proavi et quatuor proaviae,
duo avi et duae aviae,
tandem unus pater et una mater.
Tritavus pater atavi aut ataviae est. Ergo, quot tritavi et tritaviae vixerunt?
Patris frater patruus, matris frater avunculus dicitur. Soror patris tui tibi amita est, matris soror
matertera.
Tuus frater et soror sunt lius et lia, uti et tu, genitorum tuorum. Vos omnes liberi eorum estis.
Filius lii tui nepos tuus est, lia autem eius neptis a te nuncupatur. Nepotis liberi pronepos et
proneptis etc. etc.
Genitores tui mariti aut uxoris tuae tibi socer et socrus sunt, ab illis autem nurus aut gener
vocaberis.
Si pater tuus iterum uxorem duxerit, huic novae eius uxori privignus aut privigna eris, illa tibi
noverca. Maritus novus matris tuae tibi vitricus erit.
5.
6.
__________________________
__________________________
__________________________
Prevedite. Gdje je potrebno, nadopunite godinu rimskim brojkama i pevedite je latinskim rijeima.
irina Narbonske Galije, kako prenosi M. Agripa, bila je CCXLVIII, a duina CCCLXX koraka.
______________________________________________________________________________
Rim je osnovan ____________ godine pr. Kr.
______________________________________________________________________________
Pod vlau kraljeva Grad je bio do ___________ godine pr. Kr.
______________________________________________________________________________
Gotovo su svi dijelovi Italije CCLXVI godine pr. Kr. bili pod vlau Rimljana.
______________________________________________________________________________
165
Navedite razlike u biljeenju brojki na natpisu u odnosu na poznate vam rimske brojke.
Isti natpis na klasinom latinskom i s osuvremenom interpunkcijom. Prevedite ga.
VIAM FECI AB REGIO AD CAPVAM ET | IN EA VIA PONTES OMNES, MILLIARIOS
TABELLARIOSQVE POSVI. HINC SVNT | NVCERIAM MILIA LI, CAPVAM XXCIIII, MVRANVM
LXXIIII, CONSENTIAM CXXIII, | VALENTIAM CLXXX, AD FRETVM AD STATVAM CCXXXI,
REGIVM CCXXXVII. | SUMMA AB CAPVA REGIVM MILIA CCCXXI. | ET IDEM PRAETOR IN
SICILIA FUGITIVOS ITALICORVM | CONQVAESIVI REDDIDIQVE | HOMINES DCCCCXVII.
IDEMQVE | PRIMVS FECI VT DE AGRO PVBLICO ARATORIBVS CEDERENT PASTORES. |
FORVM AEDISQVE PUBLICAS HIC FECI.
8.
Prevedite.
Antoninus Pius imperator
T. Aurelio Fulvo Boionio Antonino Pio paternum genus e Gallia Transalpina, Nemausense scilicet,
avus T. Aurelius Fulvus, qui per honores diversos ad secundum consulatum et praefecturam urbis
pervenit; pater Aurelius Fulvus, qui et ipse fuit consul, homo tristis et integer, avia materna Boionia
Procilla, mater Arria Fadilla, avus maternus Arrius Antoninus, bis consul, homo sanctus et qui
Nervam miseratus est, quando imperare coeperat; soror uterina Iulia Fadilla, vitricus Iulius Lupus
consularis, socer Annius Verus, uxor Annia Faustina, lii mares duo, duae feminae, gener per maiorem
liam Lamia Silvanus, per minorem M. Antoninus fuere.
Ipse Antoninus Pius natus est XIII Kal. Octobris Flavio Domitiano XII et Cornelio Dolabella consulibus
in villa Lanuvina. Educatus Lori in Aurelia, ubi postea palatium exstruxit, cuius hodieque reliquiae
manent. Pueritiam egit cum avo paterno, mox cum materno, omnes suos religiose colens, atque adeo
et consobrinorum et vitrici et multorum anium hereditate ditatus est. (Iulius Capitolinus)
XIII. Kal. Octobris - 19. rujna, Flavio Domitiano XII et Cornelio Dolabella consulibus - za konzulovanja
Flavija Domicijana (12. put) i Kornelija Dolabele
166
Ponavljanje para reeninih funkcija u obratnom redoslijedu zove se hijazam (lii mares duo, duae feminae muka dva, dva enska djeteta).
VJEBE
9.
10.
Prevedite.
Quidquid sub terra est, in apricum profert aetas. (Horatius)
___________________________________________________________________________________
Quidquid venerit obviam, loquitur. (Martialis)
___________________________________________________________________________________
Quidquid discis, tibi discis. (Petronius)
___________________________________________________________________________________
Quisquis ubique habitat, Maxime, nusquam habitat. (Martialis)
___________________________________________________________________________________
Quisquis magna dedit, voluit sibi magna remitti [da mu se mnogo vrati]. (Martialis)
___________________________________________________________________________________
Quodcumque labore, sine sudore nihil.
___________________________________________________________________________________
11.
Prevedite na latinski.
prokonzul koji je upravljao bilo kojom provincijom
___________________________________________________________________________________
kojim je god upraviteljima u provinciji bio prijatelj
___________________________________________________________________________________
s kojim god su se neprijateljima borili
___________________________________________________________________________________
kome je god predao vlast nad Egiptom
___________________________________________________________________________________
Upravitelj bilo koje senatorske provincije bio je prokonzul, a bilo koje carske propretor.
___________________________________________________________________________________
167
Glagol fio
Glagol fio, firi, factus sum postati, dogoditi se, nastati, biti nainjen slui kao pasiv glagola facio, 3. feci, factum (ija
prva osnova ne tvori pasivne oblike), a u indikativu prezenta nema oblike za 1. i 2. l. mn.:
1.
2.
3.
1.
2.
3.
Prez.
fio
fis
fit
fiunt
Indikativ
Impf.
fibam
fibas
fibat
fiebmus
fiebtis
fibant
Fut. I.
fiam
fies
fiet
fimus
fitis
fient
1.
fiam
fias
fiat
fimus
fitis
fiant
2.
firem
fires
firet
fiermus
fiertis
firent
Konjunktiv
3.
factus, -a, -um sim
factus, -a, -um sis
factus, -a, -um sit
facti, -ae, -a simus
facti, -ae, -a sitis
facti, -ae, -a sint
4.
factus, -a, -um essem
factus, -a, -um esses
factus, -a, -um esset
facti, -ae, -a essmus
facti, -ae, -a esstis
facti, -ae, -a essent
Druge osnove nema, a oblici tree osnove pravilno se tvore pomou participa factus (perf. factus sum, plpf. factus eram, fut.
II. factus ero, kon. 3. factus sim, kon. 4. factus essem).
Infinitiv istovremenosti glasi firi.
NB. On se, kao i facio, moe slagati s pridjevskim i prilonim elementima. Ovo su njegove najee sloenice:
assuefo, assuefiri, assuefactus sum navikavati se (usp. assuefacio navikavati)
patefo, patefiri, patefactus sum otkrivati se, otvarati se (usp. patefacio otkrivati, otvarati)
satisfo, satisfiri, satisfactus sum biti zadovoljan (usp. satisfacio zadovoljavati)
calefo, calefieri, calefactus sum biti grijan (usp. calefacio grijati)
VJEBE
12.
Popunite tablicu.
patefio
calefio
fio
satisfio
2. lice jed.
1. lice mn.
3. lice jed.
2. lice mn.
prezent
futur II.
futur I.
pluskvamperfekt
imperfekt
13.
168
Prevedite.
Antequam docebo, id factum non erit.
___________________________________________________________________________________
Primum dei simulacrum Romae ex aere factum erat. (Plinius Maior)
___________________________________________________________________________________
Homines, priusquam tellus patefacta est in longas vias, quo tempore Saturnus rex regnaverat, melius
vivebant. (cf. Tibullus)
___________________________________________________________________________________
Solis defectus, qui Alyatte rege [za Alijatova kraljevanja] factus est, Urbis conditae [od osnutka Rima] anno
CLXX fuit. (Plinius Minor)
___________________________________________________________________________________
Maximae tutissimaeque urbes piratis praedonibusque patefactae erant. (Cicero)
___________________________________________________________________________________
Quae res [ta stvar] primo, iudices, pertenui nobis argumento indicioque patefacta est. (Cicero)
___________________________________________________________________________________
14.
Prevedite.
Cezar je s 12. legijom i dijelom konjanitva poslao Galbu protiv Nantuaana i Veragranaca jer je htio
otvoriti put preko Alpa.
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
Prvi most na Renu podigla je Cezarova vojska. [prevesti pasivom]
___________________________________________________________________________________
Sula je bio sasvim neuk i neiskusan u ratu prije negoli je doao u Marijev tabor u Africi, a tu je postao
najvjetiji od svih.
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
U Rimu je August prvi puku pokazao u kavezu ukroenoga tigra, kojega mu je poklonio propretor Pamfilije
[particip prijevremenosti + ab + Ab].
___________________________________________________________________________________
15.
Prevedite.
_____________________________________
Cito fit, quod dii volunt. (Petronius)
_____________________________________
Leve fit, quod bene fertur, onus. (Ovidius)
Lucrum sine damno alterius fieri non potest. (Seneca)
___________________________________________________________________________________
Ab Orco redux in lucem est factus. (cf. Terentius)
___________________________________________________________________________________
16.
17.
Proitajte naglas.
Descriptio Peloponnesi
Medio hoc intervallo, quod Isthmon appellavimus, applicata colli
habitatur colonia Corinthus, antea Ephyra dicta, sexagenis ab utroque
litore stadiis, e summa sua arce, quae vocatur Acrocorinthos, in qua fons
Pirene, diversa duo maria prospectans. LXXXVIII p. ad Corinthiacum
sinum traiectus est Patras a Leucade. Patrae, colonia in longissimo
promunturio Peloponnesi condita ex adverso Aetoliae et uminis
Eveni minus M p., ut dictum est, intervallo in ipsis faucibus, sinum
Corinthiacum LXXXV in longitudinem usque ad Isthmon transmi"unt.
Achaiae nomen provinciae ab Isthmo incipit. ... Ad meridiem autem
Cyparissius sinus cum urbe Cyparisso LXXV circuitu. ... Ibi regio
Messenia duodeviginti montium, amnis Pamisus, intus autem ipsa
Messene, Ithome, Oechalia, Arene, Pteleon, Thryon, Dorion, Zancle,
variis quaeque clara temporibus. Huius sinus circuitus LXXX, traiectus
vero XXX. Dehinc a Taenaro Ager Laconicus liberae gentis et sinus
circuitu CVI, traiectu XXXVIII. (Plinius Maior)
medio hoc intervallo - u sredini tog prostora, p. = passuum, quaeque - sc.
urbs
169
UPITNE ZAMJENICE
Upitne zamjenice (pronomna interrogatva) rabe se u pitanjima, a glase:
quis? tko? quid? to?
qui? koji? quae? koja? quod? koje?
uter? koji (od dvojice)? utra? koja (od dvije)? utrum? koje (od dva)?
Upitna se zamjenica ne razlikuje od odnosne po obliku, nego samo po uporabi.
Zamjenica quis? quid? upotrebljava se samo imeniki, npr. Quis provincias sustulit? Tko je ukinuo provincije? (odgovara
se imenicom): Diocletianus. Dioklecijan. Nasuprot tome, zamjenica qu? quae? qud? rabi se i pridjevski i imeniki: Qui
imperator dioeceses instituit? moe znaiti: Kakav je car uspostavio dijeceze? (pridjevska poraba) i: Koji je car uspostavio
dijeceze? (imenika poraba). Na prvo pitanje odgovara se pridjevom (Bonus.), a na drugo imenicom (Diocletianus.), kao
i na pitanje sa zamjenicom qus?.
Zamjenica quis? quid? ima samo jedninu:
N.
A.
D.
Ab.
G.
quis
quem
cui
quo
cuius
Osoba
tko?
koga?
komu?
o komu? s kim?
koga?
Sve ostalo*
quid
to?
cui
quo
cuius
emu?
o emu? (s) im?
ega?
Zamjenica qui? quae? quod? deklinira se kao odnosna zamjenica koja joj je jednaka (v. poglavlje XIII).
Zamjenica uter? utra? utrum? deklinira se kao zamjeniki pridjev. (D. jed. za sve rodove utri, G. utrus, a ostali padei kao
kod pridjeva 1. klase).
Napomene:
1. Od upitne zamjenice sauvao se stari ablativ, koji se rabi samo kao prilog qu? kako?: Qu fit? Kako nastaje?
Kako biva?
2. Upitna zamjenica quis? quid? esto se pojaava esticom -nam u svim padeima, npr. quisnam tko li? quidnam
to li? A. quemnam koga/to li, D. cuinam komu/emu li itd.
3. Upitne zamjenice qui? quae? quod? i quis? quid? mogu se pojaati i prefiksom ec- u svim padeima, npr.
ecquis? tko li? ecqui? koji li? da li koji? ecquae? koja li? da li koja? ecquod? koje li? da li koje? itd.
VJEBE
18.
19.
170
qua?
utra?
20.
Prevedite.
A qua urbe usque ad quod oppidum duxit Via Salaria? - A Roma ad Castrum Truentinum, quod erat in ora
Mari Hadriatici.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Cuius nomen habet via, quae iungebat Romam cum Genua et Massilia? - Aurelii Cottae consulis, a quo
facta est ab urbe Roma Caere usque; posteram partem usque ad Genuam struxit Aemilius Scaurus consul,
reliquae partes factae sunt tempore Octaviani Augusti.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Quae viarum Romanarum longissima fuit? - Via Egnatia duxit a Mare Hadriatico ad Mare Aegaeum et
per Thraciam usque ad oppidum Byzantium; id est incepit ab Apollonia, duxit ad Dyrrachium et trans
montem Candaviam ad lacum Lychnidum, deinde ad Lyncaeam et Pellam, deinde iuxta amnem Axium
ad urbem Thessalonicam, deinde vergebat septentrionem versus ad oppidum Philippos et pervenit usque
Byzantium.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
21.
Dopunite i odgovorite.
Utr___ provincia erat in septentrione: Moesia aut Iudaea? __________________________________
Qu___ anni tempore dies longissimi, qu___ brevissimi sunt? _________________________________
Qu___ urbes Achaiae describit Plinius? _________________________________________________
_____ paeninsulae Achaia partem facit? ____________________
Qu___ saeculo Antoninus Pius natus est? ____________________
22.
Prevedite na latinski.
Koje su rimske provincije bile na Pirenejskom poluotoku?
__________________________________________________________________________________
U kojoj je provinciji Cezar ratovao s Belgima i Galima?
__________________________________________________________________________________
Tko je zapovijedao rimskim legijama u provinciji?
__________________________________________________________________________________
Rimske su se provincije dijelile na senatorske i carske. Kojima je od njih upravljao prokonzul? Kojima je
pak upravljao propretor?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
NEODREENE
ENE
ENE ZAMJENICE
Neodreene zamjenice (pronomna indefinta) zamjenjuju neto neodreeno, neto suvie openito, neto to ne elimo
precizirati ili neto zanijekano. Tameljna je neodreena zamjenica qui, quae, quod (pridjevski), odnosno quis, quid
(imeniki). Ona u ostalim neodreenim zamjenicama, kao i u opoj odnosnoj zamjenici, predstavlja promjenjivi dio, na
koji se dodaje prefiks (al-) ili sufiks (-dam, -que, -quam, -piam, -lbet, -vis).
1. quis/qui, quid (imeniki) (ne)tko, (ne)to; qui/quis, qu/quae, quod (pridjevski) koji, koja, koje; neki, neka, neko.
Pridjevski oblik qui, quae, quod sklanja se kao relativna zamjenica qui, quae, quod, osim to u nominativu jednine enski
rod moe imati oblik qu ili quae (Si qui ... equo deciderat, circumsistebant. /Caesar/ Ako bi tko pao s konja, stajali bi
okolo.)
Imeniki oblik qus, qud sklanja se ovako:
171
N.
A.
D.
Ab.
G.
Osoba
qus
qum
cui
qu
cius
Jednina
Sve ostalo
qud
cui rei*
qu r*
cius rei*
Mnoina
Sve ostalo
Osoba
qu
qus
qu / quae
qubus
qubus rbus*
qurum
qurum rrum*
*Oblici za ono to nije osoba u D., Ab. i G. tvore se pomou imenice rs, rei, f. (isto je i kod zamjenice aliquis).
Najee se javlja u izrazima kao: si quis ako tko, nisi quis ako tko ne, ne quis da ne bi tko, num quis zar tko, i u
relativnim reenicama (Si quis adhuc usquam nostri non immemor exstat... Ako jo ima tko da nas nije zaboravio...).
2. alquis/alqui netko, alquid neto (imeniki)
alqui/alquis, aliqua, alquod neki, neko, neka (pridjevski)
ki
ki se oblik deklinira ovako::
Ova zamjenica jedina ima nepromjenjivi prefiks.. Imeniki
N.
A.
D.
Ab.
G.
Osoba
alquis
alquem
alcui
alqu
alicius
Jednina
Sve ostalo
alqud
alcui rei
alqu r
alicius rei
Osoba
alqu
alqus
Mnoina
Sve ostalo
alqu
aliqubus
aliqubus rbus
aliqurum
aliqurum rrum
N.
A.
D.
Ab.
G.
m.
alqui
alquem
alcui
alqu
alicius
Jednina
f.
alquae
alquam
alcui
alqu
alicius
n.
alquod
alcui
alqu
alicius
m.
alqui
alquos
Mnoina
f.
alquae
alquas
aliqubus
aliqubus
aliqubus
aliqurum
aliqurum
aliqurum
n.
alquae
Ta se zamjenica ne moe negirati (Mala est medicina, ubi aliquid naturae perit. /Publilius Syrus/ Lo je lijek ako se uniti
neto prirodno. Iste nihil umquam fecit sine aliquo quaestu. /Cicero/ Taj nikad nije nita uinio bez neke zarade.).
Kod neodreenih zamjenica koje imaju nepromjenjivi afiks deklinira se samo dio koji se sastoji od zamjenice quis, quid
(imeniki), odnosno qui, quae, quod (pridjevski). Kad sufiks poinje zvunim dentalom [d], tada -m- prelazi u -n-, kao npr.
quem+dam > quendam, quarum+dam > quarundam itd. Kad sufiks poinje s bezvunim labijalom [p], npr. u -piam, u
nominativu i akuzativu jednine srednjeg roda moe doi do jednaenja po zvunosti, npr. quod+piam > quoppiam (ee
je: quodpiam).
3. quidam, quiddam (imeniki) netko, neto; quidam, quaedam, quoddam (pridjevski) neki, neka, neko
Ova zamjenica upuuje na lice ili stvar koja je poznata iz prijanjeg govora ili konteksta, dok se netko ili neto to je
potpuno nepoznato izrie zamjenicom alquis, alquid, odnosno alqui(s), alquae, alquod (Quendam volo visere non tibi
notum. /Horatius/ Kanim posjetiti nekoga, ne poznaje ga. Interea mulier quaedam ... commigravit huc. /Terentius/ U
meuvremenu je neka ena doselila ovamo.).
172
N.
A.
D.
Ab.
G.
m.
quidam
quendam
cuidam
qudam
cuiusdam
Jednina
f.
quaedam
quandam
cuidam
qudam
cuiusdam
n.
quoddam
cuidam
qudam
cuiusdam
m.
quidam
quosdam
Mnoina
f.
quaedam
quasdam
quibusdam
quibusdam
quibusdam
quorundam
quarundam
quorundam
n.
quaedam
Pridjevski
quispiam, quaepiam, quodpiam/quoppiam
ma koji, ma koja, ma koje
ullus, ulla, ullum ikoji, ikoja, ikoje
Napomene
Ne mogu se negirati.
Rabe se s negacijama. Ullus se
deklinira kao zamjeniki pridjev.
Ovamo pripadaju i defektivne zamjenice nemo nitko i nihil nita. U nekim padeima nemo uzima oblike od zamjenikog
pridjeva nullus (genitiv i ablativ), a nihil od izraza nulla res (genitiv, dativ i ablativ).
Osoba
Sve ostalo
nemo
N.
nihil
A.
nemnem
D.
nemni
nulli rei
Ab.
nullo
nulla re
G.
nullus
nullus rei
Cogitabat? Cui dixit? Nemini. (Cicero) Planirao je? A kome je rekao? Nikome.
Nihil ex iis, quae videmus, manet. (Seneca) Nita od onoga to vidimo ne ostaje [sc. vjeno].
NB:
nemo non - svatko
nihil non - sve
non nemo - netko
non nihil - neto
U stalnim izrazima susree se genitivni oblik nihli (nihli facere nita ne cijeniti) i ablativni nihlo (pro nihlo esse nita
ne vrijediti).
173
upitni/
neodreeni
odnosni
anaforiki
1. lice
2. lice
3. lice
smjetaj
ubi gdje
ibi ondje
hic ovdje
istc tu
illc ondje
alicbi negdje
ishodite
unde odakle
inde odanle
hinc odavde
istnc odatle
illnc odanle
alicunde odnekud
cilj
quo kamo
eo onamo
huc ovamo
istc tamo
illc onamo
alquo nekamo
put
qua kuda
ea onuda
hac ovuda
istc tuda
illc onuda
alqua nekuda
VJEBE
23.
24.
25.
174
d) Pobjednik je svako (pojedino) pokoreno kraljevstvo ureivao kao provinciju, a desetorica odabranih
senatora propisivali su svakoj pojedinoj provinciji njezine zakone.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
e) August je sve provincije podijelio na senatorske i carske; namjesnici koje je imenovao senat zvali su se
prokonzulima, a propretorima ili carskim legatima oni koje je postavljao car.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
26.
27.
Dicta. Pokuajte ih prevesti u duhu hrvatskoga jezika, prenosei ideju, bez ropskog prevoenja.
___________________________________________________
Nihil obstat.
Nihil agere delectat.
___________________________________________________
Nihil difficile amanti.
___________________________________________________
Nemini nimium bene est.
___________________________________________________
Nemo ante mortem beatus.
___________________________________________________
Nemo dat, quod non habet.
___________________________________________________
Nemo iudex in propria causa. ___________________________________________________
Neminem pecunia divitem fecit. ___________________________________________________
Nihil novi sub Iove.= Nihil novi sub sole.
__________________________________________________________
Quisque suorum verborum optimus interpres.
__________________________________________________________
Quaelibet ex proprio fructu cognoscitur arbor.
__________________________________________________________
Nemo patriam, quia magna est, amat, sed quia sua.
ivotne dobi
__________________________________________________________
infans, -ntis, m. do 7
godina
Prevedite dva Marcijalova epigrama.
puer, -ri, m. od 7 do 15
godina
dlescentlus, -i, m. od
De epigrammatibus suis
16 do 18 godina
dlescens,
-ntis, m. od
Quaecumque lusi iuvenis et puer quondam
19 do 30 godina
Apinasque nostras, quas nec ipse iam novi,
iuvnis, -is, m. od 31 do
Male conlocare si bonas voles horas
45 godina
Et invidebis otio tuo, lector,
grandis natu / senior,
-ris, m. od 46 do 60
A Valeriano Pollio petes Quinto,
godina
Per quem perire non licet meis nugis. (Martialis)
senex, senis m. od 60
godina
Caseus fumosus
NB: Navedene su samo
Non quemcumque focum nec fumum caseus omnem,
Sed Velabrensem qui bibit, ille sapit. (Martialis)
28.
Prevedite.
Nemo nascitur sapiens, sed fit.
_______________________________________________
Dum civitates erunt, iudicia fient.
_______________________________________________
Et plumbum in manu eius aurum fiet.
_______________________________________________
Quod tibi fieri [da ti se dogodi] non vis, alteri noli facere.
________________________________________________________________________________
175
29.
Prevedite.
Prima provincia Romana in Asia
Nicomedes, eiusdem nominis quartus, Bithyniae rex ultimus, populum Romanum fecit heredem,
regnumque eius in provinciae formam redactum est. Omnium urbium Bithyniae cuique notissima est
Nicomedia, quae abest a Calchedone DXII passuum. Nam ita potestas Romana in aliquas Asiae partes
anno LXXIV a. Ch. n. prolatata est. Mithridates Eupator vel sextus, rex Ponti, cum Sertorio, rege
Armeniae, foedus fecit et occupantes quasdam Bithyniae regiones bellum populo Romano intulerunt.
Tunc L. Licinius Lucullus consul adversus Mithridaten equestribus proeliis ab anno LXXXVIII usque
ad annum LXVII a. Ch. n. feliciter pugnavit et aliquot expeditiones prosperas fecit. Post Lucullum Cn.
Pompeius Magnus bellum adversus Mithridaten continuavit et anno LXVI. a. Ch. n. nocturno quodam
proelio victum regem cogit Bosporon profugere. Tunc Pompeius in provinciae formam Pontum redegit.
Cn. Pompeius anno LXIV a. Ch. n. Iudaeos subegit, fanum eorum Hierosolyma, inviolatum ante id
tempus, cepit. (cf. T. Livii Periochae)
Namque Palaestina vocabatur, qua contingit Arabas, et Iudaea et Coele, dein Phoenice et qua recedit
intus Damascena, ac magis etiamnum meridiana Babylonia, eadem Mesopotamia inter Euphraten
et Tigrin. Longitudo eius inter Ciliciam et Arabiam CCCCLXX p. est, latitudo a Seleucia Pieria ad
oppidum in Euphrate Zeugma CLXXV. (cf. Plinius Maior)
U latinskom rijei koje zavise jedna od druge (funkcionalno su na bliskim poloajima) esto
nisu jedna pored druge u reenici, ve izmeu njih stoji jedna ili vie drugih rijei. Takva
razdvojenost naziva se hiperbaton (gr. hyprbaton prekoraenje, lat. transgressio). Tako
su prijedlog i njegova imenica esto razdvojeni atributima (in provinciae formam - u status
provincije, in aliquas Asiae partes - u neke dijelove Azije), imenica neposredno zavisna od
glagola esto je od glagola razdvojena vlastitim atributom (expeditiones prosperas fecit - izvrio
je uspjene pohode).
zabavljati
dco, 1. odgajati, othranljivati
quester, -tris, -tre konjiki,
viteki
tiamnum/tiamnunc sada jo,
sveudilj jo
expdtio, -inis, f. pohod
exstruo/extruo, 3. uxi, uctum
podizati, sagraditi, postaviti;
nagomilati, nakupiti
fauces, -ium, f. drijelo, tjesnac
foedus, -ris, n. savez, ugovor;
foedus fcio sklopiti savez
fmsus, 3 zadimljen, aav
fmus, -i, m. dim
hres, -dis, f. nasljednik,
batinik; hrdem fcio uiniti
nasljednikom
igntus, 3 nepoznat, tu;
neupuen, nevjet
inclo, 1. nastavati, stanovati
indcium, -ii, m. znak, dokaz;
prijava
insdiae, -rum, f. zasjeda;
lukavtina, varka
intervallum, -i, n. razmak,
udaljenost
intus unutra, iznutra
inviltus, 3 nepovrijeen, itav
ltus, -ris, n. morska obala;
primorje
177
178
XV
ILLYRICVM
Diocletianus imperium renuntians
Bezlini glagoli
abdctio, -inis, f.
prijevremeno odricanje
Aprlis, -is, m. travanj
Augustus, -i, m. August;
kolovoz
corrector, -ris, m.
ispravlja; koritelj;
upravitelj kao prokonzul
Dalmtia, -ae, f. Dalmacija
Dnvius, -ii, m. Danuvij
(Dunav)
Dcember, -bris, m.
prosinac
Februrius, -ii, m. veljaa
Inurius, -ii, m. sijeanj
Illrcum, -i, n. Ilirik
Ilius, m. Julije, srpanj
Inius, -ii, m. lipanj
Mius, -ii, m. svibanj
Martius, -ii, m. oujak
Nvember, -bris, m. studeni
Octber, -bris, m. listopad
Pannnia, -ae, f. Panonija
Quntlis/ Qunctlis, -is, m.
srpanj
Svus/Sus, -i, m. Sav
(Sava)
September, -bris, m. rujan
Sextlis, -is, m. kolovoz
Diocltinus, -i, m.
(Vlrius Diocltinus)
Dioklecijan, rimski car
(3-4. st.)
vcrius dioecsis, m.
upravitelj dijeceze,
namjesnik u pokrajini
Kod bezlinih glagola (verba impersonlia) subjekt ili nije posebno naznaen (grmi, sijeva) ili nije ime u nominativu
(zabranjeno je...). Oni imaju samo oblik za 3. lice jed. svih vremena i naina, a uglavnom i glagolska imena, posebno
infinitive.
Osnovni su im oblici: a) 3. lice jednine prezenta u indikativu, popraen brojem konjugacije, b) 3. lice jednine perfekta u
indikativu:
Najei su sljedei:
a) glagoli koji izriu neku atmosfersku pojavu.
Npr.
Np
r.
grmi
gr
mi, pl
mi
plui
uit,
ui
t, 3
3. pl
plui
uit
ui
t k
ki
ii,
i
i, ni
ning
ngui
ng
uit,
ui
t, 3
3. ni
ninx
nxit
nx
it sn
snij
ije
ij
ei,
e
i, lu
luce
cesc
ce
scit
sc
it, 3. l
it
lux
uxit
ux
it sv
svi
ie,
i
e, fu
fulg
lgr
lg
rat
r
at, 1.
at
1.,,
sijeva, grandnat, 1. pada tua
Interdum ninguit. (Columella) Povremeno snijei. Noctu magis quam interdiu sine tonitribus fulgurat. (Plinius
In
us
Maior)
Ma
r) Nou sijeva bez gromova ee nego danju.
tona
to
nat,
na
t, 1
1. to
tonu
nuit
nu
it
fulget, 2. fulsit
fu
t
NB. I ti glagoli mogu imati subjekt i mijenjati rod kad ne oznauju atmosfersku pojavu (Saxa pluunt.
pada kao kia.).
/Statius/ Kamenje
179
VJEBE
1.
smrkava se_
__________
__________
__________
__________
__________
__________
Bogatstvo
dvtiae, -rum, f.
bogatstvo (materijalni
imetak)
bna, -rum, n. dobra,
imetak (bogatstvo kao
neto dobro po sebi)
fortnae, -rum, f. srea,
blagodat (dobra koja je
donijela srea: poloaj,
asti i sl.)
rs, rrum, f. imetak,
vlasnitvo (ukupnost
materijalnih dobara
koja netko posjeduje)
pes, -um, f. bogatstvo
(sredstva kojima se
dolazi do moi i slave)
plentia, -ae, f. obilje
dobara, izobilje, veliko
bogatstvo; snaga, sila,
mo
cpiae, -rum, f. obilje,
velika koliina neega,
bogatstvo, zaliha
(pohranjena dobra koja
su viak i uvaju se za
budunost)
fcultas, -tis, f.
sposobnost, novac,
nematerijalna
bogatstva (sredstva ili
mo kojom se postie
neki cilj)
2.
Prevedite.
Per cacumina montium in Dalmatia hieme saepius ninguit quam pluit.
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Aestate magis pluet per regiones silvestres quam per loca sicca et arenosa.
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Saepissime vere et auctumno rorat, sed rores agricolis non sunt semper cari,
quia nonnullis fructibus valde nocent.
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Quidam Salonitanus viatori quaerenti viam Tilurium versus sub noctem
respondit: Mane, nobiscum Salonis pernocta, quoniam iam advesperascit.
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
Diu pluit et iam molestia animos hominum regnabat, sed repentine serenat
et gaudium magnum per pectora cito demanatur.
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
3.
Prevedite.
esto je grmjelo i kiilo, ali nikad ne grmi kad snijei.
__________________________________________________________
Dioklecijan je velike prijetnje najavljivao rijeima: Sijevnulo je; kia e, dakle, padati!
____________________________________________________________________________________
__________________________________________________________
Zimi je uvijek kasnije svitalo i ranije se smrkavalo, a ljeti e ranije svitati i kasnije se smrkavati.
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
b) glagoli koji izriu neko duevno raspoloenje. Osoba koja je u odreenom raspoloenju izrie se akuzativom, a
uzrok tog raspoloenja stoji u genitivu, infinitivu ili reenici s quod. Ako se uzrok raspoloenja izrie zamjenicom
srednjega roda u jednini, ta zamjenica stoji u nominativu.
Npr.
Np
r. pi
pige
gett (m
ge
(me)
e), 2. ppig
e)
igui
ig
uitt mr
ui
mrsk
sko
sk
o (m
(mi)
i) jje,
e, pu
pude
dett (m
de
(me)
e), 2. ppud
e)
udui
ud
uitt st
ui
stid
id ((me
me)) je
me
je, pa
paen
ent
en
tet
t
et ((me
me),
me
), 22. pa
paen
enit
en
itui
it
uitt ka
ui
kaje
je(m
je
(m))
(m
se, taedet (me), 2. pertaesum est gadi (mi) se, dosta mi je, misret (me), 2. miseruit ao (mi) je
se
Nihilne te pudet, sceleste, populi in conspectum ingredi? (Plautus)) Zar te nije nimalo stid, propalico, izlaziti na
Ni
oi ljudima? Si adfinitatis inter vos, si conubii piget, in nos vertite iras. (Livius)) Ako vam je mrsko srodstvo i
o
brana sveza izmeu vas, okrenite srdbu na nas. Quintum fratrem paenitet quod animum tuum offenderit. (c
br
(cf.f.
Cicero) Brat Kvint kaje se to te je uvrijedio. At enim taedet iam audire eadem miliens. (Plautus)) Ma gadi mi se
Ci
slu
sl
uat
u
atii is
at
isto
to ttis
isu
is
uu
u
u pu
puta
ta..
ta
180
c) glagoli koji izriu ono to (ne) treba, (ne) dolikuje, (ni)je doputeno i sl. Ono to (ne) treba itd. izrie se infinitivom
ili zamjenicom u srednjem rodu. Osoba uz veinu tih glagola stoji u akuzativu, a uz licet i libet u dativu.
Npr.
Np
r. op
opor
orte
or
tett (m
te
(me)
e), 2. oopo
e)
port
po
rtui
rt
uitt trtreb
ui
ebaa (d
eb
(daa ja
ja),
), de
dece
cett (m
ce
(me)
e), 2. ddec
e)
ecui
ec
uitt do
ui
doli
liku
li
kuje
ku
je ((mi
mi),
mi
), de
ded
dce
d
cett (m
ce
(me)
e) 22. de
dede
decu
de
cuit
cu
it ne
dolikuje (mi), libet (mihi), 2. libuit (libtum est) mili (mi) se, licet (mihi), 2. licuit slobodno (mi) je
do
Te hoc agere oportet. (Plautus) Treba da uini ovo. Non te mihi irasci decet. (Plautus) Ne prilii ti da se ljuti
i
na me. Quod licet Iovi, non licet bovi. to dolikuje Jupiteru, ne dolikuje volu.
VJEBE
4.
pudebat vos
___________________
queri oportuerit ___________________
non licebit
___________________
5.
Prevedite.
Dolet pudetque Graium me et vero piget. (Accius)
_________________________________
Non te tui saltem pudet? (Varro)
_________________________________
Senatus salutare solebat principem: Probe pie, di te servent [ = servanto], tu voluisti quod licebat, nos
fecimus quod decebat. Imperium iustum rogamus.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Imperator Diocletianus humiliori natus loco est (filius erat scribae libertini, ortus Dalmatia), sed numquam
natale solum confingebat neque eum eius rei pudebat.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Nota sunt illa Diocletiani verba ad Galerium post victoriam de Narse, Persarum rege: Licet plane ac
licebit per sacratissimum caesarem vincere Persas atque ultra eos progredi.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Eorum vos magis miseret, qui nostram misericordiam non requirunt, quam qui illam efflagitant. (Cicero)
__________________________________________________________________________________
Pudet me sic tecum loqui et tam lenibus remediis te focillare. (Seneca)
__________________________________________________________________________________
6.
Prevedite izreke.
Pisces natare oportet. (Petronius)
_________________________________________
Dum vivis, sperare decet. (Priapeia)
_________________________________________
Immo aliis si licet, tibi non licet. (Terentius)
_________________________________________
Si parva licet componere magnis. (Vergilius)
_________________________________________
Dum quid nescitur, quaerere quemque decet. (Disticha Catonis)
__________________________________________________________________________________
Id facere laus est, quod decet, non quod libet. (Seneca)
__________________________________________________________________________________
Oratorem irasci minime decet, simulare non dedecet. (Cicero)
__________________________________________________________________________________
Non oportet ulterius progredi militum gladios. (Flavius Vopiscus Syracusius)
__________________________________________________________________________________
Nihil magis amat cupiditas quam quod non licet. (Publilius Syrus)
__________________________________________________________________________________
Cui plus licet quam par est, plus vult quam licet. (Publilius Syrus)
__________________________________________________________________________________
181
d) lini glagoli mogu se rabiti bezlino u aktivu (tada dolazi do pomaka u znaenju). Uz glagole iuvo i fallo stoji
akuzativ osobe, uz interest i refert genitiv (zamjenice dolaze u ablativ . r.), a uz ostale dativ.
pate
pa
tet,t, 22. pa
te
patu
tuitit o
tu
oit
ito
it
o je ( < pa
pate
teoo bi
te
biti
ti ootv
tvor
tv
oren
or
en)
en
), pl
)
plac
acet
ac
et, 2. ppla
et
lacu
la
cuitit sv
cu
svi
iaa se ( < pl
i
plac
aceo
ac
eo sv
svi
sv
iat
i
atii se
at
se)
), pr
)
prae
aest
ae
stat
st
at,,
at
1. praesttit bolje je ( < praestoo stajati ispred), accdit, 3. accdit dogaa se ( < accido
do pasti), iuvat (me), 1.
iuvit godi (mi) ( < iuvo
iu
vo pomagati), fallit (me), 3. fefellit izmie (mi) ( < fallo varati); interest, interessee ( <
intersum biti izmeu) i refert, referree ( < ress stvar + fero
in
ro pridonositi) vano (mi) je, tie (me) se.
Nam si me inquit non fallit ... verba haec sunt Demosthenis. (Gellius) Jer, ree, ako se ne varam, ovo suu
N
Demostenove rijei. [na hrvatski je bolje prevesti lino]. Placet nobis Matronalia celebrare. Svia nam see
De
slaviti Matronalije. Mori milliens praestitit quam haec pati. (Cicero) Bilo je bolje 1000 puta umrijeti negol
sl
olii
ol
trpj
tr
pjet
pj
etii ov
et
ovo.
o. Id ttu
u rref
efer
ef
ertt ni
er
nihi
hil.
hi
l. ((Pl
Plau
Pl
autu
au
tus)
tu
s) To ttee se nni
ita
i
ta nnee ti
tie
e..
e
e) lini glagoli upotrebljavaju se bezlino i u pasivu (tada se vritelj radnje ne spominje, bilo da je uopen, nepoznat
ili se namjerno ne eli navesti). Neprelazni glagoli imaju u pasivu samo bezline oblike i glagolska imena:
pugn
pu
gnat
gn
atur
at
ur rrat
atuj
at
ujee se
uj
se, vo
vodi
di ssee bi
bitk
tkaa ( < pu
tk
pugn
gnoo), ititur
gn
ur iide
de ssee ( < eo), bi
bibi
bitu
bi
turr ppij
tu
ijee se ( < bi
ij
bibo
bo), sp
spec
ecta
ec
tatu
ta
turr gl
tu
gled
edaa se ( <
ed
specto
sp
to) itd.
Illi quibus inuidetur, ii rem habent. (cf. Plautus)) Oni kojima se zavidi imaju bogatstvo. Itur in antiquam silvam.
Il
m.
(Vergilius) Ide se u drevnu umu. In silvam venitur et ibi considitur. (Cicero)) Dolazi se u umu i ondje se
(V
sjed
sj
eda.
ed
a.
Bezlini glagoli rabe konjunktiv I. i III. za izricanje zapovijedi i zabrane: pigret te! stidi se!, eatur neka se ide.
VJEBE
7.
Prevedite.
Diocletianus res maximas in imperio Romano post Augustum fecit, quod nemo negavit. Id enim omnibus
patuit. Saepe ab imperatoribus caesaribusque Romanis Diocletiani verba repetebantur, inter quae erant
haec: Nihil est difficilius quam bene imperare.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Diocletianus, quod Asclepiodotus testatur, frequenter dicebat Maximiano: Omnibus enim civibus nihil
tam expediet quam divisam, sed tamen integram rem publicam habere.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
De Nostradamo
Protivnici astrologa Nostradamusa napisali su sljedei epigram,
stavljajui njegovim pristaama u usta ove rijei:
Nostra damus, cum falsa damus, nam fallere nostrum est.
Et cum falsa damus, nil nisi nostra damus.
Astrologovi su sljedbenici odmah odgovorili, stavljajui
protivnicima u usta sljedee:
Vera damus cum verba damus, quae Nostradamus dat;
Sed cum nostra damus, nil nisi falsa damus.
8.
Sales:
Kada
pridjev
ili
zamjenica u srednjem
rodu mnoine nema
imenicu uz koju stoji,
supstantivira se, te se
esto prevodi jedninom
ili pomou imenice
stvar (nostra nae
stvari/nae; omnia sve
stvari/sve).
________________________________________
________________________________________
9.
Prevedite na latinski.
Iz Dioklecijanova edikta oito je: cijene hrane bile su visoke.
__________________________________________________________________________________
Dioklecijan se nakon 20 godina odrekao carske vlasti. Zato je to uinio? Starim piscima nije bilo jasno.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Meu Dioklecijanovim zapovijedima mogu se proitati i ove: Pristoji djeci brinuti se za nemone roditelje.
Roditeljima ne dolikuje svoje dijete prodati niti ga nekome darovati.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Neki se otac potuio Dioklecijanu na svoga sina govorei: Sin mi postavlja zasjede! Odgovori mu car:
Slobodno ti je traiti pravdu ako te od toga ne odvraa ljubav koju kao otac treba gajiti prema sinu.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
10.
Dicta:
________________________________________
Piscis primum a capite foetet.
Viperam sub ala nutricas. (Petronius)
________________________________________
Sine Cerere et Libero friget Venus. (Terentius) ________________________________________
Pars pro toto.
S. nob. (sine nobilitate)
Homo de humo.
_________________ _________________
_________________
11.
Prevedite.
De Pannonia
Omnibus patet: decet historiam patriae suae noscere. Iam antiquis temporibus de partibus Croatiae
hodiernae scribebatur, ut in Plinii Naturali historia:
Inde glandifera Pannonia, qua mitescentia Alpium iuga per medium Illyricum a septentrione ad meridiem
versa molli in dextra ac laeva devexitate considunt. Quae pars ad Mare Hadriaticum spectat, appellatur
Delmatia et Illyricum supra dictum; ad septentriones Pannonia vergit. Finitur inde Danuvio. In ea
coloniae Emona, Siscia. Amnes clari et navigabiles in Danuvium deuunt Draus e Noricis violentior,
Saus ex Alpibus Carnicis placidior, CXX intervallo: Draus per Serretes, Serapillos, Iassios, Andizetes,
Saus per Colapianos Breucosque. ... Mons Claudius, cuius in fronte Scordisci, in tergo Taurisci. Insula
in Sao Metubarris, amnicarum maxima. Praeterea amnes ... : Colapis in Saum inuens iuxta Sisciam
gemino alveo insulam ibi ecit, quae Segestica appellatur; alter amnis Bacuntius in Saum inuit, ubi
civitas Sirmiensium et Amantinorum. Inde XLV passuum Taurunum, ubi Danuvio miscetur Saus.
(Plinius Maior)
quae pars - onaj dio koji
DIJELNI BROJEVI
Dijelni brojevi (numeralia distributva) odgovaraju na pitanje po koliko? (quotni?). Svi su pluralia tantum, a dekliniraju
se kao pridjevi 1. klase (singli /m./, singlae /f./, singla /n./). Prevode se naim prijedlonim izrazima: po jedan, po
dva, po tri itd.:
183
1 singli, -ae, -a
2 bini
3 terni
4 quaterni
5 quini
6 seni
7 septni
8 octni
9 novni
10 deni
11 undni
12 duodni
13 terni deni
14 quaterni deni
15 quini deni
16 seni deni
17 septni deni
18 duodevicni
19 undevicni
20 vicni
30 tricni
40 quadragni
50 quinquagni
60 sexagni
70 septuagni
80 octogni
90 nonagni
100 centni
200 ducni
300 trecni
400 quadringni
500 quingni
600 sescni
700 septingni
800 octingni
900 nongni
1000 singla milia
Napomene:
a) G. mukog i srednjeg roda obino se upotrebljava u skraenu obliku: npr. umjesto binorum rabi se binum;
jedino G. od singuli redovito glasi singulorum.
b) Uz imenice pluralia tantum koje imaju znaenje jednine obino umjesto glavnih stoje dijelni brojevi, npr. dva
logora bina castra (ne *duo castra).
VJEBE
12.
Prevedite.
Diocletiani vita
Omnium imperatorum Romanorum in Illyrico natorum clarissimus erat Diocletianus, qui priusquam
imperium sumpserat Diocles appellatus erat. Is quaterna lustra vel quatuor quinquennia potestatem
orbis Romani habebat. Una cum Maximiano anno MLVII a. U. c. Romam curru invectus est ibique sacra
vicennalia celebravit. Circenses gladiatoriosque ludos edidit, sed valde modicos; propterea plebs dicebat:
Princeps noster est avarus. Post mensem unum Rom profectus est Ravennam versus et ibi nonum
iniit consulatum. In quodam colle prope Nicomediam anno MLIX a. U. c. imperium coram Galerio et
Constantio caesaribus deposuit, quia anno elapso viginti annos imperialis potestatis expleverat.
anno elapso - protekle godine
13.
Prevedite na latinski.
Zidine Dioklecijanove palae
Dioklecijanova je palaa bila utvrena golemim zidinama.
Zidovi na zapadnoj i istonoj strani bili su dugi po 108
koraka, a na sjevernoj i junoj strani po 79 koraka. Neki
su od tih zidova bili debeli ili iroki po sedam stopa, a
neki po osam stopa. Bili su visoki 80 stopa, a kule od 86
do 95 stopa. Na svakom je uglu bila smjetena po jedna
etverokutna kula. Zlatna, Srebrna i eljezna vrata titile
su po dvije osmerokutne kule. Izmeu unutranjih se i
vanjskih kula nalazila po jedna manja etverokutna kula,
osim na strani prema moru. Tako se na tri strane nalazilo
15.2. Dioklecijanova palaa
po est kula, a na jednoj dvije. Istona, zapadna i sjeverna
strana imale su dva puta po tri vrste kula, tj. po etiri etverokutne (po dvije vee i po dvije
manje) i po dvije osmerokutne. Palaa je imala sveukupno 16 kula. Poprena ulica, usporedna
s obalom, povezivala je istona i zapadna vrata i palau dijelila na dva dijela. Glavna ulica
vodila je od Srebrnih vrata do trga, koji se nalazio pred ulazom u carev stan.
184
Bezglagolne reenice
Neke reenice nemaju finitnoga glagola, i to zato to je nositelj predikacije ime, a ne glagol (usp. Strpljen - spaen.).
Takve sintaksne jedinice zovemo bezglagolnim reenicama. Najee se javljaju u uzvicima ili u izrekama, poslovicama,
brzim dijalozima i uz participe. Heu, me miserum! (Plautus) Jao, jadna li mene! Summum ius summa iniuria. (Cicero)
Najvie je pravo najvea nepravda. Aliquamdiu certatum. Neko se vrijeme vodila borba.
VJEBE
14.
Prevedite.
O tacitum tormentum animi conscientia! (Publilius Syrus)
_______________________________________________________________________________
Corrupti in dominos servi, in patronos liberti; et quibus deerat inimicus, per amicos oppressi. (Tacitus)
_______________________________________________________________________________
Nemo malus felix.
___________________________
PRILONI BROJEVI
Priloni brojevi ili brojevni prilozi (adverbia numeralia) odgovaraju na pitanje koliko puta? (quoties?), a svi od 5 navie
zavravaju na -ies.
1 semel jednom 11 undecies
2 bis dvaput
12 duodecies
20 vicies
200 ducenties
3 ter triput
13 ter decies
30 tricies
300 trecenties
4 quater
14 quater decies
40 quadragies
400 quadringenties
5 quinquies
15 quindecies
50 quinquagies 500 quingenties
6 sexies
16 sedecies
60 sexagies
600 sescenties
7 septies
17 septies decies
70 septuagies
700 septingenties
8 octies
18 duodevicies
80 octogies
800 octingenties
9 novies
19 undevicies
90 nonagies
900 nongenties
10 decies
100 centies
1000 millies
Sloeni brojevi konstruiraju se na jedan od sljedeih naina:
a) jedinica + et + desetica (bis et vicies dvadeset dva puta)
b) ... + stotica + desetica + jedinica (ducenties vicies quater dvjesto dvadeset etiri puta)
Postoje i priloni brojevi koji odgovaraju na pitanje koji put?, a zavravaju na -m, npr.
VJEBE
15.
Prevedite.
________________________________________
Accipere quam facere praestat iniuriam. (Cicero)
________________________________________
Pavo a trimatu parit; primo anno unum aut alterum ovum, sequenti quaterna quinave, ceteris duodena, non
amplius, intermittens binos dies ternosve parit, et ter anno. (Plinius Maior)
________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________
185
16.
Prevedite na latinski.
Dioklecijan je devet puta bio konzul.
________________________________________
U Rimu je Dioklecijan bio samo jednom.
________________________________________________________________________________
Maksencije se zbog Dioklecijanova zahtjeva dva puta zakleo na Jupiterovu oltaru.
________________________________________________________________________________
Dioklecijan je kao car etrnaest puta ratovao i dvanaest puta pobijedio. [imperator]
________________________________________________________________________________
volo
velle
vel-i-m
vel-i-s
vel-i-t
vel--mus
vel--tis
vel-i-nt
fero (akt.)
ferre
fer-a-m
fer-a-s
fer-a-t
fer--mus
fer--tis
fer-a-nt
fero (pas.)
ferri
fer-a-r
fer--ris
fer--tur
fer--mur
fer--mini
fer--ntur
Sloenice glagola eo, fero i sum tvore konjunktive na jednak nain kao i osnovni glagoli (transe-am; confer--mur;
des-i-nt...).
Drugi, trei i etvrti konjunktiv tih glagola tvore se jednako kao i kod drugih glagola:
eo
2. kon.
3. kon.
4. kon.
irem
ierim
issem
volo
vellem
voluerim
voluissem
fero (akt.)
ferrem
tulerim
tulissem
fero (pas.)
ferrer
latus sim
latus essem
VJEBE
17.
Kako su prevedeni konjunktivni oblici u sljedeim mudrim izrekama (mogunost, zapovijed, elja)?
Fiat iustitia, pereat mundus. Neka se vri pravda, pa makar propao svijet.
Dalmatis di male faciant ... semper enim habiti sunt bellicosi. (Cicero) Neka na Dalmate bogovi navale
zlo, ta uvijek su bili smatrani ratobornima.
Et sit humus cineri non onerosa tuo. (Ovidius) I neka zemlja ne bude teka tvom pepelu.
Fer aut feri, ne feriaris feri. Podnosi ili udri; da ne bude udaren, udri. (geslo kraljice Elizabete I.)
Sint Maecenates, non deerunt, Flacce, Marones. (Martialis) Neka bude Mecenat, bit e, Flae, i
Maron.
Velis nolis! (Martialis) Hoe-nee.
18.
186
velim
19.
20.
perisset
praefuissetis
exierint
__________ ______________________________________________________________________
Facilius est aliquid vincere quam tueri. [1. kon. - mogunost]
__________ ______________________________________________________________________
Fames quibusvis epulis solet esse contenta. [1. kon. - nalog]
__________ ______________________________________________________________________
Fuimus Troes, fuit Ilium. (Vergilius) [2. kon. - neostvariva elja]
__________ ______________________________________________________________________
Fumo comburi nil potest, flamma potest (Plautus) [1. kon. - elja]
__________ ______________________________________________________________________
Haud facile ille perit, quicumque est dives amicis. [1. kon. - mogunost]
__________ ______________________________________________________________________
Haurit aquam cribro, qui discere vult sine libro. [1. kon. - nalog]
__________ ______________________________________________________________________
UMNONI BROJEVI
Umnoni brojevi (numeralia multiplicatva) odgovaraju na pitanje: kolikostruk?, a redovito ih se upotrebljava samo
nekoliko:
simplex, G. simplcis jednostruk
duplex dvostruk
triplex trostruk
quadrplex etverostruk
quinquplex peterostruk
septemplex sedmerostruk
decemplex deseterostruk
centplex stostruk
multplex mnogostruk
Mijenjanje mjesta:
ii
hodati
trati
skakati
prolaziti
prelaziti
uspinjati se
silaziti
dolaziti
odlaziti
obilaziti
slijediti
vraati se
188
sedeo
sto, consisto
surgo, me erigo/(e)levo/effero, corpus tollo, membra levo
consido
procumbo, prosterno me, membra/corpus/artus pono/sterno
vertor, verto me, torqueo me, volvo
inclinor, inclino me, flecto me
cado, praecipito me, occdo
praetereo
transeo, transmeo, traicio (me)
ascendo, supero, exsupero
descendo, desilio
venio, propinquo, convenio, accedo
abeo, cedo, discedo, migro, evado
circumeo, lustro, ambio, pererro, obambulo
sequor, insto, sector
redeo, revertor, remeo, remigro, gradum refero
VJEBE
21.
Prevedite pismo cara Aurelijana pretorijskom prefektu, u kojemu mu nalae da se pobrine za budueg
rimskog cara Proba, koji se rodio u Iliriku (Probus oriundus e Pannonia, civitate Sirmiensi).
Epistula Valeriani imperatoris ad Mulvium Gallicanum praefectum praetorium
Valerianus Augustus Mulvio Gallicano praefecto praetorio.
Mireris fortassis, quod ego inberbem tribunum fecerim contra sententiam divi Hadriani, sed non multum
miraberis, si Probum cogitas. Est adulescens vere probus; numquam enim aliud mihi, cum eum cogito,
nisi eius nomen occurrit, quod nisi nomen haberet, potuit habere cognomen. Huic igitur dari iubebis,
quoniam mediocris fortunae est, ut eius dignitas incrementis iuvetur, tunicas russulas duas, pallia
Gallica duo bulata, interulas paragaudas duas, patinam argenteam librarum decem specellatam, aureos
Antoninianos centum, argenteos Aurelianos mille, aereos Philippeos decem milia. Item in salario diurno
bubulae pondo quinque, porcinae pondo sex, caprinae pondo decem, gallinaceum per biduum, olei per
biduum sextarium unum, vini veteris diurnos sextarios decem cum lardo, pabuli, aceti, salis, olerum,
lignorum quantum sat est. Hospitia praeterea eidem ut tribunis legionum praeberi iubebis. (Flavius
Vopiscus Syracusius)
quod ego inberbem tribunum fecerim - to sam ja uinio golobradog (mladia) tribunom, quod nisi nomen
haberet - da nema to ime, dari iubebis - naloit e da se dade, ut eius dignitas incrementis iuvetur - kako bi se
njegovo dostojanstvo primanjima povealo, ut tribunis legionum - kao legijskim tribunima, praeberi iubebis
- naloit e da se prui
Prevedite.
Epistola Valeriani imperatoris ad Zosimionem, procuratorem Syriae
Claudium, Illyricanae gentis virum, tribunum Martiae quintae legioni fortissimae ac devotissimae
dedimus... Huic salarium de nostro privato aerario dabis annuos frumenti modios tria milia, hordei
sex milia, laridi libras duo milia, vini veteris sextarios tria milia quingentos, olei boni sextarios centum
quinquaginta, olei secundi sextarios sescentos, salis modios viginti, cerae pondo centum quinquaginta,
feni, paleae, aceti, holeris, herbarum quantum satis est... Cocum, quem refundat, unum, mulionem,
quem refundat, unum. Mulieres speciosas ex captivis duas. Albam subsericam unam cum purpura
Girbitana, subarmalem unum cum purpura Maura. Notarium, quem refundat, unum, structorem, quem
refundat, unum. Accubitalium Cypriorum paria duo, interulas puras duas, fascias viriles duas, togam,
quam refundat, unam, latum clavum, quem refundat, unum. ... Ligni cotidiani pondo mille, si est copia,
... coctilium cotidiana vatilla qua"uor. Balneatorem unum et ad balneas ligna (sin minus, lavetur in
publico). ...
Haec autem omnia idcirco specialiter non quasi tribuno sed quasi duci detuli, quia vir talis est et ei plura
etiam deferenda sint. (Trebellius Pollio)
refundat, lavetur - izriu nalog, plura etiam deferenda sint - jo bi mnogo toga valjalo dati
23.
Prevedite na latinski.
Vijenici Dioklecijanova carskog vijea imali su godinju plau najnii 60 000, a najvii 200 000
sestercija.
________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________
189
Radi poreza itavo je carstvo bilo razdijeljeno na porezne jedinice, a svaka je od njih imala vrijednost od
100 000 sestercija ili tisuu zlatnika. U Iliriku su bile 32 000 poreznih jedinica.
________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________
Dijelni genitiv izrie cjelinu od koje se izdvaja dio. esto u njemu stoje tvari ija se mjera izrie
(frumenti modios tria milia tri tisue vagana penice; herbarum quantum satis est trave koliko je
dovoljno).
RIMSKI KALENDAR
Rimska era
Rimljani su u antiko doba brojali godine od osnutka Rima (753. g. pr. Kr.), uvodei ih frazom ab Urbe condita, a oznaavali
su ih i imenima konzula koji su te godine bili u slubi (formulom u kojoj su imena konzula u ablativu s apozicijom
consulibus, npr. T. Veturio et Sp. Postumio consulibus za konzulata Tita Veturija i Spurija Postumija; ako se navodi puno
ime konzula, izmeu njih nema veznika, npr. P. Cornelio Scipione M. Acilio Glabrione consulibus za konzulata Publija
Kornelija Scipiona i Marka Acilija Glabriona).
Rimska godina
Rimska je godina u poetku trajala 304 dana, da bi s vremenom dola do 365 dana s prijestupnim danom u veljai. Isprva
je poinjala 1. oujka i imala 10 mjeseci, da bi kasnije dobila jo dva mjeseca (sijeanj i veljau). U 2. st. pr. Kr. prvi dan
godine postaje 1. sijenja. Najvaniju je reformu rimskoga kalendara proveo Gaj Julije Cezar, po kojemu se taj kalendar,
koji se i danas upotrebljava u nekim zajednicama, zove julijanski.
Imena mjeseci:
1. Ianuarius, -ii, m.
7. Quintilis, -is, m. - preimenovan po Juliju Cezaru u Iulius
2. Februarius, -ii, m.
8. Sextilis, -is, m. - preimenovan po Oktavijanu Augustu u Augustus
3. Martius, -ii, m.
9. September, -bris, m.
4. Aprilis, -is, m.
10. October, -bris, m.
5. Maius, -ii, m.
11. November, -bris, m.
6. Iunius, -ii, m.
12. December, -bris, m.
Imena zadnjih est mjeseci izvedena su iz brojeva koji oznaavaju mjesta koja su ti mjeseci zauzimali kad je godina
poinjala oujkom (Quintilis peti mjesec, September sedmi mjesec, itd.)
Rimski nazivi za dane u tjednu (poevi od ponedjeljka)
dies Lunae (feria secunda) - dies Martis (feria tertia) - dies Mercurii (feria quarta) - dies Iovis (feria quinta) - dies
Veneris (feria sexta) - dies Saturni (sabbatum /idovsko-kranski naziv/) - dies Solis (Dominica /kranski naziv/)
Rimske svetkovine
Vanije svetkovine kod Rimljana:
Naziv
U iju se ast svetkuje
Lupercus, bog
og plodnosti i zatitnik
Lupercalia,, -ium,
ium,, n.
n..
stada
Quirinalia, -ium, n.
Quirinus, ime Romula kao boga
Datum
15. 2.
Nain svetkovanja
rtvuju se jarci, pas i kolai
17. 2.
equirria, -orum, n.
27. 2. 14. 3.
Matronalia,-ium, n.
1. 3.
190
Liberalia,, -ium,
um,, n.
n..
Bacchanalia, -ium, n.
17. 3.
Quinquatria, -ium, n.
Mars
19. 23. 3.
Veneralia, -ium, n.
1. 4.
Cerealia, -ium, n.
Floralia,, -ium, n.
13. 20. 4.
27. 4. 2. 5.
Vestalia, -ium, n.
9. 6.
Matralia, -ium, n.
11. 6.
Consualia, -ium, n.
poroda i odgoja
Consus, bog dobrog savjeta
Vulcanalia, -ium, n.
Saturnalia, -ium, n.
21. 8.
Italije
u ostalim mjesecima
5. dan u mjesecu
13. dan u mjesecu
Datumi stalnih dana biljelIi su se ablativom s pridjevskim oblikom imena mjeseca, npr.:
Kalendis Aprilibus 1. travnja
Nonis Maiis 7. svibnja
Idibus Octobribus 15. listopada
Dan prije stalnoga dana biljeio se imenom stalnog dana i mjeseca u akuzativu s prilogom pridie, a za dan poslije stalnoga
dana rabio se prilog postridie, npr.:
postridie Nonas Decembres 6. prosinca
pridie Nonas Decembres 4. prosinca
postridie Kalendas Maias 2. svibnja
pridie Kalendas Maias 30. travnja
Ostali dani biljeili su se formulom: a. d. (ante diem) + redni broj dana + najblii sljedei stalni dan u akuzativu. U brojanje
se ukljuivao i stalni dan i dan do kojega elimo doi, npr:
a. d. III. Non. Sept. (ante diem tertium Nonas Septembres) 3. rujna. None su u rujnu 5. dan. To je prvi dan od kojega se
poinje brojati, drugi je dan 4. rujna, a trei je dan 3. rujna.
a. d. VII. Kal. Ian. (ante diem septimum Kalendas Ianuarias) 26. prosinca. Prvi je sljedei stalni dan 1. sijenja. To je prvi
dan koji se broji. Drugi je 31. 12., trei 30. 12., etvrti 29. 12., peti 28. 12., esti 27. 12. i sedmi 26. 12.
Svake etvrte godine nakon 24. veljae umetao se dan koji se zvao a. d. bis VI. Kal. Mar. (ante diem bis sextum Kalendas
Martias).Prema tom nazivu prijestupna se godina zvala annus bissextilis.
191
VJEBE
25.
Napiite latinski, rijeima i rimskim brojkama, preraunavi ih u brojanje ab Urbe condita, godine:
106. pr. Kr., 33., 879., 1102., 1527., 1918., 1990., 2012.
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
Napiite na rimski nain i naglas proitajte datume navedenih rimskih svetkovina.
26.
Prevedite.
24.
Reformatio imperii
Diocletianus a. d. V. Kal. Oct. anno a. U. c. MXXXVIII, aetatis XXXVIIII annorum, imperator creatus
est. Tunc imperium Romanum LVII provincias numerabat et XCVI in ne eius dominationis. Totum
enim imperium a Diocletiano in XII dioeceses divisum est, et singulae dioeceses plures provincias
habebant. Singulis dioecesibus vicarii et provinciis proconsules vel correctores praefuerunt. In quatuor
partes totum orbem Romanum Diocletianus divisit, quarum binae partes in oriente et binae in occidente
erant.
imperator creatus est - postavljen je za cara
27.
_______________________________
_______________________________
_______________________________
_______________________________
_______________________________
Prevedite.
De deis agri culturae
Et quoniam, ut aiunt, dei facientes adiuvant, prius invocabo eos, nec, ut Homerus et Ennius, Musas,
sed duodecim deos Consentis; neque tamen eos urbanos, quorum imagines ad forum auratae stant,
sex mares et feminae totidem, sed illos XII deos, qui maxime agricolarum duces sunt. Primum, qui
omnis fructos agri culturae caelo et terra continent, Iovem et Tellurem: itaque, quod ii parentes magni
dicuntur, Iuppiter pater appellatur, Tellus terra mater. Secundo Solem et Lunam, quorum tempora
observantur, cum quaedam seruntur et conduntur. Tertio Cererem et Liberum, quod horum fructus
maxime necessarii ad victum: ab his enim cibus et potio venit e fundo. Quarto Robigum ac Floram,
quibus propitiis neque robigo frumenta atque arbores corrumpit, neque non tempestive orent. Itaque
publice Robigo feriae Robigalia, Florae ludi Floralia instituti. Item adveneror Minervam et Venerem,
quarum unius procuratio oliveti, alterius hortorum; quo nomine rustica Vinalia instituta. Nec non
etiam precor Lympham ac Bonum Eventum, quoniam sine aqua omnis arida ac misera agri cultura, sine
successu ac bono eventu frustratio est, non cultura. (Varro)
quibus propitiis - uz iju naklonost
Neki pridjevi mogu uza se kao nadopunu imati imenice u odreenom padeu ili prijedlonom
izrazu (necessarii ad victum potrebni za hranu). Podatci o tome kakvu nadopunu moe imati
koji pridjev nalaze se u rjeniku.
192
29.
Prevedite.
Christianorum persecutio et divisio imperii
Interea Diocletianus in oriente, Maximianus Herculius in occidente vastari ecclesias, adigi intercique
Christianos decimo post Neronem loco praeceperunt; quae persecutio omnibus fere ante actis diuturnior
atque immanior fuit; nam per decem annos incendiis ecclesiarum, proscriptionibus innocentum, caedibus
martyrum incessabiliter acta est. Sequitur terrae motus in Syria, ex quo apud Tyrum et Sidonem passim
labentibus tectis multa hominum milia prostrata sunt. Secundo persecutionis anno Diocletianus ab
invito exegit Maximiano, ut simul purpuram imperiumque deponerent ac iunioribus in rempublicam
substitutis ipsi in privato otio consenescerent. Itaque sub una die Diocletianus apud Nicomediam,
Maximianus apud Mediolanium potestatem imperii simul cultumque deposuerunt.
Galerius et Constantius, augusti primi, Romanum imperium in duas partes diviserunt: Galerius
Maximianus Illyricum, Asiam et orientem, Constantius Italiam, Africam et Gallias obtinuit; sed
Constantius uir tranquillissimus, Gallia tantum Hispaniaque contentus, Galerio ceteris partibus cessit.
Galerius duos caesares legit: Maximinum, quem in oriente constituit, et Severum, cui permisit Italiam,
ipse in Illyrico constitutus. Constantius uero augustus summae mansuetudinis et civilitatis in Britannia
mortem obiit. Qui Constantinum lium ex concubina Helena creatum imperatorem Galliarum reliquit.
(Paulus Orosius)
adigi intercique Christianost decimo post Neronem loco praeceperunt - unitavanje i ubijanje krana naloili
su deseti put nakon Nerona, passim labentibus tectis - dok su se zgrade posvuda ruile, ut deponerent - da
odloe, iunioribus in rempublicam substitutis - postavivi umjesto sebe na elo drave mlae
30.
Prevedite.
Ante diem quoque quartum Kalendas vel Nonas uel Idus tamquam inominalem diem plerique vitant.
(Gellius)
________________________________________________________________________________
Dum vivis, sperare decet.
_____________________________________________________
Esse oportet ut vivas, non vivere ut edas. (Cicero) [prevesti NB.
namjerno]
sse - biti : sse (edere) - jesti
_____________________________________________________
s - jesi : s (edis) - jede
Sit locus unicuique suus! (Horatius) [revesti jusivno]
st - jest : st (edit) - jede
_____________________________________________________
stis - jeste : stis (editis) - jedete
31.
Prevedite.
Mihi est propositum
Mihi est propositum
in taberna mori;
ubi vina proxima
morientis ori;
tunc cantabunt laetius
angelorum chori:
Deus sit propitius
huic potatori!
Poculis accenditur
animi lucerna,
cor imbutum nectare
volat ad superna.
Mihi sapit dulcius
vinum in taberna,
quam quod aqua miscuit
praesulis pincerna.
193
proxima - sc. proxima sunt, sumpto cibo - nakon obroka, nisi quando fuerit
- osim onda kad je, miranda - divne stvari
195
196
DODATCI
MORFOLOKE TABLICE
GLAGOLI
rjen. navod.
1. osnova
2. osnova
3. osnova
1. konjug. 2. konjug.
oro, 1.
3. konjug.
3. konjug. -io
video, 2. vidi, visum ago, 3. egi, actum capio, 3. cepi, captum audio, 4.
ororvort-
vdvdvs-
gg-
cpcp-
act-
capt-
4. konjug.
audaudvaudt-
INDIKATIV
PASIV
AKTIV
PREZENT
1
2.
3.
1.
2.
3.
1. konjug.
oro
oras
orat
ormus
ortis
orant
2. konjug.
video
vides
videt
vidmus
vidtis
vident
3. konjug.
ago
agis
agit
agmus
agtis
agunt
3. konjug.-io 4. konjug.
audio
capio
audis
capis
audit
capit
audmus
capmus
audtis
captis
audiunt
capiunt
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1. konjug.
oror
orris
ortur
ormur
oramni
orantur
2. konjug.
videor
vidris
vidtur
vidmur
videmni
videntur
3. konjug.
agor
agris
agtur
agmur
agimni
aguntur
197
IMPERFEKT
2., 3. i 4. konjug.
vidbam; audibam
vidbas
vidbat
videbmus
videbtis
vidbant
1. i 2. konjug.
orbar
orabris
orabtur
orabmur
orabmni
orabntur
PASV
AKTIV
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1. konjug.
orbam
orbas
orbat
orabmus
orabtis
orbant
3. i 4. konjug.
vidbar; audibar
videbris
videbtur
videbmur
videbamni
videbntur
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1. i 2. konjug.
orbo; vidbo
orbis
orbit
orabmus
orabtis
orbunt
3. i 4. konjug.
agam; audiam
ages
aget
agmus
agtis
agent
PASIV
AKTIV
FUTUR I.
1. i 2. konjug.
orbor; vidbor
orabris
orabtur
orabmur
orabimni
orabuntur
1. orvi
2. oravisti
3. orvit
1. oravmus
2. oravistis
3. oravrunt/-re
PASIV
AKTIV
PERFEKT
ortus, -a, -um sum
ortus, -a, -um es
ortus, -a, -um est
orti, -ae, -a sumus
orti, -ae, -a estis
orti, -ae, -a sunt
1.
2.
3.
1.
2.
3.
oravram
oravras
oravrat
oravermus
oravertis
oravrant
PASIV
AKTIV
PLUSKVAMPERFEKT
ortus, -a, -um eram
ortus, -a, -um eras
ortus, -a, -um erat
orti, -ae, -a ermus
orti, -ae, -a ertis
orti, -ae, -a erant
198
1.
2.
3.
1.
2.
3.
oravro
oravris
oravrit
oravermus
oravertis
oravrint
PASIV
AKTIV
FUTUR II.
ortus, -a, -um ero
ortus, -a, -um eris
ortus, -a, -um erit
orti, -ae, -a ermus
orti, -ae, -a ertis
orti, -ae, -a erunt
3. i 4. konjug.
agar; audiar
agris
agtur
agmur
agemni
agentur
KONJUNKTIV
PASIV
AKTIV
PRVI (PREZENTA)
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1. konjug. 2. konjug.
orem
videam
ores
videas
oret
videat
ormus
videmus
ortis
videtis
orent
videant
3. konjug.
agam
agas
agat
agmus
agtis
agant
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1. konjug. 2. konjug.
orer
videar
orris
videris
ortur
videtur
ormur
videmur
oremni
videamni
orentur
videantur
3. konjug.
agar
agris
agtur
agmur
agamni
agantur
3. konjug. -io
capiar
capiris
capitur
capimur
capiamni
capiantur
4. konjug.
audiar
audiris
auditur
audimur
audiamni
audiantur
PASIV
AKTIV
DRUGI (IMPERFEKTA)
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1. konjug.
orrem
orres
orret
orarmus
orartis
orrent
1. konjug.
orrer
orarris
orartur
orarmur
oraremni
orarentur
2. konjug.
vidrem
vidres
vidret
vidermus
vidertis
vidrent
2. konjug.
vidrer
viderris
vidertur
vidermur
videremni
viderentur
3. konjug.
agrem
agres
agret
agermus
agertis
agrent
3. konjug.
agrer
agerris
agertur
agermur
ageremni
agerentur
TREI (PERFEKTA
AKTIV
1.
2.
3.
1.
2.
3.
oravrim
oravris
oravrit
oravermus
oravertis
oravrint
3. konjug. -io
caprem
capres
capret
capermus
capertis
caprent
3. konjug. -io
caprer
caperris
capertur
capermur
caperemni
caperentur
4. konjug.
audrem
audres
audret
audirmus
audirtis
audrent
4. konjug.
audrer
audirris
audirtur
audirmur
audiremni
audirentur
ETVRTI (PLUSKVAMPERFEKTA)
PASIV
AKTIV
PASIV
oravissem
oravisses
oravisset
oravissmus
oravisstis
oravissent
199
IMPERATIV
DRUGI
2. jed.
orre
vidre
agre
capre
audre
2. mn.
oramni
videmni
agimni
capimni
audimni
AKTIV
2. jed. 2. mn.
1.
ora
orte
2.
vide vidte
3.
age
agte
3.-io cape
capte
4.
audi audte
PASIV
AKTIV
PRVI
INFINITIV
PRIJEVREMENOSTI
1.
orre
2.
vidre
3.
agre
3. -io capre
4.
audre
PASIV
AKTIV
ISTOVREMENOSTI
1.
2.
3.
3. -io
4-
orri
vidri
agi
capi
AKTIV
PASIV
oravisse
audri
PARTICIP
ISTOVREMENOSTI
PRIJEVREMENOSTI
AKTIV
1.
2.
PASIV
orans, -ntis
videns, -ntis
agens, -ntis
capiens, -ntis
audiens, -ntis
3.
3. -io
4.
2.
3.
2.
3.
sum, esse,
fui
s-/esfu-
Imperativ
Prvi
Drugi
es
esto
esto
este estte
sunto
200
1.
2.
3.
1.
2.
3.
1.
Indikativ
Prezent Imperfekt Futur I.
sum
ero
eram
es
eris
eras
est
erit
erat
sumus ermus ermus
estis
ertis
ertis
sunt
erunt
erant
Perfekt
Futur II.
Plpf.
fui
furo
furam
Infinitiv
Istovremenosti
esse
1.
2.
3.
1.
2.
3.
Konjunktiv
Prvi
Drugi
sim
essem
sis
esses
sit
esset
simus essmus
sitis
esstis
sint
essent
1.
furim
Trei
Prijevremenosti
fuisse
etvrti
fuissem
IMENICE
1. DEKLINACIJA
Jednina
ros
rosam
rosae
ros
rosae
N. V.
A.
D.
Ab.
G.
Mnoina
rosae
rosas
rosis
rosrum
2. DEKLINACIJA
N., V.
A.
D. Ab.
G.
Srednji rod
Jednina
Mnoina
verbum
verba
verbo
verbi
verbis
verbrum
Jednina
m., f.
n.
N., V. obses
caput
obsd
d
dem
A.
D.
obsd
d
di capti
obsd
d
de capte
Ab.
G.
obsd
d
dis
Mnoina
m., f.
n.
obsd
d
des
capta
bus capitbus
obsidbus
captis obsd
d
dum
captum
4. DEKLINACIJA
N., V.
A.
D.
Ab.
G.
Jednina
n.
m., f.
fructus
fructum gelu
fructui
fructu
fructs gels
I-OSNOVE
KONS. OSNOVE
3. DEKLINACIJA
Jednina
m., f.
n.
civis
rete
civem
civi
reti
cive
civis retis
Mnoina
m., f.
n.
cives
retia
civbus retbus
civium retium
5. DEKLINACIJA
Mnoina
m., f.
n.
fructs
gelua
fructbus gelbus
N., V.
A.
D.
Ab.
G.
Jednina
dies
diem
dii
Mnoina
dies
die
dibus
dii
dirum
fructuum geluum
201
PRIDJEVI
1. KLASA
Jednina
N., V.
A.
D.
Ab.
G.
m.
largus (V. large)
largum
N., V.
A.
D.
Ab.
G.
largo
m.
sacer
sacrum
sacro
sacri
largi
largos
largo
largis
largis
f.
larga
largam
largae
larg
largae
largi
largum
Mnoina
f.
largae
largas
Jednina
f.
sacra
sacram
sacrae
sacra
sacrae
n.
largi
m.
sacrum
sacri
sacros
sacro
sacris
sacris
sacri
larga
largis
n.
n.
m.
n.
sacra
sacris
2. KLASA
1 zavretak
N., V.
A.
D., Ab.
G.
N., V., A.
D., Ab.
G.
202
m., f.
felix
felcem
felci
felcis
m., f.
felces
n.
felix
felci
felcis
n.
felicia
felicbus
felicium
2 zavretka
3 zavretka
Jednina
m., f.
n.
m., f.
brevis
acer (m.), acris (f.)
breve
brevem
acrem
brevi brevi
acri
brevis brevis
acris
Mnoina
m., f.
n.
m., f.
breves brevia
acres
brevbus
acrbus acrbus
brevium
acrium acrium
n.
acre
acri
acris
n.
acria
acrbus
acrium
ZAMJENICE
LINE
Jednina
N.
A.
D.
Ab.
G.
ego
me
mihi
me
mei
tu
te
tibi
te
tui
Mnoina
nos
vos
nobis
vobis
nostri / nostrum
vestri / vestrum
POKAZNE
N.
A.
D.
Ab.
G.
Jednina
m.
f.
n.
is e
ii/ei
eos
id
iste
istum
isti
isto
istus
Jednina
f.
ist
istam
isti
ist
istus
n.
istd
isti
isto
istus
UPITNA (imenika)
Osoba
N.
A.
D.
Ab.
G.
eae
eas
Jednina
m.
f.
n.
hc
haec
hc
hunc hanc
huic huic huic
hc
hac hc
huius huius huius
n.
ea
eum eam
ei ei ei
iis/eis iis/eis iis/eis
eo e eo
eius eius eius erum erum erum
m.
N.
A.
D.
Ab.
G.
m.
Mnoina
f.
quis
quem
cui
quo
cuius
Mnoina
f.
m.
isti
istos
m.
hi
hos
his
Mnoina
f.
n.
hae
has
haec
his
his
n.
istae
istas
ist
istis
istis
istis
istrum
istrum
istrum
Sve ostalo
quid
cui
quo
cuius
m.
Jednina
f.
N.
qui quae
A. quem quam
D.
cui
cui
Ab. quo
qua
G. cius cius
n.
quod
cui
quo
cius
m.
qui
quos
Mnoina
f.
quae
quas
n.
quae
203
NEODREENE
imenika
N.
A.
D.
Ab.
G.
pridjevska
N.
A.
D.
Ab.
G.
Jednina
Osoba
Sve ostalo
alquis
alquid
alquem
alcui
alcui rei
alquo
alqu re
alicius alicius rei
m.
alqui
alquem
alcui
alquo
alicius
Jednina
f.
alquae
alquam
alcui
alqu
alicius
imenika
pridjevka
imenika
N.
A.
D.
Ab.
G.
204
quis
quem
cui
quo
cius
m.
quidam
quendam
cuidam
alqu
aliqubus
aliqubus rebus
aliqurum
aliqurum rerum
alcui
alquo
alicius
Mnoina
f.
alquae
alquas
m.
alqui
alquos
alquod
n.
alquae
aliqubus
aliqubus
aliqubus
aliqurum
aliqurum
aliqurum
Mnoina
Osoba
Sve ostalo
quid
cui rei
qu re
cius rei
Jednina
f.
quaedam
Osoba
alqui
alquos
n.
Jednina
Osoba Sve ostalo
Mnoina
Sve ostalo
qui
quos
qu / quae
qubus
quibus rebus
quorum
quarum rrum
n.
m.
quidam
quosdam
Mnoina
f.
quaedam
quasdam
n.
N.
A.
D.
Ab.
G.
cuidam
quibusdam quibusdam quibusdam
quodam quadam quodam
cuiusdam cuiusdam cuiusdam quorundam quarundam quorundam
N.
A.
D.
Ab.
G.
Osoba
nemo
nemnem
nemni
nullo
nullus
quandam
cuidam
quoddam
Sve ostalo
nihil
nulli rei
nulla re
nullus rei
quaedam
to izriu
Primjeri
a. predikat (glagol)
b. subjekt i objekt
c. prilona oznaka
d. atribut i apozicija
e. konektori
Posebnu vrstu atributa ili apozicije kojoj je potreban glagol da bi se povezala sa svojim subjektom ili objektom nazvat
emo komplementom. Komplemente mogu imati subjekt (Petrus est hilaris. Petar je veseo.) i objekt (Petrum
nominant magistrum. Petra nazivaju uiteljem.).
PRIJEDLOZI
Prijedlozi s akuzativom
ante, apud, ad, adversus,
circum, circa, citra, cis,
erga, contra, inter, extra,
infra, intra, iuxta, ob,
penes, pone, post i praeter,
prope, propter, per, secundum,
supra, versus, ultra, trans
Prijedlozi s ablativom
absque, abs, ab, a i de,
coram, clam, cum ex i e,
sine, tenus, pro i prae
Prijedlozi s genitivom
causa, gratia
205
KAZALO POJMOVA
ablativ cijene 145
ablativ sredstva 194
ablativ svojstva 158
ablativ vremena 165
ablativ vritelja radnje 193
akronim 12
akuzativ vremena 165
animus, prevoenje 138
apokopa 11
apozicija 85
asigmatska tvorba 42
atribut 85
bezglagolne reenice 185
broj, gramatiki 14
bustrofedon 5
dativ odnosa 145
deklinacija 16
dijelni genitiv 190
dva akuzativa 119
dva nominativa 119
dvostruka negacija 81
dvovalentni glagol 72
elativna poraba 112
faliskiki jezik 1
feniko pismo 4
fonemsko (alfabetsko) pismo 4
fraza 26
funkcionalna (gramatika) rije
26
genitiv cijene 145
genitiv krivnje 102
genitiv specifikacije 129
genitiv svojstva 158
glagoli 3. konjugacije na -io 18
glagoli bez prve osnove 99
glagoli sudbenog postupka 102
glavni brojevi, sintaksa 141
gnomski prezent 25
gramatika rije v. funkcionalna
rije
gramatiki dio reenice 46
gramatiki morfem 26
gramatiki rod 14
grko pismo 4
hijazam 167
206
hiperbatom 176
historijski prezent 25
idem, posebne upotrebe 126
ideografsko (pojmovno) pismo
3
ille, posebne upotrebe 148
imena, rimska 36
imena, tip vrste rijei 13
imenika upotreba zamjenica 89
imperativni futur 73
indoeuropska porodica jezika 1
inquit, poloaj 115
internacionalizmi 14
is, posebne upotrebe 125
iskaz 26
iste, posebne upotrebe 148
italski jezici 1
jednakoslone imenice 41
jednovalentni glagol 72
jezgra reenice 61
klasini izgovor 9
klasini latinski jezik 2
komplement 61
konativni imperfekt 44
konektor 86
latinica (latinski alfabet, rimska
abeceda) 4
leksika rije 26
leksiki dio reenice 50
leksiki morfem 26
litota 81
lini morfem 26
muta cum liquida 10
nadopune pridjeva 192
nazalni infiks 108
nejednakoslone imenice 41
nevalentni glagol 73
nulti padeni morfem 42
objekt, izravni 61
objekt, neizravni 61
oskiki jezik 1
osnova glagola, dobivanje 17
osnova imenice, dobivanje 17
osnovni oblici glagola 17
pade 14
padeni morfem 26
pasiv, prevoenje 34
perfekt, isti 95
pluralia tantum 16
posvojni atribut 31
posvojni dativ 145
praindoeuropski jezik 1
predikat 61
prezentski perfekt 95
pridjevi mjesta i redoslijeda,
dvije mogunosti upotrebe
124
pridjevi, komparabilni 105
pridjevi, kvalifikativni 105
pridjevi, nekomparabilni 105
pridjevi, poloaj 22
pridjevska upotreba zamjenica
89
prijedlozi, dimenzionalna
znaenja 45
prijedlozi, nedimenzionalna
znaenja 45
prijedlozi, poloaj 45
prijedlona fraza 45
prijevoj 93
prilona oznaka 85
redoslijed rijei 47
reduplikacija 94
relativ 84
relativno povezivanje 152
reenica 26
reenina periferija 85
romanski jezici 2
rotacizam 42
sigmatska tvorba 42
silabiko (slogovno) pismo 3
singularia tantum 16
subjekt 61
substantiva mobilia 22
sum, neizricanje 47
sumersko piktografsko pismo 3
supstantivirani pridjevi,
mnoina 182
supstantiviranje pridjeva 79
tradicionalni izgovor 8
trovalentni glagol 73
umbrijski jezik 1
usporeivanje dvaju svojstava
113
vrijeme u pismima 96
vrste rijei 13
zamjeniki pridjevi 33
zavretak 26
pisanje 121
protivnik 51
rad 19
ruka 142
sav 27
star 114
svetite 11
uitelj 37
zastranjenje 102
ivotne dobi 175
207
208
IZVORI ZA TIVA
Auli Gelli Noctes Atticae (ex editione Jacobi Gronovii ... notis variorum ... recensitae), vol. I-IX (ur. A. J.
Valpy), London: A. J. Valpy, 1824.
C. Plinii Caecilii Secundi Epistolarum libri decem (ur. I. Seibt), Be: F. Volke, 1829.
C. Suetonii Tranquilli opera omnia, vol. I-IV (ex editione Baumgarten-Crusii) (ur. A. J. Valpy), London: A.
J. Valpy, 1826.
Caii Plinii Secundi historiae naturalis libri XXXVII. Pars secunda continens geographiam (ed. F. Ansart),
Pariz: E. Lemaire, 1828.
Carmina Burana. Lateinische und deutsche Lieder und Gedichte einer Handschrift des XIII. Jahrhunderts (ur.
J. A. Schmeller), Breslau: W. Koebner, 1883.
Cornelii Nepotis Vitae excellentium imperatorum quoad extant, cum vita Catonis et Attici et fragmentis (ur.
C. H. Weise), Leipzig: C. Tauchnitz, 1853.
M. Tullii Ciceronis opera quae supersunt omnia, ac deperditorum fragmenta, vol. I (ur. J. K. Orelli), Zrich:
Orelli, Fuesslin et socii, 1826.
M. Valerii Martialis Epigrammata (po W. Heraeusu ur. D. R. Shackleton Bailey), Stuttgart: B. G. Teubner,
1990.
Marcus Porcius Cato, On agriculture (ed. W. D. Hooper and H. B. Ash), Cambridge, MA: Harvard University
Press; London: William Heinemann, 1934.
Minor Latin Poets (ur. J. W. Duff i A. M. Duff), London: William Heinemann; Cambridge, MA: Harvard
University Press, 1934.
P. Ovidii Nasonis Opera omnia (ex editione Burmanniana ... notis variorum ... recensita), vol. I-IX (ur. A. J.
209
Q. Asconii Pediani Orationum Ciceronis quinque enarratio (ur. A. Kiessling i R. Schoell), Berlin: Weidmann,
1875.
Select Letters of St. Jerome (prev. F. A. Wright), London: William Heineman ltd.; New York: G. P. Putnams
Sons, 1933.
Selections from the Latin fathers (ur. E. R. Maloney), Boston: Allyn and Bacon, 1900.
Titi Livi Ab Urbe condita libri. Pars I. Lib. I-VI (ur. W. Weissenborn), Leipzig: B. G. Teubner, 1875.
T. Livi Periochae omnium librorum, Fragmenta Oxyrhynchi reperta, Iulii Obsequentis Prodigiorum liber (ed.
O. Rossbach), Leipzig: B. G. Teubner, 1910.
The Scriptores Historiae Augustae, vol. I-III (prev. D. Magie), Cambridge, MA; London, England: Harvard
University Press, 1991[1921].
210
LITERATURA
Allen, J. H., J. B. Greenough, Allen and Greenoughs New Latin Grammar for Schools and Colleges, Boston;
London: Ginn & Company, 1903.
Aronoff, M., J. Rees-Miller, The Handbook of Linguistics, Malden, Mass.: Blackwell Publishers, 2001.
Balbo, A., Insegnare latino, Novara: UTET Universit, 2007.
Beccaria, G. L. (ur.), Dizionario di linguistica, e di filologia, metrica, retorica, Torino: Einaudi, 1994.
Barbieri, G., Corso di lingua latina, vol. I, Nuova ediz., Torino: Loescher, 1991.
Barbieri, G., Corso di lingua latina, vol. II, Nuova ediz., Torino: Loescher, 1987.
Bennett, C. E., New Latin Grammar, Boston etc.: Allyn and Bacon, 31918.
Boesch, G. et al., Ludus Latinus I., Leipzig Berlin: B. G. Teubner, 1939.
Bottari, M. R., C. Flores, Gaius. Nozioni di latino per la scuola secondaria di 1 grado, ediz. 6., Pozzuoli: La
nuova scuola, 2005.
Chamonti, C., Rim (prijevod B. Zeljko Lipovak, I. estan), Rijeka: Extrade, 2005.
Cousteix, J. et al., Salvete! Latin, 4e, Bourges: Scodel, 1983.
Divkovi, M., Latinsko-hrvatski rjenik, Zagreb: Naprijed, 1997 [pretisak 2. izdanja iz 1900.].
Eimovi, P., Latinska vjebenica za drugi gimnazijski razred, Zagreb: Kr. zemaljska tiskara, 1917.
Egger, C., et al., Lexicon recentis Latinitatis, Vatikan: Libraria editoria Vaticana, 2003.
Forcellini, A. et al., Lexicon totius latinitatis, Padova: Typis seminarii, 1940.
Franchi dellOrto, L., Roma antica, Firenca: SCALA, 1990.
Gason, J. et al., Invitation au latin dne Csar, 4e, Pariz: Magnard, 1989.
Gason, J. et al., Invitation au latin de Csar Marc-Aurle, 3e, Pariz: Magnard, 1989.
Ghiselli, A., G. Goncialini, Il libro di latino. Teoria, Rim Bari: Laterza, 1987.
Gildersleeve, B., G. Lodge, Gildersleeves Latin Grammar, London: Macmillan and Co.,31903.
Gortan, V., et al., Elementa Latina, Zagreb: kolska knjiga, 281992.
Gortan, V., et al., Latinska gramatika, Zagreb: kolska knjiga, 101993.
Griffa, L., Versioni latine. Esercizi di versione per il triennio con ripasso sistematico della sintassi, Torino:
Petrini, 1992.
Jones, P., K. C. Sidwell, Reading Latin. Text, Cambridge: Cambridge University Press, 1986.
211
Kesi, ., Latinska itanka za poetnu nastavu na gimnazijama, Sarajevo: Zemaljska tamparija, 1921.
Knezovi, P., Li La disco. Udbenik latinskog jezika za 1. razred klasine gimnazije, Zagreb: kolska knjiga,
3
2004.
A new and copious lexicon of the Latin language; compiled chiefly from the Magnum totius
latinitatis lexicon of Facciolati and Forcellini, and the German works of Scheller and Luenemann,
Leverett, F. P.,
Latinsko-hrvatski enciklopedijski rjenik, Vol. I-II, Velika Gorica: Marka; Zagreb: Matica
hrvatska, 2000.
Matasovi, R., Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska 1997.
Meissner, C., Fraseologia latina, Rim: Loretto Pasqualucci, 1887.
Mingarelli, A.,
Paoletti, L., Corso di lingua latina. I fonetica, morfologia, sintassi, storia della lingua, Prosodia e metrica,
Nuova ediz., Torino: Paravia, 101983.
Paoletti, L., Corso di lingua latina. II esercizi sulla morfologia e sintassi dei casi, Torino: Paravia, 21982.
Patrologiae cursus completus. Series secunda, tomus CCXVII. Innocentii III, Romani pontificis, opera omnia,
Pariz: J.-P. Migne, 1855.
Pavec, I., Latinska slovnica, Zagreb: Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada, 31891.
Pintacuda, M., Paulatim temi di versione del latino e in latino per il biennio delle scuole medie superiori,
Firenca: G. B. Palumbo, 2000.
Pinkster, H., Latin Syntax and Semantics, London: Routledge, 1990.
Ramshorn, L., Dictionary of Latin Synonymes, Boston: Charles C. Little and James Brown, 1839.
Scherer, A., Handbuch der lateinischen Syntax, Heidelberg: Carl Winter Universittsverlag, 1975.
Smith, W., Classical Dictionary, Ware: Wordsworth Editions, 1996 [pretisak 18. izdanja iz 1880.].
212
Oxford Latin Dictionary, Oxford [Oxfordshire]: Clarendon Press; New York: Oxford
POPIS ILUSTRACIJA
0.1. Mjesto latinskoga meu indoeuropskim jezicima 1
0.2. Rasprostranjenost porabe latinskog jezika u doba rimskog Carstva 1
0.3. Duenosov natpis 2
0.4. Lapis niger 2
0.5. Piktografsko i ideografsko pismo 3
0.6. Primjeri fenikog, ranog grkog i kasnog grkog alfabeta 4
0.7. Primjeri fenikog i grkog bustrofedona 5
0.8. Primjer etruanskog bustrofedona 5
0.9. Humaka ploa 5
7.1. Tlocrt rimske kue 67
7.2. Rimska blagovaonica 74
9.1. Maketa antikog Rima 89
13.1. Ciceron 119
14.1. Rimska cesta simbol rimskog imperija 163
15.1. Dioklecijan 179
15.2. Dioklecijanova palaa 184
213
214
Rjenik
Latinsko-hrvatski
A
!! interi. jao!
!/"b/abs praep. Abl. od; s, sa; nakon
A. (Aulus) Aul, rimsko ime
a. Ch. n. (ante Christum n!tum) prije
Krista
a. U. c. (ab Urbe cond#ta) od osnutka
Grada (Rima)
"b v. !/"b/abs
"b"via, -ae, f. ukunbaka
"b"vus, -i, m. ukundjed
abd#c!tio, -i$nis, f. prijevremeno
odricanje (osobito od neke !asti),
abdikacija
"beo, %re, ii/%vi, #tum odlaziti; prolaziti
"b#cio, 3. i&ci, iectum odbacivati,
zbacivati; osloba"ati se ne!ega: Acc.
"b#go, 3. &gi, actum odagnati, otjerati
'b#m(lech, -i, m. Abimelek,
starozavjetni kralj Gerara u Filisteji
'b#sag/'b#sac/'b#saca, -ae/indecl., f.
Abiaga, mlada njegovateljica
idovskog kralja Davida
absens, -ntis adi. nenazo!an, odsutan
abs)l*te adv. potpuno; izvrsno
abs)l*tus, 3 potpun, savren;
neograni!en; odrijeen
absolvo, 3. solvi, s)l*tum osloba"ati,
proglasiti nedunim od ne!ega:
(de)+Abl./Gen.
absum, abesse, !fui ne biti tu,
nedostajati; biti udaljen; ne biti od
koristi
abs*mo, 3. sumpsi, sumptum troiti;
unitavati
absurdum, -i, n. besmislica,
besmislenost
absurdus, 3 neskladan, besmislen
"bundantia, -ae, f. obilje, izobilje
"bundo, 1. obilovati, biti bogat ne!ime:
Abl.
!c conict. i, tako"er, osim toga
215
216
217
218
219
220
B
B"b-l$nia, -ae, f. Babilonija, zemlja i
grad Babilon na Eufratu
Bacch!n!lia, -ium, n.; L%b(r!lia,
-ium, n. bakanalije, liberalije, sve!anosti
u !ast Bakhu (Liberu, Dionizu) (17. III.)
Bacchus, -i, m. Bakho, naziv za Dioniza,
boga vina i plodnosti (L(ber, Dion!sus)
b!cillum, -i, n. tapi#
Bacuntius, -i, m. Bakuncij, rijeka u
Panoniji (Bosut)
balne!tor, -$ris, m. osoba koja se brine
za kupalite ili kupku
balneum, -i, n. i mn. balnea, -$rum, f.
kupalite, kada, kupanje
baptist&rium, -ii, n. krstionica
baptizma/baptisma, -"tis, n. krtenje
baptizo/bapt%so, 1. krstiti
barba, -ae, f. brada
barb"rus, 3 barbarski; neugledan;
nepristojan
barb"rus, -i, m. barbarin
b"s#l#ca, -ae, f. bazilika, stolna crkva
be!tus, 3 sretan, blaen; bogat, imu#an
belle adv. krasno, fino, prekrasno
bell#c$sus, 3 ratoboran, hrabar
bellum, -i, n. rat; bellum c%v%le
gra"anski rat; bellum intest%num
doma#i ili gra"anski rat; bellum
secundum uspjeni rat, pobjeda;
bellum g!ro ratovati; bellum inf!ro
zapo!eti rat s nekim: Dat.
bellus, 3 lijep, pristao
221
222
C
C. (G!ius) Gaj, rimsko ime
c"c*men, -m#nis, n. vrh
c"d!ver, -(ris, n. le, truplo; mrtvac
Cadmus, -i, m. Kadmo, osniva! Tebe
c"do, 3. c(c#di, c!surus padati, pasti,
sruiti se; umrijeti, poginuti
c"d*cus, 3 padaju#i, loman, slab;
nepostojan
Caec#lius, -ii, m. (Caec"lius N%t%lis)
Cecilije Natalis, fiktivni poganin iz
Oktavija Minucija Feliksa
caecus, 3 slijep
caedes, -is, f. krv; pokolj, sje!a, ubojstvo,
ubijanje, krvoproli#e
caedo, 3. c(c%di, caesum udarati, sje#i;
ubijati
caeles, -#tis, m./f. nebesnik, stanovnik
neba, bog
caelestis, -e nebeski, boanski
caelum, -i, n. svod, nebo
Caere, -#tis, n. Cere, grad u Etruriji
(Cervetri)
caer(m$nia, -ae, f. strahopotovanje,
potovanje; poboni obred; obi!aj
caer+leus, 3 modar, plav, tamnozelen,
mrk
Caesar, -"ris, m. (C. I&lius Caesar) Gaj
Julije Cezar, rimski pisac, vojskovo"a i
diktator (100.44. pr. Kr.); svaki car,
cezar; slubeni naslov pomo#nih
careva u doba tetrarhije
C"l"bri, -$rum, m. Kalabrijci, stanovnici
Kalabrije, regije na jugu Italije
c"l"m#tas, -!tis, f. teta, gubitak;
nevolja, nesre#a
c"l"mus, -i, m. pisaljka od trske; strelica
calcar, -!ris, n. ostruga, mamuza; ostan
calceus, -i, m. cipela
Calch&don v. Chalc&don
calci!mentum, -i, n. obu#a
c"l(f"cio, 3. f&ci, factum topliti, grijati
c"l(f%o, fi(ri, factus sum biti grijan
223
224
225
226
227
228
D
D. (D(c#mus) Decim, rimsko ime
Dalm"ti, -$rum/Delm"tae, -!rum, m.
Dalmati, ilirski narod
Dalm"tia/Delm"tia, -ae, f. Dalmacija,
pokrajina uz isto!nu obalu Jadranskog
mora
D"masc&na, -ae f. Damascena, regija
oko grada Damaska u Siriji
damno, 1. utvrditi krivnju, odrediti
kaznu, kazniti, osuditi za neto:
in+Acc./de+Abl./Gen. na neto:
Abl./Gen.
damnum, -i, n. gubitak, teta
229
230
231
232
E
&/ex praep. Abl. iz, s, o; po, od, zbog
e! adv. onuda
(bur, -)ris, n. bjelokost, slonova kost
(burneus, 3 bjelokostan, od slonova!e
ec- adv. emfati!ka !estica
ecce! interi. evo! gle! eto!
eccl&sia, -ae, f. crkva; Eccl&sia Crkva
Eccl&siast#cus, -i, m. Crkvenica, Knjiga
stihova, biblijska knjiga
ecl)ga, -ae, f. ekloga, bukolska pjesma
&dictum, -i, n. naredba, propis; oglas;
edikt
&disco, 3. d#d#ci, u!iti napamet
(do, 3. &di, &sum jesti, izjesti
&do, 3. &d#di, &d#tum izdavati, davati;
prire"ivati; isputati
&d+co, 1. odgajati, othraniti
233
234
F
f"ba, -ae, f. bob
f"ber, -i, m. kova!; obrtnik, radnik;
stvaratelj
F"bius Quint#li!nus v. Quint#li!nus
Fabr#cius, -ii, m. (C. Fabr"cius Lusc(nus)
Gaj Fabricije Luscin, rimski
vojskovo"a (3. st. pr. Kr.)
f"br#co, 1. graditi, stvarati; izra"ivati od
tvrde gra"e
f!b+la, -ae, f. pripovijetka, basna, bajka
f!b+l$sus, 3 glasovit, pun pri!a, poznat,
slavljen u pri!i
f"c&tiae, -!rum, f. dosjetka, duhovitost,
pripovijest, ala
f"cies, -&i, f. lice, vanjtina; oblik, obraz
f"c#le adv. lako, bez truda
f"c#lis, -e lak; bez muke
f"c#nus, -)ris, n. !in, djelo; zlo!in
f"cio, 3. f&ci, factum !initi ne!im: Acc.,
raditi, praviti; spremati; postupati;
procjenjivati, cijeniti
factum, -i, n. djelo, !in; !injenica
f"cultas, -!tis, f. sposobnost; lako#a;
prilika, zgoda; vjetina; novac; mn.
f"cult!tes, -um imetak
faenum, -i, n. sijeno
faex, faecis, f. talog, trop; ne!isto#a, dno
(drutva)
fallax, -!cis adv. varljiv, laan; kriv,
pokvaren
fallo, 3. f(felli, falsum varati, prevariti;
iskliznuti; promaknuti; impers. fallit,
3. f(fellit izmicati nekome: Acc.
falso adv. krivo, pogreno
falsus, 3 laan, neistinit, himben
falx, falcis, f. srp, kosa
f!ma, -ae, f. glas, pri!a; slava
f"mes, -is, f. glad; pouda, pohlepa
f"m#lia, -ae, f. porodica, obitelj;
sluin!ad
f"m#li!ris, -e doma#i, prijateljski;
obiteljski; poznat; r&s f"m#li!ris
obiteljski imetak
235
236
G
G!ius, -i, m. Gaj, rimsko ime
g"lea, -ae, f. kaciga
G"l&rius, -i, m. (C. G#l'rius V#l!rius
Max"mi%nus) Gaj Galerije Valerije
Maksimijan, rimski car (3.4. st.,
vladao 305.311.)
Galli, -$rum, m. Gali (rimski naziv za
Kelte s podru!ja dananje Francuske i
sjeverne Italije)
237
238
H
h"b&na, -ae, f. uzda, vo"ice
h"beo, 2. ui, #tum imati, posjedovati,
drati, smatrati nekoga: Acc.
ne!ime/nekakvim: Acc.; h#beo
$r%ti$nem drati govor
h"b#to, 1. stanovati, nastavati, ivjeti,
boraviti
h!c adv. ovuda
H"dri!nus (P. Aelius H#dri%nus)
Publije Elije Hadrijan, rimski car (76.
138., vladao 117.138.)
H"dri!t#cus, 3 jadranski; M"re
H"driat#cum Jadransko more
haedus, -i, m. jare, kozle
haps%da, -ae, f. luk, savijen u luk
Harp)cr"tes, -is, m. Harpokrat, gr!ko
boanstvo utnje
hasta, -ae, f. koplje
haud adv. ne
haurio, 4. hausi, haustum crpsti,
izvla!iti; piti, gutati
h(bes, -(tis adi. tup; slab, mlitav
Hector, -)ris, m. Hektor, Prijamov sin,
trojanski junak
H(l(na, -ae, f. Helena, svetica, majka
cara Konstantina Velikog, poznata kao
Helena (Jelena) Kriarica (3.4. st.)
H(l#c$nius, 3 helikonski, koji se odnosi
na goru Helikon u Beotiji (dio gorja
Parnasa) sjedite muza i Apolona
H&li$d$rus1, -i, m. (H'li$d$rus
N!p$ti%nus) Heliodor Nepocijan (4.
st.), adresat nekih pisama sv.
Jeronima; ujak toga Heliodora
h)lus v. )lus
H)m&rus, -i, m. Homer, gr!ki epski
pjesnik (8.7. st. pr. Kr.)
h)mo, -m#nis, m. !ovjek; h)mo n)vus
skorojevi#
h)nestas, -!tis, f. !ast, potenje
h)nestus, 3 !astan, tovan, ugledan,
poten, !estit, krasan
h)nor, -$ris, m. !ast, potovanje
h$ra, -ae, f. sat, ura
H)r!tius, -ii, m. (Q. H)r%tius Flaccus)
Kvint Horacije Flak, rimski pjesnik
(65.8. pr. Kr.)
hordeum, -i, n. je!am
horr#b#lis, -e straan, grozan, strahovit
hort!tus, -*s, m. poticaj; hort!tu na
poticaj
hortor, 1. bodriti, sokoliti, poticati,
hrabriti
hortus, -i, m. vrt
hospes, -#tis, m. gost, stranac
hosp#tium, -ii, n. gostoljublje,
preno#ite, konak; go#enje; pl.
hosp#tia, -$rum, n. smjetaj, stan
hostia, -ae, f. nekrvna rtva (koja se
prinosi boanstvu), hostija
hostis, -is, m. neprijatelj (u ratu), stranac
h*c adv. ovamo; h*c et ill*c ovdje i
ondje
h*m!ne adv. uljudno, ljubazno, ljudski
h*m!n#ter adv. uljudno, ljubazno,
ljudski
h*m!nus, 3 !ovje!ji, ljudski; plemenit,
!ovjekoljubiv; obrazovan; ugla"en,
udvoran
h+m(rus v. +m(rus
h+m#lis, -e nizak, malen, neznatan;
ponizan, skroman, siromaan
h+mus, -i, f. zemlja, tlo
H-mettus, -i, m. Himet, gora u Atici
h-mnus, -i, m. hvalospjev, himna
I
i. e. v. #s
i"ceo, 2. i"cui, leati, po!ivati; biti
svladan
i"cio, 3. i&ci, iactum bacati
iact*ra, -ae, f. gubitak, teta, mn.
iac+lum, -i, n. koplje, strijela
iam adv. ve#; sad, upravo
#ambus, -i, m. jamb (stopa od kratkog i
dugog sloga)
i!nua, -ae, f. ku#na vrata, vrata
239
240
#nauro, 1. pozlatiti
inberbis v. imberbis
incassum adv. uzalud
inc&do, 3. cessi, cessum stupati, i#i,
hodati
incendium, -ii, n. poar, vatra; pogibao,
propast
incertus, 3 nesiguran, nepostojan,
promjenljiv; nepouzdan, sumnjiv;
nepoznat
incess!b#l#ter adv. neprestano,
neprekidno
inc#do, 3. c#di, c!sum dogoditi se; pasti,
namjeriti se
inc#pio, 3. c&pi, ceptum zapo!injati,
za!injati se
incl%no, 1. naginjati, saginjati, savijsti,
obarati
incl*do, 3. cl*di, cl*sum uklju!ivati,
zatvarati, okruivati
inc)la, -ae, m. stanovnik, doljak
inc)lo, 1. nastavati, stanovati
inc)l+mis, -e nepovrije"en, !itav, zdrav
incomm)dum, -i, n. nezgoda, nevolja;
teta, gubitak
incr&d#b#lis, -e nevjerojatan
incr&mentum, -i, n. rast, prirast,
pove#anje; primanje; podmladak,
dopuna
incr(po, 1. pui, p#tum zveketati, utati;
oglasiti se; izazivati zvuk; predbacivati,
prekoravati; psovati
inc+bo, -$nis, m. duh sa eirom koji
!uva skriveno blago
incultus, 3 neobra"en, neure"en; grub,
neotesan
incursio, -i$nis, f. navala, napad
inde adv. odatle, odanle; zato
index, -#cis, m. popis, kazalo; pokazatelj;
prokaziva!, izdajica
ind#cium, -ii, m. znak; dokaz; prijava
ind#geo, 2. gui, biti u potrebi, nemati,
trebati neto: Acc./Abl.
indignus, 3 nedostojan, nevrijedan
ind)les, -is, f. #ud, narav; obdarenost
ind*co, 3. duxi, ductum uvoditi,
dovoditi, navoditi, nagovarati, navla!iti
preko ili ispod; obla!iti na neto: Dat.
inductus, 3 naveden
indulgentia, -ae, f. popustljivost,
blagost; doputenje; oprotaj
induo, 3. dui, d*tum odijevati, obla!iti,
ogrtati, navla!iti
ind*resco, 3. rui, postati tvrd,
otvrdnuti
industrie adv. marljivo
241
242
243
K
K!l. v. K!lendae
K!lendae, -!rum, f. Kalende, prvi dan u
mjesecu
Karth!go/Carth!go, -g#nis, f. Kartaga,
grad u sjevernoj Africi
L
L. (L*cius) Lucije, rimsko ime
l"bella, -$rum, n. usnice
l"bium, -i, n. usna
l!bor, 3. lapsus sum padati, klizati se,
ruiti se; izmicati, prolaziti; propadati,
ginuti; pogrijeiti
l"bor, -$ris, m. rad, trud, napor; muka
l"b$ri$sus, 3 marljiv, radin; mukotrpan,
mu!an, teak
l"b$ro, 1. raditi, truditi se, mu!iti se
lac, lactis, n. mlijeko
l"cerna, -ae, f. ogrta! s kukuljicom
l"c(ro, 1. rastrgati, iskomadati
l"certus, -i, m. miica, mi#avi dio
nadlanice
L"ch(sis, -is, f. Laheza, jedna od tri
Su"enice, ona koja prede nit ljudskog
ivota
L"c$n#cus, 3 lakonski, koji pripada
Lakoniji; 'ger L"c$n#cus Lakonsko
polje u Gr!koj na Peloponezu
l"cr#ma, -ae, f. suza
Lactantius, -i, m. (L. Caec"lius
Firmi%nus Lactantius) Lucije Cecilije
Firmijan Laktancije, starokr#anski
pisac, nazvan kr#anskim Ciceronom
(oko 240.oko 320.)
l"c*nar, -!ris, n. strop
l"cus, -*s, m. jezero
Lartius, -ii, m. (Di)g!nes Lartius),
Diogen Laertije, gr!ki historiograf (3.
st.)
laesus, 3 povrije"en, uvrije"en; laesa
m!iestas uvreda veli!anstva
laet#fico, 1. razveseliti, veseliti
laetor, 1. radovati se, uivati
laetus, 3 radostan; ugodan; plodan,
obilan
laevus, 3 lijev; a laeva slijeva
L"mia Silv!nus, L"miae Silv!ni, m.
Lamija Silvan, zet cara Antonina Pija
lampas, -"dis, f. svjetiljka, zublja, svije#a
l!na, -ae, f. vuna
244
245
246
M
M. (Marcus) Marko, rimsko ime
M'. (M!nius), Manije, rimsko ime
M"c(d)nia, -ae, f. Makedonija
m!c(ria, -ae, f. ograda, plot, suhozid
Maec&nas, -!tis, m. (C. Cilnius
Maec'nas) Gaj Cilnije Mecenat, rimski
politi!ar i pokrovitelj pjesnitva (1. st.
pr. Kr.)
Mae)nia, -ae, f. Meonija, podru!je u
Lidiji u Maloj Aziji
maereo, 2. maerui, tugovati, biti
tuan; jadikovati; oplakivati
maeror/moeror, -$ris, m. tuga, alost
m"gis adv. vie
m"gister, -tri, m. u!itelj, nadzornik
m"gistra, -ae, f. u!iteljica
m"gistr!tus, -*s, m. magistrat, dravna
!inovni!ka sluba/poloaj
magn#f#ce adv. veli!anstveno, sjajno,
gizdavo
magn#f#centia, -ae, f. veli!anstvenost;
nadutost
magn#fico, 1. veli!ati, mnogo cijeniti
magn#f#cus, 3 (comp. magn#f#centior,
sup. magn#f#centiss#mus), 3
veli!anstven, sjajan, krasan, uzvien
magn#t*do, -d#nis, f. veli!ina, sila
magn)p(re adv. (comp. m"gis, sup.
max#me) veoma, silno, vrlo
magnus (comp. maior, sup. max#mus),
3 velik
m"gus, -i, m. zvjezdoznanac, astrolog;
mudrac, u!enjak; mag
M!ia, -ae, f. Maja, boica prolje#a i
plodnosti, majka Merkurijeva
m!iestas, -!tis, f. veli!anstvo,
uzvienost, svetost; ugled
m!ior v. magnus
m!i$res, -um, m. pretci
M!ius, 3 majski, svibanjski
M!ius, -ii, m. maj, svibanj
m"l( adv. (comp. p&ius sup. pess#me)
zlo, nesretno, nepovoljno
247
248
249
m)n+mentum/m)n#mentum, -i, n.
kip, spomenik; uspomena
m)ra, -ae f. stanka, odga"anje, !ekanje
mordax, -!cis adv. koji ujeda, zajedljiv,
otar, podrugljiv
mordeo, 2. m)mordi, morsum gristi,
ujedati
m)r#bundus, 3 bolestan, umiru#i
m)rior, 3. mortuus sum umrijeti,
umirati
m)ror, 1. zadravati (se), boraviti;
oklijevati, zakasniti
mors, mortis, f. smrt
morsus, -*s, m. ujed, ugriz
mort!lis, -e smrtan; nestalan
mort!lis, -is, m. smrtnik, !ovjek
mortuus, 3 mrtav
mortuus, -i, m. mrtvac, leina
m$s, m$ris, m. obi!aj; na!in, moda;
volja; mn. m$res, m$rum #ud,
karakter; m$r( po obi!aju, na na!in,
kao
M$ses/M$yses, -is, m. Mojsije,
staroidovski prorok i zakonodavac,
koji je Izraelce izveo iz egipatskog
suanjstva (14.13. st. pr. Kr.)
m$tus, -*s, m. kretnja, kretanje; !uvstvo;
terrae m$tus, m. zemljotres, potres
m)veo, 2. m$vi, m$tum (po)micati,
seliti; podizati; kretati; otpravljati,
otpremati; potresti, ganuti, potaknuti
mox adv. zamalo, skoro; naskoro; potom
Moyses v. M$ses
m*gio, 4. mukati
m+lier, -(ris, f. ena; supruga
m*lio, -i$nis, m. mazgar, onaj koji se
brine za mazge
multa adv. mnogo
mult#plex, pl#cis adi. mnogostruk
mult#t*do, -d#nis, f. mnotvo, gomila
multo adv. jako, vrlo
multo, 1. kazniti, oglobiti, odrediti kaznu
multum adv. (comp. plus, sup.
pl*r#mum) mnogo, vrlo, veoma, jako;
non multum v. p"rum
multum, -i, n. mnogo, velika koli!ina
multus, 3 (comp. plus, pl*ris, sup.
plur#mus) mnogi; multa nox
duboka no#
Mulvius Gall#c!nus, -i, m. Mulvije
Galikan, pretorijanski prefekt (3. st.)
mundus, -i, m. svijet, svemir, nebo i
zemlja
m*n#c#pium, -ii, n. municipij (grad u
rimskoj vlasti, ali sa svojim ustavom i
zakonima), gradi#
250
N
N. (N+m(rius) Numerije, rimsko ime
Naevius, -i, m. (Cn. Naevius) Gnej
Nevije, rimski pjesnik (3. st. pr. Kr.)
-nam adv. emfati!ka !estica
n"m conict. naime, jer
n"mque conict. naime, jer
nanciscor, 3. nactus/nanctus sum
primiti, na#i
narr!tio, -i$nis, f. pripovijedanje,
naracija
narro, 1. pripovijedati, govoriti
Narses, -is, m. Narses, perzijski kralj (3.
4. st.)
nascor, 3. n!tus sum roditi se; nastati
N!so v. 2v#dius
n!t!lis, -e adi. rodni, ro"eni
n!tio, -i$nis, f. narod, puk; rod, pleme;
n!ti$ne po narodnosti, po rodu, po
podrijetlu, po mjestu ro"enja; ext(rae
n!ti$nes strani narodi
n"to, 1. plivati
n!t*ra, -ae, f. priroda, narav, #ud, svijet;
r&rum n!t*ra f. priroda, svijet
n!t*r!lis, -e prirodan, naravan;
prirodoznanstven
n!tus, 3 ro"en, stvoren
n!tus, -*s, m. ro"enje, dob
nauta, -ae, m. mornar
n!v!lis, -e pomorski; r&s nav!lis
pomorstvo, mornari!ki poslovi
n!v#g!b#lis, -e plovan
n!v#go, 1. ploviti, broditi
251
252
O
)b praep. Acc. pred; prema; za, umjesto;
zbog
)bamb+lo, 1. obilaziti
)b&dio/)boedio, 4. pokoravati se,
sluati
)beo, %re, ii/%vi, #tum i#i k, oti#i;
posjetiti; umrijeti; mortem )beo
umrijeti
)b#cio, 3. -i(ci, -i(ctum bacati na put;
predbacivati, prigovarati
obiectus, -*s, m. poloaj, pruanje
oblecto, 1. nasla"ivati, razveseliti, uga"ati
obl%quus, 3 kos, nakoen, ukrivo nagnut;
skrovit
obl%viscor, 3. obl%tus sum zaboraviti;
ne hajati, ne mariti
)boedio v. )b&dio
obs(cro, 1. moliti za neto: per+Acc.,
zaklinjati
observo, 1. paziti, motriti; obdravati,
!uvati; sluati; tovati
obses, -#dis m./f. talac, jamac
obsessio, -i$nis, f. opsjedanje, opsada
obsessor, -$ris, m. podsjeda!, opsjeda!
obsessus, 3 zarobljen
obs#dium, -ii, n. taotvo
obs%do, 3. s&di, sessum opkoliti,
opsjesti; osvojiti
obsisto, 3. st#ti, zastajati; preprije!iti
put; protiviti se
obs)l&tus, 3 ostario, istroen, pohaban
obsto, 1. st#ti, st!tum stajati na putu;
smetati, ometati
obsum, )besse, obfui koditi
obt#neo, 2. t#nui, tentum dobiti, ste#i;
obavljati; drati, imati
obtingo, 3. t#gi, dogoditi se, zapasti
obviam adv. nasuprot, ususret
obvius, 3 o!it, nasuprotan
occ!sio, -i$nis, f. prilika, dobar trenutak
occ!sus, -*s, m. zalazak
occ#dens, -ntis adi. zalaze#i
occ#do, 3. c#di, c!sum propadati,
zapadati; pasti, poginuti
occ%do, 3. c%di, c%sum ubijati, sje#i
253
P
P. (Publius) Publije, rimsko ime
p!b+lum, -i, n. krma, hrana za stoku;
hrana
pactum, -i, n. dogovor; pacto na na!in;
nullo pacto nikako
P"dus, -i, m. Pad, rijeka u sjevernoj Italiji
(Po)
paed"g$gus, -i, m. pedagog, rob koji je
gospodarova sina pratio u kolu i
odgajao
paene adv. gotovo, skoro; jedva
paenins+la, -ae, f. poluotok
paen#tet, 2. tuit impers. kajati se netko:
Acc. zbog ne!ega: Gen., biti ao, ne biti
po volji nekome: Acc. zbog ne!ega:
Gen.
paen+la, -ae, f. putna kabanica
p!g!nus, 3 selja!ki, poganski
p!g!nus, -i, m. seljanin; poganin
p!g#na, -ae, f. stranica; bukova plo!a
p!gus, -i, m. selo, kotar
p!la, -ae, f. lopata
254
255
256
257
258
259
260
Q
Q. (Quintus) Kvint, rimsko ime
qu! adv. kuda
qu"dr!g&ni, -ae, -a po !etrdeset
qu"dr!g&s#mus, 3 !etrdeseti
qu"dr!gies adv. num. !etrdeset puta
qu"dr!ginta !etrdeset
qu"drantal, -!lis, n. kocka
qu"dr!tum, -i, n. !etverokut
qu"dr!tus, 3 !etvrtast
qu"dr%gae, -!rum, f. !etveropreg; kola
qu"dring&ni, -ae, -a po !etiristo
qu"dringent&s#mus, 3 !etiristoti
qu"dringenti, -ae, -a !etiristo
qu"dr+plex, -pl#cis adi. !etverostruk
quaero, 3. quaes%vi/quaesii,
quaes%tum pitati, traiti; teiti za
ne!ime: Acc.; ste#i, zasluiti
quaes%tus, 3 ste!en, osvojen
quaeso interi. molim; quaes+mus
molimo
quaestio, -i$nis, f. pitanje, problem
quaestor, -$ris, m. kvestor, rimski
magistrat
quaestus, -*s, m. zarada, korist
qu!lis, -e kakav
quam adv. nego; kako, koliko; nego, od; u
najve#oj mjeri, vrlo; quam ... tam
kako ... tako i, koliko ... toliko i (uz
comp.)
quaml#bet adv. koliko god
quando adv. kada, nekada, ikada
quanto adv. koliko, za koliko
quantum adv. koliko
quarto adv. kao !etvrto
quartus d(c#mus, 3 !etrnaesti
quartus, 3 !etvrti
qu"si adv. kao, kao da; gotovo
qu"ter adv. num. !etiri puta
qu"ter d(cies adv. num. !etrnaest puta
qu"terni d&ni, -ae, -a po !etrnaest
qu"terni, -ae, -a po !etiri
qu"tuor/quattuor num. !etiri
qu"tuord(cim/quattuord(cim num.
!etrnaest
-qu( conict. enclit. i
quercus, -*s, f. hrast
qu(r&la/quaer&la, -ae, f. tualjka,
jadikovka
qu(r#m$nia, -ae, f. tuba, tualjka
qu(ror, 3. questus sum aliti se,
jadikovati, tugovati, potuiti se
261
262
R
r"bies, -&i, f. bijes, pomama; estina
r"bio, 3. , bjesnjeti
radius, -ii, m. zraka
r!dix, -%cis, f. korijen, podnoje brda,
podgorje; izvor, po!etak
r!do, 3. r!si, r!sum brisati, strugati
r!m$sus, 3 granat, razgranat, kronjast
263
264
S
S(ex). (Sextus) Sekst, rimsko ime
S"b%ni, -$rum, m. Sabinjani, drevni
narod sredinje Italije
sacc+lus, -i, m. vre#ica; dep; lisnica
s"cer, -cra, -crum (comp. sanctior,
-ius) svet, nepovrediv; proklet
s"cerdos, -$tis, m./f. sve#enik, sve#enica
s"cerd$t!lis, -e sve#eni!ki
s"cr!mentum, -i, n. zakletva, vojni!ka
prisega; sakrament, otajstvo
s"cr#f#cium, -ii, n. rtva, rtvovanje
sacr#f#co, 1. rtvovati
sacrum, -i, n. svetinja, sveti obred; mn.
sacra, -$rum sveti obred, svetkovina
saeclum v. saec+lum
saec+lum/saeclum, -i, n. stolje#e, vijek,
ljudski vijek; narataj; svjetovni ivot
saepe adv. (comp. saepius sup.
saepiss#me) !esto
saepes, -is, f. plot, ograda
saepio, 4. saepsi, saeptum ogra"ivati
saevus, 3 okrutan, bijesan, nemilosrdan,
straan
s"gitta, -ae, f. strijela
s"gum, -i, n. sag, ratna kabanica; s#gum
s&mo odijevati se u sag; ad s#ga eo
dizati se na oruje
s!l, s!lis, m. sol
S"l"mis, -%nis, f./S"l"m%na, -ae, f.
Salamina, otok i grad
s"l!rium, -ii, n. pla#a; zarada; s"l!rium
diurnum dnevna zarada, dnevnica; in
s"l!rio diurno za dnevnicu
s"l!rius, 3 solni, solarski, koji ima veze sa
solju; Via S"l!ria cesta koja je
povezivala Rim i Castrum Truentinum
s"lio, 4. lui/lii, skakati, poskakivati
s"lix, -#cis, f. vrba
Sallustius, -i, m. (C. Sallustius Crispus)
Gaj Salustije Krisp, rimski povjesni!ar
(86.35. pr. Kr.)
S"l)mon, -$nis, m. Salomon,
starozavjetni kralj Izraela (10. st. pr.
Kr.)
S"l$nae, -!rum, f. Salone, grad u
Dalmaciji (Solin)
S"l$n%t!nus, -i, m. Salonjanin, stanovnik
Salona
S"l$n%t!nus, 3 salonski, koji se odnosi na
Salonu
saltem adv. bar, barem
salto, 1. skakati; plesati, prikazivati
plesom
265
266
267
268
269
270
T
T. (T#tus) Tit, rimsko ime
t"bella,-ae, f. tablica; spis; glasa!ka
plo!ica, glasovnica; splav
t"bell!rius, -ii, m. kurir, nosa! pote
t"berna, -ae, f. kr!ma; da!ara; radionica
t!bes, -is, f. uginu#e, umiranje; trulost
t!besco, 3. bui, trunuti; ginuti,
nestajati
t"bl%um/t"b+l%num, -i, n. tablin,
prostorija izme"u atrija i peristila;
trijem sa slikama
t"b+la, -ae, f. plo!(ic)a, plo!a za pisanje;
slika; oltarska slika
t"b+l!tio, -i$nis, f. kat, sprat
t"b+l!tum, -i, n. pod, kat
t"ceo, 2. ui, #tum utjeti
t"c#tus, 3 koji uti, nijem; tih; skrovit
T"c#tus, -i, m. (P./C. Corn'lius T#c"tus)
Publije/Gaj Kornelije Tacit, rimski
povjesni!ar (56.117.)
271
272
transmeo, 1. prelaziti
transmitto/tr!mitto, 3. m%si, missum
slati preko, prepustiti, povjeriti, i#i
preko
tr(c&ni, -ae, -a po tristo
tr(cent&s#mus, 3 tristoti
tr(centi, -ae, -a tristo
tr(centies adv. num. tristo puta
tr(d(cim num. trinaest
tres, tria num. tri
tr#ang+lus, 3 trokutan, trokutast
tr#b+lo, 1. mu!iti
tr#b*nal, -!lis, n. suda!ka stolica, sudite
tr#b*nus, -i, m. tribun, rimski vojni ili
civilni slubenik; tr#b*nus pl&bis
pu!ki tribun; tr#b*nus m%l#tum vojni
tribun, vii vojni !asnik
tr#bus, -*s, f. triba, kotar
tr#b*tim adv. po tribusima
tr#b*tum, -i, n. danak, porez
tr%c&ni, -ae, -a po trideset
tr%c&s#mus, 3 trideseti
tr%cies adv. num. trideset puta
tr%cl#nium, -ii, n. triklinij, blagovaonica u
rimskoj ku#i
tr%ennium, -ii, n. razdoblje od tri godine
tr%ginta trideset
tr%m!tus, -*s, m. dob od tri godine
tr#plex, -pl#cis adi. trostruk
tr#qu(trum, -i, n. trokut
tristis, -e tuan, jadan, nesretan; strog,
ozbiljan
tr#t"via, -ae, f. ukundjedova ili
ukunbakina baka
tr#t"vus, -i, m. ukundjedov ili
ukunbakin djed
tr%t#cum, -i, n. penica
triumph!lis, -e trijumfalan
triumph!tor, -$ris, m. trijumfator,
vojskovo"a koji slavi trijumf
triumpho, 1. trijumfirati, slaviti trijumf
triumphus, -i, m. trijumf, sve!ani ulazak
vojskovo"e pobjednika u Rim;
triumphum d'cerno donijeti odluku os
proslavljanju trijumfa
triumvir, -v#ri, m. trijumvir, !lan
kolegija trojice slubenika
Tr$ia, -ae, f. Troja, grad i podru!je u
Maloj Aziji
Tr$i!nus, -i, m. Trojanac, stanovnik
Troje
tr)paeum/tr)phaeum, -i, n. znak
pobjede, spomenik
Tr$s, -$is, m. Tros, Dardanov unuk; mn.
Tr$&s, -um pjesni!ko ime Trojanaca
U
+bi adv. gdje; kad
+b%que adv. svagdje, bilo gdje, posvuda
*dus, 3 vlaan, mokar; mek; vitak; so!an
ulcus, -i, m. !ir, prit
3lixes, -is, m. Odisej, gr!ki junak pod
Trojom
ullus, 3 ijedan, ikoji
273
274
V
vacca, -ae, f. krava
v"cillo, 1. posrtati
v"cuus, 3 prazan, slobodan, besposlen,
isprazan, bez ne!ega: Abl.
v"d#m$nium, -ii, n. jamstvo, jam!enje;
v#d"m$nium const"tuo odrediti visinu
jam!evine
v!do, 3. , i#i, po#i; kora!ati
v!g%na, -ae, f. korice ma!a, tok
v"lde adv. vrlo, silno, veoma; v.
magn)p(re
v"l&! mn. v"l&te! interi. zdravo! (pozdrav
pri rastanku i na kraju pisma)
V"lentia, -ae, f. (Vibo V#lentia)
Valencija, grad u junoj Italiji
(Monteleone)
v"leo, 2. lui, biti zdrav; biti snaan;
vrijediti
V"l&ri!nus Pollius, m. (Q. V#l'ri%nus
Pollius) Kvint Valerijan Polije, rimski
knjiar
V"l(ri!nus, -i, m. (P. L"c"nius
V#l!ri%nus) Publije Licinije Valerijan,
rimski car (oko 200.oko 260., vladao
253.260.)
V"l(rius Flaccus, -i, m. (L. V#l!rius
Flaccus) Lucije Valerije Flak, rimski
politi!ar i vojskovo"a (1. st. pr. Kr.)
V"l(rius Max#mus, -i, m. Valerije
Maksim, rimski povjesni!ar (1. st.)
valles, -is, f. dolina
valvae, -!rum, f. dvostruka vrata,
vratnice
v!nus, 3 prazan, isprazan; laan
275
276
X
xystus, -i, m. terasa, natkriveni trijem
Z
Z"cynthus/-os, -i, f. Zakint, otok u
Jonskom moru
Zancl&, -es, f. Zankla, grad u Ahaji
Z&no, -$nis, m. Zenon, gr!ki filozof (4.
3. st. pr. Kr.)
Zeugma, -"tis, n. Zeugma, grad na
Eufratu
Zosimio, -$nis, m. Zosimion, upravitelj
Sirije (3. st.)
z$th&c+la, -ae, f. sobi!ak (za dnevni
odmor)
277
278
Hrvatsko-latinski
A
a et conict., autem conict., vero conict.,
verum conict.
Afrika Afr#ca, -ae, f.
Agripa Marko Agripa) M. Agrippa, -ae,
m.
Ahaja Achaia, -ae, f.
ako si conict.
ali sed conict.
Alpe Alpes, -ium, f.
amfora amph)ra, -ae, f.
Apolon Apollo, -l#nis, m.
apostolski apostol#cus, 3
Atena, Ath&nae, -!rum, f.
Atenjanin Atheniensis, -is, m.
August Augustus, -i, m.
Azija Asia, -ae, f.
C
car imperator, -$ris, m.
carski imperi!lis, -e
carstvo imperium, -ii, n.
centurion centurio, -i$nis, m.
Cezar Caesar, -"ris, m.
cijena pretium, -ii, n.; visoka je cijena
ne!ega al"quid carum est
Cirk Circus, -i, m.
crkva ecclesia, -ae, f.
4
B
bacati proicio, 3. i&ci, iectum
basna fab+la, -ae, f.
bazilika basil#ca, -ae, f.
Belgi Belgae, -!rum, m.
bez sine praep. Abl.
bezakonje iniqu#tas, -t!tis, f;
malef#cium, -ii, n.
biljeka commentarium, -ii, n.;
commentarius, -ii, n.
biljenica plag+lae, -!rum, f.
biser margarita, -ae, f.
biskup (p#sc)pus, -i, m.
biti sum, esse, fui
blizanac gem#nus, -i, m.
blizu prope praep. Acc.
bog; Bog deus, -i, m.; Deus, -i, m.
bogatstvo fort*nae, -!rum, f.
Bogorodica Deip"ra, -ae. f.; Dei
Gen(trix, -tr%cis, f.
boj pugna, -ae, f.
bojati se timeo, 2. timui nekoga: Acc.
boriti se pugno, 1. s nekime: cum+Abl.
boica dea, -ae, f.
brat frater, -tris, m.
brati carpo, 3. carpsi, carptum
breuljak collis, -is, m.
brinuti se curo, 1. za nekoga: Acc.
broj num(rus, -i, m.
brojan multus, 3
279
280
kanjavati punio, 4.
k#i filia, -ae, f.
kip simul!crum, -i. n.; statua, -ae, f.
kii, pada kia pluit, 3. pluit impers.
knjiga liber, -bri, m.
knjiica libellus, -i, m.
kod apud praep. Acc.
koji qui, quae, quod
kolonija colonia, -ae, f.
koljeno genu, -*s, n.
konzul consul, -+lis, m.
konj equus, -i, m.
konjanitvo equit!tus, -*s, m.
konjski equ%nus, -3; equestris, -e
koplje hasta, -ae, f.
korak passus, - *s, m.
koristan ut#lis, -e
koristiti prosum, prodesse, profui
kosa coma, -ae, f.
koa pellis, -is, f.
kraj, pokraj iuxta praep. Acc.
kralj rex, regis, m.
kraljevstvo regnum, -i, n.
kratak brevis, -e
krilo (vojske) cornu, -*s, n.; ala, -ae, f.
krivnja culpa, -ae, f.
krma puppis, -is, f.
krstiti bapt%zo/bapt%so, 1.
kr#anin Christi!nus, -i, m.
kruna cor$na, -ae, f.
Kserkso Xerxes, -is, m.
kula arx, arcis, f.
kupovati emo, 3. emi, emptum
L
lav leo, -$nis, m.
la mendacium, -ii, n.
laan falsus, 3
legat leg!tus, -i, m.; carski legat leg!tus
Augusti, leg!ti Augusti, m.
legija legio, -i$nis, f.
li an adv.; -ne adv.; utrum adv.; num
adv.
lijen ign!vus, 3
lijep pulcher, -chra, -chrum
liktor lictor, -$ris, m.
Livije Livius, -i, m.
logor castra, -$rum, n.
lopov fur, furis, m.; latro,-$nis, m.
lo malus, 3
281
Lj
ljeto aestas, -!tis, f.; ljeti aest!te adv.
ljubav amor, -$ris, m.
ljut acer, acris, acre
M
Maksencije Maxentius, -ii, m.
malen parvus, 3
Marije Marius, -ii, m.
marljiv d%l#gens, -entis adi.
Marsovo polje Campus Martius, Campi
Martii, m.
matrona matr$na, -ae, f.
me"u in preap. Abl.; inter praep. Acc.
meso caro, carnis, f.
mi Nom. Acc. nos, Dat. Abl. nobis, Gen.
nostrum / nostri
mijeati misceo, 2. miscui, mixtum
milosr"e misericordia, -ae, f.
mladi# iuv(nis, -is, m.
mnogi multus, 3
mnogo multum adv.
mnogobrojan multus, 3
mo#i possum, posse, p)tui
moj (refl. svoj) meus, 3
moliti se oro, 1. nekomu: Dat.; za nekoga:
pro+Abl.; precor, 1.
more mare, -is, n.
mornar nauta, -ae, m.
morski mar%nus, 3; marit#mus, 3
most pons, -ntis, m.
mrtav mortuus, 3
mrzak inv%sus, 3
mrziti odi, odisse
mu!enik / mu!enica martyr, --ris, m./f.
mudar sapiens, -ntis adi.
mudrac sapiens, -ntis, m.
muza Musa, -ae, f.
N
na in praep. Acc. (cilj) Abl. (smjetaj); ad
praep. Acc.
nadaleko adv. procul
nadlaktica um(rus, -i, m.; l"certus, -i,
m.
najavljivati nuntio, 1.
najnii (po ugledu) min#mus, 3
najvii (po ugledu) max#mus, 3
nakit ornamenta, -$rum, n.
nakon post praep. Acc.
282
283
284
285
286
287