588

RUDARSTVO

RUDARSTVO, pron . latc njc i v"denje (do bi va njc)

ko ri snih minc ralnih sirov ina iz Z cmljin t' k OTe.
~ irc m ~ 1l1 i~ lu .
rudun-tvo o bu ll\'3Ca svc radove ko ji (ak vo v:ld e njc o mogucuju
i koji dobivcne minc ralne sirovin c pretva raj u u ko rista n
proizvod . Ct'sto dodatni melovi nisli pOITt' bn i jeT ~ ll mineralne
sirovinc o dm a h nakan vadc nj a bez ik akvc da lje p rcrade
pod obnc za upotrebu . T o su, npr " I1l.!'kc vrSl e uglj e na .
ka l1lcna so l. bok sit i nc ki Il e m c: tali.
Nekada Sll se u ruclarst vo uh raj alc i gt'o log ija . min e ral ogi
ja. pClro lo g ij a. geofi zika i I1l ct a lurgij a. Dana~ Sli st!, me dulim .
Ie Tl ckad asnjc pOl1l ocnc granc rudarsl va ra zv ile 1I :c.a m ostal nc
n<lucne odnosno te hnic kc disciplin e. pa sc II rud arstvo
UVT. tavaju sarno 0 11;) njih ov.1 podrucja ko ja ne pos red no slui c
pro lln/a :e"ju (i strazivanju) . pr;p rcmi. o fk opnwmj ll (d o biva
njll) . lrallspo rlll (Olprc mi ) i oplemclljiwmj ll min e ralnih sirov inil . Za rado vc 1I ruda rs lvu po tre bn c su i mn oge dru ge os no vll c
i prim ij c nj e nc znanosti. a to ~ u : malc matika . fi zika , ke mij .1.
gcodc zij a. gradcvillil rstvo i s t rojar~ tvo . pa jc rud a rstvo vco ma
komp leksan vid Ijudskc dj e lalIlosti. U nizu t i;.lI1ak a o pisa ne
su rad nc fa ze u rudmslvu. dok jc opkm c njivanj c Illincralnih
sirovi na prik azano u pose bn o m clanku (v. Oplem el/jival/je

mineral,,;" s;rovil/{/. T E 9, sir. 60S) .

l 'n' lhbl orlj ~ko r.lzdohlj(-. Po('cci rud:JN\':! ~du d:llcko u prc lhi .. IMiju . Nc
r:u: un nj uei pro: hi ran jc po n :'l n ":~' n u m bmc nju r:t u i odabira Ill'kog o~l ro h ri d n og
kUl1\ada b o :lhll n iii Il ru tja i njq!.o\'u ohradu ok r c~ i \':mj..: m . pnim r uda rc njc rn
U dmm ~ njcll1 ~lIl i ~ lu 1ll 0'~' 'c sm a l ra li pro na la1:\' njc i vad c nil' nc ophounog
zatina . 101i. Ie min ~ r :ll a Ztt dohiva njc \":III C. krt'III('1I{1 krt')i l ('f / . U rnnogirn

c\mjXl.::lm I ~J e \crno..,fnt l l m 1cmlJamd. od E nf!: lc ~ k (' do L$!lpld . nld(,n1 ~u

0<013<'" pm,l.ug dohl\an,,, " re\l\ca (\1 1) "nil ot,c mOitIl pnhtnu \Iiluroo d.lllr,1I1
!la r u ncollill. mla d c "am!;n" doha. I, 1\' \ mllenll
Med Ullin. 10 nl ~ u 1'1"\1 lI agovl rud urd :e djcllilm"ll '-I.t o.. no\,1 d4 ....,d .. ( nJl h
nala7., I \poznaja Ie mlerpre"l 11.1 " orclacl lo lII I pnmlenom u,III"O\a '"'101'''
'C' Inl \ c <.c dldnlnChl 1 mngu \ rnl e~ 1I1I , U doha 11medu mcmllllk.\ I ncohlika.
IJ . u -7. "lltenil Karta na ~ I ~ pnk a1 ulc lol.IClJu pnlh 'llt/miu . 'n ,llna l.t1m
mmc ral n kOJI '-C Jobl\;ao I , n'lJlc""e pnh\.l n~nlm tl,.lua olem f'r clll" tum
PJlk tI/U . nUj~ I .ln)e Ie ludnr,no. nlll," ' IHI hfll.r, / 1 OfflHI U '\ '1.110) f\/II I , na
l'IOCOO'\rcJuZe mmm n lu("lm.1 ('IPru I Kr e ll . n.1 K.I\ l.:a1U 1 II Melnpul.tm lJl
" rcmu nm ll lm l' lr:ttt\ .lnllma. medu n ;l l~ I .lnl (" ce nlre rud ~Ir<>!\'1 h .lll.1 \P.ldll I
RIII/ml (i/tll '<i . dom:dll\nCl a K!J\ .1I1 rudOil nl;l ~ n cl ll a 1~lotnn f1(1 \,1.1)II.II1 pel I
Tu \ u nad<:m poilopl. hlKlmcl I u l orn ll tl nl...OJ d u bok .. 15 .. !O m . \ mnol'!C1hn'l)mOl O~ I.l elma rudu l'I.. oll I... o~I.ln op: .1 1;ll a. \<:(1m. \ , h tno~ .llrllU 1.1 rud.u cnlc
lrc\l\ ca . NuhlfJ( lc pOljde 17 pn ~ pnl('\lC'c ~-4 111I1cIllP
P" "cmu '0(" tTn I da ...c 11: I I'~. I p" ... I.lrog z"p:ldnnalll,komedllcl.lI1,kob.lll a n ~ t...)g kru ga (mit, pc'i'IlIHunJ": me l il io lc nJ lhu\ c /) I:lmdc 1 pnnl)cnc nil zap.ld .
u E vwp u . I na I ~IO "' . u Indlju I Kinu . Inlc nl l\no .. 1 I \TlJcrnc lug \1I<:n,,, l.ltl
cl ll JC U l e11 , prcl{J,I...o ll1 17 n UI1\:Hh l.. og na 'jl'd il atl, nat tn ' 1\,01.1 l{udMlll
1..10111 nhli,c \':1 prnf..: ... io nal nn pri'I Up r.ldu . o n <;c ne mnle oba\ I,O II II hodu
Oludn I rcl.u l\'no \c!llc H e mc n, l c /.Izltke u paCcclm:1 rud,lr, ke J JcJ ,IIIIOSIJ U
n11.htili m kr.IIC\ima <;\ IJ Cl fl (,I 2). !'''r o d nu JC da .. u b .. ~ ba l:u I (110 \(1 hi lt prvl
upo l rclmi nHiICTIJah nakon l amcn:l. jc r "u 10 n:IJll1ck t i me lllh " U)I \C I.llo
mogu tlb liko \ a l l "'m/nim Amufllt'm kamc m m td.U;': UIl.I . a 0' '"1 log.. 1.lda \ \1
pO~ l ojala za 0 1111 dob.1 hog;l la nji hv\lil n (Ll,1 7 i ~l a U ,ptllT1c fl Ul ltn lm jc\,llll n;
I\iprflf. g rck/' Imc el l'r.l . nlui \' je 7.tl h.II....lt u mn~lg lm JC/ IClma
Nalalll (I rudar,l\'u !. /ljt":(1 irna ICl... II mladcg r.lzdoh lj :J. it. -3 . rllllcmp .
Iz tng doh" polj c C \jc roja lno n aj ~la r i jl ko mnd o br:Hkn n~ )cllll.li. \Jc rojrllno
diQ \'ctc ala l l...c . Olldcn u rd l.. i Kcop'vvc plmmidc . 1 mold:1 I 16CJ I gH1 /d <:llIh
pu luga na d c nih u ;"iNkom K or~ahad u . 1)":1 'II fallu!; .. ~ I{I , u n:l l:171 t ' rudruq\' u

Zcljc lO

)( Ua k:lf

Babr + h ro nz:t

&

Zhllo

10m
!

SI. I. I' r": lh l'lori j,I.. i n.1\lnik I.. r\' rTIcn:1 kn.',i\C;1 Spicn nc, u Bd giii . I glin;l . 2
pj c<~;J n i , Iojc\i . J I.. red:. ~ I... r c~ i \ CC Ill . oJ OIkopi. 5 Z!3('no (ll... no. 6 u!a zn i i ol l...o pni
hod nik

SI J N"J,t.IrIJIl

rud.lI~k;)

I.. lI rl;1

(~X IlI. .. I..

\ Iada\;n!! R.tn17c...1 II ). I ,'e,I\' ptl' ma mom.! ru daro;hpr.lh!:!:.

n.I~I:,"lhc.

3 ZhIlOIl"' IlC

+ olovo

~li l\' IlC .

.J

RUDAR TVa
'dJ C~.l.1

lull100ll mladl ad n,",II,1 n n.uJa~l\ U ohoJl!mh me la!., tdle/.., I'led.l HI.. ,

fl.1 'U 'JcruJluno Ililo moogl tdlC'/m prCdmCI! nl"llah pnr~mm !'u"trn. I.
dru<'I, OJcg\IU Je plC~rnd ... nJnxllo u teh!... J;alcLu .lo.tcOila ~ pu:r..dc
otK'Jcmh m c l :ll~
PI"\ O :/",f(J ,\.I\..I'I\.O Il('IIJC~ 17 n.tpl:l\mil nJd... Ru t1.l",l.o dot!u,lOlC
medultm. pno
T.l1"J" u t:.~IJ11\1 Tcm<i, ~"l\ I U I.u.lnna n;llazio ~ u
rudmcinm 11:lIa oct I..o"h)u ~U I O\ ot' l n\tlm du'mom Arup_kt' pu'lInlC n3 dc'nuJ
00:111 donlc~ Nil.! chilli !nag"\! ,,'< oJ ~tullnpl rudJl'",klh 0 \..ln3, up:la\oom II
4. mlle.-mp Cudnn Je d.l u hl)cnl!lhf,koJ ILlcl1IlUTI IOU Hlo malo flOJCJIIX""1
o rwJaf'l om rudu. dol.
u pfenu.1I 01.:1111:1. du lle n mClaluriloJ \1 1.101 pMla.
npr. n Izr.lI.h OrutJlll (kl ha l..rn I hmncr ,11 nlll.1I3 od daln. \'0 n;nodc lcoma
Iscrrm pod.ICI Mugllfx '(' d.1 tuzloge , .. 1.ll o razht,1 oonU'\ prcma rudJlln1.l
\allil Imbll U mngnnnJlI pOJ~d'nih lIImm''"lll U 10 doha. OLolnO'I dll 'u Illd..
II rudlHC',ma mnr:l. h mdlll I .. Imm rolm l.lR)hl,cnlcj , dom.lCI c..... udcnu.... da Uc
SlIt nJ I ol)6:mlo. pl Ol Jc ren:1 le 1 d(ILazun.\
b \lnmg Eglplu IlOIICt-c 1 p .... a rudll"'ko-8c()l~ka Larta ( ..I .\). Na "'Iu
p:lplru~.l pnLtllllnc "u Lunture 1 nckl dClall1 rudmLa llala IZ daba R.lmzt'\a II
( _ 12CX l l2ol). Kllrtn udulC doha,' HT1I ~'1U 1:1 IOSIenll d" 1'07icilU ",<len ,I I'ffih1lc
1 dru gl .. Ja,O\IlI priLu)''! rudu"Llh nldo\ .. , .. II \ ...t iz La .. niJc:g doba. 3j\lariJI \U
lak" priLazi n:ukni ml glllle mm lII\J('lnlll1 plocicama iz Po-.cJdonO\a hmm:1 u
Korinlu (. - 650-550. ~ 1. ol) . Nel'!.I\NIO ud umjcUli t kog do mcUI. , Iikc ml
plooctlnu\ pokUlUJIl d::. U II nllO rudari OISU bill Sllmo rob(wi ( moida ta L ni
prcl t'tno) I d n lC ()\IIO\ III .. Ia t rudam . eckit I dhjelo. OSIIiO nClznul(' nlcn od
naj ~ larilih "r('mcnu 1M ~\ I.' do pOCc lku XIX. s lollC a.

51 ol N.J\lanj l "liLol'nl pnb.z rud.:arsl.lh ",doVII (Korinl.

589

()tpflhLc 11 1'10)/.1 doh..... ~Ul~.>d. p..'IIC: C I n,.!P" n . I. len, II <1c~IO'

....idron L(ltJ JcruulcmJ 0 Prl'~'IU lund., L.IJlm '<' \Clod .. polnL.1 'Ikl"h 'Ill 'II.~)
dmcla u ,rold 1,1 ~) 1 uncI 1(' n.t ndolt Lo mlc"l .... pumcnu! U llit.hp." uluun
1('. I plohod,IO. I dolna .. "' a ..1 r. pnL;uJn 1(' Ik,rll", anhd,"Ji! N.LI'\.'" , ...1..
CLupn.. du.hna !uncl" 171\("" 5J.' m. nJo,l.,opn.I \"mot J ~ m. 1'1,,',1 "" .. "'I(m
MI(I)cnlo1 <,c: \uHcn1('n1h rud .. " Llh .. !ru~nl .. L.. 11 lum "hId-III la7lld/(' !'({m ..
Icdnlm,l. 101(' rnmJcf fI.J,lnlo. .. "np<>m,,~nmll . 1 p,('ma dru)!11iU Icmc\.-d,d.-.
lud3r"L1'II ml ... rm~I\"
\\dL,'m _Iubjll. 11 Itl)': HCmCnJ \('c; 1m.. PIII,)c,cnlh
rod.;lto1L .. 0 ,,,.tnlm ruc.lnlum.a I II ruc.l .. "I\U "f'i"cmhl T,JLII 'C p'"n .. w d.. II
rudnlt'l \~"r.. u Llunonu II Gn:l.OJ tI.II II po~tlnu \ ( i U 1\ ..1 .1 ).... _II II
\
\1 hili InJ,Lco ild.)~nl cb jC lamo doi'oll('ncl ucbru tlm",u~II" AICn).Inlm.1
il,f'lIc.lnJu tlhld.I\IJ" Lnllm.) .. u Loc.l S.. ldminc f J'-II ""d ) r"/hllt 1'1 "Im.-cnu
K..crhUlu nOW
IJu/~ulI 1(' ('Id n.1J'1.lrijih Hcm('~ \ailll L.tO poc.lOItJC I (,orna t-.'IfJtcl rudmm
hragr.m NaJ".m)c 1(', \ Iemlalncl. rud;aI"'\I\t'l :Iul(l. 1" 1..01(' <,c: ml ..11 c.l.a hi. u
Ilhla'!>" ,11\'" ril('l.,(, P('k;l. moglo \C?..a li I dn JII(JO-21P1Jlud me ... .1 I I 7 L,lrI .1
IC dan.stnlc J u!;O'lu\'IIC \ 10\. .. III('lIma na "'uJl m,) 'U n .. dcnI Ir"):"\1 \1.1(0):
rud<lr\l\u SIC \U 10 1c:1i;'ta obtJlcn.h mehd .. fhJkar. cllo\(l. em L , I" .. ). all ,
.tclIC7a i zla la Vllljll 1<,lal.null c.l;1 'li do dan , ol Lm c nii ..,1010 d,.1 n ,llall ~ I .1
I.:oja nl\U na'C'dcna nil Lartl: 10 \U n.!I:W!la olma/cmLa ;\JI .;lhJ<l u ~rh'll I
Supl,,, 511)('1'1 11 II C rnoj Gari. Oha ~Il ol Lm.cnOi Id, u X~\ 'I Supl)" SIIJ('nol
i~l.ori' l ala n a IC \I ~ oc.l Iridesel godina. 1(' Lua prnLlitl.:i ilcrp1lcno lc.h~lc
n apu~l('na osamdc\Cllh 800m3.

650(550)

51. 5. , alpls u SIIJcnI 0 PIOOOIU lunda SIloc ... nd Jcru:rn1cmll (_700)

R U DARSTVO

590

\d j.!.1I0\() uohlCtJenoJ UPCllrCt'I1 ulllJcna II 'JeHrnoJ KIm l

nlr\1."J obl.l\lt

pote~~::;~~I~jl;:o~~~~~a~~~oulI~~~'UI\lt 8Mnl. RuJJr'lI\O na HlJfI...1nll o, ,,II_I\\

1 Opel '0(' 1a7\1J3 pot.c\ oJ 1.1.1 ... XII \1 IJ P.ll .llclno, J"~>lnJem \1J"'1.e
\fcdnJ"\le1.U\nc drtn\e NemnnJlc.l U~l cdno" nJllm ruJ.lr\I\() tkt\111:c t ,\oJ
prOC\ I I propa,1 To JC rotdohlJI! It" J.llo ol.o 2NI ':(I\lln.l I) od '-oldan .1
l'".l\Jcnt .'n(~ do pada SrebrcnlC:c fI-l6O) Vcun:. rudnll.a hll .. JC pt'I1natoi \cC
11 ;tnll~lo.(l doh..... molda I ran1le (Jan/c\o. Kf.!to\O. TlcpQ, i{udml. KutaJnd .
Srebfl:m(3) . .Iii nelo.a \11 Ie.Mta pron.lden" tcl. u HcdnJem \oIJCIo.U. mcdu nJlmot
I n.IJ~':'i':~~ ' ;~~\~cD~d;re,uddn udlo u ral,oJu log rud.lf\lHt Im.11! ~u ,\ tlll,
nJcm lu~1o.1 ,udan 1.IIJI \U na po'J\ l.rulJa Ur~ I \OIedlOllm XII I ~I doth u
SrhlJu . ,lda1.1c \U poshJc. u pnOJ polo\Io X IV \1 . UI vnJemc l.flIlJn r~rU.lI
I. prc(h I u Bosnu To <;\1 bill profe\lonn lnt rud.if!. pallJdl m 11 S.II.\oOIJC.
1.0JI hi -.c od.mn,1i POli\U zemalJ\klh gospod.ll"'1 I na'-CIJ.lvah ,\<:u rud(ln~ll1m
pOdrul!JIOHI. dtlnu\Ctl ~a sobom ~\oJc o hltnlC . al! 1 rud.,""k~ z,llione. Sa ~1 lo.oJ!
\U do!h u na~ I.r.lJc"c \'JcroJ :t1no \U d~h 11 l:.rdclJlI 111 II Spl~kog l.raJa u
Slo\atkoJ NJlhO\(, prn\nc obitaJe. I gn.dan .. kc I ruduf'ilic . fedmno fo.U 1m
lC mlllJ ~ 1.c "l ll~Ii. l. rlo JX,~bnc pn\,i lcgIJc. pfl10 IIvulc I u no~oJ fHl\toJh1l11. f:.ko
~ u,koro ~ ln vl11m rudnf'~i~ ccnlnma. kilO ~ IO \u Or~ k o\o(), No\'o Drdo ,
Rudni1. . l.a\nije I Srcbrcnlc:1 I 0 10\0, upr;I\IJalu po su'1.~ m ~rnd~ 1.()m provu

~~!~~~e~O Pr~I~~kocd~~~~lil~~~~;~~~~lr~k~:\~~:~~. :'~~I:I:I~llI:k~~I~:~:::r~

5 1. 7. Rudnici on

dtl n 3~njem

tlu Jugosl:l\'ije u predrim ..ko i

rim~ko

dob.1

RIm~kl pt'rlod Oln:u~a\'a intc=nzivan mzvoj rudnrsl\'~ u . svi m rudonoslUn~

provincijnma carslV3. Rimska -.c drtava $i rila \'ojnlm. osvIIJanJ lm3: pll Sll ZllUzcll
rudnici progla!llvani drtll\'nim vlasniS,vo rn kao rtg(llt~ . Oluda <i,e I ~anas gOIO\'~
uni\'cnnlno primjenJujc provo \'Insni$t\'a drtan." oa mmcmlne SJrOVInc.". rIlr/arJk,
rrgal.
.
Kako \U 7.11 odrta,-., nj c: pouzdnne \' oj~kc hila potrcbnn ,'clik:! ~~cdq\'a. I
za nnoru!."!"J\." i zn nllgradh'anjc: \IlJnika. u prvom Sll redu c=ksl?loallr~na \\':.
olprije poznat:, naltlziSIn :illla. ali !ill Z:'1 rimsk,ih vremcna .ol kn.\'e ~ a I nOV3 .
Tako jt" u to doba kno nn l azi~ h: data blo osobllo pozn:. t Pm~ncJ s kl poluotok
( Luzitani ju. A~lurijil. !t! rij ekc Ducro i Tnjo?" zatim Ga~i.in, D3~ij a (?SO!)i~o
Erdelj), Karpali o~e01 l o, A lpc u cenlr:l lnom I I SI~non:a. dljclu (Vlsoke 1 N.Iske
Ture) Ie Balk an ('Ie spomenuta oblns! Peb, zal lm rlJck:1 Hc:bros (M anc~),
Z,lI koju Rimljani d r1:c dll je jed n:! od pet S \'.icls ~ih rijeka, s llaj\'ik zl a~a, T rakijn :
Makc:donij:. i B O~ l1 a) , Spol11CnUl a podruc~:j:l bll a su u nmsko dob~ IQodol?110 1
nnlauSla lrtbrll. T:.k(l jc iz Hispani je p r;kupljcno srehro omogul'llo Halllbalu
In o prcmi 'Ioj5ku III nnpad na Rim u drugom p.unsko m r:ltu ("":"2. H~-20 1 ), ~I(/ kt"
su Rim ljuni dobi""li ;z 'Iel' pozn ali~ na l azl.~la ~s ~ . 2) . . ;~II I IZ rU~~lk ll u
Spa njolskoj ( Rio Timo), Iialiji i ~u1ij l . K:lo znataj Ol ~d~ , cl ~akra (:lll 1 zl:ua.
stebra i o lo'ln) ora naSem pod ru ~Ju mogu ~e 5pomcnu ll Ku tllj oa (Gud u ~cu m ),
Majdanpck i Oor u 1\I<Knoj Srbiji.
Rimljan i su 'IcI;ku pa1nju PO~\'cti'la l i i rudurswu !dj~1a. Leti ~~:l n;) ol.~ku
Elbi bila ~u poznnta 'let za wijem~' Cezllr.l. u - I. 51.. II Zll 'InJ el11e cIJde
njiho'lc "Iodll";nc c\':lla je u Noricum.u, dona~ njoj SI~jersk,?j, . te ljczar:'~a
induslrija kojn je proiz\'ooil:1 l'u'lenc no n tke mllte\:e,a opJcvno Ih JC l-IorncIJc.
Pmstaro JC i \'comn znatajno podrutjc rudanol\'a :tclJcz" sJc\'crozapndl13 00:.11" .
IZ\'. sanskounskl palcozoik. ~ dnnn5nj im ee nlrom u Ljubiji. a nc1.ndatnj lm u
rimskom municipiju Sphlunumu. Slarom t.,la jd .. nu. b mo jc \'odila cc-~I .. iz
Salone. T ...... gl)\'i pokaluju da c lu teljezo dobi\'llio H:t u -3. mileniju . U
predrim~ko doba. ad _ IV. lil.. kopali su tu tdjcIO !liri. a iz rimskog j~' dob"
loliko mnogo spomcnika da 5e mor:. zakljutili kako je !U poslOja ln \'rlo Jaka
tcljcz.arsktl industrijn . Uz mnogobrojne rudar.konlCllllurlke oSla!ke. kao Sto
su pea za Il1ljcnjc. nldllf~ki alaI i rudar~l.e [[1mIX', nadcno JC mnogo po\udll.
no\"ea, a i Mdgrobnih spomcnika ~a trt\'c nicima (ar.amll). U do lini J ap rc oSI3 1o
je n3 milijune lona 'eljeznc 1r00kc. Rudllr:.I\'O IU ni je PO IPU~ O zan:a rlo ni ,Z:I
vrijcmc Tumb , jcr nij e jc njula ni pou cha ~ teljCZO!ll Z:l pr~:lI zvod nl~ o rut p .
Danas je podrutJI:' .... nskoun~kog palcoz01kl1 gl;l\'111 :.nalxlJe\'3t tcljeznr:. u
Jugoshl\'iji.
\'n1n<Kli da n n~nj ih jugos l avcn ~ki h kra jcwi kao rudarskog JXldrutja
svjcdoti i o k o ln o~ 1 da jc rim~k:1 admini:'lracij:i Bulkan , odno~no lIiriju .
podijc lil n na nekoliko rudl1rsk ih gl:.\,arsllivu. prokuraturil. Comc\ mct::. llo rulll
per illiricum CI procurator augu~l i i imao je ~jcdg t c u Saloni (SoHnu). :t
proc:urato res mela llo rum uredovnli !lU II ~ ljede6m mjeslim:l: Sl\cia (Si~nk),
Do mavin (Srebrenicn) (Ial jc imao nuslo\' procurator I11clallo rum pan noniorum
e l d .. lmnlio rum). Vlminllcium (KO'iloiac) i Ulpmna CUplj nn n.. KosO\'u ).

i
Im ~ ljcnJc da w SII\I do~h iz li~ :.Io\':ltklh ~nl}c:\a. ~goto\'o Zalo $10 ~u 1 ondJc
hi li n n~ l jcn; po POli\U. U na{lm su se kruJevlma "C:c!1I10 m po~lcpcno :1 ~ lOl1hrnh .
a mu nJi )e dlO nako n dolaska Tur.a 1. a i ~c h o. ndlo u dnlm :ll1n ~ke grado\e
(Dubro\ ml.),a n('\IO i u It:lliju. ali Je. do danas oslO lo mn~l\o 5lrut:nlh Oldnnkt h
na7i,:. I loponima ~ IO :,vJcdocc () nJlho\'u rudu I bo ra \'ku
S:I~i su lo liko unapflJcdili rudarsl\O nn~ l h s r~dnjo\Jckovn lh dr1:u~ d~ Je
Dalkan Inda u,tao u rcd pr\'lh rudarski h olllll:.11 I po bogulSI\<U Olllllza(la 1 po
\iro1.oj ra1ini rudnr:.1.e Ic hnikc. Osobilo jt polnalO bllo NOI~ Ilnlo. 7..ll \'flJeme
naj\tc cg proc\'a la . 11 pnoj polovici XV. \1.. blo JC naJ\fCCI gl1ld 1l 31kanskog
poluoloka.) - 15()(X) Sla no\'nika (suvrcmcl11 Z~P I!it gmore I 0
:Ih lob 'c
Im'Jkc 1rcbu primili 5 \'elikim oprezom). 1 ~lnk nul O JC oznaecn nn wlm
Hcdnjovjdo\'nim geogr3fski m karlamn ; dana~ j~ n:! k:nl nnm JcdvlI .olnatcn
znakom za ru ~\inu. Kao i U 5\;m iole zollt::ajniJim rudarsk lm mJc\ ltmll . I U
No\'o m Urdu bila jc jab dub ro\'.. tka kolonijll. s ge ncrnl mm konzu lom i <;\ojim
\'ln5Iilim sudom, a ~ t ojala jc i mlclatb ko lonija . Car jc Du ~a n tu ima~ \"oJu
povrcllle nu rezidenciju. lu <;e bnz~ ~~io knez '="'Z:lr. prnd .!IoC spomll1Jc kao
m jc~111 \':11110 po bog:l!~t'l u . trgo\'11lI I rudurskoJ \'Je~ l1ll1 . NJegovc Ie rudar~
pozi\',lo !oicilijnn\ki regen l (1387) da o ndjc un:lprijcdc rudarst\'o . II k(ld su Tllrel
( 1-153) o p\j eda li Carigrad. posljednji ~fps1.i gospoda~ o\'og Brd:l, ~e,~p? 1
Dumd Ora nkovit. mOrllO je poslal i ~C IU n o"obrd~k lh rud arn dl! IIllllI faJU
carigrudskl! lidinc . Pad Novog Orda ( 1455). nnkon -IOdnc\'lIc op<i<,de koju je
\'OOio ~ ult a n Mehm cd II . snat no je odjd nuo po djdoj Evropi. 0 tome jc
h 'lUl K:ipislran. Indo ilpos l o l ~kj lega l kocJ dc~pola O,:,.rd n, izvijclo.lio pnpu
Ka l ik~la III . '\o\'cg:l d\,:ldc.~ctak dan .. nakon pada j.!r.lda, flJetlma d n JC .. Iurskl
car ~'lehlT1cd o~voj i o najj:u.~i r a~l:. ; grad. po ime nu Novo Brdo. gdje M: nalazi
zla lni i srchrni rudnik . koji je O;\'om gospodaru . kaka se go\'ori , do n ~io 120(X'XJ
duk:lla god i ~ njc . A ; despol upuCuJc ugurskom krll iju Ladisln\u V. mole i ga
Z:I pomot. tU\'cnc rijeti !.:ako jc No\'o Srdo capllt patriae t'f of, m;nt'rtls IIUIIIU
bd/l (prijcslol nica domo\'ine i zbog roda oolutujuti fak l o~ U n llu) .
..
Na ~1. I) prikazani :.u i drug; rudnici koji ~ u u ~ rednJcm vajeku mdlh nl!
dnnaSnjcm jugo~ lli\'cnskom Icrilo riJu. Ozmltene :.u i kovnicc: noveu . Vrhunac
rtlz\"oja nldllfSl\'a postignul je na s\'im tim uednjm'jcko\'nim rudnicinm u Srbiji
i Dosni u pn'oj polovici XV . :.1. . a o ludo rudarska djclalno:'1 opadn. i zoog
po\lcpcnog lu,..kog Il!lprcdo\'anja. ali i zbog mcdusobnih wada ~rps~~ h i
hmnn~ki h di nnqija i \'Insld e. Srt'brt'flicu. grad 5 nnJdu:toOl nlliol'kom hlslon lom
u nas. kOJi je jo~ ) rcdino m XV . SI. S"\'om gospodn ru. na'loo no, donosio godiSnjc
30000 .. 36000 dubl:!. s\takako golcme prihode. prclazio je. uz pokolje. pljnth
i j>:lljc\'ine, iz bosanskih u srpskc tukc, s\c uz pomDt i blngo~ l o \' Madura ~
jedne i Turnka s druge Slrnnc. Kndn. ko nat_no. u d rugoj polo\'ici XV. 51.
dcfinil;\'no pada pod tursku vlaSI. ruda rsl'lo jc vct znatno oslubljeno. pa lu rska

""elK).

Srt'dnji vijtk. S propadanjeOl rim~kog imperija . l>Ote\' od III . 51 .. U E\'ropi

propada i rudan;t\n. a u V SI. gOlO\ O i ne:.lalc. V.. nda li, A\ari. Huni . GOli .
Sinveni, Ugri prepln\'ljuJu i C:lfSIVO i djdu E\'fopu. a Ampi z.auzirnl1J u
Spanjolsku . Pnlil:.e z.a ncko liko <;;loIJc61 ne doputlaju oovijanje rudarskc
akl,,n05I I. ann poslcpcno 01i\'lja\3 lek u 101.u smin,"anJa nnkon \dike cobe
naroda. u doho konw hdimnJ3 rr:anntke drt.,'l\c. osobllo l.'l Kurla Vclikog. na
izmaku VIII. \t . kada SoC Opel pOCi nJe r.adili u Noricumu u rud nicima te lJcza .
Oludn !tC mctnlur&lJa mclnln prenOSI u Ce~ku. SnksoOlJu. Harz. Alsnee I
Spa njol ~ku. U XII SI. nn glasu JC tellez3rska induslrija u Nizozcm,kol. odaklc
\C !in u Englc~ku I Sbndin3viJu .
Vct. u VIII. 51. pOC1 nlC rudnr~I,"O fr('bra u Ce~koj (Prihr.am ) ; SlovntkoJ,
ladaSnJoJ UgankoJ C B an\k~ Slin'lOlcalSchemniIZ}. od X ~t . qebro SC 1.0pa u
Ilarzu (Rammelsberg kod Goslara) i Mansrcldu u srednJoJ NlcmatkoJ. od X II.
\t U Frcibcrgu u Snkq)niji i Fal unu u S\ed)koJ, u XIII , ~t. nn 1;lo,u su rudnici
16ch)mo\ i KUln:i Horn u CdkoJ. temdJl moo lada mOCnlh Ptl!m):.lo\1ta.
U 10 dob.! pOCtnJ c I dobi\'anle ugljtllu. Iz Englc(kc. dodulc. lOla lupa,,, (1
dobivanJu uglJcnn vel' u IX ~ t .. ali jc prvl uglJcnol.op 01\0(\."11 1292. II
Ne\\'ca~llcu. kao l.taIJe \)1.1 re.-:al dan u lnkup grudammn log gmdu
l!
l.unllnentu \C u IlilO vfil cme \pomlOJu uglJcnokopl u Sll 1.~oniji (Z\\, icl.au). II
UdgiJI (U~ge) I u Nlzozcm\koJ. a 1110g3 doba Imll i podo ln1.n (1 tada. n.IHxino.

Rudn ik
KO'lnicn

SI. ~t U.udn icl t k.Wlllce nU\~. 1 1111 d:1I1 n~nJe 01 1111 Ju go~hi\ijc II :.rcdnjcl1l \tijcku.
1 Jdrijn. 1 Md lca. J Lilij :!. -I Slllllobor. 5 G\lIZdll ll ~ k \l. 6 Slllri M(IJdlln. 7
FOJ nica.8 Krdc\o. 9 0 10"0. 10 Srchrc tm'!I, /I A\'ala. 11 Rudnik. tJ Brsko\o.
/-I Trcptn. 15 No\"(, Il rda. 10 l:inJl! \o . J7 Km tCl\O

RU D A RSTVO
Upr.1\1I "",,01 p''Opl'lrn:l \111110 Uhr-lll\n ",!;'gmu pntp:J"
Turt"1 Ix hn lt h
7:lbmnJuJII ~\;)I..I Il\Ul ml"llllu I U\ OOC "0, hn llll IJ,lo )1 .. "'01. k011 M' ,a~(OJi II
obJ\C'.tl lu l.upml..a mdml..u d.1 polm\\" ~I"e lIohlll pred:1 Portl DUl3datnJI
fin nndjctT. Dll hm\~.101 I l\I 1c~,ln l . n .t pu ( IUIU mdal'l.;c ccolfe. II" "pml1l1dlalC
I prcll"uh Sll~i. Rud:U'''I\ o )ihllal'l jo( "d.lh 'IOtlo)uk gOOm lJ, II Z(I\I01 Zllmlff: .
OJ nd..(II,la mn'lgotHo,lllh <': ' atutlh ruJlI~ l..,h grJdo\:J, dana~ Ie o\lnlo 'l.amo
pel: Kru(()\ o. JrJnJ eHl. Srcbr('mo . .... rc'c\o I FlIl nlC'a
T :I) dnlgl 111\10, rud;Ir'lIVII nn Ba ll- nnu trolle bhl U In ' Iollce.a. \' 1." du X I X
" M cdulll1l . b!l~ U 0011:1 ta mlrtltlJa rud:u',uu II SrhlJl I B(NII, II 'IC\cro:rapJdnllll
krajc \lnm dana_nle Jugo,hl \lll". II II l""\00hkn) I Slo'o:mll . otu lp\:J rud;u... l..a
dld,llnl l " n . nd.. lnl \I:mm , nOHm rudl'llffi:' (,I 8). ~ 1 :1\noffi "II 10 rudlSla
plcmcnlllh mCI:.lu. J:clJC1';1. u l(l\ lI. b;J\.m I il\e ,
Nnj'ltlnJt' jc ~\'.lkllko rudtl r~lvo :111111. I 10 l'plnlnJclll u: lmplll .... mn Dr.I\ ': I
Mure , 0011 IraJI.' neprl.'kidno IKl prellu ~ H>nJ~klh H cmcnn do da n[!" . Prema
nd.. m pmqe nanlll . Ie ' u d\ljc rijcl.:c d'::I\ OIlc i do]O 19 1Iala gc)(Jj(nJc. odno,"o
IIltl I.. ,nllg od XV )1. do dllllll' .

Rudllrshu u IInlitskuJ. Prvi /. n a~:ljllI za pi, \J l'udtl,...koJ dJcll\1no~ 11 II

/I n ,mknl poIII.'IX It godme 1\92. ktldn kr ~ ll Fr:1nkopani dobl\'nJ u oJ kr:1 ljn
Slgl'Olllndn rcg.II til hlrah\:tnlc . dubl\unlC 1 prerodu tiala, srebro. balm.
1c1J1!1lI 1 dmglh lllel ll ln.:1 1....3, gudin t' dobl\ lljlllKl Fnd n ku lli. I prmo kO\llnj:1
nOVell. Pl'c l P'I~ I :I\' l ja \e dn su Frank(lpall1 l opah ! d,ezou mdu II Ua:- u I Cobru
II Gor\kOln kOlaru I Rudope1lJu kod Vrhovin:l; II Cabru ic 165 1. god .. UI
\'n Jemc Pelr.. Z nn, I.::og. podlgnul a pn ;1 vl\ula pet II nlltim kHlII!\'1nHl . Iptll.
gllnna ,u peldrutja \ Iare hr\tll<l e rudal'J..::c dJdull1 n~ 11 Z nnska gom. ~lcd\ cd
ll ieU I Samohor( kl1 gOfJ C. sn l'en lrmHI II TrgoHma (iI i Trgo\'i). G\'ozdu n ~ k om
1 u I{udnmn koeJ Sumohom . To )U mnhom polim(tnlni rud nici. S olO\'om.
"rchrom I o.. krom Za GIO:tIU'lfkn jc I !'cltlr II. Zrinski od krnljn Mlllijc
K on'm~ (1"63) dubIO reg.ll. pn Je NIl",l .. Z nn~kl. Olue ~Igeh log ,unab. od
152-1 , nnduljc IU 7,.I"ln i l ",Y.lo ~ re Orn c uguNlc fcnike, gr~c i lallre. ~\'e do
",o;c 'IIl ri l ( ~ 5J.t) . G\oIAnn\kc rude, bile su prititno \'~tne. pn jc Nikola Zrin\ki
(1~26). ptl)lile 1lI0hil ~k(' bille . izja\'lo knko 11m godi( nl'" dono~c JOOOO zlaln ih
fo nnll . To je gole m Iznrn.. lilt Ireba 1I11.1Ii u ,idu dn Je 10 Nlkola iZllnio u
pr ... gO\'orHn tl) I Z[l~ tulllcimn lralj:. Ferdinnndli l ojim:. ic g\ ozdnnski rudni l hli(1
U~I Upili 7.11 patO\'leU spomenu1e s\'01c. tpil l . po nckim zllpi~irn ll. u G\'ozdll nskom
)e jo~ 1529. dobi\'1110 11 80 101ll ( 19.60lg) Hebr.1 mj ('~c~no .
rudarcnJu nll M~lll~llflic/ Ima L1pic3 12 XVII, SlolJcb. i3 l o it \'jclojra lno
III bilo rudilr;k lh radO\ :1 i mnilc. Godinc 1608. Iii 16 10. neki zlIgrcbaCk; graClani
III kopuju zlalnc ; Hchrnc rude. zbog ~cga ih lilt; udO\'iell 5lje p:ma
Grcgori,anc:!. \l a~ ru C;1 ~lc d\l.'dgmda . 5\alal o. 10 rud.:u SI\'O nijc bilo \'dikog
znntcnJn i nijc tmlllio dugo. IpOll je na ~kd\' cdnid bilo po ku~j:'l i ~ l rntm h
rudo\'a 1M I U X IX. Sl.
U /l Ut/UlIIlI kod Slllllol.wJra nude nl ~ u [rag()\i slarog rudars tv:! u ohliku
hod nil:. pro(ila 75 )( 75 em. \\'ak:llo iz \'remena prijc uJlClirchc hamta u
ruda~l\'u. 311 pl"\l piwni ~pol1\cnlC'l poljetu iz pne polo\'icc XVI. \1. Rudi ~e
o m dniClma bukru koji ~\'OJ prOIZ\O\! inozc II Itnliju i nil O ri jenl prcko . lada
fru nkopu nsl og. Dnlra , Rude su bile wto oogute . (adrf :M IIe su i \'i~ 00 12%
Cu , Vrlo Je \'jtrojatno dn sc <.Imolx>rskim hakrom opslrbtji\'nla ; l':lgn:ha~ka
lo\'nica 11 0\'('3. l ojll je mdlla od drugog Iii [rcceg deccnija XV I.
Kal o 1U Rude. Zll mzhlu od gOIO\O \\lh drugih ludni l a. u blizini \clikog
Ill JC~HI . Zagrebol ... Idall\nO dobrim pro melnim \tzama. po\\'di\'allli im je
H hka patnja . U loku \'r<lTIena izgrodclla je tu I scparllcija s prtionicom .
tahonica . pa i nel a rufinerija . Ipal. rudnlci su rndlli ) \"coma promjcntji\'im
,,"pjchonl. u pl"\('Im rcdu zOOg ncdoo.ta[LJ sirutnog Q\.Ob/ja 1. naloolo.
gmmZI\O\11 \ 1 a.~ mk :1 l oj; su !o.C t~to mijenjali . III Jugolraj nc )udsk.: 'porovl.' .
Ipak. rudnici u Rud ll rn n bili l U U pogonu ~\e do \retlinc XIX. sl .. klld:1 s u
rodo\'i nn hll kru ol1uslll\ ljc ni. ali ~u jm ndo HIJcmt n a~t:n' ljeni na !djau.
wkoocr bez pr.l\og )truCnog \OOSl\'ll .
Rud ilt )f \ o u Slo\tnlJI. U Slo\'cnij i po"ltojc . u/. \d )pomcnult 1.a pisc: 0
noritkom ).cljczu. jo~ ~ I ariji Ir:lgo"i () rudu r"koj djcla l no~li. I 10 iz Litijt'. U
nepmrcdnoJ bhzlnl nalol1.c SI! Vate . po1.nalO nnlaz;sle iz halSlalske cpohe
(_V IJI _V I ~ I . ) . , OOilllelmn rudarenja n:a teljezu. zl:IIU i ii\l. U Lit lll su i
I(imljani dob1\'(.h tcljezo. a moMa i ~ re bro I 0 10\0 . U XVI. 51. Lilija dO''''lj n\'a
k".. tal prOC\'1l1 bo rudn ik qebm. olovn 1 ' cljel.1l. pll je ladn i SJcdi~le rudur)ke
vla~t l . ah (C rodltle ubno naputlll l00g nctl()\ollnog domcla laduS njc
Ie:hnologllc , U XIX . I t-Oll XX. \1 . im:. pnlitno lnlenzl\'mh pol u(ajn uiil l,a\'anjn
l'lil,kog nalnzi~ta. pll ,e 188 1 11.grndena I laliool(".1 0 10\1\, n 1929. I OOlocijn , I
za vrllcme I:lla ( 19" 2) iJCIllCi)1I polu(all proI1\'OOili bum. 31i bez \'ctcg

59/

rll5111 tlo pnbhtno ISfWIIUI. II p',.,IIC'dn,lh nclnll.lo ,odln.1 l%nO'lI"11II1.I11 dn

.t():lIr)UI,odl(njc
Ru \ oj rudanua U nD\ljr doha. PrO("\r.. 1 do\en~kl h rudnlk-a patin u dnt'o ..
renC\:ln\,,('. bdll 1 e\J\)~l.o rudllnlHl. n:'l l on \In,:nanlc ad lr"'II X III do
~ r cdlOe X\
\1. dO)I\I!II\II Jed!'n ad \\Ollh ",hun,lC;1 U 10, cpohl '1e(a\oI \,C
o~no\n l problem l o, llC dugo \femcn3 Z.HbUHllllO nolpred:al rUda"l\iI,.l to IC
pmdu.... nlc u \CC'C dut'lme. Gt,J\nc 'u zaprekc hlle pexllemnc ""Ode. tcUnte ,
\lellCn,cm I rn\\JCIU
U brclo\ ulm predJchm.l. po(l1cmnc 'u \C \ode \ct otI XIII \t od\oc.lIIe
I"pod Icil(ta pom(lo('u tz\ IIQJllrJmh POIk.()pu , " 0, 1 \U \C ll.rudl,," h dcccllIlama I
descznh \chle duilne. Tako ,e ()(hotlnl p<llkop u Harzu do<.llpo dubnu ad
23.l1 lm ..1 u ~'IIln~feld u, I I rudOilu h:'llrn, 3 1 ),:m GdJc \C tlllkav pollop nllc
mogno Izud.t l. \Il(/n \C IZ lllmc dlZUl1l \clIl.lm \'odc nlm \'olom. 11'\ kmum,".
, promlcnmn I du 111m. knjc \C pol.re l;llo \odom dO\tdenom \ povrtme. 11
uO\jelno pregradenah Je1er.t PnmlenJ I\ ;Jo se lada pnl\Clp loda Jt' pocJl!r
mtlom At. , \ct cd poCCtl..1 XVI R upo treblJa'illu k I pumpe (\1 9) T ak\ lm
I shCni lll ule:dllllnHI umOJ!:uteno Jt posllUl n,c dublnll tllk do 900 m
U
qcbronO'>llIm rudlllcima kod Klt2bllhclll u Tirolu d~l lglo ,e ledno (lknn ( 155Y)
du binu .od 513m. a okno Drll! nm u I~lom rellru dO\tl~lo Ie 15W na ~\om
17. honzon~u dublnu od AAti m To JC ZlI gOIO\O .WM'lduflh gooma hllo na,duhllC
o kno nn ~\'Ile l u. S\ e do 11172. l ilda Je u ~dko m J>ilbramu d()l;llgnulII d ubm:1
\'eta od 1II00 m.

,I.

u~p,eha .

Mnago su vatnij l ~ IO\en.d'; 1 rudmel Itlrlju 1 .\I~!U::t/. Ot'la 'u o tkmcnll lel
na potclk u no\og "'Jcb. IZ mnljeg pen oda 0 nlll113 nema InlgO\"...
2/\'11 Je nndcna u Itlnjl 1490. Ih 1"93. i \c~ jc 1.193. mlc1l1 ~ k u Vijdc
de)ClOnC:t' (Con~lgtio deDicei). kao lada IIJn n:'ldldnll ludnn kll "Ia)[. dOOijelilo
pl"\'U rudll""u ko n a:~ ll u . O lndll p.. )\e do nll( lh tlltn .. u IdnJI SC rad l gOl01 0
neprekldno (rudnll JC ~a mCl odrtu\an. bez prolz\()(JnJc. od 19n. do 1YiU. zoog
OI\klh "IC lsklh ellcoa 1:1\ e) . Samo nekoliko pr\lh godmn rudmk jc bio
, Ia\m(t\ o pm.llnln luda,...l.lh l.3druga, II ti IC \eC 15(Xl, o a~ l lcd,t\om. doSllo u
ml.e lI alJ'hurgo\oIc.1 I om \U bi ll nJeg()\! 'I a~nlci ..un j:odIll3. do 19 1/1. Za ~,e
10 " n)cme IdnJlI Ie hIla pouzdan ul~ 3U\l ri""lh earen} u \clikClI pohlli:i. bingo
l.o,lm \U \,,(' fin:mCII.lh bupnl IIgo\'lnski polh\hOlIl I r""m pohodi. Na ~ novi
doh", H)(Icnih I:O,I1/.3 mote \C proo)enlll dn ' C ulupna pwiz\()dnJ:1 il\c od
I5(XI do 19K(, 1100\1111 gt,I9(W'11
Idnl" 'C \eomll \nn:. I p<1 pn lm pob:cima rUllurJloR 1kol.".a u E,'ropl.
Od Plitel l ll XVIII \ 1 dro 17"'\. mdlln Ie. dH,de)Clal gOOIllIl. ~ l o l n Zll
1"(lI/Illlllf~ l ud rH,kog m,ercnlll. Ztllim . od 1752. gffl"'~lrl/dwlkola I. ko nnt no.
otI 176.\ do 17m. flIdl la Je nnen:. mm~'jlloJlomrloJfurJkokttlIlISku lkolu pod
\od\l\om prlrod<,.,lb\Ca .\tl/jm/I/Q. Illetnlt.!I. mlneraloga. l cmlt-oIr.. I hol3mtara
Vlem,lIlllQ Ie nil planlm I'cel \lk ,\lr!ll'I' oto\O dOOI\,mo \ e~ U pl"\O'
p(llOl'KI XV ~I . J h podU1etc l :l(l dalum poCelkn mOO\.1 U1ml:l goolllu 1665.
I."d .. 'C ~Iitmund Ollenfehll od r.H,l.0it rlldllN.log ",lm(l\a u Ilreb maIFric
~hu dohKl l OOC'C\IIU 1.. 1 ~ 1 r.t1:I\ .. nJe, dohl\lInJe I 1:" lenlc g.dcmlll f/JlqX1alll.:)
u emul II met.ltlo, dollnl Kil(l I IdnJI. Mdlea Udl ncprclldno do tlllnn' Od
pate ll a 'kl I ~M prol1'edcno Ie ol.u 1121.)1')(1111 OIdc . do lml a XV II I. )1, po
nc"""hlu dt1oClal .. I(lnll ':O(htnIC. :tlI l1m . dCI pott llll XX \1. prUl1\odnlll JC

Na 1Il1lnjim Ju bil1amll jll l11l.' 'u \e cd dn\' ninn prO\jc [r.!\,alc prirodnim
\'jelrcl1ll.'lII . ali prd:lskom na "ete dubi ne to \ik IlIje bilo mogutc. :laIO)C
prircdno vjclren,e pojncl\'lllo npr. 211grilll\'nnjem zraka ~ pu ~ t a njcm I'ufrtlli/i
kOllol'// u o kna. ali )U se vet cd knja XV. ) 1. upolrchljnvllk i Illfur. drvcna
zra~ni l annli prn \'oku [nog pre~jckll kojimll 5C 1mk . t] crtm mjcho\'lIu:I ~ ulota
polkopa. 110aCl\'1l0 u hOOnike. U Klllnoj Ho ri !lIko )e zml 156-1 , dO\'odio 11 :1
mdihS ta udllljcna I \ik od -100m od U~'I potkopa.
R 3~\'jeln k pol'Oljial:. tek zamjl.'llorn 111kolomljl\'i h ghncnih lampi. Jm iz
rim)k!h vrc me nu . lim enim IlI00pama. 12\'. !ab/cumu, kOle 'u "e pojl",ile po[lrnj
XV. \1.
Rcnc'3nsa Jt' oplodila i tchniCku lilernluru. lako. dod u'c. \ ;:t u blbll,sko,
prit:i 0 Jobu postoll prikaz rudllrskih rudo\n u kojem ~e., dob nm poznal'llnjcm
~ I\'a ri. 'pominjc dObwa nje dala. srehra, 1:eljeu.. ba krn i dragog bmcnjll. iz
rim ~ kol= jc \l cmenn \pomeml \'rijedan 'alllo Irnktlll 0 ruda ..... I"u Pti niJlI Mladcg .
a kll)ni,c \e 0 rudllnl\'u gO \'on ""1110 utg red , I IC'I ugl:1\ nom polcjc njil':!~ki. Tek
1556. izlall knJlgu () m darsl\'U ko,R
d\'lI ~loljc61 o~lati i prirut nik i ud1:bcnik .
pa jc I dana~ lOS Icmelj zn pruut:l\'a n,e rnz\'oj:'l rudaKke lehnike. Til je djdo
Dc rt ".rlull/cu libri Xlll ijetniku. rtIllll.'m toga. IIIl!talurgu I hum u lII ~1tI Georgius.u
Agrioole. ladaS n,eg gm d ~ kog (izll l! u Jlkh) 010\ U I b~nile~ s r-oId o n!l ~'c ln iku u
O enlnl17u. gdje ,e I umm godinu dama pril'" izla," a \\I)i! djd a, SaclrtaJc m. a
narocllo I Iz\ anredmm erlc!lma, t\ ~ nro t tl d:lle ta ko i'\.Crp:1Il I pouztlnn pnkuz
jedne te hn itke dl,scII)line: II odrcdenolll \femenu dn knJ lzi u 10llle !Iemu prcml-:I
II qclokupnul tehmtknl lilcruturi.
Scdamdt"elllk ~odlO:I nal on pojll\e A~rirohnc knjigc rjl.'ta\".1 ~c I pltnnje
lu.~umlll'Ju Uz l rill nlt' nmkolrpnu ru~no proolJllll,C hodnll n ~'cki ~c m dllJc lom .
Ixi prclhl,wriJ c Ie hl lo u upoUt'h l /uJ:",,,ulllr IUlrim, koj im 'I! \lijeml l1 " rullJti~IU
zagrila\:t og"Jcm . da t'll nllkon hladcn) n. e\enlu ulnn "odorll . poslala kn a i lako
IlIu';'1 1..'1 Clbrndu Te l In )[oIJl.'t.. nukon Iwnw d:1 .e enll b:lrul 0101:1.' uP<lInlcbili
u \:llrenom oru!)u. 1627. II Hansl oJ SlIn\m tilSchemmll:u I'nl pUI \C (IIPUl'3\lII1l
c1.~ploz I Hl m 1:lko ,e u bIll iii 1110 eptlhiltnn prcokre l. u mnoglOl \C c H up~ klm
rudniC'imu I dnlje lagulllatb ognjt'lIl . IIIku "I'r . u S\ed~koll do IlI.S(I,

R U D A R STVQ

592

d ill I.al> ntlC . pc)l.'C'lko Ol XVII I. ' 1.. potlnll' '>C rnd lka ln. ) qc{",llii \~ no,," nl

prohl em pri prodirnnju u I cee duhinc, I to flOrmnr s'ro/~nr , ured<lJcm ugl;n"Onl

, rnzvi jcnim tn nld !l~L: c pom:bt:: podlza np l ode . GodinI.' 1711 . pm t;n[Jcn Je
pni p,:lIni ,l roj. tipa N('\\'\."omcn, nn u ~ l icno l.. <lp u 1..00 Blrmlnghamn la ko
OCe,.jdm) " cuspared;"", dikusni, l od dot ~ldli upCltrcbljll' im e Hltlnc i 1h" unJ( ke
snage. i pami jt: SUO) lIpo t O uvode n u mdaf'l..c potl 0 ne , up.l:\\no m zhog
gl o nmzno~ li i " d ike polro~ nJ c gon va (drva, q edc ugljc na).
Rudll rsc\o miliu JUROSlavijc u XI X. i XX . sloijt'tu. U S,h,/i i Bot'" rud nf'ka
dj e l:ltnO<; I I~mj c o pe l ld posli)c odll1sb Tum b . Ne~ 1O ~ IJ r.tdih I Auq rijanci
In \'rijc me o kup!lCiJc Srbijc od 17 18. do 1739, I to II rud ntCIIlla 0 10 \':1, O.!kr,1 I
ieljcza II Mnjdanpe ku . Rud niku . Klltn;"1 L na A l a li. R ~ld ovi ~ u hil l malog
o P"CIP i n e u , pje~ lIi . U Srbi ji ~u ti mli "di kc napore Zil YTlJcmc proog ust"n!...'
( ISCM- ISI3) nil lstim rudi ~ linm . u pr\'o m r('d u na Rtul"i/.. II. radi dohi\:tnp
t d jczn i baha Zll Ii ve njc ; ko\'anje ral nog mate rijn tn. Cak jc Sena! . u dogovo ru
s Ka radordc m. it A Ulllrije
Rud n ik doveo 35 rudam Sa~a i Jed llog Illi cole ra .
Nn Rudniku su radi la d\'a okll:!. podignut :1 J'" lal,uniC:1 i olvorcna I..o\'nk<l
nm e:!. Nnkon ~ lo nHi uSlnn" :. ( 1 ~ 13 ) Tu rei \II Op ... 1 le melJilo uni ~ lil i s\ c ~ IO jc
nn Rud niku bilo podignuto .
Knete\'inu SrbiJ" w koder Je ru da r~ l nl pos\'c li lu vcliku pai nJu . O sobilO ~ u
\'eli ke nndc polagall c u Mll/dilll/"''' ktJl i Je tr('balo dn poslanc Ic md j za
induslrij alizlleij u zern lj ... II:' hazi l ada~ nj ih ruda 1.d jcza i hakra . U lu Z llijl' :1I11
ollOrijl.'flifl. b ku jo: rudoik naz'\'an . ulot e na ~ u gok m;, ~rc d ~ l\'a , ali so: ubrw
pokaz:l lo dn jo: 10 pm m a~ ... nn i n w~ t icij a . I dr ugi po ku!:lji, d\'adc~ l a k god ina
nako n mnldrlllpet'kog neuspjehil . na Rudl/ ilw. A" flfi , II KIIt'llill i, nio:- u lI~pj eli .
ugluvno m zhog n c do~ t :I ' k a slmf nja ka i. o sobilO, fi na ncij$kih sro: d ~ t a\'a . Tu \'lll; (1
rOIf'a !i!i put O: IUI.. polilike angotlranjn slr:lllog ""pll alu u ru darsl\'u , II pf\' (l ill
r('ti u u ruda rslvu I1Ic l:lla, Na S\' jc tskoj i7.1oibi U P:lril U ( ISSS) Kn ct,c\'ina jc
Srbij :1 iziotjlll mnogo uzorfl ka m d:a. minc m la. ugljo:na , u kra~ n og kamc nll i
nellle !ali', i lime zaislil pobudil a in l e re~ SIranog bpil ala koji niie je njao ~ \'C
do d rugog s \'j e l ~ k og f,lIa
V i.k JC u~ pjo:ha d rtavn:'l iniei jali \';) U Srbij i imal" ria pod rut ju d splo:.ltnrijc
uglje nil , PI'\'i JO: ugljeno kop bio Srlljski RlllJl! ik u danaS njcl1l Resa\'sko- mo m \'sko m ugljc no m baze nu Rem b(ls. O!\'o re n Je 1853 . .svega J I ~ocli n a nako n ~IO
5U lu prorH,(k l1l pl'\'i izda nci /U' u{rllI'og k nllll!na. Ugl)c n je slut lo bo c ncrgclska
pod loga za lad a~ n;u Jcd inu induslrij u u Srbi)i. Topol i"l1icll U Kragujc\'cu. a
rud:l ri ~ \I , po potrcbi. dovodeni iz Majdanpc b .
D\'adeso: l[l k god ina ka ~ ni j c (1 873 ) o l\'o rc n jo: i KOSlo/a t k i IIg/jrno kop koji
j e , kao; St' njski Rud nik. II pogonu i d unas . Usko ro su podij elJc ne i ko nn :s iie
za nl\'a r.mje ugljc no kopa u Sise\'eu ( 1882). Alcksineu ( 1883), J>odvisu ( 1887)
i drugdjc . Eksploa lac:ija kom l'skog 1;811 il(l pcKcla je 1923. god in c .
U /loJ'lI i je ruda rslvo o!ivj c1o n:l kon a U ~ lr ij s k c ok up udjc (1 878). Vd. idu t c
godinc up ueeni ~ u u o kupiranu o bl[lst najbolj i gcolozi iz Auslro- Uga rskc
Mo narhije. V ee 1880. ubj a\'lje no jc d jdo 0 geologij i B os n ~ i He fccgovinc, s
pn'o m prl"gkdno m gco l o~ k ol1l ka n o lll ( 1:576000). ko je se po ka zalo kao \' rlo
:.olid ll ::J O~Il (!\'a za rudtt r.,ke r.ldo\'c . Godinc 1879. do\'cdeni ~ u i pl'\'i ruda ri
p rofe~i() n ll i ci iz Id ri je. ko)i ~ u ugla\'llo m zaposlcni na l cii~ tim a :l nlimo na u
C('m anicl . krmn a II VllboStici i manga na u CCI 'IJIIIIOl'ib llltl . Srcbrc nie'l je
po nov() pro radi la Ic k kasnijc .
NiJcda n od tih rudnik a ni)1." SI." pokazao n: nlabilan. pa ni u kasnijelll ,
pri \'alnom za kup u . V I ~e ie u'> picha bilo. kilO i u Srbiji. u ruda rsl\' u ugljc nu.
Kao n aj s l ~lri ji se rud nik uzima Zen;CfI , olvo rc n 1880, a li Je iSle godinc ol\'o re n
i ugljeno ko p u Lau~u ko d Banje Luke. Oodi nc 1882. Ol\'o re n je rud nik u
Uglje !ikll. a \'Cc 1888. n ;u~e l je liv:lIl jsko-duvill1j ski ugljcn i b:lzcn o tvar.lIlj l"1ll
rudnika u TII.I'lIid i l/Ii'IOI'OIll .'Ie/II. Kr~ktl je Olvorcna 1 ~9 5 . a 1I1jedet o: godine
O[\'o rc n Je prvi ugljc no kop u Hcreego\ini. U O;leko l1\ . U g l j ~' n o k o p II 1o.'loslaru
IIIvore n Ie za vrijcmc prvog wj clskog rata (\ 9 17).
U B o~ ni su ugl;e no kopi uglavno m oSla li 1I d rta\' no m \liI~ ni SI\' II . do k jc II
Srbi ji od vd ikih rudnika \a mo Scnj:.ki Rud nik bio u d rta\' no j ck ~ pl o;:) l ac i j i .
O:.Iali ~ u ugljcnokopi dati u zak up dom .. ti m. ali i Str unim kapil;llislinHl .
U p rckosa \'~ k o m dij du j ugosla\'cnskog lerito ri ja, osobi lO jc u S/o l't'I1 iji b ila
razvijo: na e ksploatilciJ l' Ilgi)cnol. U z;l~a\'s k o m bazenu uglje n se vad io vet u
pn 'Qj polo\'ici X IX . SI. Tako je rud ni k Z(180rl(' Olvo re n vee 1838. Tr /)o ,'I1'.:
1847 . i I1 rtutnik 1859. Rudnik Rujhcll burg ( d a n (l~ Seno\'o) radio je vee od 11)59 ,
a h OCI" 'jt' od 18"'9; Ko6:vjc jc ohu'S \a \'ilo proizvod nju prile ne ko liko godina .
Vl'lefl/c fad i od 1887.
I 1\1 , u Slo vcniji, gl;wn i :.u ugljcno ko pi hi li u pri\'am o m vlasni! lvu . i 10
maho m u vlasniSI\'\l ~ !r Ol n ~l ca .
U :'Iaroj JUgOSIOlV;ji U 10m se pogJcdu nijc niSIa izmi jc nilo . Oko 83%
b pilal a ulo!e nog u rudar ~I\'O bilo jc stranog porijekla . U tahim sc prilibma
ru da~ l \'o ni je moglo raz v i j ~lti . pogol()\'Q ~ t o je i "Ia\, \'Ias!i pre l1\:1 loj gr ... ni
narod ne pri\'rcde bio nepo\'oljan . Nije poslojao nikn ka \' ~ mi ~ lj eni plan ran'o ja.

IH.

,--

T ,Itlli Cii
RALVOJ P RQ IZVODNJE U(j IJENA . Rl ' lJ;\ I \1l:.f;\ I /\ l
JVCJOSLA V IJI

-r

r ~m

--

"

1:d Jt:.Zll

ro,'l t
MI

670

MI
."

77n

010\'11 i o nb
ho k.~ lt:I

mll ngn ll['

krom n
anlirno na

Sl'ijl!l

-100
650
620

5.0
1.0

,.

' 2.

1.0

6
7.

3.0

5.
2.

.l .2

15 .11
9,0
20 ,0
17.0

J.

10,0

J.

10,0

M jeslo:

,
1.

~70

I DO

J(l uXO

U390

IHf$()

5(1630

1 5(X)

66211

5620

27 KliJ

1 ~4t1

~ 6()f)

1 8~J

3 .tl,l,

K62n
5.t 210
11 7 3(t1

11-1

I I ~O

J OO'

12920
32 590

I S70
62920
97520

I-IO~('J()

1065<)
~92(J

J290

SHOO

1500
179(J

I l OU
570

JSO

JOO

26-10
-'2 020
550

1300

'7
K6I!I'

113 570

IIXI
235

,
kg

100

,,~

_L

6 \UnlJ

.t 52f1
113.11. ,
R929f1
I SJO
3 191170
110

"

I !O(")()

Bakar
... O lo\'oIeink

2c IJezo

A. A mimo n
Ef)

2 i\'a

Bo ks;t
U ra n

\I

50

100

150 290 250 km

SIlO . Rudn ici IIglje na i me la l(l u Ju go~la\!iji . 1 Idrija, 1 Zi rovski Vrh. J

Mc1ila. '; La~ ko . 5 T rbovljc. 6 RO\'inj . 7 R Cisa . 8 Obrovac, 9 Ljubija . 10 Jajce,
/I Sla na ri. 12 Zen ica, JJ l1a no \';6. N Krcka , 15 U ~ ljo:\' ik. 16 Du rdc vik . 17
Va res . I S KaLlnj. 19 )3re7.... 20 V l il ~ e n i c(l . 21 ~'1 0 s l :. r (bo k,il). 21 Mo)lur
(ugljcn) . 23 Srcb r('n ica, 2.; Za jnt:1. 15 Vdi ki 1\l ajda n . 26 Kolubn r.l. 27 KO'IOluc.
18 Ru dnik. 29 Maj danpt: k . 30 Re mb;!:. ( Rcsnvica). 3 1 Bor . 32 VNkiI C uktl. 33
lbarski rud nici. ( Balj;lvOic na Ihru ), J .; Ali: I.. ,i nae . 35 Pl je\lja . .16 Brd :cwo
(Mojko \'ae), 37 Nik;;ie. 38 Kopaonik ( Lepos:lvit ) . 39 T rc pb. ';U K o~o\'() . .;1
Kli na . .;1 Novo BrdolKis nka. ';3. Bl ngod ut. ~.; T Ortlll icli. oJ5 Z lcIO\o . .J6 Sa ~ a ,
.J7 Out Enl , oJb' D amia n . .JQ Taj nll ~ tc (5, 6. 8. /0. 10. 2 1 i .1 7 podruC jll , \lik
rudn ika)
P R O I ZV OD N JO ~ I

S , 'ij~1

6.
9.

U SV 1J ETU I EV RO PI

E"roj}tl bl!: SSSR

I'rol'"

%'

Mj l!.5lo:

'''10'

M jt'slo!

'Yo'

Mjt'sln:

%'

22.0
8.0

7.

1.7
1.9

2.

7.3
10.5
19.0

,.,

I.
3.
I.
6.

30 .5
IH,O
30.(1
6.7

9 .9
' .9

,.I.

\1).0
17,(J

' 5.

,3.

7.
' 6.

~.O

1.3

7.

J. '

2.

' 6.

0 .7

5.

mclala u ko nec nl rnlima

, MUdio
j ~to p r~ma u? jd u
sv)ctskol ' odnos no u evropsko j proiz\'odnji
, Udlo
u ~"') CIS k.O J. odnosno c \'ropsko j pro;zvodnj i
II

~ {J~

, 9/16

' %6

Kame ni ugljc n
() Mrki ugljen
Q Ligni !

Evroptl

%'

'.n

7(,('
3H20

I fNN .

Mjulo!

s.

{ (UII

6:;1:0
7 SJO
77 150
Jo50(l

710
5660

1 2 ~60

1956.

A nl imon
Baka r
Bo ksit
Cink'
Kro lll
Olovo'
Zc ljczo
2 i\'a

9&1)

18 %0

~e lik

Tab l i c a '2
US J>OR E DIlt\ PRO IZ VOD NJ E N EK IH R U O A U J UOOS LAV 1J1 S

Rutin

13 10

MI
M,

elc kl r. ba kar
mfi n. 0 10\'0
cink
nnt imon regulus
(1llI minij
1i\':1
biZ[l1 ul
Hchro

~ 3 1 tJ

-I-I ~50

sirovo teljezo

J(I

r-,'h
M,
Mt

11;ll.. rn

I~

r k>lme m
mrk .
Ilgnl!

(iodmtl

RUDARSTVO - RUDARSTVO. ISTRAZNl RADOVl

td. preo pental. dru{ll'lg S\Jcl~kOf: rau utmJcni
drl3\mh n1Jav-l,,mcl.llur'klh podU7C .1.

~u pt'lul..ljl

orpontZlr':InJ'

I nlJ\U) Jullt",I:"i)i WI 'II mJnlCI naClonaIiZII-.1n1 U \rlo !..ral"um .ku

ruda~ka 'I: prmr..xfnp Ud\th l fU\.'1I;J
Rd;no\ln.lci)om 'tan h 1 ol\:an m)e m nO\lh rudmka prolnod njll I( f:l~11I ,
.lllije ( Iabl. I ). \,dl \C I nal:uJ(l\anIC pn""ulcijc nd..th \Inn,";!, , U Hl\nom
'l!ln) U I II \Idu fin.11 nih proitHxl a T o $I! 0000'1 nil bmenl ugl)cn. a ntlmo n
bill, bil.mut I \tchw. Jlnlpu nn Ie ob u,Ul\ IICna p rOiZH)(lnJIl man ll;mn I lro ma .
~IO Jt': po"jcJica l!crpllCnja rudl~la R<:-I.c nc mln<.'fll lmh \l1mm.1 II lugo-<l3"'J'
ipak II IO( znn~aJ ne u cvropo.J..om. II neke: ad " Jlh I II s\jcl,ko m mlentu U
tnh l. 2 prik n13n Je udlo J USI'KllIli)c U w J( ld.oJ prolr..od nJL ne l.a h vatmj ih rudn
LI 19.56. I 19SJ sodm' Ju ~ l:l.\ i io . opr . u EHopl znuZlm .. :! mle110 U
prOlzHxioJI rudn nOllmOOIl . alumlmj ~1 r o lo\n. a IrC:CC: U pmiZ\odnJ I tudn baknl
U 1984. Foolni . lzulome h .c SSSR . polo2:aJ J ugo~ l u \il e olcdu cHo p-<kml
proiZ\odn~lm ll Jt}, Ie i po\ o IJI11JI. Mote: C(' lnklJutn i da Je JugO'>la\IJa \ 3tllo
pro iZ\odnt nllOemlOlh ~lmVlnll
No ~ J. \0 pfikBl.'loi ,u dan:t) a~lI\ ni rudm ti u Jugoo.lnviJi .
I>aUI rUlQj rudamHI. Pfoqcoe felen! mlOemloih ~lro\'lO a ne magu bill
pouzdllnc pril c nego ( to 'c oblne ko mplclm rudnr.ki I.tratoi rode"'l . Kak o 10
za \elilrn rudi ~ ln iii nldna podnltja t~to olje mogute zbog \TemclISkih .
finnncij skih. Ichnit.k:ih I saobratn) mh razloga . o ni ,t' nc promde . \ct '>C rezen c
prnc:JeoJuJu mahom nil temelju nnalos-ij!l. ~ to do\od, do pogrdnih prognol.u
alo )C i prognoze 0 hnom lM:rplje oju glnvoih mmc ralmh $iro\ lOa, ~ oje su ~
(>O)II\llc pnJc pclo nesluk godina. ni~ u ost\'nnle . Naproll\ . proo,ldenc ~ u OO\ C
rC/.en c ddicil :lrnih ~ lfovina . o~(lb; I O u ncrnzvijc: nim lc:mljama Osim toga .
polrntnja mClain. pl'l prc: ma lome i qro\inn 13 njlhO\ o dobl\anJe . opuda. Jef
iodu\triJu poSlepcno nup u ~la me tnk zamJcoJuJu6 ih u pnom re du po1imcrnim
IlHitc ri j:llima. 7...a1l:! ~ mote otd i\'uli d:1 te rud nr'lh o i ubudutt nnmiri\al;
polrcbc: inJu"triJe miner.tloim ,iro\'inama . Pritom tc o;\C Yi ~ bill nngluk o
dolo$ki priSlu p rudn rs krm m dO \'lOltl. jer jc zn ncmar;vanJc UI JCC!"Ija na o ko linu
u zro ~ o \'n l o. opr. u SAD . ulijXlm\'unJc p:. i obuslo\'ljanj!! rud:rr'lkc djcllllnosir
u ncki m podrutjima .

do ,Q56. godmc.

LIT.: E. uu:olI'ski. R udllnil\'o U lin'alskoj . Naklnd ni odjcl H .... . d rta.vnc

tisknre. Zagreb 1942. - V. Simlt, Is toriski nllvoj nakg rudurs lva . Izdu\aCko
.~la mpa rs k o predu1.cte S:wCla 1lI entrgc liku i c:L:S l rn~l i vnu iodus lriju. Bcogmd
195 1. - M . J. OImit , Za is to riju rudnrslYu II srednjovdovnoj Srbiji I n osni .
Srp,ka nkadc mija na uka i um Clnosti. n cogr:rd 1955 . - L SliMing. Aufsctlli!!sscrl .
Gewinncn und F rdcrn. Geschichlc des (]ergbaus. DeutK h e~ Muscum Miinehcn. Ro hwo ll , Reinbck h. Ham burg 19RJ. - \II. Amoltf (red .) . Erob<:rn
de r Tide . YE n Deutscher Verlag ftir Grundsloffindus tric . Leipzig ~ 19 83. - I .
Cdmiga, Rudnrsho LR Sloyenije. 0\"1 proilvodnja, Ljublja na 1959.

R. J\;JarllJic

RUDARSTVO, rSTRAZNr RADOVr , ut vrd iva nj c

postojanja. polotaj a i ob lika lc1.ista mincra lnih sirovina ,
njihove ko litinc i kva litcle , tc geo losko-rudarskih karakl eri stika neposrcdne okolice.
U bili, me tode rudars kih iSlra1nih radO\'3 nis u sc mijcnjalc od pfelhislorijc,
kada je oo\'jd kamenog doba iz Zcmljinc kore cupao komadc kremcnn za
izradb u p ....og oruda i o ru tja. IskU$IYO ga jc nautito d a St odredcoa minc ralna
sirovi na (k remcn. bakar. tc1jezo, z1(110) uVljck nal u i u odred e noj pri rodnoj
s rc dini. Nil tratenju tak vih specificnih prirodnih s rcdinn Ic mdje sc ; rudarski

593

IsimOi racloVi. Ra d.opa\a nJc (I p .... o rubma. ". ndlm al~lom I n.t,z.td
~IrO 'C\'lm . 1;1tlm knpanJ!! okaOil I. u nn lavku . hodm". "OJI Hlu nd nph u
nuhollm p...nama. l!tlc ~u ,llVn!! I pra"llckl ,edllJe melOide UI r'trdw-anJ!!
mmc:ralmh ~lro"1na "C do XIX SI U 10 ,u ~ doha upolftttlJ;IIvalc I \'Illne
nl4.'Je za 1$lra.tw1IO,c mmera lnih movm. (,I I)
Rc:\ oluoooamu no\'IOU u rudanke 1\lratne r.doo.e uno\' lelt h\1(II.ca Cnll
parol ~n) )fCdIOOnl XIX ,'- i IdcJa SVIearca N Le 00111 (1863) (fa <.C za
bul,e:nJc u I\'rdlnl ui,toamll primiJeni bu!ab uuna, ,"dunn, ~lum dlJamanlima
OJ lada \ U Ji(' rudar "e konce IIC za l~tra1:lV2nlC: I cbploalKlJU mmeralnlh
~irm'm a moglc dobul prema rudanklm z.a ltoOlma na exno\'u ~I"arnlh . poZlllvnlh
rczu\tal3 ;1,1ru1:nog buten)". t lO jt' U \elikoJ mJcn pndonljda unaprcdc:nlu I
rnn -Oj U ",dankt djd;llno\l1 u a/dam wi,tt u

Kategorizacija re"J.ervi. Kako su rezultati istra1nih radova

za planiranje ruda rski h invest,icija , daklc 1a zarna!ne
pa i poi ili tko-ekono msk e zahvat e . o ni su ve~
duvno kodifici rani . To se posebno odnosi nn kolitinu i
kakvocu utvrde nih sirovinskih rezervi. tj . na klasifikaciju i
kategori:aciju rezerv;. Po{:elko rn ovog sto ljeca 13 su nastojanja
rczultira l:.l prc!utnim prih vaca nj c m tzv . illiemaciollaillog suSial'll kategori zacijc. koji m su rezc rve minera lnih c;irovina
pOdij e lj e ne na sigume, vjerojatne i mogute. Prema definiciji
iz 1902 , sigu rne su rezerve o ne koje su ruda rskim iSlrai:n irn
radovillla otvore nc sa Iri iii te liri Irane, vje rojatne one koje
su o tvo rene sa dvije stra nc iii se pre tpostavlja d::. sc u
og ran ice nu opsegu nastavljaj u na poznat a Id is-ta, a mog ucc
su o ne koj c su otvore ne s jedne stra ne iii sc Sarno
pretpost3vlja da postojc.
I unato{: nedostacim a . laj se SUSlav odrtao dcsetljetim:'l.
pa se, bar u principu, pri mjcnjuje jos i dan as. a li su u mn ogim
zemljama , otp rilikc od tridescl ih god in a Oyog slOljda.
izradeni i novi, zuko nski obvezni. sustavi . Namjera jc bila da
sc novopronadene rezerve SIO strofe razgran itc SIO prcciznijim
de fi nicij arna pojcdin ih ka tego rija . Te su tcndc ncijc osobito
izrafenc u planski usmjeravan im privredama. gdje su propi
su ni opsirni i dCI :.t ljira ni obvezni pravilnici 0 klasifik aciji i
k{l.t cgorizaciji rnin e ralnih sirov inu . Karnkl e ristike su tih propisa: uvodc nj c veccg broja kategorija, najrn anje pet, odredivanje dopu stenih ka lkulacijski h pogresaka u postocima i dcfinirunje svrh e u koj u se poj edin e kategorije mogu. o dnosno
smiju upol rij cb it i. U Jugoslavi ji su sc primjcnjivali razliti ti
propi si, a snda je nn snazi Pravilnik 0 klasifikaciji i ka lcgori
zaciji rezervi (-v rstih mincrnlnih sirovina i vode nju evidcncije
o njima (Sl ui beni list 53/ 1979).
Pre ma 10m pravilniku rezerve se rnineralnih sirovin a
svrsluvaj u u 6 katcgorija: A. B, CI' ~, OJ i 0 1 ,
U kategoriju A uvrstavuj u se letist a cvrstih rnincralnih
sirovina zn koja su istra1nim radovimn potpuno dela ljno, be z
ekstrapolacij e, ulvrdene karakteristikc II opsegll koji omogucllje /ltvrdiv(lIlje melode eksploatacije mil/erall/ e sirov;IIe. U
klllegoriju B idu le1ista u koj ih su istralnirn rndovima
ut vrdenc karaktcristikc u opsegu koji omogucuje dob;vallje
oSl/ovl/ih elemellala za Iltvrilivanje m elode eksploa/acije milleraille s;rov;llc. Zil rczerve kat ego rij e B dopuste na jc ekstrapolacija (u slUpnjll odredeno m kriterijima propisanim za pojcdine sirovin c). U kalegof/ju C I uvrstavaju sc min e ralne
sirovi ne koje pod odredenim uvjetimu mogu biti eksploa lira nc
na osnovi dje lomicnog poznavanja geoloS'ko-rudarski h prilik::1
i kemijsko-tehnoloskih karaklcrislika . Do pustc na je ekstrapoI::lcija rezerva CI . U k(l{cgoriju C2 uvrStavaju se potcncijalnc
rezerve s karaktcristikama odrcdcn im na te melju geolosk ih
podataka i djelomicno provj e rcni m istratnim radovima .
Rczcrve kalcgorije Cz procj e njuju se gcoloSki . I kmcgorija
0 1 obu hvaca polCncij alnc rezerve mine ralnih sirovina kojc su
pre lpostavlj ene na osnovi analize op6h gcolo~ kih pri lika i
uspo redbe podataka detaljnc prospekcijc te iSlra1nih i starijih
ekspl oalacij sk ih radova u promatranom podru6ju. U katego"i" O 2 potencijalnih rczervi ucvrUuju se mine ral ne sirovi ne
ko je se pre tpostavljajll na temelju kompleksnih geoloSk ih ,
rnin e ralosko-petro losk ih i drugih pOlrebnih ispitivanja koj(l
odredujll "vjele lokalizacije orudlljelljll milleraille siroville.
Kategoriji D2 pri[.>adaju i potencijalnc rezerve podrutja nn
koji ma Disu o tkrivene ni pojave mincrdlne sirovin e. ali sc
njihovo postojanje mote pre tpostaviti.
Rcze rve A , B i C I pripadaju u bilan~ne i izvanbila n{:ne
rezcrvc. dok se rczerve c" DI i O 2 ne razvrstava ju u bilantne
0:)11 0V3

fin a n c ij ~ke

594

RUDARSTVO , TSTR ALNI RADOVI

i izva nbilan t ne rezerve. Reze rve C~. D I i D~ slu t.e sa rno za

pJ anirnnj c os novnih gco lo~ki h istrat.ivanja.
Primjcna Pravilnika ti ni pOlc~koce zbog pretjcrane pre
ciznosti odredaba. pa razvrstavanje is tra~ nim radovima ut vrd e nih zaliha izisk uj e nesrazmjerno mn ogo vrcOlena. Osim
toga, prakti t no je nc moguCa u!lporedba s drug im suslavima
kategorizacije. ;] to jc u prog ra mira nju i projekliranju
istrat nih rado va ceslO potrebno .
Program ira nj e. projek lira nj c i izvodenj e iSlrat.n ih radoya
magu obavlj ati sa rn o rudarske o rga ni zacij c. To je n<l cijelo m
svijelu danas. bez iZlI zctka , regulirano md arskim zako nim a.
U Jugos laviji je za cij clu zc mlju do 1975. god. vrij edi o
Osnovni za ka" 0 rudarslvu. a otada. oakon prelaska rcguliranj ;] odnosa u rudarstvu u nad lclnos ti rcpublika i pokraji na.
sva ka re publika ima svoj rudarski zako n_ U SR H rvatskoj
sad a je ( 1987) na snazi Zako n 0 rud arstvu od I. lipnj a 1983.
Pre ma tom zakonll (a taka je, u n a~e lll , i pre ma svi m drugim
rcpublitkim rud arskim za ko nim a) istrafiva nj e i eksploatacij u
min eralnih sirovina moze obavlj a ti rud a rska orga ni zacija
regislrirana za o bav lj anje Ie djelatDosti. i 10 na ko n ~ t o ishodi
odo brcnj e za istraiiva nj e od repllbli ckog o rga na uprave
nad lctnog za poslove rud arstva . Spomenut il11 odobrc nj e m
dodj e ljuj e se lZv. istrai ni prosto r u kojem se jcdino iSlra i ni
radovi smiju izvoditi . Obli k i ve li tina 109 prosto ra mogu bili
po volji . ali se iSlrazni radovi ne smiju izvoditi na prostorll
gradski h naselj a , jav nih prometnica, vodop ri vrednih obje kata.
vojnih objekata , groblja , spo menika ku iture , elektroenergelskih vodova i pos troj e nja , Ie ispod pojedinac nih zgrada Lzva n
gradskih nasclja i na ud alj e nosti manjoj od 40 m od lih zg rada .

hbto rij skih obavijestl. To pogotovo vrij edl za Evropu . pa

tak a i za Jugoslaviju . 0 vc li koj vecini rudar~kih nala7i(t:J
postojc pisani tragovi u sta nm dokumentim;]. pa lh treb ..
pafljivo pro ucili.
Geo lo~ ko - rud~lrskn prospekcija . Tom se prospekcijorn
Ulvrduju gcolo~ke prilikc i"itraiivanog podrufja . Op~eg i
domel tih radova zav isi od poslojeCih geo lokih podloga, a
mahom se ogranitujc na dopunu tih podloga iii izradbu novi h
geoloski h pri ru t nih skica i ka rata . Pritorn se osob il a p.atnja
posvecl1je locira nju izdallaka trafene mineralnc sirovinc (sl.
2). To su mjesta gdje se ~i ro vi n a pojavljujc na povrsini . Kako
ti izdan ci mogu biti prekriven i hurnuso rn. aluvijalnim i
diluvijalnirn nanos iJ11 tl. testo se vec pri prvirn koracima
prospe kcijc rn oraj u izvcs ti manji rud arsk i za hva ti (raskopi ,
jarci i sl. ), tako da ne rna nikakve stroge granice izmcdu
prospckcije i rudarskih istra1nih radova U lIiem smislu .
Rudarski islraf ni rndovi u utem smislu ob uh vacaju izradbu
raskopa, jaraka , usjeka , pliCih i dublj ih okana, potkopa.
podzcmnih hodnika, uskopa i niskopa , pli cih i dub ljih
buso tina tc primjenu geo fi z i ~ kih me toda i daljinskih istrafiva-

.
\it

I
i,. ~

'

"
"

.:

r '..

...

. ',

-:: ":..
", 1;:

'! J,:

,;':,;,U ~':

I
I

n,\='F=/::';;:

.w.-+,~~rB

b -

. .

lzvodcnje istrafnih radova

~l l~~bm'

Rudarski se istrai ni radovi obavlj aju najcesce u tri faze:

prou tava nje postojece dokum e nt acije, geo losko- rudarska
prospe kcij a i iSlraini radovi u uie rn srni slu _
Proutavunjc postojece rudarsko-geolosko-historijske dokumenlacije 0 le re nu koji treba rudarski ist raiiti veoma je vai no
i za to sto i u svje tskim razrnjerima ima malo rud arski
perspektivn ih podrucja 0 koj ima ne bi bilo ba~ nikakvih

"'I

IJm

v./J
,

v'

"

1/

,
~~RH7;

51. 3. Rudarsld i~lr:ltni radovi u utem "mislu,

51. 2 Izdanak bituminoznlh dolomiltl

'I

jumk ~ banklllOTll b~z

slabi ini OIlnos.l grunil . J mdnn ti ln: b jnl1lk podgmdt:n dr.'om
bokovn: I duskc . 2 rn ~pira6. 3 vapncnnc. -I rud!l: c jnrak
podgr~de ~ dn'<?m s.oblngunjc m bokovII okm jcinm: J okrajd. :! boI!n..: grcd..:.
J nllIPlfna: ,/phlko llitrntno okno, nu.muknul im vijcnC't:fll: I povNin~ki vijenllc.
2.obI0.ga . J podur.irat. -I. ld in. 5 lemeJjni vijc nuc: (' plilko btrn!no ok oo ~ gU~li m
~'IJen clmll; [1.locrl dublJcg LSlmtnog o l..na: I odjeiJnk zn prolaz. 2 odjdjul.. zn
1l\'OZ. J odJc lJuk za od\'oo nJavnnje i "jelrenj..:; g 11IIrntni hodnil.. ru~IIC iU!ldbc
~ podgrndom: I ~ I ropniea, :! mspimt, J i -I okmjci za zu lag:mj..:. 5 slojkn. 6
Jarak zn \odu: h ~ub i.mko i ~trnt.i,r R nje rudnog lijclo: I ililrntno okno. 2 prctnik .
) smlcrm hodnlk. -I uskop . 5 rudno lijclo (~ Irm i "Ioj)
pod~radi\ a.nja: I

o~lgurnnJem

RUDAR TVO, ISTRALNI RADOVI

595

njn . G~ofi/ i tkt! ... u metod\.' op ....:mc u t lnnku Geo{i4li..a, TE fl.

~ Ir. 75. a d!1lj imlo.a 1 ~ lra !i\'an Ja u posebnom poglavl)u ovog
1:1I\k3 .
Raskopl SU n ajjed n o~ t :l \l nijl btr:dni Tado" , i ... Iute ra..,knva
nju i ci ' c njll i.fdan[lka i njihovi h ko nl ak illih 70ml. Oni tre ba
dn ol11ogu e pravilno uzo rko 3nje i mj erc nje magncbkog
::lZilllllt::J pru ta njo i nagiba slijcna (\'. Ge%gija, TE 6. sir.
108) . R:L'lkopi se obit no ne odr1.avaju .

lorcimo !'Ie 1)Q!)VCc.ujc vise pu t njc , pa 5C tcslO i podg rad uju

(sl. 3 a , b i c). 1 oni ~ lll t. c zn rnskri va nj c. prucc njc i od re divanj e
osnovnih gcoloskih elcmcnala 1I izdancim <1, asobilo takvih

koji su prck ri veni pliCim nanosim a.

nCMa bilnim na."Ilagama
jafei im aju IHlgib koji sc mote definirati omj ero m horizontalne
projekcij c baku (l i dllbin e " (sl. 3 b1 pa je 01" = Ian a. gdj e
jc a vcrtikulni kllt nagiba. U :,ipkim naslaga ma taj jc o mj e r
I : I do 1:2 (a = 30-l5), u pjes k ov ito~g lin ast ilTl naslaga ma
1:5 (a= 15) i u kOlllpak tnim 1: 10 (a=6). Dubina jc jarka
II = c + b, gdje je c deb ljina n:'lI1 osa. a b dubina jarka u
zdravici; b o bitno iznos! od 0,2 do 0 .6 111. sto je dovoljn o Z3
ul o rkova nj c . Do nj a sirinn. jarka k iznos i od 0,40,8 m (za
jarke s vertik alnim bokovima v i ~c. a manj e za trapezastc
pro me).
lstraznu oknu (sl. 3d , e i f) mogu bili dubob i vise od
100 111 . U lZV. plitka okna ubraj aj u se o na do 20 m. Najvi se
se primj c nj ujll u istraf iva nju , p<l i u o tvara nju rudnih lij ehl
sa strmim pado m , ali i pri istra!iva njll pliCi h rasipnih lefis ta ,
(a lu vio na) ple me nitih mc tala i dragog kam e nj <l. ajp rikl a d~
nij e su dim e nzij e za pl itk a o kna O,7x 1,2 m do 1,Ox 1,5 m kad
se rad i s j ednim rad nikom , od nosno I ,Ox 1,8 111 kad se radi s
dva radnika . Do dubine od 2 .. 3 m mat.trij a l se mote
izbacivati lo pnto lll , a za vceu dubinu mora se upolrij ebiti
Vill o, rut no iii moto rn o , iii se pa k mal e rij a l mora prebacivati
pre ko e tai nih drve nih podes la. Plitka ok na mogu biti i bez
podgra de. Ak o se podgmduju. drvcni podgradni vij enci mogu
bili razma knuli (sl. 3 d) iii gusti (sl. 3e). R azmaknuti vij e nci
primjcnjuju se pri stabilnim i po lustabilnim stijen<lm a, a gusti
pri nestabi lnim a. Oublja istrai.na ok na dube se za de la ljn a
rudarska istraziva nja koja su ~es to nam ij enjcna i ulvrdivanju
rezervi katego rij e B . Got ovo se uvij ek dub lj a okna izrad uju
s visc odj c lj aka (sl. 3r) , a o bit no se na njih vcze sustav
podze mnih istraznih hod nika (s l. 3h) . Standardne dim c nzije
za dub ljc okno s tri odje ljk a iznose 1,25 x 3.60 nl .
(straini hodnici (sl. 3g) standardi zira nog su profila . Kad
se izraduju rutno, a tada se i otko pani ma te rijal izvozi rut no ,
profil im a povrsinu -3 m2 a pro fil hodnika s jednim
ko l os~e k o m odrede n je standardom J US B .ZO.201 i iznosi
3,8 111-. Za takve vetc hod ni ke mah om se primjenjuje
mc hanizacija sa strojnim busil icam a i odvozom mate rijal a
vago netim a. U hodnicima se izrad uju bo~ n i kana liCi za
otj ecanj e vode (6 na sl. 3g). Za to se hodnici rade s malim
uspo no m . 1:500 do 1:1000, sto uj c dn o olakSava izvoz
mate rij ala punim kolicima niz padinu .
Istrazna bmcnja su najbo lji , najbrfi , re lativno najjc ftiniji ,
a tes to i jedin o primj e nljivi postupci za l ef i ~ t a pOkrivcna
krovinom Ie za d ublj e dijelovc rudi sta . D anas se buSi go tovo
samo strojevim a. al i ponegdj c joS i nll~ n o. Tak o su sc boksitna
letiSta u Istri desctlj eCi ma, svc do 1979, istraf iva la ru cnim
busa6m ga rniturama (sl. 4). Bu ~ ac e su Sipk e bi le duge do 3 m
i nastavljale su se navojima jedna na drugu, a na najdonjoj
jc bi lo navij c no spiralno svrdlo . BuSi se rOlacij ski-perkusivno
(ob rtn o-udarn o), a mote se pesti ei dubin a do - 15 20 m. a
s li ~a n sc naei n radilo i na boksitnim te rcn ima u He rccgovini .
Ru t no buse nj e primj e njuj e se i danas u prvom re kognos
ciranju (cre na, i za u"odno buiellje dubok ih busotina . U
te hnitki ne razvij c nim krajevima gotovo je nezi.lmj e nljivo za
buse nj c bunara.
Istra1no b u ~e nj e u rudarslvu primjenjuje se u svi m (aza ma
istrativa nj a mine ral nih sirovi na , ali Sl! njim e i za vrij c l11e
e ksploatacijskih radova testo lIsmj e ra vaj u pripre mn i podzemni radovi oa olvaranju novih dijelo va Icfista i u drugim
djelatnoslim a.
Oprema'lJJ istraf no bu!enje (v. BuJenje 110 \'eliku t/ubillll.
TE 2, sir. 552; v. Nafta, TE 9, str. 190) veoma je raznov rsnn

51. 4.

ISlrn1na buknj3 rurnim garnitu ramll . Q ckipni rad nil tcrcn u, b rukoh vati
nil buSatim Sipkamn

i sas loji se od st roj nih bu silica razlititih ("ipova, tornj a za

vertikalno i koso buse nje , ispl acne pumpe, komp reso ra ,
buSaCi h sipaka, apara la za jezgrovanje, krum1. zastitnih cijevi
i dru gog pomoenog pribora za in strumentaciju, pribora zn
mj e re nje nagiba i skre tanja busotin e, za orijen tiranj e jezgre.
za ko ntrolu kvalit e te isp la ke. la lofnih Il<lpnWa , ce men tacijskog i karotatnog pribora. opre me za mjerenje vodopropusnosti , pribonl zn mj e re nj e razine podzemne vode . Zil uzimanj e
dub inski h uzo rakJ vode iz busotin c, za mjerenje kre tanj:.t
vode i indi ciranjc mj esta gubilnka vode u busotini. op remc
z.a te levizij sko snim anjc i fotografira nje kanal;) bu ~o tin c.
opre me Zi.! crpljenj e vode komprimiranim zrakom (Hirlift). Zi.l
he rm ctizirunj e usca bu sotin e proliv e rupcije vode i plina. Ie
mj erata protoka vode i sitnog alnt a za rukovanje priborom.
Dio je nave dcne opreme i pribora stand:'lrdiziran . U
upot rcbi su dva susluva stan darda : evropski i amc ri cki .
E vropsk i suSlav ISO osniva se na svedskom. Craeliusovu
sus tavu, i po njemu SUo od 1968, izrade ni i jugoslavc nski

stond ardi tog pribora (JUS K.RI.OSO do K.RI.21 2) .

Amcritki standard DCDMA (D ia mond Core Drill Manu fa cturers Association) razlikuj e se od evropskog vee i po lo me
SIO daj e mj e re po angl osn kso nsko m Sllstavu . Tpak , iako je u
nas u upot re bi evropski sustav, po ne knd se, pri bu senju s
nepre kidnim jezgrova nj e m WR (wire line). primjcnjuje i
standa rd DC DMA .
Oba standardn , i evro pski i ame ri ck i. ob uhvntaj u su mo
glavn e dimcnzije pribo ra za b u ~e nj e, kao ~ t o su va nj ski
promj e r kruna . busatih ~ ipki i jczgre nih uredaja,te zn znsl"i tn e
cij ovi i unutrasnji promj e r. dok u pogledu tehnitkih karakteri stika ccl ika . oSlalog mal crij a la i konslnlkcij e. 05i m navoja.
izbo r prepustaju proizvodut ima.

RUDARSTVO. ISTRAZ I RADOVl

596

a sl. 5 shemats ki je prika zll no sl:mdardno postroj e nj c za

iSl ratno bu ~enj e. ROlacijska gla va okretc ::,e i u buSotini
potiskuje buSa~e ipkc koje nn donj e m kraju imaju uredaj za
jezgrovanje s krunom . Jczgra cilindri t nog oblika pri buSe nju
prste nastom krun o111 ulazi u jczgre nu cijcv. Ie se u inl cn 'a lima
od 36 m izvlati na povrSi nu . I platna IckuCina (voda iii
specija ln a. najtesce bc nt o nitn a isplaka). pOliskiva na pumpom
po busacim Sip kama i hoz krun u 11 1.1 dno buSa r-in c . iznosi
smrvljenc ko rn adi cc stij e na na povrsin u u ta lotnike. odakle
sc uzimaju prvi ulo rei koj ima se dopunjuju saz nanja koja se
po,lije dobivaj u jezg ram a iz buSoline . Isplaka osim loga hl adi
krunu i sprecHva za ru ~a vanje b u ~o tin c 1I nestabilnim sti jenama
prije ugradnj e zastitnih cij evi kroz koje se buSi krun orn
rn anj eg pro rnj era . Nakon zav r~e tk a interva l ~l buscnja. koj i
zavisi od d uljin c jezg renc cijevi i lo rnljivosti jezg rc. priho r sc
vadi iz busotin e. a buse nje se nastavljil nak on vadenja jezgrc
i po novnog s pu ~ t a nj il pribo ra na sipkama 1I busotinu . Za
ope raciju diza nja i spuswnj a sluf i vitlo s bub njcm i toranj s
ko loluro m prcko kojc pro lazi ccli cno uze za di za nje busaceg
pribora .

1J--- - -1k!t,A\

IJ-----ii'l

1<- - - --/1

SI. 6. Stupna

bu~i1ic:1 zra j :. m ~ko

istratno buk nje

51. 5. i'ol>trojcnjc za btm1no bu!enjc. I

jC'lgrena bu!ncr. krun a. :1 pNtenaSt:l k run a. 3
jczgrn . ~ Jczgrcna cijc\. 5 gl:l\';. jezgrc nc
ci jcvi. 6 M!dimentna djc\,. 7 kolonll buSa~j h
cij cvi. 8 zaStitnc cijcvi. 9 pogonskc djc\'i, 10
b U ~~lI glll\,;I. J/ i sp l a~na glll\,:I . 12 izvozno
(pogons ko) ute. 13 kolotur lomja. N bu~a6
loranj. 15 iz\'ozno ,'itlo. 16 pogomki motor
bll~ a ~cg stroja . 17 Ilatno crijc\'o. 18 i ~ pl nt n ;.
_ _ _-"~~ pumpa . 19 f>()g~msk i mOlOr isplnt nc pumpc .
/"/./
]0 u c i~no criJ t:\ o. 21 isplatn i rczc(\oar

Tipovi b~i li ca 7.3 istrafno buse nj c. 0 pO lrebnoj dubini

buse nj a ovisi izbo r bu ~ ili ce , a li je po nekad vafna i mog ucnosl
nj e ne prirnjene u j<trnskirn prostori jarna .
Mnogo se upot reblj ava slupn a busilica Z3 buse nj e u jami
lipa Wolverine Drill Ivrt kc Longyca r (sl. 6). To jc la fc lna
b u ~ ilj ca koja bu ~ i u svim pravc irna. uz moguc nos t kon tinuiranog jczgrova nj a. Zavis no od li pa busaCi h sipa ka. posliie se
dubin a bu~enja od 205 .. 270 rn . Prva jc domaca busil ica
podu zet.tl. Georn a~ in a, za bllse nj c do 150. od nos no 300 m (sl.
7) o prcmlj ena c lc klrOmOtorom iii Diesclovim mOto ro rn .
Njo mc se ta koder bu i u svim pravcima. Bu ~ili ca Hydro 44
tvrtkc Longyea r (c;1. 8) jcdna jc ad najs uvrcme nij ih Z3 bt razno
buSenje . Pogo nsk i agrcgal im a Di e~c1ov mOla r ~ n age 101 k\,v
s hidraulit nim prijenosorn na pojedinc pogonske sklopove
( rotacijsku gl<.l vu . glavno vill o. ispJilcnc pumpe. villo Z~t

5 1. 7.

Ou ~ ili c::.

GRR. proiz\'od

l\'ornit"C

GI'()lIIaJilltJ

ncprckid no jczg rova nj c) i za sv u opc rati vllll ma nipulaciju .

Maksima lna je \l uena snagH villenog lIzcU! 7500 kg. s rad nim
oplc rcce nj c m kukc od --301. S busaci m ~ i pka m n pro fil a
94 mm busil ica rad i do d ubine od 670 m . a sa sipk uma od
-l nll11 do 2 000 Ill .
Istrai nc busilice ceSlO su sa mohod nc i obit no su lachl
o prc mljcnc gusjenicarna kako bi sc illogic krc tat i i po Idko11l
lere nu (>1. 9).

RUD

RSTVO. ISTRAL

r RADOVl

597

SI. 8. Bu~i li~ Hydro ~ Zit buSenjc do 200001. I pogans!.:; Dicsc:lo \' mOlOr, 2
fillnrski sus tav z..'l hidruu lit no ulje. J pogons ke bidrosllltske ulj ne pumpe , 4
hidrnulitki mOlo r , 5 mjcnj3f. 6 kOnl!lnda Ztl pogans ku s poj!.:u v; lla i kocnicu ,
7810\,110 villo, 8 hid raulj N,:a glun z.a prilczanje bu~ati h ~ipki. 9 isplnfntl glava.
J() hidruulit ki c ilind ri zn polisk;\'ll njc ~ ip ki, J I ko rn nndn n ploc!a, 11 snonice

SI. 10. Du! a6! ~ ipk B. I

~i pk 3. '1 spojnicn

SI. 11. Z:rltitna cijev

moguCih pril oka podzcmne vode u bUSOl inu i spretav3 nj a

gubit aka isplakc. To su ta nkostjcnc bcsavn c viso kokva lit e tn e
~e l i~nc cijcvi s kara kteristikam a busa6 h ~ ip aka. koje se
medusobno spaj aju navoje m , izravno cij ev u cijev po
standa rd u J US, a po sta nd ard u DC DMA kratkim spojnicama .
Slik a 11 prikazuj e zastitnu cijev ev ro pskog stand a rd a s
muskim i !enskim navojem . Prema sta nd ardu J US unutra~ nji
jc pro mjer 37 ,15' 134 mm , a va nj ski 44. 15", 143 mm .
Krune za busenjc. Kruna za b u ~e nj e ima razlititih
ko nstrukcij a , o d kojih treba navesti nazubljene (zubasle, sa
~e l i c nim zupci ma) , s plotica mu, od nos no stapiCimn od tvrd og
me tala, sacmarice i dij am antne. Tvrdi me tal busaCi h kru na
sas toj i sc o d sintc tskog vo lfram-ka rbida s d odatkom koballa
(do 14% ). Ko balt povc~av a t ilavost na ra~u n tvrd o~e .
Vicke rsova tvrd oea iznosi 1200 1500 . a llaena ~v r s l oca

5000N/mm'.

$1. 9. Samohodnn istrntnn b u ~; licu u rndu

Bu~ a cc ~ ipkc

za pravo su osovine za prij enos ro tacij e i

pod e~ava nje radnog tla ka na b u ~at u krunu . Izraduju se o d
visokok va lit c tn og te lik a koji pO raeliu sovim no rm am a treba
da im a sljedccc ka rakt e ristike : gra nica razvlare nja 550 N/mm l,
vlatna tv rstoca 690 N/mml, istc7.a nje min. 13%, Brinellova
!vrdota H B 210 270. Na sl. 10 prikazana jc bulata ! ipk a sa
spojnicom se rije pro mjcra 33,5 , 42 i 50 mm . Standa rd ne su
duljin e 1,5, 3.0 i 6,0 m , sa fe nskim kva dratnim navojc m na
k raju. Medusobno se spaj aju spoj nicom kojoj j e un utrasnji
pre mjer ne~ lO ma nji od unutraSnj eg promj era ~ ipk e. Buate
~ ipke a me rit kog stand arda D C DMA se rij c X imnju k raj eve
s iznutra poj al:a nim lijelo m slijcnke , a ~ ip kc sc ri je W im aj u

yet i vanjski pro mje r , Sto ko lon i ! ipaka daje vetu stab il nost
pri rad u i smanjuj e vib raciju pa se mote raditi s veeam
brzinom vrtnj e krune .
Zattitnc cljevi ugraduju se u buSo tinu rad i sprccava nja
nestabilnih dij e lova bu~oti n e. rad i spretava nja

za ru~ava nj a

Za buse nje u najtcfim prilik a ma (tvrdim i najtv rdim

stijenama) upo tre blj avaju sc krunc 5 d ijamantima . T o su
cijela iii lomlje na krista ln a zrn ca indu strijski h dijamanata .
Im a ih tri vrste: ka rbo n (ca rbo n, ca rbonad o) , ba ll ns i bo rt , II
proizvodc sc i umj etni dijam anti (v . Drago kamenje, umjelll o,
TE 3, SIr. 393) . Karboni su sitnozrn ati agrega li mrke d o crn c
boje : 510 im jc veca g u s 1O~a. to su kva litclniji . Ballasi su
izvanredn c tistoee, pribliiu vaj u sc kuglasto m o bliku , veoma
su sk upi. pa se zato, a i zbog sla be ponude, rijetko
upOI re bljavaj u . Borti su glavni mate rijal zn bll ~ llee krun e .
Da nas se upo tre blj avaj u uglavno m d vije vrstc bo rt a: kongo
i za pad noafrit!ki . KOllgo Sll zrnca bez vidlji ve kal avosti , ~ 1o
ti m dijama nlim a daje veeu o tpornosl na udarce nego ~ t o je
imaj u oSlali bo rti . Upo tre bljavaju se za krune veeeg pro mj e ra
Ie ih im a 1.. 4 komada u karatu , a m anji kristali i zdro bljena
zrnca za izradbu impregni rn nih knma 1I matrici a d tv rdog
mCla in. Zapadlloafricki borl; danas Sli glavni mate rijal zn
izradbu dijamantnih kro na zbog svoje velikc tvrdoce , podesne
ve lit ine kristala , s mnogob rojnim re znim kutovi ma i re la tivno
niske cije nc . Razliti tih su "elitinn pn ih imn od nekoliko do
stoli nj nk u kar~ltu .
Osim kruna prikaza nih u t lnnk u Bllsellje lIa ,'eliku dllbitw
(TE 2. str . 552) razvije ne su i krune su sle pe nns lim o bliko m

RUD

598

R TVO. ISTRALI I RADOV I

vij enca (sl. 12) i imprcgniran c krunt.! (:-,1. 13), Dtjrtmantne

krun e !>:l !'! tcpcna!'! tirn vijc ncclll upotTcbljavaj u ~c za huknjc
II vrlo tvrdim stijcnam a. V ijennc imprcgni ranih dij.Hlla nlnih
krull u sasto ji sc o d m je avine .:ollnih fr akcija lomljen ih
d ijum a nat:t od 80 200 ko m nda po ka ra tu i praSin t.! Ivrdog
I11 c lala . a sl. 13 p rikazan jc: novi tip !\ ITi do tc tiri rad ij al na

Pribo r 1,.1.1 jugroHlnjc ,,\u:h 7H dob l \ 'tln}e ,to feprelcntatl"'

nijcjczgrc. tj. u70rka ~I IJe n c kro/Io.oju c;c bU~L wrkovanJcm
1.,e ut vrduje geol ka grada u b~ot 1ni . nlmcra lo';;kopetrograf!o>ki sas tav !<.tijene I o!'. l ait cle menti na o.,:novi kojih ,e dono",j
ocjena 0 rezlI lta tu b u. cnja .

t lijcba l1 a donj oj SITi.1 ni vije nca . Vijcllac l akvc krune jcdnako

sc I ro ~ i po cijeJoj nldnoj pov r~ ini .

51. 12. ZrnaS!ll dij rllnanlna SlcpcnaSi:l huon

SI. l .l. DH)'lru\"'t uredaJ 1.a

jczgrov;tnjc Crad iu!. 1 6S ,
(h odijd no llt unul ras njom djc\'i. J dijam,lIt lrl;J \.,. runa \
i~ pl ::acn im I.alllllima . 1 h\ ;tlac
jClgrc. 3 \"'uti ~\( h\,:HltCa JCz,
grc, 4 dvodij drHl unulr.t~nja
dje \'. 5 t liJcb lU vodo\w ln u
Ije pl ji\'u lra\"'u . 6 \"J nJ~Lt ci
je\. 7 po\'mlrll \enlil . 8 \"'ug l i~ ni leta; s mdijal nint i
ak~ijn lnim VOdCIlJCIll

SI. 13. Im prcgmrane dLJiulUulInc bune

T a bli cil I
lITROSAK D IJ AMA A T A I UC INA K KR UNE
U ISTIV\Z 'O ~I RUSENJ
I f nl/I\II/I'm

Oaza lt
DL jllb:lz
D olo mit

Gmnit
G rauvakll
V:,pnennc
PJ c~c n lflk

K vara l

U ITo!uk tl'J(/ll lfIIWu/

Ut"wkkrllllt!

l.aratJm

rn/ kruOi

0,2
0 ,08
0.Q3
0.2
0,3
0,05
0,05
0.5

50 100
10 .. 30
20 200
30 ISO
)0 150
3 30

10 50
30 60

.' Ci~tota isp l ~~kc ad ~c l ik.e jc vazn o~li . Isplaka koj a je lose
OCIstc n,a a d p 'Jes ka dJ cluJ c jako a brazivno na tc lic ni d io
~ ru n c

I,

mal n cu, SIO uzrokuje ispad anj e dij:ullan tll ih zrnaca

IZ zrnat l,h k~una i pr e,:~ l iko I Toscnje impregniranih kru na.

P.~osJ et nl u l ro~a~ d lJa m ana t:l u ka ralim a po me tr u busenj a
U SIIJcll:lm a r<lzll6 tc t VT"IOCC i ut in ak buscnja po kruni
navedc nl SU 1I tab l. l.

, P~a"i l,ni k o m 0, k l ~l Sifik;)c iji i kil lcgorizaciji rcze r"i mine ra lmh Sl r~)\IIIl :~ prO~IS liJ e. sc da linijski posto lak izvad c nc jezgre
mo ra Il IlO.SIt I n aJ ~ lHtnJc 75% o d svukog d ll ij inskog illl crva ia
do 6 111 pn b usc l1Ju kroz S<l IllU korisnu mi nc ra lllll sirovinu. a
na j ma.'.l je 65%. zajecl no s la logo m . pri b ll ~e nj ll krol jalovi
m a te nJ .tl.

R DARSTVO. I T R

L
JC7gr:.J

SI. \6. Ur~daj la kontij~lgro"anj~

nuirnno
Longycar O. I b[)jun~tni
spoj za yodenje uredoja
il buJotinc. 2 spoj nica z.u
~ipkc, J opruga zalYam
~. 4 Z.:l1Y:n at, 5 po"l1ll ni
sigu rn05ni i zndr1nl prSIt:n . 6 d\'osiruki ulot.... k
7.3 poddavanje dopu!le
nog o plc rec.'!c nja unulrn~ nje d jevi. 7 n::l prrwa 13
priguii\'Bnj\! velikih opleretenju letaja, 8 manl;
ea, 9 izmjl:nlji\,j prslcn::l511 dr1at hVa l::lOl jC7.grc.
10 dijamonlno kru na s
Isplutnim kanalima, I I
prltl:nasli ulotak ad
tvrd\! legurc zn Zll!litu
Yll njske cijl:\j od trek
nja, 12 knlea opruge ad
ccmen l-ranog tl:lilca, /J
11jclo Intvarata, /4 malien za rcguli rn nje doslcda unutra1 njccijl:vi nu
kru nu. 15 vise6 Ictal, /6
kompre\ilsk:a oprugll. 17
povr:ltn; ve ntil Ul propu
~tanic isplake Ic IOl unu
trai nlu Cllc'. 18 unu tr'3'
~nla eilev . 19 ccnlrnhzatOr-!loblhzotor unu ml~njc djevi. 20 h\utat ICz,

."

I RA DOV I

599

~c

dohl \ (I ra7 novrc.,n lln uredllJlm a Z<I JCIgrova n Jc

Za t\rd~ kompaktnc c., 11 J~ne upo treblja\'i:IJu \C Jcdno'itrukl, ;1
7.a bll <c njc u r<l\pUca lt m nac"lagama, gdje ,e Jczgra mote
me ha nttk l oSte lllt m l;:t7om I-splake I vibracija m a. p ri mje nju Ju
sc ~pecijal ni d\'O"' l rU~ 1 u redaj l U lakvim a JC dodir jezgre c"
i~plakom mm lmuian. a UnUlr::I<nJ3 ciJI!\' I) Jezgrom o~taje p n
ro tac iJi kru ne ncpom ltnil, dok ic"pJak<l p ro la/ i i7m edu un ul ra
~ n je i va njskc ciJcvi.
a 51. 14 pn k.a7<1n JC suvr cmen dvo~ lru k i
uredaj za Jl!zgrovu llje
raeJiu, T6S 73 bu~cnJc '" krunom
promjcra 66146 mm. a na sl. 15 un ul ra{,nJi.l cijcv ~ Jczg rom
izva dcnom iz busOI inc .
Nckont in ui ran i nul nCllbjctan je nedoc"la lak "tilnd<trd nog
jezg rova nja pri bu{,cnJ u . BuSc nje 5e od\ lja II IOtcrvalima kOJI
zavi~e od d uljine jC/gre ne cijcvi. Kad je7gm l"ipUn l CIJCV,
pribor SI! mora izvaditi jz bul,o tine, JClgr<t 'e \ad i iz cijc\ 1,
pa ~e prihor sa ;ipkama OpCI c"pu<ta u bu';olinu. To "Ie ciklitk i
po navlja do 7av r~e l ka ra d a na h u\m in l.
Ncdm lawk nekol1tlOu iranog jezgrovanFI p rcvlada n JC
1947. god in e, kada je a mc ritka tVTlka Long)car kon .. trUlrala
apara t 7a kOlllillltirallo jezgrovonje. Suvre m ena izvcdba tog
uredaja, se ri ja O. p rikaza n<l je na 51. 16. pot reb ljavaju ... e
spccijalnc b u S'l(~:c sipkc ve~eg p romjcra koje '\c pri vade nJl1
jczgrc ne izvlate na pov r~ in ll. Unu rrasnj i dio u redaja 5puSla
sc prije poCC l kl.1 bu~cnja slobodn illl padom. brlinorn do
- 52 m/ m in, u lIn u tra~nji d io vanj skc cijcv i urcdaja koji na
kraj u nosi krunll . Nako ll intervala busenja. koj i p rema d ul jini
ured aja iznosi najvisc 3 m, u nu l ra; nj i !)c d io zajcd no s jezg ro m
vadi jz busotine specijal n im villo m po mocu tankoga te li tnog
utcta S bajo nc ln im izvlakatclll brzino m od - 35 ml m in . PO~IO
se jezgra izvadi iz uredaja. o n se ponovo ubacujc u buso tinu
i b ll ~e njc se nastav lja.
T akvim pos lll p ko rn pos ti te se vel ika uS-ted a, osob ilO u
dublj im b U50tin ll llla , u lIspo red bi s kOll ve ncio na lnim naCi no m
buscnj a gd jc sc nakon sva kog intc rva la buse nj a sipke m o raj u
vad iti i po novno sp us ta ti.
Busc nj c kO l11 primir::mim zrnkol1l d ruga je mog ut nost
ko nlin u iranog buse nj a bez ; czg rova nj a. iako je p rimj cna log
poslllpka og ranitena. On se rab i kad .. su gcoloskc p ril ike
poz nat c ba r to liko d a nj ibovo dela ljn ije upoznava njc jC'lgrova nje m ni je pOlre b no. <I buscnje sluf i za lociranj c Icz.is la
m ine ra lne s irovin c. T ipican jc primjcr istrat no b usen jc u
iSlrat iva nju boksita 1I krS kim Ic re n ima . gdj e jc i ncstasica
vod e do d a lni razlog za p rimje n ll 109 postu pka . I 1I cv rstim
p u kOl insk im s ti jc nam a, gdje jc buscnje o tc1a no gub itk o m
ispl akc , busi sc isp uh iva njc m. sto je d rugi naziv za taj
postu pak .
Busenj c ko m primi ra n im zrak o m prv i p ut jc p rimi je nj e no
za izrad b u d ub lj ih minsk ih b usotina 1932. na povrSins kim
ko pov ima u SAD . Pos lro jc nje ka kvo se d a nas upo tre b ljava
prikaza no je 11<1 sl. 17.

IJ

SI. 17. Poslrojenjc za 1~lratno Iluk njc k-omprimir.l1lirn zmkorn (sh..-mutst..i ). I

kompfcsor. 1 Ico ndenullor. J mu nomelnr . .J bu~ate ~I pke, 5 pfC:H~nte r . 0 krun ll,
7 zraOli ad \ ojnk zn ispuh. 8 0<hOOn3 eijc\ za I)pu h, 9 cilion Z;.l OOHI)lI nlc
u7.oralcn. /0 Olvor zn uzimnnjc uzom ku. II \c ntillltllr, 12 p()gn n ~ "; mOIOf. 13
poslOlJc

RUDARSTVO , ISTRAZ I RADOVI

600

Od kompresor::J zTak prol azi krol kondenzatorrezervoar.

gdjc se tisti ad vade i uljn , a osim toga kondcnzator slu1i i

za naglo. udamo ispuhivanjc bu ro tine kada jc to potrebno.

Pr~k o komandne plote. s manipu lacijskom ~ I avinom i mano
melrom. zrak proiazi amliranim gum cnim crijcYom i prcko
glave zn ispiranje i bu ~ati h Sipaka. specijalnom sapnico m.
dolnzi u krunu . Sapnicom se o mogucuje "agio smanjenj c
zratnog Ilaka. pn se taka hi ndi pribor za buse njc . Komprimirani zrak podite krhotine 'lijena s dn a busotine i lransportira
ih po prstenastom prostoru izm edu busacih Sipki i stij e nki
busotine prcma uSeu buso tine . Prcve nt cro m na uScu bU50line
lIsmjeravn se zrak s krholinama prcko odvojka za ispuh krol
odvodnu cijev u ciklon . gdje krhotine kao teta frakcija padaju
u komoru. 8 fina frak ciju t pruh. preko usisnog vc ntilat o ra
od lazi u atmosfcru . Kroz kontrolni prozortic povremcno se
vade uzo rci .
Takvim sc postupkom mogu postici dubine do 100 m i vi ~c
uz primjcnu bu ~ aCih sipki pro mj era 50 100 mm . Pri buse nju
u tvrstim vapncncima mote sc pri tom ostva riti brzina
kontinuiranog buse nj a od 13 .. 14 milt. Primjenom specijal nih
jezgrenih urcdaja s prstenastim krunama mogu se do biti i
obifne jczgre . Uz dodatak malih kolifina pje nast ih de tergenat a bilo je i uspjcha s bu~c nj c m u buso tin a ma s manjim
pritokom vode.

Projektirnnje istrutnog

pri projektiranju treba uzet i U obzlr kasniju upotrebu

rczu ll ala istra1nih radova za proratun rezervi nekom ad
navedenih metoda.
Postoji neko liko osnovnih sustava za projektiranje istrafnih radova. pOI tako i istrafnog buSenja. i to prema mreti
bu~o lina (kvadratn a . pravokutna iii ro mpska). prema raspored u bu~tina s obzirom na prutanje i nagib lojeva j na smjer
iz jume .
Slojna let~ta s malim nagibom (sl. 18) istrat uju se u plitim
dij e lovim a leti~t a rudarskim rado vima (p licim oknima . niskopima i ho dnicim a po pru ta nju slojeva). a duboki se dijclovi
istrat uju buso tinama i po prutanju i po nagibu slojeva nn
vcti m medusobnim razmaci ma radi omedivanja letiSta.
ISlrafivanje slojcvll sa strmim nagibom (sl. 19) , Prve
buSo tine se rije A lociraju se na osnovi poda taka 0 izda nku

bu~enja

Projek tiranj e istratnog b u ~c nja uvjetovano jc mo rfo los kim

i gcnetskim karakteri stikam a letista i slupnj e m njih ove
geoloske i rudarske istraze nosti . To se uzim a U obzir i u
Pravilniku 0 klasifikaciji i kategorizaciji cvrstih min eralnih
s ir~v in a. gdj c SU Zll s\lnku milleralllli s;ro\l;'1/1 po grup llma
lei i! ta "'\lftl elle llf sfe iSfm i nill rado\la i maksimall/e lidaljel/osli
izm edu njill .

Istrat iva nja radi utvrdi vu nja rczcrvi min e ra lnih sirovina
obuh vacaju kombinaciju rud arski h istmf nih radova.
kojirna sc rudno tij clo prati u jcdnom iii u viSe srnjcro va, i
istratnog bu ~c nja. kojirn sc rudno tij e lo utvrdujc sa rn o nn
pojedinim toC! kam ~t. Za proracunavanje reze rvi postojc mctode . kojima je polowj bu ~otina unaprijed odrcden. a
pnmJcna od redcne metode zavisi od tipa i polotaja Ictista u
tlu . To su metode a ritm etic!kc sredine. geoloskih blo kova.
trokut a. poligo na , izolinija. izo hipsa , i staticke me todc. Vee

SI. 11}. islrativanJc l eti~la.)3 'Irmim ,loJcvim3. A.

8 i C bUWlinr.: : I izdana k slOIIl. Z podina. J ~ l oJ .
.J bovinll

~.

naj tc~cc

A ~i..~

, \~~f:"
A ;?~

0.68'1. i
SI. 20 . b tr:llivu nj..: I ctj~ ta .. rudnom ;mpr~g nllci
jom. A I. A :. A ,. A I A , buSotinc:: 1 norit. 1
pe ridot;1 ,:1 si ro ma~ no m imprcgnacijom. 3 pendo
tit s boga tom ;mpr~gnacij o m . -I peridoti t bel rude.
50Ii"innoril
j

IIJ1l

Xfl

' 1' /

v,

,~,

a,
a, ,

B ..

"' ~: 'l

~
[I['I'I 'l'II:II"'Ir '"
01 : ' , ,!

t~

a"

ISO

a..

150

iii!

'

200

SI 11$ Ra~porcd bU":)lI"II. pn Istrull\ n nJu slOlmh l et.I~ HI )

mallm naglbom . 0. b. c. d I'm ain(l plil ka okna medusnbno
po\-ezana hodnlC1ma I niilri.opi ma . A I I A: pliCc bldollllc.
IJ dub l,,, bUWlllna

300

SI. 21. ISlra!h'anje l e1i~HI u oblilm Sh)l.:L I. II.

III .. .. hU~l m e gl:wnc mrde. 1.1.3 . ... buSotinc
HHc rpolir:m ..: mrd .c

6()J

RUDARSTVO.ISTRAZ I RADOVl
Ookumenlaclja lstrdnl h radova

lcti~tu.

paralelno s prutanjcm slojc..,3. i to koso, kako bi

presjekle gomje partije slojn . BU~Olinc se rijc: 8" zn istrn~va.
nje dubljih dijelova , usmjere ne su strmijc i m a~J c su bro~nc.
BuSotine ~c rije C idu gOIO'o'o vc rtik a lno u naJvccli dublOu.
vd pre mo rczultatima bu ~o tin a scrijc A i B.
Leti!t'u s r ud oom imprcgnacijom (sl. 20). Zbog malog
sudriaja mc ta la l et i ~ t a su ekono mi ~ na su mo aka imaj u veec
dimenzije. Zbog toga je i S lr ativanj~ po~zcm n!m rado~ima

presporo i preskupo. pa sc li.lkva let l ~ ~a I s t~a 2:lIJu ~u ~~ nJ ~ n: .

I a 51. 20 prikazano jc lepezas lo bu!cnJc kOJe se pnmJcnJuJc
kad konfiguracija tc rena ne d op u ~ ta transpo,rt o pre m ~ ~'
buSenje. Aka je tak a" transport mogue. bu~otmc sc IOCITa)U
u pravilnoj mre:1. i iii kombinirano .
..
Islrnfivunje l cii~tu izomctrijskog obllkn (~tok. gnIJc.zdo) (sl .
2 1). To !lo U l eti ~ta manjevise podjednako razvij e na u t.r!
g!;wna smj c ra . Zato se bU~OIine loci raju u. k~adratn~j ~II
rompskoj mreti n<1 osnovi rez~ltat~ geo l o~klh .1 geofi~l~k ~h
istrativ;:lOjn , uz naknud no zgusnJlvanj c mretc radl o medlvanj n
rudnog tijcln. Buse nj em u kvadratnoj mrcz.i sa stranicom x.
koja ovisi 0 vrsti min cralnc sirovin e. bi t cc pro nad c no sva ko
ckonomski intc rcsan tn o rudno tij c lo. Nakon sto jc busolina
VI bila pozit ivna. na principu polovic!nc interpol acijc lociratu
se busotin c 1,2,3, "i 5. Tako se dobiva prostorno o medc nj c
rudnog tijc la s totn05CU xl2 ko ja sc po novnom intc rpolacijo m
mofe povecal i na x14 .
.
Ziln a IdiSta, koj ;:' obitno im aju ncpravilan oblik , tckto nski
su poreme c na i neravno01je rn o oru.d nj c na (npr. l..i l ~ zlata ,
rijctkih mc tal n, pegmatita. o lovno-cmkove rud e, a n hm o n ~.
bakra i dr. ) , istra'!uju sc komb~nacijom bu~.cllja i r~darsk~h
istrafnih radova (51. 22). 15t ratnlm se buSenJmla us mJ c ravaju
rudar5ki radovi kojima sc tile istraf uju u razli6t im praveima .

Dokum entacija 0 rC7uhatima iSlra:tnih radoya vrlo Je

vawn za projektiranjc rudar~kih objekata i za njihovu
ek~p l oatacij u yet i Zato ~ t o i tra1ni radovi neprckidno prat e
proizYodnju .
,
Svako promatranjc na terenu ob ilj e1a~n se on. topogra(skoJ
karti u mjerilu J :25000 tocko m s redOim brojcm. T~nost
nanoSc nja ne bi trcbala bili manja od I mm . a..odr~d~Je ~
ge;:oloSk im ko mpaso m metodo m presjeka. dVIJu . hnl~a . 111
po l:unom mctod<;>m ~motu ~agn~ts k?g. aZlm ut~ I oputk lm
OV I obJek u. I put0v,' unosc ~c
mjcrenjem ud a IJ e n o~lI.
krokira njcm pomotu kompasnog pohgona. Pn n~n~~Ju
podata ka nn kartu treba kori girati magnetski aZlmul Jer
meridijani na IOpografskoj karti imaju ,Pruyac as tro~on,tSkog
azimuta. Sva vatnn terenska opata nj 3 dok ume nllraJu se
broje m, crtdom i . po potrcbi, fotogralijom. Ccl~ radili~ ta
Taskopa i botnih strana jaraka, oka na. potko pa I ho d,l1I~a
prikazujc se skiciranjcm, obit no u mjeT.ilu 1:.20. ,s d~taljOl~
lIcrtavanj c m svih podataka? s~st avu kO~lsn~ SlrOVlO e I bot~ lh
stij c lla, 0 puk o tinam4.1 i rasJedtma te mj e..ll tlma uzork Oya nJ3.

51. 24. Skic:a td!l r .. di!Lilli u de.kulOcnl3ClII

Na sl. 24 vidi sc primjcr dokumcnl:'lcije za. ~elo ,ro.dflii lll

jcdnog od iz r/(ll/ok(l . I zda l~ ak I~e?a SI';l bO~J e OCl5t.11I od
za ruse nih stijena i tako ga pnpre mlll za SOimanjc . C rta U Ireb~
u mj e rilu da se mo1.c jasno uotiti m~du~o~a n polotaJ
pojcdinih pojava. Zato na ertct treba ucrt ;~ 11 mJ c f'!l o. Uz c~.t ~'1.
sc upisuje o pSima lege nda . Sv~ sc premJcr~~anJa obav~J.IJ~
prij e postav ljanja podgradc, kOj3 mote sa kntt yai ne poJed l51.22. I.S"lratlV3njc: I llnth I cIi~la . D, b. c. (/ i c:buSolinc: ;
/ granil . 1 tile zlalonosnog hilrca. J potko p

Ist ratlvanj e leiHta tclj cznih ru dn. Nakon g~olizi C!k.og

istrativanja magnetskom I11 c todo~ gru ~o se ,odr~d uJu g ra ~lcc
rudnog tijela i zapotin je. dctaljno Istrailv.a nje buse nJ c m
pomotu yise manjc ravno mJ c rn c mrete bu~o t," a, s.!11cdusob.
no m u daljcno ~cu bu~otina od ~OO" '200 m. Kas l1lj~ sc, po
po trcbi . interpoliraju dalje bu~ot,"e. prcma rezuItatlma pret
hod nih , no razmaku do 25 m (51. 23).

nos~'a sl. 25 vid i sc sk ica zn dokumenlaciju istrllillog jarka,

a na sl. 26 Zil islra i ll o okllo.
PoznajuCi o rij e nt aeij u 5tran 5 o kna , nji hova m agnet s~og
azimuta , potrebno jc nn otk rivcnom plaStu ok n ~. nn kOje,",!
je polotaj slojeva snimljen , grnfi tko m konsr-ru.k~ljOm U(vrdll l
nji hovo prut anje i nagi b (sl. 26). Na ~ k l c , se u e rt av~
vodoravna Iinij a koja sijctc trugOYC sloJa u totk ama m 1

~I ~.:
''.,

f. .i

A,

A,

\
51 23. blraiu'lInJC: konlaklnlh i mlgmal.sklh le1i~ta tcljc:za..
A _"'''. bu\oIlnC: ; I naoos. 1 glina, J Ii:lpo~ .s fosforn3
n,"laga. j piJ~3k. IS JU Nka glina. 7 !eIJezna ru~lI: 8
t.d)c:zol i.varClli , 9 amfi bohlni n :nIJ3\'Cl . /0 ~nC'lIblolltnl
U.nlla\Cl

..

51 25 . ISlralni Jarnk U dokumc: nlaci Ji

: Sli na. 1 drobin:t. 3 varncl1llc. oJ rudnll

1i a

RUDARSTVO , rSTRALNI RADOVI

602

Ta sc sjcci t 3 prenose na vodor~lVni presjek o kn a ABeD

(me = "'IB i ell = BilL)' pa ce Iini ja m i". bili smj e r pru:tanja
sloja koji sc mjai kutomjerom . Kak o azimul dulj e slra nice
A B na slid iznosi NO soa. smjer ce prui"1I1ja prcsjete nog sloja
iznositi NW 287.
Za odrcd ivanj c smjera i kUla n<J g ib ~l sloj a uc rt ava SC iz
lotke B li nija Bh t okomita na lin iju prufa nj a "'1
",_ DuljillH
Bill prenosi se po lin ij i EE o d totke e prcl11u m (ako da je
he = Bh l Kut b ,he (a) kUI je nagiba sloja S p<ldo m prc l11<t N
i iznosi N 44 ,
II.

M agnclnJ ;LlImut

/IJC!>!r.I01\.colml

r-~f--~-h.H

"'NO SO

Dokumentaciju is tru1nog bUScnja. U~ce ~vake bU~O lin e

oznacuje se na lopogra fskoj karti gra fi tk i. a na Icrcnu
repe rn m bC lo nskom ploto m s ozna ko m bu~o tin e. Pis mc na
dokum e nl acija ~a~ t oj ; se ba r od dva dn evnika : dnevnik a
b usc nja i dn evni ka jezgre. Dn evnik bu~enja vod ; sc na
p ro pis8 no l11 obrascu po ra dnim srnj e nama . U dn ev nik jczgrc.
osim oznak c busotine i datuma. unose se pod(lci 0 dllbinskom
inl e rvalll buscnja. duljini dobive ne jezgrc s postot ko m prema
interva lu b u ~e nja i 0 lipu krune , te geo l o~ k o- min e r aloska
intcrprc tacija jezgre po parcij a lno m sastavu . Dob ivcna jezgra
slaze se u sa nduk e s pregradama.
LIT.: I) , 06P"/06, n OJ1eu<JN r CO.'10rllll . Il a~' lIIo' T'CJU ul 'lee"oc Inll .
MocK8a 1932. - I. CUnlmmg. Diamond Drill Il andhoo~ . Hunlc r R(I~C: Co ..
ToronlO 1956. - B . C'I "/)/108, r c:oflO rll'l C:C I01 C OClhl lll.l 1l0iIC"()8 II piluk:nm.:
P)'IlIll.1X .o.4 eCTupo)l(JlC llllil. I!c;lpa. MOCKBa 1957 . S. hlllkovic. Oprob;...,anJe 1
promtun minc ralnih ,i rovinn. Zl"'od Zil geQ I~ k a i geofiliN, .. i ~ l r allva n ju .
Beograd 1959. - M . Koh{iJkll. Op~ li rud a r~k i radovl. G r:llI evi n ~ka ~nJigli .
Bcogr:J.d 1973. - V. Rut'll , Tc hnikil buk njll. ~ kripla Z: I ~I nl e no OhF.11o\.IOje
bu~aCa. GCQlo~ ki ZOIvod. Lju blja na 1975 . - M . {Jimilfl}t'l'd. Geolo~ ko kartimnJc .
Izdavacko'Lnfnrrnatl\'ni cenla r ' Iude na la. Bt'ogrOid 1978.

R . MaruJii'

V. F<izef/

DALJINSKO ISTRA7,1VA .IE

SI. 2tl. bTr:.1no o kno u d o kumcnuldji

Na 51. 27 skici rana je dok um en tacija za ;stra i fli hodnik.

Nakan orij e ntaoije srnjera izradbe hod ni ka (NO 30) utv rduj e
se azi mu t p ru za nja sloja koji je hodnik om presjecen. Taj sc
smjer podudara s vodo ravnim tr ~gom sloja po podini hod nik a
(liniji:! a ld l ' azim ut NW 323). Smjer nagiba sloja vid i se iz
traga sloja na hocnim stranama (lini je b 1a l i d ICl )' Sloj pada
prc ma jugu. Kut nagiba sloja dobiva sc grafick o m konstrukcijom. Iz tocke hI (cd lIcrta va se o komito na dulju stranu
hodnika lin ija b 1h2 (CIC2 ), a iz tocke hJ (C2) e rta se okom it o
na trag sloja alb , linij a b2b.l (c.}CJ). Njena d uf ina pre nosi se
od lock e b 2 (e2) U smj eru dulje strane hodnika , linij a bJb4

(c,c. ). Ta tot ka b, (c,) spaja se s totkom b, (e,). Kut nagiba

sloja predstavlj a kut b 1b4 b, (C2C~CI) i iznosi u prikazanom

primjeru S 62.

Dalj ins ko i~tr azival1je (daljin ~ ka d e tekc ij a ) ~ kup j c i... lr;rz.n ih me loda za prikupljanje po dalaka kad se istr azivac ne
na lazi u ne pos red nom kontaktu S objcktom istra ziva nj a. T c
su mClOde u rudarstvu i geo logiji lIsmj e re ne na o tkri va nj e
min e ra lnih i e ne rgct sk ih sirovina te na bolju o rganizaeiju
pridobiva nja i oCli va nja vee poz nat ih sirovin a. U ~irem smislu.
da lj in sko istrai iva nj e podraz umij e va fOlOg rafiranj e Zem ljine
povrsine iz zraka. otkrivanje i bilj cze njc. posebnim senzo rim a.
z race nja sto ih odas ilj a pov rsin a Ze ml jc . supstan cije ispod
nj ez in e povrsinc iii objekti na nj o j. te int e rprc lacij u tako
dobi ve nih podataka. U rudarslvu se za da lji ns ka istrai ivanja
iskori stava e lektromagnetsko z racenje koje se re fl ek tira o d
Zcmljin e povrsinc iIi ga o na c mitira u podrucju va lnih dulj iml

od 0,3 ~m (ult ra ljubicasto podrucje) do 3,0 m (m ikrovalovi) .

Razvoj lih me locla patinjc.: s pojavom prvc fOlogrnfiJc ( 1H.39). Po kuSaji
upOlrcbe fO l og ~afije ~ ka n ografij i za pocinju 18n . godinc, a 1858. nacin jc nc su
prvc zr..lI~ n c smmkc IZ balonu. a lalim su upolrebljavani papirni zmajcvi za
no:k nj,' ka mer:! . J. Ne ubronner 1909. konslruira malu (6 x 9cm) panoramsku
bml;;ru i slc rtokameru It' snima uz pomoe golubova pi.s m o no~ iI. a iSle godinc
W. Wright u Jtatiji oSIVllrujc prvo zabitjetcno snimanj c iz avio na . At'rofolok:imere konslruirnne Zil snima nj e iz zraka potelc su sc proizvodili 1915. II Velikoj
Orit:lniji i od lada sc upol rcbljavajll u vojne svrhc u loku prvoga ~vje ts k og
rUla . U razdo blju izmcdu dva rala. a poscbno u toku drugogll s"jclsl;og ra la.
lehl~ib zraC.oi.h s ni .m;~nja naglo se razvijaili. a polkraj ~czd esc lih godi na ovog
sto lJc61 poc.'1nJc pnmJClliL uacnih snllnaka u boja ma i 1I infracncnoj tc hniei.
U gcozna nostima zraCne se;: snimkc potinju upolrebljavali odmll h nuko n
drugoga s\'Jc u kog rata .
Pn'i fOlom ozuik grada Z;lgre,bu izrnllcn je 1930. a prvi jugos la"c:n ~ ki
udtbc nik i ~. podnlt ja fOl ogcologijc obja\'io jc M. Dimilrijcvic 1958. Qd 1% 1.
fOlogeologlJa po~laJe saSI(IVni dio osnovnih gcolos kih iSlrativanjtl .
Scnl nri
daljinski h iSIriitivanja

;.\z imUl prtHca

noonika NW 30

m3km

,
:
100
A llIlosfcrsk .. UP\()qx:ijll 0/.
O~'o

0.3 0,4 0.5

uv

Vidlji vo
o( m eJt:
ilcrofol0/:lr.lfijc
:o.'lul li ' l}Ck lr:lllll
~ kilnt' r i

SI. 27. iSIr.tin1 hodmk u do kumcnlacij i

51.1

Karuklcri ~l il: c

ada r :

l.5

dcklro m:lgllt'lSkop.

Termalno IR
Tl' rmaln il R
.lO lwllcri
~ pcklra \I

dn lji nsl.:'(llll iSl rat i" :mju

RUDARSTVO , rSTR
S lun'lnl nlem pn lh unl jel mh Zc:mlJlmh ..,ItChlll ( \ ~/JIdlll_ IIm/r//f/)
dalJIn' l o " 1r.111\ anle JObL\3 no\u dtmCnllJU Pn J ~U\I'l\n .. promollrtmlll
Zc ml jc pOClll JU 1<)6(i. II ~C I C()r()l ~ l. 08 ~;lI ch l a T iro... I FOlogrnri)c Mo nJc nc
UUlOml\l4.:om l :.mcrum 17 ' &Idu a M ereur) ( \I A .... ) JX1"Ilul.1c .u UI Ilmdhu
jlcC?lnU;lh ' '':lC3 Sahnrc I In l( Unlc PI' , o rbllalnl gcol~ l l l'l rdl\:t~ll pmgr.lm
r 3J Sf: pro~r.lm o\!\ aruJc 17 ~ l c ht .1 MA-l'I I MA9. II 'Ictena U1un)" Jxuitu
dlll)c progmmc, l ao (1,0 Ie I p rold;1 I~, R . r .S. (Eurth Rc~u rct' Tcchnolog}
Satelhte). kOJI Je kn\mJc J t1blo n3:7.1\ [ A OSAT. La n( lrd njc ,tlldl l.\ FR rs- J
~ 1 9n) lelia,? JC od pn lc!ommh J.ll uma u poViJC511 smmanj3 /.cm ljme JlIJ,r<mt'
I.. 'lmlm. Smmkc m ultlspc l.tl1l lnull ~ka nc~ kirn \ U\ tlnom o!\o n lc 'U no\('
pcr-pd,lhc u h .dml1l\ nom i l \nnti taI L\nOm po~ lcdu Do dan.L.) Je Inn' Lrllno
\1 ~~ :,:He hta 'l.a ' n ~ nHl1Ii c Zc mI JL rll:pn\~rne (SA D , SSS R , Fl1lncu4.:1 r dr.) .
S nrm nnJQ ~ (Ibad JI\Ju I 1'1. \ \ e mlrsl..lh (elJdlea tip.) S I'IUlTLE

Princip d alj in!'> kih i!o lrat iva nj a za:, niva !oc na c': injcni ci da
svako li jclo na Icmpc ra lU ri iznad apSOlliln e nulc od as ilj u
c lc klro mugnc ts kc va love. Fo to ka mc re i speeij a lni sc nzori
rc gistriraju va love iz o no g dijcla el e klrom agnc ts kog spe ktra
(sl. 1) U\ koji su pod escni .
. Ae~osnin~unj c jc konvc~l.ei a.l1a lan n.atin fo tog ra fskog rcgi.
stnranj3 PO):1V<1 na Zem lJlIl oJ povrslIli (v . FOlogramefrija .
T E 5, str . 583). To naj starijc i najrasprostralljcnij e regislrirn.
nje zrate nja korll:l li sc vidljivim dijdo m spc ktra (0.4 .. 0.7 ~tlll)
i susjednim dij e lo m infraerve nog po drut ja (0.7"'0.9 ~Im).
Snim a sc posc bnim karnc ra ma p rc tetllo fo rm ata 23 X 23 em
i s k:lseta ma s filmom du ljinc do 120 m . Pos lOje vc rtik a lnc i
kose ae rosni l11kc. ali su najc':cscc verlik a ln c sll im kc po mocll
a utomat skih kamc ra. i 10 po jcdin<tt no i u scrijam cL Tc se
se rij ske ~ Ilimke prek lapaju u srn je ru le ta Za 60 .. 90%, a ~ a
sll sjednim ni zom snim aka za 20" ,30% . Knda se parovi lakvih
snim aka promalraju ste reoskopski , dobi va se prostornn sli ka
snim ljenog o bjekta (slcrco mode l) . Od stc reoskopskih sni mak a mo gu Se izrnditi fo toskiee, fO lo plan a vi. lopo gra fske i
d ru ge karte . Postojc i specija ill c kamc re zn panoramska
snilll unja i multispcktra lne kamcre.
K,JO rczull a t razl iCili h te hnika fotografskog snillla nja
Ze ml ji nc pov r~ in e mogu se dobiti pankromatske crnobijc lc
sni mkc, ae rosnimkc u bojama , in frncrvene crnobijc le ae rosnim kc i pse ll doko lo rn e snimke .
Pa"krommske cmobijele sllimke (0 .37 .. 0 ,68 ~lm ) jed no
stavna su i pouzdana podloga za razli Ci te istrativacke di scipl i
ne . Fotointerp retaeij a Ie vrstc snimab. zasni va sc na raz luCi
vanju sivih tonova i inte rpretaeiji njihova znaccnja . Pa nkro
ma lske se aerosnim kc upo trcblj avaju u prostornom planira
nju , n njihova jc in tc rpre tacija obveza tan d io iSlrativackog
post upk a pri izradbi li stova Osnovne geo l o~ke kartc SFRJ . U
istrativanju min cral nih sirovin a pa nkromatske su ae rosnimk e
tc me lj za int e rpretacij u Ic ktonskostrukturnih odnosa.
Aerosnimke /I bojanw (0,40 .. 0 ,70 ~lm) registriraj u poja\!c
i objck lc na Zeml ji noj p ov~ in i u prirodn illl bojama uz ncb.
rnanja o dstupanj a . Fo togco loska a na liza takvi h sn imak a
o mogucuje razlik ova njc lil o loskih ka ra kte ristika , polotaj
naslaga lc int enzivnosl i o rij ent acij u tc kto nsk ih poremctaja.
U nas se ta metoda primjcnjuje od 1972. god ine.
Illfracrvelle cm obijele aerosnimke (0.50 .. 0.90 ~lIn ). Ra z
voj fotagra fskc tc h no logjje o moguCio jc proizvodnju filmava
s takvim em ulzij a ma koje su osjetljivc i na o naj dio
c lek tro magne tskog spek tra koji Ijudsko oko nc mote registri
rat i (b liti infracrveni d io) . T akvi fil movi registriraj u raspon
sivi h tonova o d bije loga do crnog s mll ogo prije laza . Za
razliku od pankromatsk ih snimaka , infra crvcne crnobijele
snimke tim raspo no m sivi h tonova ne prikazuju pravo stanj e
u pri rodi, nego se moraj u in terpretirati pre ma utvrde nom
klj u ~ u . Tako je. npr ., vege tacija svij e llos iva zbog ut jccaja
klorofi la (na pankro m atsk im sn im kama tam nosiva) , vode ne
su pov r~i n e ta mnosive (na pa nkro malskim svijetJosive) i sl.
Poveea na viatnos l tl a daje la mni je to nove, a pov~ in e s
povetan im tcmperat urnim gradijenlOm imaju svjetliji to n na
filmu . T i sc cfek ti mogu isko ristiti u hidrogeolosk im i
geoterm itki m istrativanjim a te u izd vaja nju zona povetane
sulfidn e minera lizaeije.
Pseudokolom e snimke (infracrvcnc u bojama 0.50 do
0 .90 ~m) d aj u baje koje se razli kuju o d priro dnih (vegc tacij a
je, npr.. crvena) , ba jc su inl e nzivne i s ostrim prij ciazima ,
sto int e rpreta to ru o mogucuj u odvajanje pojcdinih o bi e kata i
dcs ifrira nj e znacenja pojcd in ih prije laza unutar iste bojc.

L I RADOVI

603

Lptll rchIJ.<n o1JU ..c n il )\I'\c 1I \ um i, .... klm I polj o pnvrcdl1lm

IstrailvanJlm a . <.Iii M! uSPJc (,no mogu primJcnJI\"ati I U gcolo
korudar--kim tSlrafn lm radovima . Jlma se magu rcglstrirall
le kt o nski elem e ntl . Ja ce Ilral ene hidro tcrmalno izmijc njene
i o ksidacij skc l o ne . iSlrnf ivati pojave boklilta u krlklm
te rcnima I hldrogcol o~ k e poJave . U Jugosl;aviji o;e pnmjenju,u

od 1973. godine .
Orbitalnc ~nimke . Na jvcCi do pnn o'\ l 'i tra~ ivanju mlOe ra lnih
sirovin a dall su ..a lc lil i se rij c LANDSAT. (ma ju polarnu
o rbitu s vi.. ina ma 705 km (LANDSAT 4 i 5) I 914 km
(LA DSAT I. 2 i 3). Za obilazak oko Zemlje Ireba)u im
103 min . pa ob il aze Z e mlju 14 pU la dne vno. Sva kim ~Ij edetim
o bila .; ko l11 prc kriva ..e pre th odni niz snim uka od - 60 %

(podrll t je Aljaskc) do - 14% (podru t je ekva,ora). Za 18

da na ta k:)\' ~a l c lil snimi cij e lu povrsinu Zemlj e . tj . nukon loga
vrem c nskog razdo blja ah;: lil SC na novo nalazi nad blom
locko m na Zc ml ji.
Prvi.l d va sa tc lita Ie ~c rij c bila ~ u o prc mljcn a I c l cv izi j~ kim
ka me rama fo ku ~ ira nim tako da snimaju povrSinu od 185 x
x 185 km na Z e mlji . s uzduznim prck lo pom wak e sljcdetc
!lnimk e od 10% na proje kciji sal e lil ske putanj c. O sim loga .
sal e liti su bi li o pre m ljeni multispc kt ra lnim skane rskim (pre
traf ni m) sustavom ko ji radi na principu linij ske skan c r!l kc
det e kcij e, Im aj u osci lira juce zrca lo i sus lav pri za ml.l da bi sc
l1 a magnetnoj vrpei zab ilj e:til e spe kt ra lne ka raklcristik c.
e mitirano zraccnjc Ze mljine po vrSin c. Simultanim skanin.l
njem tc re na iznad kojeg se sal e lil nalazi susta v daj c sinkron c
snim kc po vrsin e Z c mlic .
Podaci snimljc ni na magn c lnu vrpeu em ilir.aju se iz salcl ila
i pri maj u SC u 12 sta nica na Zemlj i (SAD. Kanaela, Brazil ,
A rge nt ina , Svedska , Spanjolska , h al ij a, J u~noafri~ ka Re pu
blika , Indija. Kina , Japan , Austra lija) . U sta nica ma se podaci
snimaju na ccrvrpcu (Computer Com pati ble T ape) iz koj e
se zatim magu natiniti snimk e direkt no iii prcl hodnom
ob rad bo m na e lek trolli t ko m r a~unalu .
LANDSAT 3. 4 i 5 imaju n e~ to druk6ju telcvizijsku i
ska nc rsku o prc mu . Sni maju pa ral cl na podrucja vel i ~ in c 98 x
x 98 k m . od nosno cet iri pU la manj u povrSinu od prclhodnih
sa le lil a iSlog tipa , a li sc snimk c pre kl npaj u i mogu sc
prom;.ttrati stcrcoskopski.
O rbit a lne snimkc po krivaju velike povr~ ill c. a distribuiraj u
sc kilO slan d a rdn i fo toproizvodi 1I ko nvc nci a nalnim mjc rilima
I : I 000000. 1:500000 i I :250(x)(). AUlO ma l.skom ob radbom
CCTvrpci na e lck t ronitkom r~t ~ un a lu mogu se dobi ti i vcea
mjerila (clo 1: 100000) <lko jc pot rebna de ta lj na inlcrp retacija
nekag lere na .
Kombin iranj c m razliti lih ka na la (val nih dulj ina u rasponu
spektra sto ih se nzo ri regislriraju) pomocu c lcktro nitkog
racunala. mogu sc dobiti specijalizirane informacijc za geolo
Ska i rudars ka istrativa nja (ko mpozi lne sn imke , 1l1e matie

Mapper).
Sni mke LANDSATa mogu se narutit i od EOSAT Co. u

Marylandu (SAD) iii od ESR IN u Frasca ' iju (h alija) za

po drucje Jugos lavij e.
U Ju goslaviji sc sate lit ske snimke upo treb ljavaju u geolo
skoruda rskim i s tr a~iva njim a o d 1973. godinc . a u novije doba
sve v i ~e i u drugim znanstveno-s lfucnim disciplinam a.
Osnovna jc prc dn ost o rbita lnih snimaka pre ma aerosllimkama
nj ihova izva nredn a pregledn ost. Usporcdna a nal iza snim aka
iSlog podrucja snimlj e nih istodob no u razlit itim d ijclovima
spektra i sn imaka istog pod rutja i istog spe ktraln og dijela . a li
snimlj c nih u razliti tim vrc mcnskim razd o bljima , daje siro kc
mogutnosti intcrprc tacije. Geolosk'l a naliza o rbitulne snimk e
otk riva po loulj istraiivunog po drucja u regio na ln o m sklo pu
le re na . Mogu se ide ntifi ci rati regio nalni linea me nti i strukturni
oblici , praliti njihova akt ivnost u vremenu i ul vrditi njih ov
utj ecaj na fo rmiranjc lezista min e ralnih sirovi na. Orb it alnc
snimk c posebno su vaine kao podloga za o tkriva nje prs lc na
stih struktura kao pod rut ja ma gmatske i te ktonskc ak ti vnos ti
(npr. u t i m o~ko m e ruptivnom masivu) . Suvremena digil a lna
obmdba CCTvrpca pro~ iruj e mogut nost i upo trebe o rbitnlnih
snim aka na direk tna o lkri vanj a o rudnj e nih podrutja i l o na .

60-1

R D R TVO . l TR

Orbil a ln c ~ l1il11 kc we vBe slu te i za i!ltralivanje ene rgetskih

sirovin u (oaft!.!. plin a i UTBll J). O rbitalnim snimk ama povetava
se ko li t ina i o p~eg podat aka, sk ra Ije rij eme tcrenskih
f:Jdova na k:lTliranju , smanjuj c potrebno tehnitko osoblje,
Ubrz1lV<l p stupak i o l Rk~ava pian iranje dru gih istr3in ih
me to du. SIO svc sma njuje troSkovc . a sl. 2 vid i e orbitalna
snim ka iz su te ht a LA D SAT podrutja Istre i Kvarn erskog
zaJj c fl.

I R DO 1

pola ri7iranom svjcllu i prenosi podatke na dva televiz.iJ kd

monilOra.
Rczultali snimanja infracrvenim o;kancn,kim S~lavom
mogu se upotrebljavati u svakoj znanstvc noj grani jeT veoma

fine temperaturne razlike daju podatke koji se inafe mogu

dob iti sa rn O dugolrajnim te rensk im radovima i mjerenjima.
U istraf ivanju mine ral nih sirovina primjena tog sustava
zasni va se na c!inj en ici da razi ii!ile vr."te slijena ra.zJ ifito

SI. 2. Orbiwlna snim k[1 Ist re i K"arncrskog zaljeva

Muitispektralni skaneri. Vee nc ko li ko godi na primje njuj e

se u dalj inskim istrafiva njima. kao jcdn a o d naj suvre mcnijih
metoda, ae rosnirn anj e tcrmalnim i multi spe ktra lnim infracrvcnim skane rom , instrum en lo m koji dj e luj e na teme lju dc tckcij e
Siro kog raspo na elekrro mag nets kog spektra, glo ukljucuj e i
nj cgov za Ijudsko oko nevidljiv di o (koj i emitiraju povrSinskc
na slage). Skane r registrira te mpe raturne razli kc na povrSini
tl a iii vode s tocnoseu d o O,2 C , lc spcktralne karakteristike
pojedinih vrsta stij e na ilia . To o mogu6uje de taljnu toplin sku
dc tckciju rc lat ivnih tempe ratura u povrsinskim naslagama
ko jesu odraz priro dnih dubioskih proeesa (te ktonsko-strukturnih od ne sa) na povrsinskim dij elov im a (npr. kre tanja hl adnih
.i loplih podzemnih voda). Multispektralni dio skanera sa 11
ka nala u raspe nu od 0,38" 1,1 Ilm m o~e razlu c!i ti dovoljno
spe ktralnih razlik a na povrsini Ze mlj e koje o mogucuju
lilOloska i pedo loska raSclanjivanja (za tema lska ka rtiranj a)
svih d ij elova istrafiva ne pov~ in e oa kojej se nalazi od rcd eni
tip zem ljista iii neka vafna IilOl o ~ k a jediniea. U sa telite se rij e
LA NDSA T ugradeni su ska ne ri 5 mogucnoscu regislriranj a 7
valnih duljin a (kanala) u rasponu 0,38" '12 .5 f.m e lektromag
nClSkog spe ktra.
Po daci 0 inte nzivnosti e misije s povdi ne Zem lj e snim aj u
sc u obliku e lektronskih impulsa na magnetou lraku , a za tim
se u laboralOriju procesirajll i pretva raju 1I vizu alni o blik .
odnosno ern o-bije li filmsk i nega ti v. G radacije sivih to n ova na
toj filmsko j trae i iii re rmogramll prik azu ju tempe ratu rne
odnose na snimlj eno m tere nu i zavr ni su dok um ent ~ t o ga
skane r d aje. On se, med ulim , taka nc mofe nepa sredno
iskoristiti pa se od nj ega izraduju fotografske crn o- bij ele
kon takt ne kopij e iii se ele ktron if kim de nzitometrom izraduju
dok ume ntacij ske s nim ke u kol o r-t ehni ei. E le klIon ic3ki denzito metar ili anali za tor sli ke zarvo ren i jc tc levizijski sustav s
vlastito m kame ro m koja promatra film ski le rm ogra m u

reOekt iraju i e mitiraj u e le ktromagn c tska zrace nj a va lnih

duljina od 0,414 11 m , a veCinom va ln e duljin e vece od I ~~m.
In fracrvcl1 0 pedru c!je zrace nj a s valnim du ljinama od 8 14 ~lm
sadrf i jos vise podataka 0 sas tavu st ij e na, osobito silikatnih .
Minima ln e tcmpe raturne razlik e na povrsini zemlj iS ta ispod
koj cg se nalaze o ksidacij skc zo ne (kojc indiciraju moguce
orud nj e nje) mogu se veo ma dobro registrirali se ozorima
skanerskog sustava.
T c mpe raturne razlik e na povr ~ ini Zemlj e naj ces6e su
uvjetovane stru kturom podzemlja. T a ko, razli ke u vlaf nosli
povrsinskih dij e lova , koj e su istodobno i razlike u tempe raturi ,
odrazavaju hidrolosku situaciju i na povrsini i u pripovrsinskim
dij elovi ma (npr. utj ecaj podzemnih vod a) . T a ko sc mogu
pratiti tek tons ki clementi i strukturni ob li ei na pokrivenim i

51. J. Toplinska loku nerska snimkll rudollosllog podrut ju Krivelj kod Born

RUDARSTVO. ISTRAL: I RADOVI

o l kri\ enilll t~rt!nll1l:l (l1pr. " :1drl!na i nim ~ u'ltj)vima pod7cmnlh
\'octa). ~to JC vcoma kon!<>I0111 dopun~ki poda!a).: U !olvim
gt!olo~k im radovim:l. U hidrogcolo~k im i gcote nn itkim istra.

livanj inm 13 jC..I~l c toda i izra\!no pri mjcnljiva.

Jugos!a VI}1 ~e In Ichnologlja primjenjuje ad 1974. u
prv~m redu Z:J i!<>t!o1ivnnje mincralnih i cnergel\kih sirovina
(u IImo~ko~ maS I~rll. ~akcdo niji. na KosovlI i Jadranu) Ie

ZO:!. utvrdl\:anJc .lOp lln~k lh gubitaka i za ekolo~ka proutavnnp.

S.h~a 3, pnk3zuJc IO~.IIOSk u .:'~~lncrs ku snimku rudnog podrutja
Kn ve lJ kad Bora ( nlJ31lSe SIV lh to nova prikazuju temperaturne
razl ike).
Raduri (v. Elektrollika, RlItlllrski SIISllH i, TE 4. Sir . 696) .
Z,iI razlik u a,d, opisa nih PflSivflih sustava za da ljinska iSlrativa.
nFI. ~~dars kl ~ns lrul11e n t.ar ij. ugradcn na bot noj !)t ra ni aviona ,
odaSIlJ ~ vlasllt o .zra~c I1Jc prc n~.R po~'rs ini Zem ljc i za tim ga
n: Oek tlranog rcglstn ra nl! pnJcllllll ku. Tak av natin racla
sv rsta va ga u aklil'flt: sus ta vc daljinske detckc ije. Na te melju
podiHak~ 0 .re nek lira no lll zratc njll mogu se veoma prec izno
IIll e rprcll.rall morfostruklurni .o bliei i lekto nik a podrutja. ~ t o
prcdstav lp vaznu podlog ll za Istrat ivanje min cra lnih sirovina ,
O~nov ni sustav naziva !'IC boc,,; radar iii SLA R (Side look ing
AIrborne Radar), a postoje i druge va rijanl c od kojih S li neke
ugrnde ne i 1I specija ill c umjctnc sate lit e i letjeli ce (S IRB.
Shuule Im agin g Radar B i dr.), Kao izlazni podalak dobivaju
se kvali tet nc crn obije le fOlografije .
U Jugos lavij i sc ta metoda da ljinskog istrafiva nja do sad a
nij e primjcnjivala,
LIT .: Orupa autora. FotoJintcrprclllcijlJ (prijcvod) . Vuk K~ r"d1.i c.<. UC!ogmd
1973. - Manud or RC!molc 5cn,i ng. Vol. I i II , Ame r. Society of Phologramctry.

~ar~laT:i~r~~n~~i~~kt~17~h ~ni~an7:J:;; g:!io~i~li~~r~~~ihK~:r~~a. P~:jr~~~

r.t~o\'a ~a s:W),c tO\'anjn " No\'!! _mcto<~e geoloSkih istrativmlj:1 i oprc ma ~,

JKLM S. C?patIJ :t 1976._ - F, F. S"bIlU, Remote!' Se nsing: Principles lind
In tcrpretu tlon. W. H. heenmn and Co" S. Frnnci5CO 1978. _ M . MflrkOl'it ,
Mct.oo dll lj in~ke . detek~ijc u gcoloSkim istmti\'Bnj ima. Zbornik mdov3 )llvjctO'
vallJa N~~~c n fl I tchmeko-tehnoloSka imativnnja u gcologij i, rudarslvu i
mctalurglJ I. SIT ROM , Ncum 1980, - /1. KoJCu, Primjcna tcrmalnih Ie
~~~~~~i~\,~~I(~ ~~:;~j~~:~n~ ~ij~i ncml nih sirovina. Tchnika , naub . intc njcring.

B. KoN:ec
GEOSTAT IST IC KA INTERPRETACIJA
ISlrafnim radovim a na rudnom tij elu dob ivH se niz
podat aka 0 nj egov im svojstvima (dcblj in a. polotaj. kvaliteta
rude i dr.). Raspo late sc. dak le. s mnogo numeritki h
podalaka koje treba pro uti ti i inl crprelirati. U tom poslu
clc ktro nitka r a~ un a l a imaju vcl ik u primjcnu ,
Zbog slo1.cnos li letista mincra lni h sirovina ne mogucc ih
je po tpuno iMratit i. pa sc sva ka int crprctacija rezu lt a ta
iSlrativanja svod i na procjcnu. Procjcna. medu ti m , sadrii
ncs igurnosti kojc su propo rcional ne stu pnj u istroscnosli .
Svrha jc geos t a ti s ti ~kc interp rct:tcij e da sc te nesigurnosti
ut vrdc i kvanlificiraju , kako bi sc od rcdili najvje rojatniji
podaci i va rij a nec pogrcs kc. Gcos!alistik a proucav::J varij ab le
vezane za po lozaj na I t:1 i ~ tu , IZV. regionaliziran c va rij;:lbl c, Po
dcfini ciji to su sluta jne va rij a bl c koje imaj u reg ionuli zimni.
strukturni <lspekt.
Inte rpre tacija sc istraf nih mclova opcc nito s<tslOji od
izradbe prosto rn og mode la nekog svojstva rudn og tij e la. Pri
lome sc, npr. . trazi prosjet na kva litc ta lefista, ali i kval itc ta
sva koga njegova dijcla , Polazi 5e od info rrn acij e 0 pro rn atm
nom svojs tvu koje pripada nckorn volumenu lezi~ta koji jc
mnogo manji od ukup nog min cra li zi ra nog volumcn a. To jc
inicija ln a vrijednost varijable i o na ce posluzili za formiranjc
dvodime nzij 5kog iii trodimenzijskog bloka kao konslrukt ivnog
dijcla malema litkog modcla promalranog svojstva. Teorijski
sc problem !-.vodi na pro~irenje tc in icijaine vrij cdn os li na
promatrani blok (51. I). odn os no na prosi re nj e procij e nj c nc
,red nj c vrijcdn osti na cij clo rudno tijclo. Obl ik i vc li cS na
bloka ovisc 0 pro mj e nl jivosli proucavanog 5vojstva. Odabrat
CC se Irodim e nzijski blok kad !)c pro malrano svojslvo jako
mi jcnja po dub ini I cfi ~ t .1. Os nova ce bloku bili kV~ldra ln a ako
je pro mj e na u !)vim pravc ima jednaka. U pro rivllo m ce o na
biri pravok utn a i orijcn lir<t na po a nizo lropnim 05i m3,

605

O,im gcosta li,titke interprctacijc primjenJuju sc i konvcnclonalne mctode: geometrijske, distancij sk()- tc:!in.skc I SHUI
!ilitke . Rnd! se. ~akle. 0 tome da se miclj alne vriJedn~tl
g~omet nJ !-. kl pro Ire na blok (metoda profila, poligonalna.
Inan gu larna metoda I 51.). odncxno da ~ pr~iri nekim
hncarni m modelom (reciprocna udaljcn<xl. nJezin kvadrat iii
trcta polencija i sl.). Izuzimajuti ~ta ti slitke metodc . tim \e
melodama nc odreduje rarina nesigumosti proCJcnc.

51 . I Princip pro~ircnJ3 u gC'(K llui ~ tici

P~il11j~na je stat istitkih metoda pokuSaj da se rezu ll ati

I Slr~t l \'anJ a matc ?'la,l.itk,i ~nal i ~i r~ju i pri lOme sc prctpostavlja

da JC mogucc pnm lJcmtl stallstltke zakonitosti . To znati da

ne postoji k?rc lacij ska veza izmcdu in ieija ln ih vrijcdnost i.
odnosno del JC zo na ko relacije prckoratcna iSlrainom mre~om . Ob it no sc pr~ l postavlja da raspodjela nekog svojslva
o~l.go~n ra normalnoj (G~US50vOj) raspodjeli . Ako varij<tbla nc
sltJcd.J norma ~I,1U raspodJc lu , P?kusava sc od red ili raspodjc la
loga~l~m a, va nJ ab lc , pa se dob lva log normalna raspodjc la sa
dva III In param clra , TreCi je pa ramcta r izabra na konstanta
koj a sc dodaje osnov noj va rij ab li ,
R~ze f\:e se Olineraln e sirovi ne u l eti~ lu proeje njuju
?drcd lvunJe m inte rvala srednj e vrijcdnos li za odredc nu vjeroJa~ ~ost P? j ave .. ~ornj;:1 i donja granica int erva la srccl nj c
vflJ edn ostt proSlruJ C se na tlocrtnu pov r~inu rudn og tijeJ a, pa
se tako dobi vaj u najvece i naj manje otck iva ne vrijcdnosli na
~azi ni, od.abra ne vjc~ojat n os ti. Eventualni program dalj ih
I s tra :hva ~F1 t ako~cr JC od rede n takvi m proratunima. je r je
m.ogutc ~ z r at u~atJ potreban broj dodaln ih ini cijalnih vrijcdnost\ da bl se VJcroJa lnOSI povcca la na tc ljenu razinll , Te se
mctodc primjcnjuju u rud arslvu uz pomoc ratun al<l,
. Praksa, mcd utim , pokazuje da p rctposl<Ivka 0 neposlOjil
IlJU ko rclac ijskih veza mcdu inicijaln im vri jednostima tCS IO
nije ispunjena . Tada se radi 0 regionaliziranim va ri j.tblama
koje im aj u i slutajna i strukturn a obiljeija.
Rcgionalizirana va rijublu. To je slu caj na va rijabla . Kao
rrimj c r neka poslufi kva lil cla rude. Za to svojstvo vri jedc
za ko ni vjeroja ln osti i one se smalra ncp redvidlj ivim , Prcma
to me. kvalitela rude od redc na na jcd llo m mj estu mote se
dos la razlikovati od kvalit e tc na drugom mjcsllI , To jc
slu cajna kompone nt a varijabl e. Vrij edn osti varijubl e kvuliteIe. medutim , ni su sa mostalne. jer one uvij e k pripadaju ne koj
slru kturi (npr. pripadnost bogatijim iii siromn Snijim clij clovima ru dnog lij ela). To je regionali zirani. odnosno strukturni
as pe kt prOm<llran e va rij a ble. Prcma lome, reg ionali zirana
va rijabl a ima. os im svoje vrij eclnosti . i koo rdinat e po lotaj a,
clvod im c nzij ske iIi trod imenz ijske . Slu tajni sc aspck t izrafa \la
z<l ko no m rnspodjele, a rcgionalizirani prostornom korelaci

JOI11.
Vuriogram regionalizirane funkcije. V;:triognllll jc os nov na
fu nkcij a 1I gcosta li stici. On pokazuje promjenljivost varijablc
za razli6te razmakc mcd u njenim vri jedn ostima. U prvOIll
ko ra ku to su vrijed nosti koje se medusobno mnogo nc.:
razlikuju. ali se razlike svc \lise povccavaju s povceanjclll
mzmaka . Prosto rna se ko relacija i pro mj cn ljivma prikuzuju
funkcijol11 y(l!) koja jc odredena izrazo m
y(

/) =0 _L [[(x +")-/(x) 1
t.)
N
.

(I)

gdjlo! je I! korak vn ri og rama. x koo rdinata vrij ecln ost i varijublc .

606

RUDARSTVO , rSTRAZNl RADOVl

[(x + ") i [(x) vrijednosli regionalizirane varijable u lockama

x + h ix, n N broj pnrova u koraku Jr . Izratunate vrijednosli
y(") premo re laciji (I) unose se u koordinalni suSlav
y(").
Taka odredene vrijednosti nastoje se uklopill U neku od
teorijskih krivulja: line. rnu . sferi t nu , eksponencijalnu i sl. U
praksi se testa pojavljuje i slatena variogramska shema s
dvije stru kturc, od kojih se prVR naziva lokalnom, a druga
os novnom. To je , "pr. . variogram deb ljine boksitnog rudnog
lijela kr~ kog tipa.
Na sl. 2 vidi se sre ril:ni variogram definiran slj edetim
re lacijama:

It.

" =0,
O< h < a ,

(2a)

y(") = Co.

(It)'],

y(") =Co+C [-3 . -" - -I 2 (I 2 a

(2b)

y(" ) = Co + C.

(2c)

h>o,

gdje jc Co nu gget-varijanca (prema eng!. lIugget , grum en) ,

Co + C prag. a a darn el va ri ogra ma . Nemaju svi variogra mi
praga, npT. linea mi variogram. Nugget-varij anca je posljedica
slutaj ne komponentc regionalizirane varijable, a li i cve ntualnih pogre! aka u mjerenju . Dome l je uda lj enost do koj e sete
utj ecilj e le ment a va rij ab le. Na uda ljenosti vecoj od do meta
vrij ednosli su y(h) slu ta jne i bliske pragu .

VAR(Vl v) = VAR(V) - VAR(v).

(4)

gdj e su VAR (V) i VAR(I') va rij a nce velikog. odnosno malog

bloka, koje se odreduju na temelju variograma . Da bi ~
izbjegh ko mplicirani proratuni, uvede ne su tzv , F(unkcijc
kojim a su odredene vrij ednosti varijancc za razli t ne tipove
variograma. an izot ro pne koeficije nte i o blike blokova . One
se mogu nati 1I geostatistit koj Iite raturi 1I o bliku di jagrama.
Tada je mogute neposredn o od redili vrij ed nost VAR(Vl v) iz
izraza (4) . pa je
VAR (Vl v)

= F(V) -

F( v).

(5)

Varij anci pro ~ ire nj a odgova ra sta ndardn a pog re~ka 1I

konvenci o naln oj statisti ei, Obitno se kate da se dobiva
va rij a nca pogrd ke kad se inicijalna vrijednost pr o~ iri na nc ku
povr~ i nu , Ona ovisi 0 o bli ku i dimezijama pov r~ ine pre ma
anizo tropnim osima te 0 polotaju in icijalne vrij ednos ti prc ma
toj p ov r~ ini .
Kad se procje njuje ne ki sadrtaj bloka (X,) na leme lju
uzo rk a s razlit ito rasporede nim inicijaln im vrij ednostima X.
(i = 1.2 ... .11) (s l. 3), mogu se primij eniti li nearni odnosi. pa je
X ,,= ~aIX"
(6)
Ana li titki o bli k varijance
VAR (e)

pro ~ irenja

= VAR(X v) -

VAR (e) glas i

2ta. KOV(Xv. X,) +

,. r

>(h)

(7)

VAR

gdje je KOV oznaka za kovarij ancu .

KOV(/!)

>(h)

c,
a - domet
SI. 2. Prim jer ,'nriograma

$ 1. 3. Uz odrcdiva nj e varijance p ro~ ire nja

Ako na ud alj e nosti II prostorn a kovarijanca ima vrijed nost

KOV(h). vrijedi (sl. 2)
Co + C = y(") + KOV(h).

(3)

Vari ogrami u razlit ilim pravcima mogu bili slit ni ii i razli t ili .
Ta se pojava naziva a"izolropijom, a moze biti zonaln a iii
geometrijska . Izraiava se anizot ropnim osi ma i anizotropni m
koeficije nto m.
Param etri otitani na variogramu (va rij ance, prag , dome l ,
koe ficij e nt anizotropij e i sl.) un ose se u model geos tatistit kom
interpretacijom. To je najvatnija razlika izmedu geosta listitke
mClode i konvencionalnih metoda inlerpretacije.
U praksi se variogrami ratun aj u pomocu rat unala na
te me lju podataka 0 vrij ednostima varijable i njih ovih koordinata. Ratun alu se zadaje pravac za koji lreba odrediti
va riogram , zo nu prikupljanja podataka i potetnu vrijednost
koraka h. Obitno se istodobno ratun a va riogra m u zadanom
i oko mitom praveu . R atu nalom se od red uj e ob li k leorij ske
krivu lj e koji najbolj e aproksi mira diskretne vrijednosli y(h).
Vo rijonca bloka i pro~i renja. To je post upak koj im se
inicij al na vrijednost regionali zirane vrij ed nosti pro ~ iruje na
blok iii koji m se vrijednost bloka formira pomotu vi~e
razlitilo prostorno rasporede nih inicijalnih vrijednosli .
U rud arskoj praksi testo je potrebno. odredi ti varijaneu
nckih svojslava malih blokova pomocu va riograma koji
vrijedi za veti blok. To se npr. pojavljuje pri od rediva nju
va rijan ce sadrfaja bage rske :tHee za smj e nsku , dn cvnu iii
tj ednu proizvodnju. Varijanea je to veca to su blokovi manji .
Varija nca sadctaja ru de malih blokova u ve li kom bloku
odrede na je izrazom

Re lacija (7) jedna je od osnovnih geoslalisli tkih relacija.

Varij a nca jc p ro~irenj a propo reionaln a va rij anci totkastih
sadriaj a u blok u . Sto je ma nj e jednolita n sad riaj u bloku .
ma nj c je precizna proejena sadJ'faj a pri jednako m broju
eleme nata u uzorku . Od va rijanee bloka lreba odbit i dvost ruku kovarijancu izmedu svake totke bloka i vrijednosli
uzork a. Sto su tot ke ud alj e nij e od tog bloks , vrij cd nost i su
kovarijan(l ca manje , pa je varija nca prosire nj a veca . Ako je
udalje nost tota ka veca od dometa , kova rij anca jc je dnaka
nuli . T reCi t la n u izrazu (7) odgova ra zb roju kova rijan aca
medu inicijalnim vrijed nostima uzorka. Taj t lan im n najvecu
vrij ed nos t kad su polozaj i inicijalnih vrijednosti grozdasto
rasporcdcni u odnosu na pro matrani blok , pa varija nea
prosire njn im n ve liku vrij ednos l. Nasuprot tome , sime tri tan
i ravnomj eran raspo red inicijalnih vrijednosti ima najmanju
vrijed nost kovarijanee i najmanj e povecava va rij ancu pro ~ ire
nja. Z bog toga lreba letiti takvom ras poredu istratnih radova.
Kako je u praksi dosta t e ~ ko izrat una li varijancu pro~ir enj a
pre ma izrazu (7) , postoje u lite rat uri izratunate pomocne
funkcije koje o mogucuju jednos tavno odredivanje varij ance
proSirenja za razlitite tipove variogra ma i za razli6te geometrij ske odnose u jednoj. dvije iii tri dime nzije.
Geos tatistitka procjena rezervi u letiStu na osnovi istrafnih rad ova u slva ri je pro~ir enje prosje~ne debljine sloja na
eije lo l e ti~te, Va rij aneom proSire nja ka tego rizira se le1iSte u
neku od propisanih ka tegorija (A. B iii e,l.
Metoda optimolnc procjcnc (krigiranje). Tu je l11 etod u prvi
primij e ni o luf noafrikanae D . G. Krige (1977) , pa se vu rij ancn
p r o ~ irenj a koja se dobiva po mocli takve me tode nazi\lu

607

RUD RSTVO . ISTRAZ I RADOVI - RUDARSTVO . MEHA IKA SnlE A

eiJeli pO!'ltupnk kr'g;ranJ~m . To je
u ~ I V[lri m:lt ematitki problem minim izacije .
Zn primjcnu loga postup ka cijclo ~e rudno tijelo podijcli
nn pancle iii blokove . Procje njujc \c sadrtaj sva kog blo ka
(X .. ) i ratun aj u se krigiranc varijance. Ako jc stvarn i sadrtaj
;. Iog bloka Z ... polrebno jc da b ude

k"s mmom

I'anjOlTCOm, ;I

IZ" - X I'
min .
(8)
gdj e je :,im bo l za nmtc mnli tko occkivanj c (v . Slnli.slika) .
Osim logn. mo ra bi li zadovo lje n uvjcl koji g l a~i
(Z.,) = (X,, ) =

(9)

Ill.

gdjc je 111 pro:-,jctni sndrtllj rude u rudn o m tije lu. U :,klad u

~ rc laeijo l11 (9) zbroj kocficij e n:lI a n, u izrazu (6) mora
zadovoljil i lIvjet

Lit. =

I.

( 10)

On b i se odredil a kri giran a varijanea. pot rcb no je odrcdili

minimalnu vrijcd no st funkeije (7) uz ogra niCe nje ( 10) . U toj
su funk eij i tc1ill ski koe fi cije nti a, nc poznanice . Tak o o dredeni
kocficij c nti daju najbo lju lin earnu proeje nu sa d rtaj a pan c lu.
koju je Ill oguc!c do biti iz rczultata istrainih radovu. To je
vco ma vatno, jer su istrat lli radovi vrlo skupi, pOl su svako
s l11 :1 njc njc rizika u inl c rprc ta ciji iii u ~ t ed a u istrainim
radovima vrl o korisni .
Proraeun za od rc divanj c krigirallc varijance provod i sc nn
e le kt ronickom racun alu .
' uggct.varijan ca Co (2) u os novno m vari ogramu veom a
je vatna u post upku krigira nj a. Vi so ka vrijednost nu ggetva
rijance upozorava na ncstrukturni O1spe kl va rijable. pa dovodi
u pitanjc o pnwdan ost primje ne toga postupka . je r sc tada
geostatis ti Cka int c rprct acija pribli1:'lva ko nvencional no j stali
s ti cko; int e rpre laciji. Knd je vrij ednost nuggcl-va rij ::lI1 cc
m ~ll a . o n;) stvara za~ titnll zo nu o ko najblit ih vrijcdnosti 1I
blo ku prol etirajuti njihov utj ecaj . S po raslom Ie varijan cc
razbija se z a~ titna zoml. p a sc utj eeaj pre nosi i na udalj c nij c
vrij cdn osti varijabl e .
U tc hnici kri giranja pozna t j~ i efekl sjelljellja. Tcmelji se
na ul jecaju proslo rne kov.trijancc. On regulira utj ecaj inicij a lnih vrijednosti kojc su grozdasto raspo rede ne, dakle veo ma
ncpovoljn o s obziro m na pro m.a lra ni blo k. Po jedinc ini cijalnc
vrijcd nosti zasje nj uju druge sprec<lvajuCi ih da svoj im nepovoljnim polofajcm ulj e-tll na prom<ltrani blo k. Taj efekl
ukazuje na predn ost rcgula rn c istrazne mreze .
Ve lik se utj eeaj u !Chnici krigiranja pripisujc d o me lu .
Inicij alne vrij cdnosti raspo redc ne oko prom a lranog blo ka
izva n do me ta ulj ctu na blok sa rno st:11i sticki , do k one u
do me tu bl o ka uljet u i s\lo jo m rcgio nali7jrano m ko mpon e n.
lo rn . Med utim , bez obzira n a d o me l varijab le. a ko je
\lrij cd nost nuggct varija ncc velika, postu pak krigi ranja. kako
jc vee spome nuto. ne ma o pravd anja . Zbog toga jc pOlrcbno
vrlo pafljivo odrediti funk ciju y(II ) za male vrijednosli II .
Kalkad a se 10 pos lize ck strapolacijom vrijednosti dob ivc nih
i'\lmt nim radovim a. a li tCSID guslim uzo rkova nj c m sadrinja
na jcdnom iii v i ~c dijcl ova Idg l3.
Primj cnu u praksi. Gcoslal isli ka sc mnogo primjc lljujc u
planinlllju i:-,trat nih rudarsk ih radova , inl e rprel<lciji n:zultata
i ~ trativanja i programiran ju evc ntu uinih dopuns kih istraznih
radov:... Pri tome je varijanc<l pro~ ir e nja ( krigiran a va rij anca)
sintetsk i po ka zate lj slu pnja iSlra tc nos ti . Ek spe rim ent alni
va riogrami d<lju informacijc 0 poslOjeCi m s trukturam a i
clemente za do dalna istr::)"! ivanja tih struktura .
U principu . sv j rud arski problemi koj i se odnose na
kva lite tu Id ista imaju gcostat iSlitk a svojstva.
LIT ,: G. M alhnl.m. Traitc de g~os t at l~ ciquc IIppliqut . Edllions techn,que,.
l ome I. PlA m 1962 : Tome 2 . P.sm 1963 . - V. Sndar. Ud1bcnik ~lati5 li ke .
SLo hLa knj1ga. Zai!reb 1970 - \' V,,,mt. VJeroJ:l.cnosc i 5I.:l1iJliko. Tehnith
knJ" a. Zagreb 1971. - l Pawf', VJero JalnOJI. informaciJa . 51ohl1.Sutk i prOCC)l.
Sko bka knJli!a . Zagreb 1 97~ - M Gllartlmo. M . Dam/. Ch. lIU1brtgu (Ed.).
Advanced GeO\laci ~IIa; m Ihe "-'h nmt! l ndu~lry . Reidel. Dordrecht 1976. - I) .
G. Knitf'. Logno rma l-de WII) Ian Geoslali\IICS (or Orc E\'UJualion. S. A . I. M.
M , J o h annc ~burg 197M - M . /,,,iJit. Pnmc nJena gCO<lali,tika . Rud:u'5ki
m~IIlut . Bcogrud 1983.

P. Murijtlllovit

RUDARSTVO, MEHANlKA TIre A. Mehn

nika sCij ena dio jc mehan ike primijenjcn ntt prout;wanJc
m c hani ~ kih svojstava stije na 1 u njim a izgrade nih infenJcr klh
objeka ta . Produkli I'iZJkaJnog i ke mljskog raspadanja 5tijena
ko ji (vo re tl a proulnvaj u se u mchnnia tin (v. M~hantkQ 110,
TE 8.

Sir .

235). Mchanikom stijc na u rudarstvu proubvaju

sc In osnovnc grupe ohjekata : pod7e mn i rudan ki objck li i

njihov uljccaj nn paminu. kosinc pov~ in kih kopova i
od l agali~ta Jalovine. Ie buwl me pM i"itraiivanju 1 eksplo3Utciji

min eraln ih sirovina.

KARAKTERISTIKE STIJ ENA I STIJE SK IH MASA
Pod pojmom slij c nske m asc razumijevaJu se slijene kao
sastavni dije lo vi Iitos(e re . Stijena je odvojeni dio slijens ke
mase. no ta dva poj ma nis u strogo ogran ite na i testo se
zamjenj uju . Stijenske su m ase bi le u Zem ljinoj kori izlote nc
pro mjc nlji vim naprezanjima ko ja s u uzrokovaln deformacije,
pro mje ne polotaja. nove s trukturn e o blike i lomove. Sve su
slij enske mase redovilo disko ntinuira ne . ne homoge ne . an izo
tropne. ne linea rno c lastitne, pl astit ne i imaju izratc na
reo l o~ ku ~yojs lva . Izrazcnost lih ka rak le ris tika ovisi 0 mch ani ckim svojstvimn 1Il0 no lita , dis kontinuitctu stij e ns kc rn ase,
ko lici ni vode u stij e ni , te 0 unut ra ~ nj i m nap rezanjima .
Me ha ni cka svojstva mo no lit a odredena s u o mjero m izmedu naprcza nj a i de fo rm acijc koj i se izra1.ava Hookeovim
za ko no m (s l. I) (v. Nflll ka 0 t vrslob, TE 9 . sir. 286) . Uk upna
dcfo rm acija E" u praveu osi : p ri ras te rece nju ima dva dij ela:
elastit nu dcfo rmaciju f"= i tr01j nu dcform acij u En.
D,

SI. I . !-Iookco\' zakon

u%orak

7.11

~ljJcnc

Ukupn i je modul iii mo dul dcformadjc

- ~
d -

, +

(I)

; 1'

gdj e je 0, jcdnoos na tvrstoca uzo rk a. Poissonov koc ficijenl

mote ta kodc r biti za e lastienu dcformaeiju v iii za tmjnu
d c fo rnl aciju "I' Ovi snosl izmedu napreza nja i deformacija za
.mizo lro pn c ma tc ri jalc dcfinira na je sa 21 ko nstanto m e las ti Cnosti, za matc ri jalc s jed no m ra vnino m sim c trije sa 13. za
o rlo tro pn e materij ;:lI c (3 ravnin c sim t:!trij e ) sa 9. za trunsvcrza ino izo trop nc materij a le Sl] 5 i za izotropnc mat e rij a le s
dvi je kon sla nt e clastit nosti . Stij e nc su redovit o anizotro pnc.
a li sc s dovoljno m tOenostu moze prc tpostavili da su
sedim e ntn c i metamo rfnc slij e ne Iransvcrzalno izotro pnc iii
o rl o tro pnc , pil sc mjcrc nj cm mote 1I1v rditi dovo ljno podataka
da bi se izrneu nao broj ko nsta nal n elas licnosti . Stijenc im aju
priblit no d eset pUla ma nju tvrs toeu na vlak nego na Ilak

(tab!. I).
T Jb JI C:I I
OSNOVN I ME IIAN IC KI PODAC I ZA NEKE VRST E STIJ ENA
l'nfa
Jlllttlf

"'''''u,

C"nroi'u 0
MPa

d astitll OS /1

I'fuk

Omnll
6 35
IS S<!
DiJab:&z
7 20
Andclil
PjdtcnJaL
2 20
/I.'l m mo r
S 30
Vapnenllc
2
Dolom il
3 1~
I HI
Sol
II. J
Ugljen
'---

2.

ffuk

60 .30<,
110 J 2u
7. 2011
30 2f111

1111

SO 2,sO

3" 15U

111

211 JIII)
711

/'OI$.(()n Ol'

ktN/icIJfnf ,.

"

I.
-II

, '"
:,1

2" 220

GIUlorop
kg/dm '

0 1' :1

211

'" -

II . IO.J

2 .6 " 2.7

U. IO,.\

HI J.2
2.2' 2.6
2. 1 2.1:1
2.6 " 2.9
1.1J 2.8

O.l O.J
(I. J ... ().4

711
If"

U, J U. ~

~,

0. J0,.'5
11.1 " ,(1.35
1I.1 0.J

l i lt,)

O.l O .~5

:U 2.9

2. 1"'2.9

RUDARSTVO . MEHAN IK A STIJ ENA

608

Lorn stijenu. U mehanici stij enn. za kriterij lo rn a najtdce

se p rimjenj uju o ulo m bova i Mohro va {carij a (v. Nouka 0
t l'rslOti , TE 9, sir. 282) . Kriteri j bi (Tcbao bili izrafe n
velifinama koje se za slijene magu ulvrditi isp itiva nj e m.
Prema Coulo mbu mate rij al se lomi kad maksim alno

naprezanjc on smicanj e f""", postigne vrijednost tv rsloec

materij ala oa smicanj e S:
I
S= r,...=:z(o,-o,).

(2)

Prito m hi rnvnin a lo rn a raspolovJjavaJa kut izmed u naj veceg

i najma nj eg glavnog napreza nja . To se slate s eksperimen ta l
nim rezult atim a. jeT je kut 10m a najl:clce manji ad 45 5
obziro m na pravac vecega glavnog napreza nj a.
Coulombovu teoriju dopunio j c Navier ut v rd i v~i fu nkcio
!lalnu vezu izmedu tvrstoce oa srni ca nje S i norma lnag
naprezanj a Of! na plohi lo rn a prem a izrazli

IT,I =s -

(3)

)10"

gdje je 0 0 norma ln o i To ta ngencij alno naprezanj e nn plo hi

loma, a I' je kocficijen t unutrasnjeg tre nj a .
Normaln a i tangencij aln a napreza nj a na p lo hi loma iznose:
01+ 0 )

01+ 0 )

0"=-2--~ cOS

r, =

211

- ~(0,-o')Sin 211.

H,I+ + +-'? [,I -(J1' +1)],

(Jr

I)]

jer je lan 211=...!....

I'
Po ka zuj e se da je kut 0 <

~,

sto se

r=olan 'P,.

(5)

(6)

(8a)

gdje je 'P, kUI Ire nj a u pocelku smicanj a. Re lac ij a (8a) vri jedi
o d totke A (sl. 3). a nakon loga se kUI 'P, sm anJuJ e na
vri jednoSl 'P pa izraz (8a) prelazi U oblik

(4)

(z jed nad1bi (3) , (4) i (5) nako n odrediva nj a maksimum a s

o bzirom nn kll t () dobiva se
S= ..

nitlaze um eci, uklopci. plohe kalavoMI. po re I dTuga ... Iaba

mjcsta. pa su to lokalni di skontinuiteti . U mikrodiskonli~UI
tete spadaju i Supl ji ne na rubovim a mincral.~lh zrna 1 u
slijenskoj tekstu ri koje utjecu nn p~ r~znos t sI1Jc~s~e macie.
U mehanici stije na u pojam disko ntlllui teta spadaJu I tckton ske puko tine. slojnc plohe. rasj edi i dru~i st~~kturni defekl~
u stijenama. I st rativanj im ~ se. utvrdl~Je ~J l h~v prostorn~
poiotaj . gustoca razmjeSt3J3. Ispunn I sml ~a nJe. na plohl
disko ntinui teta. Podac i 0 prostornom polotaJu p nkazuJu se
blok-dijagramima i sfernom projekcijom. Gustota se iua1ava
kao o mjer broja disko ntinuit e t3 i duljine pro fil a. iii kao o mjer
b ro ja diskont inu itcta i povr~ine. odn osno kao funk cij a velitine
i broja blokova u volumenu . Ispunu di sko ntinuit eta tin i
zdro blje ni matcrij al istovrs ne sli jenc iii drugog mat e rij ala .
Smic3 nje na p lo harn a diskon tin uitc ta od svih utjcca jnih
velitina naj visc li t jete na mehanitka svojstva slij cna. Zbog
hrnp avos ti su povr~ in c smica nj a sarn o dj e lo mieno 1I dodi ru.
Ornjer izmed u naprcza nj a no nn aln og 0 i la ngencii aln og r pri
smi ca nju mote se izraziti relacijom

r= c' - ata n cp o

(8b)

Vrijed nost c' je prividna ko hez ij a i pos ljedica je smi ca nj a

vrhova hrapave povrSine.
Ako jc kUI 0 tolik d a k UI 2 II (s l. 3) padne izmed u lotaka
A i B, naslaje smi ca nje na pl o hi di sko ntinuiteta. Pri lo mu
st ij e na u prirodi zbiva nj a su ko mple ksnija jer im a v i ~c
po ro di ca diskontinuit eta , 3 stva ra j u se i novi di sko ntin uite li .

slate s ekspe rime n-

lim a . S pro mjeno m o dn osa glavnih napreza nj a znalno se

mij cnj a i kllt O. Uz konsta ntnu vrij ednost !1 jednadibom (6)
o drede n je pravac , ~ t o vrij edi za erupti vne i cvrste mctamo rfn e
slij cnc .
Pre ma Mo hrovoj tcori ji materija l se lomi kad se 1I
r . a-d ijagram u posli gne grani cna krivulja koja zavisi od vrSIC
materij ala . Ob li k kri vu lje r = f(o) odrcd uj e se ispit ivanj em
(si. 2). Kut rp naziva se kUlo m unutras nj eg trenja. a ve liti na
c predst3v lj a ko hcziju . Kad se Mohrova a nve lopa mote
aproksim irat i pravce m, do bi va se
r =c- ola n 'P.

0,

51. 3. Smicanjc nil plohi di .. konlinuilela

(7)

pa jednad zbe (3) i (7) postaj u id e nlit ne. T ada je Ian 'P =
= cot 2fi=/1 i c=S.

a
51. 4. bpiti vanje diskontinuilcta smicnnje m. I I Iroos no !imica njc. h
dirckl no sm icanje uzorka. (' direk lno .. micn njc in .. il u

51. 2.

~lohrO\' r.

anvelopa lorna

Dis kontinuilcl slij ena. Stijen e i sti jenskc mase diskon tinuirani su i nchomogcni matcrij al izg radcn od niza minera la .
naj tcice ani zo tropn ih i razliei lih gustoca. U min erali ma se

Ispi liva nj e di sko ntinuit cta smic3nj em p rovod i se troosnim

ispitivanjc m. izravpi m smicanje m na uzorci ma i in situ (s l. 4).
Pri troosno m ispitiva nju d iskontinu ite ta smicanje m treba
apara t bit i ko nstruiran tako da se i na ko n potetni h de fomlacija os igura potp un kontakt na plo hi diskont inuit eta.
Izravno smica nje u laboratoriju provod i se na uzorcil11 u s
povrsin o m disko ntinuite ta od 0.003 .. 0.3 m 2 dok se izravoo
srni canje in situ obavlj a oa blokov im 3 S povr~ ino m smicanja
od 1 .. 2 m 1 . Pri ispitivan ju in situ nanos i se tange ncijalno
op terece nj e na b lok pod kutom {3= 5 .. 20. d u bi sc izbj eg ln
vlae na napreza nja .
Ispitivanj a na modeli mn po kazuju da norll1 nln a i tangc ncijaln a napreza nj a nisu ravno mj ern o raspodij e lj e nu po plo hi
smica nj a.

RUDARSTVO. MEHANIKA STIJENA

Vodn u st.ijcnumll. Voda zna tno lIt jc e nrl si abiinos l
:<olijc nskih l11 aS~L O na U !<Ilijcnskoj masi protjete kroz monolite

i kroz disko ntinu itc tc. Uk upn ll poroznosl " slijc nc odredena
jc omjcrom vo lume na pora Vr i cijdog vo lum c na Mijcn c \1.
II

= ~ = (J, -

(12)

gdjc je (J gustoca stijen e . g gravililcijsko ub rzanje. a z dubina .

I-Iorizo nt aln a naprela nj a a, = a. mogu sc odredi ti na
o~novi prctpostavke da su deform acije , = , = O. pa jc

(9)

(>.
(Jl'

Vu

609
0,= (>8:.

( 13)

a~=o,=~at.

gdjc jc (J.' gllstoca tv rslOg d ij cla stij e nc bcz I>ora. a g. guslocn

suh e stijenc s pcra ma . Pore prit o m mogu bili otvo rcnc. Ij .
poveza ne mcdu sobo m i s v~lIlj s kim povrsin ama. i za tvorcnc
Ullul ar stij cnc. S glcdiStn vodopropusnosli vaine su sa rn o
Qtvorcne pore, pa je to prividna poroznost slijenc.
Vo lumen otvorcnih por<l V QJl ut\' rdujc se odrediva njcm
mase s u ~c n og uzo rkn slij c nc m ~ . lIl ase uzorb zas ice nog
vado m 11l>3! i guslocc vode (J.:
( 10)
Po rozim c tri zn utvrdi vanjc volume na poru rade ii i na principu
smanjcnog tlaka (isisava nj e m zraka iz pora). iii povcca nog
tlaka (utisk ivanjc m fluid a u po re pod Il akom). U uglj e nim
sti jenama . gdjc su po re pro mj e ra do ne koliko na no mclara,
tesko sc dobiva jednoznata n rczu lt al mjcrcnja.
Poroznost vap ne nca i do lom ita iznosi 0 ,2"'4%, pj estcnjaka do 25% . glinenih ~ krilj avaca do 50%. e rupli vn ih stij e na
0 .. 4% . bazilit a do 22%, metamo rfnih stij c na 0.5 .. -4% . a
nc ke vrstc skrilj avaca i do 30%.
Udio vla gc u stij c ni odred uj c se relacijom
111...,.- 111.

1I= - - - ,

(I I)

m,

gdje jc IIJ" masa uzorka s vodo m, a 111$ masa suhog uzorka

(nakon susc nj a na lOS 0c.).
Za ul vrdivanjc ma ksirn alno moguceg udjcla vlage u
uzo rku potre bno jc uzorak zasititi vodo m. To se posti1.:e tako
da sc suhi uzo ra k st3vi u vak uum5k u ko moru , gdj c se isBe
zrak iz pora, a za tim se u komoru pusli voda. ZasiCiva nje
lIzoraka stijena traje a d neko liko sa li do ne ko liko dana. vcc
prc mll vrsti slijen e.
Postojanje o tvo renih pora u stij e ni uzrokuj e hidra ulicku
pro pusnos t stij e ne. Koe fi cijenl hi draulicke propusnos li u
laboratorijskim uvjct im a iznosi K = 1O - 3 "'1O - 12 m 5- 1 Za
diskontinuiranc stij c nske mase pro tjccanj e je zbog poroznosti
n ajte~ce za nc mnrivo prema p rotjeca nju zbog disko ntinuit c ta .
Ali u dub lj im rudni cim a kad su o lvorene velike p ov r~ in e.
procjedivanje zbog poroznosti moze biti 7.nalno.
Kocficijc nt hidra uli t kc prop usnos ti za zasicc nu slijcnsku
masu odrcd ujc sc bu~enjem buna ra i piczometrim<1 te
po ku snim crplj e nj e m , a za nczasic.c ne stij enc uli sk ivanjcm
vode u bu~ol in e. Voda u stij e nskim porama teee laminarno.
il u d iskontinuitetima testo lete i turbul c ntn o. Voda unutar
d iskon tin uit e ta sma njuje sta bilnosl objekata u stij c ni. Dna
mij c nja koeficijcnle tre nja , a pri postojeCim ispun ama redovito smanjujc t vrstocu na smicanjc. Tlak vode p smanjuje
naprcza nj e 0 na vrijcdnost cfe ktivnog napreza nj a 0 - p (51. 5).

gdje je v Poisso ll ov koeficijent. Taj koeficijent z.a , tij e ne

i z no ~ i \/= O. IOOAO. s-to znati da horizo nt alna naprczanja
iznosc 0 .. = 0 , = (0. J .. 0.7) o? Mjt:renj a na vi$e mj esta u
sti jenama nisu pokaza la , ug!as nost s oce kiv:lI1jem. jer su
horizo llt aln a napreza nja bila jednaka iii veea ad ve rti ka lnih .
To se tum a6 prijc ~vega pojavom dodatnih napreza nj a
tckto nskim pokretim a u Zem ljinoj kori. ~ t o uzrokujc lomove
i po tresc . Stijcne :-.u tektonsk im pok reti ma djelovanjcm
vulkana i e rozijc pro~ l e kroz promjenlji va napreza nja od
koji h jc ostao jcdan d io. Voda u slij e na ma i promjene
tc mpera ture ta koder IIlj etu na promjene naprczanja. Sck undarna naprezan ja ovise 0 r;:lspo red u pri ma rn ih napreZctnjH.
la lim 0 oblik u i vc litini kosi na, pov rsinskih kopova. te
podze mnih rudarsk ih objekala . Kad se izrad uju podzemni
rudarski objck ti vise sto tin a metara duboko. sek undarna
napreza nja mogu bi ti sest i viSe pUla veta od primarn ih
napreza nja , sto 1I 5tijena ma 5 visok im modulom elastitnosti
uzrokuje go rskc udure.
Rco l o ~ ka svojstvu stijclla. U mc hanici slij e na u pos ljcdnje
se vrijemc pod reolosk im svojstvima stij e na razumijeva odnos
napreza nj a i dcformacij a u ovis nosti 0 vremenu i Ic mpe ra turi .
tj . reo loSka se svojslva od nosc na podrucje plasticni h
dcformacij a, puza nja i lo ma stij ena. Elast icnc stij ene pri
poveca noj te mpe raturi i naprezanj u postaju plast icne. Tecenje
je po mica nj e ceslica lijcla s Irajnim mij enj a njem ob lika.
puzanje je laga no tcte nje. a 10 111 je nestana k kohczijc u
mate ri jalu . Sv rh a jc reo losk ih ist raziv31lja u mch a ni ci slij e na
odrcd ivanje konstituli vnih j ed nadibi koje izrafavaj u odn os
Ic nzo ra napre za nj a 0 " i tcnzo ra dcformacijc E" u ovisnosti 0
vrc me nu .
Na sl. 6 prikazani su dijagrall1 i O.E i E.I za uzora k slij e ne
jcdnoosno ople rcce nc neko vrij c me konstanlnim opt e rcccnjem 0", a na sl. 7 d ijagra m za razl iCi te vri jedn osti konsta nIll og op lc rcce nja .

(1=

0 ...

"

,I
51. 6. Dijllgrami

O.C

i r.t

O(-=consl.
Puko lina
i5punjenll
\'odom

Oa - const.

SI. 5. Uljeca) Ilaka p vode u pukollnl

Naprcza nja u stijcnnma _ stij e nskim masa ma u prirod i.

zbog tefine gornjih naslaga i ni7.3 dru gih ulj ~caja, pOSIO)i
prim arno naprezanje . za razliku od se kundarmh n ap re~a n Ja
ako izgradenih obje kal a u stij e nsko j m ~s i . Nap ~cz~mJ e se
zOOg ~ilc leie mote izrazili u pravcu verllk aln e OSI

SI. 7 DIJIIgranu

i.ll11

razlititll naprczllnju

Kad sc ispiluje tokolll du zeg vrcl11c na i s mnnjim

na preza njil11 8. pojav ljuj c se pu zanjc stijcn u. pOl $C li Z dasli cnc
poj:wljuju i nepovra tne defo rmacije .

RUD RSTVO. MEHA IKA STIJEI

6 /0

Reo lo ka SVOJ !oot\,~1 uzora ka ~tiJ c na i Mij,c nskc. ~j] sc ovi~~

o iznosu i nati nu opterccc nj.L tempcra tun . VI <l2l I ~t ruklUn
stij con "
..
Mjercnju u mehanici stijcna . MjcrenJ lma u mc hantc!
~lijena ulvrduju sc meh anicka svojs~vn. stij c na i~ ~itu i ~a
~ tij e n$kim uzo rcima . i to oakan o bav!Jcns h ru.~ arsklh .Istrat mh
radova. Ispitivanjc l1l in situ ?drcd~IJ u . sc v n~edn ostl ,unu,t ra~ n jeg (renj a na plo ham a dlskontmuttcI3,. I to s ml ca n~em
blo kova liZ razli ti ta no nna ln a naprcza np . Na uzo rclma
slijco n. postupcima slienim kao i za ~ruge m ~lte rij a l e.
od rcd uju sc guslot:a, poroznost. sadriaJ vlage. (vrdaea.
abrazivn ost i ne ka druga fi zika ln a svojstv a.

SI. 8. Modul ddormacijc

sl i jen~kc mo ~c

Dcform acijskc ka rak te ri stike ut vrdujll se tl acenj e m stijenske mase plocom. tlacnim jastuk o m , a u buso tin ama diJ ato rn ctro m . Dij agra m u.6 de finira modul de fo rmacije stijene (sl.
8). Ko nt ro le pomaka stijenske mase registriraju se jednostrukim iii visestrukim e kstenzome trim a 1I busotin ama kroz
od rede no razdob lj e , vee prc ma vrsti objck ta i pomaku . U
posljednje vrijcme razvij e no je vise ured aja za ko ntrolu
o tvorcni h jamskih prostorij a u eksp loataciji mineralnih sirovin a koji emitiraju zvucne iii svjetlos ne signa Ie pri pre koratenju dopuste nih po maka stij e nske rn ase. Takvi ured aji mj e re
konverge nciju u rudni cki m pros to rij ama iii poma ke krovine.
KJasifikacija slijenske rnase. Sto ljeCima su se u rudarstvu
pri opis iva nju kva litete stij e na, osob ito s gledi sta stab ilnosti
rud arskih radova. upo treb lj ava li pojmo vi 10Ia krollilla, dobra
podilla i sli eno. Da nas je na os novi kva ntit at ivnih podataka
o stij enskoj masi nacinjeno v i ~e egzak tnijih kl as ifikacija
stij ena. o d najj ednostavnijih (K . T e rzaghi, 1946 ; L. Rabee
wicz. 1957). koje za ocje nu stij e ns ke mase uzimaj u u obzi r
malo po dataka. do detaljnih (Z. T. Bieni awsk i, 1973; N.
Barton , 1974, i dr.) . lpa k za op is stij e na u rud a rskim
po dzemnim radovi ma nij ed na o d tih kl asifi kacija ne odgovara
u po tpunosti, jer su rade ne na os novi opaza nj a stab ilnosti
tun cla , no s uspje hom se potinje primjenjivati kl asifikacij a
pre ma Bie niaws ko m . Ta je klas ifikacij a izra:le na na osnovi
slj edeCih po dat aka 0 stij e ni : jednoosne tl acne cv rstocc.
kva litc te jezgre pri buscnju , gustoce diskontinuit e ta, podataka
o podze mnoj vodi i o rij entacij e d is ko ntinuit e ta. Svaki o d

nab rojelllh podataka OCj~njujC \c! nekom ()(.'jcnom (ilku d,-I

sum a ocje na iznOSl najvl'::'C 100. U ra\ponu O"'l()(l "t: 'u
~tij ene ~vrst ane U pel razreda. Za r>Ojcd1l1e razrc.:dc odredenl
~1I mak., im a lm raspolll Jams-klh prOC;lO nFt za kOjC IlIJC
po treb na podgr"da (,I. 9).
PODZEM E (JAMSKE) RUDARSKE PROSTORUE

Zadalak jc me ha nik c sti je na pri pro~tav~njll lI vjcta

grad nj e podze rnnih ru d~.rs kih obj~kata ulvrdl.va nJc rasp'? rt:d~
napre za nj a i deforma~IJa u oko h u otvo~e lll~ prostoflJa. na
osnov i tega se ut vrduJc potreba pod~ra dlva nJa: Ie proratl~n
po dgrad a. Uz to ~e pro utavaj u ~tUpOVI kao ~""'l~t~t a o d r~se n~a
pri otkopava nju ii i kao za!tII a rudarsklh I .po~rtlll~klh
objc kat a. te slijcganjc tcre na ~b~g otkopava ~J a 1 .~Ja~a
go rskih ud ara. Rj ese l~j a ~e d~bl~~Ju ~a o~novi c mplTIJ sk lh
po dat aka. mate matit k,h rj ek nj a. tl! .fiz,kalnth mode la.
E mpirijski se postupak 5astoJI u lzvodenJu n~ za ~kusa ~a
razliCitc uvje te i utj ecajnc vcli Cinc . T akvo Je q esava nJ c
redov it o vrl o sk upo. a testo i te hnicki ne izvodlji vo. Ma tern atit ka rj cse nja raspo reda napreza nja i ~eformacija . ok~ P?d:
zemnih prosto ri ja po~toj e za ~ al o ~ lu taJ ev~ (ok ~ gll . ~lI p.tlcn~
otvo ri i s!.) uz ogralll tc ne uVJ cte ( lzo tropllI ned isko ntllluira ni
materij a l). Razvoj ratun a la o mogu60 je s i~ok u primj e nu
matem atit kih mo del a. O sno vn e su t e~koce pnto m kon struk cij e takvih modela koji bi p~e m a svoj i~ sv.ojstvim a ~ (Q bo qc
o dgovarali zbivanju u priro dl. te odredlva nJ c kon stanat a kOJe
o pisuju svojstva stij e nske mase .
U praksi se rabe i fi zik alni mode li ~oji yredstavljaju
prirodno stanj e u nekom mjerilu. te se na njlm a Izvode ~ok usl
i opa~ajl1trafcne veli~in e. Primje na fizikalnih mo dc la n aJ ~eSce
se nado mj esta mate mat if kim mode lima.
.
Najbo lj e rezulta te u rjesavanju proble ma po.dzemn ~h
rudarskih prosto rij a s te hni t kog i e konom skog .gled, sta daje
ko mbin acija m atemat i~ki h modela i pokusa u pnro d!. ProJ e~
tira nj e po dze mnih rud arskih prostorija za htijeva poznavanJ.c
rasporeda nap rcza nj a i deforrnacij ~ u fu~kciji ~re mena , 1J .
potre bno je poznava ti zako ne t cce nJ .~, sto Je za slIJ e ns.ke m a s~
rijetko poznato. Rudarske pros toflJ c za tra nspo rt I O tk~ Pl
nek ih min eralnih sirovin a im aju ne pravilne poprctnc presJeke , ali zadovo ljavaju lI vjete ravnin skih pro?le ma , ~ok je ~~o
po dze mnih rud ars kih prostorija takva ob hka da JC za nJlh
potrebna trod im enzij ska ana liz a . . .
.
Metoda jc konacnih e lemenata raz"IJ ~n a ~ak.o da P:I
fo rmiranju mate mati ekih mo dela o mogucuJc pnmJe nu nellnearnih veza nap rezanj a i deform acij a U funkciji vre mena , te
ana lizu u ravnini i u prostoru . A na liza u ravnini moze se
primije niti kad se promje na presje ka podzemn c prostorij~
naprezanja u pravcu o ko mitom na prcsjc k moie za nemanll
na ud a lje nosti nekoli ko puta veeoj od najveceg o tvo ra.
Prostorij e otvara nja IciiSta . T oj gru pi podze mnih pros torija pri padaju: o kna. ho dnici , pre kopi i nisko pi. rcdovilO na
to lik o J11 I11 cdusobnom razrn a ku da ne utj ecu jedni na dru ge
s obziro m na ruspo red se kllnd arnih napreza nja.
.
Za o kru gao otvo r. uz pretpos tav ku h o ~ogc~ e, ~zotrop~ e
i lin earno elasticne stij ene te li Z za ne mare nJ e uLJ ccaJa vlaS Iit C
tcfin e ma teri jala neposredn o uz o tvo re, moze se primije niti
rj e!enje iz teorije elastitnosti (G. Kirsch , 1898). KomJ>on ent e
nap rezanj a izrafe nc u polarnim koo rdinatam a defi l11raJu se
izrazim a:

Sh+S, ( 1- ";r' ) +-Sh-S'

2- (I

Oz=~

a')

- 74a ' +3a'

--;;- ) cos. ?_ {} ,

311')

Sh-S,
0"= -Sh +
2- S, ( 1 +7i - -2- ( 1+7 cos ?{}
_ .

(14)

2a' --;;311' )SI0' 2{).

S, - Sh ( 1+7 -

T,.,=~

to!
51abilna stiJcna
51 9. Kla).ifikaciJ u , ulcna prem:a Bien iawskom

to' h

Omjer se kundarnog i primarnog na prczanja !la konturi

ok ruglog o tvora prikaza n je nl.l sl. 10 kada je Sh= kS,. ~e
kada jc 51! = O. Za os i {J = 0 i {J = 90 raspored nllpre Z<l llJ iI
prik aza n je na sl. 11.

RU D A RSTVO, M EH AN IK A

IIII s, III

-.s~:~~
_

--

--

"

90

I s, l I I I

51. 10. Rusporcd nap rezllnjn lin konlUn ok ruglog OIH)Ta

s,

II II

611

i vi~ "lolina mctara od tela I nakon vi\c godina. U glinovlIl h

slljcnn male propuc;nosu. (him ulJecaja reolo$kih SYoJ~ l ava.
pojavljuje ~ i uqec3J zbog promjene porn og Il aka . Na
raspo red naprczanja utjetu i proccsi bub re nja ncki h ghn a II
dodiru .. vodom. Naj realic;titnije vrijcd nosl i rac;pod jc lc napre
zanja za pravilnc i nepravi lne ob like podze mn ih prostorija.
nepodg radenlh I podgradcn ih. dobJvaj u ~ primjcnom mc lodc
konatni h clcmcmHa (\. Nllm~ntk~ melode II mehanici. TE9.
SIr . 559). o!'lobi lo ;:lko !'IC UWl U U oOO r i reo l ~ka woj>! va
stijcoo.l i podgrade. Taj pastupak daje i najbolje vrijcdnosti
ko nve rgcncije u funkciji vrc me na. Ko natna jc svrha tih
ispil ivanja da ~e za svakll vrstu stije ne ul vrde de rormacije pri
kojima slije nu Ireba podgrad iti d a ne bi nastao 10m zbog
preve likih ddormacija. tj . zbog prekasnog podgrad iva nja, ni
10m podg radc zbog ne pravovre me nog podgrad ivanj a . Na to m
jt! principu u lun e lograd nji razvijena lXV. nova a ust rij 5ka
metod a. koja !'Ie 5 uspjeho m patc ln primj e njivati pri izr.a dbi
podzc mnih proslOrija u rud arstvu . Pre ma toj me tod i tcori ja
podgradivanja mot.e se objas niti dvjcma karak teristitnim
krivuljama (51. 13). l ed na krivulja predslavlj a kara kt c risliku
sli jene. Ij . od nos radijal nog Il aka na sli jenu (po trebnog za
sp re~ava n jc dc fo n n acijc) i de fo rmacijc prom a lrane locke. a
d ruga krivul ja ka rak le ristiku podgrade, Ij . odnos lla k;1
po dgrad e na sti je nu i dcfo rm acij c pod grade . R.lvno lczno
5tanje nastaje na prc5jccistu tih k ri vulj a.

SI. 13 . Idc:,lizi r:m:. karnk Ccn,lib ~II'

jc nc i podgmdc (prcmu FaifhuI"IU) .
A m\' nocc1no ~lu nJc. u,. lon\crgcncij:.
pri ugrml nJI podgradc

s.=
1111
S,

SI. I I. Ra\po red naprCZlIOJD oko okruglog olvora

s,

r.

TIJ E A

III

O lkopi. Z;:r o lkopavanj e slojcvili h let.iSta minc ralnih siro

vina najtdcc se primjenjuj u ! irokoeclna i stu pno-komo rn a
o lkopna metod a (v. Rudarstvo. Olkopollonje mineraln;"
sirov;'w ). Siroko tc lo je podze mn a prosto rija dugatka od
ncko liko dcsc ta ka do ne ko liko stoti na me ta ra , rcdovil o po
padu sloja , a ~iro k a nckolik o me ta ra. Celo prosto ri je po mi t e
se brl in o m do ne koliko meta ra na dan u pravcu pruta nj a
sloj a. R aspo red je se kllnda rnog napreza nja i dcfo rmacija o ko
~ i rokog te la vrlo slote n , a li je. za hva ljuj uti o psctnim
tc re nski rn mjcre nji rn a. rizika lnim i matc ma tit kim dvodimc nzij 5ki rn i trodi mc nzijskim rn ode lim a. te mc lji to pro ute n za
mn oge slutajeve . l ake sc, zbog rn nogo utj ecaj nih veli tina.
raspo red naprcz;:lIlj ;:1 ne mote ge ne ralizira li . ipak sc mote
ko nSlatira ti d a jc se kund arno napreza nje na t e lu r ad ili ~ ( :l (sl.
14) nc ko li ko puta veee o d prim a rnog naprcza nj ;1.

Tlocrl
X

)( X

s,

x
11

51 12. Ihsporcd naprc:wnJa na knnturi dipl itnog (a) i okruglog o l\'ora (b)
Smjcr

Sli ka 12 pri kazu je r::J.spo red naprcza nj a 1.<1 ho mogc nc.

iZOlrOpnC i Iin ca rno elas tic-ne stij cnc no ko nturi c l i p ti ~ ni h i
tetvc rok utn ih Olvo ra prc ma M . G ree nspa nu .
Iz izraza za raspo red napreza" ja izvode se iZr3zi zn
dc fo rm aci je. De formac ije se mj e re mj e rate m pomaka ugrade
nint u burotin e (ckstenzometri) iii mj e re njem ko nvergc ncijc
izmedu pojed ini h tota ka pro ril a. Mjere nj a u praksi po kazuju
da !.u ko nve rgencije pri izrad bi podzc mn ih prosto rija vi ~e
, (ruko veec a d onih koje se dobiva ju on osnovi Icorijc
ch.,t it noSli . Uzrok su di skontinui le l i reo l o~ko vladnnje
.stijenske rn ase. Prema vrsti sli jenc. konve rgencijc prestaju 00.1
udaljcnosLi jedn akoj neko li ko pro mjera pros lo ri jc od tela
r.sdilisla nakon nckol iko da na. ii i sc pojavlju ju na uda lj e nosti

011o:0P;1'1Inl;l

A-

Q.l.opano

- A

x (zarukno)

O!l novnc lIt jccaj ne vc litine za rasporcd mlprc;w nj a i

d c formaci ja siro kog te la jcsu : dubi na c ksploa tacijc. mc hanitka 5vOjsl\'tI po pm ln ih nas lagn. d im e nzijc sirokog t ela .
svojslva podgradc. brl ina nnprcdovanja ce ln i pO!) llI pa k !I
o lkopa nim prostorom . U pod rutj im a sa slojevi l11 u visokih
vrijcd nos li mod uln e la... titn05ti i na ve likim du binal11 :t mogu6 1
je poja\fu gon-ki h uda ra. tj . t rcnutatnih lo mov1l na wee m

612

RUDARSTVO . MEHA IKA STIJENA

pros tran ~lvu . Od ni za zastitnih pO~lupaka pTa li\' gor:-.ki h

udara najuspj e~niji su : nm apanj..: slojcva \fodol11 pod tlakolll
do 10 MPa. rm::tTcsanje sloja minama u dubini od nekoliko
mc lara i o lkopava njc liZ sl O manje koncentr3cijc napreza nja .
Kad so otkopava stupn o- komo rn om metodom. osnovni je
zadnl.ak dimcnzioniranjc stll pova i rasponn komara. Ra:-,podjcla naprezanja unutnr stupova lltvrduj e se jcdn ostavnim
mctodarna liZ pr etpos t ~1V ku ravnornj erno rasporcdcnog naprczaflj a po t itavoj povliini stupa. iii uz primjenu metod e
konatnih c lemcn ata . odnosno drugih ma te rn 3titki h postu paka . Cvrstoca stu pova ovisi 0 mc ha nit kim svoj stvima stijene.

Ie 0 rasporcdu naprczanja U 51-UpU. Raspo red naprcza nj a u

stupu ovisi 0 o mj e ru ~ irin e i visine stupa Ie 0 materija lu na
ko nl a ktu siupa i krovin e. Mn ogi Sli pok usi u rudn icimn
pokazali da je cvrstocu stUPOV~l najbolj c od redivali prema
ekspcrim e nl aln im fo rmulam a. Cv rstoca stu pa iznosi
o.= CII"w".

(15)

gdjc je C jednoosna cvrstoca stije ne stupa. II visina st upa, I\'

irina stupa, a vrij cdnasti Sli cksponena ta a = -0.66"' 1 i
{3 = 0,46 .. 0,50. Faktor F sigurnos ti stu pel izratava se o mj ero m
prosjecnih vrijednosti cvrs t o~e o. i naprezanja On:

Rasponi komora ut vrduj u sc fizikalTllm ill matcmalitkim

mode lima. lIzimajuti u obzi r utj ecaj reo lo ~ki h svojM:lva
krovinc .
Od niza otkopnih metoda koje o;;c u nas primjenjuju z.a
podzemno olkopav~lTljc !<oirovina treba spome nuti podclatnu
o lk opnu me lodu za bohitna rudna lcti~ t a. Otkopavanjc ~e
to m mc todom provod i podjelom Ictisla n ~' horizo ntalne plote
debljinc 612 m. Ploec se otko pavlIj u odozgo n"ni te (51. IS).
Krovioa boksitn za r~Clva ~e nepo!-.rcdno oakon o tk opavanja
kad su slijene cvrs lC. ispuc.alc i tanka u ... loj c nc. iii kad su male
tvrMocc. Kad su u krovini dcbe lo u~ l ojcni vap ncnci i brecc
s rijc lkolll mreto l11 iii bcz pll kot ina. nako n olko~avanja os taj ll
prazni prosto ri tloe nne povr~inc i do 3000 01 . [slrafivanja
lIvj ela ru ~cnjl1 opazanjcm in SilU i na matematickim mode lim a
li Z primjenu metodc konacni h clcmena la 1Ilvrde ni Sli za
razlieitc raspon e. dubinc i m3te ri jalc te za razliei l fa!<! porcd
naprcza nja i deformacija (s l. 16). Dobiveni podaei omog ll iii
Sll lltvrdivanj e raspona pri kojcmu se krovina ru ~i, ut vrdi vanjc
oblikn zona ruscnja. pa i lI vodc nje novih metoda otkopavanjiJ.

( 16)
Raspon komora za stupn okomo rnu metodll OIkopava nj a
ovisi 0 vrst i st ij ena u krovini. diskont in uilC lu krovi ne .
uklju cuju Ci debljinu slojeva, te 0 udj e lu vodc . Rad je 1I
komorama ci klica n i saslOj i se od dObivanja i lIt ova ra rude.
privre me nog podgradiva nj a i staln og podgradiv;mja. Pokazalo
sc da se oko polovicc svi h ncprcdv idcnih rU5cnja krovi nc
dogada u vrij cmc prvog cikl usa (ncpodg radena krovina). a
ostala ru se nj a u drugoj fazi ciklllSLI. Geotehnicka klasifikacija
slijena pokazala je dobre rczuitalc U prakti cnolll odrcd iv anju
slabilnos li krovin e u kO l11 o ra ma .
l10crt

"-

)<.

x
X

A-

- A
X

XI

Kroy ina

><

"

Pre"lck n B

~
~
~

~==::-------15. Pndcla1:na metoda

Dul jin a
51. 1(,. Ra~J>o n: d naprezanju pri podcl;linom o lkopa\';lOju bol,ila

"

~ 1.

:a

OIkopa\anj~1

SJijcga njc povrsinc zbog otkopavunjl'. Os nov ne lItj eeajnc

vcli Ci nc za slij ega nje povrsinc pri podze mn oj c ksplaa taciji
j e~ u : gco losk i ~vj cti Ie dimcnzijc i dubina otkopnog prostora.
Pn o lk opavanJlI ne praviln ih rlldnih lczista pojavlj ujll sc
ne ravno mj c rn a slij cga nj a povrsin c. do k je slij ega nj e povrs in c
!lakon otkopava nja slojcvitih leiista ravnornjcrno. Pos lj edica
su . s.lij.cg~~ja ~steccnja ohjckala na pov rsini . razl11j e rn a
vcheml sllj cga nj a. Os nov lw za~ til a od slijcganja povrSi nc i
ostcee nj a objcka ta jC~ I : oS lilvljanjc zastitnih nco tko pa nih
st.lIpova i up? trc ba posch nih orkopnih mc toda liZ za pullj avaI1jC .o l ~opall1h prostora drugim mate rijalimH . OSlavljanjcm
~as tltn lh st upo~a ~u be se veli ke kolitine min e ral ne sups tanc i
je, dok se pnmJcnom poseb ni h otko pnih metoda veom a
povisuju troSkov i cksploll lacije.
Osnov ne s u zn<tcajkc pr i slijeg<.mju pO\l rs in ~ kad se
olkopava horizonta ln i uglj cn i sloj sirokocel no l1l o l kopnom
metodom .(sl. 17): povrsin a slijeganja veea jc ad povrsine
o t k~pava.nJ a:. P~JC:~ IIl C I.ockc povrsin e pri slij ega njll os im
ve rtl ka lnlh . ImaJu I ho n zo nt aln e po mak c pr~l11a ntkopnoj
povrs.ini. SIO lIzr?k uj e nap reza nja na pov rsin i: 11 1.1 mje st illl H
viaelll h naprezanJa redovi to se pojavljuju vlaenc puk ot inc-.
Vel i.ti ~ (~ s l.ij c~a nj a procjcnjuje sc na osnovi prakt it nih
opata~ja ill ~~lIl1Je~om. lluH c mati tk ih modela. Mn ogi rllda rski
bazcOl .ll SV IJ ~~U ImaJlI. na os novi iskustvenih podataka.
konstru.lrane d IJ ~~ra m ~ Z(l faktor slijeganja F = Still, gdje jt!
S maksl.f!!alno .shJ cganjc, a m dcbljina sloja koji sc o lkop,lV~1
u funkelJI dubme o tko pava nj a i sirine orkopa.
U .nek im reg~ja,!,a dob ive ni su zadovo lj avaju6i podaci nn
osnov i m.atc matl cklh modcla. S obziro m na kompl eksnost
zadataka I nepozn a t~ rubne uvje te zn form iranje malc ma litki h
modcla. opca su rJcsenja slijcganj a primjeno m nume ri ck ih
metoda jos u fa zi i str at i va nj ~l.
Op~a nj e vcl.i ~i n e i vrc mena slij cga nj a u pojcdinim
rudarsklm bazelllma jo~ jc najsigurnij i nalin prikuplja nja
poda taka za ko nk ret ne gcoloske uvjele.

RU D A RSTVO . MEHA I IKA STIJ E

.-

,/

I/Zonll \'Intnih
/

Pr.l\"3C

mlprcz:anJIL

~tkopll\'llnJa

""

" '-

'

.........

613

An.aliza !t1.abilno~tI koslna. Na pod ruc!j u pcx-loJe6 h Iii

budu Ih ~oc;;lIla prvo se, na osnoyi de ta ljOlh geol~ kih
~da t.aka I uz cve nlua lnu pomoc aerofologra.me lrij c, ulvrduju
vJe rOj a ln.e zo ~ e ~cs l ab iJ nos l i i mogu6 praYci kliz nih plo h.l.
. lako. IZ~VO)elll m zo.nam a ,nim~ju se i grafi~ki do radu ju
~ I S~O~ltn Ulleli. ulvrd uj u se podao 0 podzemnim Yodama i
l 'p ll \~je . tvr:s t ~a sll)~n e in Si lu i u labo rato rij u . U pror a~unima
~ pn mj.enJ uju r azJlI~lt e metode . od me toda gra nibte ravno lc1.e
za raYIlI problc m , pr~ko dvodime nzi jskih fi zik a Jnih modeJa
Irodim~nzi"j sk ih ~.ra ~ c k ih i ana li li~kih me toda gra nif nc raynO:
lete, trod lm e llzljsk lh fi zikalnih i mate mali ekih modela do
ratu na Yje rojatnosti .
. Metod? gra",tl1~ ravllole!e lc me lji se na ko mpa raciji svih
slla Sl kOJe uzrokuju kliza nje slije nCikc mase na kosin i i sil a
koj~ sc ?pi~u kli za n}u S~ . Masa netc klizili aka je S. > Sl '
O mJ~~ t1~1 s ll ~ d C~ llIr~ ~ak l o r sigu rnosti F = S,/Sl' Najje dno.
~ 1 . ~vI1lJe JC k~ lza nJ c nlz )cd nu pl ohu dis ko ntilluil Cla (51. 19).
Prll.o m. a k? jC pnwac dlskont inuil c la pribl i1no jed nak pravcu
kO!.lI1c. kll za l1J c SC, mo1e pro matra li kao d vodim c nzijski
prol?len:. Zan~l1la r~j u se zbiva nja na boko vim a kli zne pl ohe
I ulj ccaJ protJ ccanJa vode kroz sli jcnu . a uzima se u obzir
sl.va rn o ul vrd.c ni Il ak vode u di sko nlinuil c lu iii poj cdnoslav.
I1J emt raspodjc la Il a ka. Prc lpostaYlj a se da mo m en ala nema
iii Sl.! i oni za nc l11 a ruju . Fa klo r sigurnosti iz nosi:

F = Pc + (Gcos{3- '" - ul sin p+ Acosy) ta n(p

Gsin p+

" l COSP-

A sin y

( 17)

"I

gdjc j.~ G lc,- in a ~lal er~ja l i1.

i 11'2 silc zbog Il a ka vodc, c
ko h czl~a ,. P pov ~sll1 a kllza nj a. A va nj skc sile (sidra) , qJ kut
unutr:lsnJ cg trc llj:.t. a a. p i y kUl ov i prc ma sl. 19.
SI. 17. SlijcganJc pcwriinc pri OIkopu, anJu uglJcna
~irokim tdolll

G",,~

Prelposl3vljeni
113icovi vode

STA8 1LNOST KOSINA POVRSINSKIH KOPOVA

O paZa nj a u prirodi po kazuju da pojcdinc " ri o strm e iii
gO lovo vcrtik alnc kosine u stij c nam a mogu iznos iti i nckoliko
sto lirw mc tara. Jcd n:.t ki rezull a ti dobivaju sc p ro racun om
stab iln osti. uzmu Ii se kao podaci vrij cdnosli dob ivc ne
ispiliva nj e m .mo no litn ih uzo ra ka slij c nc. Proutava nj c m kli za
np u~ v rd~ nl sy osnovni i najtdCi oblici kliznih pl oha iii
ko m ~m ac lJ e Vise lak vih pl oha.
il jkompli ciranije klizanje
~l as l.aJ c u .ra~ n ov rs n.im i izrazil o i spu ~a lim st ijena nw koje
ImaJu zak ~l v lJ e n c khzne plohe zbog khza nja po vise lomnih
ploh;.!. Kll znc su pl ohe zapr:wo pl o he di sko ntin ui te tn u
slije na ma, a sa mo iznimn o klizna pl o ha iii nj e n dio prcdstnv.
Ijaju kli zanj c po lo mu mono liln e stij c nc. Sile kojc uzrokuju
klizanje unut a r ~I i jc n c jcsu tezin a ma lcr ijala i ~ il e lI zrokova ne
tl ako m vade u pukolina ma. te va njska ostcce nja na kosin i.
Sile koje ~prccavaju kliza nje j c~ u ko hczija i Ire njc l1 a kli zn im
plo h'lI1m. T o jc ~igurno najjc dn o~ l av ni ja she ma kliz3 nja 1I
~ I ijc ll <tlna (s l. ISa) , T a ko jcdnostava n slu cilj pribli t nog
pok la pa nja smj c ra pru t~lIlj ll kliznt:.: plo he i tela kos in c. <l li Z
z;:lIl t: ma rc nj e zbivanja na ru bovi ma k li z i ~ t;t . mote sc Irc tira ti
kao pro!-olOrn o kliz:l njc po dvij c ii i vise plo ha (s l. ISb).

{/

b
51 11'1 O,no\,01 ohhcl lorna !..c,...mfl U ,1I1cn.lmll

U kompli cira nij im ~ l ucajcv im :J u ko~i l1i nastaje progresiva n

10m \ tijcnc u vezi ~ r co l o~k im c fck lima.
Osi m 10 m ova smi canjc m i kli z:mjc m ma te ri jala. u pra ksi
~ pojav lju ju i d rll gi oblici nes l;lbiin osti ko~ in a: r ~c nje
malc rijala prevrt anjc m i kOlrlj a nj e \t ijcna ni z pad inu .

SI. 19. Raspored MIa pri ravnom lo mu kosi ne . G leti na

malcrijala . III i u~ si1c lOOg Ilaka \odc. c ko hczijn ....
\';mj(kc silc (,idra), I' po\'f$inll kli7..:anj:1

Mode lnim sc ispilivunjem nastoje reproducirUli i simu lirali

n'lprczanja i dc fo rl11 :.Icij c na o bj ck lu .
' U natot mnogim rijescnim pro blcmima nmtc ma lickim mo
de liranj e m i simulirimjcm lo rna kosi n a osla lo jc jos dosta
ne rij csc nih pil a nja : ulj ecaj primarnog sta nja naprc7.anja ,
lI vodc nj e reo l o~ kih c le mc nata i ulj ccaj vode na stabilnost.
Ipak si mulira nj c slva rn og slanja slij c nskc mase mate matickim
mode Jo m za proracun siabiln osti bit Ce j o~ vatn ijc u
budu enosli .
Prucenje slabilnosti kosina in situ. Na kosinama S poCctnim
kli zn nj e m . SIO se za pa1a nasla nko l11 Ylafnih puko tina. pomiea
nja sc l110gu I11 jeriti na po vr~ ini iii u dubini. Za to posloje
razli citi mehanit ki i clt:ktrif ni mjcrni insl"rum e nli . Pomi canje
masc na kosin i pra li se nizo m re pcra razrnj clenih na
pogodn im pro filima za geodc lsko mjere nj e. Pojedine lockc
unu t::lr kosin e prin e se e kste nzomc lrima.
StabiJizacija kosina. Vee prc ma namj e ni i polrc bnom
vrc mc nu sta bilnosti kosinc primjcnjuje se vi ~c poslupuka z..,
stabili zacijll kos in c : izrad ba kos inc ko nlumim miniranj em .
primjena sid ura i potpo rnih zidovl.l. dre niranj e . promjena
kUla nag ibil i pru1anj a. Ie za~ tit a kosina od pad anj a blokoya.
Ko nturno minira nj e fes to je u gra dc vinarslvu i rudarslvu .
a sasloji se u tome da sc na liniji zav ~ n c kosinc kamcn oJoma.
usjcka iii poyrsinskog ko pa u zdravoj stij e ni i z bll ~ i re d
minskih buso tin<l s razmuko m 0.5 .. 2.0 m . vee pre mu pro mj c rll
bU ~OIin e. Miniranj c l11 po Iiniji lu v~ n c kosin c Sivara sc
pu kotin u ko ja Slili Z<lv~ nu kos inu od o~ l ece nj n priliko m
k:1 snijeg proizvod nog miniranja . Tako se minim i na ko n
proizvodnog mini n tnja. kao posljcdnji re d, ti me se do bi,,:!
gla lkll kos in a koja nij e ispu cala od masivn og proizyodnog

RUDARSTVO .OTKOP V

614

JE MI ERAL IH IROVI

miniranju . Ta vnola z..'lslih! nc 'rref~wa kli73nJC ko~ine po

p()~ t ojeCim diskon tinuit ctima .
Miniranje m i po trc~ima naslaju vibracije koje mogu
utjec3 li oa stabilnoSI ko~ina. ali ')c nu velitinu vibracij;1 moie
utjccali ko liti no m i n a~inom paljcnja ekspioliva . Iz iskustva
se zna da pri brzi ni gibanj a test ica ad 0.0 m/s stij c ne pueaju.

,kldanJem dlJcla ma,c , ko,,\mc. pa 'c !aka 7.apr~lvo mlJcnp

kU I nagiba ko\mc, dOl bi se u'<ponlo IIi zau\taviln krelanJc
masc.
Konacno . u chploataciji mineralnih , irovma ~ talni pro
blemi sa stabilnmtu radnih ct<tW \'rlo \C te~ t o mag u rlJC(1I1
pogodnim okrc::tanjcm claW S obziro m nn "njcr pad;,

a pri brzinamn ve6 m ad 2.5 mls stijcnc se na kosinama i

padinama ru ~e.
Prirnjc na sid renj a pri gradnj i promctn ica i drugih intc njerskih o bjck ata u brdovi tirn te re nim a te~to je jedino racionaln o
rj clcnje za osiguranj e stabilnos ti ko~ in a . Pri povrsinskoj
ehploatacij i magu se posliCi znatni ckonolllski dek ti pOVC C;Jnj cm kuta zav~nih kosina kopa primjcnom sidara. Utjecaj
sidara on kliza nj e po ravnoj plo hi defini ra n je jcd nadt bom
( 17). Na osnovi Ie jcdn ad1be najpogod niji kU I nagiba , idra
pre ma kli zno j plohi jednuk je kU( lI ull lilrasnj cg (renja.
U pruks i sc u po trcbljavaju raz lit ite kon struk cije ~ idara s
prednapreza nj cm iii bez njega. T co rij sk i lemclji djclovanja
sidra nisli u potpun osti razjasnjcni . Djelovunjc ko hezijc.
trc nj a, podzcmnc vo de i sib za lczn nja sid ra nij e sin krono i
n ije odrcdeno s jednako m p reciz noscu . Zato trcba uzc ti u
obzir i razlifit e fakt o re sigurn osti. pa jednadtba (17) im a
oblik:

di,kontinllil c t ~l .

G F, sin {j + II, F, cos{j - A si n y=

Pc
. R
=y+
(G Flcos{3- u ,F~ - 1I 2 F~s m,.J+
tunfP

+AcosY) T

'

( 18)

gdjc su F1F4 fa kto ri sigurn os ti za tciinu . kut unulragnjeg

trcnja , kahcziju i lInk vade. Pritom je ob icno , s obzirom na
preciznost utvrdivanj a pojed inih poda taka . F~ ~ FJ ~
~ F2 ~ F, ~ I .
lz jcdnadtbc (I S) mote se dob iti izraz za pOl rebnu silu
sidra po duljini kosinc

G F, (si n{j-cos{jT)
A =.

SI n y -

lanrp
eos y-,:;F

112

+
Pc

F"eos/3 + (III + ll~Sill (3)i t a n(p- F

.
tan (p
sin y- cos y-,:;-

' J

( 19)

U kupna pot rcbn a ~ ill.l ~ idr e nj a dije li se n<'1 poj e di n a ~ na

sidra na kosini. Sid rc nj e mo ra biti provede no dosta du bo ko
iza kliznc plo he. dn sc nc bi slvori l..1 nova kli zna ploha .
Drcnirunje kosina. Vodl.l uilutar disko nrinu itc ta slll l.l njlljc
no rm a ln o naprczn nje na plo hi , a tako i tvrstocu smiea nj a . Uz
to voda u vlat nim puko lin ama povecava silu smica nja ni z
kosinu . Taj ulj ecaj mote bit i yelik i opravdava kon tro lu
vode nog li ea Ie ut vrdi va nj c pornog tl aka u disko ntinu itc tima.
Osim toga zimi , pri tempe raturama nitim od OC. mote sc
porni tlak povecati zbog stva ra nj a ledc nc barije re na kosini.
Kosin a se drcnira busc njem blago nagn utih bu ~o tina pri dnu
kosinc. Ponckad sc uspj eS no pri mjcnjuj u ho ri zon talni rovovi
W odvodnj ava nj e. l.I ponekad u ko mbin acij i s buscnjcm.
Vert ik<l lni buSc ni bu nLi ri primjc nj uju ~e sa mo kad ima mn ago
yode u knsini .
Osobi lO jc vatno sprccavllnj e dotjceanja vode u sli vno m
podrucju povrSi nskih kopova. Odvodenje vode iz podrucja
ko pa more sc osigura ti izradbom kanala izvan dometa
m ogu ~ ih vlatn ih puk o tin a . Ako. mcd utim . nastanu takvc
puko tine, o ne sc ispunj Llvaju glino m. kako bi sc sprij cc ilo di.!
se voda slij eva u njih u vccim koliCinama.
Pro mjena kula nagiba jedna je od mogucnosti stab ilizacije
kosinc. T a promjena ovis i 0 raspolotivo m vrcmcnu. te hn ick im
mogucnostim a i finan cijsk im efektima. Ako sc ma sa na kos ini
vee pokrcnu la , ~ to sc mote zapaziti snim anj c m iii po pojavi
vlacnih pukotin<l . u p ra ksi sc cesta ra~tcrccuj e kosina

(II J \/IIdmr. urnund \h" ~mC"nl .md C\'nlml .:II ColIl~rlC"' Plllm.!O
1 undon 11~.l _ L. n~rI. '" ) [Jill 1111. Rud. 'l C"lh,mt" .Ind Ihe Oe\lPl or
::ttrullu re, m Rod. J \\ llc\ .:Ind ~n' ...,~ .... Yur\. 1%7
/I Kaflnt'r. \11"I1I\.
dc, TUflnd und SlIlllcnh.IUC' ~pnn~e r - Vcrt:t g. Bcrhn IIJ11 - f (; /1dl. -';II~
1 00c~lIg:tllon' 10 Arc." of ~'ltntng Suh"dc ncc N~\\nc, Ru\l e~Ctrl h ,. London
1 ~75 _ J C Jm'J(t'r. \' G U ClIlli. Fund.lmcnlnl\ Ilr Rud 'klh.lnn.",
Ch.lpm"nn dnd Hall. London 11176 - f. . J/ot'A. J /lrliL Rod. \Iopc
L n~lncc ll ng The tn'I II Ulwn of MlOlOg .:Ind \h.-llIllur~~. Londnn 1977 . - 1
)lIm""ill. Roc:t.. ~h:rhnnt". Tran, r cch ~ 1\ ( 11 -17 1 t. Aedcrm.lOlI\dorf 1971}

s.

Vlljec

RUDARSTVO , OTKOPAVA .IE MlNERALNIH SlROVINA, eksploatacija na laziSIa mine ralnih siro
vin a. NaCin ch ploatacijc zavisi o d po l o~aja nalazistu u
Zc ml jin oj kori. pa se razli kuju pov r~insko i podzemno
otko pa va nj e. Povrsinsko sc o tkopava nj e provod i povrsinskim
kopov ima . a pod ze mno o tkopavanjc zav isi od slojevit osti
n a l az i~ l a. pa sc razlikuj u me todc o tkopava nju nes lo jevitih i
slojcv itih nal aziSta .

POVRSI SK I KOP
Pov rsinsk i kop. (c hni ck i objc kt i sistc m rud arsk ih radova
i masin:J koj im a sc min e ra ln e sirovi ne povrsins ki e ksp loa tiSu
o tk ri vko m i dobiva nj cm kao dva ma I11 cd llzavisni m pro izvod
nilll procesim a. od nosno podsistemim a.
Povrsinska cksp loalHcija min e ralnih sirov in a. iako pozna ta
a d prvih dan a ruda re nja. ~ i ru primjc nu d o bi va tck u XX.
vij ck u za hva ljuj uCi usavrsilva nju parnc nmsin c. a tk ricu 111 0tora s unut rnsnj im sago rijc\'anj c m i mato ra na izmj c nicne
struj e.
Os novni jc kritcrijum za ocjc nu tchni ckc i eko no mske
op ravdanosti o tvara nj il i ekspl oa t3cij e pov r ~ in s k og ko pa
o mj e r izmcd u koliCine o tk rivke i koliCine korisne sirovine:
tzv , koeJicijcm olkrivke. T aj koeficijcnt treba da bude sto
ma nji. ali za hva ljujuci e fik as nosti Ill odern ih srcdstava za
otkopavanje . u prvolll redu ro to rnih bagcra (v. Bagerov(lllje.
T E I. str. 639). da nas d os tizc vrijednost od 10 pa i viSco T ako
proizvodni kapaciteti najveCi h svjets kih povrsins ki h kopova.
na roti to pri cksp loatacij i uglj a. iznose vee i 50' lcr t/god.
ko risne sirovi nc li Z 300 IO<> t1god. o tk ri vkc.
Takav je rlll.\'nj pO'itigmH u rc! (lliVnll kr;II\.llm vn:ml:nu oel dcvcclc'ewk
god um . Ij . od kruja pr~ l og \'ijt"K:! . T adll ~c u p rvim ncmchanizov:.llltm
pow~ lO ~ kim kopovi ma . s k o nj~kom vutom. poslilaV;!la maksimnlnu proizvodnja
ad 800 101.900 10' tJgod. i2 ko povll n3 dubini do 3 m. To jc olprilike i dubinu
poslignula u mlad~ kamello do b ... u lcdno m ad nnj slnriji h poznatih povr(inskih
kopova. rudniku kreOle-nn krcsivca u Maueru kod D C~3: la mo ~c kopalo do
dubine od 2.5 m.
Od patc lka na!cg \'iJcka do ~ r~dine d" ade..<clih ~odi n a tl potrebljavu li ' u
)c pami bageri. a UI Ir:lnsporl parnc lokomoljve. Pr\'j b:lge ri \'cdritari uvooc
sc ~ rcdinom d\'adcStlih godina. pa !>e po~titu i utinci do 151 uglja po nadnlci.
DubIOc jo~ ne prcma)uJu 120 m. One dostitu 300 m u pcriodu izmcdu polovi nc
pcdcsclih i sednmdcse tih godi na nakS \'i;c k:1. Mak.!linmlni knpacilcli nn
povriilbk im kopo\'imll uglj u penjtl sc: nil 30 to'tJgoo .. ti l. uti nkc od 75 1 po
n... dnici .
Od 1975. II'".:IJC najno \'iji period . ~ primJ~nom rOlornih hngcru kapacitctn I
do 1-.10 10' lid koji o mogutuJu utinke od 1151 uglj!! po nIldnici. Rudi ~e v~ i
nn dubinamu ad JOU-.lOO m. :t pr~dvid uju ~c dubinc i do SOO m.
R a~una $I: dll sc danll~ o ko Jf-l ukupnc s\'jelskc p ro iz\'od njc mincrnlnih
,im\in:1 clilbivu pnvdinskim kopt'l\!imu S lendencijom poraSI:..

Klasifikaeija po\'rs inskih kopo\'u. PovrS inski kopovi mogu

sc kli:lsifikovati pre ma razli citim kriterijumim a. npr. pre mit
\,rsti i kva lilctu sirovinc. ob li ku , po lofaj ll . padu . dcbJjini i
min e ral o~koj slrukturi (ho moge nos ti ) Jeti In. rc ljdu povrsinc .
dominan tnim sti jcnama. Ka ko je razno li kost l ez i ~ t n mine ral
ni h sirovina veo ma ve lik n. svako od njih im a ~vojl. karak tcri

ROAR TVO. OTKOP VA JE MI E R L IH STROVI A

\tike. pn JC Idll1l~ki cjeil .. hodna ':1010 podjelu prclna "d..lm
o!.on()vnim znatajkama . To mote biti podjel3 premu rdJ~f"
fere"a i prcma padu le!iJtll. S oblirom oa reljef tcrena.
pcwrSin!\kl kopovj mogu hili plilki. dubio .. ki. vi'ln~ki. vismsko.
d ubin'ikl i podvodni (51. 1). il premo padu leti~ta hori7o ntalni.
ko~i i :ilrmi (!\1. 2).

fl/5

mahom ~ neznatnom otkrivkom Ek'ploatlk se plovOim

bagenma (\' Baguol'anJt. TE I. \tr. 6-16)
Uguo puda IIi nugiba lem ls vatan Je element 1 u zasnlVanJu
I u eksploataclji povrSlOskog kopn.
3JjednostavlllJI \U
po\!r!insk i kopovi na horizontalnim ill blago nagnutim leti~l1
ma. koja se ubrajaju u 13j lip kad ugao naglba nije Yeti od
8 .. 10 (::,1. 2 a) . Ce,to .. u to mali kOPOVl t; nevelikim rezeTVamll
kOTlsne slrovinc . ali ckonomitn i ba~ 7bog mogutno'li povr'in
ske ek'p loaUlcije . NajvcCi su evrop~ki povrllOSki kopovi uglja
u Rajnskom podrutju (S R Njematka). gdj e se primjenjuJu
glganlsJ...i bageri. na horiwntalnim iii blago nagnullm le'i~tl
rna .

SJ. L Tlpovi 1e1i!la i po\'r!imkih kopmu. u plil ko horizontalno, b dubin~ko.

c ... i~ms ko . d \Isinskodubinsko. ~ po(hoono. f ~ I o k , g ,inkhnllino. I,
\'isinskodubin~ko

(irmo. ; visinskn

Plifki povrlillski kOpOlli, T akvi m se kopovima uglavnom

o lk opavaju leti ~ l a horizontalnog zalijeganja (s l. 1a). Takva
je ve6 na kopova pijcska. Slju nka i 051a log gradcvnog
malcrijala (na nosa; v. AJulIijlllna Tlubw Ilo/azi!w. TE I, sIr .
247). Dub in a jc tih kopova dosli.I ma lc na. -40 60 m . Od svih
tipova . pl it ki su povrsinski kopovj najckono mi t niji . Ob icllo
sc o tkopava puna dcbljina kori snc sirovinc. a U o lkopanom
sc prostoru fo rmira unut ra~ nj c od lagaliS lc o lkri vkc.
D llbinski povr!inski kopovi. Takvim se kopovi ma uglav.
nom o tko pavaju lei:iSI:J kosog i strm og za lij cga nja (sl. I b, If
i 1g). To mogu biti l eti~ta ruda mctala. ne mclala i uglj3. To
su kopovj koji se postcpc no produbljavaju i mogu dostiCi
dubi ou i do 800 m . Dubinski su povrsinski kopovi najkompli
kovi.l niji i za projeklOvanjc i za eksp loa tac iju . Sve ma sc
ot krivkc i korisne sirovine mo raj u sc izvoziti na razinu
p vrsine i najteSce se o dla:1. u nft vanj ska o dlaga liSla. Prod ub
Ijavanjc i o lva ranje novi h e lata mo ra sc ko nt inu inlOo
provodi ti sve do postizanja gra ni cne dubine.
Vis;IIski povr!;llski kopovi. To su ob icno kopovi ruda
me tal a i nemclala ( n ajc:e~e ukrasnog i teh nickog kamcna) .
ponekad uglja i minera la za hem ij sku indust riju (sl. 1c iii ).
Dimenzije i brej c lata va riraj u u Sirokim gra nicama. Karnk
tcriSli ka im je da se o lkrivka i ko risna sirovin a spuStaju
tm nsportnim srcdstvim a na vanjska od laga lisla. Mogub je
upo lrcba gravit acij skog transpo rl3.
Vis;lIskodllbillski pOl'r!illski kopovi ( I. 1d i donekle I h
i I i) ruzvij aju st! na lc:1.iStima sa slote nim topografski m
u,lovlm3. Leillte mote praliti reljef iii biti sup rotno reljefu.
Od pol01.aja IdiSta prema reljefu zavise d ime nzije kop:!. i
Vr,la transpo rtnih sredstavn.
Pot/voel", pOl'rli1Jski kopovi. Takvim se kopovimn cksploa
IISu Ic1i~ta pod vodom. Ij . na do u mora. jerera. rijeka i sl.
bl. I c). I lu sc n aj~es&: radi 0 a lu vij kim scdimenlima.

51. 2. Principijclnc ~he m e ponS in ~kc C!ksplontacijc ktrllu. a hOnlOnialno

Idi~le. h koso !etHic. c Slrmo Idi$le : / olkopni proslor.l unulra~nJc odtngaMl1:
(llkrivke. J vaojsko odlngaJi.~le olkTl\ke . .J rndm. k()<iiinn po\rilO.)kog kopa. J
Z3\'rlna kosina povriin.skog kopa. 6 z,1vnnn konlur3 po\' ~lnsko~ },:opa. 7 berme

Kosa lefiJla (sl. 2b) im aju ugao pada izmedu 8 .. 10 i

35 .. ,10. Prj cksploataciji lakvi h letiSta obi~ n o nije potrebna
podi nska o tkri vka jer kontakt izmedu rudn og lijcla i pod in e
prcdst:wlju drugu zavrSn u kosinu povrSin skog kopn .
U slrma le:i! ra (sl. 2c) uvrst:.lVaju se o na s uglo m nagibl.l
veCi m od 35 .. 40. Tada sc mora formirat i zav~ n a kosinu
povrSi nskog kopa u Iwd ini , pa su za lO i radovi na po dinskoj
o lkrivci znatn i.
Oimcnzijc i ob li k povrsinskog kopu zl.lvisc od d im e nzija i
za lijega nja IctiStu. re ljefa le rena, geome huniC:kih svojs l:1VU
slijena i d r. Dimcn zijc povrsi nskog kopa i njcgova d ubi nu
(visina u brdskim povrS inski m kopovima) diklir~'ju ukupn e
rudarskc radovc i moguCi pro izvod ni knpacit c l.
Grauibw dubina (H p) zu plilkc povrSi nske kopove odre
de na je pri rodnim l1 slovi mn i obit no se nezna tno mij enj:.t Zll
cijcli vijck rada . GnlOi~ n a sc d ubina vis insk ih . dubinsk ih i
visi nskodubinsk ih pO\frSin skih kopova odrcduj c toko m pro
jcklOvanja.
Dimell : ije til/a po"rsil/skog kOPfl (IIJ ' b,J) dobij a ju se kilo
rczult a t ogra nicavanjll (okon turi va nj a) dij c la l et i ~ ta na g ranit
noj dubini za povr. insku eksplou illcij u (51. 3). Minimain c
dimc nzijc dna povr~i ll skog kopa (dna racine zo n~) Irt:ba do
obezbijedc ~ i gurno kopanje i u t O\'~lr nil naj nitoj e lnii (hlJ ~
E; 30 nt: I, E; 100 m) .

Uglo,,; :m'rsIlih kosilUi 1'00'Tl'iw/"'ot.: /...(l11lI lldrcduju !ooC it

uslovo stabi lnosti i mogucnosti !00111jC';'l al" Ir:II1'pl1rtnih J...omu
nikacija .

RUDARSTVO .OTKOPAVA J E MI E R L IH SIROVI A

616

Dimell :lje pm'n,(illskog kopa un povrs;"i lercnll ( L~. 8\)

(st. 3) uslovlj ene S1I dimcnzijama leliSla i dn a povr~inskog

kopa 1 dubinom i uglovim a njegovih z3vrSnih kosina , lopogra fsk im i hidrogra fski m fak to rim a. Na velik im let i lima Ie se
dirne nzije od reduju iz usia va o lvaranja i podjcle l et.i~ t a na
viSe povT~ in s kih kopova (iii revira).

A-A

51. .. . Qbhk po\nm ... l..lh kOpCH .1.

U pro'lrdni . " 17dut.cnl.

okrugli; J dno kopn . 1 tdnt dljdo \i IZ(Jutcnlh I o l..rugllh
~)\'r~ in s kih kopova

8-"

~",.>

-GL "
51. 3. Dimcnzije

povrSi n~k og

kopa

Pammelri povrSinskog kopa treba da obczbijede cfikasnu

upolrcbu mehanizacij e. Duf in a p ov~ins k og kepa (rev ira,

otkopnog polja) mo ra o dgova rati projek lovanOm kapaci tc tu ,
odnosno obezbj edi vat i ukupnu du t inu pot rebnog fronta

Tadova pTc ma izrazu

L
~)<

_ L,+ I,_fNbLb
2 If e
'

(I)

gdj e je L lv prosjccna duf ina po v r ~ in s k og kopa, f koeficij enl

reze rvc ot ko pa . Nb broj bage ra u radu , Lb du i in a bage rskog
bloka. a li t broj radnih e laia.
Povcca nj e dui in e povrsinskog kopa trati poveca nj e okonlure nih reze rvi, pa zbog toga i mogll cnost povecanja p roizvodnog kapncitetn. Takode SC s poveca nj em cluzin e povrSinskog
ko pa smanjuje specifi ca n udi o otk rivke iz cclnih kosi na , sto
ulite na smanj e nj e koe.ficijenat a otkrivke. pa i na ukllpnu
c ko no mi cnost. Na ravnica rsko m re lje fu za prcmi nc bocnih
(V, ) i cc lnih (V, ) kosi n a po vrsinskog kopa (51. 3) racun aj u so
prema fo rmulam a:
(2)
(3)
gdj e jc Y.r prosjecni ugao zavrSnih kos in a povrs inskog ko pa .
Veli ka dul in a po vrS inskog kopi! povccava transportnc
dulinc i tros kove transporta , povecilva in vesticij sku o tkri vku
i sl.. zbog tcga sc smanjuj e uku p na eko no mi cnost. Za to za
izdufena lefista treba od rcdit i opt im a lnu d uiinu pov rSi nskog
kopa i fonn irati ne ko li ko povrsinsk ih kopova.
Dut in a povrs inskog kopa iznosi 100,,5000 m, .a ~ iri n <l.
vee prema tipu lef iSta i povrsinskog kopa , moZe bil i 4 .. 5 km .
U praksi se najtesce sreeu duzine veCi h povrsinsk ih kopova
od 22.5 km. SIO je uglavnom lIslovlj e no tra nspo rtom i
smj d taje m o tkri vkl! po unutrasnjim i va nj skil11 odlaga li ~ tima .
U~"P"~ maJ:e p.ovrSiflSkog kopa (V~) predod reduju nj cgov
kapacll ct I tra.1anJc eksploatacije. U ravn itars ko m reljefu
tcrena .zapre mlll c ukuplllh masa (s l. 3) dovo ljno sc tacn o
odred uJu prema fo rmuli
V

l=

gdje je k koeficijenl obhka pov","'kog kopa (k = O.75

do 0.90) . Prcma obl iku i dimcnzijama razlikuJu ~e pro\t rani,
izdufeni I okrugli po\'~in'ki kopovi (sl. 4) .
ProJ lrolli po)'rflllJkl kopm'i hI. -'a) naJtcc,cc ,u pliHa
(11'1 ;;;i 100 m). a vc li klh I p ri bli t.no jedn.lk lh hOTi lo ni alOlh
dimenzij a (L\ "'" Bl povr~in<l 1040 km!).

F HI
,
IT
d
1l+2 0d H ;, co t Y"+3 f1 ~co t !Y" ,

(4)

gdj e)c F,J pov rSin a dn a povr~ins kog kopa. a Od opseg dna
povr311ll:ikog kopa. PovrSi na dna povrSinskog kopa priblizno
~e rafuna p rema for muli
(5)

I zl/u le"i p ovrinski kopolli (s l. 4b) im aju ne ko li ko puta

veeu d ui inu (/_, ;:; 35 km) od !irin c 8 , ( L ,IB, ;:; 4) . Ta kv i
su pov r, inski ko povi ob icno i dubi nski ( fl p ;:; 150 200 m)
na kos im i strmim leiilim a. Tipicni su predstavnici ni z
po vrSinskih ko pova koj i sc proj ck tuju uzdu i izdan ackc zo ne
izduic nih leiisla uglja (tada se o pt imizujc nj ihova duii na Ll)'
Okrugli povrsillski kopovi (51. 4 c) lipicni su za strma rudna
tij ela metalnih ruda i dosti i ll du b inu od 200 .. 800 m. Za te
dubin e dobi va se ok rugli iii ova lni o bli k po vrsins kog kopa
nezav isno od ob li ka nj egova dn a.
Tok o m cksploa lacije povecava sc pov rsina i d uf ina
d ubin skog pov rsinskog ko pa ; pri to me sc brfe poveeava ~ irin a
povrsinskog ko pa nego nj egova d uii na . pa se o rnj e r Lll Bl
staln o smanju je , da bi postcpeno dob ivao okrugli o blik. fa k
i u slojevi tim lezistima .
Broj povrsinskih kopovl.l. Svako Iciis te, vee prcma svojim
dimen zijama . moze sc e ksplo ati sat i kao jeda n iii se mole
pOdij e lit i na vise povrsinskih kopova. a povrSins ki kop na
revire iii o tko pn a po lj a.
Jer/llll povrJillski kop 11(1 JeiisllI (s l. 5a i 5 b) karakt c ri st ica n
jc za manja leiista u okvi ru mak sim aln ih dim enzija pov rsinskog kopa ( L , ~ 5 km . 8 , ~ 4 km , H. ~ 500 m).
ViJe POlirSillSkih kopova lin lei i~~1/l ka rak tc risti cno je za
vcca lefgta. a mogu se eksploatisa ti jedan za drugim iii
iSlov reme no (51. 5c) .

"-~~"
'--'-'---J
a ~'
.~
....

_-- ___ ,

~-

SI. 5. Pm'rSinski kQI)(HI n .. jt:dnolll t.;:tiSlu . I !.;olllura

leti ~ ta iii kopa.1 kon w ra letis",.3 ko ntur.l ot kopll01! pol; ..

To se testo pojav ljuje na izd uze nim letiS tima uglja, gdje
jl! potrchno o pt im irati dui in e povr~in skog ko pa s obziro m nl!
transpo rt . s mj e~ t <lj o tkri vke na o dl aga liSta i sl. u skhldu s
dugorocnim program am razvoja rudnik a. Ce tiri jugosloven ska
ve li ka ugljcna bi:lse na (Kosovo. Ko lu bura. Krck a. KoslOlac)
spad aju \I tu grupll povrsinski h kopova.
ViSe olk op"U, po/jll " jet/nom povrJillskom kopll (sl. Sci)
ka rak te risticni su za tl! kt o nski pore mecene d ij elove ugljenog
sloja (Ba nov iei. Ug ljcvik ). iii kad postoje poseb na rudn a
lijela u Iciisru (O marska). Razdvojc nos t d ij elova ugljcnog
:.loj<1 iii rudnih tij ela dikt ira proracu n granic nih dubina i
posebno oko nturcnj c sva kog dij e la. a dovo ljnn b li skost
zajcd ni~ki rad i ujt:dn at'lVa nj e ckspl oatacijskog koeJicijt:nta
Olk rivke. odno::.no kva lit cta rud e. te smj estaja o tkrivkc i

RUDARSTVO. OTKOPAVA JE MINERAL TH SIROVINA

617

Tahli ci I
KLASIFIKAC UA I'OVRSINSKI II KorOVA PREMA DIME:. Z UA IA
.,..
" p pm r(uulo.og

T'f'fHlI'rJInJAng
l..<JpU

p(Jl:r~/~,':::7;~f'ml

1'(II'rf/110

GrQflltnQ dub,"Q

pm:;}os

po,rfmJkoNkupu

1'0

~\-"-IO-m-'I-,,-,--- ~~---l---d-~:-"-+---OOd-.-~O- -'~~OmIOI

Brdslo

dofU

-------4-

Malen

----+--~

~~
do 10

---~

.:to
do"'O
10- 25 -1
-tI~"~dS~"-I~d.~.h~
I"~<k~,~~0.~3-..~I.~5_4-- '-O.-.._1"_I_4-__IO_'_I_I~__ +-___
I
PIIII.:!

0 ....

Srcdnji

Plitki
Brdski i dubioski

2,5 6
1,5 5

Ve ll k

Plilki
Ortlski i duhi nski

r-____

..

-i-ds;;;;7::"f'

u..cupm ,
um,""
':n:~~~~

... 20
" "' I:!

do60
100,200

100 500

do SO
100 ... 250

500 2000

' -_ _ _ _-1-0_"_bl_,":.:'_' _ _--L-.:I~

O-:.:.30=--_1_200 ... SO:}

21)00 (O(U)

25 30

.,

--60

rV-'-IO-"'-II-,---tP~I'~"-'-~~~-I-o-.. ':':0~+--:::d:O":12:::0~-J.-- -,.... zaJedni t kc trunsporln e kom un ikaclJ e. Kl aS lli k ac lJ :.l povr~m
sklh kopova prc ma d imc nzij a ma vidi sc U lab!. I.
Elcmenti i parumclri povriinskog kopa
Po vrsil~ s~ i . kop. karak tcri zova n jc visin o l1l c taz::1 i podj c lo m
kopn Pt? V15111 1. slfI nom rad nih povr~ina po ctafa ma . fron to m

rudnrsklh rad ova. koc fi cij e nti mil o tkrivkc i gra nicno m dubi no m povrsinskog kopa.
V.i~ ina cl;.)ie i p~dj.c1a J>o "r~ins kog k0l13 po visini. Elata
pov.rslIlsko& kopa ~ I O J ~ !l!ziSta ii i o tk rivkc ogra ni cen d vje ma
ho n zo nt al n.1Il1 r;~ Vl1l1n a 111 nagnu lo m rav ni u pogod nim gra ni c;). m ... . Vt::fll knhu razmnk izmcdu dviju ra vni naziva so visinom
cla~c: Letistc ~I.! o lk ri va i dobivaju se curic kojima visim.l
~a v l ~ 1 od vrstc I kapacitcla primij c llj e ne meh a nizacijc. vrstc
t fizl ~a l nt;>-~lehani ~k ih svojstavil slij c nskog ma te rij a la. pri sust,va I k,~ hclll C pov rsinski h i pO,dz~ m ni h vod a. nati na zalij ega1lJi.1 letls! a . pot rcbc za sck:kllvn lm rado m i d rugih fak lo ra,
Elc mc l1 li M I elate: visin a. ugao nagiba, e laina r,wa n , ivica i

no1ic" cla1c (,I. 6).

SI. 6, Elatn poH(jn~kog kopa. IJ cl.Jlna m \'un .

h i. h z Clatnc vi_lIle . a l a ~ uglovi c1a1.nih \.:o\ina,
I

1\' Iea ~ln te.

1 noLca l'Ilile. J

Iw~ ma

date

G lavni SU rakl Ori koji utiell na visinu claie: gcoloSke

Ita raktcrisli ke l eti~ t a. izab ra ni Sisle m eksploa lac ij e i rad nih
panlmCt;.lnl otkop no- utova rnc rnchanizacije . Vatnc su geo loSke ka rakte rist ike: gco rn e ha nitka svojslva minera lne sirovinc
i o lkri vke. n<l gib sloja rnine raln e sirovinc. promjene dubin e
i dcb ljinc eksploa ti sa nog sloja le oblik i dimcnzije eksploa ta-

a~~~~~~~~~~

Sl 7. K'N:

(Q'

I ..

Irme

(1))

c-Iale

6()- 100

cijskog polj a. Nn siste m c ksploatacije ut ite razvoj rad nog

fronta jer su visin a i broj elata funkcija paralc ln og iii
le pczastog pomjeranj n front a mdova.
. Zavisno od .s is~ e m a eksploa tacij e. c laie mogu biti i kosc .
oblcno po usloJc nJu (sl. 7 a). Dosia rij etko (za sad a sa rno na
po v f~in s kim kopovim a ukrasnog kame na) srecu se i Slrme
CIaZc (sl. 7b).
Visina c laic ncposredno 1I1 itc na kva Jil ct min c raln e
sirovin c, brzinu naprcdova nja fro nt .. i produblj c nj:t pov r~in
s k~g kopa, payre ma lo me i na k:tpacil c i pov~in s kog kopll.
v nJ ~ m c gr;}d nJe. za p!cminu in ves ti cijs kc ot kri vke, ukupnll
dufmu. fronta radova I Iransportnih kom un ikacija. Ic na ugi.lo
radnc I zavrsne kosin c pov r~ in skog ko p:l .
Racio nal na vis ina ctaie nc ov isi samo 0 jcdnom raklOru.
a svi se faktori ne mogu ob uh vatiti nc kim anal itickim izrazo m .
Z bog toga prcostaj c da sc visi na ctaie o dred uje nn osnovu
svih ut icaj nih fakt ora u sva ko m ko nk re tn o m slutaju .
Vi sin a ctaic na kosim i strmim leziStima 5 tvrstim
stijcnam a uglnvnom sc od re duj e na os novu teh no loskog
proccsa , gubil aka i os iromase nja , Ie kapaciteta povrsinskog
kOpil . S povecanj c m visin c elaze smanjuju se Iros kov i
busc nja. minira nj a, ba gerova nj a i tra nspo rta.
T etnja zn sman jenjcm broju c ta!a (zu povcea njcl11 njcne
visin e ) bil a je i ostaj c jedan o d os novnih Ic hni t kih pravacu
usavrsavanja povrSinske c ksploatacije, Ve lik i je nap redak
ostva rc n primjcn o m ko nl inu iranc povrSinskc e ksploa tacij c.
knd sc mogu rolOrnim bagcrima re lativno male dohvatne
visin c (do 20 m), uz pomoc sa mohodne prclOva rnc trake i
podjc lo m 11 3 rncd uctafe. pOS li Ci visine etafa od 50 .. 60 m .
T ako se bitn o ~ t e di na investicijama i lro ~ ko v im a tra nsporta .
posti!c ko ncc ntr:lcija radova. uproscuje o rga nizucij u i meh ... ni zac ija.
Sirinn radnih povrsina na clntamu bira se tako da se
osiguraj u norma lna Sirin a Iransportnih kO l11unik acij a . mjesto
za smjeStaj i manipul aci ju osnovn ih i po mocnih mas ina ,
pO lreb na (s ig urnos na) uda ljenos t do ivice ctai nih kosina.
odnosno do obrusc nog mat c rij a la c d minimnj n. Pri proj~k t o
va nju tc:ti se rninimalnoj sirini radnih pov ~ ina 11 .1 etata mn
jer uglnv no l11 od nj c znvisi ugao rat/lie kosillc povrs;lIskog
kop(l, Radn a jc kosina pov rsinskog kopa rava n povutcna kroz
do njc ivicc radnih c ta!.. (l inij u AC na sl. 8) . SI O jc manja
Sirin n radne povr.iin e. 10 jc veCi ugao radn e kos in c qJ. a to
znnti i bolj i rdim rud a rskih radova. ma nj a invcsticijska

618

RUDARSTYO . OTKOPA YA J E MI E R L TH STROYT A

o tkrivka i d r. Sinn a radnih p vrSinn u savrcrn c nim kopovima

iznosi od 2535 do 100 130 rn . odak lc proizlazi da ugao cr

iznosi izmec:1u 5 i 20, najteUc 1O1r.

Front rudorskih r udova. Napredova nj e otkop nog front a
uslovljcno je raspo rcdorn kopanja. ut ova rn i tra nspona, ~ t o
je pretpostavljeno pri projektovanju . Taj raspored ovisi 0
po lofn ju kopa i njegovoj strukturi . pTavcu prcrnj cita nja
stijcnskih m3sa . na6nu utovara lih mas;). broju i polotaju
transportnih iz)aZ8 11.: krcra nju transpo nnih sredstava.
Na 51. 9 prikaza ni su nok i karaktc risti cni ob li ci rad nog
fronla . Prikaza no je paralc lno nap redova nj l! fronta. jcdnom
uzd u1nog (sl. 9a) i dru gi pUI po pretnog (sl. 9b) na pru:!anj e
rudnog lij cla . Pred nosti su /l zd /t t nog IronIa: mogut nost
sc lck tivnog do bivanja i stva ranj a velik ih otkrive nih rezervi
sirovine te relativno lako pri lagodava nj e ehploa taci je po tre
ba ma . Nedostatak je ve li ka in ves ti cijska o tkri vka pot rebna Z..l
fo nni ranje ko pa. te mala brzi na nn.p redova nja koja iznos i
3060 m/god . Popretll; frolll od li kuj c se vc li ko rn brzinom
napredovanja (60500 m/go dl. ali su mogucnosti poveca nja
kapaci tcta e ksploatacij c ogra ni tene. Za popretni fro nt ob it no
se upo trcb lj avaj u nestac io na rni transpo rtni pu tevi. Do lazi u
obzir ZH strma rudn a lijela uz kam io nski transpo rt. Slika 9c
pri kn.zuj e krui "i fronl S radij a lnim nap rcdovanjem . Primj c
nj uj e sc na debe la (mocnn) rudn a tij cla . izisk uje malu
investicij sk u ot kri vku i osigurava brzo prod ublji va nj c ko pa.
Lepezasto na prcdovanj e radnog fro nta (sl. 9 d) tipi cno je za
kontinuir:mu e ksp loataciju ho rizo nt alnih i blago nagnulih
lefista i za disko nli nuiranu e kspl oa laciju strmih i debe lih

, \~
'
-

---

~/

~7

rudnih lijcl a. Obitno se pnmjenjuje kad 'Ie cijela radn a kO'IIlft

nalazi u krovini Ic 1i ~ t a. Prema stru kturi ekspioatlS301h ma~a
radni [To nt mote bi ti ho moge n i nch omoge n. SI. ge pnkazuJc
ho mogen i fro nt 'I ui ova rom m aS~l na n;vou . a sl. 9f takav
front s go rnjim bagcrskim prebaclvanjcm . gdjc se za ulovar
mo raju upotrijebiti dva bage ra. Ulovnr masa na ni vo u
utovarnog sredslva n ajee~ca jc ; najekonomi t nij a she ma. ,
najboljim i s kori~enje m rad ne zo ne. Go rn jc bagersko prcbaciva nj e p rimj e njuj e se za p rodubl javanje kopa i na b rd sk im
Ic re nim a . Za kopa nje i preb ~lciva nje na gornju e ta'1.u slu t i
jcdan. a za utovar u transport no sredstvo drugi bager. U
pogledu tra nspo rlni h izlaza . n a jvi ~e se primj c njuj e pojedi
nae n; frOll1 :-'01 :-'<1 111 0 jedn im izlazom za p un a transpo rtna
~ re d s tva ... mj.: ~ t.:nlm nLt kraj u fronta elate (51. 9g). Prj vecoj
dut in; pli6h kOpovcl i na go rnjim c lata ma vc li kih d uboki h
ko pova upo trcbljavaj u se i dva, veo ma ri je tko Ir; izlaza za
p una transpo rtn a sredstva.
Radna zo na povrSinsk og kopa. Ka ko u period u gra dnj e.
ta ko i u peri odu eks pioatac ij e po v r ~ in skog ko pa, uvij c k se
rad i na ne ko lik o etaza. Svaka od njilt im a radni i ne radn;
fr o nt. Svaka je etaia odvoje na od p ret hodn e i sljedete. bilo
bc rmom sigurnosli , bil o tran sportn o m be rm o m .
Izmedu radnih fronto va cta1a naiaze se radn e povrSinc ,
koj im a se dime nzije ut vrduj u pro jektom pov rSinskog kopa .
Zo na u ko jo j se izvod e rud arski radovi naziva se radn o m
zo no m povrsinskog kopa .
Radna zo na moze o buhvata ti jednu , dvij e iii svc te tiri
kos in e povrsinskog ko pa. R ad na je zo na putuj uca povrSin a
pro mjcnljivih dim enzija i prosto rne konfiguracije. koja s
vre meno m mijenj a po lofaj u povrSinsko m ko pu . U pe riodu
grad nj e , 1I rad nu su zo nll povrsinskog kopa ukljuecne sarno
eta zc o tkri vke, a u pe ri o du eksploa tacije razli kuj e se radn a
zo na o tkri vke , dobivanj a i pripre me nove e tate. Bro j o tkopa
o tkrivke, dob iva nj a i pripre me nove etate mora sc u p rojck lu
povrsins kog kopa odab rali uz pro raeun e kojima sc do kazuj e
projcktova ni kapaci tet povrsinskog kopa .
Koeficijenli olk ri "ke. Koeficij e nt jc o (kri vke o mj e r izmed u
za p remin c iii muse o lkrivke i zaprem in e ii i mase min e raln c
sirov inc. O n pok;:lzuj e ko liti nu o lkri vke koju (reba odstran il i
d a bi sc do bil a jed inica kolitin e min eraln e sirovin e.
Koc fi cijc nti o tkri vkc mogu s..: izraiava ti u zapre minskim
jcdi ni ca ma (mJ/mJ ). SIO se naj c.':esce upotreb lj ava u proj eklO
va nju , iii masc nim jed inicam a (tIt) , SIO se najtesce upo lreb
Ijava u cksploa tac iji . Otk ri vka na povrSinskim ugljc no ko pim<l
najcescc se izrazava un,.' . a uga lj u IOnama. pit sc i koeficij enli
ot kri vke izrazavaj ll u m Ilt. Razlikuju se sljedeCi koc fi cij cnl i
o tkrivk e: grani t ni. prosjeen i. dife rc ncija lni , elatni (s lojn i).
c ksp loa lacijs ki (tekuti). inveslicijs ki i geolos ki.
Grall;cl1i koeflcijel/f olkrivk e (K~f) os novni jc krjl c rijulll
e fikasnosli povrSinskc e kspl oatacije 1I to ku projc kto v<.II1ja i
prcd stavlja e ko no illski p:uametar, zn razli ku o d ostali h koefi
cij enat a o tkri vke koji Sli gco mctrij skj para mc lri pov r~i n s k og
ko pa .

A -A

{/

c-c

~irl'''i
~
~; " "i" "''':;~
" ~1
g
St. 'I Front rudll"lih r.ldm,1 U uldu'ni front .. par,lklnlm naprldnHlnjl!lTl. h
puprc('01 fronl \ p.u'.llclnllll nUprl!dIH.1nJcm. c Io.rutnl front .. rndlJulmm
nap rcd(n.m~cm. d IcPC1..J\IU naprcdm;lnJc fronl .. . .. homngcOi fronl .. UIO\MOm
m:I".l nn m\(lU. f hnmllgcm fronl .. jo!omJl1Tl bagcrskln, prcbaci\;InJem. 8
JM'lcJm;ltna fronl , Jt'dnlm Izl:ll.ona

~
rR

"I

"' -::z

., 4m17t?ZZ2<~22

('

SI

."

rR

10 Uz (ld rcdiHIIlIC pr(h Jcc n ll~ Io. nClil'lJcnl.1 o llo.ri\ Io.l. /I ,l l m.l. " Io.mll.
hMlzIllllalnu IdlSlc ; ~R mlnc raln u ' Irm l ll.I.~ ' IJl lo.n\lo.a

R U DA RSTV O, OTKO PAVANJ E MlNE RA L IH SIR O Vl A

Prosjetni koeficijell' OIkril'ke (K",) omjcr jc ukupne
zaprcmine (~\I) iii mllse otkrivkc i ukupnih kolttina mmcraln e
sirovinc (rR) u ogranitenom povr~inskom kapu ( unular
zavrSni h kosina povrlinskog kapa (sl. 10) i i zn o~ i
III
K~ = IR'

6/9

ksplOQWCljskl (I~kuti) kOtfic'J~nl OIk"dct! (K,) omjer Je

z.npremine (V} iii masc otkrivke za odredeni ekt;ploalacij~kt
period i kohcinc mincralnc sirovinc (R) za i"u pcnod (~1. 13) .
pa jc

(6)

(9)

Prosjel- ni koefic ijent otk ri vkc mote sc odrediti i za ne ki

period ad potctka gradnje pov r~ in s kog kOPiL Prosjetni jc
kocficijc ll t otkrivke za bila koji period Tada od poectka
gradnjc povr!inskog kepa zbir invcslicij skog Ko i c ksploa tacijskog K. kocfic ijenta otkrivkc (Kpt = Ko + KI)'

Ako sc posmatra cijdi ck sploatacijski period rudnika iii nck i

drug i period. onda se eksploalacijski koeficijent otkrivke za
taj period naziva srednji eksploatacijsk i koeficijent o t krivke
za cije li vijck ek~p l oa t acije iii za neki drugi period.

$1. 13. Uz \)(jredi" :lIljc d;..s pl o" I :Itij~k og (Ickutcg) koeficije~ta OIkrivkc .
\ trmo. b kOl 1etiSle; R mlnemlntl ,irovj na, v Olkn vka

SI. I I. Uz. odrcdl\'anje d iferencija lnog \..oclicijcnln olkrivke. u ~t rm(l. h

r horizonlalno Ieti~lc: tlR miner-lin" siro\';na. Ll.\' ol krhb

\..O~.

Oi/erellcija/Ili koeficijell l o tkrivke (Kd) omj c r jc prirasta

z'l prc ll1 inc (6 V) iii m asc o tk ri vke i priras ta ko li 6na min c raln e
sirovin c (6 R) po jcd ini ci d ubin c kad sc pro du blju jc pov r ~ in s ki
kop (s l. II a i b), o dnosno po jed inici p r o~ irenj a njegovih
kontura (sl. I I c). Pri to me sc podrazu mijcvH produblj:1vanje
ii i pro~ iri vanje pod uglo m jednak im ugl u zavrsne kosine
povr~i n s kog kopa. Taj diferencija ln i koe fi cijent o tk ri vke
iznos i

1/

' "veslicijsk; koeficijetll olkrhlke (KII ) omje r je za prcmi ne

(Vo) ii i masc investicijske otkrivke i uk upnc kolitinc mincra lnc
sirovinc (rR)u og ra n i~cnom pa v r~ in sko m kapu. pa jc
II,
KO= r. R '

( 10)

in vcs ti cij ski koe fi cij c nl o t kri vkc pokazujc ko li ko in vesti cijska
o tkri vka tc ret i SV<lk u jedin icu mine ra lne sirov ine II ogra ni~c
no m pov r~ in sko ll1 kop u. Kad a invest ici jsk u o tk rivk u predslavJjaj u nanosi koj i su nesto jeftin ij i u eksploatac iji. nje na cijena
se svod i na cijen u kostan ja pri ma rne otkrivke.

(7)

Etal " i (sloin;) koefic1jelll olkrivke (Ke) o mjer je zaprc min e

(\I) iii mase o tk rivke u gra nica ma sloj.t (s l. 12a) iii jcdne
etate (sl. 12 b) pre ma kol it in i minc ra lne si rovinc (R) u islo m
sloj u iii e ta!i, pa je
II
K=
, -R '

(8)

Sloj mote ima ti i u po precnom i uzd ut no m prcsjek u bilo koj i

polotaj : horizo nta la n , kos iii lo mlj cn .

51. 1-1 . U1. Ollredh'anj c S~'o lo(kog kocficijclll:J olkri\'ke , H du111l<l b U~linc bOl
o lkri\'J.u , M dutin.J bUSolinc kn>t nllllcrnlnu ~i rovi nu

Geololki koefic:ijelll olkri\ke (K~). omjcr j~ ukup n}h dui~na

istrazni h buso tin n kroz otkrivku (H , .. /-I,,) I ukuplllh d ut ma
buso tin n kroz millcra lnu sirovinu (M, .. M" . sl. 1-'), pa je

H ,+ H ,+".+ H"
M 1 + M 2 + ... +M,,

{/

\10=-':;'

.,1

12

( II )

Zukonilosti nlzvoja rudarskih rudova nil pO\'r~ ins kom

kopu. U rud arstvu sc radn i proces nc obav lj a nu jed nom
mjes tu , vee u o tko pil1lu koji se pre mj dt.aj u .. I ntc n~i tct
napredova nja o tkopa zavisi od njcgovc povr~ me t kapac tt et : ~
o tkopnih m a~i ml. Iz toga sli jcdi prva zakoni t?s~ da se ra(~m
o tko pi prcmj cstaj u u prosto ru brzmo m (l'u) kOJa Je p ropo rc ~ o
na ln a knpacite tu o tko pnih maSill il (Q) i ob rn uto proporclonalmt povrsini o tkopa (Fu) , pa je

Ul odrcdl\'anjc ~I oJnoG
mlneralntl

(/.I) I elainoG (hl J.oefiC1jCnta otJ.n\J.c.

~I ro\l n a.

V Ol ln,J,.a

( 12)

Povrsina o tko pa jednak;:t jc produkt u visine (II ) etate (sloja)

i sirine (S) za hva t::t (bloka, sloja).
Svojsl \'u sti jenskog mas~ \!a im aj~ vc lik ut!caj nil pa ran~ e lr~
(P) ruda rskog rada (povrltn a presJcku: oblt k. ug;:lo k<;>s llle t
d r. ), pa oni zavisc. ~to se Illofe smatratJ d ru go m zako llltosc u,

RUDARSTVO , OTKOPAVA JE MI E RAL IH SIROVT A

620

od me toda (G) u t\'r~tiva nja (podgradivanja)

masiv;] slij c ne ( M ). pa je

~voj\t~vn

P =[(G. M ).

(16)
( 13)

Dill J 11li ka radova podl ijete od rede n im zakoni lOstim a.

I c!i~ IU ) moraju preth odili priprt!mni m rado vim a. a ovi dob iva nj u mine ra ln e sirovi nc.
Prema tome. radovi o lva ranj a Illor;] ju imati jedn ak iii veti
in tcnzile t od pripre mn ih Tadoya. a p ripre mn i radoYi (o tkri vka)
od Tado ya do biv<l nja . To se mo1.c prik aza li nejcdn acino rn

Taka . "pr. . radovi mva ranj a (p ri stup a

(Ireta zako niloSl):

d O 2: dP 2: d D
d, - d , - d, '

Uvije k mora bili

SIO znati dOl brzi na napredovanja gornje elaie mora bi li veta
iii jcdnaka brzini na predovanja donje elate .
Kad se fa rm ira r a do a zo mJ prod ubljavHnjc.:m povdinskog
kopn. wakOJ radnn c tata pri hori70nlalnom naprcdovanju
ta kod c prednp.lt l prcd nito m CIstorn naj m a nje za mi ni malnu
Si rin u rad ne pov r~ i ne , ali uz uslov da se pri nap rcd ova nj u u
d ub in u s<.Ic uva na do njoj radnoj etati min im aln a ~ ir i n a radnc
povrSi ne.

( 14)

gdj c jc 0 d ubin a rado ya o lvaranj a, P d u bina priprc l11nih

radova . D d ubina radova na d o biva nj u . a t vri je rne.
S o bziro m na produbljava nje povrsinskog kopa razli kuju
sc dva lipa rudarskih radova : bel prod ub lj ava nj a i s
produb lj ava njem pavrSin skog ko pa.

b ~~C4
N
N,
Sl. 16 . Rnzvoj rudarski h I1IdoV3 po\lriin\kog kopn nn kO!oOm i
(0) i \leza \ld::lora nllprcdo \'anja elatu I br7ine
p rodublja\lanja (b)

SErlnOm l d:i~ 1U

Da bi sc izvrsilo p rodublj ava nj e nn dru gu c tafu po lini j i

ON (sl. 16), fro nl rud a rskih radova prvc e tate treba po mjc ri ti
u lijevo, u smj e ru gdj e ce se pro du b iti pov rsinski ka p , za 110
a ud esno zn 1'1 pa jc

I, = " , (COl 'p+ COIP) = 8 , + " ,COl (3

(17a)

1', = " , (COl 'Ii - COIP) = 8 ', - " , coI(3.

(17 b)

BuduCi da je
8 . ~ Bmln + " zeo t a2

(18a)

B'. ~ 8:nm+ h2cotaZ'

( 18 b)

I,;;; 8 m " + " , (COl (3 + COl a,)

(19a)
( 19 b)

b
do biva sc da je

1', ;;;

8 ~; ,- " ,(Co I (3- c ol a, ).

U o psle m o bliku koj i vrij ed i za sv/e tazc izrazi (1 9) glase:

I,;;; 8 m " + " .. ,(COl a, . , + COl (3)
(20 a)
I:;;; 8 ~;,+ "I . ,(COl a" ,-co l P) .
(20b)

I:

~r-----------------~~~~~+r~E ,

~r---------------------~~--~E
T, r-----------------------~~E.

T
SI. 15. R[lz\I)J ruda r,"ih rudo\'a povr'in,kog "opa na hori1.fJnwlnum I dl ~ IU. (I
plan IiIdnc 7\1nc. b poprctni profil. cO\li.. mJ~1 naprcdo\anja radovOl ('I \'rc rncnu

A ka sc e ksp loa tira ho rizo nlalno iii blago nagn uto Ictisle ,
nijc po treb no produb ljavanj c pav rsin skog kOpi:!. T ada se
radn ;:! zona povrSinskog ko pa razv ij a ta ka d a sva ka md nn
e tata u ho ri zant alno m napred ova nju p rednj aci pred ni i.om
e taiom najm a nj c za mini ma ln u (rat unsku) Sirinu rad ne

pov r, inc (8 .. ) , p" mora bili (sl. 15)

(i s)
gdjc jc H, ... Iva rn " \ irin a ra Ol1 l' p O\'f~ in ~ il~ ctaze.:: u 'poce l ku
raz mal ri.llwg jJerioda. I', i I '/~, brzinc.: na prcdova nja na \.'tazi i
i 11<1 nl l.:oj cla1.i I + I. a I Iraja nja r.lJ.ln a tra nog pl!fioda. Na sl.
l:'ic i/lom ljc no l11 li nij o m OE. p ri k,tz"ln o jc napredov<l nje 4.
cw'c . Lumljcna li nija mOle !<oc zamijc nil i isprck id a nom
li nijo l11 OL::~ . Sli c no ... c prikazlIjc nap rcdovil njc osw lih etaza.
Ohrilda clatc I L<.IV r';ava ~c z,. vrc l1l c n:.ki period 1',. e WlC 2
za \ rcmcn ... kl pl"fiod T~ ilo.

gdj c su /, i rasloja nja za ko j a mo ra na pred ova li fro nt e taie

i na stra ni p rod ublj ava nj a da bi sc o l11 oguCi lo o tvara njc c laie
i + I , o dnos no na sup rotnu Slranu, f3 ugao p rodublj av a nj a
povr~ i ns k og ko pa , a, + 1 ugao nagiba e lafe ; + I , a B rn1n i B 'rrun
mi ni ma lna ~ i ri n Ci lij evc i dcs nc rad ne po vrsine.
_ Prava brzina p rodub lj a vanj a prcdstavlj e na jc vektoro m
ON (s l. 16 b), ali jc uobifaje no pro malrali njegovu projekcij u
ON I =
Tad a Sll ho rizonl alne brzine nap rcdo va nja I' U
stra nu produ b lj ava nj a i \" na suprotnu stra nu :

"J'

" ,, (co t cp+ co t f3)

v' ;;; " , (COl '1" - col (3) .

(21a)
(2 1b)

C ik li cnOS l rud a rski h mdava cetvrta jc za ko nit ost ruda rskih

rad ova u pov rsins ko m ko pu . T a sc cik lit nost pojavljuje u svim
faza ma rad nog procesa: rad blisaCi h ga rnitura, mi niranjt:
stij e nski h ll1 asa . rad bage ra i lran spo rtni h sredslava , izrada
lI sjeka. o lva ra nj c i p ri prc ma novih e laza te njih ova o brada .
Uzaja mne vue par umehuu dinnmike r uzYoj u rudur skih
radovn. Ka rak tcristika jc radn e zane pov...sinskog ke pa staln a
p ro ll1 jcna b roja e taza. radni h po vrSi na na e taza ll1 a . ugla i
o blika rad ne kosin c. F ront radovll nu c lat i na prcduj e
po mjera nj e m bagerskog o lko pa S (sl. 17) dUl fro nla. a Iinij a
fro n ln od M p re ma N u smj e ru od 0 prc ma A . Otko p
na preci llj e d uf fr o nl a brl ino m ko ja je propo rcio nalna kapllci
te lu hagen:! . a o brnul o proporcio nalna po vrSi n i o tko pa ( 12).

RUDARSTYO, OTKOPAYANJE MINERALNTH SIROY I A

D3 bi se obczbijedio patTcbni ka pa cit c t povriin skog kopa.
potrcb na je odrcde na du t ina fronta T:ldova . Taj se fro nl mote
obczbijediti otvara njclll novi h e ta'..a, odnosno produbljavanj cm po v r~ in s k og kopa .

_At--

-=-;;r:---~-- =~-=-;1
fr~;~~
'-' __' ~D':'UW"W"QWQ"'WQ,"wr

621

015 pod uglo m nagihil rud nog tii!.a a, a inlcnz il et ~c

prod ubljavanja mjeri po vertik ali DC (sl. 20a). Da hi se
radovi na dobivanju mineralne 'iirovi ne spuslili do ta~kc D
(prod ubili za " ,), front rud a rskih radova morl'! naprcdov8 1i iz
lane 0 u tatk u A. kroz rudu i krovinu (za rastoj:lI1 je v k ), i
11 latku 8 kroz podinu (za rastoj.lJ1j c "r)'

t l!l!GDD:::t'l!

~4
.

SI. 17. Shcnw nflpn:dO\'Unja fro nlll mdo\;J no clan

D C

Slva nmj e i o bnavlj anje fronta rudarskih rudova prikaza no

jc na sl. 18. Najp rij c se izraduje silaz ni usje k koj im sc Olva ra
prva e lata. a zatim horizonta lni otkopni usjck PI kojim sc
foml ira fro nt rudarskih radova prvc e laze. Prosirenjem
otk op nog llsjeka PI prc mj i!Sta se fro nt rud arskih radova, Slo
omogucilva olvara njc dru ge clate (p rodubJjava nje pov rsinskog kopa). Za to jc potreb no otkopa ti za pre minu VI i stvo riti
radnu pov r~ inu B. Na kon toga se izrad uje sil azni lIsjek za
drugu e tal u i otkopn i usjek P 2 te odstranjuj e za prc min a V 2 itd .

v,
P,

p
0

SI. 18. Shcmll prcmjdtanj a rndne kosine povrlin~ kog kopa liZ produblj:lvanje

O tkopn i usjeci na susje dnim e taza ma raspo re duju se tako

da spoj do njih ivica o lko pnih usjeka daj e liniju OD (s l. 18),
koja predstavlja pravac produbljavanja pov rsin skog kopa.
Ugao nagiba toga pravca naziva se uglom produbljavanja
povrSinskog kopa.
Izmc du brzina produbljavanja i hori zonla lnog na prcdova
nj a Fronta rud arski h radova posta ji za vis nost koj a se moze
mal e ma litk i izrazit i. Ako sc produ bljujc kroz pod insku
o lkrivku , od nosno ~sc dn o povrSin skog kopn premj esta po
pravcu i brzin om 00 ' pod uglo m f3 (sl. 19), rad ne kosine
pov rs in s k o~pa OM i OK u procesu eksploat3cij e pre lazc
u po loiaje O'A i 0' 8 odrtavaj uti kon stantne uglovc cp i ({JI'

~44
0'

$1. 19. Ba i ne: ran'oia rado.; zone powiinskog kopa

Da bi se omogutilo produb ljavanj e pov rsinskog kopa uz

normal ne sirine radn ih povrsina na e luZa ma, po trebno je
obezb ijediti odgova rajuce napredovanje fronta rudarskih
radova na e taia ma. El ate na sl. 19 moraju nap redova ti u
hori zonta lnom pravcu u objc stra ne po pra vcim a OA i 08.
Radovi na do biva nju min e raln e sirovine produE.!iuJu sc
brzino m 1:, a zavti na sc kos in a form ira brzinom KN.
Po mocu gco mc trij skih odnosa mogucc je odred iti ve nika lne brLin e proct ubljava nja u rudi i krovin i (II,) . u ru di (ltd)
te brzinu formira nja zavrS nc kosine ( II ,~) u ovisnosti 0
horizo nt al nim brzina ma napredovanj a fr ont a radova na e tatama u rudi i krovin i te nn etaZama u pod ini .
Na sl. 20 prik aza no je otva ranje nes taciona rnim usjccima
po pod inskom kontakt u rudnog tij e la. BrLin e napredova nja
prikazane su vek torim a. Produblja va se od taeke 0 po pravcu

SL 20. Shcmil ffic-duw bn<: vc-ze brzina ra zvop. rudarskih

radov:! pri ol\'arnnju. u po pod i n~kom kontuklu . b po
podinskoj L'wNnoj koslOi. c po pnrodnoJ padlnl (brduJ

Kad se atvara sta cionarnim unut rasnjim usjecim a po

padinskoj zavrsnoj kosini (sl. 20 b), brzina produb ljavanja
povrsinskog kopa (ilJ nije jcdnaka brz ini produb ljavanja po
rudi (h, ).
Kad se a tva ra po kosini relj e fa (s l. 20e), brzina prod ublj a.
va nja pov rsin skog kopa (II.) znat no je veea od brzine
produbljavanja po rudi (lid) '
O psta formul a za brzinu produbljava nja po rudi (za
dob iva nj c) glasi
hd

Vt

cotrpeota

(22 a)

odn os iZlllcdu brzin e produb ljavanja po rudi i brzin e

produblj avanja po vrsinskog kopa (h,)

=1

li d

cotrp cO I/3

-;;-:= cot cp cota'

(22 b)

gdje jc Vl hori zon ta ln a brzin a napredova nja fronl e radova nn

rudi i krovini , cp lIgao radne kosine u mdi i krovin i, a ugno
pada rudnog tij e la, a fJ ugao produbljavanja po v r~ i~ s kog
kopa . Poziti vni prcdznak u izraz ima (22a) i (22b) dolazl kad
se ruda dobiva od podin e pre ma krovini , a negat ivan kad je
dob ivanje obrn uto .
Granitna dubina povr~ inskog kopa . Svi proracuni grani cne
dubin e povr~ in s kog kopa svode se na uporedenje granienog
s ostali m koeficij e ntima otk rivke koji predstavlj aj u geometrijske parametre pov~in s kog kopn. Dub ina na kojOj je gnmieni
koeficij e nt jednak nekom od drugih koeficij e nata otkri vke
(zavisno od principa i metode) predstavlj a granit nu dubinu
povrsinskog kopa. l os je na pocetku naScg vij e ka postavlje n
prvi princip prorncun a gr::mit nc dubi ne pov~inskog kopa
izrazom
K, ;:2 K,.,

(23 .)

T aj se princip zadr1:ao sve do danas, jer predstavlj a bazu na

kojoj su se gradili i usav~a\'a li svi kasniji prin cipi. Osnovna
ideja jednakosti troskova podzemn e i pOv-rSi nske t!ksplou tHcij e

622

RUDARSTVO , OTKOPAVA JE MT ERAL TH SIROVI A

nll posljcdnjoj (grunitnoj) clafi povrinskog kopa. predslavIjena prvirn principom. sacuvana je u svim kasnijim principima
i melodam o. Mijcnjali su sc sa rno poglcdi u vczi 5 izborom
tro~kova povriinskc eksploal3cije kojc treba uporedivati s
Iro~kovim 8 podzemne eksploatacijc. Iz prvog principa ~:oizi
Ie su raznc analiticke i grafitke metode pomocu kOJlh su
odredivane granitnc dubinc pov~inskih kapaya.
Tridesetih god ina n a~eg vijcka prvi jc princip usavrScn
pos t8vlj anjem drugoga , koji jc u su~tini sa rno njegova
varijanta. i koji glasi

Ko+ Kd ;;, K".

(23b)

Kao dopu na prvog principa predloten je i (feCi . princip

proracuna granitne dubi ne povr~inskog kopa prema Izrazu

(23c)
To je u su~tini drugi limitirajuCi princip . jer se izmedu
nj egs i prvog principa nalaze svi ostali principi i metode
proracu na grani cne dubine povr~inskog kopa.
Pedesc tih se god ina za prethodni proracun predJafc
kombinacija prvog i treceg principa (Kd ~ KfH ~ K,, ), a za
kona ca n proraeun i novi , eetvrti princip pre ma izrazu
K" ;;, K.,.

K, ;;,

K~.

(24)

TekuCi koeficijent otk rivke u su ~ t i ni je sinon~~ eksp~o.~t a:

cijskog koeficijenta o tkrivke ako se zane ma n IIl vestl clJskl
koeficijent otkrivk c, od nosno investicijska o tkri vka.
Kao rczultat dOlljeg usav r~avanja eetvrtog principa predJafe
se peti princip koji glasi

Ko + K, ;;, K" .

Otvaranje kopa u tijesnoj jc vczi sa sistemo.m ek.spl~ataCl

je. izabranom opremom i smjestajem odlagah~~a I obJckat a
na razini tla , a njime se osigurava sklada n rc~ m r.udar~k lh
radova. ostvarenje pro jektovanih kolitina ol~nvke I, ~onsnc
sirovinc. najma nj a mogut a investicij ~ k.a o tkn vka. mlllimaina
duiina transporta i najkra6 ro k gradnJe ko pa .

{j){f)(?~
U 2Hvi~no.. 11 od lokacilc
objekll'l olvara nja I pr3VC8 napredo'lnnJtl e lm

SI. 21. Granice eksploalnciJ!ikog polJ3

Pravilni izbor mj esta otvaranja i izbor nat ina rada

omogucavaju pOlpuno iskori!cc nj c eksploalacij ~ko~ polja (s l.
2 1) . Kad su leiiSta slojevit a, otvara~Je .mora bill 1 0c l :~no tako
da omog ucava napredovanje po sloJ.u , J~r ek.sploatac IJ ~ prema
padu iii uspanu mote u zr.~kova t.l. khzanJe ma~a I d.r~ ge
pote!koce zbog pog resne o nJ e ntaclJ e ra~ova. U ht c:atun .se
mogu sresti razlil:ite k l as ifi ka.ci~ e otvara.nJ a kopa .. ~aJpraklJc
nija je klasifikacija prcma kOJoJ o tva ranJ c mozc bltl neposrcdno, usjecima, podze mnim prosto rijama i kombinovano (sl.
22).

(25)

Osnovna je prednost posljednjih dvaju principa slO se

gra ni cna dubina od red uj e na bazi reiima rud arskih radova ,
za razl iku od ranijih koji su se bazirali na ispiliva nju
produbljavanja pov r~ in skog kopa pod uglovima zavr~ nih
kosina za svak u varij antu .
S povetanjem dubine povr~ in s kog kopa rastu mase otkrivke i mineralne si rovine. Porast koliCina otkrivke mn ogo
je brfi od porasta kolitina mineralne sirovine.
Granitni omj er o tkrivke i mineraln e sirovi ne naziva se
granicnim (eko nomskim, krajnje dozvoljenim) koeficijentom
otkri vke. Za razliku od drugih koeficijenata otkrivk e koji su
geo me trij ske ve liei ne , granil:ni je koe ficij ent ekonomska
ve li l:ina i osnovni je kriterij um efikasnosti povr ~ inske eksplolacijc. Grani l:ni se koeficijent olkrivke raeun a iz uslova
jedn akosti ukupnih tro~kova za podzemnu i povr~ ins ku
eksploa taciju (bez promjena troskova s dubinom eksploatacijc), a racuna se pre ma izrazu

= C, -

C.

C,

(26)

gdje su Cl tro!kovi za jamsku eksploataciju , C, lro!kovi

dobivanja mineralne sirovine (bez otkri vke) u povr~ in skoj
eks ploatacij i, a C" tro~ kovi otkrivke.
Te se vrij ednosti mogu izracunati tek nakon izrade glavnog
projek ta jame i povrSinskog kopa. Medutim, za izrad u
projckta pov~i nskog kopa po treb no je izral:unati K i f' Tako
se dobiva svojevrsna prolivrjecnost. Zbog toga sc na potelku
moraju odredi ti pribliine vrijcd nost i polv rde ne u praksi. Ako
jc moguCa sarno povr~in ska eksploatacija iii podzemna
eksploalacija nc do lazi u obzir. umjesto C, uzi ma se maksimalno dopu steoa (p rodajna) cijena mineralne sirovine (Cpr),
pa formula (26) pre lazi u oblik
K = C.. - C,
C'
C,'

Otvurunje

pO \'r~i ns kih

(27)
kopovn

Radovima otvaranja ob uhvatena je ona faza povtiinske

eksploa tacij e kojom se ostvaruje veza izmedu potetne tat ke
otvaranja i radnih e taZa te obezbjeduju transponne veze
izmedu aktivnih dij e lova kopa i onih dijelova koji ~e sc
ck~pl oa tisali kasnije, Ij . radnih etaia u otvaranj u.

51. 22. K13Sirikucijll otvlIrn njn povdinskog kopl!

Neposredno otvaranje naj jednostavnij e jc otva ranj c , a

primjenjujc se na kopovima s otkrivkom takvih fizikalno-mchani (l;kih karak te ri stik a koje omog ut uju rad bez miniranj a ,
sk reperima, buld oze rim a i sl. Takva su ug~avno~ I.~ii~ta
nemetala, ukrasnog i gradevinskog kamena, slJunk a I plJes~a
Ie sva na nosna I c!i~ t a. Primje njuju se i u kombinaciji s dru glm
sistemima o tvaranja.
Ot vnrnnje usj ecimn. Otvaranje kopa lIsjecima n aj~e~Ci je
sistem otva ranj a. Tako su otvo reni go tovo svi kopovi Ii gnita
i mrkog uglj a u Jugoslaviji i mnogo povrl inskih kopava ruda
gvo:M a, boksita. neme ta la i drugih min e ralnih sirovina:
O tvara~ki usjcci razl ikuju se prema dinamici izrade (poc!~tm
i zav r~ ni usjeci), prema e la1:ama (zajednitke. gm pne, dvoJn~
i pojedinatne). prema vrsti transpo rt a (kolosijetni , kamion~kl
transport), prema trajanju upo trebe (stacionarni i nestaclonam i usjeci) , prema polotaju (centralni i perifcmi), prema
popretnom presjeku (p rosli i slofeni), prema obliku trase
(ravni . se rpentinski , spiralni i cik-cak usjeci). prema mJ cst~
izrade u odnosu na konturu ( unutra~nji i va nj ski usjeci) I
prema razini kopa (visinski, dubinski i visi nsko-dubinski
. .
usj cci) (sl. 23).
Otva ranje kopa pomotu usjeka mofe bili pomocu poJcdlnatn ih , grupnih i zajedniekih usjeka le pomocu dvu usjeka.

SI . 23. VO'lc u..jd.::a olV8ranjn

Usjeci osim IOga mog u bili vanj ski, unut rasnj i iii kombinacij a
va njskih i un utrasnjih .
Kad sc izvode po jedinatni lIsjcci, svaka jc elaza o tvorena
pose bnim usjekom. Obim je in ves ti cijsk ih radova ve li k i nij e
Ologuea ko ncentracij a radova , al i jc o moguee na povoljna
organi zacij a rada je r svak a ctata im a zaseba n tra nsportni put
(51. 24).
Za otvaranjc grupnim usjecim a karakteri sti<! no je da su
gru pe e taia otvo rcne jcd nim usjcko m (sl. 25). Obim jc
i~ ves ti ~ i js ~ih radova ma nji nego kad sc kop otva ra pojcdina<!.
111m lI sJcclm a .
Otva ra njc zajcd niekim lIsjekom iziskuj e najmanj c invcs ti
cijskih radova. ali su orga nizacijske shc me pri li<!no slote nc
jer cj clo kupa n izvoz i otkrivke i sirov ine id e jcdnim usjckom
(51. 26).
Otvara njc sa dva usjcka naj<!e~ee je va rijan la o lvaranj a
gru pn im usjcci ma (s l. 27). Tada sc jednim usjc kom olva raju

pov~inskog

kopa

svc e lafe korisne sirovi ne, a dru gim sve e late otkri vke.
Dobrim rasporedom transpo rt a , laj siste m otva ran ja omogucava povo ljnu orga niza cij u rada , s nczavisnim lransportnim
put ovim a za o lkri vku. odn osno za ko ri snu sirovinu . Vi ~c
pov ~ in ski h kopova ugl ja u Jugoslavij i otvo reno je sa dYa
usjeka.

~;

If,.

,~
,

__ __ _ ______________ __ J

III-II I

's !?12122727227127777?27??27d,

;;;;;

iT,
I
I

'

---)

.. -- - --- - ----- - - 1-'

\

J~~1.

h 2722?ZZZZZZ?2ZZZZ?2ZZ2777277 >h,

L _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ )

:T~;~;;;1J

IY-IV

51. 25. Otvtlmnjc kop:1 grupnim usjcci mtl . II \'anjskl. b

unu traSll jiusjcci

,
I

I
\-

- -- - -- -

- -

- -- -- ----)

II -II

\\

----swv

:"5@1 -:"SYU!

ZZ

SJ. 14 OlvaranJe povrtln.. kog kopa POJc~lnltn l m usjcClma .

vlnJskl. b unutrain)! USJecI

Podzemnc prostodjc kojimn se mote otvarati poYrlins ki

kop iii nj egove dublje etaie jcsu potkopi. niskopi Ie kosa i
vc rtik aln a okna . U prak si sc n nj~e~cc o lvaraju kopovi
visinskog tipa i dubo kc e late ond a kada bi se nomlnlnim
razvojem kosih lrasa dobi li sloteni oblici i veli ka dui ina . pn
bi eksploa t3cija postaln nee konomitnn . Kad su zo vrSnc kosinc
ma nj e stabilne pn se po njim a ne mogu vodili transpo rtn i

RUD

62-1

M f ER

RSTVO. OTKOP V

L IH SIR OV I A

rijama . narotlto v l ~ ln~klh povr<.m,kth kOpoVil. 1I AU"I trIJI .

Sved,koj. SSSR. SAD I Kan" sI, . ..

Olvaranj e pod7cmnim pro!'l,?nJam a

o ~ltno JC povc/~no ,
graviwcijskim tran,portom po .,Ipkam,a . J.lm<;k, Tad oa 1:lOm
lefislu lakode jc te, (o U7rok otvara nJu podzcmntm p~ostOrt
jarna i gravit acijskog tr<Jn"porta.
eka. U'iJ~J~I~ rJe~ n~a
otvaranja podzcmnim pro~ t onJam ;~,.s ~obr~m .trdJnt~ r~zulta .
tim a . prikaz..1 lHI su nil ~1. 28. U vet.I OI ~~h ~nmJcra pnmlJe~Jcn
JC kombinovani kam ionsk?-gravlIacIJskl . tran,"p<'rl kon,n c
... iro vine iii sc tran c;po rt odvlJ" kroz postoJccu Jamu .

,.SPR UCE .. - Minnesota (SAD)

.SUSQlJEHAr-.;A ..

~hnne\()t.s (~ /\I))

:'T~TW
I

I' - _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ JI

",r ______
SI. 26.

O I\ (U-:'I OJC

VI -VI

z~1111

kopa zaJt:dnitkim usjekom.

unulrn~nJi

/I

vanjski. b

usjd

SI. 28. Primjcri otvaranp kopa podzcmnim pro~ lorijamn . I kamion . 2 r~~c~b ,
3 bunker . .J dOl.ll lor, 5 drobilica, 6 ~ipka <; odjcljenjem za prolaz IJudl. 7
tran ~po rtna Ifuka , 8 ZUlv3 rat SIPk:c . 9 vagoncl. 10 \'ibr<lcijsko ~i l o. /l bunker
zn punJenje ~k ipn, 11 skip. J3 polkop
I\, _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ - - . II

----s

VII- VII

hmzmmmm?2lllW~

'~E~T...
:
I

'-------

I
I

- ------ -

I
-- ---)

\l 11I- VIII

S'4W S?J

II

51. 27. Otva ranJc ko pa parom uSJcka a \anjski , b unutra<nji

U5JCCI

putovi , otva ranj e je podzemnim prostorijama ne sarno

s i g~rn ije ~et se jed in o tako mo2.e obczbijcditi planirana
prOJzvod nJ a. Poznati su prirnjeri otvanmja podzcmnim prosto.

Kombinovnno otvarnnjc. Kopovi se najct!Sce otva raju

kombinovano, i to kOl11binacijom nepos red nog otvara nj a.
otva ranja usjeci ma i ii podzc mnim radovima. Obicno se etate
otkrivke otvaraju na jedan. a e late korisnc sirovinc na drugi
!lacin. Kombinova no otva ranj c u ob i ~aje n o jc i za lciista kOjil
!)c cksploal isu djelomicno jamsk i i djelomic11o pov~in sk i .
SISTEM I EKSPLOATACIJ E rOVRSINSKIH KOrOYA
Siste m cks ploalacije obuh va ta redos lijed r"dova 11a otkrivci i korisnoj sirovi ni Ie pomocnc radovc rad i postizanja
planiranog kapaciteta i punog isko risccnj a o preme .
Sistem cksploa tacije t ine dva osnov na praizvodna pracesa:
otkrivka i dob ivanje min e ralnc sirovine. Oni se sas tojc od
slj edeCih radnih procesa: buSenja , minirunj a. bage rovnnja
(kopa nj e i ut ova r) i transporta. Otkrivka ukljut ujc i radni
proces odlaga nj a, a dobivanjc sc ~cs t o zaVfSava deponovn
njem mincralne sirov ine. Osim toga, tes to jc pOlrcbno
isu~ivanje. odnos no odvodnj ava nj c let.i ~l8. Zn odvij anje
eksploatacije potrcba n je re mont i odriava nj c putova, rem on t
i odrtava nje o pre me i sl. Struktura mc hnni zacije i sislem
eksploatacije med usobno su povezani i lIslov lje ni. Struktura

RUDARSTVO,OTKOPAVA JE MINERAL IH SIROVI A

Illl'l1:llll zucij c kar~k l e ri ~c ~c vrstama , tlpoYim J i kapacltctlma
m novne i 1'0 1110 nc opreme . Ie uskladcnoscu i hroje m u
pojcdinim proizvod nim i rad",m proce~im a. dok !'I1!'Il cm
ekspl ou lacijc karakteri~ u broj. \' i ~ in ll etaia i ug:to nagiba
njihovi h kosin a. konslrukcija . od llos no ob lik o lko pa. d ui in a
fronl n radovOl no o tkri vci i dobivanj u. sirinc radnih i
transport nih povrsina. ~ irin c obru c nja ad miniranja i drugi
elementi povrsinskog kopi.l.
Pro izvodni proces otkri vkc najtcfi jc d io proces .. povrSin skI! cksploa tacije jeT jc po obimu rudova i koliCini oprcmc
nekoliko puta veCi nego proces do bi va nj a. Zbog toga jc osnov
ve6 ne klasifik nc ij a povrsinske cksploalacij c !l atin , o pre ma i
orga llizacija proccsa olkri vkc .
Kad sc c kspioa ti sli horizo nt a ln a i blago nagnut3 le ~ i ~ ta.
rudarsko- priprcml1 i radovi (otvara nj e i priprc ma ctuza) obit no
sc zavrsa vaju stv<l ra njc m prvog fro nt a otkrivke i dobivanja .
Sis tem povrsinske eksploa tacij c kao rcdosli jcd priprc mnih
radov:.!. otkri vke i dobivanja karaktcrisc sc, u prvom red u .
pravcem napredova nja rudarskih radova i lokacija ma odlag<l lista. a bazi ti h e lemenat a izradcna jc kl asifikacij<l sistem a
povrsinske c ksploa lacij c koja jc prikaz<l nil na 51. 29a i 29b.
Osnovni Sll pokaz31c lj i sistema e ksploa tacij e: brzin a napredov3 nja otko pa (m/mjesec) . brzina na predovanja c lata

110m

625
Profil

(m/god ,), brzina izradc usjcka (m/mj cscc), brzina produblja,

va nj a povrSinskog kopa (nvgod.). godisnji kapacitct otkrivkc

i dobivanja po jedinici fronta , od nos no ukupnog fro nt a
(m llk m , l!km) , gubici min e ralne sirovin e ('Yo ), kv alitati vno i
kV3 ntital ivno (maseno , zaprc minsko) osirol1la ~ e n jc min c ralnc
sirovine (%).

II !1-_____

e ~
~! l~~

0_D_LA_G-,A_L_
I $_'_'E_ _ _ _ _ _--1

ROIdna zona po\' r~ i n~kog kup;.

~ ~ li ncmlml \ iruvUHl
I'm\'m' !lapre-do Y:mj:! fronta
-0 P r,I\lli." odlaganjll
- MS- Pmva c Ir:'n ~po rl:llllIIl Cm lnc sirO\'in<:
nlkrivkl'

5 1. 29b. Sistcmi po\'rii ns kc c ksplolltacije S produbljayanjcm povriinsl.:og I.:opa

Purametri sistema eksploutacije i opreme. Veza parame t3ra

sistema e ksploatacijc s primijenje nom me han izacijom zavisi
ad rad nih parametara masi na i geome trijskog ob lik a otkopa.
Struktu ra mc ha nizacijc i radni kapacitet i me hanizacij e 1I
prvo m red u z..w isc od para me tara siste ma eksploa tacije i
shcmc o tvara nj a povrsinskog kopa.
Brzinc napredovanja fron ta na susjcdnim e tazama medusobno su zavisne i uslovlj c nc .

i
a

.~
5
~
.;;

j .~z ~

SI. 2~a. S,)lem , povriin~ke cbplna lnciJc beZ prodllhlJtlvanjr. povrti nskog I.:OP,I

Sistcmi eksploatncije ntt horizontulnim i bingo nagnuti m

l e1i~ tima (bez produbija"anja)
Eksp loa tacija horizonta ln ih i blago nagnutih l czj~ t a ~otc
sc ostva riti jcdnoslavnim iii slozc nim bes transporllllm SISle
mom. sistcmom e ksploatacije s tran spo rtnim mosto m, S
konzo lnim odlagate m. kombin acijo m konzolni h odlagata.
sisle mom eksploa lacije sa ieljczn ickim transport om. s transpo rtn im traka ma i s hidrom c hanizac ijom.
Bcslransporlni sistem cksploalacijc sas loji sc u prebacivanju otkrivke bagc rimil u otkopani proslo r bez pomoCi
t:ransportn ih sredslava. Primj c na toga sistema ogra nicl!na jc
na slojevc min e ralne sirovine mocnost i od 30 m i otkri vk u do
50 m. Primjcnjuje se uglavnom na ho rizo ntal nc i blago
nagn utl! slojeve min e raln e sirovine. a nekada se mole
pri mij c niti i n3 kosc i strmc slojeve za eksploataciju njihovih
izdanaka .
Beslransporlni 51! sislem moie primijeniti poseb no iii u
kombi naciji s tran sportnim sistc mom. Re lativno je jcdn osta-

616

RUDARSTVO, OTKOPAVANJE MTNERALNIH SIROVTNA

va n u izvode nju. ali za htij eva ve li ke bagcrc s prod ute no m

katarkom. Produkti vnost je rada vrl o visoka, a (ro~kovi
minim alni. Postoji sistem s jednostrukim prcbacivanjem

o tkrivke U otkopni prostor (jed nosl3vni bestransportni sistem)

i siste m s ponovnim prcbacivanjcm o tkrivke (slateni best ranspa rtni sislem) .
Jedll ostGvlli bestrlUlSporltli sis/em eksploatacije naj e fik asniji
je sistem povrSinske eksploatacije i obezbjed uj c visoke
le h nit ko-e ko norn ske po kaza le lj e_
Otkri vka se pre baclIj c bage ro m k a~ ikarom. smje~t e nim oa
krovini sloja. iii bage ro m dreglaj no m . smj cite nim oa jalovinskoj etafi, odnosno medue taf i, neposredno U ot kopani

prostor.
Jednostavni bestra nsportni siste m moguc je u d vij e va rij anIe. Otkrivka se, prems prvoj va rij a nti (s l. 30 a i b), prebaeujc
u od laga liste taka da bi se izm edu o dl agalista i e tafe za
do bi va nj e sacuvala radn a povrsin a na podi ni za smj estaj
sredstava za transpo rt , od nosno odvod nj ava nj e. Pri to me je
gubit ak min e ralne sirovine minim a la n, ali je moc nos t o tkri vke
ogra nice na, naroti to kad se u potre bljavaju bagc ri kasik ari s
ma lim radijuso m istresa nj a. Bageri srcd nj c veli Ci ne mogu
prebaeili ol kri vku nczna lne rn ocnoSli (5 .. 8 m), zbog tega
njihova primj e na ne ma smisla . Zadovolj avaj uce rezultat e u
prebaciva nju o tkri vke pokaza li Sli bage ri drcglajni. U dru goj
va rij a nti pred vida sc dj e limicno zasipav anj e kos in e e ta1:e
min e ra ln e sirovin e o tkrivko m . T ada se gubit ak min e ralne
sirovine povecava zbog toga sto se os tav lja tro ugao zas ut og
sloja u svako rn za hval u (sl. 30e i d) .

Princip je proracuna e lemenata jednostavnog bestraosportnog siste ma za sve va rij a nte jednak. G ra ni cna visi na etaic
o tkrivke od redena je. naime,zapre minom od l tlgali~ta ob radom
jed nog zahval'.
Visioa je etafe o tkri vke ogranicena j visinom kopanja i
istresa nj a bagera. pa se dobiveni paramelri mo raj u prekontrolisati i prema para mct rim a bage ra.
Prin cip je proracu na za ba~erovanje dreglaj nom jed nak:
zap re min a za hv3ta o tkrivke (m Imin ) pomno1e na s koeficijcn
to m rastrcsit osti treba bili jednaka u"lprem ini od l agali~ta.
Dreglajn rn oze bil i s rnj eIe n na elati olk ri vke (51. 30b) iii
na rn edue la! i (s l. 30d).
Sioieni besfransportni sistem eksp loafacije karak tcrie se
time da dio o tkrivk e prc batene u o lk opa ni pros tor pod li jefc
ponovnorn prebacivanju (51. 3 1).

$1. 3 1. Slotcni bestransponni sislcm cksploll lnci jc . a SLl

zasipavanj em pojaslI G. b i c sa zasipnvanj cm elu:t.nc kosin..:
na uglju, ,/ sa l..'1s ipavanjcm be rme nll cla.ti uglj n

d
Sl. 30. Jedn!Xlnvnl be$ lrans~ nni siSlem eksploa lacije . Prvll va rij unra: a s
bagcrom kdlkarom, b s d rc:glaJ no m: dru~11 wldja n!a: c: s bagerom ka~ ikarom.
d s dreglllJnom

Taj sistem dopusta zasipava nj e kosinc e tafe min e ra ln e

sirovin e (sl. 31 a), a ponekad i zas ipavanj e be rme oa krov ini
mi ne raln e sirovin e (sl. 31d). lzuzetn o se dopu sta zasipa vanj e
i kosine e laze o tk.ri vke .
CHj je po novnog pre bacivanja prebacene o tkri vke os lo baetanjc tako zasutih kosin a iii be rme, Ie stvara nj e povr~ in e nn
podini potrebne za transportna sreds tva, dren aine uredaje,
pojas sigumosti i sl.
Pri proracunu para me ta ra u slozeno m bes tra nspo rtno m
sistcmu eksploatacije. po re d visin e e la.fe otkrivke. po tre bno
je odred iti i vrij ednost koeficij e nt a ponov nog prebaciva nja ,

RUDARSTYO. OTKOPAYANJE MINERAL TH STROY] A

Ik"' lran ,po nni ~i!!~~.m 1>O,vrSinskc ~hp loatacijc primijenjen
JI.' pr\l,r ,lIl ,lI JlIgOSlrlVIJ~. p~ .I. U Evropl. 1952. godinc u rudniku
Ba novlcl. I to 11 kombtnaclJI s transportnim siste mom .
Kako !!U gco l o~ki uslo vi Banovita \frio sloten i zn primj enu
bcs trtll13po,rtll.og Slstemu, ve ad . potelka njcgove primj ene
bagcrovanJc JC provede no dregl:1Jnima. jer su se sa rno takvi
bngcri mogli prilagodili Ic kl o nskoj strukturi banovitkog

ugljcnog sloja.
Z~l razliku ad drugih rudni ka, u Banovi6ma su se s
v:c m~ no n~ r.ote1i 'p~imj enjivali postupci s vi~estrukim preba.

clva nJcm I

vl ~cs loJnlm

od laganj cl11 .

617

(bage.ro~a njc). ~ran:,port I odtlg.lnJc . ., ran'portnl J~ mn\1

g!nynr ~IO uredaJa.~to ga JO\ ClOt' hagen I \t:'7ne kon'lmLcIJ(
Slsleml eksp.loa laclJ c S I ran\~rt",m mO,lom pnmJt' nJuJu \C

sarno na hOTizon lal mrn sIOJC\'l1lm IdistlmiJ vr lo mttlog nagihil

0
sloj? (2",3 ).'. s mlrmm rcljdom podlOc I krovine I t! dovolJnom
nOS lvo!tu s llJcn~. (0.150 .30 MPa) koja ornogutava srnJc. laJ
tdke konstrukclJC moo;ta (masa je mosta i do 10000 I) .
Mostoyi se pnmjcnjuju u komb in aciji s bagcrima konlinui ra~?g dj el ov~ nj.a i nu vrlo \'clikim povr~," ski m kopovimn nB
kOJlm? se ,Jedmo f!1ogu ~sko rislili nj ih ove mogutnosti i
amOrllZOV3tl dugot raJ na tc htna kons1rukcija .

SI. 33. Sislem eksplo:uncijc 5 Imnsportnim moslom

51. 32. Vllrijan lc be5transportnog S i$ l ~ma cksplotl lacijc. a s

parom USjCkll o (varanja. b s jednim usjdom olvil run; a. c
popreenl jcdnokrilni sislem

Ako je mog uce eksploa tisa ti lc1iste sarno pomocu bestranspo rtn og sistema povrlin ske ek5ploatacijc. on da 5e on fo rm ira
i razvija uglavn o m prema sljedeCim varij a ntama: a) za
ho ri zon ta ln a l e:ti~ta s promjenljivom m ocno~cu o tkri vke i sa
znatnim d imenzija ma najce!ce 5e upo trebljava uzduzni jednokrilni be5 tra nspo rtni siste m (s jed nom rad no m kosino m) s
unutra ~ njim odlaga li ~ t e m i ho rizo ntalnim etaia ma . Etate
dobiva nj a mogu se o tvori ti usjecima sa slij epim iii prol azn im
kretanj em Ira nspo rlnih srcdstava (s l. 32a). iii pojedinatnim
usje kom na krilu iii sredini fro nt a radova (51. 32b); b) za
rel ativno uska i izdu fe na l ef i ~ ta . gdje bi uzdufni siste m
povr~ in ske cksploa tacije zah lij cvao re la tivn o veliku koliCinu
inveslicijskc otkrivkc (za otkopn i usjek), primjenjujc se
popretni jednokrilni bestransportni sislcm (s jcdnom radnom
kos inorn) s unutrM njim od l aga l i~ tcll1 i ho rizontalnim et aia ma
(51. 32c). Kad je potreban veti kapacitct pov~ in s kog kopa ,
mote se u ta kvim uslovim a proj e ktovati popretni dvo krilni
beslransponni sistem povr~ in s ke eks ploa tacij e.
Sistcmi ckspJoatacije s transportnirn mosiorn (51. 33). To
~ u ~ i s t e mi s popretnim tran sportom otkrivke 1I unutra ~ nje
najbli:!e o dl aga li ~te pomocu transportno- mostovske konstrukdje koja objed injuj e u proizvodni proces kopanje i utovar

O snovne su varijante sistem a eksp loalacije s lranspo rtnim

mOSlo m : uzdui ni je dnokrilni (veoma rij e tko d vokrilni) ,
lepczasti centralni i lepezasti neslaci o narni 5istem s unutrasnjim odlagalistem i horizonl alnim e taiama . Povr!inski se kop
orva ra va nj skim usjecima na jedno m od krila fro nta . Tran sportni sc mostovi obi~ n o projcktuju za konkretan povr~ ins ki
kop , prcrnda vet ima pOkuSaja da se ostva ri se rijska
proi zvodnja.
Sistemi eksploalacije s konzolnim odlagatem, kao i sistcm i
cksploatacij e s transportnim mosto m , imaju popr c~ ni transport o tkri vke u najbliie unutr a~ nj e odlagal i ~ t e. Konzolni
od la ga~ i bager tine kompleks o prc me koji se oznatava kao
kompleks BO, SIO sc naziva i sistcmom e ksploatacijc .
Danasnji kon zolni od l aga~i vee imaju konzolu du gu i viSe od
150 m , s mogutnoSc u nasipava nja o dlagali ~ l a do visinc ad
6~~0 m , zavis no od stajaliSta i mocnosti sloja min e raln e
Slrovme.
Siste mi e ksploatacijc s konzolnim adlagaccm primjenjuju
se uglavno m na ho rizont a lnim slojcvilim Ici iStima i s \frio
malim nagibom sloja. Za ruzliku od siste ma cksploatacijc s
tran sportnim mostom , upo treba ko nzo ln og odlagata ob icno
nij c uslovljen a vceo m no s iv o~eu stij c na. jer konzolni od lagilt i
imaju vrlo mali specifit ni priti sa k na tlo 11.1 M Pa). sto
o mogueava njihovu primjenu gotovo u sv il1l gl.'o lnskim i
geo te hnickim uslovima. Da bi se os igura la ~la hi"Hl'1. odlagamte je potre bno fo rmirati u nc.koliko slojc va. pa Sl.' visina
istrcsa nj a vc likih odlagata ne mote i$kllri,liti . Budul' i cia se
otkrivka o dlaic sa mo s kraja kon zok lld lil ~,,(a. ~ \'aki ~l.' sloj
odlagalist3 fo rminl ok retanjem odl ; l g al~a. pa 'l.' lad .. I1wra
za ustaviti bngcrova njc i od lnganjt. Z ho!! 10~1I ~l' ~ rnalljuj c
kapacitci komplek sa bl.1ger-od la g;I( (BO l.
Uz ko nzolni od lagat najho lje je upolrikhi li nllorni huger.
jer se tako posli ic na jveCi kapacitcl. pn..' llId il 't' n... iskljutuju
i dnlge kombinacii e kao izuzc<'i.
Osnovne su v<lrijan tc sistema t.:k~j1hllll<ll'ije ~ konzolnim
odlagl.1te m sljcdecc:a) uzelut ni jcdlhlkrilni ~ i s tcl11 eksplontacijc s unulrasnjim o dlagali stcm i horizonta lnim e taf.'l ma (sl.
34a) najbolje odgova ru komplcksima s bagero m kasikl.1rolll
(BlO) i ro lorn im bagero m (BO): b) poprcen i jcdnokrilni iii
dvokrilni sistcm e ksploatacije s unutrasnjim od la gn l i~lem i
ho ri zont a illim e la1:a ma (sl. 34 b~ Primjcnjuje se nn izdutcnolll

628

RUDARSTVO , OTKOPAVA .IE MINERALNIH SIR OVI A

i rclativno uskom odlaga listu i hori zonl alni m etaa ma s

bagerovanj em u ho rizo nt alnim za hvatima ili panclima (51. 34).
Primj e njuj e se kad lome odgova ra ko nfigu racija terena.

36b). odlagac na podi"i i hager za dobivi'lnje na krovini (.. I.

36c). odlagat i bager za dObivanje na podini (sl. 36d),

A-A

tIL

51. 35. Varijante s is l~ma d:splolllacije s poprctnim trallsporlom olkri vke

konwl nim odlagatcm . (J S bagcrom vcdritnrc m, b s rotornim bagcrom . c s
bagerom ka~jka ro m , d s kosom ctatom, e s prinudni m obru~av3 lljcll1 otk ri vkc

51. 34. Varijan te 5iSIema e ksploalacije s konzolnim odlagacem . a uzd u1ni

jcdnokrilni. b popreeni jednokrilni iIi dvokriln i. c uzdutni dvokriln i. d
Icpezasli ce ntralni , f! lepcusti nestflcio nami , [!cpewsli dvokrilni. g krut o;
perircrni (svi s unulr.dnj im od lagali! tcm)

Siste m e ksploatacij e s poprecnirn tra nspo rt orn otkr ivke

konzolnim odlagaccm uglavnom se primjenjujc za mekan e
stij e ne otkrivke s rotornim bagerima iii bage rim a vcdricarima

(sl. 35a, b). Med utim , taj sistem e ksploa tac ije moguce je
primijeniti i za ~ rst e stij ene otkrivke koj e se uto varuju
bagcrima kaS ikarima iii utovaracima (sl. 35c). Tada je obicno
pot rebno obezbijediti jos i uredaj za prosijavanj e iii drobljenj e, ~to omoguCava transport trakam a .
Sistem eksploatacije s poprccnim tran sp0 rlol11 otkrivke
konzolnim odlagaCima prim jc njuj c se i na olk ri vk u s kosim
etafa ma (51. 35d), pa t:a k i za prinudno obru ~avanj e otkrivk e
(sl. 35e).
Prema polotaju transponnih komunikacij a. komp le ksa
m.chanizacije za dobivanj e i 5mj e$taja odlagaca razlik uju se
slJedete sheme: odlagac i bagc r za dobivanje na krovini (sl.
3641), od lagac na krovini i bagcr za dobivanj e na podi ni (51.

RUDARSTVO.OTKOPAVA JE MI ERALNIH SIROVINA

Kombinac.ij c konzolnih
o~ n oY n c

grupc

(~1.

odla~a~B

mogu sc

~vrs l a li

U tct iri

.n).

~~~

~
d

51. 37 . 05no\'ne ,':uijante ko mbinncija konzolnih odlagllCa i sislcmn

~ popretnim transpon o m otkri"ke: II BD , b BO , C BOO . (J 811.10

629

eksploa13cije mote ru malrati sarno u kombinaciji s tran porInim si, temom.

S iS1CIlli eksploulacije sa teljeznifkim Ir1Insportom ~ padl)ju
u grupll ~ i ~le m :J eks ploatacije S uwu!nim Ir.msportom masa.
To mo:le bi ti .. islem s transportom olkrivkc n3 unulra!nja
od lagahsl:t (ho ri zon laln a letita) i sistcm s tran'iportom
otkrivkc na vanjska odl"gali~ta (kosa Icti ~ ta) .
Zcl jezni tki Iranspo n o lkrivke na unul ra!nja odlagaH! ta
prim jenjuje se u eksploataciji ho rizontalnih i blago nagnulih
(10 ... 12) letiSt. za hil a koju mocnosl rudnog lijel. (si. 38).
Uz t eljcznitki transpo rt otkrivke na unutranja odlagali! ta
n aj~e~ ec se predvida lepezasti centrd lni sistcm eksploatacije
u horizon talni m ctafa ma l pancHma iii tankim kosim slojevi ma
uzdut front a rndova (sl. 393) i uzdutni jednokrilni (rijelko
dvokrilni ) sistem eksploa lacije u horizontalnim cla1ama,
pan elima iii tankim kosim slojevima (51. 39b).
U obje varijantc sistema ckspl oal3cijc mogub jc upolreba
bagera kas ikara, ved ri ca ra i rOlo rnog bagera. Rotorni bager
i kasikar kopaju u horizontalnim elatama iii panelima , dok
vcdri cn r kopa u tankim kosim slojevima uzdu:! fronta radova .
:Leljezni cki ko losij cci od o tkopa Ol.krivke do odlaga lgla
prolnze po nadvoznjaku iznad gll.tv nog va njskog usjeka
otvnnt nj a (sl. 39a) iii po lrnnsportnim bcrm ama on eclnoj

51. 38. Sistem cb ploulacijc sa teljezniCki m transportom

Prva je kombinacij a (sl. 37 a) u s u ~ tilli rO lO rni hager s

ve liko m istovarnom konzolom (specij alna kon slrukcija). p~t
se o n mote nazvati i bagero m odlagate m (Bo). Takvc su
spccijal nc konslrukcije vee odavno poznate i upo trcb lj avaju
se u SAD za popr e~ ni transport n c~ t o tvrUc otkrivkc. a
s mje~ t e n e su na donjem postroj u velikih bagc ra ka~ ik a ra iii
dreg lajna.
Druga je kombinacij a (sl. 37b) vee op isa na, a 10 je
kornbinacija rolOrn i bage r + od lagat (80).
Treea kombin acij a odl agat a (BOO, sl. 37c) proi za~ la jc
zbog potrebe viseslojnog odl aganj a (geomeha ni Cki razlozi) i
povecanja otkri venih rczcrvi min eraln e sirovinc (povecanj e
kapaciteta i pouzdaoosti proizvod ojc).
Cetv rt.t kombinacija (BMO. sl. 37 d) u s u ~ tini je u sav r~ena
Ireea kombin acija . uz znaln o smanjenj e ukupne mase uredaj a .
pn time j investicij a. Medlltim. da bi sc odabrala tctv rta
kombinacija specijalnc konstrukcijc. umj esto treee (sc rij skc
mas ine). polrebno je dovoljno ve liko let.iSlc i dovoljno dug
vij ek rada povrsinskog kopa za njcgovu amorlizaciju.
Najtcsce sc za kombinaciju bager-odlagac (BO . BOO.
BMO i sl.) predvidaju bageri ve li ke dohvatne visin e. pa zbog
loga i kopanj e otkrivk e u jednoj eta!i.
Za povrSinske kopove u nas primjena sistema eksploa tacij e
s popre~nim transportom olkrivke ko nzol nim odlagat im a
uglavnom je ogranitena na kolubnrska i kosovska nalazi ~ ta .
U drugim na! im uglj enim bascnima popretni se sistem

51

39. VanJllnl1! )islcma ek plontuciJc.sa tdjcmi~ki m ImnspotlOIl1 olkrivkl! nn

unutrnSnja od[nga h ~ t ll . (I lepezastOtb p<lrnlclno nnprcdovanjc rronta

RUDARSTVO. OTKOPAVANJE MINERAL IH SIROVINA

630

lUvr! noj kosini pov r~i n skog kopa (,I. 39b) . U obje vanj nnle
kolo$ijeci $ U za transport otkrivke i mineralnc sirovinc
rosebni i nez3visni.
P\wrSinski kop !<tn ~ e l jeznitk i m transportom oa kosim i
SITm im lef iStima otva ra sc pomotu unulTas njih poj c dinat nih.
znj(."{lni~ki h
N:ljte~ ce

iii grupnih usjeka .

su varij a nt c sistema eksploalacije sa t eJjeznit kim

Iran!'>portom o tkrivkc oa va nj ska odlagalista : uzdu t ni jcdnokrilni ~ i s l c m u ho ri zon ta lnim clata ma, lI zdu t ni jednokrilni
~~~tl.'l1\

i uzd u! "i dvo krilni (za strma let isla) sistem cksploa ta-

CIJC .

Sisterni cksplontacijc s Iraco im transportom primjenjuju se

k<lo :-nmosl alan tehnoloSki procc::, za ckspJoatacij u Id iSta s

manj t' tvrstom o tkrivkom koja sc mote kopat i bez prct hodnog
rastre sanja . U l e i i ~ t im a s ~vrst o m otkri vkom taj se sislem Zll
snda pri mjcnj uje za e ksploataciju nanosa izn ad osnovnc
otkrivke u kombinaciji s drugim sistemil1l3.
Sistem eksp loalacijc s tr:.tcnim tran sportom siroko jc
uvcdl'n i prihvacen jedino u ko mbi naciji rOlOrni bager- lraka
-od lugac (BTO). odnosno kad sc o lkri vka moi e kopal i
P0l110CU savre me nih rOlomih bagcra . Zbog toga je primj enljiv
lIgl<lv ll o m za horizo nt alna i blago nagnut a lef ista s glin asto-pje ~t u n om o tkrivkom.
Da bi se povceala konce ntracija smanj enj e m broja ctaf a
i povecala dubina povr~ i nsk og ko pa uz primj e nu sistema
c kspioalacije s tracnim trll llSpOrlO I11 . u pos lj edn je se vrij e me
uvodi sis te rn eksploa tacije s trac nim Iransport om u kosirn
c lat Hma . Sistcrni eksp lo<1 tacije s trac nim r-ransportom mogu
bit i: siste mi cksploa tacij e u ho rizontaln im e tatama i siste mi
eksp loa tacije u kos im e laZama .
Sistemi eksploa tacije S lracnim transportom u ho rizonta lnim e taza rn a mogu se svrstati u sistc me s unutrasnjim i sisleme
s va njskim od laga lg te m.
Sisl eme eksploa lacije s unulrasnjim o dl aga listcm mog uce
je primi jeniti na ho rizontalnim i blago nagnulim (do 10)
lef istim a. Sistemi eksploa tacije s vanjsk irn od laga listim a
magu se primije niti na svim IciiS ti rna (hor izo nt a lnim . kosim
i strmim ).
Para leln o napredova nj e fro nt a najprikladnij e je za primj enu ko mbinacije bager-t raka-od lagat. jer je , u odn os u na
lepczasto napredova nj e , potrcb no dva puta rjede prernjestati
transpo rtn e tra ke . Zbog toga se n aj tc~ec projek tuju uzd ufn i
siste mi e kspl oatacije. rjede poprecni.
Visin a e taze je jedan od najvaznijih pararncta ra siste ma
eksp loalacij c s tratnim tra nsporto m. Tcfnja za poveca nj e m
visine i sma nj e nj em broja e laia bila je i ostala jcdan od
os novn ih pravaca u radu i proje kt ova nju pov r~ in s kih kopova.
Umjcsto ranij eg podrtava nj a Ie tCinje ko nstrukcij o m bagera
sa ~ t o veco m visi no m ko panj a , danas se to os tva ruj e podjc lo rn
et.aa na dvij e i tri med uetaie, a pornotu sa mohod nih
presipnih trak a (T,) koje sc postav lj aju izmedu bage ra i
lranspo rtne trake (BT.TO) ostvaruje se ko ncentracija transporta Irakom i njcno rjede premjclta nj e. Umj csto ranij e
le ndencijc stalnog po rasta dim enzij a bage ra. da nas je vce u
radu peta ge neracija roto mih bage ra s manjim visi nama
kopanja , pa zbog toga i s veeom silo m kopanja. U rad u su i
tzv. ko mpaktni bage ri (veliki kapacitct, ma le dim cnzij e) pete
genera~ije s tco retsk im kapacitetim a ad 630, 1250, 2500 i
5000 m th. U mj esto sa mo hodne presipn e trake moze se
izrad iti i sa mo hodn a presipna mostovska ko nstru kc ij a (sl. 40) .

51. 40. Podjda elate no In meduc:late sa ~1 mohodn o m moslovskom konslruk.

cijom

G ranica

pripr ~m l je n1h

b
51. 41. Podjela elate na d vije mcdut: late . (1 obrnda gornJ!: i donje
me:.duclaic. b izmd:t rampc i usiJccanjc nov08 zahvala na donjoj meduelali.
/ 7 redosli jcd hodll bugc rlI

Kad se elaia podijeli na d vij c med ue l"Ze (sl. 4 1), olkop na

jc traka smj eS lena na do nj oj povr~ ini gomjc medue taie.
Kad jc leiistc ho rizonta lno i blago nagn ut o, gOlOvO sc
uvij ek primjcnjuj e tra nspo rt o tkrivke na unutrasnj c odJagaliste (sl. 42). jer o tkup zcmljista i rckultivac ija o tko pa nog
prasto ra postaju svc veca stavka u tra skovima eks ploalacij c .
s tendencijama staln og po rasta.

RUDARSTVO , OTKOPAVANJE MINERAL fH SIROVlNA

Otkrivk:1 se kopn 1I jednoj iii nekoliko hori zontalnih el ata,
znvisno od njcnc l11 ocnosti i mdn ih dimc nzij a bage ra .
Komplek s mc lHmizncijc Z:1 sislem eksploa tacijc prema sl. 42

tine bager- lra ka-od lagot-Iraka-od la ga (6TOTO). Sto je

jcdnn ad mnogih modifikacij::t osnovnog kompleksa bagerIraka-odlaga (61'0).
Izbor bagora, podj c la povrSinskog kopa po visi ni ( not

etafe) i izbo r oSlalc ap rcme provodi sc na asnovu moguteg,

zadunog iii polTcbnog kapacit c tA povr~inskog kopn. mocnosli
slaja min e ralnc sirovin c i c ksploa t1.lcij skog koeficij c nt a o lkrivkc.
Zbog uzaj a mn c povez3 nosti gOlovo svih pOkaza tc lja i
paramc tara povrs-inskog kopn . k o n ::H~ n a vc rifikacija me ha niz..1cije, e le menatn siste ma cksploatac ij e i razvaja povrSi nskog
karOl provodi se kalendarskim plano m povrl inskog ko pa kao
z3v r ~nil11 do kumento m proj c kta .
Transport u sis tc mu e ksploat<lcije s unutra ~ njim odl aga li
~ t cm mote se ko ncentri sati pomotu zajednitke zbirnc (sl.
43a, b) iii otkop ne t rall sportne trak e (sl. 43c). Ta sc ko n
centracija provodi o bi Cno za o tkrivku kad se o na tr::l.I1sportu jc
pre ma jed ll om mj estu odlaga nja .

'
.
Ej)
' E:I'
..
LLJ
-

. ,

. ,

SI. 43. Konccnttllcija transporl3 ilii rn im (/I, b) i o tkopnim (c) trakamll , J rOlomi
bager, 2 otkopnn i J mcdue tatnll samohodna traka , " o tkopnn i .s zbirn ll
tnlnsporlna traka

Kad se o lkrivka transport uj c na razliti ta mjcsla od laganj a

(razlitit c elate odlaganj a). potreb no je projcktovati ne koliko
otkopnih zb irnih i odl agalBnih tra nsportn ih trak a. Broj
tran5po rt nih traka mote biti manji. jednak , iii cak veti od
broja e taL'1. Pri konce ntraciji tra nspo rta, pa lime i c lata,
jcdna otkopna, zbirna i odlaga liSna lra nsportna trak a (s l. 44a)
iii dvije o tk opne, je dn a zbi rn a i o di aga li ~ n a (sl. 44b) slu:!cza
dvij e e taie (medu e tate) iii dva bagc ra. To bitno smanjuj e
investicije i cksploat3cijske tro~ kovc, posebno za premj c~t anj e
Iraka. Tako se smanjuj e broj i povccava visiml e tata

631

7). ali uz primjenu popretnog dvoknlnog si~ t ema eksploawcl'

je. Med utim u dvokri lno m poprct nom ~ i s tcmu chploatactJc
im a i fro nl a rud arski h radova dvostruku dutinu. tI me \c
e l im in i~e taj nedostata k poprecnih sistema. zOOg tegn Je
dvokrilni sistem u prcd nosti . Va rij a nta razvoja ruduf"'k ih
radova 4 oznatava primj c nu uzdutnog dvok rilnog siste ma
eksploatacij c . a varijamc 5 i 6 uzdut nog jednok rilnog 'tis tcm a
eksploat3cij c, sa svim prednostima i nedostacima svojslve nim
tim polotajima i pravcima razvoja .

I'

51. "5. Van) ante poa: tnog polOta)3 I

pmvaca razvo)a rudarskih rad()vll povriinslmg kopa na k(KLm i strmlm

..L J!.L

l eti ~tLm a

Za va rij i.lllte polo:!aj a i razvoja rud a rskih radova 3 i

karakteristi ca n jc nestacionaran po lotaj kami onsk ih pUl ovn i
ma nja kol i6na in vesti cij ske o tkri vke u odn os u nn druge
uzduz.nc siste mc eksploatacij e . Otkopni se lIsjek izraduje po
jcdllom od kontaka ta rud nog lijela (te ~te krovinskom, rjede
podi nsko m) iii po rudno m ti jel u.
Va rij an l<l polotaja i razvoja ruda rski h radova (5) kraj nje
je ne racionaina , je r predvida izradu o lk op nog usjc ka po
krovinskoj zav r~ noj kosini , ~ t o ima za posljedicu vrlo vclik u
investicijsku o tkrivk u i koefi cijent nerav no mjern osti otkri vkc.
Za ugao pad a Ie:!ista do 30 .. 35, za razvoj po va rijanti 6,
moguCi su 5tacionarn i po loiaji u pod inskom ko nl akt ll (pod in
skoj zav r~ n oj kosini). bez doda tn og naprcdovanja u pod ini.
Za veee uglove pada l e~ i ~ t a ncophodn a j e pOd inska otkri vka
po uslo vu smj cltaja putova, bez obzira na gcome han it kc
osobinc stij e na.
Na izduie nim kosim l et i ~ tim a sa tvrstim stij ena ma u
podi ni , razvoj po varij anti 6 dosta je i!est uz primj e nu
uzdui nog jednokrilnog siste ma e ksploatacije (51. 9a).
Na stnnim Ictistima najce~te se bi ra patohj i razvoj
rud ars kih radova po va rij a nlam a 3 i 4 uz primjen u uzdu i nog
dvok rilnog sistema e ksploatacije (sl. 46a).
U lI zd u:!nom dvok riln om si5te mu c ksplo3lacij e (po va ri
janLi 3 iii 4) za prc min a jc pod inske o lkrivke ob icno znalno

unulra~ njih od l aga li ~ t a.

'I~
SI. 44. She mn bagerovanja u komplcksu bager-tra ka-odlnga!! ( BTO). a podjChl
etau n3 dvijc meduelate s jednim rOlOrnim bagerom, b obradn podeta1a
~ebni m bagcrima, C obrada ivakc elate s\'ojim bagerom i transportnom
tmkom, d dva bagen, j dvije transportne lrake nl1 etnti; I rotorni bager, 2
otkopna transportna traka, J sa mohodnll Iransporlna tl1lkn (prclovarnt). oJ
m irna tra nsportn3 tmlca

Sistemi eksploatucije nn koslm i slrmim letiJlim u

(s produblj.vnnjem)
U pov r~in sko m kopu nrs kosom i strmo m rud no m lijclu
(sl. 45). a za pa rale la n razvoj. moguce je seda m varijanti
poCctnog polotaja i pravaca razvoja rudarskih radova. Vari
jante I i 2 u s u~ tin i su iste i oz na ~avaju primj e nu pop recnog
jednokrilnog siste ma cksploatacije s paralelnim napredova
njem po prufa nju I cti ~ l a . Tak av polota j i pravac napredova
nj a rudarskih rndova primjenjuje se kod izd ute nih l eti~.ta. s
cilj e m sma nj e nja koli cina investicij ske otkrivke . Isti efekat se
dobiva i dvokrilnim razvojem fronla rud a rskih radova (pravac

B-B

b
SI. 46. Uzdu1ni dvokril ni (/J) i popreCni jednokrilm (b)
si(tenl eksploatucije sinklinnlnog Ic1Btn

632

RUDARSTVO.OTKOPAVA JE MINERALNIH SIROVI A

omnj a ad krovinske . Zavisno od konkrctnih uslova. podi nska

o tkrivka mote norm alno napredov3ti (5<1 manjlm brojcm
bagera) iii for.tirano radi sto brtcg stacio narnog lociranja
pUlOyn u pod insku Zam"u ko!<oin u povrs-inskog kapa .
a stnnim rudnim tijclima (i na mnogim I cti~ tim a
grnde vinsk ih mat e rij a la) koja uslovlj avaju ok ru gli ob li k po.
vrSinskog kopn mogu jc kru1.no- rad ij a lni razvaj ruda rskih
radava ad sredine nn sve simne (sl. 29). Aka je reljef tcre na
u ob liku u zvi ~e n ja. razvaj je rudarskih radova a d grani ca
povr~ in s ko g kopa prema centru .
U sinklinalnom l et i ~ tu naj tdte razvaj rudarskih radova
poonjc on krilima sin kli na le (s l. 46a). ~ lO znatn o sma njuje
investi cijsku ot krivku , gu bit ke i osiromase nj a , povccava
du1:inu fro nt a rud ars kih radova, priprcm lj e ne reze rvc min e
raln e siro vine . kapacitet i njegovlI pouzdanosl. Radi smanj e
nja cksploatacijskog koe ficij c nw o tkri vkc najtesce se projek
tuj e uzdu i ni dvo krilni sistem cksploalac ij c (na o ba kril fl
sink lin ale) . iako mo1:e i jedn o krilni (sarno na jcdn om kri lu
sinklinalc). Za slutaj jednokri ln og uzd u1:nog siste ma eksploatacije uj edn atava nj e eksploa tacijskog kocficij e nt a o tkrivke
vr~ i se po dufi ni pov r~ in s k og kopn (podjc lo m na otkop na
polja s razlititim te mpo m razvoja i dr.).
Na sinklinaln om leiiStu moguce je i popret no napredovanje (popret ni sistem ekspl oa tacijc). SIO pone kad o mogucava
i formiranj e unutrasnj eg o dl agaliSt a (sl. 46b),pa kao dodatni
uti caj ni faklOr mo1:e biti od lu f uju ci 1I pojedinim konkretnim
uslovima .
Kako je vee dokazano u naj vecem broju slutajeva,
usij ecanje e la1:a i razvoj rud arsk ih radova u brdskom povrSinskom kopu mo1:e se obavljati sarno odozgo nad olj e .
Otkrivka i vanbilansne mine raln e sirovine po pravilu se
o dl atu u ctat o a iii gru pna odlaga lita uz povrSinski ko p , t im e
se obezbjeduj e skoro ho rizont aln a trasa i re lativno kratk o
rastojaoj e tra nsporta.
Uzdlt l "i jedllokrillli sisfem eksp/oaracije (s1. 47 c) tipi tan
je za brdske povrsinske ko pove t ij a gomj a granica izlazi na
kosinu re lj efa. Otva ranje etaf3 vrSi se va nj skim pojedinatnim
iii zajednitki m usje ko m. Kod velikog nagiba re lj efa tes to sc
mora otkrivka iii mineraln a sirovina gurati s ctaZe na ctaiu,
time se prak titno uvodi sistem eksploa tacij e s uskim radnim
povrsina ma.
Na b rd skim povrsinskim ko povima inate je karakte ristica n
vc liki broj ctata s uskim radnim povrsinama. Obrusenj a od

mintranja testo prekrivaJu

prelazc na nitu etaiu. Za
miniranjc na ncpotlstenu
kaskadni ra!'pored oagera
povrSinski kop.

ti lavu SITIn U radne POVKlOC I

takvc ~Iutajeve raClonalno JC
e ta1u. vi(e etata zaJcd no lit
po etata ma. ako je izdu1cn

Popret"i :;istem eksploatacijt (';d. 47a. b) u b rd'ikom

povrSin:,kom kopu omogucava dobiva njc rav nomjernijeg ret im a rudarskih radova, a da sc in vestic ijska o tkrivkd. po
pravi lu . ne povceava. Broj panela na e lati u pop retno m
sistemu eksp loatacije zavisi od kapaciteta pov~i n skog kopa i
moenosti IctiSta. Prvi pokaza telj odreduje potrebnu. a drugi
mogucu d u1inu fronta radova na mineralnoj s-irovini . Zavi\no
o d od nosa tih pokaza telja bira se kri lno, ce ntralno iii
komb in ovano otva ranj e elata. Kod jednost ranog transpo rtll og
prilaza, na svakoj se c tati usij eca jedan pop retni otkopn i
lIsjc k. odn osno jcdan pan el na jednom od kril a povrsinskog
kopa.
Ko d dvostranog transportnog pril aza pa neli napreduju
ususrel jedan drugo mc (51. 47a). R azvoj (napredova nj c)
pa nela je Ol ogue i od sredin e p rema krilima povrSinskog kopa
(s1. 47b). Ako je potreban ve liki kapacitet. na izd u'-e nom
pov r~ in s k o m kopu se mofe proj ektovati istovre me ni razvoj
od sredi ne prema krilima i od krila prema sredini , time se
pos tife maksim aln a konce nt racij a rudarskih radova. Za taj
slu caj kami onski put ovi su locirani dui cij e log pov rSinskog
kopa i na sva koj etat i.
Sistemi cksploatacije s kamionskjm transporl om maSH
primje njuju se uglavnom na povrSinskim kopovim a meta lnih
i nemetalnih ru da, a u posljednj e vrijemc i na povrSinskim
ko povirn a uglj a sa o tkri vko m koju treba minirati . Otkrivka
se ob itno transpo rtuj e na vanjska odl aga Jista. prcmda sc ne
iskljutuju unutrasnj a od laga li sta na ho rizo nt alnim i blago
nagnutirn le1:itim a.
Takvi sisterni eksploa tac ij c uglavno m su vcza ni za primjenu bagcra kaSika ra iii ut ova rata kao main e za kopa njc i
ulOvar (bagcrova nj c), pa je ko mple ks bager kasik a r-ka mi o nbuldozer , iii ul ova rac-ka mi on-b uldoze r , skoro tipsk i za lZV.
diskonrinui ranu te hn o logiju povrsinske eksploalacij c.
Siste mi cksploatacije s kamion skim transpo rt o m o tkrivke
mogu se podij clili na dvij e osno vne grupe: a) sistcrn i
ekspl oat<.lcij e s kamio nskim trans po rtom i ot ko pnim usjecim a
na c tazama (s istc m e ksploatacije s uzdui nom prip rcmo m
eta.te i pretnil11 napred ova njem fTonla) i b) siste mi ekspl oa tacij e s kami o nskim tran sport o m bez otkopnih usje ka na
et.at arn a (sistcmi c kspl oa tacij e s popret no m pripremom cta!a
i sa uzdut nim naprcdovanj em fro nt a radova).
Sisfemi eksploawcije s kamiol1skim lransp orfOm i o/k opnim
lIsjecima I/a ewimna. Osnovna je karak te ri stika sistema

b ! - - ---~,

i
\

51. 47. Vanjante popreCnog (0, b) i uzdutno~ (c)

brdskom povdinskom kopu

si~lcmn c k~ptoat:lciJc

II

\
\

~~~~ I

51. 48. Popretni JI::dnokrilm (til I d\'okri lni (b) ~ I.s tcm c:ksplontndje , kAmlo~ld;.lm
Irn nsportom

R DA RSTVO.OT KO PAVA
eksplonlacijc na k05i1m i strmim IctiStllllll promjen ljiv polo:taJ
i d lmenZlje Tadne Jone po\'~inskog kopa. ~IO je uslovljeno
njcgovim postepcnim produbIJ:.tvanjcm .
Varijailic 1 i 2 ($1. 45) lt su tim Sll iSh!. s popretmm
polo!uji m3 (ron tH r:ldov.1 (C lata) na jednom , odnosno drugom
krill! povrSinskog kopa i napredovl.lnjcm fronta po pTutan ju
rud nog lijclOl (51. 48). Taka\' polataj i pravae napredovanja
(razvoja) rudarskih radovn primjenjuj~ sc kod izdute nih
Idi ~ ta radi .. manjcnj:! koli6 nc invcsticijskc otkrivkc.
Varij:mtc I i 2 o7.J1atavaju primjcnu poprt:t!nog jcdnokril
nog sistema pov~ i n s ke eksploatacije . Isti cfekat (smanjena
koliti ll a il1 veslicijskc olkri vke) dobijc se i sa dvokrilnim
razvojcm fro nla radova (po pra\fci ma 7. sl. 45) uz primje nu

/'i33
popretnog dvokrilnog sistcm'a povr{,in\kc ck!lplofilaciJc (,,'
48b).
Za vanjantc polo'aja I razvoja rudar~kih r;.I(IO\"3 3 I 0.1 ( I
0.15) karakteri1'ltitan JC ne!!olaoonaran polotaJ kilminn. kJh
putova 1 m::lnja ko litinn investicij~ke olkrivke u odno"'\1 na
druge uzdutnc sisteme c!<.!,ploatacije. Otkopni usjck se mo1.e
izradiv8tt po jednom od kontakata rudnog tijeln (sl. ..t9c) iii
flO rudoom lijelu (,I. 49a).
Efek t jvnost 1'Iistema eksploa tacije u vc likom "'tcpc nu 7.JlviM
od ~trukturc komplehne mehanizacije . Tzbor strukturc komplcksnc mehanizacije i odgovarajute varijante 'iiSlema ek'iploatacije u tv rstim slijcnama vezan je S verom dubinom

51. 51. Sislcmi cksplollllu;:ijc ~ kamioo.skim tr:lOsportom na

strmim I cti~tima. II uzdu1:na. b krutnn cksplolllllciJll

A,

/G;;-;;i~p(wrlinSko~ -- - kopli
Grnoicu rudnog
tijda

51. -'9. 5islcmi cksplo:llucijc s kamion~"im Irnnsportom nn

kosim letiiilim il

I
_---- -----------.1. .. _,

"

E-"

rt'

~===~
~"W~

'1

b
51 so. 51SIcml cluploalu(1Jc S kamlOn~klm lran\porlom nn
honwnl31mm I blago n.l~nullm Ictl~lIma. Q s \ anJ~l.. im . h
.
s unutnli0Jlm odlagalUlcm

$1. 52. Pol6taji fmota rudllrsl..lh rudo\'U pnkon .UI\'rinC'

1O\'I:Slicijskc otkrivkc. u pr\,(l \(lrijantu. h drugu \(lnjantn

634

RU D A RSTVO. OT KOPAVANJE MI E RAL IH SIR OV I

povrlinskog kopn.. ve~im brojem elata. razn im varijllnlnrna

olvnranj a i transporta tc ~ razvojcm rudarski h radova.
Prnvac napredovanja fron ta Tadova kad ko!.Og zalijcganja
rudnog tijcla obitoo je od podin~ke prema krovin koj
zavr~ n oj kosini po pravcu 6 (~1. 49a. b) uz primjenu uzdutnog
jednokrilnog si~tcma cksploatacijc .
Horizontaln a i bingo nagnulll letiSta cksploatisu se obitoo
uz primjenu uzd uinog jednokrilnog siste ma povrSinske eksploatacije (~1. 50) s vanjskim iii unutra~njim od lagali!tem .
Za rclativno kratka Ic1iSta okrugJog ob li ka u planu i
stmlim zalijeganjem karak teristi tan je kruini centralni sislcm
eksp loatacije (sl. 51) sa ncs lacionarnim sp iral nim kam io nski m
putovima.
Od svih log itnih varijanti sistema eksplomacije strm ih
l eti ~ ta. gdj c sc skora jcd in o primjenjujc kamionsk i transport
rn asa. uzd uf ni jed nok ri lni sistc m e ksploa tac ij e . va rijanta I (51.
523), i poprctni dvokrilni sistem eksploatacije. varij anta rr
(sl. 52b). dva SlI krajnja slutaja po mnogim ulicajnim
fa klo rim n, kao ~ I O su : ko li tina in vesticij skc otk rivke. kapacilc t
i odgovarnj ll ca duf ina fronta mdova. dui in a tran5porta ,
zapre min a otkopnog usjcka i 51. (iz uzim aj llCi spomenuli
razvoj rlld arski h radova od krovin skc zavn'i ne kos ine koj i sc
ne mote smat rnti logit nim ).
Ana lizo m osno vnih pokazatelja siste ma e ksp loatacijc proizlazi da je za premina inveslic ij skc otk rivkc po dru goj
va ri janti za 3560% manja nego u prvoj va ri janti sistema .
Sistemi eksploatacijc s kamiollskim trallsportom bez otkoplIih lIsjeka po ewzama. Opisani sistc mi eksploa tncij c s
uzd ut nom priprcmom ctata i prctnim nap rcdova nj cm f ronl a
rud arsk ih radova (s otkopnim usjccima), pored svoj ih p red nosli Ul moc nij a i po prufa nju rclativ no kra tka leiista, im aju
nedostatke sa gled ista intenzivnos ti razvoja rudarskih radova.
Primjcna ka mio nskog transpo rta Ill asa, mini ranja vise
c tata odj edanput i na l1 e pot i ~cc nu e laz u sa sav rsenijo m
tc hniko lll i te hn o logij o m rud a rskih radova o moguCil a jc
povecanjc int e nzivnos ti i c ko no micnos ti po v r ~ in s k c c ksp loa tacij c. Tako je pos ti gnut a brlin a prod ubljavanja povrsinskog
kopa u meks im i srcdn j im stij c na ma 30",35 m/god. i u vcoma
cvrstim stij e na ma 20 .. 35 Ill/god . Iz dosadas nj eg iskuslva u
p rimj e ni siste ma e ksp loatacij e s poprctnim za hvati ma (bez
ot kopni h usjeka) mote se ko nstatova ti prosjecna brzi na
prod ubljavanja povr! in skog kopa od 30 m/go d .
Primje na kamio nskog transporta i sistema e kspl oatacij e
bez o tkopnog usje ka omoguCila je nes mc ta n rad ne ko liko
bage ra na svakoj etafi. pa odatl c i vel iki intenzi tc t radova.
Orga ni zacija ritmi ckog rada. kako pojedinih bage ra tako i
e tate u cij e losti , znat no uma nj uj c zastoj e o prc me, cim e se
povecava nj e n cksp loatacij sk i kapacitc l.
Sustina sistema cks ploa lacij e bez otkopnog usjeka sas toji
se u slj edecem : Na novoj e taii koja (re ba da sc otvara bu~i
sc i minira po cije loj visini blok d ui ine 200 III i sirin c
50 .. 100 m (51. 53). Minira nj e je s mili sekundnim uspo rcnjc m
u vge redova i na ne pocisce nu e taiu (bez druge slo bo dn c
povrsin c). Po ivici miniranog bloka (sl. 54) izraduj e sc
pri vremc ni kos i usjek sirin e oko 30 m , SIO o mog ucavil
o kre tanjc kam iona. Poslij e spustanja radova na ko tu ni fc

elate sllazn l usjck postepcno prclui u pnxircm hOTi/onwlOi

otkop dlmcnzija
x 40 m. kada ~ etata .. malra olvorcnom
Po~lije loga clafa 'ie l,in na eljclu dutinu poprecnog 1....1hv.ltd
(bJoka). Pri lome nekoliko bagcra mote radII I U poprccmm
zahvil tim a (blokovi ma). Bu~cnjc i minmlOJc \e ni1~t av IJa nil
nepOCi ~tenu c latu u vi!e redova.
a sl. 54 I 55 prikazana jc shema razvoja rudar~k lh rddova
na eta1ama . Brojevima je oznneen rcdoslijed obrade poJedimh
blokova. U potetku se rudarski radovi vode po prutanJu u
grani cama dutine popretnog zahvata (bloka) , a normalno na
p ru tanje napreduju sarno za velieinu koja obezbjedujc
produbljavanje povr~inskog kopa .

.w

Gr.. mco elate

aiii

SI. 54_ Shemn raz\'oJ3 rudllrskih radovB no clail pn C!upI03 IUriji

poprctnim biokovimi:i (rim~k l brajevi 07.ntIti:ivnjU redo<o:li

jed ck.splo3Intijc)

___ -L. -~(~~~~'-.-....

e=l~~1
.-L~~~~opa . _

__ .

.~.-:::..~
/ . .. '::=".

r
b

: :> ir-- ~ -: - _. .. I

'-. '--...

'-... _

._

._

._ . _ .

...L KOn(ufU kopa

~'C'~.~~
_ '-~:::;\I
r-~

.-........

-.J)- .-.

- -

' _ . _ __ ._ ._ . _ .. _____

./

51. 55. 5hcme razvoja rudarsldh radovlI po prutonju pri

eksploul:iriji s popretnim blokovima

Sistc m e ksp loJ la cije s popretnim b lokov iml:l (sl. 56) jed ll 3
jc od modifik ac ij a o pisa nih sistema e ksploa tacij e.
J ed na od rad ika lnijih i najnovijih me tod a uj ed nacavanja
(reg ulisa nja) rei im a rud arski h radova ka d svih sistc ma
e kspl oa tacije e tap na je eksploata cij a po vr~ in s k og ko pn_
C ilj je Clapn e c ksploatacije povrs inskog ko pa os tu vlj a nj e
~ t o vecih ko li Cina o lkri vkc za kasnij e period c rada. cim e sc
A- A

51. 53. Pogled na povrimd:; kop s cksplo3 1arijom s popretn;m bloko\'imo

51. 56. Sislcm ckspl03tllcije

5 poprc~,n;m

blokovimn

635

RU DARSTVO.OTKOPAYA JE MI ER L IH SIROYI
po~titc

bria i jcfliOlja ilgradnj a. odnosno ek~plo3 1aCIJa u

prvim pe riodima , a konzervirana o tkrivk a kasniJc se ,klda ~
manj o m cijenom kOSla nja na racun tehnitk og progre<;a
(progresa tehnikc. tchnologije i organ iznciJe).
Ovij e ~ u karnkteristik e etapne e k::,plo3 lacije povriin kog
ko pa uz primjcnu sistema ck5ploatacije u popretmm blokovj.
rn a: J) magu nost podjclc p<lvrSin!'lkog kopa ne sa rno u
pop ret-noj dim enziji. vet i po pru1anju povrsi nsk og kopa: 2)
jednakost vis ine pri,'re mc nih ne radnih kosina po dubi ni
pOYrSi nskog kopa .

U slu taj u podjcle povrSi nskog ko pa nn ela pe sarno u

pa preenoj dim c nziji, privre me na nc radna kosin a os lavlja se
u krovini. iii 11 krovin i i po di ni zaje dn o.
Ta she ma e lap ne eksplo8tacije povrSin skog kopa je
racional na za rcla tivno kralka le1g la .
Jed na od racionalnih shemu e tapne e ksp lou la cije pov r~ in
skog ko pa on. izdu fe nim slrmim Icfistim a uz primj e nu siste ma
c ksploR tttcij c u po pr c~ nim blokovi ma prik aza ll a je nn. sl. 57.
Na jed nom od krajc va povrsin skog ko pa zOlpotinjc izgrad nja
osnovnog rcvira okruglog oblikn. s pri vrc mc nim kosin ama do
dubinc prvc c tapc. Poslij c poslizanja dubine prvc c tapc
zapotinjc pro~ ire nj c po p rub nju do dubine prve elape . a
os novni rcvir sc i d alj c prod ublj ujc.

'.

r!)-'

A-A

~
~
_. _ . _ .
I

.- .

vanj kim lh unutra nJlm uSJ ccima 'I pravom trBW'lm ,II
izvI3c!nJBClma.
Donje c t J1~ otv31.1jU M: staclOnarmm . polU"itaclOnJrntm 111
neo;taoo na mlm kam lon kim serpcntlOuma Ako ~ donJe
etaic otvuraJu neslacionarnim serpe nlmamn po radnoJ kmim
povril11skog kopn . ooda ~ 10 izvcxh \ dvoknllllm ,"temom
ek~p l oalaciJe oa tom dljelu. <10 IIltenziVlra produblJ3vanJc
povrSlO likog kopa.
D vok rilni uzdu1ni sislem e ksplo3t3C1Je primJenJuje \C n3
sirmim le ti~ lIma . Pnje prelnlika na kaml o n~ki traospon.
nestacio na rni kolosijeci zauzi maju staCionu ran polotnJ u
podin kOJ zavrlnoJ kosint. a tzuzetno i polustacionaran.
Si.Slcmi t!ksploaracijt s komblnael/om ka/1l;oltSkog , ,raf llog
transportfl 5U skoro ide nlitni sistem im a s kamionskim tran

sport om masa. a primj enjuju se ZH vrlo du bokc povr~inske

kopo ve (50 .. 550 m) s ogranitcnim dimenzijama 1I pl a nu (I.
58 i 59) .

':",~j

rl',f"

-80

~-.;
-140

"

4"

,!.L-'
;;:t:\If
3. cwpa
~"r

_ . fI ._ _ _ _ _...../
__ _ _

B-B

r-

il
1

SI. 57. Razvoj povrlinskog kopa 5 etapnom ek!iplo:tlnc.i jom. J

dubin:! pne ctap<:. 2 grnnitna dubin n

Trcca Clapa poc!injc od mo me nt a postizanj a gra nitnc

dubine u os novno m rev iru i sastoji se u ob rad i donjih e tafa
dobiva nja drugog revi ra s jcd novre mcnom obrado m gorn jih
et a~a o lkri vke druge c tape u osnovnom rcviru . U to j clapi
moguce je formira ti unutrasnjc odl aga liste u olko pa no m
prostoru osnovnog revira , sto moie zoatno pojeftin iti radovc.
Sislemi cksploalacije s kombinovanim Irans portom slijenskih masa. Kod dubokih povrsinskih kopova najpe rspc kti vnij i
je ko mbinovan i tra nsport otkrivke i min e ralne si rovine , koji
se obi~no sas lOji od dvi jc iii Iri kombinacij c transporta .
Savre me ni razvoj transpo rtnih srcdstava o mogucava izbo r
takvih kombin acij a transpo rta u ko jima se sva ki oblik kori sti
u najpogod nijim uslovim a.
Ko mbinovan i tran sport obitno se uvodi na dubokim
povr~inskim kopovima meta la. od nosno kc:>~ s~ ~~c n~g ru~n ,?~
tij ela, gdj e za rad ne c tafe treba obezblJcd ltl naJm ob llntJI
kan:'~o n ski transport , prc md a, izuzctno. im a i dru gih kombinaelJ a.
Na o lkop ima jc skoro po pravilu kamionski tran sport
najmobilniji i odgova raj uCi za bagere kasikarc iii ulO ~a.rat~ ,
jcr se uglavno m rad i 0 stij c nama koj e je potre bno .m l11~~.a t1.
Ka ko je kam ions ki transpo rt obitno u ko.mbmaclJI s.a
~cljczn itki m iii lratni m transportom , odnosno lzvozom sklpo rn , siste mim a eksploatacije s ko mbinovaoim. tra.nsP.o rto m
masa svojstvene su za ko nitosti i postavk e vet opIsa11lh Siste ma
s kamionskim transporto m masa.

Sistem; eksploatacije s kombinacijom kamiollskog i ie/jez-

lIi~kog rransporta obi~no su uzdu~ni le~no~~lni i dvok ri.ln.i i

po pret ni jednokrilni i dvok rilni , a pnmJ c nJuJu se on vehktm

povrSi nskim kopovima s veCom du~inom .t ranspor.lil na
vanj ska odl aga lista (> I ,52 km) od Izlaza IZ povr~ ms kog
kopa. Go roj e se elate o tvaraj u za zc lj ezn itk i tra nspo rt

SI. 58. Uzdu1m Jcdnoknlm Sl5lCm cksploaladJe 5

kombinovanim kamionsko-Irntnim trnnsportom,
J bager.l ka mio n. J lransponn!l trnka. " poluJta
cionarnu drobllica

51. 59. Uzdutni jednokrilni siSlcm ckSplo!ll[lcijc 5 pokrc.t

nin) drobilicamu. tratnim trnnJponom i 1r:osim elatam[l z.n
dobivanje . J bager. 1 tnmsportn[l trnka. J po1r:rc.tna
drobilic::a

Parame tri siste ma c ksploatacijc (visinn elate. du1ina

bloka , shcma razvoja fronla radova itd.) ratunaju se kao i zn
sistc m cksploatacije s kamion ski m transport 011l maSH.

RUDARSTVO.OTKOP V

636

Posebne karakteri ~ lIke Siste ma., kombmovanim ka mion sko-tratnim I k3mion s ko - ~kipnim lran!lpo rtom su t2\' . kaneentradoni horizonti. odnosno pretovarni hon zontl (mjesla) Z;I
nekoliko radnih claw i nil. dru gih o~obc n os ll. k~IO \to <.; u :
priprema nove elate. proratun oplimalnog koraka (vlsin e)
prenosn i mj cs l:l smj d taja koncc mra cionog hori zo n In u grupi
e la:!:l i 51.
Otvnranjem i priprcmo m nit ih e la ta (produblj;wanjem
povrSinskog kopn) vrSi sc i priprcma novog koncc ntrucionog
horizo nta. do bi sc:: poslij c njcgovog zavrlctka izvrSio i preno!l
prelovarnog uredaja (drabi li cc iii bunkena Z3 punjc nj e
(Tatoog transportera iii skipa),
Pripre mn novi h Cl aZa sastoji 51! u izradi sil aznih i Olkopnih
usjcka. na predova nju o tkopnog rronta (jcdnog iii d\13,
z3visno od toga da Ii je jednok rilni iii dvok rilni) na ras-Iojanj c
potrcbno za normalno obav lj a njc prclOvara, produ tc nj u
strm og usjeka i prcnosli prc lova rnog ure da ja (51. 60).

Sistemi eksploatacijc s kombinacijom kamionskog trallsparta i iZlloza skipom iii kaJem takode su sli t ni on im a kod

JE MI ER L IH SIROVl
kamlonfokog Iran~porla mosa, a Izah lnl
U ... Idad" '.1
konkrctnim prirodnan1 uslavima. vNtorn IZV013, otvaranjcm I
pripremom e lata. kalendar~kim ril\poredom _o lkTl\ke I dohl\'<:lOja. Uzdu101 jcdnokrilni liislem eksploataclJe raclOna lan ~c
z.a ko:)u lelista ildutcna po pru1,anjU (sl. 61 a) . OtvaranJe
povt1 in"kog kopu vr(,i se sirmim uliJccima po podina \.1
stacionarnim polatajem koncentracionih ho ri zo na !;] (pretava rnih urcdaja) ,
Uzdutnl dvok nlni i popretni dvokrilni li iste m radonalni
su za st rm a le? i' la. Krit erijumi izbora jcdnog ad lih sistem a
isti su kao za \ i~te m e s kamionskim Iransponom masa.
Strmi u~jeci na telnoj zavrSnoj ko\ini primjcnjuju ~e kod
uzdut nog dvokrilnog siMc ma (51. 6 1b), a smj tStaj strm ih
usjeka na uzd u'!noj zavrli noj kosi ni kod popretnog dvok rilnog

sistema eksploa tacije (51. 6 1c).

Ek..'i ploallJ cij n ka mcnih blokovu. Za razl iku o d o pi ~a nih
siS'le ma e kspl oatacijc , e kspioatacij a kameni h biokova ( ukrasni
ka men, mate rijal za koc ku i ivi tnjakc i d r. ) Irati poscbnc
po ~ tllpke . Za takvu eksp loataciju pos loje Iri jasno izd voje nc
faze: odvaja nj e blo kova iz samo nikl e mase, sjetenje blokovu
na manje dimenzije i transpon blokova , Od siste ma za
do bijanje blokova najvise sc primjenjuju pneumaLli ki pe rfo

f\llJIl1ijgJmQll!O'~ - ..

Elata)
Elata 2

lWIIIiIlIlUIIll- =

:::' i

EInt.'1)
Etata 2

EIa1.n I

SI. 6Ii. Pripremn nove elate pri kombi nllcij i kamionskog

transporta s izvozom trnrnim transportcrom iii skipom

51. 62. Sa\'remcni philo :w izradu kocki i i\'it njukll

ratoTi , sistc mi s he lik o idalnim uzetom i sistc mi s kom b in ova nim masinama za ho ri zonta lno i vc rtik aln o sjecenjc. Nckc
sirovi nc , n pr . granit, po rtir, dacit i sl. , e kspl oat i ~ u se i
miniranj e m. i to obic l1 o crnim barulom. Sek undarna o brada
blokova obav lja se neposred no na radilistu iii u poscbni m

postroj enj ima (51. 62).

"o.::::-:kop-""-:ojc-m-:;",-:ro,:-7.";h- '
sirovi na pod vodom

/~20
,-- ;'" - .::'
-40

i.

\.

-20

o
SI 61 SLsleml eksplonlacije s kombinacijom kllm io nskog lranspona i iz\'oza
skipom

637
Eksploal,ncijn hldromehllnizacijo m. SiSlCmi eksploatacijc
hid romehanizacijol11 upolrebljavaj u se Z:1 skida nje otkrivkc.
eksploataciju pijcskova i Sljunk ova. dak lc nanosnih le:liSta .
Du bi se mogli primijeniti. po lrebno jc da sc malerijal mote
otkOpav3li kinCI-itkom cnergijom vode, dot se raspo late
dovoljnol11 ko litinom vodc i da se osigurn Iranspo rt. U
Jugoslavij i takav sistcm pov r~ inskc c ksploa tacij e nije primjcnjivan i pored postojanja us lova za to .
Pod vodnn ekspl on laciju. Eksploalacija mine ral nih si rovin a
pod vodo m sve se vi ~e razvij a. Tome doprinosi adekv3lna
opre ma za rnd pod vodom. U Jugoslaviji se tak va rudarska
eksploa lacija i dalje prete1:no primjenjuje za dob ijanje
pjcskovitog i Sljun kovitog matc rijala iz prirodnih iii vjeSlatkih
vodcn ih nk u11lul acija. Razlikuje se me ha nitko i hidra ulitko
otkopava njc . pri temu za sva ki siste m postoj i ka rakte ri stit na
opremn za otkopavanje i transport (sl. 63).
ZlI

LIT. : M . Simonovit. Tehnika po ... riinskog otkopavnnja. 1 111 . Ruda~k i

instilut. Bcogr.ld 1967-68. - E. Pfldllt!r. Sudacc },'Iining. AIME . Ncw York
1968. - l'. Robljtk. Povr!i n ~ku eksr10atacijn mincrnlnih sirovina. RudaTSki
inslitul. Tuzln 1970. - A. II. A pctm1lbt!fJ. Onpcl1l!J1elHh~ npoli3BOnllTCJl1.IIOCTlI
II rpn1L1I1\ lCnpbCpoo . Hcnpn. MOCKD:I 1970. - IV. Kolkiewfc:. Zastosowanie
m:JSZ)'n podilllwowych w gornictwie otkrywkowym. Wyd. Sinsk. K:Howice 197.1 .
- fl. 8 . MI'Jlbffll/(OIJ. KpaT,,"1i cnpaBO'1I1I1" 110 OTCPblTllM ro pllhl'-l pa6or.l..... .
Iicl1pn. f\.'IOCKBa 1978. - M . r. /-{rMOXltJlOtJ. Teop".11 II npaKTII Kn on:pllTOA
p3:Jpa6oTt:"1l roPIl:JOHTaJl1.lIb1.ll Mccropo:.c.nCIIIIA . HeArn. Mocuu 1978. - 1-1. H.
Pl'mm, n Onl'OTOlu:a II :U;CIGlll-tlllll.ll OCCr1.IIIlIl IoIX nopoll yroJl t.lt ....ll pn:Jpc30U.
Hcnpll. MOC1(811 1978. - /1. 8 . PXI'8CJ:lIIl. nIXlIIcCCbl OTKPbITI.IX ropllbl.t pnooT.
HC::;:lpa. Mockaa 1978. - K. Str:odko, Ed .. Tagebuulechnik . VEB Oeubchcr
Verlag (lir Grundstoffindustrie. Leipug 1979. - 8. 8 . PJl(t6CKllli. TC,' 1I0JlOnUI
II COMMCKCIlIUI )te.ll31111"'JUltlt.ll OTKpblTt.lX ropllblX pUOOT. HCJlpa. MOCt.:Ba 1980.
- A . II. Apcot.m~8. Bct.:pbJTlIC 1\ CI'CTe~bI pa~p:16oTt.:1I KUpbepll1.LX nOJle il .
HCJl pa . MOClma 198 1. - R. Simlt. N. POpollit. Sistcmi otvatrlnj:l i ek5ploalucijc
na po\'rlinskim kopovima. RudarskogeoloSki fakultcl. Beogrud 1981. - J. KUI!.
POVT~inska eksploalucija li&nila. I. Rudarski institut. Beograd 198 1. - SME
Mining Enginecring Handbook. A IME. New York 1983. - N. POlwvit. Nautnc
05nO\'''' projcktovanja povrlinskih kOpo"3. NIRO Zajednica. NISRO Oslobode
nje . Saraje\'o l I 9~.

N. Popovic

R. Sill/it

PODZ EMNO OTKOPAVANJ E NESLOJEVITIH LE:tISTA

eslojevi ta IcfiSta mine ralnih sirovi na ka rak terislit na su
po nepravilnim oblicima (s l. I) , vge-ma nje nepostojanom
pravc u pruta nja i pada, te , najte~ce. po ncravno me rnoj
raspodc li ko ri snog min c rala (i ii ko risn ih mine rala) u rudnom
tc lu. U nesiojevil a leiB la spadaju gotovo sva n a i az i ~ t a
melal nih ruda i mnoga n a l azi~la ne meta lni h sirovina . eslojevit a se le2ista mogu sis te matizovat i s razliti lih aspekata . Ovde
ee biti reti 0 karakteristikama rudni h l eti ~ l a sa sta novista
projek tovanj a rud arski h objeka ta.

Izbor metod e otkopa\'anja. Natin o lvaranja i otkopavanja

lefista zavisi od obli ka letiSta. njegove ve liti ne, uslova
zalega nja. fizitko- me han itk ih svojstava rude i pra lccih stena,
hidro losk ih prilika. ose tl jivosli povr~ i n e na ru da rske radove,
m i neralo~ko- h e m ijskog saslava rude. nati na raspodele minerala i vred nosti sirovine.
Rudna tela nepra"il nog ob li ka obitno sc moraju otkopava ti
ne kom melodom sa 7.as ipavanjem. a velitinn je rud nog tela
testa od lufujuti faktor. jer od ra!ava ko li cinu rudni h rezervi.

Vatna je i motnosi. Ij . debljina rudnog lela koja se u

nes lojevilih letdla obifno razvrslava u pet grupa: vrlo mocna
rudna tela deblja su cd 20 m. mocna imaju debljinu izmedu
20 i 5 01 , srednja izmedu 5 i 2 m. tanka izmedu 2 i 0.8 m. a
vrlo lanka su lanj n od 0.8 m. Od uslova zaJeganja prc5udna
su dubina letdla ispod povriinc, nagibni ugao. karak tcr
kontakla i tektonske prilike. U le1ista koja zale!u vik od
1000 .. 1500 m javlja se problem povetanih pritisaka i povecane temperature. Na "com dubinama treba izbegavati
mClodc o tvo ren ih otkopa sa ostav ljanjem sigurnosnih slUbova,
a treba primeniti melode sa zasipavanjem. Prema uglu nugiba.
l efi~ ta mogu biti horizonlal na, blagonagnula s nagibom od
0'30. stnnij a s nagibom od 30 .. 45. strma od 4560 i
jako strma s nagibom veCim od 60. Nagibni je ugao vafan i
za kori S~e nje gr avi tacije za o lpremu rude S o lkopa. Karak te r
kontak ta izmedu rude i jalovih bokova ima znatnog uticaja
na melode o lko pava nja. Kon tak t mote da bude jasno izrate n,
a moze biti i nejasa n, mo:te da bude pravilan iii nepravi lan ,
sraSce n jli razdvojen u obliku pukotina ispu njenih nekom
mekSom masom, npr. glinom. Rud na tela s jasnim kontaktom
omogutuj u pri me nu bi lo koje melOde uko li ko su ispunjeni i
osta li uslovi za 10. Kad je konlakt ncpravilan, ob itno se
pri ll1 c njuju metode sa zas ipavanje m. U pogled u tekto nike
Id iSta razlik uj e se primarna i se ku ndarna tek loni ka. Prima rn a
se ogleda u raspucanosli rude i jalovi h bokova iz vre me na
fo rm iranja lef isla, a se kunda rn a je pos ledica po remecaja
lefista posle njegovog fo rmira nja . I prim a m a i sc kundarna
te kto nik<t znatno otdavaju svc rudarske radove. Od fizi t ko-me ha niCkih svojstava najvafnija su tvrstota i stab ilnas-t _
siena . Ta se svoj stva ispituju na uzorcim a uzetim 5 razn ih
mesta , al i jc potreb no snimiti i prou6ti i slruktu ru til<tvog
stenskog masiva, Ij. pravce i nagibe pu kol in a. Pored klasifika cije slcna po tvrstoCi, tvrdoti, lomlj ivosli i dr.. pri izboru
melode ot kopava nj a prim enjuje se i opisna metoda klasifikacije ste na u pet grupa po njihovoj stabi lnosti. tj . sposobnos ti
od rtavanj a jamsk ih prostorija na odredc no m rasponu i na
od rede noj povrSini. Po toj su klasifikacij i "rio Ilestabi/Ile stell e
one koje one mogueuju izradu prosto rija bez primene podgrade; to su rast resene i sipkc mase na kakve se relko nai lazi u
ru dnim leiisti ma. Neswbillle stelle olllogucuju izradu prostorija ma njeg raspo na, ali se u tok u napredova nja mora
podgradiva ti. Stelle sredllje stabi/Ilosti dozvoljuvaj u izradu
prosto rija i veceg raspona i na vceoj povrSin i. ali s podg radi vanje m uko liko proslo ri ja ostajc dufe Olvorena. Swbilll Sfelle
omogucuju izradu prosto rija veceg raspona i vece povrsine,
s podgradivan je m sa rno na nekim mcsti ma. Vrlo stabi/fl c stelle
o mogucuj u izradu proslorija veli kog raspona i veli kt= povrsin c
koje mogu ostati OI\lo rene i god in ama bez podgrade i
za rusavunja. Rudna se l ei i ~ t a najtesce nalaze u ste nski m
mitS3ma trete i telvrte grupe. tj. u srcdnjoslabil nim i
stabiln im stenama. Od fizitko-mehanitk ih svojs lava, prema
to me , zavise raspon otko pa , natin osiguran ja i dimenzije
sigurnos nih StubOV3 . Od hid roloskih pril ika treba poznava ti
ko li6 ne i svojstva podze mll c vode, a narotit o njcn uticuj na
evcn tu alno prisu tn e plas litne stene kao ~ I O su gline i sl.
Vodo nosne ste ne i stajace vodc isklj ut uju prime nu metoda
sa za ru~ava n jem . Tadot je pot rebno pri me niti metode s
hidraulit no-ce me ntnim zas ipavanjem iii melodc s ostavljanjem staln ih sigurnosni h stubova. Te se metode mo raj u
pri meniti i onda kada se iznad l eti ~ l :.l na laze va!ni objckt i.
Mine r alo~ko-h cm i j s ki sastav znatajan je osob ito s obziroll1 na
pris ustvo piritn i piro lina: sadrte Ii ti minera li viSe od 40%
sumpora. podlctu o ksidaciji pa i samozapalj e nju. Za takve
se rude ne mogu prime nili mngazinske iii masovne met ode sa
zarusava njem. vet sa mo neke sa zasipava njem. Nerav nome rn a raspodcla ru dnih mi nerala. s veti m jalovim purtijama.
ome la no nn alun tok o tkopava nja . Tu tre ba dati prednost
metod a ma sa zasipava njem . Kome rcijaln a vred nost sirovinc
m01e bit i znatajna osobito za mala l et i ~ t a. ali i generalno za
sirovi ne od poseb nog znacenja (nuklea rnc i sl. ). Zu vrednije
rude pred nost treba dati metodama kojimn se posti1u veb
i s kori ~ce nja. a ne masovnim melodama. uz vetc gubi tke
korisnc supstancije.

638

RUDARSTVO , OTKOPA VANJ E MI E RALNIH SIR OVl A

U na~elu. najuspes-ni ja ~c metoda bi li onit koja daje

naj veru proizvod nju uz n njYi ~ ko ri snc supstancije u najkracc rn vremc nu . uz naj rn anji ul ro~ak cnergije i materijala . pri
potpunoj sigurnosti za zaposlene. a bez nepovoljnih pos ledica
za d alji razvoj rud nik.\.
Osnovnc operucijc pri otkopavnnju . U osnovne operacije
pri o tko pava nju spada b u ~e n jc i miniranj c. mavar i odvoz
rude Ie osigurllnje otkopll. Rudarsko miniranje opisano jc u
poseb nom ~ I a nku (v. M ;" iralfje. TE 8 , Slr. 574), a ul ova r i
transpo rt u l lnnku R"darslvo. Stroje,,; i Iro/upon. Ipak. s
obziro m oa o tko pni transpon, tj. oa ul m'ar i odvoz ru de s
radiliSta do glavnog izvoznog hodn ika, treba reci da se u
z3visnos li ad metodc otkopava nj a. p rosto rn og polotajn rudnag lela i dmgih karakl e rislik a l eti ~ l a. mote primeni ti rut na ,
gravitacijsku i mehanizova na o tprema rude. Ru (': ni UlOva r vrlo
je reda k. ali se za mala i uzana rudna te la j o~ uvek primenjuj c.
Tovari se lo palama u rut na ko li ca s jednim totko m iii u male
vago nc le za pre min e od 0,30,5 m . G rav il acijska o tprema
rude do lazi u obzir za jako stmm lefiSla (strm ija od 60), i
to pod uslovom da rud a nij e vlafna i da ne ma si tn eti. Sil a
gravitacije ko ri sri se d irc krn o iii indirekt no. Pri d irektno m sc
natinu izdrobljena rud a ispuSt a u vago netc iti tra ke prcko
sipk i, a pri indire ktno m se ruda prethodno mo ra utovariti ,a
za tim prevesti do rudnih sipki .
Osiguranjc otkopo postiie se podgradivanj e m. To je
potrebno jer se pri izvodenju jamskih radova usled jamskog
pritiska d e fo rmi ~ u jamske p rosto rij c. U tl anku Rudarstvo,
Mehanika sCJjena detaljnij c jc o pisa na raspodela naprezanja
o ka o tk opanih p rosto rij a . Prema najvge prihvacenoj teo riji
svoda , iznad krova proslo ri jc delovanj em viSelefeCi h masa
o brazuj e se rastreseno jczgro u obHku svod a ko ji se naziva
svodo m prirodne ravnotcfe. Labava masa jczgra im a tenden
ciju d a pad ne , a da bi se od rfala {reba je podgradivati . Prema
to me, podgrad a ce bili o pt erece na sarno teiino m jezgra
labave mase. O lkop se osigurava raznim vrstam a po dgrade .
sigum osnim stubovima i zasipnim mate rij alom . Negde se to
osigurava joS uve k drvelJom podgradom . Kako je drvena
grad a vrlo skupa i nedovoljno otpo rna na jamski priti sak ,
tamo gde postoje uslo vi , za menjuj e se met alnom podgrado m
(te li t nim stupci ma i sidrim a). Danas se za osiguranj e stro pa
i bokova o lko pa sve viSe primenjuj e tzv. viseca podgrada ko ja
sc sasto ji od sid ara razli t itih ko nsrrukcij a. Sidro se sas loji od
~cli ~ n e ! ipke dufin e 1 3 m , precnika IS 25 mm , glave na
gornj em kraju Sipke te na vrtke i po dl ofne plo ~ice na do nj em
kraju . Osiguranj e sidrim a izvodi se tak o ~ t o se u buSo tinu
uliskuj e sidro ko je se zatim navrtko m zatefe. Gl ava se sidra
u v i ~e m delu tvrste mase zaglavi i tako spretava o bru ~ava n je
ni te labave mase. Slika 2 prik azuj e dva sidra, sa klinasto m i
caurasto m glavom. Sidra se mogu ucvrsliti i brzovezujuCi m
cem entnim raslvo ro m . a u pos led nj e vremc epo ksid nim

O
'ilj

smolama. a lo~ijim meslima seropa i bokova JXXtavlJ:1 \C

titans mreta koja se utvrlCuje podlotnim plocicama sidra.
Ponekad se radi boljeg utv~iv3nJa krova iii bokova. dva do
Iri sidra povezuju drvenim gredicama iii t:elitnim rebra lim
trakama (51. 3).
Kod mnogih metoda otkopavanja ostavljaj u sc sigufflos"i
sw bovi radi odr1avanja krova i bokova, ali lada ruda mora
bili t:vrsla. Razli kuju sc sledece vrli te sigurnosnih stubova:
zaftimi sw bovi za zastitu izvoznih i vcn lilacijski h okana te
vainih obje kata na povrSini ; pOlporni slllbov; za za~lilu
krovnih naslaga u veci m horizontaln im i blagonagnutim
lefiStim n; (rakas(; slUbovi u obliku Irake, od nosno zida,
takode za za~ ti lu krovnih " aslaga od za rubva nja: medukomorn ; srubovi ostav ljeni u strm im lezi.;t ima pop retno na
pru fa nj e lefiSta izmed u susednih komora od boka do boka
za zaSt itu bokova od za ru ~ava nj a; horizomski stubovi iznad i
ispod izvoznih i ventil acijsk ih hodni ka radi nj ihove zaStite.
Dime nzijc stubova zavise od fi zitko me hani fki h svojstava
rude i povlatn ih stena, raspona o lkopa i d ubine slojeva.
I zas ipni je materi jal sredstvo l.:.1 os iguranj e bokova od
zaruSavanj a. O n uj edno slut i kao podloga za razne ope racijc
u toku o tko pava nj a. I minira na ru da. kad se radi magazin kim
meto dama , sluf i kao sredstvo Zll osiguranj e bokova .
Tehnit.koekonomski pokozatelji
Gubi ci i os ir o m a~e nj e rude vafni su pokaza telji koje Ireba
uzc li u o bzir pri izbo ru melOde otkopavanja. Iznos dozvo lje
nih gubil aka rud e prve nstve no zavisi o d vred nos ti rude. Ako
ruda ima ve liku vred nost , pOlrebno je izabrati me lodu kojom
ce se postiCi Seo manji gu bici. A ko je, pak J rud a s iro m a~ n a ,
gubici mogu biti veCiJa Jj osiromaSe nj e rud e mo ra da bude ~ to
manj c.
Gubitnk rude jc o naj dec rude iz rudnog bl oka iii de la
lefiSta ko ji nij e bio isko risce n u to ku isko pavanj a iii se iz bil o
kojih razloga nij e mogao o lko pali . 51. 4 3 prik azuj e b lok rude
s rudnim reze rvama T , koji se sastoji od proizved ene rude Tl
i gubilk a rude T" pa je

T= T,+ T,.

( 1)

Gubit ak rude izrafa va se k oejicijellfom gubitka rude

_I..

g, - T '

(2)

iii koeficijelltom iskoriUenja rude

;,=!.;.
U praksi se vic primenju je koeficij ent

(3)
i s k o ri~ce nj a

rude .

':1

~ ~,

,tltl' ;!Gi
~
51. 2. 5,.",, kl;oo"om (a) ;
taurasl0m glavom (b) . J ~ipka. 2 klin, J taurn. 4 konusni

umclak. ,5 pod lotnll piOCa. 6

navrtka

51. 4. Shematski prikaz olkopnog bloka. a bez jll.lovinc:. b

5 jalovinom. T~ p roizv~d~ na ruda. T. gubilak rude. T:
ja lovina. T rudne relcr'\'c:. Tl rovna rudn

SI 3. Os i gura n j~ olkopa sidrimu . / ruda.

2 uui p. 1 krovinskc slenc, 4 pod insk~
SI~ n e

Navedeni izrazi vrede uz pretpos tavku d a i proizvcdc na

ruda i gubilak rude imaju isti udeo mclala III. U to ku
o tko pavanj a, medutim , o tko pava se i mala kolit in a jalovine
T2 (s l. 4 b ), pa se do biva ko lit in a T I koja se naziva rovll om
rudom i ko ja iznosi

T,= T,+ T,.

(4)

Aka je udeo mela la u rovno j rud i m it a udeo metala u jalovini

te ako se uzmu u o bzir jednat in e (1) i (3), mogu se
pomocu jednatine (4) odrcditi ko lit ine me lala pom ocu izraza

"'2.

(5)

RUDARSTVO , OTKOPAVANJE MINERALNIH SJROVINA

odnk le se dobiva

gdc jc H visi nn ho rizonta . Ako je P, obim pripremnih radova

u mClrim a, koeficijcnt priprem e iznosi (mmlt):

(m l- m z) T I
,., =--(m- m 2) T '

(6)

To jc isrjtlSko iskoriftellje rud e iii mc la la. Ako jalovina ne

sad rii mClain (m 2 = 0). izraz (6) prclazi u o blik

t, =

m i Tt
-;;;r-.

(7)

Taj se koeficije nt naziva vidllim iii osrvarellim iskoriftelljem .

OsiromuSenje rude od nos je koliein e jalovinc koja se nalazi
u rovnoj rudi i ukupn o iskopa nc rovne ru de. Taj se odnos
nazivn koeficijetJlom osiromaJeftjll

T,

o'=T,'
Os i ro ma ~c nj c

(8)

se mote izraziti pomocu udel a meta la, pa jc

til -

fil l

0,= - - - ,

(9)

111-111 2

kojc se naziva koe/icijelllom iSlinskog osiromaIcllja. Ako ,

medutim , u jalovini nemu mela la (Ul2= 0), dob iva sc kocfici
je nt vidllog iii oSlVa rtmog osiromaJellja

nl-ml

0,= - - - ,
m

( 10)

Inlcnzivnos l i produklivnost metode otkopavanja izra!ava

se kocfiClielJlom illlellzivllosti (K l ). koji je o dn os pro izvodnj e
iz nekog letiSta, blo ka iii o tk opa u to ku godill e ( TI) i aktivn c

povliin e otkopa ( P), pa jc

K='!.!.
, P'
Po m o~ u
m og u ~c

(II)

jednatine (10), a uzimajuCi u obzir vrednost i Te i T2 ,

jc odrediti godisnji kapacitet rudnika po m o~ u jcdn a

tine

T1-~
- 1 -0,'

( 12)

( 13)

T = " QP .

T _ hpi, P
1 - 1-0,'

(J

gusti na rudc.

( 14)

pa jc koefi cij ent intcnzivnosti (I I)

K=
~
, 1 -0,'

(15)

K::lo Sto se vidi . koe fi cijen t int e nzivnosti zavisi od vi sine

o lkopavanja, gustine rude . i s kori ~ t e nj a i osi ro m a~e nj a rude ,
pa ne mote da slu! i ka o osnov za upo redenjc inte nzivnosti
o tko pavanj a dvaju let iSta . Bolje me rilo brzine o tko pava nja
daje vis in" o lkopavanja os tva rena tokom godine. Ta visin a.
prema (15), iznosi
h = l -o' K"
l)l,

(16)

Visi na je o tko pava nj a u tok u godin e znata jna za odred ivanje

vre me na eksploi1li1cij e nekog ho rizon In, da bi se nn vrc me
pripremio nov i ho rizo nt.
Koeficijenl prlprcm e predstavlj a odnos priprc mnih radova
potreb nih za pro matra nu metodu o tko pavanja i ukupn e
kolitine rude koja & se proizves ti iz nekog o tkopa iii bloka
koji se nal azi iz medu dva horizon ta . Ko litina rude izmedu
dvn horizonta iznosi
T _pi, NP
1 - 1- 0, .

k = IOOO P, = IOOOP,( I -o,)

JI
TI
pi, HP

(18)

Koe fi cijc nt priprcme posebno se ratun a za hod ni ke. a

posebno za uskope i druge prostorij e .
Vanci, normacivll tro~ kovi ot,kopavnnjn. Oce na produkliv.
nosli rada u pod ze mn oj cksploataciji izrabva se uti nk o m u
IOnama po osmotasovnoj nadn ici . U podze mn om radu
izracunavaju se ucinci koji predstavljaju produktivnosl rad a
izra1.enu brojem nadnica,a to su : otkopni. na bazi svih nadnica
u procesu o tkopava nj a: janlSki, na bazi nadnica svih radn ika
zn poslc nih u podze mno rn radu : rudnil ki , na bazi nadnica svih
radnik a zaposlcnih u podzem no rn i povriinskom radu .
Normativi oz nacavaju po treba n bro; nadnicn, kolitine
ma le rij a la i e lc ktrienc c nergije za pro izvodnju ton e rude .
Normativi se ob racu navaj u za razli t ite proizvodne faze i
procese, a zat irn , zb irno, za ukupnu pro izvodnju rudnika .
No rm a ti vi radn e sna ge rcciprocna su vred nost utinka , tj .
broj nadniea na to nu rud e. lzratu nava ju se za razl iti te radne
proeese. "pr. za pripremu , otkopava nj e , tntnsport i dr. . i to
pre ma kvalifik aeij ama radnika u to m proeesu.
U no rmative materij ala ukl jutuje se glav ni potroSni
materijal , a sitan se materi; al obrat unava dOdavall jem - 10%
na troSko ve glav nog mate rijala .
Normativ elektrit nc e ne rgije prik azuj e po tro~ nju elek
tritnc energije po to ni rude i po odclj c njima rudnika . Pom ocu
no rm ativa. a uzimajuCi u obzir eene pojedinih ma terijaJa i
e le ktrit ne c ne rgije te brulo litne doho tke radnika , odreduju
se tro ~kov i o tko pavanj a. jamski Iro~ ko vi i ukupni troSkovi
rud nika . U jamske tro ~ k ove proizvodnje , pored troSkova
o tko pavan ja , ukljucuju sc troSkovi ostalih jamskih proeesa
( transpo rt, iZVOl, ventil aeija, odrfava nje . troSkovi uslu! nih
odeljenja) , a mo rtizaeija. refija jame i pripadajuCi deo upravne
re!ij e. U tro~ k ove rudnika ukljucuju se troSkovi svi h pogona
i odeljen ja. ukljut ujuCi re!iju . amo rti zaciju rudnika , tro ~ kove
odrl.avanja ru d nog blaga , tro~ k ovc uprav ne retije i osta le
za ko nom predvide ne troSkovc.

METODE OTKOPAVANJA

Rudne rcze rvc u ne ko m bloku iznose

gde je " visin a bloka iii vis in n otkopava nja, a
God i ~ nji jc kapaci lct rudnik a

639

(17)

MClOde o tk o pa vanja obu lwataj u pripre mu i o tkopavanj e

nekog bloka iii de la Ictista. Otkopavanj e treba da se odvija
prema rcdosledu koji sc nazi v:'1 telllloloIkim proces011l olkopa
"(lIIja. Tl.lj proees obuhva la s l e d c~e operacij e: buSenjc .
miniranje . usitnj avanje rude. prop uStanje . utovar i izvoz
rude . a pored toga mogu biti po trc bne i opcracije osigura nj a ,
zasipavanja iii za ruSavanja o tkopa.
Sve met ode o tkopava nja mogu da sc grupiSu u nekoliko
osnovnih grupn , a klasifikacija poj edinih grupa zasniva se na
principu od rt avanja otkopa u toku i posle o tkopavanja . Ka ko
o lkop mote biti ak tivan na viSe nati na . mofe sc naeel no reCi:
svc me tode prcma kojima se prostori odriavaj u nn isti na6n.
iii se nakon olkopavanja zaru~avaju prem a isLim prineipima.
a tehn o l o~ki sc proces odvija prema istom iii slit no m
postupku . mogu sc svrstati u istll grupu. Svaka gltlvna grupa
im a viSe podgrupa i modifikl.leija koje zadrtavnju osnovnc
karakteristike glavne grupe .
U sav re menoj klasifikaeiji postoji osa m glavnih grupa
meto da o tk opavanja nes lojcvitih Id ista.
AJelode olVorellih otkopa prim e njuju se za l eti ~ ta s cvrstom
rudom i evrstim bokovima. Otkopi oSlaju otvoreni. a krov i
bokovi odrtavaju se slalnim iIi pri vremenim sigumosnim
stubovim a od rude. Privreme ni se mogu nnknadno otkopnvnti.
a stalni ostaju rad i zaSlite povrlinc od zaruSavanju .
Magazillske melotie primenjuju se xa lefiSta sa strmim
padom. tvrsto m rudo m i evrstim bokovima. Otkopi se
ispunjavaju miniranom rudom koja se po zametku o tko pava
nja odvozi.
A'lelode sa Ulsipa vtmjem otkopanilt pros/ora primcnjuju se
zn let iSta sa sred nj e t vrstom rudo m i sa slabijim bokovimu .
Zas ipni matc rijai slut i za odrfavn nj e bokova: slnbij a meSlu

640

RUDARSTVO.OTKOPAVA IE MINERAL IH S IROVI A

krova i bokovn osiguT;w nju sc podgrado m. a ve a prostranstva

sigumosnim stubovim a. Primenjuju se zn bogntc i vredne rude
jeT su troS ko vi viso ki .
M eto de s podgradil'olljcm i :asipollofljem OIkopa prim e
"juju se zn l et i ~ l a s nedovo ljno t vrstom rud olll i slab im
bokovima . Otko pi manjih rnspo na osigurnvaju sc podgrado m .
a zntim sc za sipavaju . I Ie 51! I1l ctode primc njuju Zil bog:.lIc i
vredne rud e zbog visokih Iro kava .
M elotle s podgrodil/{lIIjem ol l/oreni" olkopa prim c njuju sc
Zil t ilna i plotasta le!ista motnosti do 3 m. s umcrcno cvrSlom
rudo m i slabim bo kovim u. Primc njuju se rede.
M eIOtic sa : arusm'onjrm krovjnskih siena primcnj uju se za
l et i ~ ta sa srednje t vrsto lll rudo nt i slnbim bo kovima. Or ko pi
sc nw.njih raspo na podgraduju i oako n o tko pava nj a planski
sc za ru ~ nvaju . I Ie se 111CIOdc rcdc..: primcnjuju .
M elOde.'ilI zamsavalljem m de ; j a/ovil! Siell a primcnjuju se
uglav nom Zit lef g ta vcceg pros tran stva . a nek e Illodifikacij c
i Z~I lciistn strmog pnda i manj c motnos ti .
h olt/binDl'alle melodl' primenjllju sc za Iczista vcccg
prostranstva. Otko pava se u dve faze: prvo se o tk o p a v a~lI
ko morc. a zmim sigurnos ni stubovi. koj i su pri blif no jednaklh
dimenziju kuo kom ore.
Mclode otvorenih otkopa
Razlikuje se frontal no, kom o rnostub no i podetazno
o tkopava nj e.
Frontnlno orkopa\'s nj e provodi se na Siro ko m otko pno m
fron tu po celoj mocnosti let ista. ali 111ocnost ne sme bit i vet a
od 3,,,4 m. Ukoliko je mocnosl veea, o lkopava sc u stepeni
call1a . Mc tode se primenjujll za ho rizo nl alna i blagonagnut a
letista plotastog i socivaslog o blika. Strop se os igurava
ne regul arnim stubovima siromaSnij e rude iii jalovih ukl jute
nja . Na sl. 5 prikaza no je otko pava nj e ho rizo nwln og letiSta
manj e mocnosli , a u po pretno l11 prcse ku vid i sc natin
slepe nnslog otko pavanj a mocnijih le'!iSta . Obo rena ruda
tovari SC ul ova rnim lopatama iii bage rima , ~ to je zavisno od
moenosti l et i ~ t a. Po po trcbi, krov sc osigurava sidre njcm . Te
se melode primenjuju i za leiista nagnuta do 30 s mocno~cu
manj om od 1.5 .. 4 m. Obo rcna rud a prevla6 se skreperima
do izvoznog hod nik a dire ktn o u \ago nete.

ri"~
SI S. Frontalna me toda OI ka pa\'anja ho
rilontalnog IdI~13

Komornostubne melod e primcnjuju se za o tko pav:.tnje

ho rizontal nih i nagnutih l eti~ t3 s padom do 40. veeeg
prostranstva . mDtnosti od 2,,,30 m. pa i vi ~e. Olkopi im aju
ob li k pravi ln ih medusobno paralclnih ko mo ra medu kojim a
se ostavlj aju sigumos ni stubov i. U lim stubovim a ostaje
15 .. 30% rude . a po nekad i do 50%. Za to sc te mctode
primenjuju za manj e vrcdne rude i za l eti~ ta ncmcla la kao
Sto su fosfo riti . soli , uljni ~ kriljci i sl. Sigurnosni se !ltubo vi
dcJ imi f no o lko pavuj u ako je rud a vrednij a i ako se povr~ina
sme 1.a ru~avu ti . Sirina je ko mo ra 5 .. 6 iii 15 .. 30 m. a stubo va
3 .. 5 iii 10" ,15 m. Sto zavisi ad fi zicko- mehani t kih svojstava
rude i !llc na. Slik a 6 pri kazuj c mt lodu otko pava nja u moenom
ho ri zontaln o m leti~ tu olovno-cink ove rude u Leis\Valu u

Svedskoj . O lkopava se tako ~I? ~e pod krov komorc p'rcko

celc irine (22 rn) radi zasek vlSlne - 2.. 3 ilL pa Ii;(: donJI deo
let-iSla mini m kao jedna slcpe nl ca . Ruda ",c bagerom s
lopa to m vo lum ena 0.6 ~ ' tova ri u velika. jam~ka voz.ila .
koj im a sc prevozi do I ~voznog .ok na: Shtna se meloda
primenj uje i Zc'1 o tkopava nJe nagnullh leflsta. ~a m o ~ t o sc ruda
skrepe rim a prevlati do sipk i.

SI. 6. Komorno-slubna metoda olkopavanja

Podclufnc mclode otkopavunjn primenjuju se Z(J letista

ziln og. sOfivastog i plocastog obli ka sa strmim padom veCi m
od 60. moell osti od 2 .. 30 m pa i viSco BuSe nj e i miniranje
izvodi sc iz podctaf nih hodnika. tako da radnici ne ulaze u
o tvorenc pros to re . Ruda gravitacijski pada u levkastc si pke
iz kojih se ulOvaruj e u vagone te. Na sl. 7 prikazan o jc
o tko pavanj e 10 m metodo m lciista o;red nj e m oc n o~ t i sa st rmi m
padom . Otkopi se za lez is Ht do Ill oc nosti od oko 20 III
razvrstavaju po pravcu prufa nj 3, it za moenija lefista po prcc no
nn pravac pruf-anja . LefiSte na sl. 7 del i se izvoz nim hodnik o m
i ranije izradenim venti lacijskim hodniko m i usko pima na
blokove dut in e 60 .. 80 m i visin c 60 .. 70 m. Iz tih usko pa .
koji se nal aze u sigurnos nim stubovim a , izraduju sc na
odstojanju od 8 .. 10 m po detat ni hodnici. Prvi po delafni
hodnik na lazi se nu 56 m iznad nivo a ho rizo nta i njime se
od sigurnos nog stuba postepeno ho rizont alno podscca blo k
preko ce le ~ irin e leiista . Kad se podseca njc m odm aknc , iz
izvoznog hod ni ka se na svaki h 6 .. 8 m probijajll kraCi uskopi
koji se pro ~ iruju U obliku Icvk a, pa se fo rmiraj u levkastc sipkt:
za otprem u rude.

51. 7. Podc la!n:1 me todu otkopa\,:lIl ja po prutnnju kti~ l u . J iZ\'ozn i

hodnik. 1 \c nt ilacijski hodni k. J uskop. -I sigu mosni stuhovi, 5
pod~t atni hodnici. 6 kraci uskop U obliku Icvk.1

U uf im lei iStima pode la t ni hod lli ci pros iruju sc o d bo ka

do bo ka . a 2...1 tim se buse minskc busotin c u redovimu navi ~e
i nani te. U motnim lef.i ~ tima iz pode tazni h hod ni ku buse Sl:!
i Icpezastc bu~o lin e (s l. 8). Rcdovi bllsotin a unapred sc buse.
a min im sc jcdan iii vise red o va po ccloj visini bloka . Rud a
koja pada 1I o tvo rcni prost o r tovari se preko Icv kastih sipki
u vago ncl c iii trake i odvoz i do o kna iii po tko po m nilpo lje .

RUDARSTVO. OTKOPAVANJE MTNERALN IH SfROVINA

Muga7.inske metode Olkopovanja
I azi" magazinsk ih metoda dol azi otuda Slo se minirana
n1dn poSh!penO akumulira Uotkopu-magazinu nap redovanje m
ad nitog k vi~em horizo ntu . Minirana ruda za uzim a vetu
zuprc minu od kOl11paktne rude pa je posle svakog miniranja
potrcbno iz otkopn izvlatiti 30 40% miniranc rude. a tako
se ispod krova otkopa ostavlj a rodni prOSler visine - 2 m.
Magazinske metodc primenjuju se za ti lna i soc!ivasta
Ic! i ~ ta 5 jednakomemim pado m \le6m od 60. s c!:vrstom
fud OIn i tvrs lim bokovima . Otkopi sc do mocnost i od - 10 In
razvrstavaju po pruvcu prutanja , a za vcce mocnosl i pop retno
on prav;tc pruta nj a leti!ta , al i se tada primenjuju kombin ova ne mctodc. Slika 9 prik azuje magazin sku metodu olkopavanja t ile debc le 35 nt , S os tavlj::mjem sigu rnosn ih st ubova
izmcdu otkopa i sigurnosnc plote pod v i ~ int horizo ntont.

51. 9. Magazi nska metoda o tkopavanja. I izvot ni hodnik. 2 ventilacijski hodnik .

J uskop. 1/ spojni hodnik . j otkopni hodni k. 6 krati uskopi koj i se pro~i ruju
u obliku levb. 7 ccnlraini uskop

Izvozni hod nik radi se pO sredini Ie:!g ta iii uz podinski

bok , .a ve ntilacijsk i hodnik je ranij e izraden. Lcfi ~ tc sc po
uskopima deli na otkopne blokove du lji ne 40 .. 60 m. Iz tih
uskopa. koji su u ce ntru sigurnosn ih stu bova. izrad uju se na
svakih 4 .. 6 m krati spojn i hodnici kojima se dolazi u otkope.
Posle uskopn. nn 5 .. 6 m iznad nivon horizont a, izr aduj u se
otkopni hodnici , koji se prosiruju prek o cele sirin e i duljine
l e1:i~ t n. Ti me je zavrSc no hori zonw.ino podseca nje o tkopa.
Tada se na svakih 6 .. 8 m probijaju kraCi uskop i koji se u
gornj em delu pro~ iru j u u obliku levka,a na d nu se pos lavljaju
vra la radi utovara rude u vago nete. Radi bo lj e venti lacije i
dop re me mate rijala, uz otkope se ob it no izraduje centra ln i
uskop , odakle pocinje otkopavanje. Posle sva kog miniranja
ispusla se visak rud e da bi se napravi lo mesta za rad . Kada
se lako otkopava nj em dode do sigurnosne p l o~e , deb lj ine
3 .. 4 m, po6nje komplclno ispustanje rude. Prazni prostori
ostaju otvoreni iii se nak nadno zasi pavaj u . Sigurnos ni stu bovi
i plote mogu se naknadno otkopavati, kada se Z3vrse radovi
u visem horizo nt u .
Metode sn 7..usipnvnnjem otkopnnih prostora
Metode imaj u takav naziv jer se prazni prostori iz kojih
je izvadcna ruda zapunjavaj u jalovim materijalom koji sc
naziva zas ipom. Princip rada sastoji se u to me da se izves[]i
dec rudnog lela ot kopa , tj. ruda se buse njem i miniranjem
obori na stari zasi p i po tovari. a potom se otkopani dec
popunjava novi m zasipom. Izmed u zasi pa i stropa o lko pn iii
oS lajc slobodan prosto r visine oko 2 m iii se o tkop do stropa
popunjava zasipo m. Naizmenitnim otkopavanjem i zasipava
njem napredujc sc od niteg k vi~e m ho rizon tu .
Metode SI;! primenjuju za razne ti pove IdiSta sa tv rstom
i manjc tvrSlom rudom. ali sa slabiji m bokov ima . Nagibni
uga o treba da iznosi nnjmanj e 40 .. 45. Te metode spadnju
u naj sk uplje, pa se prime njuju za vrcdnije ru de. Iskoriseenj e
rude iznos i do 95 %.
Zasl pni malerij al. U oLkopane proslOre zasip se doprema
u suhorn iii mokrom stanju . a prazni prost or zapunjava se
rut no , mehanitkim sredstvima . pne umatski iii hidrauli Eki.

641

Zasipni malcrijal potiee. ako jc IZ jame. iz bokova leti'<la,

za tirn iz istratnih i priprcmnih radova u jalavini iii iz
specijalnih podzemnih otkopa u jalovini. Kao zasipn i materijnl
5 povrine upolrebljavaju se jnlovinu notacije. treska visokih
peti i razne mekSe ste ne u blizini rudnik a. Zasipni materijal
treba da odgoyara tehnilko-ekonomskim usiovima J 3 to znati
da je inerlan i da nc sadrii vi~ od 8 .. 15% piril3 i 4%
pirotina , da nije s uvi ~e abrazivan , da ima odredeni gra nulometrijski saS lav. da kao suhi zasip nema vi~e od 10% vlage i da
troSkoyi dobivanja . transporta i ugrad ivanj a budu SIO niti.
Dob ivanje i doprern n suhog UlSfpnog ma lerijala. Malerijal
iz podzemn ih radoV3 upotreb ljava se za su ho zasipavanje. Za
ma nja rudna te la i uskc ti le zasipni matcrijal mote se dobivati
iz jalovih bokova , i to obitno iz krovine. Za vc~e kolitine
zasipn og mnte rijala iz jamski h radova mogu se olvoriti
posebni otko pi u jalovi ni.
Kao povr ~ in s k i zasipni materijal za suho zasipavanje
najpogod niji su ~ kri l jci , filiti. tufovi i sl. Ako zasipn i materijal
nij c iz jame, na pogodn om se mestu u blizini jame formira
pov~ in s ki kop 5 vise ctaia. Minirani male rijal tova ri se nn
ut ova rn n vozila i prevozi do glavnog zasipnog uskopa, a ol uda
podzem nim saobra~ajnicama do zas ipni h uskopa. Z<tsip od rede nc granulacij c potrebne za pneumatsko zasi pava nj e treba
drobili i prosejavati . Su hi se zas ip kroz loka ln e uskope iii
kroz cevi propusta u otkope , gde se skrepe rim a iii vago neti ma
rasp rostire.
Hidraulitko zasipovunje obu hvata pripremu zasipn og ma t.e
ri jala, transport malerijala vodo m u obliku pulpc, zasipavanje
i odvod njavanje otkopa. Za pripremu mate rij a la i fo rmiranje
pulpe, na povrsini u blizini rudn ika treba izgradi ti zasipnu
stan icu oprcm ljenu o d govaraju~om opre mom, u prvom redu
pumpn im poslrojenjem. U otkope se zasip razvod i armira no
gu me nim cevima koje se poslavljaju u Slropu otkopa iii na
pose bne nogareskele . Za odvod njavanje olkopa izrad uju se
poscbni odvodn i otvori u vidu sipk i koj i se s napredovanjem
olko pa nas l.avlj aju, a ob la!u se fi lta rsk im pl atnom radi
cede nj a vode iz pulpe.
Pneumatsko zasipovonje proyod i se komprim ira nim vazdu
hom prcko zas ipne ma ~ ine koja kroz ccvi potiskuje mdavi nu
jalovinc i vazduha. Radni pritisak vazduha iznosi 0,6 1 MPa,a
u cevovodi rn a se dop u ~ ta pad pritiska do 0.35 MPa . Postite
sc velika brzina struja nja (30 .. 50 rnIs). Zasipni mate rij al
treba da im a gran ul acij u od 30 .. 60 mm , <t ne smc im ati viSe
od 10% glinastih primcsa i si tn di. Radi sp retav.anj a nasta nka
pmsine pri zasipavanju , materijal pre ubacivanja u zasi pnu
masinu (reba ov1afiti dodavanjem 4 .. 6% vode.
Specijalni zasip. U ne kim slutajevi ma, kada se na povrlini
na laze vafni objekti , vode ni tokovi i sl. , treba spreti ti pojavu
puko tin a i zaru~avanje pov r~ ine , pa se prirn enjuj c specij alni
zasip koji mora imati vceu tvrsto~u i nosivost. U pulpu se
dodaje veziva komponenta. naj~esce cemen t, a redc kret iii
gips. Zasip se stvrdn e i postaje mon ol it an masiv.
Melode krovnog otkopuvanja
Medu tim me todama razlikuju se met ode otkopnva nja po
prufn nju letiSta , te borska i treptanska metoda otkopnva nj a.
Mctode otkopavonjo po prutonju Icfi.J ta primcnjuju se zn
o tkopavn nje 1:ila i so~i\'a moenosli od 1,5' ''6 m i vi~e . sa
slrmim padom, tvrslOrn ru dom i slab ijim bokovima. O tkopnva
se u blo kovima dutine 50 .. 60 m . Izvozni hodn ici rade se u
samoj rudi iii u podin skom boku. Slika 10 prik(lzuje jednu
od vl.l rij anatn krovnog otko pavanju za 1.ilu mo6:nosti 3.. 6 m.
s izvoznim hodn ikom u podinskom boku . U v i~em horizon lu
prcthodno jc izrade n izvozn i hod nik koji slu1:i jos i za
vent il aciju i prcvoz zasipnog mate rij a la za niii horizont. Nn
nivo u niteg horizon la iz hodnik a se nn svakih 25 .. 30 m
izraduju pretnici kojima se preseca f il a po celoj Si rini . Zatim
se 5 nivon horizont a otkopava ruda nil visinu od -5 m . pa se
po padu Idista u rudi izraduje zasipni uskop koji treba da
izbije u pretnik viseg horizonta. Deo prctnika koji se nalazi
u rudi treba podgradi ti gustom drvenom podgradom iii
bctonskom oblogom. a ujedno se izraduju dvode lne iii

642

RUDARSTVO , OTKOPAVANJE MTNERAL TH SIROVINA

trodelne sipke . Pre zasipavanja otkopn. on pod se postavlja

drveni iii betonski patos debeo 20- 25 em. koji :,prefava
obrusavanje zasipa U otkop pri olkopavanju posJednje ct<Ltc.
Za manjc vredne rude i uskc ti le umcsto patosa ostavlja sc
tanji sloj rude od 0.5 .. 0.6 m . Kad se sve to zav~i. iz vi~g
se ho rizonta prcko zasi pnog uskopa sp u ~ta z3sipni matcrijal
koji se poravnava pa se ostavlja otvorena visioa od -2 m.
Tek tada poeinje nonn ain o otkopava nje . i to od rudne sipke
bu~cnjcm i miniranjcm horizontalnih iii kosih bu ~olina dut.ine
ad - 2 m. Obo rena ruda pacta oa zasip i lovari se u vagonetc ,
koj i se istresaju u sipke iii u utovarnot ranspo rtn a vorib .
A- A

c-c

8 -8

(QI

~ ~Z~~
I

<oi

SI. 10. M(:loda havnog otkopavanja po prul:mju le1.iila . I izYo zni

hodnik u podi nskom boku. 2 hodnik za ve ntililciju i prevoz zasipnog
mllterijala, J pn:~ nik. 4 znsipni usko p. j siplm. 6 P3 toS

Prva etata ~ otkopava do vi,ine od 56 m. a oOO re na ruda

tova ri se mehanitkim lo pata ma u vagone le . Kad ~ ul ovari
S\fa ruda . izraduju se si pkc u gustoj drvenoj podgradi. Radl
zasipavanja otkopa. ispod vi~eg ho rizonl a 1I sigurnosnoj ploti
izraduje se zasipni hodnik iz kojeg sc po sredi ni .. vakog o tkopa
buse zasipne busotine. prefnika 7S mm , kroz kojc sc dovodi
flo tacij ska jalovin a kao zasi p. Kad je o tk op 'p re ma n 1.3
zasipavanje , izraduju sc posto lj a-ske le za razvodc nj e armlranogumenih ce vi koje sc prikljut uju nil busotinu u krovu
otkopa iii nn. dovodnu ccv. Pulpa se jcdnakomcrno raspo reduj e po celaj povr~ ini o tko pa . Otkop c;e od vodnj ilVa kroz
sipk e koj e se oblatu guslim filtarskim pla t nom (sargijom) kroz
koj e sc ced i voda iz pulpe i koj e sprc tava prodor jalovine .
Vo da se odva di kan alim a u talot nik , a za tim u vodosab irnik
pumpne stani ce. Vi sin a o tko pavanja slcdcti h etafa iznos i
2,2"'2 .5 m. Oba rc na ruda se otprc ma utovarno- transpo rtnim
vozilima. O tkopava se do vBeg ho rizo nt a , ispo d kojeg se
os tavlja za~tiln a plata ad -8 m. Sigurnosni stubovi i ploce
naknadno se otkopavaju.
Trepamska metoda otkopava nja. Rudna su lela trcpta nskog Idi!t. nepravilnog oblik a s padom a d 35 45 i
pov r~i nom od 100 5 000 m2 . Za povr~ ine vece o d 2000 m2
ostavljaj u sc sigurnosni stubov i od lO x 10 m koj i sc raspo reduju u sahovskom porclku i naknadno sc o tk o pavaju . Za
ma nj e po v r~ in e oS lavlj aju set ako je po trebno t sigurn osni
stubov i manjih dime nzija (4 x 4 m iii 5x5 m). koj i se ne
otkopavaj u. Slika 12 prikazuj e trepeansku metodu o lkopavanja. Na svakom ho rizonl"u u pod inskom kretnjaku iz raduju
se izvozni hodnici . a svakih 30 m prctnici do krovi nskog boka .
A-A

B -,

------- ---- ~ - --- - --~\-----~-... ~~;~- - -- ~-:-

--- --

--....

---

-----

Borska metoda otkopavanja. Za otkopavanje mocnih fila

i rudnih tela s vred nom rudo m , koje su ~ ire od 10 m,
primcnjuje sc krovna mc toda s razvrstavanjem o tkopa i
st ubova poprct no na pravac prufanj a letiSta. Veta rudna tela
borskog rudnik a im aj u ob lik stokova sa strmim padom,
Povr~ in e lih rudnih tc la delc se na o tko pe sirine 16 m i stubove
l irineS IOm (sl.l l ).
Izvozni hod nici izractuju se u podinskom j krovinskom
boku, a iz njih se kroz svaki drugi sigurnosni stub rade
pretnici. Iz tih pretnik a na svakih 10 .. 12 m rad e se kratki
prekopi gde ce se docnije izradivati rudno-prolazne sipkc .
Otkopavanje poti nj c s nivoa horizo nt a IZ kratkih prekopa,
A-A

SI. 12. Treptanska metoda o tko pa\,llnj a sa suhim

zasipnvanjem. J lzvozni hodn ik .l prc~nik. J sigurnosni
stub. oJ rudno-prolaznll sipka. 5 zasipni uskop. 6
bctonskll piota

$ 1. II. BOllik~ m~toda o~ kopavanja ~ hidrn ulitkim suhim zasipavanjcm . I

Izvozm h~mk , prctnlk , J kr:atk.1 prdop. 4 rudno-prolaznll sipka. j

slgurnQino plOCa. 6 ZD.Slpm hodmk. 7 zaJipnn buScHi nn

Na osnovu poznatih kontura rudnog tela na vi~cm ho rizontu

i novih kontura na radn om horizo ntu od reduj e sc poloiaj
sigurnosnih stubova. Oborena rud a tovari se ul ova rno-trnnsportnim vozilima u vagone te . Kad se o tko pa ruda na ccloj
povrSini . de lovi pretnika u rudi ob laiu se belo nom a ujedno
se rade. rudne i rudno-pro lazne sipkc. Radi zasipavanja
otkopa Izvodc se po rudi zasipni us kop i do vi~eg horizont a.
Paralelno s izgrad nj orn pretnika u betonskoj oblozi i sipki
pola~e se na pod otkopa betonska ploea debela -30em. koja
sp r~~ava prodor zasipa kad se o tk opava nj e m dode do vieg
h 0":Jzont~: Kad sc sve ~o zavr~i. jz go rnj eg se horizonta spu~ la
zaslp kOJI se skrcpe nm a razvlati po o tkopu. Pod krovo m
o tkopa oS lavlja se Olvo r -2 m radi ve ntilacijc i komunicirnnj u
u o tkopu .
. ,?tkopavunje s l.e~eCi h e lai.a visine 2 m pocinje od rudnih
slpkl. Ruda se mlOl ra nj e m obara na zusip ho rizontalnim i

RUDARSTVO . OTKOPAVA JE MINERALNIH SIROVINA

kosim busotinama i otprema 1Ilovarno-transpon nim vozi lima
do ~ ipki .

U Trepti sc

1I

doglcd no vre rne predvida. po projcktu

Rudarskog insliluta 1I Beogradu. hidrau licno l..a~ i pt\\'a n jc

otkopa no tncijs ko m jalovi no m iz novopodig nul c n0l3c ij c na
Prvo m {u ncl u.
MClodc otko pa vnnja s podgradivanjem i zasipnvu njem
Pril1l~ ll juJ u ~~ metodc o lko pava nja po pruta nju Idista

prcenc mc;todc otkopnvanja.

Melode otkopa vunju po pru1unju letiJto primc njuju sc zn
otkopav3njc :t.i la i sociva s manj e siabilno m rudom i slabij im

bokovim a . motnosti do 4 m i s pad om aka 60, S obzirom na

losa fizitko- me ha nicka svojstva rude i Sien a o lkopi se moraju
podgradivil li stojka ma i podv lukama.

643

Za<ii lpni sc malcri)al IZ \'i~g horizonta spu~t a u zasipm u.~kop.

" oda tle. v3gonc~ima prev~zi do pripremljcnog olkopa i rufno
razbacuJc. Ukoilko posloJe uslovi, z8sipavati SI! mote hidraulitk i iii pneumu lsk i. Pre zasipavanja o lkop se s unurarnje
s tr ~ne mora o bl ~ti ti o krajci ma da bi se spre~ilo prodiranje
zaslpa u sused Oi o lkop . Ta sc metoda primcnjuje i za
otkopavanje sigumosnih stubova i plata.
8-8

vI

tTC_rJ S1~~c~-u ]

~_,
~,

' zu

A~

is

" -',.. -_-

SI. 14 . Pr.:tnn melodll OlkopBvanja hodnicima. / izvozni hodnik , 1 rudno-proluna sipka. 3 za~ipni u~kop

Mctode orkopavanja sa

om
I

lO"'60 m

;:',i:;:,;:.';{X:?\?!/,::i;:5'1':li:;.: ' "

Ai

l-B

SI. 13. Krovn a metoda otkopavanjll s podgrac:livanjem i Z3sipav3.

njem po prutanju I di~la . / iz\'ozni hodnik, Z rudno-prolnznll sipkn.
J \'.:n lilacijsko,z3sipni uskop

Sli ka 13 prik azuje me todu o lkopavanja u uzd uf nom

prcsc ku i de talj poce tka otkopavanja i zas ipavanj a na jednoj
e ta:!i. Prip re ma se sastoj i u izradi izvoznog hod nika u rudi ,
rudno - prolaznih sipki i ventilacijsko-zasipnog uskopa. Rad i
za~ tit e izvoznog hodnika, iz nad njega se ostavl ja zatit ni stub
~ irinc 2 .. 3 m . Otkopavanje poti nj e od zasip nog uskopa ta ko
sto se lcvo i desno od usko pa rud a o tkopa na dulini o d 2 .. 3 m
i na vis ini jed nc e laie o d 2 m , a zatim sc pusta zasi p koji se
poravna. Na zasip se pod uskopom izrad uj e privreme na sipka
za pu njenj e vago neta zasi pnim ma te rij alom . O tkopani se dec
podgrad uj e pod vl akama i stojkama . a zatim se sa zas ipa s
jcdnc stra ne o tkopa buse ho rizontalne busotinc du ge -2 m.
Obo re na ruda sc lovari u vago nete rut no iii mehanitkim
lo patama i prevozi do sipke. Pre miniranja odstrani se
podgrada da je min e nc bi oste til e. Dok se na jedn o m k raju
otkopa ruda o tpre ma, na drugom se kraj u zasipava . podgraduje i busi. Umesto drvenih sloj ki mogu se prime nili i tel it ni
frikeij ski stupci.
Pretna metod a ol,k opavanja pri me njuj e se za o tko pavanj e
motnih f il a, soCiva, nepravilnih rudnih tela s nedovo ljno
tvrstom rud o m i slabim bokovima. s pado m strmijim od 40,
s bogatom i vrcd no m rudom. Slika 14 prik azujc prip rc mu i
o tkopavanje takvog rudnog tela. Izvozni hod ni k, rudno-prolazne sipke i zas ipn i uskop rade se u ja lovom boku ako jc
rud a Iros na, a ja lovi bokovi tvrUi. Uko liko je ruda tv~ta,
a jnlovi bokovi slab iji , navedc ni se o bjek li rade u rudi. T ada
olko pava nj e poCinje na 5 m iznad nivoa horizon la, a radi
zasli te izvoznog ho rizonl a. Miniran a ruda o tprem a sc vagonetima iii utova rno-transportn im vozilima do ru d no-prolaznih
si pki . Na jed nom kraj u se otkopava, a na drugo m se zasipa va .

za ru~ava nj e m

krovinskih Siena

Metode ot kopnva nj a sa za rusava njem krovin e u etafa ma-h od ni ci ma prime njuju se zn praviln a i nep raviln a rudna tela
s bl afim i strmijim pad o m , vece i manj e motnosti , s vredno m
rudo m kojoj t vrstota ni je od bit ne vainosti , al i krovinske
ste ne treba da se lako zaru~avaju . Otk o pi u ob lik u hodnika
od rtavaj u se podgradom. a kad se otkopa jedan iii dva
hodn ika , na pod se postavlja palOS ad oblien ii i f ita na mreta
i o tkop se zaru ava. Umesto d rvene podgrade mote se
prim eniti i telit na . Obo rena rud a se o tpre ma vagoneti ma iii
utovarno- transportnim vozi lim a do rudne sipke. Ni.1 sl. 15
prikazana je pripre ma del a lefista s teliri otko pn a bloka. Za
sva ceti ri o tkopna bloka izraduju se dve rudno-pro lazne sipke,
a po sredini sektora servisni uskop i ventilaeijski llskop.

c-c

A-A

!l
B-8

51. 15. Mctoda It::rovnog znru~aVD nj a hodnitima. / rudno-prolllZ1lB sipka. 1

servisni uskop. J \,cn tilacijslti uskop. <I smemi hodnik. 5 pr.:tnik. 6
prh 'remeni zaSrirn i srub. 7 iZ\'ozni hodnik

Rlldno-pro lazne sipke i servisni uskop nalaze se u sme rn o m

hodniku iz kojega se na svakih 40 m rade pretnici. Otko pavanj e poti njc od krajnjih blokova i id e k ec ntru sekto ra. s lim
da se uz sme rni ho dnik oSlllvlja privreme ni z~ titni stub. koji
se na kraju o tko pa. Kad se zav~i o tkopava nj e na jednoj elafi,
iz rudno-pro lazne sipkc najprc se izrad uje sme mi hodnik. a
za lim precniei iz koj ih se leva i des no razvrstavaju o tkopi.
Izvozni hodnik se o bicno radi II pod inskom boku. a iz nj ega
se na svakih 80 In rade pretn i hod ni ci iz koj ih se izraduju
rudno-pro lazne sipke. O tkopi se za ru ~av aju tako SIO se drvena
podgrada min ira. a tel it ni se stu pei izvlate. U toku otkopava-

644

RUDAR TVO, OTKOPAVA JE MINERAL IH SIROVl A

nj o podgrado m se poduhvata patos vi~c elate. Sinna olkopa

iznosi 2,53 m. ;] du1inn -20 m.

Postoj i viSe vurijanata tukvc me lode. a li se one svc rede
primcnjuju zOOg velikc po tro~nje grade. visoki h tTaSkova
o lkopavanj a i loSe vent il acij c .

Melode otkopavanja sa l.8 TuSavunjcm rude i okoln ih sh~ na

Prim e njuju sc me t ode podcHlt nog za ru~ava nja i blokovskog samoza ruSavanja.
.. ,
.
Mctode podelui nog zoTu!avnnja prun e nJuJu se z a letlS ~ a
veee mocnosti i zn. letiSta mocnosti od 210 m. Za deblJ8

letiSla podetatni se hodn ici rade pop retn~ na p~avac p~ut~nj?

a zn deblj in e do 10 m po praveu pruta np iezista. Pnnclp JC
rada U lOme SIO se iz podctn:tni h hodn ik a le pezasto buSi i
minim. Oborena se rod a utovarn o-transpo rtnim vozilima
otprema do rudnih sipki . Usled miniranj a i o tprc mc rud e
za ru!avaju se bokovi , odnosno krovinske ste ne. Kako se uz
miniranu rudu nalazi za ru ~e n a jalovina. u lok u utovara rude
jalovina se mesa s rudorn , pa ruda osiro rn as uj e. O sirom ase nj e
i iskorgcenj e su u mcd usobnoj funk cio nalnoj zavisnosti , pa
~to je vece osiromasenj e, bice i vece isk ori~ce nj e rude, i
obra tn o. O n bi se postigli za dovo lj avajuCi rezultati u pogledu
os irom asenja i iskorgcenja , potreb no je pre th odno e kspe rime nt alno, na modelim a, utvrd iti odgovarajuce parame tre .
Osnovn i su parame tri : vis ina podetafe , nagibni ugao le pezastih busotin a, odstoja nj e izmed u buso lina i ugao kraj njih
buso tin a, koji o bit no Lznosi 70 .. 80.

Metode bloko\ skog samozarubvanja . primcnj~ju se. 7a

lefi~ta vcceg prosrranstva , vece mocnoslI,. blafcg I 'iirrmlJcg
pada. s tvrstom i srednje ~vrslOm . rudo~1. Ispresec..1na u VI ~
pravaca prirodnim pukotlOam~1 I pr'iihnama ; kro,":n e !lte~e
rreba da se lako z...1 ru~avaj u . l'iko n ':;cava 'ie pntl'iak v\.;cleteclh
masa, sopstvc na tdina rude i si la g r av~.lac tJ e .
.
. .
Rudni mas iv de li se u blokovc kOJI sc po celoJ povr~101

podsecaju, uslcd tega se samo~ru~avaju. U moenim til a~a i

socivima b lokovi se raspored uJu poprctno na prava~ p rost l_ranja letiSta, sa sirinom od -30::60.m, a ~ rudnlm rel~"!l a vehke
ho ri zo nta ln e povrsin e blokoVI Im uJu ob hk kV.3?rata III pr~vol1:
gaonika dimenzija 40 X 60 .. 60 .x. 100 m. Vlsl~a b loka Iznosl
40 .. 50 m, testo i 100 m . ~to zaV lsl od pad a lefl~ ta . karakrera
rude , jalovog pokrivata, pritiska u dnll b l~ka i od ob li ka
leti~ra . Razlikuju se tri osnovne faze rada: p~~prema b l ok~va.
podseca nje i izvla~c nj e zaruSene rude, PostOJI mn ogo v:.~nJ an
ri . Slik a 17 p rik azuje pr iprcmu bloka vrlo mocnog leflta ; s
ulOvarom rude iz utovarni h hod nik a utovarno-transpo rtnl m
voz ilim a. U loj va rij a nti postoje dva nivoa: ul ovarni horizont
i horizo nt podsecanj a.

Sl. 17. Metoda blokovskog samozaruSavanja iz

uto,,:unih hodnik a

SI. 16. Metoda podetatnog zaruSavanja (Avedska vari ja nt a) . J iZ"Olni hodnik.

1 rudna sipka. 3 prolazno-servisni uskop, 4 smcmo-t ra nsportni hod nik . 5

otkopni hodnik

U praksi se n ajv i ~e prime njuj e tzv. ~ve d s ka varijanta. Slik a

16 prik azuj e tu metodu Zll moc no l eii~t e strmog pada. Izvozni
se hodnici rade u podinsko m bok u , a rudn e sipk e i prolazno-servisni usko pi iz izvoznog hod nik a po padu lefista na
odstoja nju od 60 .. 100 III i viSe. Usko pi slu1.c za vcnt il acij u,
snabdeva nj e otk opa potrebn im mat erijalom, kre ta nj e Ijud i i
me ha nizacije. Rudne sipke na sva koj pode taii spaj aj u se
smc rno-transpo rtni m hod nikom. Od njega se na svakih
6 .. 8,,- 10 m izrad uj u pretni o tko pni hodnici do krovi nskog
baka , odak le potinjc o tkopavanje , koje se nastavlja prema
pod in sko m boku . Ods to janje izmed u ot ko pnih hodn ik a zavi si
od visine podeta ta, mocnosti leiisla, padnog ugla i dr.. a
dimenzije o tkopn ih hod nik a od dimenzija primenjene me hanizacij e. Olkopni se hod nici raspo reduju u ~ a h ovskom po re tku. Olkopavan je pot inje miniranjem krovinskog boka,a zati m
se minira s neko liko redova iepezasrih bu ~or in a u ru d i. O co
minirane rude izruti se 11 hodnik , ;. \feCi dl!o ostajc: ukl d ten
izm edu jalovine i rudn og masiva. Postepeni m utovaro m
dejstvom gravitacije pokrecu sc minirana ruda i jalovinn ko ja
se sve vi~e obru gava kako se o tkop pavla6 k podinskom baku.
Urovar traje do dozvoljene gran ice osi romaSenj a, od nosno do
gran ice eko n om i ~ n os r i.

rzvozni hod nik sc radi u pod insko m bok u , a pa rale lno I

krovin ski hod nik u rudi koji slui i zn ventil acij u i komun ikacije_ Rudne se sipke nal aze u pod inskom boku. lz pod in skog
izvoznog hodnika na svakih 16 m rad e se utovarni hodni ci iz
kojih se leva i d es no na od stojanju od 15 m izraduju levkaste
sipk e. Povi~e utova rnih hodnik a, na -8 m visi ne, izraduju se
hod nici podseca nja . Tad a je pripre ma zavrse na . U na red noj
fa zi podsccanja najpre se uz krovinski bok izradi zasek,a za tim
se buse le pezaste bu ~o tin e, koj e se sukcesiv no miniraju . Na
slici 18 prikaza na jc izrada lepezas tih bu~ot in a. Po zavrse no m
podseca nju bloka do lazi vain a faza izvlatenju rude, o d koje
zavisi dalji proces za rusava nj a blo ka , ste pe n isko riSce nja i
osiromasenja rude. lzvlacenjcm rud e nastav lja se proces
za rusava nja po vis ini , koji zahvata krovnu jalovinu ko ja ce
nal eCi na za ru~e nu mdu . Tek tada potinje intc nzivnij e i
ravnomernije izvlatenje rude, Iz pojedi nih sipki rud a sc
izvlaCi u odrcde nim dozama o d 20 .. 40 uda n . a prosccna visi na

SI. lit Pothcca njc bloka lepczastim buwtinuma (detalj)

RUDARSTVO,OTKOPAVA
i~p u sta n j:l

rude po ccloj povr~ ini blcka jznos; 0.30.5 mid;:,",

Prj pravilno m izvlatcnj u ru de. kocficij cnt iskoriScenja iz n o~ i
8590%, a osiromaScnjc Tu de 1020%. U~i nci su vrlo ve li ki
i krce ll se \I grnnica ma od 3050 I po nad nici .
Kombinovullc melod e olko pava nja

Ko mbi novnne mclodc o lkopava nja do lazc

1I

obzir za

motna I e! i ~ t a rud e i okolnih sie na razli ti tih fizitko-mchanitkih

svojs lava. Leti~ l c sc izmcd u dva ho rizonl 3 deli u ko moTe i

sigurn osne stubove. Ko mo n:: i stu bovi sa6 nj avaj u ccl inu . a
pribl i:lno SU jcdnn kih dimc nzij a. ViSe njih za jed no sati njavaj u
blokove. Priprcmni rado,,; i zvode se obicno istov remeno za
komore i zu stubove . Siri na komor:l i stu bova iznosi od 46

do 25 m , ~ t o zavisi od rud a rsko-gcolosk ih ka rak tcristika

lc!iSta. Postoji veCi broj varijanti tih me toda. Na sl. 19
prikazana je fa za min iranj a sigurnosnog stuba i sigurnosne
ploce. pri tcmu jc rud a iz komo re pre th od no o tko pana
mctodom podc lafnih hod nik a. O bo re na rud a pad a u prazan
prostar ko more iz koje se mote otpre miti 40 .. 50% Cis le rude .
Ost31a ruda bice izmeSana s jalovino m koja se ob ru ~ava iz
krova i iz bo kova , pa os iro maSenje rud e iznos i i v i ~e od 20%.

SI. 19. Masovno mi niranje sigumosnog slub:a i plotI.' za ko mbinovanu me lodu

oikopilvanjil . I iz\'ozni hod nik u podins ko m boku. 2 pretni Iransportn i hod nici.
J pretni If'oln sporlno-\'e nlil acijski hod ni k. 4 vc ntilllcijski uskop, 5 rudn a sipb
s pro!aznim odelje njem. 6 s krl.'persk i hodllic\. 7 1evkasle sipke. S ko mpenzaci j
ske ko more. 9 hodnici za buknje du gntkih bu,Wlinll. JO bu.kltine u sigurnosnom
stub u. J J bu.kltine u horizon la lno m sl ub u

LIT .:

M .

n. AtOIUK05,

KOIICTp)'HposlUnte

II paC'II~Tbl

CHt"f'CM lt

It

l"C.l[ltono-

nllt pu pa60TIt bl py.am.llI: wCCTOpo:nelut A. Ha)' Ka, Moc" ..." 1965. - M . 11.
r. M . M tultUofJ. n OAleMllaJi pa3pa6oT.. a pynll blx toteCTopo;,Qc IIII A.
HeZt pa. Macoa 1966. - S . D. Woodruff, p..'le l hoos of Wo r king Coal and Me lll i

Ata/UKOfJ.

Mi nes. Pe rgamo n Pres.s, OxfordLondo n Edin burghNew Yo rkToranto-Pa ris

Frankfur1 1966, - 0 , A , 60UKOllypOfJ, KnaCClt41ltK3WUC II Pbl60p weTO.a06
nO.ll3e wlloA p3.lpa6oTx1ol wCCTOpoQeHltA . AlIMaAm 1969. - B. G/uJtevit. M,
Ulit, E u pcri me nla lno odredivanje pommela m podela1nog zarubv:m jn ta
rud ni k bakm Bo r - lilva RoS. Rud a rsko-geolo$ki raku lte l. Beogrod 197 1. O. G/uJt.evic, Olva rnnje i me lode podzcm nog o lKopa va nj n rudn ih 1eti! lll .
Minerva, Suboljca Beogmd 1974 ,

645
Prc ma na6nu upravlja nJa krovi nom po'l10JC ~ I edetc mc
tode ot kopava nja: otkopne metode bez o~ t ctc nj a krovi nc i
de formacije pov~ i ncJ sa zasipavanjem ot kopanih pros-wra.
otkop nc metode ., ostav ljanjem stu bova. o tkopne mc todc sa
zarusava njem krovi nc i specija lne o tkopn e me lode .
Pre odl uke 0 izboru olkopn c me lode po lrcb no jc poznnva
nje geo losk ih , gcome han it kih i drugih rclcva ntnih us lova
l eti~ t a, To je osob ito vafno u Jugoslavij i,gde su ti uslovi zbog
razli6 te geoloske sta ros li ugljenih baze na veoma razli ti ti , za
razli ku od lefista u drugim zc mljama. npr. u SAD , Poljskoj,
SR e 01 a~koj, Belgij i iii Ve likoj Brita niji , gde vladaj u gotovo
jcdn a kc geo loSkc prili kc. U J ugoslavij i sc Id ko mote nuti
nc ki ugljc ni bazc n iii tak i pojedin i ru dni k tog baze na s
uslov im a jednak-im kao u susedn im n a l azi~ t i m a.
UHcajn i ra kt ori nn otkopavanje
Za optim alnu c ksploalucij u Ireba poznavati geo l o~ke
lIslove I cti ~ t a. hi d ro l o~ ke prilike, geome hanitka svojstva,
sposob nost pojed inih krovinskih naslaga za ruSenjc te svojstva
pojed inih slojeva i prateCih naslaga u pogledu o tpora na
masinsko reza njc ,
Geo loskl uslovi. O d geoloskih uslova Ireb"l spome nuli
oblik let.ista , mocnost (dcblj inu) slojeva te njihovo pruta nj e
i pad , Pre ma mocnosli sloje va uglj a razlikuju se tanki slojevi
(do 1,2 ml , srcdnji ' Iojcvi ( 1,2 .. ,3,0 ml i mocni , Iojevi (dcblj i
od 3,0 01) . Prc ma padu , slojevi mog u bil i ho ri zo nta lni (do 5),
blago nagnut i (5.,,25), slrmij c nagnu ti (25", 45) i strmi
(s trmiji od 45) , Veo ma je vaia n i broj slojcva i njihovo
med usobno rastojanjc te njihova gasonosnos l i sklonost
sam oza palj e nju i go rskim uda ri ma. Tektollska struktura letiS la
dvojak o je vazna, J aka Ic kto nska po rc mece nost mote potpu no one moguCi ti c ksploa taciju , a li jc i svak i norm a ln i rased
zn atno o le1ava .
Hid roloske pril ikc u l eti~ tu u ve likoj meri zavise od
te kto nskih , je r su pukoti ne uzduf koj ih sc po mi cu rasedna
krila (tzv. pa rak lazc) testo i put evi koji ma voda prodire u
podze ml je. Svaki prodo r vode ugrofa va proizvodnj u, ali i
voda u manj im kolit in ama, ko ja je u uglje nokopima uve k
prisutn a, otetavajuti je fakt or, pogotovo ako u uglje nom
sloju iii u pratetim naslagama ima sastoj aka koji u dod iru s
vodom bujaju iii stvaraj u nep01eljne ii i ca k Stclne mase. U
svakom slu t aju , ne povolj ne h i d ro l o~ k e pri li ke povecavaj u
I ro~ k ove proizvod nj c.
Geomehanicka svojstva uglja i prateCi h ste na najvazniji su
fak to r u c ksploa taciji uglj a je r od njih zavisi natin podgrad i
vanja , a 10 znati i otkopn a metoda , U vezi s tim . poslednjih
su godin a u Jugos laviji izvrSena obimna ispiliva nja s pecifi ~ nih
karakte ristika za ru ~a v a nja krovinskih naslaga u poj ed in im
Tab l i e a I
PREG LED UG U ENO KO PA PR EMA CVRSTOCI NAS LAGA

B, G/uslevic
POOZEMNO OTKOPAVANJ E SLOJ EVrTlH NALAZrSTA
Na l azi ~ t a

uglja uvck sc pojavlj uj u u o bli ku slojeviti h

od svih mi ne raln ih sirovin a
se u ovom t la nku o pisuj u
postupci za o tko pavanj e uglja , ia ko se i d ru ge minera lne
sirov ine kad su u slojev itim l eti ~ t i m a otkopava ju jedn aki m
postu pcim a. Osnovni je zadatak o tko pava nj a uglja osiguranje
po lrebn ih koli6n a sirovina, Za data k se m01e izvrSili a ko
postaji J eti~ t e sa sloje vim a uglja ko je se ek s pl o ati ~e uz pomoe
dovoljnog broja kvalifikova nih radn ika , prime nom priklad nc
otko pn e metode uz pogod nu o pre mu , U t e h n o l o ~ k o m procesu
cksploatacij e uglja olko pa vanje je najvatnija faza. Pri tom se
nastoji da se ostvari n aj v i ~ i stepe n bezbednosti zaposle nih
ruda ra , ~ to potpun ij e i s k o ri ~e nj c raspolot ivih rezervi uglja,
naj manji mogu6 ob im radova na olva ranju i pri pre mi
ugJje nih sloje va za eksploa taciju te maksimaln a produ ktiv.
nosl. Osim loga , u otko pavanju treba obezbedi ti sigum o
ovladava nj e krovinom i jamskim pritiscima ,
l e1i~ ta, a, osim loga , ugalj se
n a jvi ~e ekspl oa ti ~ e . Zbog toga

C"fStoca ntUIQg~, MPa

Grupuciju rud,,;ka

r":;tj~~ I---Ug-'-'j-r-X
-',-o,-'n-o-T--P-odC'n
--,-ra-=-n-,p-i
o

Ko lu barll, Koso\o.
Koslo illc

2.0 " -1 ,0

Vc1enje .Krt: ka.

lubnica

'," " 15,6

2,0 .. 5.0

19.0 "25.0

7.5, .. 11

$oko, lvll ngrlld ,

Kamc ngrad. Kani:buica

ML

UI

1.0 "2.0

In
3,0 " 10,0

I"

T rbovlje, H ruslnik,
Zagorje

5,0 .. 54.0 15,0 ,,)0,0

2,0 .. 5,0

U4

Ale ksi nac

8, 1 " 13.0 30,3 .. 90,0

-1 .0 .. 10

11/1

8 a noviti. Rc mbas

10,-1 33.9 40.0 "85,0

5,0 '30,0

1112

Zenica. Knka nJ . Breza

15,0 "35,0 32,9' 127,0

50 .. 65

I1 lJ t

80 .. 210

11 112

5,5 ' 29 .8

11 0 2 10

L li)! nil\' Ml mrko hgo llskl ugBIJ, M mrlt: . ug:'!J . K tame", ugalJ

646

R U DARSTVO , OT KO P AVANJE MINE R ALN IH STR OVTNA

Tlli111Cll 1

KLA SIFIKACIJ A OTKO PNOG STROPA PO NAtl

Ponfl!llnlf' lIIukopllt! ugfJI'''''

ploct!

: Orll$(/I(III/ll

Lignit

Neposred nu kro\'inll ~in c

pluslUnc glin t: koje se l,nru~llvilj u u kra ~e m \'re me n
sko rn inie rvaili . Z.1rU;u\'nnje je ko ntinlli rn no iii s
kralkim l ak nS njenjcm . ZaruSe ne gline se nako n na
pn:dovll nja o tko p .. ponovo
komprimira j u.

II

niltkopnoj plot;

Mrko ligni ts ki i mrki ugalj

Itlko 5e raspuca\'l1 i pod
dcj slvom SH P d ro bi Po
tre bno dclimitno miniran]e. Ko nve rgenci ja o lkop ..
walna (do 20% ).
Mrki uga lj lako se ras puC01\'a i drab; dcjSlvo m SI\P .
l\'lin iru nje povre mc no po.
trebno. Osredn j:. ko n\'e rge neij a o lko p .. (do 15% ).

M rki ; kame n; ug:l lj lako

sc ras puclwa i dej slvo m
$ HP d rabi. Minimn; c nije
potrcbno.
Klllwe rge ncijOi
o l kop::l mal;1 (do 10''1,.).

KaraktuifllAa slo/t.'lu

1 OS/lOI'TI ;m karaktf'rLYflkllnlll

Neposredna krovln :! je ml.dtObljcn sla r! rad iii ~ip k i

rnate ri jal koji se odmllh
znrU~a \' IL Zaru~a\'n n Je u
hlo ku iii kOnlinui ra no.

njll t ihwo sli ddimit no ra~

PUCII\'ll. POlre bno jl.' 23-knuno minimnje Ugljll.
J lIku ko nve rgencij .. Strop ll
(do 30%).

.. .,

PO /UlJOM}" ru'pmrf!(!nl' k,o l /n,'

U~" l j
sc= pod UI;,,:ljCII1
SHp rall pU C~'l\'a i ~ I C '
pe no ~ dro bi. Prj 10m
nako n -I . iii 5. ra!>lerCl'c nja
SHP p:ldnju Iw mnd i ugljll.
Ugalj ~ lako o bara i mora
~e odmah podg.radili . Po(reb no jt poSH1\'ljanje t ,t a n.: m n:tc. Minir:m jc ni je:

Ide ..c drobi, ali se zoog

plaslit nosli i visokog ~lU p

U ZARUS,,\ VA J/\

Nc posrednu krovinu ti ne
glinc; iii lapo rei manjc
tvTStoee koji ~e !ako zaru -

Veorna debel! ( IOjeVI mr

kug ugljn kOli ~ otkopa'''Ill u plutama ill ('I"tama;
nt'ptl'i rcd nu Itrov;nu tin ;
prethodmm olkopa,'anjcm
ICC m~puca 1i laporac.

Veom .. debe li ~ I oje\'i lignila koj i 'C otkopa\'aj u is-

II .

III .

~:waj u .

Ncpos rcdnil

su

krov;na

OInt; lapo rci iii dcli m it no

raspllcani krupnozrnat; pdb rL Stro p SC letc rUSt u
odrede no m vrcme nsko m
rn.nHlku (s!vara ko nzolc .
poSllIpno Z:l r u ~a \'a n j e ).
Ncspo red nu kro vinu cine
kr c:cnjaci i pdfa ri koj i se
IcSko ln ruhvaju. od nosno
ne zaru!;.w a ju se bel minira nja. ZaruSnva njc nepol
puno i nc pravil no.

Vde n jc. Krckn. Lub nica

pod kompnktne gHne.

I V.

V.

Slojevi mrkog uglj :. is pod

jo{ nc nat-e lC krovi ne \Ide
lvrs toce u I. ploti (Iapo tci)
ko j :1 se lako zaru~ava .

Za~.a\'<; k i uglje nokopi. OnnoviCi. Kani1m iCiI. $oko

(Sokobnn ja). Remb .. s (ReSlivka)

Slo]e,,;

mrkog uglja s
t\'T~ ! o m krovino m (la porci.
pdcu ri i sl. ) koj :1 se tdko
zaru5<1v.. i u d ut im vrC:lIl cnskim inl c rvalima.

Ka k:lO j .

Slojevi ka mcnog uglja oS

vco ma " 'TSto m k W\'ino m
(pdbri iii krecnjad ) i slo je"i mrkog uglj .. u glino"i.
10m la porcu . lapo rovilo m
krecn jaku i la poro\'i tim glil1<1m:l; krovin :1 51.' Z:lru ~nva
,"coma I c~ k o.

Rasa. Z en icalSt.. ra jam ..

u n ic~I :A l ck~ i n:l c

SH p sn mohodna hidrilul it nil podgrada

uglj e nokopima. Rezult ati tih ispiti vanj a prikazani SU u tab!.

I i 2. Prema cvrstoCi na pritisak uglj a i prateei h naslaga
(krovi ne i podin e), ugljenoko pi su podelj c ni na Iri grupe . U
I. grupu uvrscena su n a l az i ~ t a u kojih sam uga lj ima najveeu
cvrstoeu, tj. veeu i od podine i od krovine. U II. grupi nalaze
se leiista u koj ih je najveca cvrstoea krovine , dakl e veea od
ev rstoce uglj e nog sloja , dok je evrstoca podin e znatn o manj a
od cvrstoce uglj e na. U 111. grupu uvrsee ni su uglj enoko pi u
koj ih ev rsloca kako krovinskih tako i podinskih naslaga
doslite znatn o vece vrednosti od cvrstoce uglj enih slojeva.
Uporcdivanj e m prim era u tabl. 1 i 2 vidi se da se po cv rstoCi
na pritisak medusob no razlikuj u i slojcvi u isto m rudni ku.
Kl asifikacija uslovlj ava i eksploa tacij skc melOde . U l. grupi
mogu sc o~e ki va ti viso ki otk opni pritisci, pa glavne rudnit ke
sao bracajnice treba izgraditi u samom uglj enom sloju . U
rudnicim a n. grupe glavnc ce se sao bracajnice smcstiti u
krovinske naslage. dok ce se u rudni cima III. grupe glavne
saobracajnice izgrad iva ti u podinskim naslaga ma.
Stropni pritisuk. Inte nzitet otko pnog priti ska , tj . pritiska
u stro pu ne posredno iznad otk opa-radi liSta , zavisi od naponskog slanj a. Napo nsko stanje let ista kao i celo kupnog
ste nskog masiva nepo remece nog rud arskim radovima nalazi
se u ravnoteti, ~ to znaCi da je propo rcionalno dubini i gustoCi
stenske rnase. Ukoliko ste nski masiv nij e monolitan nego je
vie iii ma nj e po re meee n te ktonskim kre tanjima , a to je u
naSim ugljonosnim bazenima golOvo uvek , napo nska Sll stanj a
razli t itog inte nzite ta , Sto prouzrok uje velikc poteskoce u
eksploa taciji . Za to je ovladava nje naponskim stanjem u

stropnoj ploei otk o pa jedan od os novnih zadata ka u otk opava nju . Naslage 1I toj natko pnoj ploCi mogu se za ru sava ti u
otko pa ne prostorij e iii ne posredn o nako n o tko pavanj a iii pa k
na kon izvesnog vreme nskog intervala (51. 1). A ka u stropu
im a plast icnih mate rij ala, npr . glina , glin ica , laporaca iii sl. .
krovina se nece odm ah za rusiti , vee ce se iza o tk o pa stvo ri ti
kOll zola koja cc se, zavisno od meha ni t kih svojstava ste na .
z a ru ~ iti u otko p S odrede nim za k a ~ nj e nj e m (sl. 1 a) . S
poveca nj em cvrstoce stro pnih naslaga produzava se konzo la ,
a naponsko stanj e pa raleino s tim raste. Ako se , medu tim , u
neposrednoj krov ini. pogo tovo u ja ko dcbe lim ugljc nim
slojevima , na lazi pre th odnim otko pava nj e m vee nacct laporac
ili ste na sli cnih meha ni ckih svojstava , za rusavanj c nas taje
odm ah na ko n otkopava nj a iz stropa ; to je fzv. lek llce iii
komillllira no zarusaV(wje Slropa (51. 1 b) . Na promcnu naponskog stanja u podrucjll otko pa deluje i primenj e na otko pnn
metoda , od nosno vrsta upo treblje ne podgrade. Na sl. 2
prikaza na je promena naponskog sta nj a u natko pnoj ploCi
jcd nog od r a dili ~ t a u rudniku Trbovlj c.
Na ponsko stanj e moie se pode liti u 4 faze. odn os no zone.
U skl adu s ulai e nj em otko pa u ugljeni sloj. naponsko se
stanj e povecava pa se sloj postepeno raspucava i dro bi u
pravc u od ~ e l a otkopa prema staro m radu (sleva nadesno na
sl. 2). Pre rn a tome , u podrucju gde se uga lj dobivll iz
natko pne plot e sloj je usled otk o pnog pritiska i delovanja
hidr a uli ~ n e podgrade vee toliko raspucan, odn osno izdro bljc n.
da miniranj e tog dela u o p~ t e vge nij e potre bno. De lova nj e
samohodne hid ra uli~ n e podgrnde. kao glavnog Ci nioca u

RUDARSTVO. OTKOPAVA JE MfNERAL TH STROVl A

647

rnspu ca lo~ti

stro pa. z3sn ivn :,c nn "jenom stalnom naizmcn itnOIll popusI3nju i upinja" ;u pri lit no Jak im sil a ma
( 15003000kN po sckcij i). Vata n je faktor i nosivost
neposrednc podine 1I otkopu . za ti m oblik otkopa. brzina
otko pnog naprcdovn nj a Ie visinn i povr.liina ot kopanog
prosto ra.

SI. 3.

ZMU~:IV{Jnje

krovmc: 1/ ~ ... rcmcn~ l im lllk!l~ n jc njcm.

b tcku6:: iii kontinuir,lno za ru~\,;lnjt:

uglJcnih l>lojc\'l!.. njiho\!" debJjine

nckih S\c l!l.klh ugljono'mh podrut ja

OU b lO 3

rczcrvc

SI. -I . Shen!c ~irok~d n i h o lkopnih mel?dn primenJ ivanih u Jugosla\'iji : II ~ ob ru ~:I ""lrIJcm
uglJc mh slojc\'n, h ~ Zilru(avanjem kro\ imkih n a~ l aga. c sa ZilSlpa\'nnlcm

Principi podzemnog olk opava nja uglja

"

\
\

\~~~~
51. 2. Ru,podelll

n:Jpon ~ kog ~ta nj u

n(J otkopu s povetanom nalkopnom ",smom

u jamama Za'\avskih ugljc nokopa

K\'uIiI CI ugUo. Od fa kto ra koji utieu. po nc kad i pres udn o.

nn odluku 0 e ksploat aciji ugljenih slojeva treba spome nllti
kvalite t sa me supstancije , njenu homoge nost i CiS10CU, Ij.
uccstalost jalovih umc ta ka . Ie du binu Iczista. Fakto r d ubinc
ne sme se posmatra ti sam za sebe, vet u konle kstu mnogih
d ru gih ele mc nala. a na rotito lokacije u uze m i sire m smislu .
Na 51. 3 prikaza ne su prosetne du bine uglj onos nih slojeva i
prosecne d ubin e izvoznih oka na za nck a znatajna sve tska
uglj o nosna podru t ja. Kao SIO se vidi . u Ru rskoj o blasti ugalj
sc dobiva s dubine koj a se priblitava kOli od - 1000 m , pri
te rnu tre ba napomeouti dn se najdublji e ksploatacijski
ho ri zont nalazi on du bin i vecoj ad 11 00 m. Naj veca dubinn s
koje se da nas dobi va ugalj u sve lu iznosi 1660 m i nalazi se
u rud niku uglj a Pie u du Coe ur u Be lgiji. U Jugoslaviji je
najveca e kc;pl oa l3cij ska du bin a za ugalj o ko 750 m i nalazi se
u Ra! i (jama Ripe nda).

Prilikom proj e klOvn nja podzemnih olkopnih meloda (re ba

ud ovo ljili ne kim op~ tim i nek im posebnim te hnickim za hlev irna . U opstc se ubrajajll sledeCi: izvoz tre ba predvide ti sa me
iz jednog (cc ntraln og) o lvo ra. pojedino radili sle treba da dade
Sto vetu d nevnu pro izvod nju (po mogucnosti veeu od
1500 lId) , treba povet mi ko liko je god moguce napredak nu
o tva runju (u jalovini) i pripre mi (u sloju) , islo ta ka i ka paci lel
tran spo rtnih uredaja , osigurali opt imum o tko pnog ucinka .
Posebni su za hlevi usko vczani za spec i[icne prilikc u l e ti ~ llI .
a obulwataju od rediva nj e prnvca otkopavanj a (II QSfIlPIJ O iii
o tiSfIlP" O, Ij . od lll az nog jamskog o lvora pre ma granici
olkopnog po ljn ii i od te gran ice pre rna ulazu), pode lu l et i ~ ta
po visini u ho ri zonle, usviljanj e redosleda o lkopavanja
slojeva.
Vodeci racun a 0 lim uslovima projcktuje se metoda s
najmanjim otko pn irn gubicima uz mak simulan stepe n SigllTilO'
sti radnik a. u skladu s vee navedenim prio cip ima. U zavisnosti
od postll pka s krovinom. o lko pne mc tode uglja mogu bi li
~ iro k oce ln c i uskoce lnc. Ij . melode kojima se uglje ni sloj
olko pava on dugnt kom iii usko m fro ntu (celli) . Po red lih
metoda mogu sc primeniti i kombinovnne me tode. Na sl. 4
she rn atski su prikazan e osnovne va rijante ~ irok otel n e me todc ,
i to : s obru ~ avanj c m ugljenog sloja (sl. 4<1). sa zaruSavanj c m
krovin e (sl. 4 b) i sa zasipo m (sl. 4 c) . 1 lIskoceln e se mctode
prim e njuju u mnogim va rij a nl ama. od kojih Ire ba spomc nuli
stubn c sa zarusavanjem i sa Sirinom tc la do 10 m. zalim
ko mom e i bunke rske . Na sl. 5 prikaza na je uskoccln a
ko mo rna o tkopna metoda .
U Jugoslaviji sc pome nul c me tode prime njuju u razlicitim
va rijantama . U tab!. 3 nalazi se pregled ja mske proizvodnje
uglj a u Jugoslnviji II 198 1. god . po ne kim bitnim geolos ki m
ele me ntim a i otkopnim melodama : 1I pog ledu o lkopnih
metoda do danas nij e bilo suStin skih izmena . Kako sc iz tabl.

648

RUDARSTVO ,OTKO PAVA JE MINERALNIH SIRO VINA

ajvatnije otkopne metode primenjene u Juaos1aviji

Opisone su melode danas karakteri",tirne ,za .otkop~.vanje

ugljenih slojeva u Jugoslaviji . o.n~ se. u raz.htltl~ vanJontarna. primcnjuju u mnogim rudntclma. u zavll\nOSl l od pomcnutih uticajnih (aklora.
. '
Me toda sa zarldavanjem krovine. Od ~ Irok otelnl h otkopnih metoda vatna jc metoda sa za ruSavanjem krovinc . Dna
sc primenjujc u Kaknju. Tu se proizvodnja odvija U Iri jame.
Olkopava se glavni i podinski sloj koji imaju pad od 10 25
i moenosl od 2.5 8,5 m. Gli novile naslage s moeno!tu do
I m nepos red na su krovin a , a glav na su k rovina \aporci i
peskoviti pe~ta ri deb~l i do 30 m ,i v i.~e, koji ~e 7AlrU~avaj~ tcie
i s veCi m vremcnskl m zakaSnJ e nJ em . Pn o lk opavanJu sc
javljaju pritisci jateg inlenzilela. Otkopava se Siroki m .~e l ~~
sa za ru ~ava nj e m u jednom pojasu , uz potp unu me hamzaclJ u
dobija nj a i podgradivanja . Du t ina te la izn osi 100: 150 m (sl.
6), a otkopna je visina do 3,2 m. OtkopOl ~ ~ln a k lzn~sl 13,5 1
po nadni ci. a na mehanizova nim otk oplma , s p!1m ~nom
kombajn a i samohodne hidrauli t ne podgrade, dosuie 1 20 t
po nadnici . Prose~n a pro izvodnj a S otkopa iznosi ?45 lfd, a
na mc hanizova nim dostife 8 12 t po me tru otkopa 1 po da nu .
Danas vee viSe od 85% proizvodnj e rudni ka potite iz
mehanizovani h otkopa. Primena me hani zacije na o tk opavanju
daje dob re rezull ate.
..... .
.
Slit ni geol o~ki i geo meha mt kl USIOVl JavlJaJu sc 1 U
rudnicim a Ze ni ca, Rembas (Rcsavica, Senjski Rudni k,
Vodna) , Kaniia rica i nekim drugim gde se prime njuj e ista
otkopna me toda .
O lkopava nj e ! irokim telom po padu , ali u dva pojasa,
primenjuj e se u Brezi (sl. 7) . Uglj e ni sloj debljine 4,5 m, s
padom od 1530. pode li se paralelno s padom u dva po)asa,

SI. 5. UskOCclna (komoma) o tkopnll metoda u Velcnju

Tnb l ica . 3
J Ar\'ISKA PRO IZVO DNJA UGUA U J UGOS LAV (JI U 198 1. GO DI NI
K("' r ~l/i i

UkllpllO

Ug ll il

mrki tlgalj

10' \

lOl l

10' t

Ukupllo proiz l'orillju

6900

.... .9

8464

55. 1

15J6.1

100

Premn padu sloja

025
25-15
-15 ... 90 0

3660
1865
1375

53.1
27.0
19 .9

8464

100

121 24
1865
1375

78,8
12.2
9.0

Prema mocnosti sloja

< 3.0 m
>3.0 m

2630
-1270

38. 1
6 1.9

111.1
!!J60

t.t
98.9

273"
12630

17.8
82.2

6122
358

88.7
5.2

5287

62.5

11 "09
358

74.2
2.3

2139

3 1.0

.7

0 .8

2206

1-1,.1

855

12,'-

550

6.6

1-105

9. 1

2770

-10. 1

4670

55. 1

7~0

-18.-1

Uskotelne o lko pne melode

o Ikopavanje u ko morama
stubna o lkopna metoda

394
152
242

5.7
2.2
3,5

3092

36.5

3.186

3092

36,5

152
3334

22.7
1.0
2 1.7

Oslalc olkopne metodc

384

5.6

X5

1.0

' 69

3. 1

Si rokotdne olkopne melode

sazasipavanjem
sa zaru!avanjcm u jednoj
elati
sa zaru~:lva nj em u dye iii
vi!e e!ata
sa zaru!ava nje m uz o lkopn u
visinu do 10 m

. 3 vidi , u Jugoslaviji se vi~e od 80% ukupne proizvodnje uglja

dobiva iz slojeva debljih od 3 m i vi ~e od 50% iz slojeva s
padom do 25 0 Pri tom se prakticki say Lignit dobiva iz takvih
slojeva, dok mrkog i kam enog ugij a iz slojeva debljih od 3 m
ima znatno manj c (-60%). Uparcdivanjem tih pod at aka s
proizvodnj om iz ranijih godin a proizlazi da je udeo proizvodnje iz debljih ugljenih slojeva u stalnom poraslu . Dalje se iz
tabl. 3 vidi da sc glavni deo proizvodnje dobiva ~ irok ote lni m
otkopnim me toda ma, o ko 75%, od toga blizu 50% s
obru ~avanje m ugljena u debelim slojevima (do 10 m) . Udeo
~ iro k oce ln ih otkopnih metoda i dalje raste, a raste i udeo
potpuno me hani zova nih olkopa; u 1981. god . oko 40%
ukupn e proizvodnj e dobiveno je iz takvih otkopa , a delimicno
mehanizovanih otk opa bilo je n e~t o vBe od 30%.

pa se svaki pojas otkopava sa za ru ~a vanjem nepos redne

krovine na pod od f itane mreze iii okrajaka. Udaljenost
izmedu dva otkopa, svakog u svo m poj asu , iznosi 25 m.
Karakteristicno je za tu otkopnu me todu da se pripre ma zn
oba otkopa svodi sarno na dva hod nika koji se, zavisno od
tvrsloce ugljenog sloja, izraduju u gornj em iii u donj em
pajasu ; tim e se znatno skJaeuje vrij e me pripremnih rndovn.
Olkopi imaju visinu od 22,5 m, a podgraduju se frikcijskom
podgradom. Ugalj se dobiva pomot u ko mbajna iii minirunj e m. Dui ina te la iznosi do 120 m, o tkopni je uo nak do 8 t
po nadnici , a proizvodnja obaju olkopn dosti1e 750 tid,
odnosno 6,2 t po me tru otkopa i po danu.
Slitan se siste m otkopavanja, sarno u tri pojasa, primenjuje
u ne kim banoviekim jamama i u rudniku Kamengrad (kod

RUD

Gore lije l>o: Spu ~lanj c

RSTVO

U ok no na uic tu u rudniku ~o li Widi czka 1I Poljskoj (s rcdina XIX. st.). Gore desHo: IZllo$l: njc
ugljcna po<.,cbn im ok nom zc n,kom w eln om snago l1l u Englcs koj (poccta k X I X. st.) . Dolje: Tran sport ug\j cna djl:cjoTll
radnolll ~nagolll u Englcs koj ( pocctak XIX. Sl.)

RUD

Gore: Povfsinski kop

1I

R TVO

fudniku hakra f\lajdanpc k. Do/je: Povrsin~k i kop na li gllitu

nj cga transport lignit a bcskonacnolll tr .. kol11

1I

Krc ki: sprijl!da rolO rni bager. iZ~1

R 0 ,\ RST\' O

Povr'i ll!-.k i kop

n;:1

ugljcnoko pu La T robc Va lley u Aust rali j i. Gore: j alovi n sk~ ctazc: doJjc: e ta'-c
Vujcc)

11;)

ugljcllu (s nimi o S.

R D

"-

"r.<=

. o~
"

RSTVQ

RUD

R TVO

Gore Iljello: Rdctkas ti izvozni l or;:mj za jediiTl izvoz ni urcdaj na uglj c noko pu Rn ~a II Labinu . Izvozni st roj nil raz ini
odvQzisla. Gore de.fIlo: Rcsctkilsti izvozn i (OTanj Z'I d va izvozna urcdaja na ugljcn okopu u Ruhrskoj o bla sti . Izvozn i stroj
kao na !o.lici li jcvo. D o/je fijet 'o: Za lvo rc ni zid a lli iZVQln i tOTanj uglj c nokoE;:J u Ruhrskoj ob las ti . Dolje liesI/o: Za tvo rcni
zidani izvozni IO Ta nj u polimctalnol11 fudniku PbZn-Cu Z ial e I-lory II Cchoslovackoj. Iz\!ozn i sIroj na \l rhll lo mja

R DARSTVO

R DARSTVQ

Cior('; Dcfinili vn!l pop u'llji\'a edit'lla podgrada hodnika. Dolje: Ilidrauli~l1a poj~dill;\(':na cl.'ii C' n:l podgrada n:J ~ irokllm

cd u

RU D ARSTVO

Gore: Tran :-. p0 rl [judi po dn om pru go m . Dofje: Transport Ijudi jamskolll i ica ro lll

RUDARSTVO . OTKOPAVA

6-19

Sa ll skog Mo::,ta), i sa sli~njm rewltalima. iroka jt:: ~clo u

pojedinim pojasim a d ugatko 60 m.
poslednje vre me u tim
st: rud nici mo lIvodi mc hanizova no olkopavn nje istovre meno
samO u jednolll pojasu , ti me sc povecavn i du1ina sirokog t ela .

3.2 m. a prem a glinovitirn naslogam a oslavlja lie o;loJ hgnita

debljinc -3 m kao w lila. Dutina je tela 80100 m. olkopOi

utinak u proseku 20 t po nadnici , a pro\ctna prOlzvodnja
dOslite 15 t po metru o lkopa i po danu
8

A -A

8-8

51. 6. Mehonizovann Sirokocclnn o lkopna metoda sa

z.1ru~a"n njt: m

j~d no m

pojilsu

SI. 7. Si rokotelna otkopnu mcwdn po padu sloja u dva pojM3

i
c
c-c

8 -8

~
SI. fl. SirokOCc ln ll olkopon metodo sa zaruS:wnnjem u VclenJ u

O tkopavanje ~irok im te lo m sa zaruSava nj e m primenjuj c

se i u Ve le nju , i to u jamskim de lovim a gde se naslnge s
vodonosnim peskovima p rih Li tavaju li gni lno m sloju u c ksploa13ciji . Na 51. 8 pri kaza n je lakav o lko p . Ol kopn a je visin a

VeJenjs kll olkopna melod a s pec ifi~a n jc nati n e ksplo3tacij e

de be lih lignitskih slojeva koj i je razvij e n pe desctih godinn u
Vc le nj u. O n jc u sve tu pozna t pod tim nazivoffi . Posle uspe hn
u Ve le nju , s nebit nim je iz me na ma iii dopunama ta otko pna

650

R UDARSTVO.OTKOP VA JE MI ERAL IH STROV I A

51. 9. VdenjsL..a ot\.;opnn metoda 5 rrikcijskom podgradom

c
A -A

B-B

RUDARSTVO.OTKOPAVA

65 1

me toda provcre nn i u mnagim drugi m rudn icima. pn :,e danas

kao glav"a melOda prim e nj ujc 1I z..'\S3vsk im ugljcnokopima
(Trbovlju ). Ka nitarici. Kame ngrad u . Durd cviku. Zen ici.
Brczi. Kak nj u (gde to slojne prili kc dozvoljavaj u), Re mbasu ,
Rud nik u Sako . Kreki Bu kinju i u d rugim a.
Slojevi \Ieee debljine podelc ~e mt horizo nta ln c pojasove

od 3 m. O tkopm utinak \'anrd I 12no"i od 2 .. 6 t po "adnici.

od nosno u pro~ku 3.2 t po nad nici. Proizvodnjn olkopa imCKi
prosetno 1.5 t po me tru otkopa I po danu.
Zbog izrazi te mik ro tektoni ke I p ro~aranos tl sloja kamc mm
umccima. me hanizovani su ~n m o utovar. transpon I zasipava.
nje. ali ne i sam rad na o tkopu. Uslovi su ek,ploalacije veo ma

s otkopnom vis inom od 6 10 m. a dun na olkopnog te la

pri lagodava se ma nosti slaja i iznosi od 20 (Zagorje.
Hrast nik) do 100 m (Vcle njc). O lkop se po visini deli na
pOl kopni i nnlkopni dco. UgaJ; !)C tI potkopnom delu dobija
miniranj c m iii. prime ni Ii 5C kombajll. rezanj e m. Podgrad uj e
sc rrikcijsko m (sl. 9) iii sa mohod no m hidraul it no l11 podg ra
dom (sl. to). Lignit iz nalkopnog de la dob ija se min iranje m .
a mrki ugalj dejstv m samo hodnc hid raulicnc podgrade, je r
minira nje nij e pOlreboo (sl. 2). Produk livnost u Velenj u
iznos i. prosctno, 32.5 t po nadni ci na mc ha ni zova nirn , odno
sno 15.6 t p nadnici na nc me ha ni zovanirn o lkopim ll. U
dru gim je rud nici mil u ~ in ak neSto nii i. Proi zvod nj a u Velc nju
iznosi oa me hanizova ni m o tko pim ll proset no 1380 tid, od nosno 12.7 1 po me tru tela i po da nu , dok se nn naj boljim
otkopim n postife prosetno vet': i - 19 10tld . odnosno oko 20 1
po mClru cela i po danu.
Vclc njska olko pn a metod a sudc\ uje dalla s u ukupll oj
jamskoj proizvodn j i jugoslovenskih uglj e no ko pa sa 48.4%, a
nj e na primc na siri sc i dal je, ~ t o znaCi da dobro odgova ra
gcolosk im i ru dars k o- l e hni ~ k i m prili ka rn a u nas.
Sirokot elna otkOPll3 meloda sa zasipavanjem prime njuje
sc, izmedu ostalog, i u Istarskim ugljc no kop im a Rasa. J amski
se otko pavaju slojcv i kame nog uglja eoccnske staros ti. s
m oc n o~c u koja va rira izmedu 0.8 i 2,5 Tn , s ulokim a kozinskog
krc(:nj aka do 0,6 m. te ktonsk i prili (:no porc mccc ni , i S
varij ab ilnirn pado m od 5 do 25. Po re mecenost je izrazit o
mi krotc ktonska. s prose(:no do 3.8 prelo ma na 100 m o tk opa.
eposred nu krovinu i podinu cine krecnj aci ve likc (:vrstoce i
clasticnosti , ~ t o iziskuj e zasipava nj c o tk opa nih prostorij a.

te~ki.

Krekanska otkopna metod a. Od u~koccln i h otkopnih

meloda u J ugosl:wiji najraSiren ija je stub na ii i ko mo rna
metoda (sl. 12) koja se naziva i kreka nska olko pnn me toda.
G lavna je karak te rist ika Ie mc tode olkopavan je ugljenih
slojeva u uski m stu bovima koj ih ~i ri n a n ajtc~e nije veta od
8 m. Olkopna je vis ina prilagodena pri likama, Ie u ru dnicima
mrkog uglja dosLite 3,2 m. a u lign itski m jamama obuh vata
i f itavu sloj nu dcb ljinu. al i ne prclazi 10 m.

SI. 12. Uskotdnn (slubno-komorn3) olk(lpnn mCloolI u Krcki

Metoda sc primc nj uj e u kre kansko m lignitskom bazenu .

Ugljcni sc slojevi podele na ho rizo ntaln e etaic, a otkop na
polj a, sme rnim hodni cim a, nn stubove dl~fi~c 2060 m i
sirine do 10 m. U jcdn om Sli otkopnom polJu ISlOvreme no 1I
radu 2 .. 3 o tko pa . Rad je rueni , s minirnnj c m u ~.lj a i s
frik cijskom te litnom po dgT<'~ o ~ . Slcpe n ko ~ce nlr~c IJ.e pro
izvodnje vco ma jc niza k, pa JC I prosetna prOlzvodnp Jedn og
otkopn svega 120 tid . Dtko pni uti ~ a.k u '.igni.tskoj ~ a ~i
Bu kinj e Lipni ca iznosi 11 ,2. 1.1'0 nad Ol c.I ,. a u Ja ml DOb.rmp .
. Luk avac do 13,7 t po nadlll c!. I u rudl1lclm a mrkog uglJ.a log
bazena proizvod nj a ni je mc hanizovana. pa sc 10 m Isto m
otkopn om metodom posliic nis ka produkt ivnost od 57.5 I
po nadni ei.
Krekanska Olko pna metoda daje da nilS 2 1.7% ukupllc
ja mske proizvodnje uglj a u Jugoslavij i. Karakl e ri ~u je ~iza ~
ka paci tet otkopa i nisk i ot.ko pni uei.nci. Kako, uz to, pri n) e no~
prim c ni nij e l11 0gucc nl mehaOlz.ova no. po d ~r?(hva.l1~ e .111
dobij anj e, ruda ri su nil olkopu IZIOZCOl ve hkllll ~1 ZJ(~kIl11
naporima . Rad i sc na nj c noj izmc ni. odnosno Zil melll .

SI. 11. Sirokocclna olkopna mcloda sa 1.llSIpav'lnjcm u Rn! i

Primc njuj e sc ~i rokoteln a o tkopna me to~a s pn e um a tsk im

zasipom (sl. II ). Dui in a tela iznos i. ako jC .10 mogute. do
120 m. a olkopna visin a lavisi od dcb ljine. slo, a . odn~~no od
kombinacij e slojeva s kamenim ulo~cim a. I najl:eSce nlJe veta

LIT . R Allt all MClhod~ of Working Thick COlli Senm~ in Yugoslavia.

Symp. ~1~lh~s of \Vo rking Thick Coal Scorns. Unile~ Nalion~. N. York. Pr~.
II . Ncw York 1968. - 8 . Gf"lItje. TchnoloU:i procCSI podzcmne cksplo31tlCIIC
slojevilih Id.i!la. Z:wod UI udlbc ni kc i nnSlnynfl Hcdsl\'I1, Ocogmd 197 1. - r.
M . /1,"06. P39paGoT"n ) 'mllbllb.lX ,' , en"OpoltUte~ .. ~I1. HCllpa. MoclCBO 1978. R. H . 8achJffQtIII (EdiL). Gc mllln Longwall Mining. Verlng G Iilc.k:wf. E~cn
1985 .

R. A llea"

652

RUDARSTVO . OTVARA JE R UD [KA

RUDARSTVO, OTVARANJE RUDNIKA, iz

rada jamski h objeka ta za vczu izmedu povr~ine i n al azi~t a
min e ra ln e sirovinc. To su transporln i i vjetreni putovi koji
stuic zn pri laz radilitim a. za odvotenj e pro izvedc sirovine.
dovofcnje potrebnog rn aterijala i opremc, Ie zn dovodenje i
odvodenje zraka.
Kako je svrh a rudni ka do bivanje min e ralnih sirovina,
olkopno radilisfe iii olkop najvatnij a je jamska pro ta rij a, Ie

se sve osta lc jamske proslorij e izra duju sa rn o fadi osigurava

nj a potreba otkopa. Sve Ie prostorije spadaju u prostorij e

otvaranja i pripreme.
Proslo rij e olvaranja obit no se izraduju u jalovini i slu te
zn ve zu ra dili ~ t a s povr~ in o m . dok su prosto rij c pripre me
maho m u sa mo m rudno m tij e lu Ie o mogut uju prilaz o d
gra nice rudnog tij c la do rad ili ~ t a i dij e le rudno tij elo na
o tko pne o dsjeke . Osim osigura vll nj a prilaza rad ili ~ tim a,
o tvaranj e im a i drugu vafnu funkciju . Njime se rud iSte dij eli
na ho ri zo nt e i rad ne o djel e, po ve rtika li i ho rizo n tali . Vet.
prema raspo dj e li rudnih tij e la u letHru , njih ovoj med usob noj
ud aljenosti , kolit ini min eraln e sirovine, opsegu proizvodnje i
f ivotnog vijeka predvide nih prostorij a, radovi se na o tvara nj u
izvode iii za cije lo l eti ~ t e zajednit kim zahvatim a s pov rsin e,
pa sc pojedin; dijelovi I di~ t a parale lno s produbljivanj e m
jame i izgrad nj om novi h ho rizonata te sire nj e m jame priklju
t uju na zajedni tkc povrsinske objekte. iii se dijelovi lefiSta
o tvaraj u sa mos talnim obje ktima s pov rsine . Umj es nost jednog
iii drugog rj esenj a treba odrediti s obziro m na visinu
investicij skih i eks ploa tacijs kih t-roskov3. Pri otvara nju veom a
dubokih I cZi ~ t a pre dnost va lj a dati rj e~e nju sa zajed ni ~ kim
o bjektima, dok plitka leziSta treba otvarati pojedin atnim
abje ktim a s povrsine .
08JEKTI OTV ARANJA
O sim od vet. spo menutih fa ktora, natin otvaranja lezista
zavisi i od konfiguracij e te rena. Tako se u brdovitim
krajevima , kad se leziste nalazi iznad dna do line , a tvar anj e
najsvrsishodnij e ostva ruje pOikopom, a kad se lef iste nalazi
ispod dn a do lin e iii u ravnitarsko m kraju , l1iskopom iii
o ko mitim , od nos no kosim okl1om ill sail/om. Na razini
horizonta ni skop iii o kno vezani su navoz;stem iii , po nekad ,
i odvozistem s mrezom ho rizo ntalnih hodnika , koji se po
svojern polotaju u lezistu nazivaju glavni smjerni hodllik,
glavni pretllik iii podredeni revimi pretnik.

Tcrmin lrorr:Ofll u rudarskoj lcrmll1olog ljl mote oznativatl

dva pojrna. NajtcSte jc to mrci..1 hodnika na razmi tran,"portnih i vjetren ih prikljutaka oa okno. Pritom su rudna tljela
vcteg oko mitog prma iranja prikljutena na o k no u dvije
razinc: rnrcta pruga na razin i donjeg prikljutka obitno je lZV .
izvozni ho ri zont. a na razi ni gornjeg priklju tka vjetrcni iii
vcnlil acijsk i horizont (sl. I) . Osim toga, horizont mote
oznativa ti i stij ensku mas u s ru dnim tij e lima izmcd u obij u
razi na. Pri velikoj visi ni blok sc mote intermed ij arnim
ho ri zo ntirn a (meduirorizolllima ) podijelit i i na v i ~e di jclova.
Obitno med uh orizonti ne maju nepos red nu vezu 5 oknom,
nego su veza ni za izvozni vjetre ni ho rizont s/ijepim okllima
iii us kopima.
Polkop (rov) ho ri zo nt a lan je iIi blagouspons ki jamsk i
objek t za prilaz l eii~ tu kojc se na lazi iznad dna do li ne (sl.
1c). U uspo redbi s drugim naCi no m o lva ran ja, pOlkop je
jednostavno, brzo i jefti no tehni t ko rjesenje kojim se
o mog ut.uj e uspjeSa n izvoz, grav itacijsko odvod nj avanjc ja mc
i jednostavno vjclrenje . Ipak , o tva ra nj e potkopom vi~e nCm a
ve lik e vafnosti je r je o tka pava nj e l et i ~ t a u brdo vitim pod ru t
jirn a uglavno rn vee do prlo u dubinc ispod dna do lin a.
Okno (Soht) o komit je iIi strm jams ki o bjek t izmed u
povrSine i izvoznog ii i vje tre nog ho ri zo nta . Nekada se ok nirn ll
povez uju ja mski ho ri zonti taka da ne dop iru na pov r ~ inu . To
su slljepa okno. Istu funkciju imaju i Iliskopi. Med u ni skopom
i kosim oknom ne ma ostrc gra n ice. N iskopima se obit no
nazivaju manj c slrmi jamski objekli za spoj povr~ in e i
ho rizo nata , iii za spoj med u ho rizo ntim a.
Kao granica bi se mogla uzet i slrmin a koja j a~ o mogut uj e
gradnju po metod i i sred stvima za gradnju horizo nt alnih i
blago nagnutih ja rn skih pru ga, odnosno vet. iziskuj e prirnjenu
postupaka za gra dnju okna .
Okna slu ze za istrafnc radove, kao putovi za izvoz
o tko pa nog mate rij ala (isko pine), za prijevoz radnik a, materija la i op reme, te kao ka nali za dovod i odvod zra ka. Du bin a
o kna zavisi od dubin e lez i ~ t a , a nastoji se da se l efi ~ t e dosti gne
po moeu jednog okna s pov r~ in e ako je to moguec . Te hn o l o~k i
je to moguec , ali bi pri dubinama vceim od - 2200 m teiin a
izvo zne uzadi zna tno s manjila koli t inu ko risnog te reta, a i
vrijcme bi voznje u oknu postal o pred ugo , iako se u
mode rnim postrojenjima vozi vee i brzinarna od 1820 m/s.

O.O mr---~-'r--

/0

SI. I. OblCkli rudarskog olvaranla. Q olvaranjc slrmog IctiJlll ok.nom, b dijc lovi
okna, c.olvara nJ.c sirmog l~tiJla polkopimn; oknom (Trcpta) ; J ;zvozno okno,
2 pret:mk , J s.mlc.ml hodmk. 4 uskop. j niskop. 6 navoziJlc.7 olkopno poljc.
8 olkop. 9 odVOZliIC, / 0 u~ okna, 1.1 ka~i.tlc (d no oun), 12 polkop, 1- 11/
hon zonll

1524m

SI. 2. Sislc mi olvaranj n Veomil dubo.

kog letiSla. I glavno ok no. 2 slijcpo
okno. 3 vodoncpropusnc slije nc . -I
hOrizonli

653
~'to ~c Ic!i~t:t na ~cCim dubinama otvnraju kombmirano (sl.
.. ). akon I zgra~~jc okna ~o ~ckc odredenc dubine. ! to u
prvO I~ redu zavl!>I.?d ynmlJc nJcne mctode dubljenj3. samo
se l et l ~te o l\larn sit]cp lm oknom .
U \'TOPI j ~ d:m n., MJdublJt! nkn n Pro,"op u PHbmmu u C~hosJo\ "t koJ
(I t\50 m) . na pohm~t 3 lno m u ra no n ~n om letHlu . J ~dn a k o ) ~ du boko I a kno
uglJenakopa u Quorellonu u B~ I!IJi. ( 10 J~ \eM.a nJelk ~ 1. Jer ~ uglJ ~n maho m
OlltOp:!\:J nn mllnJlm Jubtnltma (V. Ruduf3n o. Poou .mnn od:op(n(Jn~ slO/~ 1 ftlh
~;~~I~) NllJdublJ c o kno u JugooelaviJ I Ilolati !>e u rudmku Slari Trg u Trcptl
Ttcnulnn ( ItJ8? ) tl "JdublJI lumda radO"'I. Ol\or~ nl prcma , heml nn , I :! ,
odviJ3JU.SC u .In(h, II,Julno) Afncl. U rud",ku zllllo firm t: Eo... SI Rand Pr[pr:~l ory

u )utno) Afnci tadt ' e nn dubl", ad 3750 m. a predvidc no j~ nnprcdovllnjc I

~ ~'lu~~~m~m~-: :k~ ~700d~~kU Ihu n Kolnr u mdiJ)koj drtavi ~' I )'$Orc mdi

Prcsjck ok na moic bi ti o krugno, pravok ul an. k\lad rati ~an.

e l iptit~n. H.i mote im ati. ob lik tctirij u svodova koji se
naslnnpju J~dan n,:! dru g!. ~aJtc~ti je ok rugao presjek (sl.
3). Dlmenzlj c zavlse od vehcmc . vrstc i kolicine izvoznih
pos.u~a, od vclici~ e os talih uredaja koje Ireba ugrad iti. od
ko hclt1c. zraka kOJu t:eba dO,vod iLi u jamu , pa i od slijena
kroz kOje ok n ~ pro~azt. Makslm aln e promjcre, do 9 m , im aj u
sI?o m en~t a naJdublJa ok na: ta kvc su dime nzije pOlrebn e da
bl sc U jamu magic do premiti vc likc ko liCi nc svjetcg zrak a .

Za osiguranjc okana

povrlinskih rudOltlth obJekala

moruJu ~ ~tavljal1 .ngurnosm SlIIpo,'" To su dlJclovl leli 13
oko rudn~tkl~ ob!ckata .il i llipod nJih koj l se ne cksploati rdJu
s~e dok II obJ~.klt m.oraJu blti u (unkciji. jcr bl se orkopavan!em zbo,g '1I1JeganJa (e rena I zaruJavanja mogli oilCItIt .
Sigurnosnt slu'po~i potpuno Iii djclomitno o!iitavJjcni u rodl
pone~a~ V~U)U I z.natn~ koli~ne k.ori.snc Mrovinc. pa se Ont
nastoJc IzbJcC.I..To je pn Sl rmlm .;loJcvlm a mogu~ locirnnjcm
okan~ ~ pod 111 I, SIO treba poku!at i naratilo knd u slojcvi
deb.e it. lak~ se. t~d8 zna tn o p<?ve6 lVa duljina tr~nspona. prJ
honzonta lmm Ih slabonagn utlm lankim iii srednjedebelim
~Joj.ev~m a gubici u sigurnosnim slUpovima tdko se mogu
IzbjcCi , pogot ovo u vetim le1istima .
.Kad se <>,dredujc I?kacija o kn a. osob ilO je VMna dovo ljno
ve lrk a povrllll a oko nJcgovog u! ta; sarno za ran1imi kolodvor
kad se predvid~ tc ljeznicki tr~nsporl potrebna je najma nj e
600 m d uga honzo nl aln a povr~lIl a za kolosijeke.
praksi se obicno poslupa tako da se ok no loci ra s
obziro m na najma nji o pseg izgradnje mretc hod nik a na
ho rizo nti ma i transport ne mrete. pa sc tako od rcdena lokacij a
ko riginl prema ulj ccaju ostali h rak lora .
. Horizont je mrc:!a glavn ih smjernih i precl1I h hodnik a
kOJ.o m se na i,zab ranoj razi ni ok no povezuje s dijelovima
l e:ll ~t ~. U h o r~ zonl,a lnim slojevitim le:!istim a to je mrefa
h~dn!.k a ,?O sl ~J u mlll e.raine si rovine (51. 4) . To je najekonomlcntj e q esenj e , tak I kad sc glavni spojevi mo raj u izvcsti
po mocu nekol iko paralelnih hod nika . Para lelni su hod nici
po trebn i rad i vjc tre nj a , pri tem u su izlazni i ulaz ni vjclren i
hodn.ici .u !stoj . rav n~ ni na. razmak u ad 20" 50 m. Ipak.
ro rmmlnJc jC \lJc trcnLh odsJc ka oteta no , i to jc jcdan od
nedostalaka lakva otvaranja, Drugi su proble m hod nici u
pravcu, kad su slojevi valovi ti , kakvi su pOlrebni Z,I transport
trakama . Prace nje plitkih dolina i nis kih prijevoja u jami
o~e!ava odvod nj ava nje , a tras iranje s po lrebni m ravno mjerntm uspono m iziskuj e gradnju velik ih kri vina , ~ t o i sk l ju~uje
transport traka ma. U kosim iii strmim slo jevima mreia
hod nik a koj a spaja o kno s revirim a mo ra se izgrad ili u dvije
razin e. To je pO lrebno i za olvaranje grupe ho rizon laln ih
slojeva na maloj med usob noj uda lj enosti . Tada sc oba
horizonta , do nji izvozni i gornji vje treni, izrad uju u jalovini.
To je skuplja i sporija izrada, al i je pred nost u tome ~ to se
ne otva ra sa rn o jedan sloj nego mreia hodn ika slui i cijeloj
skupini slojeva. a njihovo je oddava njc jc(tinije.
I

tV
II,

SI. 3. Pre..jd: iZ'I'oznog okno. / ko$c\'i. 2 skip, J odjcljok 13 prolaz.

" i 5 odjcljci z.a cijevi i kabt:1c

Pravo kulni oblik uobitajen je za kosa ok na. Aka jc

potrcban sa rno jedan radni odjel, oblik se priblifa vu kvadralit no m , a pri vise pOlrebnih odjela presjek jc okna sve
iSlegn utiji p ravokutn ik . U jako lv rdim stij e nama prednost
im aju i o ko mita okna kvadratitnog presjeka, a drugdje okna
s okrugli m presjckom. Pritisa k je oko lnih slij ena po obodu
ravnomj e ran, podgrada za prcuzimanje tog pri tiska im a
optimalan oblik, a pri kruf nom je profilu oplimalan i o mjcr
izmcd u duljine oboda i povrsine prcsjeka. Kon ac no , sa rno je
pri ok ruglim o knim a os igurana mogut nost vodo nepropusne
izrade. Nedostatak je ok ruglih o kana neisko riste nost ncki h
segmenata zbog pravokutnih oblik a odjelfl u presje ku . S
dubin om i velit ino m presjcka prednosti o kruglog ok na ras tu.
Kako je runkcija rudnit kih o bjekaw olva ranj a osiguranje
op tim aln e veze izmedu povrsin e i jame , loci ranje je lih
o bjekata veo ma vaino. Glavn i su Cinioci pri lO me: traj anje
izgrad nje , mogut nost jed noslavne izgradnj e ho rizo nal3. svojstva st ijena, gubici mine ralne sirovinc u neophodnim sigurno snim stupovim a i mogutnos l smj eslaja potrcbnih povrsinskih
objekata. U nate lu , oplim alno mjesto za otva ranj c jame jes t
o no gdjc je minim alan zbroj investicijsk ih i eksploa lacijski h
troskova. McdUlim . testo najmanji eksploatacijsk i trokovi
iziskuju velika investicijska ul aganja iii pak uzrokuju gubitke
u sirovinskim rezerva ma u sigurnosnim stupovima .

'.'

I,

SI. 4. Mrc1a hodnika no horizontu u horizontulnom

Ic1i!lu (J /V dijclo\'i Icn!!:l). I i 2 ok nu. 3 glom i
hodnik In ol\'nmnjc , 4 hodnik zn ol\'aranje olkopnog
polja 1,5 olkopni Siup. 6 Slari nld. 7 olkop (rndi li$lc).
8 si ruklum ~ linijc

Otvara nje na dvij e razine iziskuje prct hod no do n o~enj e

odluk e 0 vis;ll; Itorizollfll, tj . a medusobnom razmaku
izvoznog i vjetrenog horizo nt a. Visin a horizo nt a od reduj c se
prema kri teriju min imalnog zbroja in veslicijskih i eksp loa tacijskih IroS kova (51. 5). In vesticijski tTO~ k ov i ohuh vtlcnju
tro ~ kov e gradnje i opre manj a novog ho rizonta . a opadaj u s
poveca njcm visine ho rizo nta . jer s poveca nj em visin e bric
ras tu rezerve mineralnc sirovinc za hvaccne tim horizontom
nego ~ t o rastu tro~ k ovi grad nj e i o premanj a. Tome nasuprot ,
eksploa lacijski Iro~kov i , Ij . ITOskovi tnlllsportn . vjctrcnja .
odvodnj a\lanj a i dob iva nja rude rastu. S poveca nj em vi 5ine
ho rizonta pove6wa sc i duljina Iranspo rtnih pUloyn. a lime i

654

RUDARSTVO .OTVA RA J E R UDNIK A

vrijemc prijcvoza rndnika . Velika bogatstvo mineraln c sirovinc horizontskog masiva djcluje nn sma njivanjc visinc
hori7.o nt a. a u Ict iStima s tanjim slojevima na vctim mcdusob
nim udnljcnostima vision ho rizo nta mora se povetati .

IL I

, U'

1'1-1-!--t'J

)--'

' d I::::' ,--- i

\C ~a mo Jcdan glnvm ~ mjcrnl hoo lllk od o kn a do oba kr<lJ njd

pretnika bli zu granicc olk o pnog pol,a (~ 1. 6). Kad JC 'i ICOVIn;,
kon ccntrimna u dVJcma zo nama nn \'ccoJ medu'\ObnoJ ud alJCnos ti , izraduju se dva smj e rn::1 hodnik tl ("il. 7) . Kad \C OIva ra
s jednim iii s vi ~c gJavnih smjernib hod mk a. moraJu SC rad l
prilaza do poj edinih rudnih lljela izradit l i tzv. rev;rnt pretntcl.
Razmak izmedu pretnika mj e rod ava n jc za vcl iinu reVlfa Iii
sekto ra . Tcrmin oznatuje blo k stijcn skog ma.... lva izmedu
izvoznog i vjelrenog ho ri zo nta priklju t cn za cij e lu jamu
iednim pretniko m.

1/1
-i-7

""'- I
i I I

1 J
I I I

/'
20

.If}

(it)

Sfl

F-~~+-~~- ~6

IliU m

Vi) lO:t ho rizo nla

Kad sc (rontalno otkopava

~ i roki m

,i

SI. 5. Grufif ko odredi va njc optimalnc= \'isine

horizon la. ! invcslicijski tro~ k ovi. 1 eksplo:u ncij
sId t m~ kO\i . J ukupni tr~ ko vi . .j pod ru ~jc o pli-

-l

SI. 6. M re!a hodnika s jednim glll\'nim smjernim hodniko m. 1 o kno. 2 smjerni hod nik . J pre~n ic:i. 4 ugljeni
slojevi. 5 lekton ~ k e gra nice . 6 granicn o tkopnog polp

celom po pad u (v .

RudarSlvo . OlkopavOtlje millem/nih sirovillD. Podzemllo otko pavallje s[oje\l;ti!J /eiiSra). treba uzeti U obzir i duljinu eela.

Visina sc horizo nt a tada rij etko kada uzim a kao jednokratna

o ko mit a visinska razli ka izmcd u izvoznog i vjet re nog otkopnog hodnika, nego ob it no kao viSek ratna razlika.
Iz svih tih raz loga razlike u visinama horizont a vcoma su
ve li ke. U evropskim rudnicima kamenog uglj e na ta visin a
iznosi 100200 m. u rudnicima metal a u strmim Iciislirn a
30 60 m , a u polozit ij im sarn o 2025 m. Veec visinc
ho rizonta u rudnicirna mctal a mogucc su sa rno kad se
primj enjuje metod a podetafnog za rusava nj a , do 75 01 , a kad
se pri01j enjuj e me toda za rusava nj a bloka. i do ISO m.
Nnvozi ~tc i odvozistc. Navoziste je rud arska prosto rij a u
jami kojom se ho ri zo nt alni tran spo rt po mreii hod nik a na
ho rizo ntu spaja s kosi m iii oko mitim izvozom na pov rsin u (sl.
I) . O no je dim enzio nirano tako d a se ugradnj om pogodne
opreme mogu kompe nzirati manji zastoji u transpo rtu po
hodnicim a. od nosno u oknu , radi punog iskoriste nj a transpo rtnih ured aja. Zato u navozistu mora postojati i mogucnost
uSkladistenja o dredene ko li Cine iskopin e . NavoziSte im a i
funk ciju izlazno -ul aznog punkta za prijevoz radn ik a o k no m i
pretova m e stanice za prijcvoz materijala. Kapac itet navozista
mo ra bili za -20% veti od kapacit eta uredaja za transport
hodnicim a s jedne, od nosno kapacit eta uredaja zn izvoz
ok nom s dru ge strane. Vc liti na i oblik navozista stoga zavise
od po treb nog kapaci teta tra nspo rt a , od transportnog sistc ma
u hodnicima , od nosno u o knu . od koli6ne izvoznih naprava
u ok nu , ad smj e ro va kojim se isko pina doprema do okna. S
o bziro m na raznov rsnost po trcba. u rudni cim a imn veoma
razli t itih navozista i po ve liCini i po ob liku .
Odvoziste je mjesto nn usell ok na za povezivanjc jamskog
izvoza s tran spo rtnim uredajim a na povrsini . Ono moie biti
na razini okna ii i to liko izd ignuto nad tom razino m da sc
dobijc vis in a za prijemne bunkerc (kao na sl. 1 b). Bunke ri
su vagone tim a u krufnom tok u spojeni s usee m ok na tako da
puni vagoneti aut o mats ki grav ilacijski odlaze do bunkera i
prazni se vraeaj u do ok na .
Mreta hodnikn nn horizonlu ima svrhu da pojedi ne
dij elove lefgta povezuje s objek tima ko ji jamu spajaju s
povli in om (to su nisko p iii okno). Slufi za transport iskopine,
materija la. opreme i rad nika, dovodenj e i odvo denje zraka.
odvodnjavanj e i s mj e~l aj svih po trebnih cijevnih. cnergc lskih
i drugih instalacija . Optenito. mreia se sas toj i ad jednog iii
dva glavna smj ema hod nika i vise pretnika , izrade nih
pribli t no okomito na smj eme hodnik e. koji o mogueuju prilaz
pojcdin im dij e lovi ma l ei i ~ t a.
G l a~ni smj c rni hodni k izra du je se u smj eru usloj t! nos ti i
povczuJe ok no s pretnici ma. Pri ravnomjernoj raspodjeli
rudonosnih slojeva i ve liko m smj e rn om prostira nju izraduj e

"',\

,:._/ $_' tl-===-__

, _,7.

_~-~I, \ , :

:'
"
= __-.:-f

.,'11

~!~~1.r:~ __ ~ -_ f
-j/
d~\"
-{
~

~/

/ 71

- ;;'
$1. 7.

M r~ta

hodni ka

dva glavna smjernn hodnikn. 1 i 1 smj emi hod nici . J

pre~nici. 4 rudna t ica

Smjerna dulj in a revira iIi sekto ra jed naka je za jed nokrilno

o tko pavanje razmaku izmedu dvaju prctnika , a za dvokrilno
o tkopavanje (sl. 8) po lovici tog razmaka. U lef istima bez
prirod nih tekto nskih gran ica razmak izmedu pretnika odreduj e se e ksp loatacijskim projekto m. Odluk a je vco ma vaina
jer utj ete na kapacitet i proizvodne t ro~kovc. Sto je manji
razmak, to jc vise sekto ra i moguenosti za vise radiliSta , ali
sc povecava i duljin a hod nik a za o tvaranjc i casto inves ticij ski
tr o~ ko v i . Smanjivanjem razmaka smanjuj c se i duljin a otkopnih stupova i radni vij e k otkopa i, o bratllo, povcca nj em sc

51. 8. f','lrda hodnika on horizonlU s revirnim (iii odjcl nim ) prc~nic llll a i
dvo krilnim o tkopavanjc m. 1.. 111 o lkopnu polja (reviri). I. 1 oknu. ) rcvimi
pretnici. 4.5 glnv n; izvozni smje rn i hodnici. 6 glnvn i vjc treni hod nik . 7 "jc:tn::ni
hodn;k

RUDARSTVO. OTVARANJE RUD l KA

produljuje vijek otkopnih hodnika . Aka jc letistc rasjedima
razlom ljcno na pojedi nc blokovc. vclition se kto ra prilagodava
51! lim prirodnim gran icama.
Meduhorizonl,i. Mrdom hodnika na horizontu zavriavaj u
sc radovi na otvnra nju jamc sa rno aka se cije la \tisina
horizonta moze olko pati jednim olkoporn. To jc testa
l11 0guce U \leoma strmim slojcv im a. u ticama iii nepravilnim
rudnim tijelim a. Kad su slojevi po lo!ilij i. " ag outi iii vodorav.
oi . visin a je ho rizo nta prevel ika. pa blok stijenskog masiva
izmcd u izvoznog i vjetrenog horizo nt a tre ba razdij e liti jos i
na meduh o ri zontc. Takvi se mcduhorizonti veo ma tes ta
otvaraj u parnocu slij epih aka"a i kratkih precnika. Meduharizanl i su vt!o ma tes ti i u ekspl oa laciji ve likih rudnih tij cla
metaln ih mi ncra lnih sirovin a i nemeta la. Hod nici na meduhorizo rllima s lll ~e ka o tra nsportni pril azni i vjetreni hod nici , a
s hod nicima SI! nJ ho rizo ntu spajaju uskopim a iii rampama
besko losijecn im Ira nsportnim sredstvim a. Odrtava nje je uskopi! sk upljc .

655

mctodi za vrijeme ugradivanja de finiti\'ne podgradc mote

nas tavili iskop sljcde6: nite se kcije .
Ako je stijena tvrda. mora se buiti i min irati. inate s.c,
1I mek~im slJjenama. radi otkopnim teki6ma (v. 8uloti
It!kiti. TE 2. Mr. 551). Odminirani iii iskopani malerijal izvla6
se izvozn im posudam'l (vjedrima) obujmn od 1.52 m' (sl.
10) . Rut ni utova r rij e tko se primjenjujc.i to u oknima malog

IZRADA 08JEKATA OTVARANJA

Mcdu objck tc o tvara nja ubrajaju sc okna Ie horizont alni

i kosi obj ek ti olva ra nj a.
Oubljcnje okana
Dubljenje okna u norma lnim prilikama. No rm a lne prilik e
za dubljcnjc ok na znate da je slij c nn dovo lj no tvrs ta da mote
ostati bez podg rade, iii tek s lakom priv rcmenom podgradom
sve do izrade dcfinitivnc podgrad e. i da prit ok vode na
gradiliste ni je veCi od 50 Um in . Tada se okno mo1e izd upS li
normalnim metoda ma dubljenja, a to su u prvom redu dvije
metodc. uzasto pna i paraielna. Prc m3 objema kanal sc okna
podijeli na sekcije od najm anje 2 iii 3 m do najvisc 80 III
duljill c, vee prema lvrdoti stijene. U sc kciji se materijal
iskopa bez podgradiva nj a iii s pri vremc nom podgradom, a
za tim sc pre ma uzastopnoj metodi (sl. 9) pre kida iskop i
sekcij a se de finitivno podgradi. dok sc prema paralelnoj

a
SI. 10. Vjcdro za iskopinu (u) i lU beton (b) (dimcnziJc u mm)

51. 11. Vikscgmenlnll grabilica za iskopinu . J telj uSIi. 1 pncumalski potisni cilln
dor za up ravljonje teljustima. 3 prikljucni
puten l..l scgmcnle. 4 od\'od unta. j
ruticn zn rukovanjc (dimcnzijc u mm)

A-A

~I

IJOO

B-B

IJOO

LB

SI. 9. Dispozicijo po dubljcnju Ok.nll uzastopnom mctodom. I

istovar vjcdra. 1 plat{orma 1.a zatczanjc utadi, 3 radna plat~ormn.
4 dizalica za ulovar. 5 Ir:o$ za izvoz Ijudstva u nut~ i. 6 vitia za
radnu platformu. za kal pri opasnosti i diznlicu. 7 \'Jclrcni knnal

SI. 12. Vodenjc ,jcdro (dimcnzijc u mm)

656

RUDARSTVO , OTVARANJE RUDNIKA

promjera i male dubinc. Za. taka v Tad lIzimaju se grabili ce ~

s pogonom na komprimirani zrak
(sl. 11) . Kad se iZ\lozi vjedrima pomoeu utela. na uscu se
okna postavlja izvozni lora nj s platformom za lIfernieu i
platformom Zll prat nj enje vjeda ra. Ie jakom platformom s
vfatima nad u ~ce m . Kao izvozni siroj naj tcSce se uzima stro)
s bob in ama i plosnati m utetima. Yjedra se vode preko ufc tnih
vod ilica koje se produljuju kako dubljenje napreduje (sl. 12).
Uleta Sli 11 pOITcbnoj najvetoj duJjini navijcna na bub njeve
na uscu okna i preko u1:etn ica spu len a U okno. Blizu dna
utela su zategn ut a za pokretni za tezni okv ir iii pl atfo rmu. Na
sl. 13 shematski je prikaza na di spoz icija uredaja pri norma lno m dubljenju okna.

\I i ~cseg m en tnil1l ~e1justima,

stijcnam a neizvodljivo. Tada se okna dube prema specijalnim

postupcima, pril agode nim svojsl vim a stij e nc, iii se prethodno
mo ra sprijetiti dOlok vode, od n o~ n o konsoJidirali nevezanc
sipke stij e ne kako bi se mogao primije niti normal"i postupak .
Postupaka ima nc koli ko. a izbor se mo ra izvdi li prema
postoj eCi m prilikama. Postupei sc u pojedinim faz.a ma mogu
i preklapati, pa j e siste matizaeij a nesigurn a i, za pravo,
proi zvoljna . Don ek le je opravdana podje la na postupke u
vco ma vodonosnim slijenam a i o ne u sipkom vodonosno m
Ilu . U stijen ama s jakim pril oko m vode do lazi U obzir
cementira nj e, a nekada i mCloda Kind- C halldron. a u sipkim
keso ll ska metoda, dub ljenje po Honi gmannu , s pu ~ t a nj e
go tove ob loge i Smf7..avanje.
Metod" Ktnd C ha udron \'ik sc nc primjcnjuje, ali je !reba !pomc nuti k30
idcju koja jt: prvi put. sredinom pro~log. sloljel;l. OSlv\ucna. Premll toj metodi
okno se dubi pu nim profilom u poa: tku . Naj prijc sc I'Zl'. malim !wrdJom . !i rine
1,5 .. 2.5 01 , od nosno 1/3"' 112 promjern okna. izbu!i kr.l1nk prcd!ahl. II 1.atim
:se vclikim svrd lom (51. 14). ~ irinc dcinitivnog promJcra oknu (4- .. ,5 m) , ok no
ilbu ~ i do krnja . Kako lie buJi kroz. vod u i bez podgradc, mote ~ radlli $a mo
u ~' rst im slijennma kojt: se nt: zaru!avnju. Bu!i o;.e udnrno I dubinc nisu veee
od 140 m. pa jt: dubljenje skupo . ali u spedjalnim prilik:lma pou7.dann.

51. 13. Dispozicija uredaja pri dubljcnju okn" u normalnim

prilikama . 1 izvozno vjcdro. 2 ufctne vodilice vjcdra, 3 ZlI tezni
okvi r, oJ utetnlctJ . 5 uf etno vit lo. 6 kl izni ohir \'jcdra , 7
istovarna plat formu. 8 izvozno ute

Ako stij e na nij e dovoljno tv rsla da se do definiti vnog

podgradivanja moze ostaviti bez podgrade , ugrad uj e se
privremena podgrada , obicno u ob liku prstenova od profilnog
ce lika ,s gustom iii isprekida nom o pl atom , ali se u posljednje
vrij eme sve v i ~e primjenjuje i sidre nj e u kombinaciji sa
zitanom mrezom i torkre tiranj c m (v. Beloll, TE 2 , st r. 1).
Defi niti vna podgrada okna mora bez bit nih deformacija
preuzeti va nj ska opterecc nja, osigu rati vodoncpropusnos t. nc
smij e korodirati i na ko n dugogo di snjeg pogona ne smij e
izgubiti nosiva svojs tva. Najcesce se kao dcfi niti vna podgrada
primjenjujc zide od betonskih blokova i rn o no lit ni beton.
Mi~ljcnja sc 0 armiranom betonu razilaze. i to zbog ko roziv
nog dj clovanj a armature.
Betonira nj e okna izisk uj e jaku betonsku opla tu koja za
vrij e me veziva nj a betona mora od nevezanog betona preuzimati o pt e recenj c sk upa s va nj sk im opte recenjern. Osi rn
uobita je nih sk lop ivih o pl a ta. za beloni ra nj e okana dosta se
upo treb ljavaj u i tzv. k lizne i puzne op ia te . Klizne se opiate
u toku kontinuiranog ugradiva nja i vczanj a belona stalno
pomicu nav ise, a uz primjcnu pu zne op iate belonira se cij ela
visina op iate. Nako n veza nj a be lona. ejelokupna se oplata
povute nav ise, pa se ponovno beto nira. Tijesno uz stijenu
ugradenu betonsku ob logu nosit ce djelovanje potisnih
naprezanja izmed u ob loge i stijene, a za vrij e me veza nja
obloga ce se svojom td in o m oslan ja ti na nogu. Sto je brte
vezanje belo na, to je manja visin n i tdina ei lindra koji se
pre ko noge pre nosi na stij e nu .
. Oubljenje okna u posebn im (te!kim) prilikama. U tvrdi m
I vodonosn im slijen ama dublj e nje oka na no rm aln im post up.
kom t e~ko je izvodljivo i skupo , a u sip kim je vodo nosnim

SI. 1-'. $vrdlo za dub

Ijenje ok na po Kind-Chaudronovoj
todi

$1. 15. Dj ~ pozicjju urcdllja pri dublje nju Okllll po

Honigmimnovoj metodi. 1 plntforma ZIl rot (l(:ijsku
glavu, 2 dno pred!ahla nil 22 m. J stepcnasto svrdJo

Honigmonn o"3 melodo. Princip busenja punirn profi lom

preuzet je i u toj metodi , ali s dopunom da se prilok vode iz
okolnih stij e na zadriava prellakom u ok nu . Taj se pretlak
postifc dodavanjem gline iii bentonita u vod u u okn u, pa se
tako dobiva koloidna teSka tekuCi na gustoce 1,2"' 1,4 kg/cmJ
koja spre~ava zaru savanje stijena u ok nu . Postupa k je. pre ma
to me. zapravo dubinsko busenje s isplakom u poveca nom
mj eri lu. B u~i se ro tacij sk i, i to u nekoliko stupnj eva do
kona~nog promjera ok na (sl. 15), s tirn da se prvi Silipa nj
busi do krajnje pla niran e dubine okna. Kao promjeri
poj edini h stupnjcva uzimajll se priblif ne vrij ednosli od pOeelnih 2 m do , uzasto pn o, 3,5, 5 , 6 .... m (za sipke stij ene kno

RUDARSTVO . OTYARANJE RUD IK

657

~to ... u pije..,ak. ~Ijumlk. glin a) . od nosno od 2 m nn 2.75. 4.25.

?50,":,111 (13 kom paklne ~tij c nc). akon ~t o .,c cijclo ok no
Izd ubl ,do Iratcnog p.r~mJcra . o no lie podgr ad ujc ob logom
sils~nv.IJcno m nn povrliJnI . Ona ..,e sasloj i od 30 40 em vi\Ok ih
~ch~llIh pr~tcni\ U~profiln koji ~e ~pajaju u 23 m vbok ~uplji

<?blogn se. 'pu I:~ l~ okno bpunjcno ispll.lkom. liZ

regu lnclJu spu sta nJa punJcnJem o kml ba laM no m vodorn . Dna
jc okna pri ' :>111 zat\forcl~o bClonskom ploe-om . akon ~ to ~c
o bloga ~P llSU do pred~l denc dubi ne, vada ~e isp umpa. a
!>IUp.

proslor Izmcdu obJoge I o ko lnih stijena zacc mentira ccmcn.

tnim mlijekom koje istjcTuje isplaku odozdo navisc.
Ho nigma nn ova met oda do lazi U obzir zn dubine do
prib,lit no ~~ m , lI , ~i p k im vodo nosnim slij cnama. Za manjc
dubmc pn mJcnJuJc sc metoda spuSlanja gotovc oblogc i
kesonski postupak.
<?otO\'~. oblogu sf.l stavlja sc na povrlini. a sasloji sc od
donJcg dlJ c la, tzv. noge. i go rnj eg dij e la ko ji je danas od
n:r:t i!an~g bel~na iii tel it nih prst c novn. a ne kad a je to mogao
bill I ob lbn_ zid od opekc ii i bc to nsk ih blokova . Ob loga je
debc la 35)Ocm . \/ec pre ma promjerll okna. i pu~t a se da
~I izi .1I okno vlaSli to~ tet.ino m. Oil bi 51! smanjilo Irenjc,
lSpUllFlva sc prosto r Izmcdu ob loge i sti jc nj a. ~ i rok oko
.10 .. 12 cm , klizno m tekutino m., obicno bc nton it nom suspenziJom: nakon ~avrlctk a spu~lanJa tek uCi na sc uklanja i prOSlor
se z'.l~c menl.I~<l . I s~op slIpljinc ok na obavlja se podvod no.
grab ll ~com Iii mu lJmm pumpa ma. Noga mora prodrije li
do~?IJ~ o d u b~ko u zdravu slijen li nn dnll kako bi se pou zdan o
SPTlJ cC lO svakl dOl o k vode. To se gO lovo rcdovit o posti ze u
~'?do r~\' nim i dovo ljno. mck im slojevima . Kad su slojevi sirmi
111 kOSI, dn o sc mora Izravnati uz po moe ron il aca. Na 51. 16
poslu pak jc prikazan she ma tski .

z.,

dublJenl~ okoll. J
<10 \00 Zr.llr:.t. '] spr~ml~t~ za zrnl. J uatna

SI. 17. Kcson.ski postupak

pretkomorn. ,J kompenzuciJskll komonl, 5 i5pU.st

z..1 iskopinu, 6 komunikadJska cijev. 7 zrntna
dje\,8 ke$On

Zamrzu\'anje (iii z.niedivanj e) izumio jc njemat ki rudarski

inie nj e r Fried rich Herman n Poetsc h (1842-1902), a prvi PUI
je primijcnjeno 1883. Sasloji sc u zamrzavanj u vodonosnih
stij ena kroz kojc trc ba izdubit i okno. tako da se slvo ri lede ni
ci lin dar u kojemu sc onda dubi ok no i izgmd uje kao u
norm alnim prili ka ma.
,JJ., d-o..'Qo..,.

0":'e"i1'i S I920121 22

z.iS
I

16

2l;}
25a..0..

2f7~

"

~~

i2
iiI.

_3(1

29'"

'?,8

J3

~9

"''.

51. 16. r oslupnk Zll spuslunjc oblogc izgra<lcne

na povdini. J kliznll oplnta. 2 bcntonitna
su.s~ n zija za sm:lOj ivanje tr~ nj a, J p r ~d~ ht
00 a rmirnnQg be to na, ./ obloga . 5 noga

Kesonski postupak . Kako se pri mdu u mrtvoj vod i, kao

u Iri ma spo me nulim poslupci ma , ld ko posti1.c zaista sasvim
siguran priklju ta k on. zdravu stijenu. 1I slit nim se okolnosti ma.
tj. kad se du bc rel .tti vno plitka o kna u sipki m vodo nosnim
slijen ama bez prethod nog odvod njavanja , testo primj c njuje
kesonski pos lu pak iii metod a d ubljenja po mocu ko mprimiranog zraka (sl. 17). Na dnu ok n" ispo d bClOnske plote
omoguce n je rucni iskop u kcsonu u koji se pre tlak om
kompri miranog zraka spretava dotok vode. Prctlak iznos i
najviSe -0,3 MPa. ~ t o pro izlazi iz okoln osti da se pos lupak
primjenjuje do maksimaln ih dubi na od 30",35 m. Prema
posto jctim pro pisim a za zastitu zd ravlj a u takvo m slutaj u
Ireba do pre ma ti po tovjek u priblif no trostruk u ko li cinu
svjeteg zraka. Zrak se dovodi posebnom cijevi. a odvodi
ko mun ikacij skom cij cvi. Vjedri ma se izvozi iskop in a i prevozi
Ijudstvo. I Ij udslvo i ma te rija l prolaze kroz kompenzacij sku
komoru , da bi se Ijuds lvo prilagod il o promje ni tlaka pri
ul asku, od nosno izlask u iz kesona.
Za vel ik e i najvcCc dubinc primj e njuje se zam rzavanjc i
ceme ntiranj e.

'ti.

~~

359>
37 36 0"

;,

-t~ .gJ.-IO]231, JY
I

51. 18. Vije nae buwtina zn za mrz.1vll nje

Rad potinje tako da sc na uda ljenosti od 2,3 m od

predv iacnog pro mj e ra okna izrade bu~ o tin e na med usob nom
razmaku od 0.9" '1.3 m (s l. IS). BuSoti ne mo raj u biti okomite
i prib litno pa ralc ln e , jer se inace nece dob iti homogeno
Icdcno lij e lo. Dopu ~ ta se ot kl on od 50 .. 80 cm. a a ko je vcti.
treba izrad ili novu bu ~o linu . Busotinc 5C zacjevljuju stnndar
dizira nim . do ljc za tvorc nim rashl ad nim cijevim a, a u njih 5e
uvod c. 1.0"' 1.5 m iznad d na. kriogenc cij c\li. Ij, cij cvi Zil
dovodenj e rashlad ne tdutine . Rashl adn e su c ij ~\' i bda vne
tcl it ne cij cvi s norm iran im va nj sk im promje ro m od 139 mm
i dcb ljino m sti je nke od 7,5 mm. a kriogen e cijevi takoder su
be~a\' n e tcl it ne cij evi s vl.l nj skim promjerom od 5 1 mm i
de bljinom slij e nke od 5 mOl . Kroz krioge ne cijevi prolazi
odozgo d uboko ras hladena tckuti na i vraca se naviSe kroz
prste nasti prostor izmed u lih i rashl adnih cij evi, oduzim ajuci
pritom oko lnim st ijena rn a lopl inu (51. 19). Kao tekutina za
za mrzava njc upotreb ljaVi.lju se soln e olopine. Rcdovno je to
zasitena otopin a MgClh a za duboko za mrzava nje, knkvo je
po trebno kad podzemna voda sa drfi veCi udio NaCI i MgCI!.

658

RUDARSTVO.OTVARA JE RUD IKA

uzima !\c zasiccna otopina

CaCl~.

Ra::, hladni mediJ cirkulira

prcma sl. 20. Pri ulaz1.I 1.1 rrI$hladne cijevi teku6na imn
tCl1l pera turu aka - 24 ..C. a nn izlasku aka - 22 C, Radnn
temperatura nn dnu okna iznosi pri normalnom z3 111 rzavanju
izmed u - 7 i - 10 C . a 1.1 dubokom se ok"u mote ~pu s titi i

ispod - 20 ..C . no tada jc potrcbna zastita od hladnoce.

~.

SI. ::W. Shema hlodenjn . I kompresor. 2 kondcnzator.

J rcdukcijski vCnlii. " uparh'at: (refrigcr.J.lor). 5
rashladna \'ooa, 6 kriQgcnn tckuCina

SI. 19. Cirku lncij:1 kriogene Ickutinc.

1/ kriogcnn dje,' , b rnshladnn dje\'

U lok u oduzim anj a topline stije nskom masivu potinju se

aka ras hl ad nih cijevi ob likovati Icdeni cilind ri koj i se poste
peno spajaju , taka da konatno nasta ne homogcno ledena
lij elo okruglog presje k" (51. 2 1). Oblik ova nj e nc Ieee ra vno
mjcrn o, ~ t o zavisi od vrslc stij ene, njcne lOpli nskc vod lji vosti
i specificnog to plinskog kapac ilct3. Osobi lo jc za mrzava nj c
usporeno u vodonos nim i gl inastim slojevima. Opcenito se
mote uzeti da brlina za mrzava nj a nn 1,5 m o d vijenca
buSot in a iznosi aka 1 rn/mj escc, a na 1,5 3.0 111 od vije nca
a ka 0,6 m/mj esec. I evrstoca i ho mogenost Icdenog tij c la
proporcionalni su tl acnoj cv rstoCi st ij e nskog masiva koja Ta st e
S opadanjem temperature. Taka vodorn zasice ni smrznuli
kremcni pij esak nt:! - 10 C im a cvrstocu o d I , I kN/c rn 2 a na
- 20 e, 1,8 kN /c m 2 Ostale vrslc stij e na imaju rn anju cvrsto
cu. Vrijed nost i za smrznutu vodanosnu gli nu upc la su manj c,
a cvrstoca srnrznutog mrkog uglj c na j o~ jc manj a. Na sl. 22
naved ene su vrij ednosti za cvrs{Qcu nekih slijc na prema
temperaturi .

i,~

:~,'

::; , , }., . . :; :,;,:' .

:L~

:; "

Mulj

kN
~

H~~

2.-10

~'~
'"

100

2.00

;;

I..-<r-:::-

1.20

0.40

/'

--

L
W

--

- 10

-20

srcdnji krupan

silan

Pijesak

Slj unak

srednj i krupa n sil"n

srcdnj i krupa n

80

/'

1.60

0.80

silan

90

.g

SI. 21. Stvaranje ledenog

cilindra

mlnlmnja nlSU Jcdin'itvena. all ~ Ipak n3...\tojl dJ 'i.e mlnlranJc

ograniti Iii sas im tzostavi, Ako \C Ipak mlnlriJ .
upotrebljavaju ~ eksplozivi otpornl prcmn hladnocl. K'lo
definitivna podgrada primjcnJuju 'ie raznovrmi c lcment l.
pr~tenovi od lijcv:mog tc ljeza Ii bctonsklm 7.3punjavanJc m
proslora izmedu prstena i stijc nc. krutm \cgmenll oct bc tona
iii felika. testa dvostrulci. a ponekad. 7.3 pli~a okna do 200m
otprilike. i zide od obiene iii belonskc opekc .
Vrijemc zamrzavanja zavisi dakako i od dublnt: i promjcra
okna, Prema nekim zapad noev ropski m podacima. 7..(1 dublje
nje okna mClodom smrzavanja mofe se racun ati s mjcsetnim
napredovanj e m od 12 .. 1501. a za naknadnu gradnju 'i
podgradivanjem 30 m mje!>eeno. Tako je npr, za izradu okna
promjera 5 .5 01 i dubine od 360m utro ~eno za pripremnc
radove s bu~enjem 12 mje~ec i ~ L.1 za mrzav"lOje 4 mj esec.:1 i za
gradnj u 12 mjc seci.
Odmrzavanje se oSlva ruj c prckidanjem rada rashl adnog
uredaja, Ono napredujc ad ok na u smj cru slijenskog masiva
kao posljcdica loplinskog djelova nj a zratnog slrujanja u oknu
Ie od slijenskog mas iva prema okn u kao posljed ica tOplinc u
stijenama , Odmrzava nj e se mote ub rla li zagrij avanjcm zraka
iii ci rku lac ij o m teku6 ne zagrij ane na 3 .. 8 C. Odmrzava njc
od ok na prema masivu im a od rede nih prednosti , je r se lako
os igurava zagrijavanje i vczivanje belo nske obloge prije nego
SIO se zid smrlnute stijene bilno smanji .
Nakon zavrSclka radova, kriogcne se cijevi obitno izvuku ,
dok se ras hl adne ostav lj a ju u busolinama i z3cc me nliraju,
Izv latc nj e mo1:c uzrokova li pre raspodjeJu naprezanja u gorsko rn masivll , a 10 ugrozava podgradll, Osobit o je o pasno
izvlatenje 1I na izmjc ni cn im slojcvi ma pijcska i gli ne, jer se
praz ne bllsotine ne mogu dovo ljno brlo ceme nlirali, Prslen
izmcdu cijcvi i masiva lakodcr se zap unj ava cemen tom,
Cementiranje kao metoda izrade okna do lazi u obzir u
vodo nos nim stij e nama , u prvom redu u raspuca lim , a tck 1I
drugo m redu u po roznim (sl. 23). Sli cno kao i pri 7..a mrzava nju ,
o ko ok na se s pov r~ ine izradi prste n bu ~o t in a. ali mn ogo
manj c, ne vi ~e o d 10, kojc ostaju nezacij evlj e ne, os im SIO sc
u go rnj em d ij ciu, do dub in e od 6 .. 10 m ucementira uvodna
kol o na. Busotin c su promjera 50 mm i ne mogu bit i veo ma
duboke jer brzina struj anja cc me ntn e kase suvise brlo opada
s d ubin o m, tako da ce stij ene otvrsnuti same u ncpos red no m
o kolisu bu ~o tin e. Povccanje m promje ra busotine na
150 .. 200 mm i primj e no m jaCih pumpi mogu se postiCi i veec
dubin e.
~to vi~e

r-=-

-30

,
j

-me

Tcmper,lIu ra
SI. 22. Zavisnost tvrstote zamrlnu tc stijene ad
temperatu re. / krcmeni pijesak. '2 pjeskovita
glina. J aSIa glina. -I mulj . 5 tisli led

Po~t o nastane lcdeno tij elo. iz ma siva trcba od vajati

~n ogo manj c top line je r lreba sa rno oddavati postignutu
nisku tcmperaturu. Za to se racunski potrc bni kapacitet
ra~~l ad n og uredaj ~ obieno podijeli na dva agrega ta. Za
~ nJeme za ,!, ~vanJ a rade oba. a kasnijc, za vrijcme dubljenja
I odrtavanJa nlske temperature, sa rno jedan.
. R a? ~? d.ublj e nju u biti se ne razli kujc od rada u evrstoj
, suh oJ stJJ enl: K~pa sc po dubinskim odsjecima od 25 m , koji
se po potreb, pnvremeno podgrad uju . Mi~ljenj a a utjecaj u

70
60

II

50
40

30
20
10f-+++t1Ht1--+:,/Lf-ftttIf-H?ftHtt/-ft-t+tHtlt-+-fiti
OLL~~~~Lll~~~~~~-L~WL~-L~

0.002 0.006 0.0 10.02

0.06 O. I 0.2

0,6 1.0 2.0

6.0 10

20 mm 60

Promje r zrna d
SI. 23. Za\>lsnost podru~ja injckliranja ad njegovn grunulomctrijskog snstava .
J injcktiranjc kemijskim sredslvima. 2 ecmenlirnnjc koloidnim ccmcn tonl. J
cementi rnnje cemcn tn im mlijekom

Ako se vodo nos ne stij ene nalaze tek na nekoj dubini ispod
cvrs log po vrsinskog go rj a. svrsisho dnij e je i jeftinije bu ~e njc
i cemenliranjc s d na okna. Aka dno nije dovoljno ~vrsto,
najprije treba izrad iti beto ns ki cep, debeo do 3 m , s rupama
za uvodne kolo ne s ventilim a. Zati m se izbusi vije nac
busotina, i to tangencij alno pod kUlOm od 10 .. . 15, kako bi
se sigurn o nab usile vodo nos ne supljin e (sl. 24). Dubina
buso tina ob icno nij e ve lik a, ne v i ~e od 20 Ill , a rij etko do

RUDARSTVO , OTVARANJE RUDNlKA

40 Ill. je T sc in atc do nji krajt: vi magu 3 u vi~e udaljili od o kna .

Obitno sc radi u

\li~ in sk im

sekcij ama od -20 m.

Post upa k se ~rimjenjuje i za brtv ljcnje vee poslojeCih

okann kad 51! poJav i voda U oblozi (injektiranje). a daje i
rlobrc rezu ital e pri dubljcnju oka na ukra korn terenu .

SI. 24 . Raspored bu",olmu pri

okna u ~ekci
lunl9

cem~nlimnju

Pravo su podrucje cementi ranja stij e ne s minim alnom

sirin o m puko!ina od 0,1 mOl. Tada je moguce cemcntiranj e
ceme ntnim mlij cko m, dok se za stij e ne sa si tnim puk otinama
iii parama mora inj ek tirati koloidnim cemento m , benlo nit om,
glinastim suspe nzij ama iii ke mi jskim inj ekcijsk im sredstvima .
T e kuCi pij esak ne maze se ce mentirati j eT sc cement u nj e mu
zadrfava kao u filtru. Opcen ito vrij cd i pravilo da ce me ntn a
isp laka mora biti 10 rj eda sto su pukol in c fin ije. Vodoccmen tni
fakto r najcesce ima vrij ed nost izmed u 0,7 i 5, ali je
ce mc ntira nj e mogucc i ce me nlnim mlijekom s faktorom do
0,45, a imn i poznat ih primjera rada s vodoceme ntnim
fakt oro m 20. S porastom vodocemen tnog faktora ras te i
vrij cme veza nj a ceme nt a. Prebrzo vcza nj e nije pozeljno zate
sto jedno cementira nj e traje nek oli ko sa ti pa i vi~e dana. Kad
sc buso lin a zacc mentira, dovod na se ci jev odma h prikljucuj e
na drugu bu~ot inu , in ace se mora isprazniti i op rati Cistom
vodom.
U tab!. 1 nalaze se osnovni pod aci 0 primjenlj ivost i
pojcd inih postupaka .
Ta lll i ca I
PRIMJENU IVOST METODA ZA DUBUENJE OKNA
MelOdu djjblj~nju

Posrizilo
dubino

SI'ojsn'o sli/t'",kns
masivu

prifOk )'odt:

Uz.aSlopnll i paralclna

$vcdubine

Cvrstestijene

Do I m '/min

HonigmonnoYa

Do 500 m

SipJr.e i srcdnjctvrdc
stijcne

Neogranitcn

Spu!lanje gotove
obloge

Oo30 m

Sipke stijene

Neogranitcn

Ke w nska

D0 35m

Sipkeslije nc

Ncogra ni.xn

D0l'u.!U!lIi

659

i utovar. Suprolno tome. 1I mek~im slijenama lakyi se urcdaji

za gradnju horizonlalnih i blagonagnutih abjekalo vearna
mnogo upotrebljavaju .
brada horizonta lnih obj eka ta olYaranja u tvrstoj stijeni .
TehnoloSki proces izrade hodnika (tjera"jt IrodlJika) buknjern
i miniranjem sastoji se od vearna kompleksnog radnog
ciklusa: to ~u operacijc bU5c nja minskih buSolina. miniranja.
vjct renja. utovar<t i olprerne odminira ne iskopine. podgradiva
nja, dopreme materijala, produfavanja kolosijeka iii energet
skih vodova za transportna sredstva, cijevi, energeLt;ki h i
signa lnih naprava, odvod njavanja i zaStita od prodora vade
iii plinova , Te se ope racije izvodc U odredenom red u.
medusobno se prek lapaju i sasvim razli6to utjetu na 10k
Ic hnoloskog process , e izb jctna apcracija, koja se mora
uvij ek izvodil-i. jest ot kop<tvanje i otpre ma iskopine. Osta le
operacije sudjeluju u l ehno l o~ko m procesu u veoma promjen.
Ijivom opscgu. vee prc ma prirodnim uvj e lima u gorskom
masivu. znacc nju objek la i raspolo:hvi m sredstvima, Kako su
mnoge operacij e vet OpiSll ll C u drugi m t la ncim a (v. cla nke
Rudars fvo; v. Miniranje, T E 8, Si r . 574). ovdje je prikaza no
sa rn o ono ~ t o se d irektno od nosi na otvara nje objekata.
Treba, med ut im, reCi da te hnoloSki proces pojedinc ope racije
valja procjenjivat'i s glediSta ekonom icnosli objekta u cjcJini ,
a ne sa rn o ekonomicnosti o peracij e. To osobito vrij e di za
miniranje. Sto je pOlre ban veti profil hod nika , to vi!e treba
nastojati da se pril agodenom le hnikom miniranja sacuva
cjelovitos l gorskog masiva u oko lini radova .

51. 25, MininlnJc u hodniku \'clikog profilo dvoslcpcnim klimL~ tim

z.1Iomom, 0 I I z.alomnc bu~oti n c. dVQslcpc:ni zalom. 15 pomocnc
buw line . 6,,9 pcriferne buiolint

Miniranjc pri tje ranju hodn ik a izvodi se u I-ri stupnja:

za lo mnim. pomocnim i perife rnim otpucava nj em (si. 25),
Svrha je za lo mnih mi na smanjivanj e uklij eslc nosli stij ena,
ti me se povecava djelotvornost pomotnih i perifcrnih min a.
Na uklij d tcnost naboja veoma utje~e dubina izb ij anj a, S
dub inom m in skc bu ~o tine Taste i utrosak eksploziva i opseg
ostece nj a slij e nc oko busotinc . Dubina najvise zavisi od
povrSine profila hodnika (sl. 26). lstin a da s porastem dubine
min ske bU50tine rasle i brzina napredovanj a gradnj e i
sk racuje se vrij e mc o lkopava nj a (sl. 27), ali je zbog posljedica
sto ih uzrokuje jaka uklijeste nost naboja bolje odabra ti ma nju
d ubi nu .
Bilno smanjivanje ste tnih poslj ed ica minira nj a na okolinu
moze se postiti i konturnim min ira nj em (sl. 28). 0 pojedino
stim a v. Miniranje, TE8. str. 577.
7
6

Zumnavanje

Svc dubine

Sve stijcne, osobito

sipke

Ncogranitcn

Cemcnli ranje

Svedubinc

Cvnteiraspucale
5tijene

Ncograniten

f-V

Horizontnlni i kosi objekli ol va ranjo

Horizontaln i i kos i, blagonagnuti objekt i u tvrstim stijenama iz rad uju sc vetinom bu~e nj em i ~ini~~njem. Zbog
visokog stupnja abrazivnosli i veoma visok l~ c lJ e.na opre me ;
u takv im se stijenama sarno veoma malen dlo obJeka ta g ra~ 1
kopanjem pomocu st rojevakopatica iii kombajna za kopa nJe

1/
I

V
2

-'

10 m

51. 26. Z:1'Iisnost dubinc izbiJunja ad \ditinc

olJr.opnog profiln zn kosi zalom. d mogua. dubioa
izbijanja. J ~i rintl hodnika

RUDARSTVO , OTV ARANJE RUDN IKA

660

Utovar minirane iskopinc obavlja se rutoo sarno joS

izuzetno, u hodnicima s vrlo malim profilom. tnate se
iskopina lovari mehanitkim lopatama i drugim slitnim uredajima. Otprema je takoder uglnvnom mehanizirana. sarno SIO
se zOOg jake abrazivnosti iskopine testa izbjegava otprema
kontinuiranim transportnim sredstvima.
800
min
m

1\
650 \

SI. 27. Utjccaj dubine jednokr.lI

nog izbijanja nn utr~ k radu za
minirnnje . I ulr~k \<remenn z."
buknje i miniranjc. d dubina
izbijanja

700

600

i\

550

r--

SOO
1,0 I. S 2.0 2.5 3,Om
J

polimerne (olije. a moze se ostyariti nanoenjem izolacij ke

mase lopatjcorn iii prskalicom .
Mehanitkim otkopavanjem mogno bi 5e radni ciklus
pojednoslavnili i strogo prilagoditi projektiranim kOOlurama
bez oStetenja stijenskog mssiyn. Na tltiJtu poMoji velik a
ponuda odgova raj ut ih strojeya . Medutim. pri gradnji rudarski h objekata otva ranj a oni lJe gO IOvo ne upotrebljavajll .
Razlozi Sli prije svega vcliki inveslicijski lr~kovi, 7.atim velik
opseg radova za pripremu i Iikvidaciju gradi liSta i velik
stupanj rizika za prebrzo tro~enje reznog alata zbog abrazivnosti stijena .
lzra da horizontalnib objekal8 otvaranja u mek.lm slljenarna. Za izradu objckata u mekSim stijenama veo ma se fes to
prim jenjuju otkop ni strojevi. Njihovim uvodenj e m u te hnoloSki praces radni se dklus znatno pojednost3vnjuje , ufinci se
mnogostru ko pove~avaj u i iskoriSl avaj u se prednosti mehanitkog iskopa u pogledu tofnosti izvedbe bez ~tetnih poslj edica
za okolinu .
Tada se radn i ciklus sastoji od operacija kontinuiranog
olkopavanja, ut ovara , otpreme , dopreme mate rij ala i podgradiva nj a. Cik lus se prekida sarno za izvodenje potrebnih
pomotni h operacija kao Sto su produzavanje kolosijeka ,
transportera, cijevi, e ne rgetskih i signalizacijskih naprava te
radova oko odvodnjav anja.
Kornbajni Z3 otkopavanje i ut ova r rade iii s velikim iii s
malim rotorom. Kombajni 5 jednim iii dva vc lika rotors
isijecaju stij enu po cijelom profilu odjednom ( n a jvi ~e se
upotreblj.va u SAD) . a ko mbajni 5 malim rotorom djeluju
nn manj e m dijeJu profila i postepe no ga isijecaj u (najvi~e se
upotreblj ava u evropskim rudnicim a).

SI. 29. Privremena podgrada drvenom ko nstrukc:ijo m i

drvenom oplotom

51. 28. Kontumo miniranje veliltog objektn olvaranja. a raspored bu!otina. b

shema bu.knja kontumih bulolina. c konstrukcija punjenj a kontume bldotine;
I ep . 2 tice upaljaea. J drvcni ttpovi. 4, 5 eksploziv. 6 projektirana konlum,
7 Ito nlume buJotine (dimenzije u metrima)

Radi za~tlte od zarubvanja obje kti se osiguravaju lakom

~ Iifnih profila iii tankom oblogom od betona
iii opeke . U objeklima koji treba da imaju dufi radni vijek .
podgrnda mora biti takva da se njeo a funkcij a ne smanjuj e
za cijelo vrijeme eksploatacije.
Pritok vade mou ugroziti radove, ponekad toliko da se
mora izmijeniti trasa objekta. Osobito negativno djeJuje
pritok vode pri transportu beskolosijefnim vozilima. Pritok
se mo1e smanjiti vodonepropusnom podgradom . prethodnom
iii neposrednom drenatom i kontroliranim odvodenjem vode ,
iii injektiranje m vodonosnih pukotina. Vodonepropusna podgrada mote biti u obliku bitumenskog izolacijskog sloja na
Ijepenci , juti Hi telifnoj mrefi, zatim armirane ili nea rmirane

podgradom od

Glavna je faza tehno lo!kog procesa gradnje u mek!im

stij e nama podgradivanje i osiguranje dovoljnih kolifina materij ala za podgradu. Podgraduj e se vefinom u dvije faze.
Privremena podgrada radi se odm ah iii ubrzo nakon otkopava nj a, da bi se za~ titi o otkopani prostor od za ru ~a v a nj a stropa
iii bokova, da bi se taj prostor stabilizirao, da bi se sprijetile
prekomjerne defo nnacije masiva u okolini i ot-uvala sposobnost masiva za preuzi manje naprezanj a koja se pojavljuju po
otkopavanju . Privremena je podgrad a od drve nih iii felif nih
prom.. lzmedu nosive konstrukcije i stijene ugraduj e se
oplata od fe lif nih iii beto nskih plo/2 iii felifne mre~e (sl. 29
i 30). Veoma djelotvorna je podgrad. sidre nj e m (sl. 31).
odnosno razlitite kombin acije sa sidrenjem , kao ~t o su
kombin acija sid renj a s mreia ma, s mreiama i Slrcanim
betonom iii s mre:t.ama, lukovima i ~ trca nim betonorn. Sve
kornbinacije sa sidrenje m ulaze u definitivnu podgradu
objekta. 1 privremena podgrada fe li6nim profilima mote se
ubetonirati i ta ko postaje dio definitivne podgrade. Privremena podgrada od drva mora se u toku definitivnog
podgTadivanja ukloniti. a prostor izmedu definitivne podgrade
i stij ene potpuno zapuniti.

RUDARSTVO , OTVARANJE RUD IKA

661

IJ ova umjc:sto be lo n.sk ih blokova. iaka beton sporije prcuzima

ople re~e nJ a. Armi rani belon rij etko se upotrebljava.

SI. )0. I'n vrcmcna podgr adn ~ no)ivom kon~

lrukcijorn od tcli~nih profila i S Opl31011l od
d .... cnih oblie:1

51. 33. Definiuvna podgrad(l ad mo no litnog betana . I pri vrc mcna

podgroda od eclitnih pro fiJa i $trcanog bt: tona . 1 tlefimtlVnll
podgradu od ma na litnog belana. J nosh :1 kon''IrukciJu i oplalrt 7..3
betonir;lnje. oJ radna platforma

5 1. 3 1. Privrc mc: na podgrada kombinndjom sidrc:nja s mrdom .

lukovima i Sirennim helono m. I delalj. 1 Slreani belon . 3 !ijev:.ni
belon. -I sidra 0 24 mm. j rn rl!tn od t1rmirnnog belona, 6 VCla medu
lukovimn . 7 unleta),; zt! mogut nosl poPuSlanja (dimcnzijc u

mel rima)

SI. 32. Defimll\'na podgrada od belonsklh blokoV3 . J belon UI

zapunJ3W1nJc. 1 lid ad bclonskih kocuka. 1 opln!:! , nosi\'1l
ko n.'jlrukci]3 za grndnJu l.lda. -I melnn plal rorma

De finili vna podgrada mo ra osigurali stabilnost objck ta i

glatku povr~ inu nj egovih zidova Ie sprijeciti nj egovu dcformacij u i neko nt roli ra n prilok vodc. Ona sc radi od bctonskih
blokova (,I. 32) iii monoli.nog bewn. (,I. 33). Veee moguenosti za mehani zucij u radova, a zbog toga i za vecu
produkli vnos l. razlog su da se bCloniranje sve vi~c upOIreb

Zbog ~a n ge n~ijalnih n.apreza nj <'l koja sc pojavljuju zbog

prcr:.!spodJcle pTII lsaka pn OIkopava nju. stijenski CC sc masiv
p l aS II ~ n O dcfo rmirati. razlaba"i ti i povcea li :!Ivoj vo lum en. Vee
~e isko pa ni profi l hod nika smanj uje. a to smanjiva nj e ,
Jed nako k ~~? u o knu , zavisi od mehanick ih svojstava slij enc
I od reakclJskog o tpora ugradenc podgrade. Za r:.lzliku od
prilika U o knu , raspo red je oplereccnj a ugradenc podgradc
po obod u hod nik a neravnomje ran i ima oblik elipsc. a ne
kruga kao u okna. Zata su proracun nap rezn nj a i defo rm acija
te odred ivanjc granica plasticnih defo rm acija poveza ni 5
veCim te ~ kocama nego za o kno.
U mekim slijcnama. kao sto su glin t:. glillasli skri ljavc i i
meki pj es~c njaci . podgradiva nj e im a u tehn ol o~ko m procesu
izrade o bjekata o lvara nj a gotovo presudno zilace nje, te
nc kada od Ilj cgove izvodljivost i zavis i od luka 0 teh nit kim i
eko no lllskim mogucilostima eksploa lacij e.
Jos Olnogo vece pro mjene naprezanj .. u mas ivu nego pr i
izrndi hod nika javlj aju se na otkopim a. S\lako otkopavanjc
praccno je manjim iii ve6m \'alo m o lkopnog pritiska. 0 lome
v. RII(/arslvo, M ehallika slij ena, ali ovdje treba naglasiti kako
je u pod rucju tih d in am i ~ ki h o lkop nih prit isa ka i najsolid nijom
podgrado m ncmoguce osigu rati stabilnost iskopa nih profihL
Sigurnosl sc mote posti Ci sa rno takvim o lkopava njem koj im
cc sc izbjeguvati podrutja gdje se lakvi prilisci pojavljuju .
Znto prct hodnim istrai iva njim a treba utvrditi vrij ednost lih
pritisa ka i gra n ice pod rucja u koj im a se j.wlj nj u, pa sislc m
olvara nj n proj ek lirat i tako da se izbjegnu ta podrut ju.
LIT .: r opuoe ,WJ1O. 3 11wl1U10llcAII'IecKml CnplIUQ'lIm t.: . YI'J1CTe:UllJttlT.
Moct.:ua 1958. - C. fl . f",.it: IChf'. Lc hrbuch der Bcrgbaukundc. Springe r\fcrlog.
Uc rlinG6ttingcn Hcidclbt:rg 1~ 1 962. - f. M olrr. Schtlc hthautcch ni k . He mmnn
IWhencr. Godar 1964 . - r. n. A/Jall/,WI. H . ApcJ ItIll(}ff. II. n. P (JU I)'IINIIII. JI.
II . 3//OWlI/O{J. T~xlloJlonu, 1I0tueMIILlIX rop llLII ~ P!!OOT. Heapa. MOCKu!! 1970.
- B. G/UJtt'I'it, Otvurn njc i metodu podzcmnog olkop:wa njll rutlnih leti$lIl.
Mino:rva. Sub()ticll. Bcogmd 1 97~ . - G. fI. KymY;J(l tJ. lb . K . BtLI)'XWI. C. A .
i l U/J/loo(l. G. II. K t LlU'IINO, A. B. K Opt'III1C'IIIOII. /1 . K . 1') ,61106, I'. H.
Cmp0j'C'.wlIIl . n po.:t<mlpon:lIl11<: 83pl>lIDIIMlX paooT. I-knpa. ~ l oc"8a 1974 . - H.
W. Wild. Spre nglceilmk in Uergbau. Tunnel und Stollenhau . Verlag Glild::auf.
&~e n 1977. - L. M l7flcr,SII/:bllrg. Do:r Fcbha u. 3. Ild . Ferdinllnd Enke V( rills"
SIUII!!arl 1978. - J. f1rasl/lik. Rudarska dela in jam~ko pridobl\anJe. VTOZD
Montanl~lika. LJuhljnna 1979.

1. Hrasmik

RUDARSTVO , STROJEVI I TRANSPORT,

ot kopni strojevi i Iranspo rtni uredaj i koji se lIpo lrcbljuvuju
Zil otkopavanj c rude i ugljella u l et i ~ tu . za tran sport

662

RUDARSTVO. STROJ VI I TRA SPORT

o ll.. o p~lnlh mlll ~ r a l11lh "ravin ll 11;\ podrucJ u rudmkJ I 7<1

i7vlatc njc rud e Iii uglJ c n:t i7 d uho kih nnbziq" (inoln lcc)

RUDARSK I 01' KOP I STRO.J EV I

RlIdar~ ki

o tko pni ~ l rojevi. mc hani tk i radni u Tcd aj i koji 'Ie

prc lc1no iIi je dino upo rfc bljavaj u u ru da r... tvu . iako "c r<_ld i 0
I1l c ha ni zaciji koj a ~..: primjc nj ujc i 1I drugim i lldu ~ l rij s kim
granam a. Slrojcvi na mijenj e ni upo trcb i u rud an.I\u gOlo\'o
$U lI vijek l ome pri l<lgodl!ni dim c.: nl ijam<l iii j edn o~ t av n o~c u
izvedbc. Rud a rski slrojcvi mogu. naime. bili poscb no mali
(niski i zbijcni ) iii pa k veo nw vc liki : ma le dim c ll Lije mo raj u
illlati strojevi za po dzcmllu . a vdi ke za povrsinsku eksploa tadju . k d nostavni l11 0 raju hili slTo jevi Zll pod zc mnu cksplontaciju . zbog og ra ni t e nih 111 og ll c: n o~ ti odrfa va nja i re mo nt a u
ja11li . Vc lik jc di o rudarskc I11 c hanizacijc ipnk r:lzv ij e n
spccija ln o za rud a rske pO lre bc.
Hl\ !Drij"kl \C l1 mz\ oJu ruc.l:lr, kog \ lrOjllNva mogu ruzlikO\':1 tl tri
rozc.lo hl ja : mzdobljc Isknrj(tavllnJ I1 "D IllO ti\ c , nage to"Jc ka 1 t l\olinje (sl. I).
r.lzdohljc i "ko ri~ "l\anJa prirodnih 1llchnnitld h sila. u prnllTl rcdu Ickuce \ ode
( ~ 1. 2). i razdobljc ;,\...o rigw\'nnj a u1llJc tno pm izvedc nih mchnnit kih .. iln
(molo m ). Ta ~ razdoblja nwduwbno preklupaJu : prva dHI tra ju tisucljctima.
:1 !rete ~i nje u drugoj polo vici XVIII. 'i t. izu mo m parnog slrojtl.
I'urni ' Iroj . i unn!oc "" o me sudhonosno lTl 7.1l 1l~c nju u povijesti Ij u d~ k e
ci"ilizucije . nijc do nio rjde njc za d\'ij c osno"nc fnze rud nrskc djclalnosli.
o l\...o pa" ;lI1je (dobi","jc ) ; jatmki tf!l nsport . je r s.: s pamilll Mroj.: m i njcgo"im
lot islem IlC mot c u podzemlje. RJde nje log pro blenlll do n o~ i lek upo lreba
kom primiranog zraka I clckt ricm: e ne rg;j e. :lli jc cleklrit nn e ne rgi; a. zbog
mnngob rojni h rudar:.kib nes-rec.. ~to ih ie p rou:trokovala. b ila 8010\,0 s ... e do
kmJa drugog w jelskog mw uglavno m ogra nitcna nn pogon urcdaj a i
1)()\ lrojcnjll na pomi ni. NcdO ~ l aci ko mprimimllog z.raka. do lac.ln ncprikosllo \'e nog pogo nskos ~ red S l v:! \I pod1.cm lju. Ii . ni1.!lk enc rgelski polc ncijal i "isob
ciJc nu. tck tada POq :lj u prc~ ud ni . p" je d a ll tl ~ clc ktrit nn energij:! glav no ja msko
pogo nko 'rcdstvo. Uz. nju sc . b o drugi o blik cncrgii c . upotrc blj:lv:l mc l1 :lI1it kll
c nc rgij:l Oicsd O\ih mOln m . Kao "-d::u ndamn pogons].; .. srcdstvlI upol rebliavai u
sc ko mprimirn ni zrnk i hidraulit ka cnc rgij n.

$1. 2. Pogon rudu rskog ureduja (iz\'oznice) le1ino m vod e (Agricola )

na pad aj ll llacl1l1 . vlatnu iii smic l1l1 (odrcznu ) cvrstoc lI stijc nc

(sl. 3) . Najccsce o nc ipa k pro izvode ko mbinira na naprcza nj a.
npr. li Z Ilacl1 0 i smi cno (s l. 3<.1), li Z vlaeno i smi cil o (sl. 3 b).
Ie li Z srni t no k,1O glav no i vla cno kao do da tn o nap reza nj c .
Sve su 10 ko nvc ncio na ln c 11lc ha ni ckc bu sili cc koje mogu bili
ud a rn e. ud arn o- ro lacij ske i rOlacij ske , S e lek tri cnim . pn c uma tskim . hidra u lickim iii mo to rnim pogo no rn . Prcma na6 nu
iznosenja sitn ci i iz bu so lin c razlikuju se bu ~i l i ce s te kuCin sko m
i pn c uma lsko l11 isplako lll Ie s mc hani t kim iznoscnj e m (zmijasta bu saca sipk a ) . Ve lika jc razno likost i u naCinu mo nl at c:
bu silice mogu biti rut ne iii su rno nti ra ne na ne po kre ll1<t ii i
po kre tn a posto lj a.
U rud a rstvu sc d a llas naj vise primj e njuj e razru sava nj c
slij e na ud a rno m bu silico m (sl. 4). SjeCivo d lij e ta lIt iskujc se

SI. I. Urc(lllJ :w crplje njc \'ode iz rutlnika pogo njen Jjudd.-oOl '1lIlgam (Agricola)

Rudurski slro jevi mog u sc razv rsta l-j s razlil:i tih gle dista. a
naj logitnija je podj e lil p re ma te hn o losko m slijedu nil : stro jeve
za bu ~e nje ( bu silicc) , za ut ovar. za o tko pava nj e (do biva nj e).
za Iran spo rt i za po mocne radove .
Stroj cvi

7.3

51. 3. Odwlja nj c sliie nc . a Ib cnim (i ~ rni ~ lIirn ) . b " I a~ nim (i smi!!nim) . c smitn il11
nnprczonjcm

buScnj e (b usili ce)

T o su urcd aji za reza nj c. dro bljenj e i razrusavanj e stijen a.

Svi !It! ko nvencio na lni natini busc nj a zasnivaju na stvara njll
ta kvih napreza nj a u stij c ni ko j a ce po vrsti. smj c ru i
inl e nzilt!lU prcm a~ ili tv rsto u stij c nc. sto ce pro uzro kovati
nj e no razfuSava nj c i odv<tjanj e o d cjeli ne . Po lom c se i
ra zlikuju pos lUpci bu scnj a i . dosljedno 10 111(:, bu ~ ili cc koj c

PIA 1""' p > a,.

dlijc lo prodirc
u stijc nu
51. 4. Prod ir.l1ljc d lijt ta

PJA !",, /,_. "' a,.

dlijclo \ i~c lie procli
rc U slijc nll
II , !ijc llu. a,. ic I l n ~ n n tv r'tob
\ li jcllc

RUD R TVO. TROJEY1 I TRA

PORT

663

u stijenu silom P koj a prolzvodi tlarno naprezanJe CIt, kojc

je jednako spu;jit nom prrliJku nt! dodimu pav"iou. jJ 000
morn bili vete od Ilatne tvrstocc stijeoe. SIO \c ~Jetivo dublje
uti~kuje u stije"u. pove~ava se dodirna pomina A , I 10 pri
upolrebi trokutaslog sjetiva Iinearno. a pri upatrcbi kugla.slog
iii valjkaslog sjcti \'a po nekom parabolitnom zakonu , i.I po
istoj zc1koni tosli opada tlatno naprel.anje; kad vrijednost
llatnog naprezanja padnc nn vrijedno\l liable tvrstOCe, dalje
se prodiranje sjetl \'a zaustavlja. Za efikasan rad bu5ilice
Il atno naprezanjc mora biti vete od li able tvrstote stijenc,
SIO se mofe povetati poveean jem sile P (51. 4) . Ono za ob itnc
busilice izoosi 0,45"'0,7 MPa, a za visokoutinskc tekite koji
sc upotrcbljavaju za najtvrde stijene doslite - 1.8 MPa . Od
sedamd eset ih god io a ovog stoljeta primjeojuju se hidra ulitke
busilice. koje omogutuj u t1akove i do - 15 MPa. pa i vcee.

51. 5.

R azru~"anjc

slijcna nn dnu
line udnrnom bu~ilirom

SI. 6.

Razru~ \la nje

lacijskom

Slika 5 prikazuje stanjc oa dou bu~otine oakoo jednog

ud aren dlijeta. Da hi se buwtina oa cij cloj pov~io i prod ubila
zn vrijednost II. treba isjeti II uzastopnih i za kut 3(JJln
zakrenu tih usjeka. Du bin a " i kut zak reta tJ moraju za svak u
stijenu biti uskladeni. da ne bi ostali nerazruSeni dij elovi po
obodu (a, b, c). odnosno da se usjeei ne bi prelje rano
preklapali (d, e, f) , jer sve to smanjuj e ucinak buSe nj a.
Utin ak se busenja povc~ava udarno rotacijskim buSilicama
(sl. 6). Tada se stij cna razruSava kombinacijo m dj elovaoja
dlijeta oa tlatou Ie oa vlatnu i smitn u tvrstotu stij ene. Za
rotiranjc dlij cta postoji poseban mOl or s re gulalorom brzioe
vrt nje .
Prcma smjcstaj u mOlora za rotaciju i prcmu naCinu
rotac ijc razlikuju se Iri osnovne vrstc rO I:lciiski h buSiliea:
d ubinski tekic. hidrauJi cki cekit i rotaribuSilica.

hu ~

sli jcne udarno-ro

bu~ili com

SI. 7. Presjck dubinskog

kib

SI. 9.

H idl1luli~ki tcki~

664

RUDARSTVO , TROJ

V I I TR

N PO RT

Dubin!'oki cck i jc bU";ICI ccklc u kOJl.:rn ... c na u"'i.ldnilo.

d irc ktno n:.t!<l t:lvljn lilijclO ( . . 1. 7). pa JC tC\..IC ... talnn nil dnu
bll~otine . Ka\..o bu .. ot ina lluprcduJc . taka 'c te\.. lc "'PU"I,I \'C
dubljc na !..raju kolonc bu';aCih ~ ip~I".l kojc ... c na 110\ r'.im
na~ (a v l jajll jcdn a na drugu . Sipkc "'u 'lIpljc i njim3 ...e cckl(~u

privodi komprimirani zrak . CijeJa kolol1d bUo\ilCih ~ipaka i

c.:kic ro tiraju pogo llj cni e1cktrit nim m OIOTa m \mjc;tenim 113
gornj cl1l v;1I1jskom dijclu bu;'lIicc. Cia bu~aCi m edaj 'iI11Jc~tc n
jc na bfc lu iii (Ornj u na pokrclllolll po::.lolj u ... elva. Iri iii cct iri
kalaea iii nJ gu~je ni cama (~ I. ).
Dubina do::.ega takvc busilice Qvi ... j 0 ~po ... obnosli z rak a cia
iznosi i zb ll ~c ni ::.itnd. ~I to moie hili do d ubi ne ad - 100 Ill .
Najveti jc promje r buso tinc - 0.6111. :l ovi!'l i 0 tl ak u ~IO ga
dlijelo mole proizvcsli 1I od no5 l1 na cvrsloClI "Ilijenc.
Hidnlll ii ki f ckic. Za pogon hidra lll ickog cck ib (~I. 9)
II polrcbljava se ulj c ul11j eslO komprimiranog zr;)ka. Taka sc
prilisak dlijcla povdava i do Iridcscl pUla. pO!!>l ife sc i do 3
pUla veta frekve ncija ud arnca dlijcta , time se povceava brzina
bu c nj a .
ROlari -buSilica . U rOlari -b usili ci na dl ijeto d jc luj e staticki
pot isak djclc kolon~ b usaCi h sipaka . SliJcna ~e raL.ruS;.l\ a taka
SIO tzv. frvil nj sko dlij clO (~ I. 10) najtcsce illla tri nazupt;a na
iii brad av icasta Zrvnja (v. 811Jel/je lUI velikll dubillll. TE 2. SIr.
553) koji ro tiraju po d nu busolinc. Dlijcto pad a S jcdnog z uba
na sljedcCi razarajuCi sLi je nli pod sobom. Pos lj ed nj ih god in a
sve sc visco iz tc hn o los kih i eko nomski h f3z loga. Ira1:e i
drugaciji naCini b ll senja.

SI. II . Hodnil. poduprl 7.a'13klj~mm bu lo lJn ~klm I.rJn uhm ...

inudcnim Icrmif kom bU<llioom

SI. 12. Ou (,olina

u u7.0rku

izbu~cna

vodcnim

Mijcnc

mtazom

djc lova nje m ml aza; mlaz prodire i u najsitni jc puko tin c. te

kao klin razmi te test ice stij e ne . odnosno bus i stij e nu (sl. 12).
Stroj c\' i za utova r (ul o\'a ra ci)
St rojcvi za ul Qva r (utova raCi) naj eesce imaj u tri OS Il Qv na
dijela: rad ni dio , prih vat ll o -otp rem lli tra nspo rt e r i vozn i
uredaj .

SI. 10. Zrvan jsko dtijclo III rOlnri-buSi licu

Tcrm icke 1)U ~ il ice . U veo ma sipkim stijcn a l11 J. u koj im a

se tdko bllsi jer se busolina urllsa va. po kusava ~c busit i
te rmi ck im busilic::Il11a ko jc ta lc stijcn ll pomotll jakog grijaca
(do 1000 kW) i potis kuju je u Slra nu oS lav ljajuCi cv rst
zas lakljcn bllso linski ka nal (~I. 11 ). ISlim p o~ tllpkol11. a li sa
supljim tc rmi ck im tij e lo m. na sloje sc busit i i cvrste ~ Iij c ne
tako da se ru!!>ta lje na stijcna o dvodi kroz ce ntralnu slIpljinll .
S o bziro m na velik ulrosa k c ne rgije takvi se pos lupc i. os im
za busc nj c vr lo sipkih ! > tijen a. ne primj e njllju 11 vccem opscg u .
T o plin a se pl a mc na isko rista v<} i za busc nj e c" rslih.
kri s la l a ~ t ih i sla khbtih sti j e ml. Kako jc stij c na vco ma los
vodi t top lin e. loplina se p la mena sporo o dvodi , pa !:Ie lo ka lno
naglo povisuj e lempe ra tura ~ tij c n c. a nostal o ve lik a Il aprczanj e pro uzro kllj e prska nj e i Ijll slc nje tCM ic'l :-. tij e nc. odnosno
bu~c nj c. Kao go ri vo slu t i bc nzi n koji sc komp rimi ranim
zrako m raspr uj c i u o bliku vre lih plinovo izga ra nja usmjera va
na ~ tij e nu .
Bu.~c nj c \'odenim ml nzo m pro mj e ra 0. \ .. '0,25 mm pod
tlako m od 250.. 400 MPa bJz ira ~e na ra sp lI cflva nju stij c na

SI. 13. N3tinl mdu prckotcd n(lg ulm ;Imta

RUDARSTVO , STROJEVl I TR
Prekoledni uta , or a . Naj\tariji je mch a ni ~k i UIO\ am 7a
jUlTIski rad ciklitni prckole dni Ulovarat iii ut ovarn .1 lopata (!<.1.
13). Lopal n jc mje~ t e n a na kraju para \cgmenata koji \e
\!Qlj anjc m po ~ t azi u ku i~tll !;lroja prenose nbtkim izdulenim
lukorn pre ko cijelog si roja u palotaj zn prn.tnje nj e iza 'Ilroja.

PORT

RadOi JC dlO utvNcn za \lmJ tako dd JC ,,,.Ikl ~i!:mcnl

zalcgnul na\upro tno upcum u'etlm" Po,toJc rillhtHc v.ln
janie uto\arne lopa te (\\. 14 I 15). Sve Imaju \.la\11I1 \In/n i
uredaj.

SI. 1-1. Ul0'larat " bUllk':TOni

51. 15. UIO\'arna lopala s bOCnim izvn anjem

51. 16. KOlltinuirnni u t o"'mll~ S prigrtatima u obliku ruku

Kon tinuirani ut o,'arac za jamsk u eksploatacij u (sl. 16) ima

kao radne dijelove dV~1 pri grt ata (ru ke) koji ma je k~n em ~~tika
pokre ta vr10 sli t na kine matici Ijudske ruk e. Pn grlatl Sll

I. 17. I-l idrnulif ki b oge r

666

RUDARSTVO, STROl E Vl J TRANSPORT

sm je. len i na kosoj ra mpi koja se utiskuJc u ma te rij <l l i taka

ga d ovod i nu do hvR t pri grt aca.

Za povn;insku rud arsk u eksploataciju upotreblj avaju SI!

utova rati kakvi su i u d rug im ind u Sl r ij~kim gr <l n a ma (v.
Bagerovollje, TE I, SIr. 636: \I. M elwlli::acija grade\>illskih
rat/ova , T E 8. sIr. 270) . U t lanku Bagerol'tlllje nisu spo me nuti
hidra uli ck i bagerL ko ji su tada. pocc l ko m sezde ~c tih god in a.
bili le k II razvoj u . a d <lI1 as SI! naj vHe upolreb ljavaj u u
rud arstvu .
Hid ra ulicki bugcri (sl. 17) d anas Sli g lavni utova rni urcd aj i

tog lipa sa '- licam a od 1530 m 1 vo lum cna . Kak o sc radnim

dij e lov im 3 u prav lj a hidraul it ki. ne m aju Il1 c ha ni ckih c le mc
nat a pogo na i prij ",nosa ni vit a la i pripad nih utcta . Zala j e

masa lih bagc ra prcma mJs i lI ze lnih bagera pribl izno 22 .5

pUla manja. pa je i njih ova nabav na cij ena nit a . Po treb na je
manja instal ira na snaga . manji jc ut roSak elle rgije, a veti su
brzin a i rad ni kapucit et. Bolj c su i tehn o loskc karakl cri stik c,
jer se po kret'no m f li co m moze pla n irati ncposre dno na
p lanumu e taie i na bi lo kojoj visini iznad nj e. Na razini claie
najveca jc sil a kopa nja, a naj lll allja je n3 gornj em kraju
Irajektorije . Takva i li ca im3 i jcdan stura nj slobodc vise nego
zli ca kOllvencionaln og bagera, tj . moze se uvrt ati i izvrtati 1I
Samimom spoju . Li mi tirajuCi je fakto r u gradnji velikih
hid rau licki h bagera hi draul it ki pogo n i du ljin a do hva ta .
Nedostatak je hid rauli ckog pogo na nj egova osjetlj ivost u
pog led u brtve nja i po treb nih svojstava lIlja.

mimranog uglje na. Ij . dobi\'alo \c vi('e krupmJlh frakcijil , a

'S ll1anjila se pOl ro5.nja e kliploz.ivf.l. Pod ... jckatica jc raznovnomm
dodacima i pril agodba ma po!!l tala uredaj koj1 JC umJeq o
pocel nih 10 20 em. pos lupno o mog ucavao o tkopavanJc we
vece " isin e sloja. Ud io sc slroj no isko panog uglJ ena poVCC.:Ivao, a udi o uglj e na dobivenog pomot.u eksp loziva opad'lo.
Danas se svc v i ~e uglj e na otkopava me hanicki, umjcsto
minirunjem . To je pos lj cd ica sma njc ne pot rofl"nje komadn og
ugljcna kod mal ih potrosaea, a povcca nc po lrat nje ... ilnog
ugljena u industriji Ie relati vnog sma nj e nj a ukllpn e potro~nje
ugljena posljed njih desc ll jeca.
PodsjckHCicn (sl. 19) blO jc "Iroj ~ radn im o rga ni ma u
ob liku diska (51. 20) , mOlke (sl. 2 1) iii lan ea (s l. 22) koji su
o premlj eni reznim no!evim a. Ti su sc radn i o rga ni mogli
ko mbini rati (s l. 23) iii ud va jati (sl. 24). Stroj se kretao po tlu
(podini ) otkopnog p ros to ra ( ~ iro k og te la) laka da se sa m
povlac io uze lo m upetim za siupac podg rade .
Uglj t!ni kombajn. Nedoslatak je podsjek ati cc bio, LI Z
051a 10. sto se ugljen mo rao ul ovarat i rueno . Zato je razvijcn
uglj eni kombajn iii uglj cni o lkopn i slroj. ajprije 5e upot reb
Ijavao glatki buba nj sa spi ral nim raspo redo m no'-cva (51. 25),
zil lim buba nj sa 5piralnim o reb renjem (51. 26) j . ko nac no, dva
bubnja (51. 27) kojim<l se 510 j rn oze olkopa va ti nil od redeno m
raspo nu tako da nc o5wje neo tk opa nog ugljc na (sl. 28).

Hid raulit ki sc bage ri grade i s radnim d ije lovim a

p05ebne namj e nc (51. 18).

Strojevi za kopanje uglj enu

U podzc mni m sc rll dni cim a ugljen nckada ko pa o rut no.
za lim uz po moc cksploziva, pa po mocu pn c lim alskih o tko pn ih
eck ica , a danas, go tovo jcd in o, pOlpuno meha ni zirano.
Z a ru t no o lkopavanje slu zila je najjcd nostav ni ja ala tka :
kramp , a poslij e i pn eumals ki otkop ni ce ki c (v. BII.faCi cek iCi,
TE 2. sir . 55 1). Kao ispo moc pri otkopav anjll cksp lozivo m
upo lrebljavalc su se podsjekaCice za izradu podsjeka u
uglj enom sloj u (sl. 19). pa se lako dobiva la jos jed na vise
slobodn a plo ha za miniranjc . Tim e sc pobo ljsala granul<l cij a

SI. \9. Pod~Jed II IIgljcnnm ~ l oJu

Sl. 20.

Podsjt: kll ~icll ~

rC7.n;m d i5kntll

RUD

RSTVO. STROJEYI I TRA SPORT

Sl !I Pod\jcl,u!ICd \ reloom mollorn

SI. 22. Podsj!;kn6ca , r('lnim lante rn

S1. 23. Podsjckatica s reznim Iflncem i rC7nim Siupom

SI. 24. Poo.)Jdwtica S I.hO'l ruklm r(' znim lance rn

SI. 25. GIM!..i bub::lnj

note \ Imll uglJ ... nog komhJJna

667

668

DARSTVO , STROlEV I I TR

PORT

SI. 26. UglJcni LombaJ"

<<1

\ pirulno orebrcnim bubnJcm

SI. 27. Ugljen; ko mbllj n s d\'a bubnJa

"~

Kombajn se pokrcce P0 l11 0CU kalibriranog Ianca napclOg

lIzdu f ot ko pn e fro nt e (s l. 29). Nedosta wk je takva !lati na

po krcla nj a upravo taj imwc koj i osobito

b
!>I 2H. O d" op~ ...onJc uglJena ko mb.IJ nom ~ jcdmm (a)

~ d\ a buhnp (b)

1I

va lovitolll sloj u

srnc w. a moze se i prekinuti. Zato sc u novij oj izvcd bi stroj

pomite lI zduz zupcastc Ic tve P0ll1 0ClI kOlaca s paJcim1L iii
lanta nik a (sl. 30). Zuptasta jc slaza sast3vlj ena od krati h
seg mull <lt a . d uijin a kojih je jed naka pOlovici iii cil<l voj dulj ini
ko rita grab ulj astog transpo rt er::! s kojim ti ni cjc linu .
Auger i (age ri) su strojevi za o tko pav<l lljc ugljcna busc njc.rn
(51. 31). Iz parnlelno izradenih hodnika busi se sloj nizom
buSo tina pro mj era do - I III i dubin c do -50 III pos tupn o na
jednu iii . ceste. na o bjc strane. Stro j je za p ravo horizo nt aln a
busili ca s mchani ckim i z n o ~ c nj e 11l isko pin t! spiralnim sipk alll a.
Urcdaj jc pogoda n za wnj e slojeve b udu Ci da u nlljveCi d io
sloja ne treba ul aziti , a primj enl jiv jo i 11 1.1 povrsinskilll
kopo vi ma .
Strugovi. Do sada o pisani strojevi uglj c n o tkopavlIj u
nofc\!im a koj i so brzo krceu do k se sam siroj kreel! relat ivno
sporo . Nozcv i strugovtl kr~ e u Sl! sporo. zajcdno s urediljem.
ali imaju ve li ku silu na oSlric<l ll1 a. U redaj Slva rno i radi kao

669

RUDARSTVO , STROlEVI I TRANSPORT

,trug za dnu 111 ml:!wl. Mote "Ie upotnjcblll 1___' olkopa\-anje

krtog ugljena, dok \C vrlo l\rdl. a po\ehno hl""1 uglJcOI (npr
ligniti) h!,ko mugu o tkopa\ali o"trugom.

Urcd3J
nilJ

<;;C

\o.l\lOji (51. .12) od rohu\tnog kuCiC,w ... notcvima.

Ita oha kraJil. kako bi ...c moglo otkOpa\illi U oha

Broj. oblik I r""'pored nott:\'f] (\1. 33) ovi, . 0
svoj!! tvima ugljcnog . . Ioja (tvp,loca. i'pucalo'l. ponojanJc
l"'CC

sOljer;) ,

jalovih

pro~lojaka) .

Strugom

'C

"ajtdc!! nc mora olkopav;lII

cijela vi,ina ... loJ<1. vee \c on U \feecm iii mallJcm dljelu

po l kopav~l,

obru~c ni

da bi ...c gornji clio ,am ohru';io. O lkopanl ... e

ugljen nagur..t na otp re mni tran ... porter. Sirug ... c vuce
p r o~loru izmedu cc la ugljcnog ~ I oja i otko pn og
Iran~portera. iii po 10m Iran ~ portcru . U prvom \c ... Iutaju
sl rug o!<ligurav~ od prcvrtanja pamotu t7V . notice .
moderni joj se izvedbi stru g krecc na tran..;portcru po po\cbnim
vodilica ma.
Oinumit ki slrugovi. U tvrdom uglj c nu bez propuklina iii
s ncpo\lolj no u~mjerenim p ropuklina ma primjcnjuju \e i
d in amitki strugovi (~ I. 34) kojima sc no1..cvi. tiL 0\110V 11 0
krctanje titavog uredaja. dodtuno kn:cu naprijed-natrag. To
se dodatno k rc tanj c noteva ostva ruj c na dva nl.lcin a: pomoc li
ko mp ri m ira nog zraka. o dn osno hid r:ndi ckog pogona. gdjc ~ 1I
note vi zapravo o lko pni tekiti. iii pil~ rotac ijom neuravnotcic nih masa . Te Sli m ase dva ek scc nl ritna zama~ njaka pa mocu
koj ih se promj e no m cksce nt rit nosti mote pril agodavm i ve liti na i sm jer g ibanja nofeva.
S krcllcrski sITugo"i. U \lrlo :o.l Tln im i la nkim ~ Ioj ev ima
tesko jc p rimijeniti bilo kakvu me ha ni7..aciju. Sk re pc rsk i
strugo vi o lllogucavaj u otkopa\lanje i takvih slo jeva bez
ul azcnja r<l dnik a II sloj, SIO mati i bez podgrad ivanja. U rcdaj

po t lu u

Korubajn :. pogonom pornoeu kalibrimnog lunca

51. 30. Kombajn , gib:mjem uzdu1. zuptu!Jtc lewe

51. 31. Auger

11 T R

670

PORT

,c ""tOJI Cld p('l\udc , fI;!ll11m no}:c\ im.} nJ jcdnom Iii OJ Oh.l

\..rap O tkop.lOi uglJcn pad,} u po\Udu kojom '(! I utprema
do kr.lj~l olkopne Ironte i III prcdajc tr.ln'lportnom urcdJju
lroJI!\ I Z;l izr.ldu hoclnika I tuncla mogu bill clni Ih
punoprolli nt. 17\'edha pUlloprolilOlh O\j,j 0 t\'rdoC! ,tljcne.

SI. 34. Dinamifki mug

Celni otkopni stroj evi sa sukcesivnirn rczanjc m (51. 35)

ma nj c stuze za jamsko o tkopava nje ug ljcna i nekih ruda
(soli ) , a prc tefno za izradu hodnika i {Unc ia. O ni su mobilni ,
s a uton o mnim pogono m, o prc mljc ni gusjc nit nim vozni m
urcd ajc m . kuCistc m , rczn im rad nirn o rga nam . ut ov~uni m
ured aje m i o tpre mnim transpon erom. R ad ni o rga n mote bili
~ iro k oz a h va tni iii uskoza hvat ni. Kao iro koza hva tn i radni dio
sluic rczni bu ba nj. rezni la nci iii ko mb in acijc b ubnja i la naca.
Uskoza hva tni rezni dio grade n jc druga6j c. To je rezna glava
mo nt ira na na kraju ruk e, koj a mote biti ravna ( I. 36), svinuta
(s l. 37) iii sa rnirn o po kre lljiva (s l. 38). C ij elim rndnim
o rgano m mote se za kre ta ti lijevod esno i go re-d o lj e. pa se
ta ko po kri va p ov~ in a o dred e nog o b li ka i dim e nzij a (sl. 39).
Broj, o bli k i raspo red noicv:l te naei n reza nja, odnosno izrade
profil a , ovise 0 svojstvima stij e nc koj a se rdc. Isko pa ni
uglj c n , odnosno stij c nsk i ma tc rijai pad a na tlo i na u tova rn i
p lug o d:lkl e ga ut ova rni ured aj gllra na o tpre mni tra nspo rl c r.
Punoprofilni strojcvi za iskop te izradu hodnikll i tun cla
izraduju cio zad a ni profil odj cdn o m . Posto je strojevi zn izradu
ne kru t nih i strojcvi za izradu kru f nih p ro fil a. Prv i se grade i
upo treblj avaju u AD , uglavno m za o tk o pavanj e soli. Si rojevi
za krll zni pun oprofilni is ko p mogu radi ti intc nnit e ntn o iii
ko nlinuir:l.Ilo (krtice) . Str jevi Za int c r111 it e ntni rad u po tre blj a

R D R TVO , TR JEVl I TR

671

PORT

SI. 35. Kombajn zn iuadu hodnika

51. 36. Kombajn zn izrnd u hodnika 5

rnvnom ruk om

SI. 37. Komb3j n Ul izrndu hodnika 53

svinulom rukom

RUD

672

RSTYO. TROlEY I I TR

PORT

SI. 38. Kombaj n .. l&lobnom

rukom

SI. 39. Moguti prorili hodnikn i lunela (u mm)

vaj u se u meki m stijenama s hidrau li ckom sekcijskom

zaboj nom pod grad om .
Mnogo su vai niji strojevi za ko ntinu irani pun o pro filni

isko p,

IZv .

krtice. Nj ih ova izvedba ov isi prvenstveno

tvrdati

stij ena.

Punoprolilni stroj 1.Jl mckc stijcne (sl. 40) zatvo rcn jc u

va nj ski plast koji je uj ed no i tij esna podgrada tuncla po
duljini sa mog stroja. Un ut ar plasta je pogon rczne glnvc koja
se sastoji o d grcda s noze vima i cven tu aln o celnog ~ tit a za
sprecavanjc prod ora vode i sipkc iii iitke stijen ske mase u

unutr"Snjosl straja, od nosno {uncia. Stroj sc pomice naprij cd

i ujed no ostva ruj e pOlrebni pot isak na Tad no tela taka SIO se
pamotu hi draulick ih cilindara odgurava od swin e podg rade
poslavlj ene iza strojn. U slroj je ugraden i uredaj za do~.re mu
vee gO lovih e le mcnata (segmenala) podgrade , lc za nJlhovo
precizno poslavljanj e u oblogu.
Punoproi1ni stroj evi za cVTSIC stijenc razlikuju se po
nac inu izdvajn nja slijenn iz cjelinc . Jed ni stijen u rezu
noicvim a koji se re lat ivno ve li ko m brzino m vrt c u pogonjenim
reznim glava ma (s l. 41), dok je dru gi drobe slobod no
rotirajllCim rezn im e le rne ntim a (s l. 42). Rczni elemc nti mogll
bi li izvcdeni kao SlOzasta rotacijska tijela s cunjastim ,
bradavicastim iii zll pcastim si lj cimn (sl. 43) iii kao di skovi (s l.
44). Efikasnost disk ova ponekad se nasloji pobo ljs3 ti pri mjeno m vodenog mlaza pod jakil11 tl akom (do 400 MPa. 51. 45).
Prednosli su punoprofilnih strojcva: mogucnost izra de i
najvcei h pO lre bnih profila (i do promj e ra od 10111), dob iva nje
glatk ih zidova hod nik a, minimum za poslenog oso blja (doduse
viso kokva li ficiranog), po tpuno e limini ranje ma nu alnog rad.H:
zat im ve li ka sigurnost, ve li ki ucinci, o dnos no brzi na i mIl
trosko vi izrade. Nedostaci su: ograni~en najrnanji promjer
(-2 m) i najveCi premj e r profila, skupa i du gotT3j na priprcma
radili sta (doprema. mont azil i za lim de mo ntaia i otprema
strojn), ogranicena minim nlna duljina hod ni ka (u za padno njcmackim ru dn ici ma karnenog uglj e na o na iznos i ..... 1,6k m).
po t reba izrade komore zn mo ntalu i demo l1t niu. vcliki
po lu mjc ri horizont alni h i vcrt ika ln ih krivi na ( 100 .. 200, odnosno do 500 m), veoma o teza no izvodenj e popra\!aka i
inspekcije. velika osjetiji vos l na promjenu cv rstoce stij ene
kroz koju prolazi. nemoguenost povratnog hochl (stroj mote
iei sa me naprijcd) i, konacno. lakvi m se strojcm hodnik mozc
raditi SJ mo S jed nog kraja. dok je 10 drugi m postupcim u
l11 0guee S oba kraja. pa ca k i s visc po lazn ih toca kn . Ipak SlL
punoprofilni strojcv i (krli cc) dunas neza mj enljivi kad se rndi

RUD RSTYO . STROlEY! I TR NSPORT

51. 40.

I~mll

{omni kapat

70

meke !>tijene

S1. 41. Punoprolilni kopat za razru! avanjc tvrslih sli jc na reza njem

51. 42. Punoprofilni kapat: za rnzru!avanjc

tvrslih slijena drobljenjem

673

RU DARSTV

674

TROJE 1 1 TR

SPORT

51. 43. Remi 510ki za punoprofilne kopate

51. 44 . Rezni diskovi zn punoprofiln e kopru!e

51. 45. Punoprofilni ko pa!! s dodalnim urcdlljem zn razru~lIvn njt sllj c nn vodenim ml320tll

o izradi dugih, ravnih i ve likih profila hodnika u rUdj fstvu i

gra<1ev inarstvu (metro i, hidro tc hni cki obj c kli ... ).
.
TRANSPORT U RUDARSTVU

Zadatak je transpo rt a

fll da rstvu otprema iskopine od

radili sla do odgovarajuceg o dredisla Ie d o pre ma pOlre bn og

malcrijala od distribu cijskog mjesta do r a dili ~ta. Vea rn a

cesta lranspo rtn a sredstva slu1e i za prijevoz Ijudstva.
Udi o transpo rt s u stru kturi pro izvodn ih

lro~ k ova

u jam-

ska rn radu iznosi 10 13% u ugljcnokopima. a 1550% u

rudn icima metala. a povr~ in sk im ko povima udio Iransp rta
u pro izvodnim kao i u in ves licijs kirn t ro~ k ov im a iznos i
4070% .
U natelu se za ru da rsk i transpo rt upOl reb lj avaju lm nspo rtn 3 s rcdstva koja i in ate slutc U os talim industrij s kim gra nama
i u javnom pro metu , sa rno ~to u ne ka od tih sredstava ma njc
iii i ~e modifi ci rana zbog speci fi cnih uvjeta rada 1I rudni ci ma,
a neka i posc bn o ko nstruirana sa rno za p rimj e nu u rlldarstvll .
Rud a rska tra nspo rtn a sredstva mogu bili sredslv3 za
diskontinuirani i sreds tva za ko ntinuira ni tra nsport.

Srcdstva za diskontinuirnni tranSI)Ort

R azlikuju se d vije os novne grupe sred stava zn di sko ntinui rani transpo rt : prui na transpo rt,w sredslva ko ja se krccu po
tratnicam a iii po mocu celicnih ufe ta, da kl e kreta nj e im je
ogra niccno na totno o dredenu tras u , i slobodna trn"sporma
sredslva ko ja im aju punu slo bo du krclanj a po p ovr~ini tl a.
Pre ma naeinu pogona mogu se sred stva za di sko ntinui rani
tra nsport razvrstati n a autononuw, koja pokrece vlastit i
pogonski mo tor. i na sredstva s va" jskim pogollom, koja se
po kre u po mocu ufela.
Pruzna transportna srcdstva. Pruf ni transpo rtni sustav
sastoji se od pru ge (ko ja mofe bili ko los ijek s tratni c3 m8 iii
Il ape lo celi cno ufe ). ruda rskih vago new i vago na . te ru d nifkih
loko l11o tiva iii va ojskog urcda ja za vut u vitlo m .
Kolosijek n aj te~ce im a dvij e tracnice stand ardnoga fcljezni l:kog pro fil a. U novij e doba uvod e se i ko los ij eci s jedno lll
iii d vje ma tracni cam a p ro fil a 1I ob liku slova I , U iii O . Prije
Sll u jam ama prevladavu Ji ko los ij eci irine 430"'630 111111 , <l nn
povr ini ko losij eci od 760, 900 . 1000 i 1067 01111 . DRnRs so
nasto je primij e niti $VC siri ko iosij eci i u j am am a i nn povriin i.

R D RSTVO. STROJEVT I TR

675

SPORT

\I!rtikalni (OVJt:"'01) Zit priJeno... (eline vozda na Ir<ltOicu I

honlontolni (trukciJ'k i) 7..3 pogon vOLlla. Vutnu ' It a OV I... (')
prilisku kotata nil tratmcu i 0 koeficljenlu trcop Izmcdu
kOlata i tratni c . iln pntl,ka ho rilon la iOlh pogon,k,h kotiu,':a
o~lvaruje

51. 46. Stnndl1rdn i rudnnki vagonet

se umjelno porno u ... "atne op ru ge ill hlclraulltkog

cilindra, a trenje oblogom kotat..1.. ZahvalJuJuCi IlnJjel1w)
adlteziji kotala, ovjeSena lokomotlva mote w ladavall u... ponc
i do 25. a prisilno vO<1enje lokomotivc pornotu hOrllonlalnih
kotata o mogucuje i velika krivudanj;:1 trase. Pruga ,e vjesa
sidrima 0 strop aka je slijena ~ Iropa do\'olj ne nosivo\tI. iii 0
podgrad u ako je krovin a slabija. Viseeo m prugom oslo bad a
se pod hod ni ka za druge na mje ne.
Urnjelna ad hez ij a lokorn o ti vski h kotata primje njuj c; se i
na ,pruga rn a polofe nim na pod ako je (rasa krivudava i 5
velikim uspo nirn a. Tak"Va pru ga (podna pru ga, njem. Flur

SI. 47. J ednotrnt ntl visef3 prugn

i loko motivn

pa se pre lazi na normalni kolosijek od 1435 mm gdje god je

to rnogute s obziro m na te hn o l o~ke i ekonomske uvjete.
Rudarska kolico iii mdarski vngoner (sl. 46) osnovno je
transportno sredstvo pruznog transporta u rudars tvu. To je
tcJitni sa ndu k postavljen na okvir s ko lnim slogov im a.
Rudars ka se kolica prazne prevrta nj em sanduka iii kroz vrata
na dnu sanduk a iii na jednom iii na oba boka , od nosno na
jednom iii na oba tela sa nduk a.
Obujam sa nduka ovis i 0 namj eni rud arsk ih kolica. U
jamarna lI gljenokopa upotrebljavaju se mala kolica od
0,7 .. 1,3 m', srednja od 2,5 .. 4m' i velika od 13 .. 30 01' . U
jamama rlldnik a mel ala upo lreblj avaj u se ma la kolica od
0,3"'0 ,7 01 ) i ve li ka od 2 10 m). Na rov r~inskim ko povima
upotrebljavaju se vago ni ob ujrn a 50 m i vise .
Rl.ldnilke lokomotive za vut u rlld arski h vago ne ta i vago na
po kolosijeku po lozeno m na pod jame iii pov rsinskog kopa
opisa ne su u cla nku Lokolllolive, TE 7, SIr. 560 .. 562.
U novij e se doba u rudnicima upo treblj ava i jednotrabza
viseeo pruga saslQvlj e na od med usob no poveza nih i 0 stro p
jamskog hod ni ka ovjesenih cel icnih I-profila (sl. 47). Po
ovjesenoj tracni ci vagonete vuce loko rn o ti va pose bne konstrukcij e (51. 48). T a loko motiva ima dva suslava kOlaca:

S1. 48. Pogonsk:l jcdinica lokomollve t3 jednotratnu visetu prugu

SI. 49. Loko mo tivn Ut podnu

prugu s umjetnom ndhezijom

RU DAR T VO . TR OJEVl I T R

676
hal", ) IIll a d vijc Iratm ce

-prohla, okrcnulc ol\orenom

.., (r;lnOm prem;} unu lra Iii prema "an D\I\ Iii ,i,c pan
\ ertikaln ih kotata preno')e tenou lokomolln: na gornJu plohu
U-pro fil o. a d\ a III ",e pan hOr17.ontalnih ~olat.. '" umjctnom
ad helijom paganI! lokolllot ivu i pn .. t1ja\'aju JC d:t pn glh"IIlJU
prali ko l o~ i jek (\ 1. 49) . V,-Igoneti za lak\c pruge ImaJtI k;lo I
lokomo ti ve. o~ lm \'crt lkalnih. nosivih kolab. takodcr horizonwine vodete kO l ate .
Va"j.~ki pogo" pm:", " transport"''' sre(JJ/(Iwl primjcnjujc
se za vagoncte na jcdno lrntnoj vbecoj pru7i . Ie za u~pinjate
i svoznicc.
SU!'I lav va njskog pogo na :ntvorenim u :efom kad JC v,lgone t
11:\ jedn o lracnoj vbecoj pruli b l. 50) im a \lut oa ute (2) koje
(vori za l\orcni krug prol<lzcCi preko pogon,kog villa (I).
povra tn og kOlUra (5) i na lcznog uredaja (6).
po~eb n m
vagone. lu (.1) na lazi se bu ba nj (3) 11<) koji ~u ut vrs e n::! oba
slobod nu k ra ja ut.cta i namOtana pOl rebn~1 reze rva ufeta .
Na mal a njem i o dmata njem uieta ko mpe nzira se njegovo
produl jenj e u lok u c:o>kploa l:l cij e. mi jc nj a mu se dllij ina kad
SC IraS'1 pru gc pro dul j uj e. iii skracuje, odnosno kad se na utelll
te le po ma knuli mj csra najve cg haba nja. I-I viHi ~ l e jc vut ne
~i l e na bubnju . pa , ovisno 0 smj e ru rol<lcijc pogo nskog vil la.
vago ne t ~ bubnj c m vuCe. iii gura prikopta nc te re ln c vngo ne te
(7). KOlU ri raspo rede ni dut pru ge pridJ"fava j ll i vocle vut no
ute (51. 5 1).
Usp;" jale i svozllice su u stva ri vagoni na ko nve ncio na lnoj
pruf no j t ras i. a po krecc ih po mocu vlI t nog uzeta vanj sko Vil lo
na kraju t rase.
Us pinj atom se ma te rij a l sarn o izvlati, a svoznicom se sarno
s pu ~ t a. Izved ba !)ustava za vut u vago na ovisi 0 nagib u lrase,

~
I

. i'4

SPO RT

k;IP<ICttClu tran'lJXln.1 I \Pl'llhi: nllTl r,ldn lm U\ Ictlmu ( I :ri2)

. i1Jjedno,ta\I1IJI Je lull/orad,,; W\lm" \ Oh'ort'lIIm U!('/Ofll ( I
~2i.'). Taj je: "' U't ~l\ pnklad.ln ,.Ima 1,1 Ira..c \Clt:g nilglha. jer
vl110 i7\lati \ .Igone ,amo ulbrdo .1 I1I/hrdo 'c \';Jgolll 'PU\I~IJU
djclm anJcm .. ilc gr;Jvllacljc
ko jC Ir.".1 horilonl.tlntJ iii
ncdovoljno vchkog naglba da hi 'c vagon l "pu\lali IJ c lm <lnjem grantacije. p<)lrcbna \ U d\a villa. po Jcdno na waknm
kraJu Irn"ie (,I. 52b). odno,no .HHlm \lI Zlll"nr~fllm 1I~('lnm .
koji ima n(1 Jednom kraJlI pruge villo \a dV.1 buh nja . ,I nJ
drugoltl poHatnl kolur (",- 52c). Kapacl1C:( lTiln\port ..1 mole
... e lIdv O~ l ruti(1 aka Je 'iu, ta\' dl'o rud",. IJ. ilko ,u n.a lra.'ll dva
paralelna kolo!)ijeka. (ako da ~c po ,\vilko m od nJih "lOdobno
kre~c kompozicija vagona. all 1I ~up ro(nJm \mjcrov lma (\1.
52d, e i f). To z nati, dok se na jed nom krilju Iril\C vag ni
pune mat erij a lolll . na drugnm ,e pr<l7nc. p~1 'c 1I jed nom
sm jeru kre~u prazni vagoni. a u ,up rnlnOIllI.! n~IIO\arcnl
Slican se utinak posli /c ~ll''IlaVOm Iran\pOna pomocu
beskollnlllog ufew (51. 52g).

.+

.+

'$'

,c&j

$1. 50. Jed nol ratna. Vise~ll t djclnicll s utct nim pogonom. / pogo n ~ ko villo. 2
\rutno utr:. 3 bubanJ s rezervom uiela. -I vagonct ~ bubnje m. 5 pm'ralni kotur .
6 natezni urr:daj. 7 te rel ni vagonel i

51. 52. She ma transporta eelitnim ute tom. a jcdnoradni Imnsporl S jednim
ot\'orenim uic tom. b jcdnorndni s dva olvorena utet", c jednor:ldn i s prednj im
i siraf njim UiCIOI11 . d dvorad ni s prednjim i stntt njim utctOI1l . t! dvorodni
tra nsport ~ dva Ol\'orena uleta, f dvoradni 11 jednim otvoren im u1elom. g
transport S besko n a~n i m uietom

Dan as sc u rudarSIVU usp inj ace i svoznice ~vc vise

napllsw.ju jer illl je kap acit ct mal e n . Po negd je se j o~
p ri.mjcnj ujll kao. ispo m o u c iklusu kami o nskog Ira nspo n a
gdJ e sc na naJvetem uspo nu . red ovi tO unul a r cllIbokog
po vr~ ins kog ko pa , kumi o ni izv lace nn pose bn o lll va go n u-pl a l[o mu .
iitare,. kao .~ redstvo Ira nspo rt a u rud a rslvu , im a ju veliku
prc dn os l Jc r njih ova trasa vrl o m a lo ov isi 0 mo rfo log iji i
ko nfigura ciji te re na. U brdov itim , motva mirn. jezerskim i
urb a ni zira nim podru cj inl<1 i.icare m og u jecln os lavno i rc hlli vno
jeft ino p rc mos tit i vclik e da lj in c Ie svladat i i veee visinske
ra zlik e iz med u krajnj ih stajali sla . Izvcdbe Ic re tnih i ica ra za
po trc bc rucl a rstva o pis'JIl e Sll u clan k u Prell osila i di;:a/a,
poglav lj e Zitar e.
La n ~u r e su se upo lreb lj ava le u rudni cko m lran spo rlu 1I
cloba kad ce li ena ute la ni su bil a po uzda na i Ichn o l o~ ki
lIsav rSe na: D a na!) Sli . se z<.l d rta lc k,IO Izv. d o nji la nac za
pre vl atc nJ c vago na JOs sa mo za rudn it ke izvoz ni cc na
navoz istima i o d vozi tima , Ie net sepa racija m 3 i rll clnitk im
d vo ri stima .
Slobod nl.1 t ra nspor tna sr cdstva mogu biti m/(OIl OIWJ{I i s
wmjskim pogollo m . a ka ra kte rislik a'" im je cia !)c g ib(lj u
~:,~~~~~ nuoze iu~ Ilu. a n t!' po trac ni ca m a iii po na petom
. AlifOll OIlU.Ul frat~SporllUl sredsl va mo lo rn a

S l! vozil a pogoDlesc lovim m OIOrOI11. <I to su: kamiolli.

1-1 tlvjc.lno i do::eri (buldozeri).
Ruda rskl tran spo rt III SUSHIV s a uto no mnim vozilim a izvn nredn o jc Oe ksib.i.la n. jer su ta vozila Ct lil OnOl11n u u po g lcd ll
po~o~ ske e ne rglJ c. I (rase g i b.~nja , iI kva r iii zas toj jcdnc
Jc d llli ce nc o me ta I l1C za ust;w lJ a sa v tra nspo rt na (nisi.

nJcna

re d ovll o

L HD-vo.z ila. alllosk : ep eri.

R D RSTVO , STROlEVl 1 TR

PORT

677

SI. 53. Razln!iti tipovi rudars.kih kamiona

Knmiolli slandnrdn e izvedbe zn prijevoz rasulog matcrij ala

upotrebljuvaju se i u rudarstvu (v. AUfOmobil"a vozita, TE I.
Sir. -' 53) . U fu da rslvlI se upot rc blj uvaju razli citi tipovi

ka miona (51. 53). Za transport fucl a jzgradc n je i do sada

najveci kamion nosivosti 350 t s pogo nskim 1l1 o to rQm snage
-2240 kW (s l. 54).
LI-IDllozila kombillncija su ut ova r ata i kam io na. a naziv
im clolazi od c nglcskoga load-hau l-d um p (ulova riti -pre ves li -is-

51. 54 . Kamion Terex 33-19 nosivQsli 350 lona

tres li ). Postoje d vije va rij ante : voz il o :.. pO!o.cbnim urcdaje m

zn punj cnjc tovarn og sa nduk<l (51. 55) i vozilo S lova rnim

sa nduk o l11 koji im a uj ed no i uLOva rnu runk ciju (s l. 56). T aj

drug i lip danns prevladava u rud a rslvu . a karak le ri slik a mu
je ~ to ima ut ovarnu 1-li eu lo likog ob ujm a da slufi i kao IOvarni
sa ndu k . Raspo re do m m asa i konstruk cijom vozila s lovarnom
t lico m na jcd no m , a pogo nskol11 i prij e nosnom grupo m n n
drugom kraju pos tiglo se d a ta vozila im a ju rc lati vno velik u
nos ivOSI tI od nosu na vlaslilu m asu.
LHD-vozil a mnogo se upo lrebljava ju u pod ze mno j e k<;ploa taciji m c talnih i ncrn cta lni h rud a (boksil , sol i sl.) gdj e
nc pravilnc i td ke trasc o lczavaj u rc ntabilnu primj e nu bi lo
koj c dru ge lril ns p0 rlne me h anizacije.
Allioskreperi Sll varij a nta L J-ID-vozi la, a sluze za p lit k i
o lkop sipkog malc rijala , te ut ova r i prij evoz . U rud a rs rvu se
upo lrcbljavaj ll za rad na o lkri vc i. 0 a Ul os kre pc rirna v,
BageroVllllje, TE I. st r. 645.
BII/dozeri (doze ri ) s u strojcvi za izradu p li tkih rezova, pa
se sarno u vjctno m ogu s m a tra li rra ns po nnim sredstvom za
mal e lId alj e nosti (v. BagerOl'lIIIje, TE I. SIr. 644). U rudars lvu
se upolre bljavaju na povrsin sk im kopovima k ao po rnot nlt
me h a nizac ij a za p laniranj e i ciscenje c laia, pr igrlanjc mat e ri ja la bage ru , 6sccnjc s nijega, uk la nj anje ob ras log i humllsnog
slo j a na o lk ri vci i 51.
Uieilli skreperi (kabc ln i bage ri ) s reels tv;:, SU s vil njs k irn
pogono lll koja s luie za kopa nje i z ..t transpo rt (v . Bagerol'a" je,
TE I , sir. 644). U redaj sc sastoj i od sk re pe rske pos udc ko ja
sc te li ~n im uzetom povlaci prema napri jed pri p unjenju i
tra nspo rl u m aterij a la , a pre m a n atrag kacl se vraca prazna
(s l. 57) . Upotrebljavaju se u ~ l j un ta r"lIl1 a za isko p i izvlacc nje
Ijunk a i pij eska . a u ja mskoll1 radu za n av l acc n j~ ru de is pod
komora d o s ipki za ut ovnr u vago ne, dak le sa lll O kao
tran spo rtn o sre cl stvo.
SrcdSI\lll za konlinuirani Ira ns port

51. 55. LHD \ozilo

ulo\'arnim un::dajem

51. 56. UID,\o1.ilo bez

Od razli Ci lih sreclslava za kontinuirani transport p rij e !l U

se II rudarstvll upo trc blj ava lc stresll/jke, a nj ih Sli danas gotovo
pO lpu no za mi jenili tra"sporter; s besko"at "om trakom. grab/l/jasli tl'{lf(sporleri te jJJlewllfllski i hidrflfl/it ki mll/sporteri.

~bn og

uto\nrnog urednjn

678

RSTVO.

TR lEVI I TR

trake ... to IlJhJc)c

PORT
n,l

pogon ... ke \allke.o'ta!c \lalno

(I 1.1.

Jer

. . c uglJcn 1 L~I"lr pn.!YOLC na ,uprotoOj. prlJa\~J '.Jrdnl IT.lke

7 po\chnc kon,trukllvnc 1 ' Igurno'lne mJcrc m(1~U ...e u
rudOl~klm jamamil prevO?II! ~a tran"'porteru .' be knniltnom

trakom I Ijudl hI. 59). Ni.l mJe ... tu ukrc ja I .,krCilja o\OblJil
na lalc ... e ra mpt: za "'Igu ran pri ... tup. a na dovolJnom ralmakll
od mj c.,w Iskrc<lja po\tavljcne su uo~IJlye ozmlke upozort:~jlt.
Ljudi \c na lraei voze lezec t polrbu~kc. '" glll\'om u ,mJe ru

\o1nje. udaljeOl jedan od drugog

r:o

~ekoliko

metar.I, Ij.

to li ko da je o~ig urano pouldano penJ'lnJ!! I sil alcllJc

....-

La nc.H1i tra ns portcri grad e se u razli itim izvedba ma . a

o s novlla im je ka rakteris tika cia imaju je dan iii vise la naca
kao vuclle. odnos no kao vuc lle i nos ive c lc me nt e. Za
rud arSlvo su lipicni /(iI/ C(III; tl'llllsporrer; sa struga /im(l iii
gra/)II/jal'i (v. Prellosila i di:a/a. poglav lje Tral/sporrer; sa

srruga/ima).
Grabu/jari ( sl. 60) osobito
51. 57. Ulctnl

~krcper.

a izglcd. /,

~ hcm<l

mdn

Slrcsaljke dj e lu;u nn p rincipu osc il ac ijskog giba nj ... pod loge

gdj e se sipki iii komad ni mat e rijal S podlogo m pomiee na
m:thove Ilaprijcd. 0 tim tran~porte rilll :t \I. Prellosi/a i diza/a.
poglav ljc Tresil'; trflllsporreri.
T r ~lns portcri s bcs kol1;JC II OIll tr;J kom najvazn ij a SII s redstva
t r ;:m ~ p rta u ru da rs tvlI . 0 nji lll <l v. Prellosi/a ,. diza/a. 1'0glHvlje Trakasli transporteri.
Tran spo rt e r s beskoIHlcnom trakolll tipi cno je jedl/osmjemo tra ns portno s red s tvo. ali u r ud a rstvu sluzi i kao
dvos mjerno. za is todobni odvoz ug ljcna iz jame i dovoz zasipa
u jam u ( n ajce~ca kombi nacija). Zas ip se prcvozi n a donjoj,
Ij . pov ra tndj i in ace neis ko ri ste noj g ran i trake. Na pocct k ll
Irase poseb ni ured aj o brce donj u gra nu trake. H n a kraju tr ase
vr<lea je nat r::lg u l1 orl11 a lni po loz..~j (sl. 58). tako da stranH

SI. 5H Okrctllnlc donjt:: grant:: bcskonatnc lruke zn i~lodab ni d\~rnlcrnl

Irnnsporl

SlI prik lad lli Zrt odvoz ug ljena

na dugackorn Ug ljCIlOIll otkop u (siroko lll ce lli ) jer SlI rob uslni
i o lpo rni na tes ke uvjc le rnda . lako se pos tav ljaj u , prc mjeS taj u
i pri lagodavaj u ne ravnin a l11 rt sirokog ee la. za uzimaju malo
p rostorrt i ma le Sll visin c.
Lak si grabu ljari Stl jedn o lanbln i. a tci.i. o t kop lli , d vo lanca
ni . Za posebno ICskc uvjetc rada. ve lik c kltpacitc lc tra nspo rta
i za specija ln e zacla tk e gf<lb lli jari sc g radc ~a Iri i vise Ii-I naca.
U l11 o d c rnil11 ug ljcnokopimf1 grab llij as ri t rans po rt e r sluzi i
kao s taza po ko joj sc krecc o lkopni ~t roj i kao o:-.lo nac

51. 60. UlIltuni lran ~ porlcr \n ~ Iru gu linw (!;t1Ibuljnr)

RUD R TVO. TROJ Vl

\(ld.ite;1 uglJcnog ,trugil. Ie k<lo (hlonilC 11Idrauh~kc "1 ..1010hodnc prcgradc U lIto\aratlnl.1 ( .. 1. 10) I u .. kOLah\;Hnlm
J..llmh;ljnima 1:1 17radu hod".",;, (,I. JS) grabulF'T ,Iu). l.t

()tpremu .,kopanog nlrllcrilala Grahuljari

'C

ugraduJu kan

pol11itno dno I 1I ..ekcljc 'peclF'lnih bunkcr-klh \Iakma I

\ozilo

V('t1Ilo

'C

pum

11;\

Jcdnom kraJu.

St. 62. PosloJcti I plamrnni cjc,>o\odi Z3 hidr.mlitki

u anspon uglJc no I !eIJezne rude u Evropl

,J

grabulJar ,c

r TRA

SPORT

679

rol.I~.,"o krccc I pomltc UIO\.ITcm maler'.',,1 do drmlOg kr.qa.

\'c dolo. \e \'01110 nc n.lpum ("I) hl)_ apunJeno \01110 ,e

pTa/OJ ,t~l\ 'p"lem grah ul, 'l ra u pogO"

Tnm~port cje\o\odima. l..., Iran,port ra\Ulog m,IIcnF,la
kroT CJc\'()\'ode po"'WJC dva \ u\la\"U' p"l'tlmlll\~.:1 i /ud"mlrtkl
Oha c \u~ta \'a pnmjc::njuJu I U rudar\l\:u (\ p,,.nmt!lI' (11:010.
pogJa\'IJiI Pnl'lIInolfka pr"nou/a i /I,,/mllltlka f1'~nnu/(I).
Pf1I!umlltski trallJpon cjt!\'O"odom odi.lvno "Ie upotrchljaviJ
u rudar-.koJ Ichn olog lJi otkopm'oflJlI \lI :(wpolllem. IJ . k"d ...e
olkopanl pr~"'lori mor~JlI .zapunll i nC~lm jalovlm malcnJalom
d:1 ,I,! ... pnJcti ru~nJc III \hJCgilllJC krovlnc. Za'lpn l ...e
matcrijal dobl\<l na povr~ini III u jami . a na mJl!\to za"'lp::tnp
doprcma . . e cjevovodom uz po mo ko mpriml r;lIlOg zraka.
Ako bi la-, ipni materijal mogao 7ntepill cijc\. kilO "pr. pn
vertlkalno m spuStanju materijala kad se oa dnu cIJ evi tcsti ce
materijala ... cd imenliraju. transporlni "Ie ,\u ... l::lvi obifno ko mb i
niraju . Z:h ip -,c !'I povr~ in c doprema nekim konvencionalnim
IraThportni m sredslvo m ~ I O b li te ot kopu. a Ick ga oda tl c
p reuzi ma pne um alsk i cjevovod.
/lit/rim/ilki Irallspo rt cjevo \'odom mnogo jc povoljniji od
pncumabkoga zbog vete gusto e lckucinc (vod e) kao nos ivog
Illcdija. U rudarslvu se s mjesa matcrijall.l i vodc (tzv. pulpa)
obit no tran spo rtira kroz cijcvi pod tlakom ~ I O ga proizvodi
pumpa. a rij e tko prirodnim padom. tj. gravi tacijski. zbog
nagiba cijcvj iii o t\'o rc nog ka nala.
Primijcnjen u jamsko m radu hidrallli tk i tram,port ima
specifitnih p rcd nos ti prc ma me hanitko m i pncummskom
transponu : manj i je broj ozljeda rad nik a. c;manjcna jc
opas nost od pozara i ekspl ozijc ugljene p r a~ in c. jamsk<l
a tmos fera se man jc o netiSc.ava ild . Na povrsini U okvi ru
rudnik <l hidraulit ki se tran:-.port svc v i ~e upOlreblj ava zoa
lran ~ po rt na ud a lj e nostim a do 20 kJ1l. ugJavnom a d rudni fkog
!Ok lad ista do postrojenja za o pJc mcnji va nj c iii od tih po:-.troje
nja do ja l ov i ~ ta .
U rudarstvl.l se hidrauli ck i transpo rt u ~ pj cs n o primjcnjuje
i za vrl o ve li kc udaljcnosti . ajdulj i hidra uli tk i cjevovod jc
u SAD i illl a 440 km . a p la nira e cjevovod dug tak 2250 kill.
U Braz ilu sc cjevovodo m du gim 396 km tr<.l nspo nira n 01<lcijski
~e l j cz ni koncenlrat od rudnik a kraj grada Belo Ho rizonlc do
luk e Esp iri lo Sa nto na At lant iku.
Na sl. 62 prikazani su postojcCi i p lanirani cjevovodi z.a
hi draulitki transpo rt ugljc na i ic ljeznc rude u Evropi.
Za nimlji v je planirani cjevovod od Katowica do Linza, du g
770 km. ko jim bi se god i!nje hidrau lit k i transpo rt ira lo 5 10' t
ugljena . Ratuna se da bi laj hidraulicki transport bio 5 .. 10
puta jefti niji od ze ljeznickoga. koj i bi za iSlu koli cinu ugljena
trebao 16 vlakova na dan . R adi d opreme tclj eznc rlld ate,
Lin z bi sc drugim hidrauli ck im cjcvovodo m spo jio s oba lom
sje ve rnog Jadrana. a jedna od llloguCi h varijanata trase
pro lazi Ju gos lav ij o m i zavr~ava u Baka rs kom za ljcvu .

R 0

6 0

RSTVO, STROJEV I I TRAN PORT

IZVQZ ICE
Izvoz nicc . po ~e han tip di zala kojim ~c 1I jn mu s pU ~ I;ljll
Ijudi i 11l<l.tcrij al. a nil pO\,f. inu podit u mineraln:l ~irov in a,
jalovin a i \judi. Razlikuju !'Ie izvoznicc.: !'I ko~ev i ma za prije voz
Ijudi i ~ vih vnol a tc re ta . izvozni cc sa sk ipovi ma koj im a \c
izvlati !'l ama bkopina i ko mbinira nl! izvoznice s II V . ., ki poko~e " il11 a . Izvoznicc nujtcUc imaju dvijc izvoznc posucl e i rade
cikli l!ki : dok sc jedn<l pos uda puni. dru ga st.! praz ni. pa sC
puna izvlat i. a prazna spUSIa . Rj cd a jc izvozni ca sa sarno
jcdnol11 izvozll o m posud om. kad dru gu pos uclu zamj c njuj c
prOtuut eg (kn o kod d i z~lln u zg radama) . Nedos lal a k je ta kva
rjd e nja manji kapacit c t ...I prcdnos t manji pro mja o kna.

Izvozni ca (sl. 63)

5e

s:lstoji od izvoznog stroja. to rn ja.

izvoznih posud a . u1:eta i navoziSta u jami (ono li ko navoziSt::.

ko lik o je izvozni h ho rizo nata) i odvQzista na pov rsini .
Pogo ll sku snag\.! daj e izvozni stroj (sl. 64) koji sc sastoji od
pogo nskog clcktromo tor::. . redukto ra. bubnjc va iii tarnih
ko tat a. kot nog me ha nizma . uredaj a za kontrolu. upravlj a njc

SI. 63. Inomo

SI. 6-1 . Izvol.ni strOJ

~troJe nJ e

R DARSTVO.

T ROJ V I I TRA SPORT

1 regulaclju iZ\07I11C~ Ie (c\cnWi.alno) l ... prn\IJa ~ k c grupe. Kao

rog~m,kl motor mole "Ie upotnJcblt1 l'to..,mjcnll III i1n1Jcnitni
Il\'07I11CC naj c:,;,ce ,c upotrcbIJ;.l\1.l
i,lo" I1IJ cnll clek tTom tor ?hog p<JvolJmjih WOJ"Ii.I\i.l U lIpr~l\

clt:k lr0I110Ior. Za vecc

Ijunju I rcgul:\ciji. Velika .. c hnina Htnjc elck tromotori.1

, " utnJujr rcdukt ororn. Za ino7nicc ... e upotreblja\-;jJu I
ckk tro molori ... mnago pari p IOV3 koji !lna)u dovoljno malu
onanll "Tlnje do je mogu c c1iml11ir ~lIi reduktor. Zbog nile
ciJene i laksc 7:J lllj cn lj ivo~ tI novije iz\oznicc Int uj u clektro rn olore wee hrzi nc \ Tlllje

081

To "Jt'~alJ/~ l1a't"Jc IN'lg t n;:IJrn,JnJth ra/ilk<.l U promJcnm.1

JXlJc:dmlh t;lrnlh k.oti.lti.l ,\ k.o. npr . promJcn Kotat.1 I.lno'c

~ooo I SCX):! mm. up"'tcg kOliittl Iii pUI u ictiJ 1.1 Jc(bn okrcl<.IJ
15708.0 I 15714.3 mm. p~1 IiI rMllk .. od 6.3 mm Iii
dublnu od sex) In Izno'l \'CC 3:! 1 mm T o IC do\-oljno d.1 ;1\
tcrel iZVO/l1C llO... udc " ... Iane oa Jcdnom ulelll Stoga 'tC, "'po}
\I c u!eta I pn ... ude 17\'001 III po mocu hal::tn ... tr a r.llhtl1lh
17\'edaba (0.,1 66a I b). ilt pomocll krutog 13 \ JC .... 1 ( ... 1 6t)c). ali
" dlnamometrom I liZ mogucnn ... t podc\~I\'Jnja
IIl1o ... i

rcd uktorol11.

Pogo n ~ka sc !<oila prcnosi na u1e bubnjcJ11 iii IO rnim

kotntc m . K ~ld "Ie prcno:.i bubnjcl11. ute sc n:l bubanj

narn O!:wa. pa 51! iZVOlll 3 posud::t podil.c . iii pak odmotava. po.
1<tC tada posuda pll~ta . Prcmo. tome. svakoj po~udi pripada
jed no 1I1c i jedan bulnmj. 1311bnjcvi mo rajll b ili dvije
l1~ z:l\'b n e cjelinc da hi ~c naknodno mog lc rcgulirati dllijinc
utcta . iii mi jcnj ati ho rizonti ~ koj ih ~c izvoz i.
prvom
~I u t'lj ll . puna posuda koja sc podil.c treba ~ ti i do povr~ in c
II mOl11c nlu k~ld praz m.l koja ~e ~p ll ~ la ~t i g n c do odredene
razin e u jami. Slitno je i pri promjcni izvoznih ho rizonata .
i.e ~e lItvr~c uj e 1I lInulr a~ nj ost i bubnja i n a m a t ~l naj cdcc
no drvcto l1l oblotc nll . lI i lijch ljcl1u. cil indr it n u pov r~ i J1l1 u
jcdno l1\ sl ju . Dna se ~ mj cS l a na bubanj ta ko d o. sc pri rot aciji
bubnj n i<itov rc l11 c no jed no ute narn a la, a drugo o d ma ta.
Dime nzij c bub nja o dredcnc su duJjinom ufe ta kojc se mo ra
namOi ati i Iljegovim p romjaom .
Tlirni kot ll~ iii (prcm<l izulllitclju) Kocpeov kOlac (s l. 65)
silit i za prijenos ~ il e od pogonskog mOlo ra na izvoz no utc
sumo po mocu Ire nja izm edu kotatn i Ule ta prc ba<.':cna preko
njl!ga . Takva iz-voznica illla S3 mo jcdllo ule. o lprilikc
d\'o~ trllk o duJje nego izvoz nica ~ bubnjcvima . Ute 5C ne mote
!-k raCiva ti (osim od"ij cca nj c m) i nc mog u se mij e nj at i izvozni
ha riza nti . T a rnij e kotat mn ogo jcdnasta vniji , lak ~ i i jeft iniji
nego bub njcvi za j ~ dn nk u izvoz nicu. Upravo zbog manj c
td in e \'rlo se te~to cijc li izvoz ni slro j zajedno s Koe pcovim
kotate m smjcsl3 11:1 "rh izvoZllog IO rn ja. SIO im a mn age
prednosti . Naj\'eca jt: d .. sc umjcslo jednoga d eb lj eg mote
UZC li vi ~c la njih uZe la. ~to daje veeu sigu rn osl. manj i promjer
kOli:lta i o mogucujl! VI..'Cc dubine iz\'oza . Tad a. med ut im .
pojed in a uzeta bjetc , zbog tega su nejcd no lik o o ptc rcce na.

SI 65. InozO! ItroJ S lam 1m kotaec m ( Koepeov kotat)

a
SI. 66. Ujednativnnje opIc rcecnja uiela vi~c llict
nih izvoznic:1 11 lamim
kOlatem. a i b pomotu
ba illnsirn. c prilngodavnnJcm dllljine uicla ikontrolom pomotu dinnmo
metru

Kocnice Sll e le me nt regu lucije i sigurn osti. pa s\laka

izvoznica mora im cn i dv ije nezavisne kot ni ce: manc\la rsk u (i ii
rad nu ) i sigurn o!'ln u . Radn o lll se koc ni co m usponwa gih unje
pos uda p ri k raj u iZ\loznog pu ta i dri: i slistav u zakotcll om
po lozaj u za vrijcmc p un jenja odnosno p rat njc lljji posuda:
njome se up rav lja rut no iii auto m al ski prema zadalloll1
prog ramu . SigllTll os na kotnica dj elujc samo a Ulo ma lsk i kad
se izvozna posuda ne zaustavi na krajnjim lOck am a izvoz nog
pU la. kad brzin a poslane veta od d op u ~ t e. n e i kad ncsta nl:
pogonske cnergije. R adna sc kot nica akl ivira p neum a tsk i
(tc lj usna koc nica) iii hi drall li ck i (d is k- koc nica). dok $ C

682

R D R TVO . TR OJEV I I T R

' lgurno ... nu akt l v l r~1 'i:lmo mehunitkl

opru gamn

(d .,!..)

" \'i.lkl buh~mJ Inhl

utegom (~e1ju'na) IIi

z;l,chm

1 l\'~ 01

organ

SPO RT

pUlem pogonJem \u regulator hrllnc. hr/lnomJI..'f (t.l hnmc(,Jr)

I 1 ~lhograr kOJI rcgi\trira 'titnjC 1/\'Olnu:c u ,,,.Ikom trcnutku

:-. igurnosni h kocnaca ,

51. 69. 5hcmn

51. 67 . Ccljusntl kotnica

Konvencionalna ceij usna kocnica (51. 67) sa loj i se od

kotnog vijenea. kotnih to ljusli , kotni t kog polui ja. kotni tk ih

cil ind ara (rad nog i sigllrnosnog) . Ie ut ega iii o pruga. Radn n
i sigurn os na kotni ca im aju isti izv rsni o rga n (vij c nce i
cclj us li), iSlO po lu! je, a sarn o razli cit c izvo re si la za aktiviranj c. Pnc um ats ki cilinda r radne kocnice direkillo p ro izvod i silu
koj a ce, povcea na omjerom krakova kocnickih poluga. pfoizvestj pOl rebnu silu na kocnim vijc ncirn a b ubnja iii ta rn og
ko tata. ISli takav pn e urnat ski ci lin dar dr1i ut eg sigurn os nc
kot:nice podi gnu t iii oprugu za tegnuili . odn os no k o~ ni c u
neakti viranu . Ak o iz jedn og od predvidc nih razloga neS lane
Ila ka u cilind ru, ut eg ce se spusliti i pov uci po luge pro izvodeCi
istim i zv r~ nim orga no m jcd nak lI 6 nak kao i radn a k o~ ni ca;
o pruga ce to iSlO u ~ initi osloba dajuCi istezanj em svoju
a kumuliranu ene rgij u. Zbog in ertn osti po k rctnih masa k o~ n og
sus tava , zrac nos ti . e las licnosti i lrose nja, telj usnc koc nice 5e
1I mode rnim izvozni ca m3 zamj enjuju di sk-kocnic3m3 (sl. 68) .
Kocni vijenac na b ubn j u iii ko tacu zamij e nj e n je disko m , a
te ljusti kl ijeStim a iii ~ tip a ljk a m a. Da bi 5e posti gla do vo ljna
kocna sil a. po o bo du se dis ka s rnj e~t a vi ~e jcdnak ih klij es la
iii koc nih jed ini ca. Koena se sil a oS lva ruje o prugom (51. 69) ,
a regulira hidrauli ckim cilindro m koji dj eluje nasuprOI o pruzi:
smanji vanj e m Il aka po jacava se k o~e nj e i o bratn o. Z bog
mn ogo visih Ilak ova Ie kocnice im ajll manjc dim e nzije. T a kva
je kocnica uj edn o i sigurnos na: nestankom Ilaka dolazi do
koccnja, odnosno za ustavlj a nj a izvoznicc. Zbog loga sto je
koena sil a zbro j kocnih sila viSe pojedinacnih l Il czavisnih
kocnih jedinica . ta kve Sli kocnice veo ma po uzdane.
Izvozni stroj o prcmlj e n jc po kaz ivaccm d ubin e ~ I O ga
preko lanca iii posebn c o50vin e po krece pogo nska osovina . a
sluii za ko nl ro lu po lofaja izvoznih posuda 11 o knu . Istim

di~k"onice

Izvozni toranj (sl. 70). Zavje enjc ufeta mo ra o moguCiti

dovodenje izvozne pos ude njen im d njim dijelom bar na
razi nu povr~i n e, a testo i dOSHI v i ~e od toga. Izvozni jc to ranj
nas tava k pUl a giba nj a posud c . pa su 1I njc mu predvid e ni
uredaji za prisil no i pO ll zda no za ustavlja nje pos udc ako ona
prij cd e dop u tenu gra nicu . U (o roju SlI , vet p rema tipli
izvozni cc. bunkc ri 7..a mi ncra lnu sirov in ll , ga le ri je za ubrta ni
ukrcaj i isk rcaj Iju d i, krivi ne za p raznje njc sk ipova, isp ravIj acki i ko ma ndni urcdaj . T o rnj evi mogu b ili reSctkas li ii i
zid ani (lad a jc izvozni straj u njim a). Kad je izvozni (raj na

51. 70. Rdc tkrc.ti iz\'oznl toru nJ

R DARSTVO , STROlEVT I TRANSPORT

tlu pored Okllil,

nn loranJ dJcluje 1...0\0 u\lnJcrena ... lI a

Zll lcZIl lljU izvoznih lI lct,L po .. c 10r<1l1) poduplre noga rima iii
ko:-nikom . Zat\ o rcni. zidani tornje i izoliraju iz\'oz.no ute od
almo:-.rcr,J,.ih uljccaja , "0 veo ma povoljno utjcce nn ~tanJe i

vijck Irajnnja utc la .

Iz\'o1Jl c p~udc. Ka o izvozne posude ~ Iu te ko cvi l<l
prijevoz \'ngonJ i Ijudi (~1. 71 nib) iii ~kipovi za rinfuwu

si rovinu (~I. 71 c).

Oa bi ~e povecala nosivost po povrlini presjeka oknn i da
bi sc sma ll jila mrt va letin a z.:1 udio vagona. kosevi se naj~e~te
izrnduju s vi e e lafa. za jed<lll ve i iii dva ma nj a vagona po
ctat i. Ko evi su te li ~ n e rcsc tkaslC konstrukcije sa z..'1lvorenim
pe rfo riran im ii i mrcfn stim bo nil11 i pu nim. jakim podnim i
siropnim ~ Iralli ca ma : na celnim su stra nama ot vo ren i kad sc
prevozc \lago ni , :l za tvorc ni vrtllim <.l (koja se otvaraj u prc ma
llll ul ra) iii I1l re~O I11 (koju sc motc pod ici) kad se prevozc Iju d i.
Skipovi SU POlPUTlO za lvo rcn e pri zmati cne ce licne posudc
s o l" vorO I1\ za punjcnj c nft go rn jem i OlvorO I11 S odgovaraj uCi m
ZI:l!va raCc l11 I1n do nj c l1l dijelu. BuduCi da oc ma ba lasta (vagon ,
ko li ca) i da je vo lum c n bo lje iskorislc n . skipovi im aj u vctu
nosivost, a izvoznice sa sk ipov im H ve lik kapaci tc t. Ugradnjom
skipova najjednoslavn ij e se povccava kapaci te t izvoza. Kosevi
se pune i prazne po c ti1:ta m i1. pa ih treba prcmjcstati. sto
produtuje operaciju. dok ~c skip puni iz bunkera odjcd no m,
lOeno dozi ra no l11 kolici ll OI11 mi neraln e si rov in e. Upot rebom

6!i3

..,lopo\ <I ornogutuJC ..,e potpunJ <llItom'II I/'-ICIJil IIVOI;t. <.tn

pndono"' l PO\CC,jJ1ju izvo/nog kapac lt cla
I7vozne po . . ude Irn ..tJu ... gornJe ',{rane urcdilJ la 1~lvicknJt.:
na inolno ute iii spoJni priOOr (,I. 72). Uredaj o;;e \n ... lojl od
ccntralne rn olke. (haJu 7~lnho\d
omogu UJlI nJlhnnJc
po"iuc:h:. cvcnlualno halilll .... rnng uredaja i ut..elne korXc
Sredl~nJa je mOlka d"l,titno ub r'oct.:n<l UI po ... udu urcdajem
Z1l h\"a!a nje (sl. 73). GlavllI JC \a\!avlll element lO~ urc!daJ"
par ~apa iii pandti sa .wa ke Mrane po\udc Tc ... u ~apc
razmakn ute dok poslida vi" na ufe lu: ako \e po\udn o tkinc,
o pruga se o~ l obod i i raAiri. te preko polu1..ja prill\ne ~ape uz
vodilicu, pa sc posuda uspo ri i zau~tavi . Za vOdcnJc uzdut
vodil ic..... u ok nu po~udc ~u op re ml jcne krul im u<i ica ma Iii
e lasti cno pri ~v rscc nim kOlati ma (sJ. 74).

,to

51. 72. 5pojni pribor iv.oznih posuda

51. 73. Ji"alaljka za Uiu'i"llwljllnje i7."ozne posude

SI 71 Izvozne pn\ude

Jcdnocln!n i ko(. b Iroeln1nl

k ~.

c skip

64

RUD RST O. TROJE IT TRA

17\ otlltl uf eta ~,-I~1a Ijcnn \ u nn) e. e ad 6 prnmeno\'a ill

~ tru ko\l:l lI~ uk a n i h ael i ni h okruglih fica i obavijenih (usuka-

nih) aka jezgre od prirodnih (si ~a l , manil a) iii sintet~k ih

dugovlati h nili. Jezgm sc nalOpi m3zivom pn je ana rezerv03 r
maziva Z'I vrijeme e.'1 plo3tacije uZela. Zice su a d te li ka, vtafne
C r$ loce 1570 iii 1770 I Imm~ . i visoke su cia lit nosti . Za
vlatnn oknu u potrcbljavnju SI! u iC I3 ad pocint.anih 1iC3. koje
Stl o tpo rni je 11<1 rd anj e. zeta se smiju upo lrebljavali sa rn o
ogra nite no vrij cmc (2 3 godine) . neovisno 0 tome do Ii je
izvoznica radi la iii slaja ta, Ie sc lije ko lll tog vr cmena mo raj u
redovno i rigo rolno kontroli rati i ispitivali .
Oprcl11:l okna. Za vodenjc izvoznih pasu da uzdut o kn a

slu:ic krut e drvene . mela lne iii elas lit ne uf e ln e vodilice.

Drvcnc se (bo r. a ri ~. hrast , ja5en) te~te upo tre blj avaju ,
050bito za ma nj e brzinc . 5 krulim u ~ i ca ma zn vodenje fl a
p05 udam8. Vodil ice se pri tv r~ uju u ok nu nn ugrade ne
popretnicc. T a kva je op re ma o kna skupa, pa se katk ad
za mj e njuj e elastit nim vod ilicama. To su zavje~e n a ufe ta koj a
su na dnu o kn a zmegnut a ut ezim a.
Navozi Ie i odvozi Ie. avoziSte u jami (51. 75) j o d voz i ~ t e
oa povrSini krajnj e su totke izvoznog pUla gdj e se izvoze punc
od nosna prazne posud c. Aka se rud a do prema vlakavim a. na
navozistu 1110 rn biti davalj no kolo5ij e ka za prima nj e pu nih i
praznih vagona .
lzvozni rciim , kincmalika i dinamikn izvozni ce. lzvoz
nekog tereta za od redeno vrij eme i s o drede ne dubin e moze
se obavil"i spori m izvl atc nj em velikog Ic re ta iii brzi m izvlate -

PORT

odnosno gomja isprazni (sl. 77.). potinjc podizan)c pune I

iMOd bna ~ pu lanje prazne izvozne posude , konSlanlnim
ubrzanjem i. dukaka. sa we veoolll brzin m (locka a oa sl.
76). Pod izanjc, od nosno spu ta nj e izvoznih po.ud" ubrzav"
se sve dok se ne postigne maksi malna brzina (u totki b na
51. 76) . kad 5e na5tavlj > gibanje posuda kon5tantnom brzinom
(51. 77b). a u totki c na 51. 76 pot inj e uspo rava nje po5ud"
kako bi se o nc zaustavile na najviSoj. adnosno najnifoj razini
(totka d na 51. 76. 51. 77c). a kon toga izvozne po5ud e miruju
da bi e gomj a posu da ispraznil a, a donja napun ila. Kad se
to ostvari . potinje novi ciklus izvoza. Ako se radi a izvozu
iz malih dubin a . rrapezni d ij agram pre lazi u trok ulni , gdje
ne ma razdob lj <J votnje s ko nsta ntn o m brzinom . Maksi ma lna
brzin a izvoznog ciklusa ne smije prema~iti vrijed nosl dopu ~ t e nu propisima (14 m/s za prij evoz Ijudi , 20 mls za prijevoz
materij ala).
Po tre bna sil a lijekom ub rzava nj a (sl. 77a, traja nje 11 na
51. 76) izno5 i
F, = G+ Q+h, q +-"-(G+ Q + It, q)-

[G + h''l -~(G+h''l)l = Q+ (h , -h.)'l +

+ -"- [2G + Q + (h, + " ,)'l],

(\ )

gdj c jc G tczina izvoznc posud c, Q tefina korisnog tereta, q

SI. 75. NBvozi!lc u jnmi

nj e m malog te reta . Opli malan se o mj e r tere ta i brzine izvoza

pos li~e uz najrna nji lH ro ak e ne rgij e. Ka ko Sll zn to po trebne
detaljn e a na lize i uspo redbe niza moguCi h omjera , za
prak li t ne se svrhe upotreb ljavaju empirijs ke fo rmu lc.
ajte ~ e se izvozi s brlinama koj e odgovaraju lrapezno m
dijagramu (sl. 76). Nakon ~ to se dooja izvozna pasud a nap uni ,

h.

h,

G+h,q
G+Q+h, q

SI. 76. InOUli dij=t~rnm b~inB-\'rijcme .

'1

lraj anj.e
ubrzanJB, tl IrajanJc \o1nJc ~ k o n~ta n1no m bronom, tJ lrajanj c koecnja , " pauu u rndu izvolnice .
r.. trajanje iZ\'OZIlog ciklusa

G+h,q
SI. n. Polotaj iz\'oznih posuda u vrijcme iZ\'oznog cik luS11. /J
potel ni polotnj posudu, b pototnj zo vrijenu: gibonja kOnSltmUlOffi
b~ n m. c kon..llni polotaj iz\'oznih lXl"udll

685

RUDARSTVO. STROJEVl I TR A SPORT

tc t ina jcdnog melTn ute l" . a ubrznnj e poSUdH . g ubrza njc
Zcmljine tete. li d du ljinn u'eta koje nas i punu posudu. a It.
dul j in a uicln ko jc no::. i prazn u posudu . Sve veli t in e im aj u
ko nSla.nln u vrij e dll os t o:;. im vcli ~in 3 " 01 i ll . koje su fun kcije
rC lllc n:\. R ,~ z lik a Ir" - h. posliljc svc manja. je r ~c lId
smnnjuj e . a II. povctnva. do k zb roj
+ II. o~ l a j e ko n ~ lanl a n.
j er 5e Ird totno toliko sl11 anjuj e ko liko se Jr. povecava. Prcma

"d

lome. s podiza nj e m pune posudt! sma njuje se po trebna sila.

K Ol d 5e pu na po!-Ud:l pod ize

tT:lja nje

I:

k o n"'I ~l1l1n O m

hrzino l11 (:-.1. 77 0 .

,_

F....t

(7)

r~. = F '
Prcmu izrazima (3) i (6) moie se za kljuti li da , il. F, mote
postati i neg:.nivna. To znal':i da '\c sustav gi bn i bez dj e lova nja
pogonskog slroja. pa se mo ra dod alno kocit i. To se posll1e
mc hani tk im kotc njem , a a ko za pogo n sluf i istos mJe ml
elektrit ni motor. i ele klri l': nim kote nje m . pa tada motor radi
kao gene rator pro izvode6 e le ktri l': nu e nergiju .

na 51. 76). pOln:bna jc !-i la

F, = G + Q + II, q - (G + 11,'1 ) = Q + (II , - II ,)" .

(2)

T udo nil po trebnu sill! ut jeee te'-iml pun e posude . a razlika

ltd - II. pos taje svc manja ~ t o 5C pun a posuda viSe eli te . K ad

su posude nn jed na koj visini . postaje 11 .1 = hu pa s daljirn

podizanj em pune posude la razlika do biva sve veell negati vnu
vrij ednost. To znat i da se s pod iza njcm pu ne posude pOl re bna
sila sve viSe srn a njuj e.
Za vrij c mc usporava nja (sl. 77c, traja nje I) na sl. 76),
po tre bll ll sila iznosi

FJ = G+ Q + II, q- !!.. (G + Q + iI, q) g

-[G+ 11,'1 +~ (G + 11,'1) ]

- !!" [2G + Q

= Q

+ (II, - II,)q -

+ (ii, + 11,)'11.

(3)

To znati da se potreb na sila s t~ lno smanjuj e . jer je razlik a

lid - h, < 0 i jer je zbroj li d + It, ko nsta nt a n.
Pro mj ena po tre bne sile za vrij c me cije Jog ciklu sa vi di se
na sl. 78 (kri vulj a A) . Potrebna sila sla ln o se mij c nja , pa jc
izvozni sustav ne uravnotei c n.

$1. 79
Konitno-cihn
dritni buba nJ Ul dinamit.ko Ufnvno lctenje iz\'oznog qJSlaV<l

Mnotenjcm brzina (sl. 76) s pripadnim silama (sl. 77)

do biva se dijagram potreb ne snage tijekom izvoznog ciklusa
(sl. 80) . Na kraj u pe ri oda ubrla nj a pOlrebna je najvcca snaga ,
koja se na ko n toga smanjuj e. Drugo skokovito sma nj e nj e je
u pocetku usporava nj a. Da bi se e liminira li takvi skoko vi
snage , potreb no je tako regulira ti brzinu vrtnj e pogo nskog
moto ra da se pri kraju pe riod a ub rza nj a postupn o sma njuj e
ub rzanj e . A nalogno tome u pot e lku peri oda kotenj a tre ba
osigurati postupno kot e nj e.
p

' __~_ b

~
,,,
,
:,
,,,,
,,

r-

I
I

,I

/
I

F, =Q

,
'

,,'

~ -- -

,,

SI. SO. Izvozni dijagram snuga-vrijeme. A n ~' ura v n o t etc ni

iz\'ozn i suSI" V. 8 stalit ki uravnOletcni SUSlav (osmic
olOake kola nn st. 76 i 78)

t,

Prilikom izbora snage ele ktricnog motora tre ba voditi

ratun a 0 to me da ce on biti promj e nlji vo ople retiva n 1 pa 10
va lj a uzeti u o bzir pri izbo ru nazivne snagc motora (v.
Elek lriclti slroj evi, T E 4. SIr. 164).
Koepeovn izvoznicn . Kao sto je spo me nut o , tarni kotac
Koepeove izvozni ce sluf i zn prij c nos sile pogo nskog mo to ra
na izvoz no ute sarno tre nj em izrn edu kotaca i pre ko nj ega
prebace nog uzela. A ko se sa Fp oznac i sila koja dj eluje na
strani punog ko~a, a sa F~ sila na strani prazoog kosa , u
ravnotc:li vrijedi jedn akost

(4)
(5)

F, = Q-2 !!..(Q + H q).

''

,,:

Najj e.dn?s l av~ij c je sustav urav no tefiti po mocu do nj eg

ufe~.a kOJe JC ob) es~n o 0 dn o izvoznih posuda, pa su jedn a kc
dU!Jln.e ufet ~ ~ oJ c ~J e lu)u na o bje stra ne . Tada je lid = h. = H .
gdj ~ jC H v,sma d,za nj a (sl. 77) , pa izrazi (I ) do (3) imaju
obhk:

Ik

,,,

,,

SI. 78. Izvozn i dijagra m sila- vrijeme. Ii neUr3vnotde ni iz\'ozni suSIl!V. 8 stat it ki uravnOIe1.cni
susta\' (oslale oznake b o na sl. 76)

F,=Q+2 !!.. (Q+ H q)

(6)

Tada su potre bne . sile tij e ko m sva lri pe riod a dizanj a ( f l . 12 i

I,) konslanlne (knvulj a B na sl. 78) . 510 znati da je izvozni
Sustav urav notef e n. Tak vo se uravnoteze nj e naziva sta ti t kim .
Do nj.e ufe povecava zavjcse ni te re t , pa se za veoma
du boke Ja me upOlre bljavaju izvoznice s din a mi t kim urav no tefenj e~ . To se mote ostva riti upo tre bom konit no-cilindrit nih
bu bnjeva (sL 79) .. Na pocelku diza nj a dj eluje najveca sila
FrAU , a nn kraJ u naJm anJ a stl a Fmi n , pa aka se t e li da mome nti
budu j~d n~ki , polrc ?no je da bude F~lTfIJU = F mln Trrun, gdj e je
,~ n aJ vetl , a Tmln naJm a nji polumjer bubnj a. O datl c se do biva
vTtJ edn osl omj e ra polumje ra

Fp= F,exp (!' a) .

(8)

gdj e je J-I koefi cij e nt tre nj a izmcdu kotatn i uteta . a a kut

o buhvala utela o ko kOlaca . Izraz (8) moze se napisali u obliku
F, - F. = F. [cxp(p a) - II .

(9)

Lij evi dio izraza predslavlj a silu koja uzro kuj e klizanj e. a
desna stra na silu koja sprctava kliznnj e. Da bi se o mogucilo
di za nj c punog kosa , mora biti zadovolj e na nejedn adi ba

Fp- F, < F,[exp(lta)- II.

( 10)

odnos no omj e r des ne i lijc ve stra ne mora biti veti od jcdan .

T Hj je omj e r sigurn osni fakt or koji je odreden izrazom
S

= F,[exp {!ta) - I]
F,- F,
.

( II)

P,r.ema nasim pro pisima mo ra biti s ~ 1.2 . i to u najne povoljntJ e m tre nutku (kotc nj e radnom kocnico l11 pri spuStanju

686

R 0

R TVO. STROJEV I I TR

PORT - ROAR TVO . VJETRE JE

h! leta). rbt ullJ M! ~ kodicljentolll trCnJi.l .,,=O.!-. iuku jc

!<\t\:\rna vriJl.!dno~t tog~1 kocficijenlJ \eta (OAS). I " kUlam
('t!~IO ,e ne mote poMiel (ralent
!,> Igurnosni laklor. pa lr(!~a ... manJIlI raz hku ... ilo F,.. I , F \to

ohuh,'ata

(l

=:t ...

I.J:t.

,t!

pn:-. l lie uf;t\notetenjl!m 17\OZnog ~u ...ta\'a I 'OlanJl!IlJcm u"'po-

rellFI glhanja

Il \ 'OZn c p()~udc .

Naj\ I~ C' ,," ol: pco\'lh

I /\'oln i ca !l11a II

IlJ CI11;tt IWll rudnicl111i1.

dnko ... u drugdJc gO(o\o nepowalc . a u na!)

PO~ loj c!

u samo

Ilckoli !.. o mdnika. S\ 'C ,e \'i\e upotrebljavaju u rudnicima

\ c!like duhinc I vdikog prolz\'odnog kapac i tct~1. Koepeovu

i7\07ni cli im aj u ~\-a di zala 1I zgradama.

Sigu rnosnc IIlj Cl'C i propis i.
kno ... izvozni com vrala su
podze mnog rudnik a prema povrSi11l i 2..;, svu iskopanu rudu i
Z:I 7~ipo s lell e radnikc . Be~prij c korno i pouzda no funkcioniranj l.! izvoznice il113 dak le prvo razredll o cko nomsko i sigurnosno
zlla te nje. Propi!)im a SI.! ulvrduju UYjcti i mj ere pri projcktiranju . mo nt ai i i cksploatacij i izvoznog p strojcnja u cjeli ni. ali
i !)vih njegovih komponenata. T ri su osnovne opasnosti : pad
izvozne posude, pretj eri 31lje (prevel iko podiza nje iii sp uswnj l!) posuda i pad pred mcl<i II ok no.

Prnll\- pretJCr1\,:<tnJLI propl ,Ino JC ... I)cuc(t: til Llku\trLII1Jc

... igurnn ... nC! k(l~nic~ kLIU ...e prckortltl hrlln.1 prc:m,\ Ii.lt.lannm
retirnu. odnn... no ako \C II\'O/na p(huda nc 1,lu ... la\-1 n.1
kraJlljoj tMkl '\og pUla: h) pri ... ilno 1 .11I,t .lv l~unjc p:hudc u
lornJu i nu dnu okna pomncu ladcblJanJ.t \-(xhhca; c) h\atanJc
posudc:. koju JC u tornju prohlla we It! tl.lrijcrl.! . udilrilu 0
odbojne grede i otkinula \C od Uleta. pnJI! nJelin'l .. lobodnog
padu u okno.
Pad predmeta u olno manJe JC opa"ln.. oono\no ne
pred"'la\'lja kolekl1\'nu opa\no~t. To mogu. blu p()Jcdina~nl
predmcli i Ijudi. ali i titan vagoni.
!<ItariJ lm . ncautomatlziranim iz\'oznicama to se fe~cc dogadalo. Da bi sc to \prijefilo.
zalvaraju se i oblazu kanali okna i wi otvo ri. a nit nuvozi<tu
i odvozislu upotrebljava 5e po~ebna mchanizacij<J .i. ~redaji za
punj enj c i pratnjcnje ko<:,cv<I. Sk ipovi ~u ... igurniJI Jer je taj
proces iJutomatiziran.
Okno mom u jed nom dijelu svog prc!<Ijeka imati i odjel
za pro laz Ijudi (sl. 8 1) u kojem ,u Slrmo polotene Ije>tve
izmcdu odmo riS ta . To omogut uj e vezu jame 5 povr~inom i
kad izvoznica nc radi , al i i pristup elemCilti ma izvoznice . za
pop ravke i kontrolu .
LIT.: V. I. Kisdjn'. Rudanke maSint:. lzd. prt:duletc Minimlr"ltva rudarstva
FNRJ. Ot:ogrnd 1950. - I. Amr, Transportna ~redslva u rudantvu. Tehni ~ka
knj iga. Zagreb 1962. - M . Sill1ono.it. Sredstva telt:znitkog automobilskog
tr:lnsporta nn povrlinskim otkopim:1. Gmdt:vinsko knjiga. Beograd 1972. - M .
AIlfIIllOI'it Kohli.fku. Op~ ti rudarski radovi. Gradevinska knjiga . J)cogmd 1973.
- R. Borovit, Transportne trnke. Savremena administrncija. Beograd 1979. Ii. K. Church. Excavation Handbook. McGraw-Hili. New Yorl. t98J. - fl.
Amoltl. SchachtfOrdertt:chnik. Verlag GHlcknuf. Essen 1981. - B. StDck,
Htlndbook of ""Iining and Tunnelling Machint:ry. John Wiley and Sons, Nt:w
York 1982. - M . Simollo"it. MaSine za kopanJe i transport otkopa nog
mat crij ala i poslrojenja 'lll dubin.sko buk:njc na povrlinskim otkopima .
Rudarsko-geoloSki fakultcl . Beograd 1982. - R. fI. Wljlt/birr (Ed.). Bulk
Handling in Open Pit Mint:s and Quarries. Trans Tech. Publications.
C1nusthal-ZeIlt:rft:ld 1986. - R. fl. Wlill/birr (Ed.). Con\'c)'or Belt Technology.
Trans Tech. Publica tions. Cla ust hal-ulkrfdd 1987

B. Morovic

RUDARSTVO, VJETRENJE RUDNIKA . odr2a

va nj e <:lt lllosfcre u rudni ci m<l pogod nc za tezak fi zit ki rad
razrjediva njem zag u ~ lji v ih , otrovnih i eksplozivnih plino va i
pra inc nj ihovim odvodenjem na povrsinu i dovodenjem
svjefega, atm osferskog zraka.
J AMSKA ATMOSFERA

SI. 81. Okno s odjt: lom za prolaz Ijudi

Izvoz na cc posud a pasli ako sc prek inc u ~e iii se posuda

otk ine od ufc la. Prek id sc ufc ta sprccava vclikol11 rczervolll
sigurnosti ufe ta (koefi cijenl sigurnosti 5,9,5), sta lnol11
ko ntrolom ufe ta ad rudni tkog osoblj a i p c riod i ~ nim ispilivanj em od specijalilirane i ovlastcne ustanove, te ograni tc nirn
vijekom upolrebe uzela (23 godin e). Olkidanj e posud e od
ute t3 sprcfava sc veCi m faktoro m sigurn osti (fak tor sigu rn os ti
10) svih O1ch:.1I1it kih elemcnata zavjesa, ogra ni te nim vijekom
upotrcbe ( 10 god ina), stalnom ko ntrolom i, prije svega ,
ko nslrukcij ol1l koja i s k l ju ~ uj e mogucnost o tk at iva nj a posud e.
Pretjeriva nj e je pos uda veoma opas no. Posuda koja se
~ pu g t a moie se zabiti u dno okna. Tada Ijudima u poslldi
prijcti , osim m e h ani~k ih ozljeda , i utapa nj e u vodi koj a se
ob i t ~ o ta mo skuplja . Ako se posud a koj a se dife ne zaustavi,
ud ~ nt ce u ut.e lne kO lure iii U izvozni slroj u to rnju , polo l11il
ce Ih , otkinut ce se od lIu ta i pasli u okno.

U rudni ~ ki m podzemni m prosto rija ma vlada poscbna ,

jamska atmosfera. Nastaje taka sto at mosferski zrak koj i se
u te prosto rije dovod i da bi se omog uCio boravak i rad Ijudi
i strojeva, mij enj a svoj sastav dj elova nj em mnogo brojnih i
raznov rsnih procesa, a o ni ovisc, u prvo m redll , 0 mineralnoj
sirov ini koj a se otkopava . Maze se kazati da jamska atmosfe ra
u ugJj cnokopim n ovisi 0 plinovima, a 1I rudnicim a metala 0
pra ~ il1 i. Miniranj e i mehalli zacij a (npr. rad mo tOr:l s lInllt rasnj im izga ranjem) te neki oksidacijs ki procesi i disa nje
radnika dj elujll na almosfe rll i u ugljenokopima i u rudnicima
metala.
Jll lllSki zrak u ugljenokopiml1

Jamski zrak u ugljeno kopima ima ka rakt cristica n mi ris po

vlazi. Kad mu je sastav priblit an atmo ferskom. o n je slljei iii
dobar; o n je istrosen, l efak iii 2t1guslji\J kad sadrii manj e
kisika i plinove nepovoljne za disa nj e (CO" " CH, . H,):
zrak jc los, slab iii ZaJrO Vllll kad sadrfi otrovne plinove (CO,
H2S. O . NO:!); zrak postaje eksplo;:;vall kad sadrti gorive
pli nove (CH", CO , viS i ugljik ovodici); na kraju smjesa zrakn
i metana, CH." tvo ri eksplozivni praskfllii plill (v . Eksplo;: l}t
/I r/ul" icima, TE 3, SIr. 520). Prilikom strujanj a kroz jamske
prostorije zrak mijenj a svoj sastav smanjivanjclll udjela kisika
1

687

RUDARSTVO. VJETRE JE RUD lKA

i poveca njem ud je lu ugljik -dioksid u. drugih phnova i pra~ in e .
Osim toga. mijcnjaJu mu ~e I nek a rl zik a lna SVOJSfVa. kao

trojeva

Z;1

I C oa 100 m. a snizujc sc Is-parivanjcm vode at

1.9C po 1 g vodcnc pare u 1m ' zraka.

vlatno31. tClnpenHuro. gu ... to a I tl a k .

Ojelovnnjc jc plin va u zraku Ita t ovjc ka razli t ito i

Ovi :'1

o koncc nt n:lcij i tih plin o vn (lab!, I i 2; sl. 1).

OI U ~'1

1 o, b ri en 1
CENTRACIJ E STETN III Pli O \ A U ZRA KU I
'JIHOV UTJ ECAJ NA COVJEKA

c KO
I

II

I'lmu
Jam.d.nm
: mJ../1

K(}narllr.JcIJ~

Io. o n C'l'nfrlJl"It' KOnCl'runlclJt' KClllcl'ntr<l(,'}1'

/colt' /l UoAUJII ' kUIt' s" " 108" /cQJt'It' opllSm) kl1}1' Jt' Opalno
J'Imptaml'
do J sat ul/utJtI L 11,. od
"duo"
sli/t' rr rkolfl.. n b .. :o:bdJ,nlJlh
otuWla
n('~ollko

PO'I"dUUII

Slltl 11;:'$01111/

Plutd/ell

or..

m';:.'ta

f------t-Ugljik( tV).
-ok\ld . CO)

2050

60 70

70 .. 90

1,'S ISO

U. ljlk( II)
-obLd. CQ

0. 10.2

0.5 --0.6
0,2" 0,'

0 .6 .. 1.3
0.2 .. 1.0

5.0
3.5

O .~

0 .5" 1.0

1.2 .. .2

IDU~H!lIi

0,07 0.2

H~

0,0 1' 0 .2

o ksidi
sumporo,""lk .

umpor( IV).
-ohid.SO:

0 .25

0.1)6 ..0 .26

0,025

1.0 1.25

Tablil' ;t 2
MAKSIMAL 0 DOPUST'ENE KONC ENTRACIJE PLiNOVA

PRJ MINIRANJU
Formlila

OITOl'lIipfill

mglmJ

Vofllnlllo
kOllcnl rr(lcija
ppm

58

50

30

25
5

M aSr.'lIu
kOll cmtrucij u

CO
NO
NO,

Ugljik( II )-oksid
DuSik(II)-oksld
Du~ i k( I V) . ok!1.id

9
10

H,5

Sum poro\'odik
Sumpor(IV)-oksid
Olo\'ne pare
2,i"ine pare

SO,

10

Pb
Hg

0.15'

0,10

~ % r---~~~rA~~T.7--'-",~---r~~__- r - - - - ,

, JO f---,~'7.I~~"

j
J,O ~~~~-~~--~~~~

utjc~ji nn p rOnlJc nu tc mperalu rc l r:tka kOJI pro iaLi Ja m"klm

prosto ri)ama na d u bmi ad 850 m. A ulazno o kno. B pretnik . C o tko p. I)
vJct re ni ho riloni na 8SO m . E IzJazno o kno; I ok..~ ld aciJd,n to plln:l . 1 lo p1tnn
\ Iijenskog m3\iva . 3 to ptina od 7.gu~ n j h'a nj :1 l nlk n, .J hlnde nJ e pnwko m vode

SI. 2. Gl nvnI

Tje lesna te m pe ratura rud a ra povisuje ~e u vrutim jamama

i do 38C bez ste le za zdravlj e . Ako zrak nij e zas ice n vlagom.
zd ravo tijelo moi e izlu t il i I do 2 litre znoja na sa t uz kasniju
nadoknad u izgublj e ne tekuCi ne. Bolji rad ni uvjeti na vrute m
rad ili ~ tu mogu sc postiCi i povcca nj c m brzine slrujanj a zraka
uz tij e Jo od 0 , I do 2,5 mls. Snizavanje te mperature na takvim
radili~tima post ize sc takoder povcca njem ko lil-ine svjezeg
uqka le , u ekstremnim sJucajevima , kao u veoma dubok im
rudnicim a zlata u In diji i Jui noafri ckoj Republici (v. Rutlar
SIVO , Olvarmrje rud"ika). i primjcnom poseb nih slrojeva za
hl adenj e zraka.
Plinonosnost ugljcnih leiiSta ovisi 0 njihovoj geoJos koj
starosti. Najmladi ugJj e ni sad rtc najvge plinovitih sastojaka ,
a antracit najm anj e. Tako, u prosjck u , treset sadrti 70, ligni l
60, mrki ugljen 50 , kameni 25 (ali i do 50) i anlrae il 6%
plinova. Plinonosnost jc direk tn a posJjedica nasta nk a ugljena .
Raspa danj e m odumrlog bilja bez pristupa zraka nastajc
proees pougljenjivanja , tj . o bogaciva nj a ugljikom svc do
gotovo tistog ugljika u obliku antraeita (98" '1 00% C) .
Osnovni se sastojak bilja , celuloza Ct, H tO O.5 . uglavn o m ra spada
na metan i ugljik-dioksid prema rea kcijama :

2c;.H IOO,-+5CH.+5CO, +2C,

( I)
4C, H IOO, -+ 7CH. + SCO, + 3H,O + C,H, O,
(2)
gdje je C,H,O tvrsti ostatak , Ij . ugljen . Daljim smanjiva nj e m

.:

90

120

ISO

ISO
210
140
IzlolcnOSI U Jamskoj almosfcri
51. 1. O\'is n~.1 mnsc::nog u ~jela ka rboksihc moglobina u krvi 0 volumnoj
konccnt roClJ I CO u zraku I Irajnnju bora"'''a U lo j ntmos feri liZ laid md

. Do bar se zrak u . ugJjcn okopi ma os igurava dovodenjcm

sVJcfC&

~raka ~

povrSmc. Postoje propisi koji odrcduju koje

su .ko ~I(~ln e. sVjc.feg l;a ka potrebne o vis no 0 plinonosnos ti

uglj c ".'h slojeva ,'. drug,m oko ln oS lim a, npr. 0 pOlrcbi hladenj a
jams k~h prosto:nja. U rurskim rudnicima ka menog ugljcna u
SR . jematkoj, prosjet na, kolitina dovodenja svjcteg zraka
Izn~sl .pO covJ~ku 12 ~ Imln. lako je propisana kolitina
6 m Im~n : U u gIJ e n?~optm~ bez me tana (Ilemetallskim jamamall m~ntmaln ~ ~ohtlna svJefe~. zraka ~ofe bili po tovjeku i
3 m Imln : Ko lt tl~ a se . ne smlJe pretJcrano povecati zbog
opasnostl od uzv lti aVa nj3 pra~ in e.
. Osim kolitinc zra ka , na radnu klimu u ja mi utjete i
nJe~o v~ te mpe ratura , sadrtaj viage u njemu te brzina njegova
stru~a~j a. Na sl. 2. na primjc ru rudnik a kam e nog ugJjena na
dubln l od 850 m . prikaza ni su utjecaji 0 koj ima ovisi
tempe ratura zra~a u ~d uf put a od 3700 mod ul aznoga zratn og
ok na . U duboklm Ja~~ama povisuje se temperatura zratne
st ruj e zbog kompreslJe zratnog siupca i rada rud arskih

dotoka kisika razvijaju se anaerobni procesi s izdvaja nj em

ugljik ovodika , (i metana) , te sumporovodika. Ako nastali
plinovi migriraju na povrlinu , lefi~ te nete biti za plinjeno, a
ak o sc raspadnu lo bilje prekrije nepropusnim slojem , l eti~ t e
ce bili zaplinj e no. Pod debljim nanosima nad ugljenim
slojevima i s poveca nom te mperaturom prestaje djelovanje
mikroo rgani zama i slvara nj e plinova , pa se u tim slojevima
z.driava sa mo CH., . CO, . a po ne k. d i H,S.
Raspo djcl a plinova u leiistim a pokazujc odrcdenu zo nal
nost (sl. 3). Pri ne ravnomje rnom z(llijeganju sloj eva i u

51. 3. Obilnost plinova po lonamn u

ugljcnom leti~tu . I zona nitrozno-ugljikokisclih plinovlI. 1 lona nitroznih
plinova. 3 zonll nil rozno-mc lunskih
plinovll, .J zonn melanskih plinova

LLlmy'

688

RUDARSTVO. VJETRE JE RUD IKA

podru~ju "c:rmafrost~

lnpr. u ugljcnokopima nn Spit"bcrgenu)

ne mll pr\'1! lo ne. Koli~inn me ta na r:J~tc ~ dubinom .
Mjcrc proth- zap linj:n [lnja jalUs klh Ilrostorija u n a~c lu ... u
trojakc: op~e r\' ac ij ~kc. prC'vcntivne i kunuivne. Op~er\ 'ncljske
~e !'IilstojC u ilUlicirollju. lj . utvrdivanj u stctnih plinovo:l U
jamsko111 zruk u . Rudursk im .. 1I propbim ~1 manjc iii \' i~c
dctaljno odredc ni postupci zn periudi ~ko i ~ pitiv:H1je jamske
atlllosfere nn patel"U paja"u olrovnih i cksplozivnih plin ova .
Za neposrcd no mjere "j l.! plino"a na radiliSt im a slutc prijeno
sni indik alo ri. ~1 za neprckid no mj ere njc i upozorav3njc
postav lj e ni Sli nn slra teSkim mjest im a u j a mi indi kato ri koji
svje tlosnim i zvut nim signai im a upozoravaj u vee na mal e
koncc1lInlcij e plin ovu (npr. 1% CH..I)' Prelazi Ii plin od redenu
koncen lraciju (npr. 2% CH...I). mo nit or iskl juclij e elektritnu
strujll svc dok se ne postigne dop usle ni sasta v zrak :J.. Potpuna
i totna <.l l1ali zil saSlnva i kolitine plinova 1I zra kll utvrdllje se
labo rutorijski m a nali za 0l3 uzoraka iz jame.
Treba spomenlltl da je Davy- \Vo lfova bc n z in~ka sigllrnosna svjcliljkH naj sla riji indikato r za mcl 3n i ncdostma k kisik n
te za priblit nu procje nll ko li tinc ugljik-dioks ida. koji g u~ i
otvo re ni plamen (v. Eksp /a:. ije II ",d"icimll. TE 3. str. 520).
IlI d;katori s cjellc;cama primjc njuju se za indiciranj e O ~ .
CO . CO 2 CH<I, H 1S. NO . 0 1 , U za tvo rene stakl e ne cjcvtice
um ctlllll a je granulirana ke mik alija. Za mj e renje se od lo me
kraj evi cjevtice i lIsise se o dredena koli t ina zraka gllrn eno l11
krusko m . Ind icirani plin oboji granlilat u cjevtici jace iii
slab ij e. pa se lI spo redbom sa stand(lrdnim lI zo rko l11 odrcduje
koncenlracija sastojaka u ispitivano l11 plinu .
Prevelll;vll e mjere prot iv stelnih plino va u biti su alp/jlljavallje jamskih prostorija prij e iii. rjede. za vri jeme o lk opavanja . Na sl. 4 prikaza n je postupak o tplinjavanja usmj e re nim
lepezastim bu~oti n ama. Postupa k sc primj e njuj e kada se po
to ni proizve de nog uglj e na izdvaja 5 do 20 I11 J meta na odnosno
rj ede i CO. Plin se iz busotina odsisava Ie cjevovodima odvodi
iii na povrlinu iii u se klore izlazne vjetrene struje. gdje je
udi o me tana dovoJjno male n.

51.

oJ .

O tplinjav:mjc lcpezaslo usmjc'

bu~O linam a iz Kolc ktorskog
hod nika

Druga je metoda otpJinjavanja izrada poseb nih ko lektorsk ih hodnik a iii kornora u kojima se plinovi skupljaju i za tim
odvode cjevovodima. Mogu se iskorisliti i postojece jarnske
prostorije koje se vise ne upo treblj avajll.
Kllrat;vne se mjere primjcnjuju kada se u zraku ustano ve
sumnjive kolitinc pJina . a sasloj e se u poja ~(IIlj/l vjetrenja
ugroze nih dij clova jame. Zbog o pasnosli od lIzvitlavanja
prasine postoje granice t<tkvu povecava nju ko li Cina svjeicg
zraka. Stoga ni brzina vjetre ne struj e ne smij c prij eCi
odrcdc ne gran icc . Te su granice ulvrdene rud arsk im propisirn a . koji su prilagodeni lo ka lnim prilikarna , a li ne bi smj e le
prijeCi u prosjeku vrij ednosl o d 2 m/s. U mctan skim jamama
u izlaznoj vjetrenoj struji smij e bili maksimalno 0.5%
metana ; ima Ii ga v i ~c, jama je ugrozena i Ijudi se moraju
povuCi. Ko liCina kisika u izJaznoj vjel"renoj struji lakoder je
indikacija za kvalitetu <l tmosfere: ako udio ki sik a iznos i manj e
od 19 20%. vjetrenje treba poj aca ti do k se ne posti gne udio
kisika od 2 1%.
Jams ki zrak u rudnicimn mclain

l amski zrak u rudnicima mCl a la vjetrenjem se o pce nito

laksc .odrtava. u gra ni cama povolj~ ~ jams kc atmosfere nego
u. ug IJ e ~okoplma . Zalo su u rudnlclma metala glavni zadaci
vJ etrenJa bo rb a s pra~ inom i s visokirp Icmperaturama. Ne

ratllmlJUCs plin ove oct 1111mranJ a. ek"hdlaclJe plinm.t 1/

pratdih \t1Jena \coma ~u f1Jclke . I pi.t~. 1I neklm \e rudnlclm~'
popvljuje ugljik-<liok\ld. uglavnom kHO produkt ra.,pdc!..tnjil
vapnenaca III optenllo kMOOn;tl.l . K<td po\tOjC lak\'c 'Illene .
mote . . e pojavili i mClan. I 10 nl.. ",lI1lO II rudnlelm;t meidL,
nego i u rudnicllna soli. ~Ump(lril I glll1c
l ~lm s ka je atmo~fcra II ru dn lClmll metal;] IHljVI(,C opa ... na
zbog pra ine. kOja mote proulrOkOVal1 profclOlOnalnc tmlC'I11
obuh\!acenc zajc<l ni tk im nazivom plleumokol1lo:.e. Po dcfilllcij i 3. medunarodnc konfcrencijc 0 pncumokonio/uma (Syd ncy. 1950) . 10 jt.! bolcM ( 10 jc uzrokujc udio:..anJc pra<ine. pri
temu ~e pod pra..:;inom razumij evaju we tVro:..tc ~e'l l ice o .. im
t ivih orga niza ma. Prcma vr!'ti prasine mzlikuju se. kao
profe~iona ln e bale~ l i. siliko:.a. prouzrokovana udisanjcm
kremcne prasi ne. ll:.beJIOW (od azbco.;ta). antmko:.a (od
ugljcllu). s;deroza (od zc lj czo-ohida) itd. vc MilO. a i mnoge
dru ge pneum okonioze, lipi t ne bolesti rud ara. i 10 vee od
dnvnina. Trcba spo me nuti i merkurijflli:'llm. trova nj c t ivo m.
takoder speeifitnu rud arsk u pro fes ionainu bo lest. 0 kojoj jc
lijetnik i botan it3 r P. Matt io li pisao jos 1554. i lO 1I vezi s
ru d nik o m f ive u Idriji.
Sili koZiCl jc najpozJlatija pncum oko ni oza, jcr je i najraS ircnij a. U neki m rudni cim a ad nj e bo llij e i 25% radn ik a. Broj
ruda ra koji o dla zc u invalidsku i prijevrc mcnu mirovinu iznosi
50% . a po negdj e tak i 70% od ukupnog braja zaposleni h .,
prosjct no lll staroscu od - 40 godina u Irc nutku umirovlj e nj a.
s tim da u ta kvim pogonim a gO lovo i ne ma rud ara koj i
dote kaju normalnu starosnu mirovinu.
Sili koz<I nas lajc zbog rada u zrak u o nctiscenu prasino m 1I
kojoj ima slobodnog silicij-dioksid a. SiO l . tj , krcm c na . Steln o
djelovanjc kreme na ovisi 0 ko li Cini i ve litini nj egovih ccslica
u zraku. Sto se lice vc li ti ne . smatra se da su o pas ne sve tes t icc
manje od 5 J.lm, do k broj maks imalno do puslc nih cesti ca
varinl prern a udj elu krc me na u pra ~ ini . U pras ini koja sad r1.i
do 10% kremena smij e biti po am c ri tkim prop isima i do 1600
ces ti ca u emJ , ali svega 170 testi ca u prasini sa 80 i vise
posto taka kre mcna . Prito m jc v31.no naglasiti da ncma
Ilikakvc pravilnost i izmed u udj c la Sia l u stij cni i u prasini
nastaloj droblj enj c m te stij e ne. pa koncentracijll Si0 2 treba
mjeriti u visini uSIa rad nik a . a ne uzimati njezinu prosjccnu
vrij ednos l u jamskoj atm osferi .
Pr'asi na se razvija 1I prvo m red u pri dro bljcnju . ulova ru.
pretovaru i tra nspo rtu . U rudnicima mClala sipk c su jedan ad
glav nih izvora pra ~ ine (v. Rudarslvo, Olkoptlwmje mineral,,;/z
siro villa ). koj e mogu bili dubokc i vise desetaka me tara. U
lIgljenokopu glavn i dio prasin e nastaje u sa mo m sloju prij e
pote lk a o lko pavanja na radilislU . i to trcnjem SIO ga
pro uZfokuje o tkopni tlak 1I sioju .
Voda je osnovno sredst\!o za bo rbu protiv silikozne prasi nc
u rudnicima metala . ana se upo treb ljava kao isplaka pri
busenju , za vlaicnje iskopin c prije 1I10va ra . za stvaranj e
magic prije rniniranj a (prvenstveno u uglj enokop ima), za
vlazenje zasipa i sl. Po drobnije v. Eksp/oz ije II rudll;cima.
TE 3. SIr. 520.
Nako n minir(lIlja pojavljujll se spccifitni plinov i. vcc
prem:l ke mij skim i fizik alnirn svojstvima e ksploziva. uvje tima
njihove upotrcbe i radnoj oko lini . Prcma vrsti e ksplozivH i
proces u dctonacije , 100 kg e ksploz iva mof e razviti priblizno
slj edece koli ~ine plino va: 1027 m3 O 2 , 0.64,4 mJ NO i
NO , . 1.2 -4.0 m' CO. 0,030.3 m'
H,. Tako se na I kg
cksploziva amonaia izdvaja iz andezita 28.7 L ugljik-mo noksida , iz zc lj eznc rud e 37.9 L. iz olovno-cincane rude 47.9 L. ,I
iz Skrilj avca 22.9 L. U tabl. 2 nnvedene su . prema propisima
JUS Z.BO.OOI1l971. maksima ln o dopuSt e ne koncenlracij e
otrovni h plinova nakon miniranja .
Za rad slrojeva S IIl11l1rtlsnjim izgaranjem vjetre nj e mo ra
bili osobilO izdasno . pogotovo pri raelu snatnih stroj cva. Za
sva ki kilogram dizclskog goriva potre bno jc za potpuno
izga ranj e 15 kg zraka. ~ lO daje oko 6.4 nr1 ispu~ nih plinova .
Pri idealnoj mje ~av ini goriva i zraka ispusni plinovi imuju
slj edeCi volumni sastav: 73% N2 13% CO ~ . 13% vode. 1%
a lde hid 'l i neznatn e koliCine CO. NO. SO, i dr. Volumni
udj c H plinova 1I zraku uz kojc sc mote ntditi bez posebnih

689

RUDARSTYO. YJETRE JE RUD lKA

za~titnlh ~redsluvu izno:<.t:: : OJ'XJ5/u co. 0.5 0 CO:- O.002Y~;'
I O. O.OOO5 ~o
OJ. O.CX>0-4'\) SO~ . 0.00008" formakl e hid;l i
0.00001 ~o akro le imL
Jilmska atmosrern u rudnicima ura na poscbno jl: opa!) na
jeT lu ima radona koji na~ l aje k;)Q t11t!duproi zvod pri
ntdi oakti n O I11 raspad u ura na 1I Tu di. pr i tC IllU ~c b,o rud'l
defin ira stijena s \fi ie od 100 g um na po toni Tu de . Radon
dospijcva u jamski lTak dift,l zijom kroz slijcnski 1l1:l ~ i v. Po
I11cdunarod nim mjeri lirn a. kOJima jc prilagoden i n a~ Pravi lnik
o sigumosnim mjerama i nOfmati vi ma za ioniziraj u6:: zTa te nj e
pri podzc mnim radovima oa dobivanju unwove rud e ( L979).
u jamskom je r<tdi li ~ tu dopustena kOll ce ntracija rad oml 1I
zra ku od 2.5 kBq/m ~. U :2:irovskom vrhu 13 sc vrij cdnost
post ife vje lrenj em. osim u kratkot rajnim faz3 ma nak o n
rad nih opcracija karakt e risti tni h po jakom razvijanju pr a~ in e.
Tako je pri busenju izrnjereno 2.25 kBq/m3. pri uto varu
21 kBq/rn l. a 30 min nako n minintnja 25 kBq /m l. Yjclrc nj e u
uransk im rudnic im a zato mora bili pose bn o inlCl1zivno. a u
obzir dolazi i za mngljivanje pojedinih seklora vodo rn. J3mske
prostorije za 1I1aznu struju moraju se izg rad iti 1I pratcCim
st ij e nama. a nc u rudi ; ako 10 nij e 1110guce , ul azni vjelre ni
hodn ici l11 0raj u biti izolirani u rudnoj zoni po cijelol11 o psegu
i duljini. a u njim a se rud a ne smi je l1i deponirati ni drob iti.
Sve po moc ne proslorije. kao SIO su crpne i ko mpresors kc
stanice. radionice. skladista i remize . rn o raj u se izgrad il-i 1I
jalovini u cij elos ti iii barem 50% obujrna . Yjetrenje se mora
stalno i strogo nadzirati SIO se lice koncentracijc radioaktivnih
plinova i prasine . U SAD se racun a da je oko 65% rud ara u
uranskim rudnicirna izlofeno opas nim koncentracijam3 radona.

V. Abramovic

$1. 5. Aksonomclrijdd prilcaz \'jeircnlll

jamc. I do III olko pna radiMIa . IV
slijcpo o kno; J dovod zraka. 2 od\od
zrakn. J rcgulaciJdd urcdnj . .; unulta<nji
\'c nlil alor

R. Marusic

VJETRENJE RUDNIKA

Yjelrenj em rudnik a od Ttava se, staln om izmj e no m zraka

u svim prostorijama rudnika (jame), jamska klima pogodna
za teza k fizi6k i rad i razrjed uj e sc koncentracija zaguslji vih .
o trovnih i eksp lozivnih plinova i prasine uz njihovo odvodcnje
na povrsinu. Rudarenj em u sve veCi m dubinama i sa sve brfim
napredova nj e m visokomehaniziranih rad nih tela u rudnicim a
ugljcna raste de so rpcija plinova, 510 izisk uj e do havu sve vecih
kolicina zraka, a u rudnicima me talnih rud a zrak se sve vise
onetiSclij e ispusnim plinovima i eadom iz Dieselovih mo tora .
Int enz iviranje m me hanizacije povecava se i uzvitl ava nj e
prasine koja je ccsto silik a tn og sastava. U skladu s geo le nni ckim le mperaturn im grad ij e ntom , s dubinom raste i te mpe ratura stij e na, pa zbog toga raste i te mperat ura zraka u rlldniku.
Na povisenj e tempera ture dj cluju i drugi izvori top lin e kao
sto su proces i oks id acije , pok rc lanje stijena pri ru se nju, top Ie
jarnske vode, gubi ci u strojevim a i dr. Izva nred ni su izvori
tap line slo jna zagrij ava nj a i jamske va tre. I promjcna udj e la
vlage hlaplj e nj e m iii kondenzacijom djelujc na lemperalUru
jarn skog zraka. lnt e nzivnost vje trenj a bitno ne utj ecc na
snizcnje tempe rature zraka.
U dubokim jamama potrebni su rashl adn i uredaji. Nasuprot tomu. u sjevcrnim predj e lim a, npr. u Kanadi , II zimsk im
mj esecima jamski se zrak mora zagrij avati.

SI. 6. Yjc trcnjc radilista

usisni m djelo\'anjcOl \'Cn

SI. 7. Vj c lrcnj c radilista tlatnim

djelo":l. nj c rn vcntilato r;!

tilatonl

SI. 8.

Sred i ~ nji

suslav ZII "jcl rcnje

Osnove vjetrcnja
Vjetrenje jame. Sustav za vje tre nj e sastoji se od vjetre nih
provodnika koje ti ne ok na, precnici. otkopni hodnici, o tkopi
i osta le jamske prostorije; ti se provod nici nazivaju granam a.
Kroz jamu struji zrak koji ul azi kroz o kn o i dij e li sc na
otkopna rad ili!ta I . II i III , te na slij c po okno TV (sl. 5). Zrak
se s rad ilista prikuplja u odvod nim precnicirna i kroz ok no 2
izbacuj e se ventil atori ma na povrsinu . Na sl. 5 oz naceni su
reg ul acijsk i uredaji 3 i unutra~nji ventilatori 4.
S obzirom na djelova nj e ve ntilatora primjenjuje se usisni ,
odnos no depresijski reii m ventilatora (sl. 6). i rjede tlacni ,
odnos no kompresijski ref im s po tisnim djelovanjcm ventilatora (51. 7). Prema po lotaj u usisnih i tlacnih usca razlikuju
se : srediS nji jcdnokrilni iii dvokrilni sustav S oba usca u
sre di! njem podrueju jame (51. 8). dijagonalni jednokrilni (s l.

SI. 9. Dip.gonalni jcdnokrilni sus!a"

Z.:l. vjet re nje

9) iii dvok rilni (sl. to) sustav sa sup rotnim poloiajima obaju
usca, te kombinirani sustav s viSe od d VH u ~ca u razliCitim
polotajima.

RU DARSTYO , YJ ETRE NJ E RU D NIKA

690

odrcdcn Ilralo rn

(5)

gdje je 0 du lJina o hoda provodn ika. pa ,e

redacij u (3) dohiva

u\f'~tcnJcm

Q'
1-1 =0. 12) 11 (> '-0 "
05

(r.)

Odalle je. a u skladu s izrazo m (2). o tpor \ truJ anj a

R = 0.125 , \ QL~,.

Slrujnnjc zruka . Raz likuj c sc laminarn o i turbulc nln o

struj a nj c zrak a (v. M eJwllik a fit/ida, T E 8. sIr. 67). L<J rnin a rn o
struj anjc ( Reyno ldsova zn acajka Re < 2300) pojavljujc sc
su mo kad zrak slruji kroz zas ip . stare jame iii sloj nc p ukot in c .
dok kroz jamskc provodnikc zrak stru j i turbulentno. Raspo
dje la brzina p ri turbul ent no m stru janj u vidi se 11 3 sl. 11 .
Sr e dn j~l brzi na stru janja iznosi 0,838' 0.875 od maksima lnc
brzine i Tast e s povecanj cm vri jedn os li R eyno ldsove znacajkc .

SI.

II . RaspodJcln bruna pri

IUrbuicrunom struj:mju

Polrosnja zraka za vjctrenje rad ilista odredu jc se prema

pOlrebi zraka zn d isanje radnik a. za razrj ed iva nj e plin ova da
se nc bi prcmasio do puste ni udio ste tnih plin ova tc Zil
odvodcnj e topline zbog rad a stro jeva smj es le njh u jami .
Gusloca zraka. Z a pro rat un vjetre nja po trcb no jc pozna
va ti gustocu zr:lk a (!. Ona se racuna p re ma izrazu
af' -b(Pf'.
(J= - -T
--'

( 1)

gdj c jc p tl ak zf;J ka . rp vlainost zraka, P.... Ilak zasicenc vode ne

pa re prj tcrmod in ami ckoj temperaturi T , a ko rekcijski su
koe ri cij cnti a =3,4836' 1O -' K s'/m' i b= 1,3 168 10 -' K s'/m'.
Z~l mj c re nje vlai nosti slu zi Ass mann ov aspirac ijski psihrom c
tar (v. M eleoroJoJki llredaji, T E 8 . sIr . 487).
Gustoea zra ka izmedu dviju toc-aka vjelrenog provod nik a
odredu jc se po mocu aritm eti cke sre din e gustoce . Kad su vece
visi nskc raz1ikc izmedu tota ka , npr. vece o d 500 m . pojavlj uju
se manj e pogreskc. T ad a sc gli stoCa zraka izracun ava po mocu
pro mj e ne to plinskog stanj a.
Gubici lIaka i otpori strujunju. G ubit ak tl aka H za pravo
jc utrosak ene rgij e za svlad ava nj c otpo ra slruj anj a , pa se
gubitak Ilak a moze iskaza ti o mj ero m utrose ne encrgij c i
o bujma proslruj alog zraka (N/ml = N m/mJ = J/m3 ) . G ubitak
tluku moze sc prik aza ti i izrazom

H = R Q',

(2)

gdj e jc R otpor struj anja . a Q J"oto k ~ra k a (m'/s). Tada je

jedini ca o lpo ra struj anj a Ns 2/m = kg/m' .
Gubitak ll aka u cij evim a kruf nog presje ka p romj e ra 0
o drcduj e se iz izraza
H = II (J!::' i..=i. II Il L S

,,'

D"

(3)

gdj c jc A koe ficijent tre nj a. (! gustoca zraka . L dulj ina cijevi.

a v srednj a brzina struj anj a zraka. Drugi izraz dob iva se
nakon u v r~ t e nj a izraza za brzinu
(4)
gdj c je S prcsjc k cijcvi. Za p resjeke koji nisu kru t ni gubitak
sc tl ak., pro r a~un a va pomocu hidraulickog pro mj e ra ko ji je

(7)

G ubitak tlaka i o lpo r slrujanja ov ise 0 o bliku provodnika

kroz koj i slruji zrak . a koe ficij c lllu Irc n; a Ai 0 gu'\ loCi 7rnka
o. Koe fi ci jc nl Irc nj a ovi~ i 0 hrapavo:.li ubocl ni h ' Iijl.!na i n
RcynoJ d~ovoj znacaj ci Re. 0 uljecflju te znaclljkc na .koeficijent Irc llja u ok ruglim cijcvim a im a dost ~ podataka.lI h t c r~ l.lIri
(v. M ehall ikn [/lI id(l. T E 8, SI r. 169) . ail su podaci za pnilkc
II rudn icirn a vrlo oskud ni . Prema nekim po kusirna rn ak \c
za klj uCi ti da je koeficijent otpora ko nsta ntan kad je Re ~ 10.
ali di.1 osjc lno raSle sa sma nj e njc m vrijcd no!)t i Re yno ld\ovc
znacajkc. Mnogo jc veci. medu li rn. ut jccaj hrapavOSli obacla.
U jamskim uv je tim a poja m je hrapavosti p rili cno neodrcdcn,
pa sc u prirllcni ci rn a navocl e pa daci za k oe fi ~ ij c nt c o lpo ra
pre ma vrsli jamskih radova i nacinll podgra dnJ c.
Izrazi Za gu bil ak Ilaka (6) i za o lpor (7) vrijede ZH mvni
provod nik jed nakog p resjeka. pa se mo raj u jos priratumlli
ulj ecaji 1zv. loka lni h o lpora . Loka lni 0 1po ri nastaju zbog
naglc pro mj cne presjcka. pro mj cnc smjc ra slruja nja . kri ta nja
provodnika i zbog p ri guscnja struj anja kojc se primj enj uje
za regul aciju p roto ka. G ubici tl a ka u lo ka lnim OI po rima
ratun aj u se iz izraza

_ (v, - v,)' _ " Q'

N - Il
2
-Q'2S"

(8)

gdj e je VI brzi na prije . a 1'2 brzi na pos lijc dj e lova nja loka ln og
o tpo ru. Koc fi cijenl ;: ovisi 0 vrsti loka lnog o tpo ra . O tpo r je
strujanja . 1I sk lad ll s izrazo m (2) .

(Jg
R = 205"

(9)

Otpo r zbog naglc promje ne provodnika pojavljuj e se pri

na glo m pros ire nju iii naglo lll su1.enju p rovodnika (s l. 12). U
izraze (8) i (9) treba lI vij e k uvrsliti sli teni presjck . Vrij edn os l
koe ficij c nt a ; ovisi 0 o mjeru obaju p rcsjeka i 0 koeficij cntu
otpo ra 1\ .

---------------.......
n

SI. 12. PromjcTI:l prC5jcka pro\'odnib.

(I

n:lglo pro~ir(!nJt:. b naglo 'Iu1.l!njt:

Pro mj c na smj era struj a nja 1110fe biti o~ trobridn a i zaoblje

na. Vrij ednost koefi cijcnt a .; ovisi 0 kutu skrc tanj a slruj a nj a
i 0 vrsti p ro mjene smjcra .
Koeficijent ~ za ~ poj cvc i grana nja provod nik i.l (sl. 13)
ov isi 0 smj e rov im a slruj anj a zra ku. 0 izved bi i koefic jje ntu
o tpo ra 1\ . Kad su rubo vi zao bljeni. vrij ednost kacfi cij ellta ~
mllogo je manja . Otpor R uvij e k se odnosi na odla zno
struj anj e.
Zra k ko ji je upo trij ebljen za vje lrenj c vraca se u o ko li~
kroz Olvo r presjcka A (sl. 14). Z bog ko nlrakcij e suzlIj e sc
struj a zraka na p resje k 51. a zatim sc ~ iri na presjc k 5:_00.
Koefi cijent ko ntrakcij e iznosi <p::::::. 0.65. pa je b rzin a iSlj ecanja
Q
", = O,65 A . Ot po r se odreduj e iz izraza

-,

R =/S"

( 10)

691

RUDARSTVO . VJETRE JE R
a po\ ~inn Ie ..:1...\ j\ aknl110 otvora, U7 gu\,(OCU
prem., 0) , (q)

(! =

I .:! kwm .

A =, QII

(II)

gdje jc c= 1.19kg 1! m \~. P()1110C~1 c.k.vl\:~lh:nt.nog Olvora

ocjcllJuJc ... c pmpu!<Oll<1 moe provodl11l...a III cIJclc Jallle.

nepo,redno (wndn1na mClooet) III po'oredno (oaromelttT k.iJ

metoda) . RarOmeUlr\ka metoda tcrnelJI "'-C nil InJcrcnJu
\njeono'li \ehtlO;1 u BernoullijcV()J Jednad:.!'ol. prcrn~1 kOlO)
rilzhk "l tli.!k.o\'<.! Izmedu d\iju totuk" i7110\1

= (PI

_ 1':1 + 8(,.(:, _ : _) + (!

(";-1 + k;-).

(15)

gdje su p, i P.' npso lutni tlakovi u lotkam<l I I 2. g JC ubrzanJc

Zc mljine tele. (J. je .,rednja \'r i jedno~t gustoCc zraka.
()~ = (p\ + ~)/2 . .: \ i Z: "iU kOle tocaka. " , i ,'. orzi~e zraka . a
k , i J...~ korekcij~ki raktori koji za ok ruglc ciJcvl iznoo;;c
1 + 2.7 J\. a za podgradcnc jam~kc hod nikc 0.89 + 4.2A.
Prikaz promjcnc t1 akn pomocu Bcrnoullij c\'c jednadtbe.
a jcdnostavn o m primjcru u,i~nog vjet renja prikazana JC
promjena (Iaka (sl. 16). Tlakovi p prikazani ~ u dijclovima
pravaca / - 2-3-1-5. T ocka I u atmosreri na lazi ~c na ko ti
usis nog kanala vt: ntil atora. Dutinc I do 5 oznat uju tlakovc
zracn ih ~tupaca u mirova nju . Donje dutine oznat uju stal itke
tl akov...:. a iscrtani dijelovi dinarnitke tlakove. Zbroj smanjenja tlakova dajc ukupn o smanjt:nj c tlaka koje iznosi
M I., = (P , - 1', ) + g l p~ (z , - :,)

+ (",,(:,- z,)+
( 16)

Pri usisno m djelovanjll ve ntii alO ra ukupno smanjenjc

tl aka mote se prikaza ti izrazo m

( 17)

51. 13. Primjl'ri grananj:t provodnika . I tlatnn

odnosno upojnn ~Irann venlil:Hora

gdje je H, ve nt ila to rski . Hp pri rodn i. a Hd dinarn icki gubit ak

tl aka. Mje re nj em se ut vrduju ve ntil a to rsk i i d in am icki gubici
tl aka. dok se pri rodn i gub it ak tl aka izracunava.

~T

i~

~l
','

:'1'
~

51. I '. V raIn s rcgulnClj sk lm

~IT'
.. ------ '

l 'fp-,

Ulazni alpO r zraka pri ulazu iz atmosfe re u urcdaje za

provje trava nje iznos i

R ~ 0.245f, .

( 12)

Za pri guscnj c struj anji:1 sluie prigusn ice 1I o bliku preg rade
S vfa tim a i regul acijski rn Olvor0111 povrsincf(sl. 15). Potre bna

J 4
51. 16. r rikaz promjenc tJakO\'u pn usisnom vjctrcnJu

Pri tl acnom dj clovanju vc ntil ato ra ukupno smanjenj e

tlaka iznosi

po\'Tsin a rcgu lacijskog Olvo ra iznosi

f=

q, s1(6ii + q, Q

gdje je Il.H doda tn i gubit ak tl ;;lka,

a koefic ije nli su 'I I = 0.839

( 18)

SQ

q,sf,Vi+q, .

(13)

R dodatni Olpor slTuj a nj a ,

~ i q, =0,65.

Prigu! ivanje se

obit no provodi dvjema uzastop ni m prigusnicama. pa je tada

potreb na po vr~ in a a tvonJ nn svakoj prigllsni ci

f = _-,:S""Q= - _

( 14)

q,sy+q, Q

So nd azna metoda primje njuje se za mj e re nj e razlike tlaka

med u dvjema tocka ma di o lli ce iii izmedu loc ke 1I provod niku
i oko lisa. Mj eri se po mocli dvijll Pil Olovih cijevi (v. Meha1lika
[Ill ida, TE 8, sir. 147) ! IO slu ie kao so nde i koje su smj e!lene
na ud alj e nosti o d 50 .. 150 m (sl. 17) . a OIvo ri su im ok renu ti
prOliv zrat ne struje . Pito tovim cijevima mjeri se ukupan tl ak
koj i je jednak zbroju sta tickog i dinami ckog tl 'lk a. Mj e reni
tl a k prenosi se gumeni m iii piasli6nim cijevima do mj ern og
instrume nt a koji po kazuj e razli ku tiak ova, koja je jednak a
gu bitku tlaka. T a kvi instru menti nazivaju se depresio melrim a.
a kao de pres io metri upo treb lj avaj u se cijevi u o bli ku slova U
(U -cijcvi), mik romanome tri i minimetri.

Mjc renjc gubitk a tlaka i protoka zraka

Ratunski poslupak za odredivanje gubilk a Ilaka (d epresije) i ot pora primje njuj e se u projektiranju sustava zn
vjctrenjc. U vee izgrade nim rudnicima stanj e u sustavu
kontro lira se mjcre nj e m. Mjere nj e m se od reduje gllbitak
Il aka i prOlok zraka uzd uf promatra ne jame, dok se o tpor
izratumtVa pomocu izraza (2). Gubitak tl aka moze se izmjeriti

>-_ _.....'-"o"-,.ISO....!!l.51. 17.

5mj~taj

sanda ZI' mjercnje rnzlike Ilnkoyo

sonda!nom mClooam

692

RUDARSTVO . VJETREI JE RUD IKA

Ucijt\, je sa\liJ~na stuklcnn dje\ nnpunJc na ,adorn. I a

krnjeve Ucijcvi dovode c cijevi od d\ IJlI ~ nd a. Zbog
raz~ifitih tlakovu i razinc sU vode u Ucijevi ra71itilc . Razlikn
ruzmu h mj cra jc zn smnnjcnjc llak:l koj c izno ... i
llll =(!gh.

( 19)

Mikromallomewr siu1:i lot lOtnija mJcrenj:!. ;I '<J,toJI SC od

posudC! s nagnutom :-.tuklc nolll cje v6 co m (!oil. 18). Sanda ..
prcllakom spojenn jc s posudom koj:1 je napunjcnn Ic ku Ci
no m , a ona!<o podllako l11 spojc n<.l j e s gornjim krajl.!nl cjcvcicc .
agib cjevcicc mote 5C mijcnjati. ti me 51! utj eee 113 lotn OS I

mjcrcnja. a na cjcvtici je nacrtall:l milimct urska

Razlika tlakova odredujc sc iz inoza

S k ill~1.

H = p1i!oJin a

1000

(20)

gdjc je fJ gustoCa tl!kuCinc. I oti lanj c na s kali cjcvticc (mm ),

a a nngib cjev6cc.

D.lromctarika metoda Ic mclJl ,e na odredlvanJu ,m/cnJd

tl <aka pomocu Bcrntlul hJcvc jcdnildtbc . Ohl t ni itnerOidm
huromctar ,lu11 ,nOlO kao po moenl in\tfllmcnt za od rcd lv;tnj e
g.u!'I lo6: zr~lkn. :a 701 haro mc tar-.k a mj crcnja , Iu t l prcci1nl
ancroidni.tn!'ltrumc nl (opr. bllro!tn) koj im 'c (>O,111c t~ n O~ 1
otil anja i do -30 P:l.
Prot ok zrakn od rcdu jc 'C JXl,rcdno. I to mJc rc njcm
prco;.j c ka pro\"odnikil I brztnc -' lruJa nja zrak.1. pa umn o1.:ak tlh
d\ij u \cll t in n dajc prolok zri.lka krol provod mk .
N epo:,retl"o mjerellje hr=me Mrfljull ja provodi ,c a ne mo mc
Iro m (sl. 21). redaj ,c . . a' lojl od vjet rc njatc .. :I 8 kril aca i
broj t anika koji registrira prijcdcni put zr:tt nc 'tnlJ e 1I m/min.
Mjeri 5C 2J minute. pa !'Ie br7i na 't ru janja dobiva dijcljcnjcm pUl a zr;)tnc -,truj e s vre mcno m mjcrcnj a. T o ko m
mj cre nj a Ire b", a nc mo mctrom prijcCi c ij c li prc-,jck (npr. kao
na sl. 22). Ancmo mctrom !'Ie mogu mj criti brlin c od
0.3 20 mis.. Brzin c manj c o d 0.2 mis mjcrc se opa1anjcm
vreme na prolaza dima . Najtcscc !'Ie pri mjcrc nju brzin a
podij e li prcsjck na jedn akc kvad ra lc . pa \c u njihovim
!'Ircdin a ma mj erc brli nc . T ... ko sc dobiva r ...spodjela brl.inn po
prcsjcku. ~ t o o mogucuj e toc ni jc o drcdivunj c protoka zr:lka .

51. 18. Mikromano ml!la r

M;Il;merar Asklwia (51. 19) slu t i za prc cizna mj e re nja .

T c mclji sc na djclovanju spojc nih posud a A i B kojc su
spojcnc gum cnom cijcv i C. U ravnotc1.: no m stanju razina vode
v~.h llni s vr~ kom pera u pos udi B. Ako se na nast ava k 0 spoji
CIJ CV sa so ndc s pret lakom, a na posudu A cijcv sa so nde s
podllakom, snizi l CC sc razin a vode 1I posudi 8 , On bi sc
razinc vodc izravnal c, podi:!c se posuda A vrelcnOIll E svc
dok razi nn. vade ne vrhuni s vrsko m pe ra u posudi B. a skali
F oei tav3 se gruba . a na skali G fina vrij ednost tl a ka . Totnos t
otitanja iznosi Jl I()() mm vode nog stupca. a procjcn:l dostiie
i 11400 mm .

SI. 21. A nemomctar :. krikima

SI. 22. Primjcr krl:l[lnjtl a ncmomclrn

po presjcku prm'odnik:l

Posrel/no mjerellje br z;" e stmjmljll zasniva sc na od rcdivanju brzi ne POIllOCU dinam ickog tlak a prc ma izraz u

v=(if-.

(21)

gdjc jc Pd dinamic ki llak . Oinamitki llak od rcdujc SC POIllO u

PilOt-PrandtIovc cijcvi (51. 23). Na o lvo r ko j i je usmj cre n
prc ma zratnoj struji djeluje ukupni Ilak , a nn Olve r koji je
o ko mit na smjer struj anja djc lu jc statitki ll ak. pa dcpre sio l11eta r pekazuje razliku lih dvaju tla kov .. , o dn os no din :unitki
~lak . Kao . dep resiomc lri m ogu sc upo trij e biti vee o pisa ni
Instrumentl .

SI. 19. Minimelar Askania. A i B spojene

po$ude. C spoJna cijc\. D naslavuk la
prikljublk sonde 5 podtlllk.om . mjl:rno
vrcteno . F grub.1 skala . G finJ skalD

51. 20. Regislrncijd.:o

mje rilo\niienj n llab

. Reg~s"ac!iSk~ mjerilo slJiiellja Itaka (sl. 20) slu t i z.a sta lna
mJerenJc sOitenJ:l ll aka na usisnoj stra ni ven lilatorn . Zatvore na ~suda I.. u ~ojoj .sc nalazi voda spojena je nastavkom
6 s uSlsnom ~IJCVI . v~n.lll ato ra, Oruga posuda 1 spojcna je s
atmos rcr~m I u nJo) Je. plovak 3 . kojc mu se po lofnj prcko
po l~gc -II pc r~ 5 prenosl na buba nJ 7 na koji sc biljet i razlika
ntzma , Buba n) sc pokrccc salnim mehani zmom .
MjeuIlje .ra=/~ke Ilaka izmedu provodllika i okoliJa provodi
!'Ie l<! odredl va.nJ ~ tl aka u vjclren im cij evima iii u kanalima
~Cntllalora. MJcn se na vee opisani naein . a li :,e jedan krak
III Slrument a :-opaja !'Ioko li sem.

~.
SI. 23. Pilo lPrandtlo\,a cijcv

SI. 24. llako mjcrna kruinn vnga

Tla.kol1ljemll kruilw vagll (si. 24) ima slIplj i prste n

n~tplln~ e n leku Cino~l1 koji jc pregradom podijcljcn na ko mo ru
v~ ~cg. I k o m or~ IlItcg Iink a. Ko more su spojene mjcrnim

clJ evlm a na Pltot-Prandllovu cijcv. Zbog. razlike llakava

p r~ten se za krene. a nj ~gov je za krcl mj e r<l brzi ne struj unj a.
kOJa se ~e~~s re~~o o~l1ava na ska li . Raspon brzi na koje !'c
l11 0gu IllJ c nll OVISI 0 Ilpli uredaja i vrstj tckuci ne .

693

RUDARSTYO. YJETRE JE RUD IKA

Slrujl1f1 sOl1da (~1. 25) d jdujc na bWIll prin cipu . Tlak ovi

od Pi tot-Pra ndtl ovc cijcvj prenose SI! na malu tlako mj c rnu

VlutU koja im a ~k<l lu 73 ncposred no l..')tit:lv;1I1je brzinc struj anja
zrnh.;] ,

,u principI pogon'kih ktlraklcTI,lika, Sarno dlO karakleri,lJk e

des no ad ma k'i rn a inc vrijcdno'lli /-lIm a prakti t no znal:cnJc
za pogo n vcn tilat ora.
Ventilator u spr ezi ~ prirodnim po(L~korn, BuduCi da ,c
m Ol~ ratu nali s kon"l<In tniOl prirodnim poti,kom. pogon\ka
karaktcr ist ik a !ooprcgc \-c nlii atora i pnrodnog potiska dobit ce
sc jednostavnim po makom pogon!>kc karaktc ri stike za vriied
nost prirodnog po tiska H I' (,I. 21.)) , T o vrijedi kad prirodni
pOlisa k pOlpomate djelo\"<lnje vcnli lato ra. Aka, medutim.
prirod ni potis~lk dj d uj e U !iuprotnom smj e ru od dj c lovanja
vent il alOra. pogonsku karakte ri sli ku sprege Ircb .. spustit i za
vrij edn ost prirocl nog potiska .
\ I bnn.l

l .I,.....Ik t en ~ ttk:1

51. 26. Primjrr ~n ;m anj:1

prcsje b pol .. rnom metodom

51. 29 . Pogollska kar;lklcrislika sp rc:g" \'c-nti latOni j pri rodnog pol i ~k:l , karaklerislika Olpora
i pogoTl~ka locka

SI. 27. Pri kaz djclovunjil prirodnog

pot iskll

51. 25. StruJnR sondtl

Povrsina presjekn vjetrenog provodnika. l ednostavno je

odred ivanj e povrsin e pravilnih presjeka. Povrsin a ncpravilnih

presjeka moze se odrediti polamom m elOtiom koja se temelji

na mjere nju duzina od neke pO vo lji odabrane sredisnje locke
do ni za totaka oboda (sl. 26). Tad a je moguce od rediti
povrSin e poj edinih segmenata, pa i ukupnu povrSinu presjeka.

Odrt.3vanje zracnog strujanja

Za odrii1va nj e zracnog struj a nja moraju sc savlada ti otpori
struj a nj a, ~ t o se posti ze priro dnim potiskom i vent il atorima .
Prirodni potisak nas taje zbog razliCitih gusto('a zraka u
o ko mitim i kosim dionica ma susta va Z3 vjctrenj e. Prirodni
potisak moze dj e lovati sa mostalno iii , sto je ce~ce, u sp rezi s
ve ntilatorom .
Djelova nj e prirodnog potiska vidi se na primjeru vje trenja
potkopa spojenog s oknom (sl. 27). Da bi se od redio prirodni
potisa k , treba usporediti Ilak stupea zraka 1-2 , koji djcluj e
na pocetku potkopa, i llak stupea zraka ]-4, koji dj eluj e oa
kraju potkopa. Prirodni po tisak dobi va se kao razlik a till
tlakova iz izraza
6H

= zg(l?, -I?,).

Ii = a + bQ + cQ' + dQ' ,

"tElH~~
Q

2000
Ii

fI ...,.

tOOO r - - -f -i-;r

500
100

200

m J/~

5 1. 30 . Pogonskt: kantklt:rislikc \'cnl~hlto rn s pronlJcn

Ijh'im nugibo m lo p:lllca

(23)

gdje su a, b. c i d ko nstante ovisne 0 konst rukeiji vent il atora.

Te kon stant e mogu imati i vrijednos t nul a. Na s l. 28 prikaza ni

If ......

2500

(22)

gdje je z visins ka razlika . Ako je l?1 > 92 . sto jc ob icno zimi .

zrak ul az i kroz po tkop i struji kroz o kno na povrsinu. Lj e ti.
med utim. kad je PI < 92. zrak ulazi kroz okno i kroz po rk o p
stTUji na povrsinu.
Djelovanje vent il alora. Pogonska karakteristik a ve ntilatora koja prikazuje medusob nu vezu tlaka H na tiacnoj strani
ventil atora i protoka zraka Q ima opeeniti ob lik

11

U isti dijagram moze se uertal; ov isnost gubitka tl aka 0

prot o ku zraka pre ma izrazu (2) , koj a je prika zana parabolo m
s Ij e meno l11 u ishodi stu koordinatnog slistaVfl . To je ka ra kteristika otpora jamc. Sjceiste pogons ke karaktcri stike sprege
ven til atora i prirodnog potiska i karaktcr islik e o tpo ra ja me
R , predstavlja pogo nsku tocku kojom je o drcde n prolOk zrak a
(tocka A na sl. 29). Kad ne bi bil o djc lova nj a pri rod nog
pOliska , sjeciste bi karaklCri stika bil o u IOcki B, pa bi protok
zraka bio manji .
Na suvremenim aksijalnim ve ntil ato rim a mog u se mij c njati
nagibi iopatica u granicama 15. Svakom nagibu io patica
odgovara druga pogonsk a karakteri stika (sl. 30). U isti
dijagram ucrtane su krivulje kon stantn og stupnj a dje lova nja
ry i krivulje ekviva lcntn og otvora ja mc A (i I ). Sjcciste
karakteristika ventila tora i krivulja e kviva le ntnog Olvora jellnc
ob iljetavaju pogonske tocke.
Osim pojedina~nih ve ntiJ ato ra , postavljaju sc vent il atori
u scriju (sl. 3 1 a) i paralelno (sl. 31 b). Kad so ve ntil ato ri

H......

SI. 28. PnmJ er; pogons ki h karak le rislika "cnli)alora

vIr

5 1. 31. Spoj \,c ntilntoTa. (/ se rij ski spoj, h plIT1llcini

spoj

694

RUDARSTVO. VJETRENJE RUD I KA

~P<lj.ilj U. It :-.r: I~JU: pogo~sk\!

M..' k;uakh::ri!llike hJga "klopa

doblv"Ju zb r~J~nJel1l o:d ~n ilta. pH ~C tak ,w :-.poj upolrcbljava

kad ~U Olport jil 111C vehkt. Pogo n:-.ke karaktcristikc p a ral elno
spoje l1 ih vcntiialOT<l dobi vaju :-.e zbrajanjem ap:-.cbfl. a taka\'

!Ie spoj upo lrcbljava bd je po lreban vcliki prolok 7raka. I

paralelno i ~erijski ::..poje n i vcnlilillori moraju b il i jcd nak ih

udal jcno
lIdnljcno
... c m.lsni
o ... igllrao

jc l~1 5

VS

nd tcla mdl"":!. a u':'CC u.,i ~ llt ~g cJCVOVOl.t.l

je J m od tda radili<.ta . G\ vnJt:ll1c I1lllllranja U\ lat!
qc\{)\"()d 1I po ..cbno cijc\ no ... prcmi ( lt: 7. DOl hi \c
do\ oel ... \ jc:tcg zraka uzdu' hodnlk<.l. mora \C
.,t: dovodi tliu: nim cjc\{wodom

U~iS~\Hli vi':'.: 7mb nego

,to

pogonsk ih karakteristika ,
~.ose.bno p~O."j~ln1\':mje slijcl'ih radilBta. St rujanjc z r<lk ~1
u s hJ cplm radll lStlin a (51. 32) posli:tc sc pomocli podt laka u
jam i iii pomotu pose b nog vcntil atora. Moze SI! primijcn ili
t1 atno. usis no i kombinirano vjetrcnjc . Znlk :-.c u r a dili ~tc
dovodi iii odvod i vjetren im cijcvil11<1.

JF
r

51.~

EI
0

1 I,

3m

/ 6

11

~;;
t

SI. 32. Vjcln:njc ~ lijcpog radili.sla. I I "jctrcnjc pomocll j<l rn s ko~ podt laka, b
tla('no \jclrctlJc. C u ~bno provjctrn":lIljc, ,[ kombinirnno vjclfl'njc

Vjelre1lje pomoClf jamskog podf/aka (s l. 32 a) mo uce je

kad je pod tl::tk dovoljan da osig urava dovo lj an dotok zraka i
kad je o lpor u s mjeru ra dilis ta mal e n. U klapanj c tak va
vje t renja tI sus tav ZiJ vjet re nje treba provjeriti pro racuno m
eij c le vje tre n e nUeZe, Kad je po trcba n veCi d o tok zraka i kad
su o tpori vcCi, tre ba pred vidjct i pose bni ventil ator. Kad se
proratun av<l pOlrebna koliCi na zra k a, valja tl zel i II obz ir
ubit ke zraka koji ob icno iz nose 2 .. 3% l1a 100 m cijev i, a u
ncpovo lj nim uvjc lim a i 6%. Dj c Jova nj e poscb nog ve ntil ato ra
t reba uskladit i s dje lova nj e m g lav nog vent il atora. Osim toga.
5vak i cjevovod mo ra imali zasun za rcg lll acij u p ro to ka .
Tlac1Io vjelre nje (sl. 32 b). Z rak sc dovod i do radilis ta
pOlisko m vc ntil atOra / koj i je ud alj e n -10 m ad za kre t a
cijev i. Pregrado m 2 iii 3 s precava se protok zraka mimo
radilis ta. Predn ost je tl acnog vje tre nja sto ve ntil ato r dobav lja
svjcii zrak i sto int e nziv no provjc trava radn o te lo. pa jc
oso bito povo ljn o za ja mc s me ta no m. Ne d ostat ak je ta k va
vjc:trcnj a u to mc sto sc oneCisceni zrak odvod i uzd uz ho dnika
iii otko pa i SIO 5truj a nj e toga z raka ne ll godno dj e luj c n a
za po5lcnc radnikc.
USfSIIO pro l'j elull1anje (51. 32e). Z rak se dovod i hod niko m
do usea c ij.evi 4 i o dvod i se kroz cijev dj e lovanjem usisn c
~ tr a n ~ ve nll~ a t o.r a 1. Pom~eu pregrad e 2 osigurava se d o b ra
I sko fl s tav~n~ e vJctre ne s truJ c. Usisn im provjctravanjem 05 igurav? se CISli zrak u ho dniku , a li Sl! slabo provj e tra va telo
radlh sta. Zbog toga Ire b a u ~ce cijevi privuCi na 3 m od tela
ra~iliS~a . Usee cij.evi. sc pov laCi un aza d za vrij e me miniranj a.
P.~I ~slsn om struJa~Ju zraka i upo lrcbi a rmiranih p lastit nih
CIJ eVI tre ba ratunatl sa znalno veCi m o lpo rolll.
K.0mbj"i~ano. IIjetrenje . .K a~ j~ zrak na raclilis t u jako
o neciscen p llO o\, lm l.1 od mlOira nja I kad sc fc li os igura ti Cis ti
zrak uzd u.z ho~ni~a. primj en)uj e se kOlllbinira no vjc tre nj c.
M~guea J.e pnmJcn a mnoglh s ustava. od koj ih S li dva
n ?J cesc~: Jcdnoslavn o tl tlcno- usisno vjc tre njc i t lacno- usis no
\'Jct re nJ c 5 vrtloz nom cij ev i lipa Coanda .
J c.? n o~.tav.no tlatno- u si~n o vj e trenjc (5 1. 32d) provod i sc
sa clvlJe eIJ !!VI: tl atnom 5 i us i~no m 6. Usee tlat nog cjevovoda

Ti acno-lisis no vj c lrcnj e s v rtl OZI101ll cijc:vi li pa Coa ll da

upot rt:b ljava sc za vrlo du ga slijc.:.pa rad ili s ta. pogo tovo kad
se radi s rotiraJuCim gJodal ica m a. Tada se na kraj u t l:ltnog
cjevovoda postav lj aju 2" '3 sloga cijevi tipa Coanda (s l. 33).
Z ra k napus ta cij c.:.v tipa Coa nd a kroz bocne w nge ncija ln o
us mj e re n e Olvo rc, pa 5e tako stvara kr ut ni vrtl og koji sc uz
obod postepe no primi ce celu radi li st<l. Z rak sc odvod i
po micnim usis nim cjcvovodom s lI g radcnim filtram za zadrtavanje prasine. Aka je potreb no, u gradu je se ejektor 1I b li zin i
cela radi li sl<i d a b i se 1I5mjerio zracn i ml az. s to je povo ljno
ako sc pojavi mClan.
Vjctren~1

nucia i s ustu vi za "jctrcnjc

Sashl\' "jetrcne mreic. Vje trc n a nuc za sk up je o d II

cvo rova m cd llsob no s poje nih sa m gra na. Svaka g rana im a
sa mo jcdan pocclni i jcdan zav rs ni evor. Brojcana oznnk a
CVOfova odredc n<l j e s mj e ro m s truj a nja 1I g ran i ko ji sc u g rafu
mreze oznac uj e s tre li co m . U sva ko l11 cvo ru sas taju se
na jmanj e d vije g rane. a testo tri i vise g ra n a. Sva ul azna i
iz lazna usca povez uju se u jed nll tocku. Os il11 toga. !lueia se
sastoji a d s trujni h k rugova iii pet lj i (s l. 34). To su za tvo re ni
krugovi koji s u sastav lj e ni o d gra na koje poCi nju i zav rsavaj u
s istim evoram . a li bez ponav ljanja g rana iii cvo rova. Broj
strll jn ih krll gova S o dredcn je izrazo lll
S=III-n+ I

(24)

Slruj ni krug te me lji se 11 ,1 bazicnoj g ra ni kao vod i!ji , koja se

pojav ljuj e sarno 1I j ed no 11l slrujn o m kru gu . Sve S ll ostalc
gra n c nezav is nc i Ill ogu sc pojav iti u visc s trlljnih kru gOV<l.
Bazic ne g ra nc bi raj u se slj e d eCi m redo m : gra ne s ve ntil a tori1ll ~1.' g ran ~ s o dredenim protocin1<1 i konat no gran c pre ma
vflJ e dll ost l o tpora. l z loga slij e di da braj prv ih dviju g rupa
g ra n a ne smije bili veCi o d nekog lln ap rij ed od redenog broja.
U mreiam a se Ill og u poj av iti kra lko sp o je ne grane kroz koje
se pre tposl avlja da s tru jc pre tpostavlje ni kralkospo jni protoci.
Ras po red strujnih krugova i izbor bazicnih grana mo ra
lldovo ljiti llvje tu da se s trlljni krug mo ra zat voriti jedino
prc ko nezavisnih g ra n a. Smjcr k ru zcnj a u s trujn o m kru gu
odrcden j e smj e ro m s truj a nja 1I baz icnoj g rani . Z braj

SI, 34. Primj\.'r "tTujnng krug:.

R D

RSTVO . VJETRE JE RUD IK A

g.ubilak~1

tlak;t (dCpre'IJ .l) U ... ITUIIlOm kru gtl . llllm;'JUCI 1I Oh71r

prCdlnnk tlakmil. mnra uVI;ck bill Jc dnak l1uli .
Gra ru\'i ,!,us lo\ 11 zu 'j clre nje . Naj ce;"cl' !'.e gri.ll erta "' ao

re;:'clka~la

mrd:;1 11 knjoj !o.C grallt: prik<ll uju fa\ nim hniJi-tma

(:-.1. 35). U I ~lzna u,ca ... mjdlcnn 'li na donj oj . a lz l;.l7n;1 u':'ca
n:1 gornjoj ~Ir;mi mTei!:. Slibn jc gr<tf ~a lukri vljcnilll i r ~l\ nim

Iinij nma nazva n kanon ... kom ,hcl11om (:-.1. 36) . Tad a !'oC r ~1\ l1im
linijnm a ohic-no obiljct~l\laj u dijagon:llnc groWl'. 5tahlo mrd.c
(~I. 37) t ine I:mci nezavi!loni h grana koji poia7e od odabrano g
c"ora. S,'aki lanac Z<lv r ava 1I (-"ortl iz kojeg nemu izlaza prcko

nezavi:.. n\..' grane. Zavr

l1i

~vorovi

povezuju

St!

bazie-l1im

Prora un ~ u~la\ a 7.u \ jelrenje. Mctnd ~1 prOr<lCliOa 0\.'''1 0

..1,llcno .. t1 'u'ta\~ . Jt:dno,t.:t\ 01 \U'it<l\1 7.1 \ Ictrcnlc pror . ttuoa~
\ aju 'C he? lIpotrchc clcktroOltkog ratunal". dok je proHlcun
~ Iojen l h 'lI' li.l\ a prClklit lo..1 ncmoguc lx'i lIpotrcbc clcktr()OIt~
kOI! r.ltunal;]
" JedllfHIfH'1II ~ U\/(In ZlI "]elrt'llfe mogu tllti \criJ'ki I paralcl~
nl.

SCTlJ .. lo..i \u,I:I\ \a,tojl ,c (ld OIZH vjct renih pro\odnika

ra71i t itih otpora. ali krol kOle protjeec Jednak protok (,I. .'\8) .
kupn i gubilak tlaka jcdnak je 7hroju gllhitaka u pojedin1m
pro vodnicima . To vnJedl I La ukupni otpor \truptnju.

granama koje Sli oznatcl~c ,crl kano" Ak? sc pol:, zi o~1 bnLit nih
gran~, formir aj u se struJ nI krugovi kOJI ~c mlJkr~6m plltent
zu tvaraj u prcko lanca pripadnih n ez;l vi~ nih gra na .
19'

JO '

r----

----- -,

i
i i
I
I
0

I B

i
:

:~

(25)

R ezult a ntni otpo r slistavl.i na sl. 39 dob iva se iz iz raza

:~
_ _________ 51

lL______

1 ~-5
I~&.

I
I "g
I ~
1 ~

I
,

(VR; + Vn)

T o m o tpo ru IrebLi dodal i olpore grana 3 i ", pa sc dohl":! olpor

!+
.~

III

R, = _ _
R,~

! i

h~

Paralclni ~ u~ ta v ~as toji ~ c od v i~c gr<lna kojt! 5. 11 mcdusoh no

paralelno spojcne iii kojc M I kambiniranc sa \c rij ,ki 'ipojc nim
granama (sl. 39) . Zajednieki o lpo r dviju paralcinih gr<'l na (I
i 2 na 51. 39) izrat un ava : o.C paOlotu izraz<I

R,, = R, + R ,+ R ,.

R~, = R,+

RII R5

(J!R;; + VR;)'

(26)

+ R,.

(27)

Pro to k Q k roz sustav od red uj e se POOlot u reiacije

R~, Q' - N .." = O.

(28)

Pro lOc i kroz gra nc odred uj u sc prc ma otpo rim <:l g rana.

SI. .15 . Primjcr rciclkaslt.' \/jt.' lrcnc mretc

(
I
:

16

':

51. :\9. Shc ma paraIdnog SU~UI " a z..., "Je

In: nJc

I
I

15

14l

t 1I<}--6.:-.....>-i>-.;--+oHfJ,

,I

,I

t,
I

~'

SI. 36.

K ano n ~k3

she rn a "jet rene

mrdena sl. 35

Siofelli S/IS/(lvi sastoje sc ad ko mbinacija razli t itih spoj eva

vjc tre nih provodn ika koji sc ne mogu proma trati na naein
koji vrije d i za jcdn ost3vne sustave, Pri tom tre ba uzimati 1I
obz ir priroci nc potis kc i utj ecaj vi se glavnih i pomocnih
vcn lila to ra. Za p roracu o sustava za vje lrcnje sluze osnovni i
rcgul acijski model.

\, - ------

)
--j]- - --'
11

,
I

,I
I
I
,
I

I L ________ __ ------J

L _________ _

I
I

-----------J

51. 37. 511tblo "jc lre ne mrete 03 d . 35

Gra fovi na sl. 35 d o 37 prikazuju vjc tre nu mrcfu sa 24

gra nc i 16 tvoro va, a mrefa im a 9 strujnih krugova. Suslav
ima dva ul azna (I i 2) i dva izlaz na (15 i 16) usca. B az i ~ nc
su grane 2'. 3'. 6'. T. 9' , 10'. 16'. 22' i 23'.

OS" OI'II ; model o buh vaca p ro ra cull ko lit in c z rak a. smj e

rova i brzin a stru janja. gu bit aka tl aka i prirod nog pot iska u
svim granama. Ie tl a kovc i dobave ve nti latora uzimajuCi u
obz ir nj ihovc pogo nskc ka raktcri stikc. Osnov u toga mode la
c ine gra f mreie. podac i 0 o tpo rim a gra na. gustoCi zraka.
ko ta ma tvo ri ~ t a i jcdnadzbnma karakteristik a vent ilatoru. U
p rvom ko raku pretpostav ij aj u sc prot oci zraka 1I svim
gra nama. a li uz uvjet da. uzim ajuCi 1I obz ir smjcr protoka .
za svak i cvo r bud e zadovo lj c n uvje t ~Q = O. akon toga tre ba
ko ri girati p re tpos tavljene prot oke. i to uz uvj el dOl za svak i
strujni krug b lld c zadovo lj e n lIvj c t ~ H = 0, gdj e su fI
pro mjene tl a ka u svim gra na ma stru j nog kruga . T a ko re kcij a
pro to ka od rcduj c se re lacij o l11

LA ,R,Q,IQ,I- N, - N r
6Q = -

'

L2R,IQ,I- fI:

(29)

696

RUDARSTVO. VJETRENJE R 0

gdje jc 1I hroJniku izral kojim MI obuh\u6:nc we promJel~c

tln~ ~1 (depre",ije) 1I :.trujno m knagu. a u naz l\OIku dcn\'aCIFI
brojnika po proloku Q. KodiciJcnl A !)Iu t , 'arno da 'Ie uzmc
U ohzir !!Imjer ~trujanju zm ka u gran ama. Aka JC. naim..: .
smjer ~trujanja 1I grul11 JcdnOlk \mjeru l..rutcnja II strujn om
krugu. posl:lvlja 'C da je . 1 = + I . a aka je mjcr !'l lruJ a nj a
u grani !<ouprotun ~ mjcru krutcnJ3 u :-.tru jnom krugu. anda je
A = - I . Izratuna la ko rckcija Q dodaje ~c ~v il11 gr:.Jf1<1nHl .
Kad jc ta korckcija oclrcdena za prvi :-. trujni krllg. odreduJc
sc korckcij a za drugi. a ll M!' pri tom vee Tatuna !'l korigiranim
protocima 1I o nim granamu kojc su zajcdni tkc prvOI11 i
drugom strujnol1l krugu . Kad jc provc~ e n a korc,kcija .. 1I
posljednjcm strujnoJ11 krugu. za vr. e na jC prva II CraClj3
proratuf13 . Druga il c rncija potinj e opet s kore kcij o m pr to ka
U prvom ~ trujll o 111 krugu . Postupak ~c Ilnstavlja ~ve do k ~c
ne p O~ li g n e da korckcija pro lo ka. prcl11<1 izraz u (29). u ~ \~ ill1
strujnim krugovima po~tanc jed naka iii manja od unaprij cd
od rcdcne dovoljno male vrij ednosti (npr. 6Q ~ 0.0 1 m l/~).
Da bi se to postiglo . pOlrcbno jc - 15 it e racija. Ako se u
rezu itatu pojavc neke gra ne S ncgiHivni m protOkom , z.na6 da
je stvl.Irni smjer ~trujanja ob rnut ad pretpastavlJ c noga.
Osnovni model slut i kao as nova za da lje a n:lli zc POlllot u
regulacijskog modcl a.
Reglllacijski model sluf i za od rcd i v~ nj e rcg ul aci) skih
zahvata kojim a sc pos ti te tratena raspadjcla zra ka kap nc
mora bit i ostva rcna raspodjclo lll prc ma o snov no m modelu .
Prijc prorac:un3 treba podij e liti cijc lu mrei u n1.1 pod.mrczc
prirodnc i dirigiranc raspodjc lc zraka. Po dmrcf c p nrod nc
raspodjc lc obu hvaeajll a ne dijclovc mreie u. koj im.a pro.toci
ni su un ap rij cd ad rcd e ni i 1I koji ma ne postOjC ventllato n .
Pror:ltu n se odvija u dvije faze. U prvoj sc faz i od red ujll
protOci mctodo m priblii ava nj a prc ma osnovno m mo delu . U
drugaj se fa zi odred uju dcprcsij e rj clava nj cm lin cl.l rnih
jcdnadtb i .lii s tim d ,l se gra nc uklju cujll po pravcima koj i
pro lazc kroz zajcdnitkc totkc i regu lacijskc grane tc se
zatva raju kroz a tm osferu u po lazno j totki . Bazit nc su granc
s od redenim protocim a. Va nj ski su ventilalori isk ljllccni. ~ to
o mogucuj e zatvarilnjc krugova kro z nj ihov smjdtaj i almosferu . Od od rcdc nih se depresija odab ire obitno najveca koja
sc smatra mjcrodavn o m . Svakoj poziciji vanjskog venti latora
o dgova ra po jcdna odabrana deprcsija. pa se tako dob ivaj u
depresije kojima moraju odgovarati ventilato ri (H .. ). Sve
ostalc depresije ( fI ,) trcba izjed na6ti s odabranom ven til a to rskorn deprcsijorn (11,) pornocu dopu nskc dep resijc (6 11.)
prcma izrazu
H, = I1.- I1,.

(30)

Odatlc se odrcd uj e dodatni (regu lac ij ski) ot po r R.. u grani x,

pa jc
6 H,

R. =

Q; .

(3 1)

gdjc jc Q. protok u grani .r u kojoj se vr~i rcgulacij a.

Kao sto jc vec spo me nulo. proratun slofc nih Sllsta va zn
vjctrc nj e mogue je pomocu e lek tron itkog ratuna la . Tada sc
vjelre na mreia definira nj c nim parame trim a i pohranjuje 1I
datoteci ratunal a. To vrijedi i za karakteristike vcnti latora .
Svaka promjcna topografije mrete iii neki h para me tara mofe
se ukljutili u proratun i taka odrediti novo slanje vjetrenja .
E. Teply
LIT.: \Y. lJudryk. WentilBcjB kopaill. Panslowe w}dawnlct .... o Ichniczlle ,
Kalo .....ice 1951. - D. R. Scott. ,... B. fltns/~)'. Vcnlilalion Nel .... o rk Theory.
Call. Engn. XXVIII 1951 . 67nl. 1591166. 2291235. 497/500. - F. PItUcll~,
Wcllerlehrc und Orandbckil mprung im Bergba u. Fachbueh\'crilig. Leipzig 1955 .
- A. A. Skouchmskl. iV. IJ, Komaro ..... Grubcnbc .....e lle rung. Berlin t956. - C.
/I . Fru :sclu' . Be rgbaukunde . I. O. Springe rVerlag. Berlin 1959. - C. fl.
Fru U-h~. Bcrgbaukunde . 1. 11. Springer-Verlag . Berlin ' 1959. - r o plloc ,aeno.
3mUIK.'One,aIIleclCllft cnplHlO'IIIItIC, YrnCTt:XM1,aaT. MOCKB3 1959. - 8 . l okanoI'i~, Provelravl!nje rudnika . Gradevinskn knjiga. Beograd 1960. - Cnpaao.uuu:
no PYJUIII'lIIoA 8C1ITltJ1IfIIUU r ocrop-rtxlonnT. MocKaa 1963. - W. A , N~II"'u"".
"-, IJlujcl/~. G. SOllnm/allll, Wellerlehre und Grubcnbrandbek5mprung . VE O
Deu lschcr Ve rlag rur Grund~ t o ((jndus lne, Leipzig 1963. - L . Anu, Unl crsuc.
hungen uber SIr6mung widersl5nde bel det Grubenbc .... cllcrung. VEO DeuIs-

IK

- RUD A LELISTA

,h,,,mm,.

I;her \ crl.l~ fur (lfutkhhllhndu' tm . LCIP7lJ IWI."i

I
\p \ nle
u ludnlC1m.1 Ruw".LoJcc l()lil. o naftni rlll.uhel . l.J,.rch Ilr~tl
I I fn"-" ,
\ 'cnUlolC1 1i1 rudnll. 11d.H30.:l.ll-lnt(lrmillnOI I;cnt.!r ' Iuden " . (1('\1 lkOjEr.ki
1Q7J
\1 I lIk,~. OtrMnI ~,t~ u prD,:C:"'u mlnlr ,,")'! T c: hnl~ ka k.O)l'" U lrch
Iq7~
\. \ ""luAun. R D I umol, Ln\!TflOmenl.ll rn ... ncc nn, In \Iu)(
( '.I mhml!t.: l lna\cr"'ll\ Pre' .... ('amttndr:t' I!,ISh

\'. AbramOlIC

R .\'Itlru(u~

E. reph

RUD A LEZISTA (R DISTA). alurnul aci)c kon .. nih minc ralnih !<' irov ina u Zc mi ji noj ko ri n:l'.wlc geo lo4k lm
pr cc'\im a . Da bi lakva akumulacija . medutim. d~bli~ ~natc
nj c pravoga rudnog l eti ~t a. mor~ ~H d ri.aV<l I.I nc:k l ~1~lm a llll
udi o min c raln e komponcnte (k\fah lc.w ~ucle) I nck u m ~ ~lm a lnu
ko li tin u rud e (rudna rcze rva ) . a nJczln a ck,pl ~tac'F\ .11l ~ ra
bili tchni tk i moguca i ckono mski op ravd a na . TI UVjt:tl . llI"'l~
sl<.lIni. nego se mij e njaju s napre tko m rud ;.1Tskc tc hlllk c I
..
po traf nj o J11 pojcdinih min c ra lnih si ~ovin a ,..
Ako sc rudn o lei isle u suvre meillm Ic hlll tk l1TI ll VjCllma nc
moze ekono mi t no ck pl oa lirati , naziva sc rudlJom pojllvom,
dok jc TIlda min c rain.i agregat II koj c m) e udio koric;nc
kornponentc iii ko rismh komponcnata tohk da o pra vdava
njcgovo cko no mi cno iskori sCiva nje .
...
..
Minima lni udio ko risnog e le mcnta u rudl uVIJck JC vetl
od prosjct nog lIdj e la 109 e lcmenta u Zcmlj inoj ko~i .(CI3r~ ~
-.vrijcdnost. v. Kemijski ele'!l(!lIfi. ~rE 7. st r . 5.3). MI~lmal~1 j ~
ud io 010V3 - 600 puta vCC! ad nJcgoyog lIdjc la u Zcrn lJlI1 0J
kori. molibdcna i urana - 200 puta. bakra i ziala - 100 puta.
niki a . va nad ij a i cinka - 50 puta. kosilra - 25 pUla , a fc lj eZ<1
- 8 .. 10 puta .
.
.
.
Sto j c vcea vrij cdnost mincralne SITOVll1e. to su manj c
min imaln c rudne rczcrve. Tako za IcfiSta fc lj czne rude
minimalnc rudn c rezcrvc iznose sto tinjak ti suca IO na. za
I cfi ~ l a obojenih mctala desc tk e ti suca to na. Z~l lefiS la rijetk ih
me tala (vo lfram , mo li bde n . kosita r . :tiva) siot injak to na. a za
leiista plemenitih met al,1 (zlato. p la tin a) minimaln e rcze rvc
mogu iznosit i svcga nekoliko kilograma .
Mincralne sirovine mogu se razvrstat i u tri sk upin c: a)
me laln e mineraln c sirovine od kojih sc dobivaju melali: b)
ncmetal ne mineralnc sirovin e kojc sc upolrcbljavaju u
mctal urgiji (topitelji), kemij skoj industriji. agronom iji. zatim
kao vatrosta lne i staklarsko-kcrl.lmitkc sirovinc . k30 si rovine
za gradcvinske materijale i dT. ; c) e nergc lske mineraln c
sirovine (uglje n , naha , prirod ni p lin . ulj ni Skriljavci. leiista
urana) .
ZnanoSI 0 rudnim IcbSlima inm woj potclUk jo:r. u dob:! pr\'e upotrc bc
minemlnih si rovi nn . ""Iomlo JC. medul im . proti mnogo \'remcnn dn bi se t3zvil a
l/lonOSI 0 rudnim IdHli ma. S\'e do sredinc XV. ~IO IJe t.. po~I:I\'ljlllc su se
razlitil e hipoleze 0 poslank-u ruda . NcIo:i ... u J,: nI:llmli da "U nldc t ivl orglmizmi
koji naslaJu t3Slo m iz sjcmen ja iIi sazri jc\'Bnjem od neplc meOllih mclnlu. Bilo
Jc miSljcnj:. du rude imaju oblik podzemnog zllI lliOS (/rl'f.' w ~ gnlOlima ad
rnzli~ilih melnla i korijcno m u s rcdi~lu Zemljc .
Nli pnm sh\'ata nja 0 po::.tnnku rudnih Ict.iSI;1 uljeeali \ U g t~ ki fil070ti Thales
i Zenon . Thaks ( _ 640. god.) je dr1:1o da jc \'oda itvor s\'cga t ivogu i nd i" og
na Zc mlji (ncplun i ~l i ~ko lumatcnjc poslanka rudu). do k jt:' Zenon (_ 350- 264) smalr:l O dt! jc \'alm Icmclj s\'cgn (plulOnblit ko IUl1llltc njc poslunkn
rudn) .
Pn.'u leoriju 0 posla nku rudi~ ln . utemeljcnu nn prou ~a\'a nju pop"e ruda
u prirodi. posla\'io jc Georg Bauer (GeorgI/IS A gricola. 149-'- 1555). U djelu
D ~ r~ m('talliea o n o pisuje poja\'u rud:. i smalrol clu \u rudne '.ilt' nuSlnle
ispunja\'anjc m puko tinn mincmlima iSlnlo!enim iz podzenmih \'003 kOJe ~ u
uglu\'no m po\'rtinskog porijekla . Te su ,ode. z.'1grij :HI~ u Zcmlji . olapll ie
mincralc iz sli jena . :1 u llim ih wlotile u pukolin :lOlII . D('s~u rt('s ( /' riflC'lpiu
phifo50pllill(,. 1(44). n:l\uprol lome. ,m Uir.! da je Zern lju z\'ijezd:1 u ~I ad iju
hladcnj u. 1>:1 rude u obliku injekcija i a lopinn clolale U ohladeni o mollIt planela
iz f".lsluljenc jczgre.
.
U X IX. sloljctu u\'idjelo ~c dB PO"IOjC rudi ~ lu nu ~ lnlu u \'czi ~ mugm al~ klm
prOCC'simn u dubljim dijdo\'im:r Zcmljc. a li i rudi ~1I1 n n~ 1 3hl djdovunj enl
geoloSkrh proccsn nn po\<Nlni. PO::'Ialo JC ]:1 ... no da ne po!'loj i uni\'erzalnn
hipoleza ko jo m bi ..e mogno tnslum u61i pm ltlnllk wih lipo" ll rudiSln.
Boljim upozna\'anjcm rud i~ la uSlnno\'ljeno je .cla "e poJcdi m lipo\'i rudi ~ la
u\'ijek nnlnze II hlizlni iii unular odrcdenih "r"la ... IIJI."II:I . T (lko ~c rudiSla kmmrl .
azbcslll i pl nline nalazc u uhrahnzicnim mugmBlskim "lijcnaIlUl. rudi(111 ko~ilrn.
'olframn 1 nmoga rudi ~la obojcnih 1/11."1:1111 u blizini grani lnih mash'u. bobi!!
Ide nu \':lpncnci mn iii slij enn ma s po"ct mum udjclolll 1Iluminijn. (( OlljH'Cn
l eti~ ln t djezne rude nnlate ~e u mcHlOlOrhlim ... tijennma . Timl' jc u::.llll\O\'ljl."lIn
gt'nc ls b \,eza Il mcd u rlldi ~ HI i slijenn. ~ I O Jl' bio "clik naprcdllk.
U no\'ije dobn ul\'rdcna jc proslomn i "reme nsk:! "C7JI iZlllcdu l)Ojcdimh
lipcW;1 rud!!t:!, mBgmalizmn i Ickt o n~kih pokreln. pa je' doknza no cia ~u wi

697

RUDNA LEZISTA
rl1X'C~1 u I1\Z\-OJU ZemlJlnc: kof(', plio la1.o ,
medu50bnOI \ Cl1

(l\ :n1l nJ~

rudmh

1d.I~tll .

u uskoJ

Tipo\'i orudnjenjo i oblici rudnih tij eln. Rudn a lijela mogu

biti razlititih tipava i oblika,vec prema njihovoj ge nezi. nat illu
konccn trucije rude i stnlkturno-lilo loskim karakteristikama
okoline u kojoj se nalazc .
Si"gellelska rudna lijcla nas lala su u proccsu formiranja
okolni h stijen a. Sti jene na kojima rudn o tije lo le1i (podin a)
stHrij e su o a stijene iznad rudn og tij ela (krovin a) su mlade od
rudnog tijela. Epigenetska nlt/"n fijela ml ada su od okolnih
stijena.
Impregllacijski lip orudlljellja nejed noli ko su ras prle ne
koncentracije rudnih mine rala u orudnjenorn pros toru .
Kompakma (masivna) orudnjellja viso ke su ko nce ntracije
rudnih minerala u o rudnj e nom prostoru. SlOkllerkllo-;mpregnaCljski lip je orudnjenj e u koj e m se pored impregnacija
nalaze sustavi prslina ispunjenih rudnim mineralim a.
Pre ma obliku . rudna tijela mogu biti izo rn e tri cna , plotasta
i stupa sta.
/zom elril na rudna tijela irnaju svc tri dim e nzije podj ednake . a presjeci su im nepravilnih oblika. Medu njim a se
izdvajaj u sto kovi i gnijezda. S,okovi su velika rudn a tijel a
izgrade na od kompaktnc rude. ~ t o kv e rkn og iii ~ t okve rkn o -im
preg nacijskog orudnjenj a (sl. I) . GIlijezda su mala rudna
tij ela.

SI. I.

I mprc: gn llcijsko-~ t o kve r kno

orudnjenje

SI. 2, Slojevitu rudna lijcla

(crno) u sedim enlima

U pioiaslih rudni/J lij~/a dvije ~u dimenzije puno ve~e od

tre~e . To su ~ I ojevi. Ieee i t ice . Sloi~\Ji su preleino nastali
sedimenw cijom. a njihovc su osnovne karaktcristike nagib j
debljina. koji mogu biti stalni iIi promjcnljivi (sl. 2) . Lete
t ine prijelaz od slojcva ka gnij ezdima . 2,iu su epigenetsk"
rud na tijc la nastala ispu nj ava nj em praznog prostora pukotina
iii r a~jeda . Lice mogu biti jednoslavne iii slotenc (sl. 3).
Rud"i sw pov; imaju dvij e dimcnzijc puno ma nj e od treee .
Obitno su strm a nagiba. a popret ni su presjeci ovalni iii
nepravilni.
GENETSKJ TlPOVI RUDNIH LEZISTA
Rudn a le1ista nastaju procesi ma difere ncijacije i koncentracijc rudnih mine rala u e ndoge nom , egzogenom i me ta mo rfnom cik lusu nastaja nj a stij e na. Zbog toga postoje e ndogena.
egzoge na j meta morfoge na rudn a letg ta .
o zb iva njima u Ze mljinoj kori s ge netskog sta novita v.
Pe/ro{ogija. TE 10 . str. 253. U ovo m se f lanku opisuju procesi
stv ara nja rudnih mineral nih parage neza.
Endogena rudna

l ef~tn

Endoge na (dubinska) ru dna lefiSta nastaju u vezi s

geoke mijsk irn procesima u dubljirn dij e lovima Zc mljin e kore,
najtcSce u vezi s magmatski m procesima . Toj grupi pripadaju
magmatska. pegmatitna , skarn ovs ka , grajze nska i hidrotermalna leiiSta.
Magmatska lei.ista nastaju u vezi s proceso m sire nj a
magme, neposred no iz silikat ne taljcvinc za vrij emc hladenja
i kri sta lizacijc magm e ultrab az icnog i bazitnog sas tava.
Prosto rno se ta Ie i i ~ ta nalazc u matit nim intruzivima iii u
okolnim stij e nam a. Pre ma pos tanku magmatska lefgta mogu
biti le!iSta li kvidnih seg regata i leiista magma lske kri stalizac ije .
Likvidlli segregati fo rmiraju se izdvajanj e m rudn e magme
iz silikatn e talj evine. Na visokim te mpe raturama sulfidi su
mc tala oto plj e ni u sil ikatnoj ta lj evini . Pri sni f avanju te mpe rature pot inje razdvajanje magme na silika tnu i sulfidnu
ta lj evinu . Izdvojc ne ka pljice sulfida koncentriraju se djelovanj e m gravitacijc. pretcf no na dnu iii u nii im dijelovima
mati t nog magmatskog kompl eksa , stvarajuCi le!iSta sulfida
(sl. 4) . Tako su nasta la lezi! ta nikle nih i bakre nih sulfida.
Sudbury u Ka nad i najvete je l ei i~te toga tipa . Ruda sadrii
2 .. 4% nikla i 2 ,5% bakra . a rczerve nikla iz nose ne koliko
milijuna tona .

rzz:ll c::;:] 1

mill)

S1. 4. She ma polo1aja rudnih tijcla b3 kr ~ n o- nikl enog le1i$13. 1

podinske sti je ne.l krovinske stijc: ne, J m 3 ti t n ~ mllgm:lIske stijene

51. 3. Z iatonosnosrc:brono.;na
r.lsjed na tica San Rafael ( Meksiko). J mladi a ndezit. 1 rudna
tic:!.. J mioce nski a ndw1. -I jurski
! krilj avci i pjcltenjaci

LeiislO magmatske krislalizacije nastaju iz magmc obogaee ne mc ta lima i njihovim o ksidi ma. Rudni mine rali , pretefno
oksidi. kristali ziraju u potetnoj fa zi kristalizacije magmc i
zbog vece gustoce tonu i tak o sc koncentriraju. Rudn a su
tij e la slojnog. leens tog iIi nepravilnog oblika. Tako . npr .
nastaj u le!gta kromita i platinc u uhrabuzit nim stije nama . U
najvecem leli! tu kromita. Bushveld u Juznoafri f koj Re publici, kromit je u paralelnim slojevima debelim do 4 m koji sc
protei u na desctkc kilometara. Let iStim a kromita bogate su
i Turska . Grcka. Albanija . SSSR i Ju goslavija (Makedonija).
U ge ne tskoj su vezi s bazit nim stij e nama leiiSta t eljezno-titanskih oksida. Kristali i eljezo- tit a n-oksida izdvajaju se u

698

RU DNA LEZrSTA

PO~C I ~oj

filZi krista li z8cijc mag mc ii i sc kao re zidualn a

ta l jCV1Il3. boga ta takvim oksidima, 1I1iskuje u vet otvn-I c
dije love mugm:tlskog komp leksa. Prvu !'i ll rudna tijt:la ~ Iojcvi
la, a dnlgn U ob li ku i iea. Tom tipu Ic i.i~t3 pripada Kirun n u
Svedskoj. R ud no tijdo dcb ljin e 34 .. 150 m dugo je vise od
3 km . do d ubi nc \ I I.! e ad 1000 m. s udj elo l1l ic lje zH ad

54"68%.
Magma tskim Ict iS lirn a p ripudaj u j leiista d ijama n3t<l.
Dij :un a mi su naSI a li p ri viso kim tl akovim a i le m pe ralU rama
u ult rabazic nim sli je na ma. kimbe rlit imu. koji irnaj u ob li k
cjevastih verti kaln ih ti jcla i zap rnvo su vu lka nsk i ka na li .
Na jveca su l ei i ~ t a d ij nma na la u Jui noafrit koj R e pub lici i 11
Sibiru .
PcgmnliUla l eii~ t a na laze se u pod rut jimil s magmatsk irn
i me tamo rfnirn sti jcna ma. T o su zic na , letasta i nep raviln a
ru d na ti jela razlititih d im e nzija: d uga su od ne koli ko me ta ra
do vise dese ta ka mc ta ra. a na de ni su i pcg ma ti ti d ugi do
10 km. G lavni su mine ra li fc ldspa ti , krern e ll i ti nj ac, cesto
" ri o krupni, pa se zbog toga mogu cks ploat ira ti . U nek im
peg ma titilll 8 n a laze se i Illine ra li rije.lkih mCla la (Iitij a.
la nt a lH. niob ij a , berilij a. cczij a. la nta ni da i d r.). rako da su
pegma titi glavn a min e ra ln a sirovin a za d o bi va nj e tih mc la in.
Pos ta na k pegma tit a razliti to se tum aCi. Neosporno jc da
j e veCi di o pegma tit a , na rot it o o nih s raznovrs nijim mi nera lnim sastavo m , u genc lskoj vezi s kisc lim magma ts kim
stij e na ma. Gencza j e pegrn a tila slofe n p roces i vje roj a tn o sc
od vij a u vise stupnj eva, u te rnpe ra turn o rn podrucj u o d
2OO .. 700 C i po d viso kim tl a ko" im a. U pote tn o m stupnju
peg matiti nastaju frak cij sko m krista lizacijolll osta tk a ma tit ne
Ill agme bogate a lk a li jama, "odo rn i dru gim vo la tilim a. Na ko n
toga nas taj e pre kri sta li zacij a , a u zav rsno m stupnju , po d
utj ecajem postm agm a tskih o to pin a. nastaju me taso ma tske
promj e ne i kri sta li z iraju sc nov i min e ra li . Nek i peg ma titi
nas taj u regio na lnim me la mo rfizmo m zbog d ifuzij e i re krista lizacij e tvrstc ma te ri je iii se le kti vnim ta lj e nj e m zbog pa lin gencze .
Sknrnovska Icfista visoko te m pe ra turn a su lez ista u gene tskoj i prostorn oj vezi sa ska rn ovim a (s l. 5). Ska rn ovi su
silik a tni mine ra li ka lcij a , fe lj eza i magnezija nas tali u
ko nt a ktn oj zo ni gra nilo idnih intruz iva s ka rbo na tnim stij enama kao rezult at procesa me taso matozc dj e lova nj e m plin o
vit o -t ek ucih hidrot e rm a lnih o to pin a. Dio ru dnih mine ra la
nastao j e istodob no sa ska rn o m , a di o na knadn o. Ska rn ovska
l ef i ~ t a najtcScc su vezana za kupo le krupnih intru zivnih masa.
Rudn a tij e la izgrad e na su od boga te, mas ivne rud e iii od
impregn acij a , a im aju plocasti , lecas li , cjevast i iii ne praviln i
o blik . Rud a je boga ta min e ra lnim vrsta ma, a me du ska rnovskim lefistim a mog u se izd vojiti letiSta ze lj eza. kos ilra ,
mo li bde na, be rilij a, o lova i cink a. Na roCito su vafna leiila
magne tit a. me du ko jima se iSli te Magnitn aj a Gora na Ura lu ,
s rudnim tij e lim a de be lim do 70 m i S udj e lo m zclj eza od
30 67% . U kupn e su reze rve iznosil e -500 mili j un a to na
rud e.

SI. 5. Shemalski prikaz odnrn.a rudnih lijela i

skarnova

Grajzens ka leigta pre ma posta nku , o bli ku i min c ra ln o m

~as t av u . sli cna su ska rnovskim a. Nastaj u na ko nt a ktu ki se lih
gra ni t nih intru ziva sa sili ka tnim sti jena ma (s krilj avcim a,
pjcSt.enjacim a , kisclim magma ts kim sLije na ma) . M ine ra lni im
JC sastav pro mj e nlji v. O d rud nih min e ra la na jtdCi j e kas it e rit

i vo lfra mit. dok ... u qedi mohhd c OIt. be ril. 'el u . Ohldl );ei,e7d.
ha lkopi rit i dr . Od fKl ... cb nc \U ckonom ... kc \"a100 ... tl le'i<la
kositr a . volframa. lilij a i bcril iJ3 .
Hidrolcrm al na l eti ~la nastaju ci rkul acijo m podzc mlllh
vru ih min e ra lnih orop in a. Rud e o;;c konccntriraju odlaga njcm
i7. hi droterm i u suplj in a ma stijena . Hi drotc rm al ne olapine
prodiru uzdu! pukotin a i rasje da i hoz porozne !<otiJ c ne navj{,c
i na svo m pU lli po~ t epe n o prdaze iz pod ru cja vi ~ ih u podrut ja
ni zih temperatura i tlakova . Taka sc rem e ti ravnotc1a
hidrot e rmalni h otopina. pa se iz njih krista li ziraju mine ra li .
p rvo o ni koji se kr is t<l li7.iraj u 0(1 visim tcmpcraturam fl, a za tim
o ni S Ilitom tc mpc rat uro m kri !) tali z<lc ije. T a ko n"l"taju minera/fl e paragclleze (s kupin c min e ra la). ka rak tc ri!)licne za pojcd ina tempc. raturna pod rut ja . <J vi im te mpc raturama formiraj u se ne ka Icfi; ta zhlt a, koba lt a i nikl a, i la ~e l eti ~ ta
nazivaju katarermal" im. Mezorermal"a lezista n a~ t aju na
srcd njim te m perat urama. nrr. nck a lefista bakr<l . o lova i
cin ka. a lef iSta f ive, anti mo na. a rsena i barira gla vn i su
predstavn ici ni skole m pcrat u rnih . epitermal"ih letiJIfl. T c mpe ra t-urni int erva li na koji m3 se formi raju hi droterm a lna Ici iSta
na laze se iz me d u 400 C i 100 C , pri tlak u od nekoliko
desetaka do stoti nu Ml'a.
Na te me lj u izucava nj a rcce ntn ih hi d rotermi i labo ra torijskih po kusa utvrde no j e da su rudo nos ne hi drote rm e ko m p le ksne vode ne otop ine s visoki m udj c lo m na lrij-k lo rida. dosta
ma nj im ud jclom ka Jij- kl o rida i re la ti vno ni skim udje lo rn
ka lcij -kl o rid a, tc s pro mjenl j ivim ud je lim a uglj ik(I V)-ok sida ,
ka rbo na ta , bik a rbo nat a, sul fa tnih i sulfi d nih JOI1<]' Koncentracij a rudnih me tal a uglav no m je ni ska , l .. 100 mg/L , katkada
i do 1000 mgfL. Sastav hidro te rm a lnih otopin a ni je sta la n ,
nego se mij e nj a od mjesta njihovog nas laj a nj a do mjcsta
de po niranj a rudnih mine ra la.
Bliduei da so min eru li iz hidro te rm a lnih otopin a prctei no
k rista liziraju 1I pll kotin a ma i rasje dim a , o ni se postu p no
ispunj avaju novonasta lim minc ra lim a. T ako sc fo rmiraj u
rudne iice ko je su naj cesCi obli k hi droterma lnih rudnih tijela.
T a kode r Sll ces ta im p regnacij ska i stokve rkn a rudn a tije la.
A ko hid ro terma ln c o lo pine kc mij ski djc luju na o ko lne
stij e ne, po tiskujuCi sta re i odl aiuCi nove min e ra le. na staju
m etasom atska ru d na lij e la koj a se o dlikuju ne pr avilnim
ob licim a .
Dim c nzij e su hidro te nll a lnih lez ista j a ko razli Ci tc. Po jedin e rudne zice duge su sarno neko lik o me ta ra , a zla to nosna
kre mc na f ica Mo the r Lo de u Ka lifo rniji duga je 200 km i
de be la do 3 m . Najvece l ice seiu i do 3 km du bin e.
Oko ln e stij c ne hidro te rm a lnih l ei i ~ ta tes to su iz mij e nj e ne
dj e lova nj e m hidro te rm a lnih o to pin a. Iz mije nj e ne se stij ene
razlikuju od ne izlllij e nj e nih bo jo lll i Ivrdocom , pa mog u
pos luziti kao puto kaz za o tkri va nj e rudnih le1:iS la .
U genezi hidrote rm a lnih le zista naj"az nij e je pi ta nj e
po rijckl o vad e te min e ral nih ko mpo ne nata od ko jih kasnij e
nastaju rudn a lei:iSta . I-li d ro te rm a ln e o to pin e mogu im a ti
raz li Ci to po rij e kl o: a) mag ma, koja ma ze sa driava ti o d
neko liko posto taka (bazicna) do 10% vod e (k ise la magma):
b) ko na tn a iii fosiln a vod a koja je ukl oplj e na u po re sl'i jena
za vri jeme nj ihovog nastajanj a. Udi o ko na tn e vode ovisi 0
poroz nos ti stij c na, koj a se sma nj llj e s dllbino m . Sma tra se da
je ud io ko na tn e vode na ve6 m du b in a ma ma nji od 10% . U
supljin a ma scd im c ntnih stij e nCl najcesce je mo rska vod a. koja
im a veom a niza k udi o me la ia. Ipa k. po rasto m te mpe ra ture i
tl a ka na ve6 m du b in a ma odvij aju se razlic iti gene tski p roces i
koji mogll bi t no izmi jeniti ke mi jski sastav ko na tnih voda; c)
voda se moze po j aviti i u obliku me teo rske vode dospje le 1I
dublj e dij e love Zemljin e ko re uzdui. puk o tina i rasj ed a.
Sl it no kona tnoj vodi , i mc teorske vode na vcCi m dubin a ma
dobi va ju svoj stva hidro te rm a lnih o to pin a: d) mc ta mo rfn a je
vod a nasta la os lobad a nj e m kon a ln e vode i vode veza nt: za
pet roge ne mine ra le procesim a me ta mo rfoze tih stij e na . Ko li t in a izdvoje ne vod e p ropo rcio na in a je stupnju mc ta mo rfizma.
T ako se me ta mo rfozol11 veCi h ko mpl e ksa stij c na os lobadaju
veee ko lic in e vode koj a se mobili zira te na viso kim te mpera tu ra ma i tla kovim a izluzuj e o ko ln e stij e ne i ta ko sc o bogac uj e
rudnim me ta lima i drugim ko mpo ne nt am a.

699

RUDNA LEZrSTA
Rudnc hidrotcrmalnt.' ol op inl! 1l1ogu na 'ilali nc sarno iz
jcdnog iz\'o ra nego i mijdanjcm vodc nih otorina ra7 1i titog
porijt'k la . Ne:~l1ml1jivo je da magmatloke stijcnc. odnosno
... nl11 C! m llgm e i o oda kad hidrotcfm c nc potjccli din:ktn o ad
njih. il11 ~lj ll vaf nu ulogu u ge nezi vcCi nc hi dro lc nn alnih
l ef i ~ t ;l. jer svoj0 111 Icnllic kolll e nc rgij o m zagrijuvaju i pok rcc u
hidrot crmalnc o topin c.
a to ukazujc ti njcni cil da se
hidrott:rmalna I c t i ~ I U tC~IO nalazc 1I blizini magmab kih stij cna
Ie da jc sia ros! li11 stijena i Ic1.ista prib1i1.110 jcd naka .
Rudni 11lctali i pratccc kompo ncntc U fu donosnim olOpina ma mogu po tj cc:l li iz magmc. iz fl.l zlicitih sli jcna !<-raz koj c
"rolaze hid ro terrnc. pri t cmu onc i:/" : lIjll c le me nt e iz stij cna.
h! iz stari j ih Icfisin i ras ijanih rlldni h min c r;]l a na koje
hid rotcnnc dje luj u .
Bud liCi da ne postoji j;]sna gmni ca izmedu pojedini h
tipova hidrotermalnih letista. ko ja se mcdu so bno razliku j u
po min e ralno m sas lavu , d ubini, natinll posta nka i ob liku . Ill!
posto ji ni jedinslve na klasifika cija tih letista . Ipa k se na
te me lju slicnosti hidrotermaln a lefistll mogu sv rstati u I1 cko
Iik o grupa.
LcfiSta vczunu zn grani toidne kompleksc im aju v i ~e zajcdni 6kih karakteri slik a, Nas la la su u dubin a ma o d ' 5 km, a
rudni meta Ii potjetu o d gra nit o idn ih magmi. odn osno stij e na .
VCrlik a lni int e rval m elne mi nerali zacij e t esto je vrlo velik
( 1.. 3 km ). a pro mj c nc su temperature pri stva ra nju rude
posle pe nc . tako d a posloj e razlicite min e ra lnc parage ne zc
nasw le na razli ti lim dubin a ma. Rudn a su lijela naj cesce
t it nog tipa. rj edc su naslala potiskivanj e m okolnih stij e na.
Toj grupi pripada ju ncka vai nn l ei i ~ ta z la la ( Mother Lode u

LctiSln \el.nna 1.8 neutralne vu lk a.n o~e no-inlru7.i vn e magl11 alSkc komp l e~c. Mnoga hidrOICrmaln a Ic t.i ~ la na~la la ~ u u
gc ne .... koj vezi !'I vu lk a n,ko-",uhvulkan 'lk im daclI,k o-andc7it nilll ko mpl cks lln a i nji hovim dubin~kim ckviva le ntim a. 7...a
ra7liku od prcthodnog tipa . 1;.1 su Ictista pre tci no na'\ta la u
ml adc geo l o~ k o doba . Rudna tijela smj d.tena su u vulk a nskom
kra teru iii oko k ra tcra. a magma lske i druge okolne stij e ne
ohicno ~ u jako hid rotc rmaln o izmijcnjcnc . Rudn a su tij e la
slotc ne grade : rudn c t ice su nc pravi ln og ob li ka s testim
gr(fnan j im a. tes ta M I im prcgnucij ska i slo kve rkn a rudna tij c la

SI.

Rudnc ticc l.klo\skog rudi~ta. I dilcil. 2 hldrolermalno

izmlJcnJcne stijcnc. 3 piroklasli . .; rudne t ic,c

SAD). kositra (Cornwall u Velikoj Britaniji) . volfrarn a

(le1iSta u Boliviji. Kini i SSSR). bak r. (Tsum eb u Narnibiji ,
sl. 6 ; Butte u SAD, sl. 7), a ntim o na (mnogo broj nn lefista u
Kini), olov. i cinka (Leadville u SAD. Freiberg u Nje mackoj
DR). urana (Chingolobwe u Za iru), 1ive (Almaden u
Spanjolskoj) .

,-

SI. 9. Profit borskog rudi~ta . I ko mpaklna pintnn tije la s ba krenim

minc ral ima i bel. njih . 1 mrdast.. pirilna rudn ~ bakrenim
mineralima. J imprcgnacijski tip rude. -I izJutena rud" (! upljikavi
kre me n) , 5 andezit. 6 hidroterm nlno pro mi jenjeni andczi l , 7
ko nglo mc rat

2U
J~

'0

SI. 6. Pro fil Id.Hla Tsumeb (Nam ibija) . I rud .. . 2

aplil . J dolo mit . -I ra~jcd

,[:=1
Rudnc tiee
SI. 7. Pro fi lleti!la BUlle (SA D) s polot.ajcm oksidacijskc i h l\ n:ol.i n ~ k e

2EZ;J

JO

,~

50

S1. 10. Pro fil rud i ~ 11I Bi nghllm (SA D) S nlzmj cltajc m b:lkra i mo libdcnu u
rudiStu (dolje). I 131it.porfir . :1 kremc n-monconil-porfir . J mo nconit , -I
vapnc mlc.5 k\'Rrci t

700

RUD A LEL:ISTA

te nepravilnu nll!tasoma1.ska tijelu u karbona tima . MlOcralne

parngencze ~SIO su \'rlo bogate. a u nekim su letiSlima on
malam prostoru konccntrirane vclike kolitinc mclain . Taj tiP
leti!t3 test je u Jugoslnviji Ie mu pripadaju mnoga vatnn
le1iSta u Srbiji i Mnkedoniji. Prema mincralnim paragenezama
magu sc izdvojiti I c1j~lU olova i cinka (Trepta. Srebrcnica.
Z ie lovo. 51. 8). bakr. (Bor. 51. 9). srebra (mnog. letl~la u
Mcksiku) . ant imonn (an timoni tn a let ista Srhijc i Makcdo ni
je).
Pornrnu Id isla ge nctski su vezana za granod iori tne i
dioritne slij ene . Rudi ~ t a su s mje ~ t e na u apikalnim (vrSnim)
dijcl ovima masiva tih stijena. gdjc im jc slruktura porfirnn .
T o su letiSl a bnkra i molibdena velike ekonomskc vafnosti.
jeT daj u viSe od polovice svjetskc pro izvodnje bakra i
rno libde na. Rudna su tij c ln ~ t okve rkn oi rn p reg nacij skog (ipa
s niskirn udj c lo m mcl ain ( n ajte~cc manjc od 1% ) , tako da sc
obitno cksploa tira sarno di o I cfi~ t a obogaten po v r~ in skim
procesima. Rudna su lijc la ogromnih dimenzij (l, njih ov i su
horizonl alni presjcci povrSinc do 4 krn 2 , a vertikalno sc
prolcfu nc ko li ko sto lin a mcta ra . Najveca r u di~ta bak ra tog
tipa sadrtc 10 15 milijun a lo na mClain. Medu rnnogobroj nim
lezi!lim. loga lipa Ireba 5pomenuli letiSle Bingham (51. 10) i
Ajo 1I SAD. C huquicamal3 u Cileu i M.jdanpek u Jug05laviji.
Ie Ic t i ~la mo libde na Climax u AD .
Niskotempcru turno l eii~ta OIOVD i cinka u karbonatnim
stijcnama nalaze se u nekim stratigrafskim razinama sedimenlnih stij ena i sloga se joS nazivaju i slratiformnirn l efi~ tirn a.
Rudn a tij ela najtcSce su u dolomilirna , rj ede u vapnenc ima ,
a sa rnO iznimno u klastil:n im stijenama. Za ta su letiSta
karakteristitna slojevito- trakasta konko rd antn a rudn a lijeia,
ali se nalnze i diskordantn e tice u zonama razlamanj a i
orudnj e ne brete . Mine rnlni je sastav rudiSta jcdnostavan :
ga le nll . sfa lerit , ba rit . a rjcde Ouo rit . pirit , mark azil i
halko pirit. Ta su lefiSta na stal a nn tempc raturama o d
70 .. 150 C.
Nema jedinstvenog miSlj enja 0 genezi stratifo rrnnih t cfi ~ l a.
Neki smatraju da su nas lala zn vrij eme scdiment acij c i
dij agcnczc karbo na tnih stij e na, kad su rudni melali dospje li
s kopna iii iz okolnih stij e na . Prema drugim rniSlj enjima ,
l ef i ~ t a su hidro tennaln o-epige ne ts ka , a 0 po rij ck lu hid ro le rmi
i rudnih me tala postoje razlit ite hipoteze.
Tom tipu pripadaju mn oga valDa leiista o lova i ci nk a:
Mississippi Valley u SAD , leziSta cinka u trij ask im do lo mitim a
u Sljonsku Il POlj5koj, Metica u Jug051aviji i dr.
Hidrotermalna vulknnogeno-sedimen tna 1 e1.~la genetski su
vezana za subma rinske vulka nske i intruzivnc ne utraln e i
bazitne magme. Rudni se mine rali odl aiu iz hidrotc rmi na
mo rskom dnu u ncposrednoj bli zini izljeva magme, iii na
vecoj ud aljenosti , po nekad gdje su tragovi vulkanske ak tivnosti nezn atni iii se uopee ne zapafaj u. Tempe ratura je nastanka
rudnih minerala od 100 .. 300C.
Morska voda I!ini naj ve~i dio hidrote rmalnih o lopina , dok
je udio juvenilne i me lcorske vode znalno manji. Morska
voda prodire u dubinu prema magmi do nekoliko kilometa ra ,
gdje se zbog blizine magme zagrijava i vraca prema morskom
dnu . Rudni melali dijelom potjetu od vulk ansko-intruzivnih
kompleksa. a dij e lo m od okolnih 51ijena kroz koje pro laze
hidro tcrmaln e o to pine. Do laskom na rnorsko dno , odnosno
Razinll morn

u morc. naglo se mlJcnjaJu fizlkalno- kemIJ~kl uYletl okoline .

pa sc rudni minerali brzo lalofc. te na<lilaJu rudna tlJela
<Iojnog i lctaslog obhka (sl. II) .

750

700 ' - - - - - "

e3 1I'm] OJ ~ . !2:l j
SI. 12. Prom vardkog rudl~ta . J ~idcnt . 1 hc::mulJI , J
vapnenac. 4 lapor S \/3pnCnCcm , j Ikriljll \ ci s rotnndm n
Prema min eralnom sastavu razlikuje SC nekoliko tipova
hidrotermalnih vulkalJogeno-sedimcntnih letHla . Poznata su
lefi ~ t a masivnih sulfid a koj a sadrte prelctno piril te promj enIjive kolitinc sulfida bakra , o lova i cinka. barit a. zlata i srebra
(npr. Rio Tinlo u Spa nj olskoj i Kuroko u Japa nu ). Lezi~l a
barita ponckad sadrfe sulfide ieljeza , o lova. cinka i bakra ,
ali mogu biti i bez njih . U l eti~ tim a fe lj ez ne rude rudni su
minerali he matit i siderit, rjede leljezni silika ti . Znatajnija
su loti!la loga lipa Lahn-Dill u SR je matkoj i Vare~ u
Ju goslaviji (51. 12) . Slitna 5U loti! la mangan5ke rude. 5
psilo melano m kao glavnim ru d nim rnin e ralo m (Cevljanoviti
kod Va re~a).
Egzogena rudna IciHta
Stva ranje cgzoge nih rudnih l eii~ ta veza no je zn geokemij ske procese na povrsini iii u pripov~inskoj wni Zemljine
kore. Minc ra ln e se tvari ko nce ntriraj u u lankoj zoni do razin e
podzcmne vode i na dnu rij eka, jezera i mo ra . Egzogena
Icfista nastaju ke mij skim , bioke mijs kim i mehanitk im odvajanjem mincraln e materij e dj c lo vanj c m va nj ski h sil a.
Djelovanjem tek to nskih sil a i e rozij e, na povrsinu Ze ml je
dospijevaju magrna ts kc, metam o rfne i sedime ntn e stij ene. pa
na min erale tih stijen a dj e luju povr~ ins ke sil e o U tim su
uvjetima silika ti , o ksidi , karbonati i sulfidi viSe iii manje
nepostojani Ie se u potpunosti iii dijelom raza raju. Produk ti
lih reakcij a odjelj uju se jedni od drugih i pov r~ in 5k im 5e
sHama pre nose na razlicite udaljenosti. U povoljnim uvjetima
slvaraju se nove minera lne zajednice koje su u povr~inskim
uvj etim a stabilne, medu njima i rudni min erali .
PovrSinske sil e SIO raza raju jedne i stva raju druge min e ral c
mogu bili fizi~ke, kemij 5ke iii biokemij5ke . Fizi6ki djeluju
temperaturn e promjene u to ku dana i noei, lj e ta i zime. Ie
te kuca vod a, valovi i vjctar. Kemij ski djeluj e u prvo m redu
voda zbog svoje 5p050bn051i o lapanja , za lim ki5ik , ugljik(IV)-ok sid i u vod i olopljene soli . Biokemij s ki fakt ori vezani su
za djclovanje tivih o rganiza ma i pro dukte njih ova metabo liz-

rna.
Geokcmijsko po n a~a nj e pojedinih elemenaw u povr~in
ski m uvj etima razaranja stijena , tran sporta i koncentracije
matc rij e ovisi 0 svojstv im a njihovih iona. Kao mj e rito
po n a~a nj a iona V. M. Goldschmidt uveo je pojam nazva n
ionskim po lencijalo rn , Sto je o rnj c r izmedu naboja io na i
nj egovog polumjera. Na te melju log o mjera moie SC odrediti
sposobnost stvaranja kiselina i baza Ie ponaSanjc io n a u
vodenim o lopinam a. Bazicna svojstva iona rastu s povecanjem
po lurnj era i sa smanjenje m naboja . do k je sposobnosl
stvaranja kompleksnih kiselina to veca Sto je po lumjc r rnanji ,
a naboj veei.
lo ni 5 malim ion5kim pOlencijalo m 3). npr. Na .. K',
BaH. Pb 1-t. Ca H , Fe1"', prclaze pri povr~inskom lro~enju iz
rnin e rala u prave io nske otopine. NajlakSe su topive alkalije
koje se po vrinskirn vodama odvode u more, a izlutuju se
sarno ispariva njem vodc u narocitim klim atskim uvj etima.

RUDNA LE2ISTA
l oni sa srednjim ionskim potc nci ia lo m (3", 10). kOla AI '.
Fe 1., Mnh. l~lIim io ni tilan a i va nadij a u povrSinskim vod 3ma,

lal at.e se kao hidroksidi. le :-oC U o bliku hidrogela pre n o~c na

manje uda ljcnosti iii ostaju no mjcstu k:1.o visokodi spergirani
Illincrali. Taka " aSlaju I cti ~ t a glio a i boksit a Ie ncka letgla

t cljcznc rude.
Fosfor. uglj ik. sum po r , bor i kro Ol , s viso kim io nskim
pote ncij alo m (> 10). Ivo re S hidroksilnirn io nim a vode ki sc linskc rudik ale. Ij . jake ani o nskc kompkkse ko ji su laka lo pi vi.
Ie ih po v r~ il1 s k e vode prel ct no odnosc u mo rc . Med uti m. u
odredcnim uvjc lil110l o ni talote ni z :,poj eva k ao ~ t o su nctopi vi
karbonali , sulfali . fos fati i dr . Egzogc na l)U IctBt3, prcm a
lIvj etil11 3 pos tanka. I cf i ~ l a raspad anja i scdim entna I cti ~ l<I ,
Leti!ta rns padanj u na staj u povrl insk im ras pad anj e m primarni h slije na . Produkli raspad anj a. od kojih nastaju rudni
min eral i, ostl.lju nn mjestu iii se transpo rtiraju na ma le
ud aljenosti . n aj {:c~cc samo ull ut a r mm icne slij e nc . Vat nijn su
lei iSta toga tipa rezidu aln a l ei i ~ t a kao lina. l et i ~ t a boksita.
ielj ezov itog lateril a i nikla , Ie in fi ltracijska Iczista urana i
magnezit a.
Leii! ta koo lillo n astaju proccsirna raspadanj a stij ena
bogat ih glin encim a i tinj ci rn a. Rudn a tij ela su sloj nog i
Iceastog obli ka , s postepenim prije lazo m 1I m ali t nu stij e nll
prem a po dini . Udio je kaolinita u rudi lO .. 25% .
Leiista boksito prema nat inu posta nk a i oko lini II kojoj
se nal aze mogu bili lateritni i k ~k i boksiti.
U humi dnim tro pskim uvje tirn a, na poviSenim po d ru t jim a
gdj e je mo gu ca jaka ci rkul acij a meteorskih voda kroz
povrSins ke dijelove alum os ilikatnih stijen a, nastaju lefista
lateritnog bo ksit a. U uvj e tima po vj ~ e n e te mpe ra ture i jako g
izlllf ivanj a stijena mcteorskim vodama. iz stijena se izluzuje
i silicij . Aluminij-oksid se talozi u vidu ge la kao hidroksid

701

ra, HAI0 2 za lim kao lilllta (do - 10% ) i minc ra la fc IJ cz..'l kOJ I
bo ks itu daj u crvc nu boJu .
Za ra7 li ku oct late ritnih bo k ~il3. ge neza krlki h bokM ta ni je
u potpunosti ri jescna. Ne~umnjivo je da su i kliki boks iti
nastali pov~in sk im ke mi jskim tro~ nj e m alumosilik atnog
matH ij aln u tro~kim hum idnim uvjetim a, ali testo nije

Tijcse no poTijekl o toga matcTijala . Moguce je da on pot jete

od primj esa pod ins kih karbon atnih stij e na koj ih im a o ko 1%
i koje se pre tetno sastoje o d mine rala glin a . Dugot rajnim
o tapanjem ka rbo natnih stijc na iz njih se oslobad aju primjese.
stvaraj uCi na po vr~ini slo j tipa leTra rossa, koj i procesima
lateritizacij e pre lazi u bo ksit. Pre ma dru gim pre tpostavkam a,
ishodi sni Sll m ate rij al produkti po vr~i n s ko g trosenj a o kolnih
alum osilik atnih slij c na . koji se vodo m iii vjc tro m prc nose na
karbo nat-na pod rut ja . T a kod e r je moguce d a je ishodiSni
ma te ri jal vulkan ski pe peo donesen vje tro m . Vj e ro jatno je da
nc ma jcdinstvenog postank a k ~ kih bo ksit a, nego je u
pojedinim boks ilOnos nim podrucjima ishodis ni (ma tit ni) mate rij a! bo ksita r;:lzli CiI .

koji zatim kristaliziTa. n ajte~ce kao d! ipsit , AI(OH),. l edn ako

se po n a~ a i pTisutn o !eljezo koje daje getit. Zbog malo vece
mi grab iln os ti aluminij a , la teritni p rofili su zona ln c grad e: u
njihovom donjem dijelu , sa slabijom ci rkul acij o m vod e,
nepos red no na neizmijcnj e nim ma titnim stij e nama nalazi se
glinovili lat eril , u srednj e m je dijelu zona s alumohidroksidim a
(zona o bogace nja) , a na povr~ ini je fe lj ezovita kora izgradena

51. 14. Profil boksitnog lctiSla kod D rni!a. I prominskc naslngc. 2

boksil . 3 fo ra minifc mi vapnc nac. 4 b U~l i ne

od ge tita i hematita (sl. 13) . Matifne slijene lateritnih boksita

odliku ju se po veca nim udj e lo m aluminija te umj erenim
udjc lom silicij a i teljcza.

~I

IU 111

'---'--'

~6

51. 13. Profillul c rilnog l C-ti ~la . J t eljc7.ovila kora , 2 zona obogacc nj fl, 3 glinovili
lale nl . -I d ijabaz, j pjdte njak. 6 blokovi dijabaza

Lateritni boksiti nalaze se u mn ogi m ze mljama tropskog

podrutja , a isti t u se lefista u A ustraliji , Indij i, Ga ni. Gv in eji
i Brazi lu . Velika letisla sa d rte od vi se stat in a milijun a do
nekoliko milijardi to na boksit a. Oko 90% rudnih rezervi
boksita nalazi se u torn tipu lefiSta , a i vecin a proizvodnj e

potjefe iz takvih

l e!i ~ ta .

Krski boks iti dobili su naziv po tome sto se nalaze u

podrutjima u ko jirna prevladavaju ka rbon atn e stije ne. U
pod ini su lef ista vapnen ci. rjede do lo miti, a u kro vi ni mogu
bit i razli t ite sedirnentnc stij e ne. Rudna tij eJa bo ksita n asta la
su zapunjavanj c m krs kih udubljenja , te Sli wto nepraviln og

iii letastog oblika, Tjede slojevita. pa je ko nt aktna ploha s

podinskim ka rbo natnim stijen ama veoma ne pravilnog ob lik a.
as krovin skim stijen ama p re tef no ra vna (sl. 14 i 15). Veli t ina
rudnih tij e la je razli t il a i va rira od malih rudnih po java do
o nih koj e sadrfe vise milijuna to n3 bo ksita .
Mineralni je sastav boksita promjen lj iv . Sastoji se o d

aluminij-hidroksida dt ipsita, bern ita, AIOO H . i Tjede dijaspo

SI. 15. Profil bo k ~it nog l eti~ l a u Isln . J kvtl rta r. 1

coccnski "3pne nac. J 2:uli boksit . -I cf\'c ni boksil , j
krcdni \'apne nnc, 6 bu~ol i n e
K r~ ki h boksit a ima u medi tera nsk im ze mlj am a (Francuska.
JlI goslavija. Grt ka i Turska), te u Madarskoj, gdje su o ni
me zozojske i tercijarne starosti. zati m u SSSR (pa lcozo jske i
mezozojske starosti ). a najm lada i najveca su lei ista na

702

RUD A LEZISTA

J a majc i. Po minc ra ln om sns tavu i :o.tarosli nnjraznovr:-.nij i :O>U

I1 Mi boksiti, koj i sc nalazc u osa m slnl ti grarskih ho rizonata.
Pri povrSi nsko m ra:-.pad a nj u 1Iltr abilzi~ n i h slijc na 1I trop$kim uvj c tima ne ":.Islaj u alul1lo hidroksidni min e rali, " ego ~c

rormiraju latcritne tc ljcznc rude koje sadrte 30-50%

!elj cza. 0 .5 2 .0 n~ nikl a i I 3'j~ kro l11:J. D imc nzijc lakvi h
IctiSta mogu hiti vcomu velik c. a li je nj ih ova ruda l:c:-. to
nc upo tre blj iva zbog t e~ k ota pre radbc. lI vj c t(lva nih ncpovo lj
oim udjclima kro m" i nikla.
L eiiJItI uralla . Izluf ivanjcl11 uranu iz pO!J lojeCi h Il.!i.ista iii
ur:m o nosnih stij cna. nj cgovim prcnosc njem i ponovn im
talofc njcm U o ko lnim stij e nama nastaj u infiltracijska lcfiSta
urnna . Vi ~ ekralnim po navljanj em tih proccsa nustaju cko no mski vai nc ko nccntracijc toga metala. Rudn a su tijela o blika
srpa, let asta iii ncpraviln a, a ud io urana u nj ima veoma jc
promjenlji v ; cko nomski zanimljiva rudn a tij ela sad rtc prosje ~ n o 0. 15 0.25% U)0 8' Infiltracijska Id .iSUI urana SU
~cst a, a njihovo jc e ko no msko znate nje veliko. jer ma lan
dio proizvodnj e uran a po t jete iz lakvih l et i ~ t a (51. 16).
E =r- U.2V

!K~-~

I
I
I

~/E2Jl~Jc:::2l ' ~ l ~6~7~8

SI. 16. Sh~ma Inkalizacij~ rudni h konccntraciju uranu u s~riji scdimcn tnih
lilijc: na. J grunili . 1 dcluvijalne tvorc\'ine . J glino\'i lc. \'odoncpropusnc stijenc.
" \'oclopropusni pjcSt!cnjaci. 5 konglomer:Hi. 6 rudna lijc1a, 7 smjcr he lanja
",)(Ie. 8 izvori ; Ek rcdoks,polcncijnl izmedu oksidacijskc i rcdukcijskc srcdine

Povrsinskim lroSe nj e rn rudnih leiista, narotit o sulfida i

urana, nas t.lju raznovrsne p romj c ne u povrSinsk im dijclov im a.
T e pro mj cnc im aju i eko no msko znatc nj e, jc r mogu p rouzroko vati osiro mase nj e l cf i ~ ta , a li i o bogacc nj e. tako d a nc ka
lef ista im aj u e ko no msku vrij cd nos t sa mo u zo nama obogacenj a.
Proces; izmjelle fUdll;}, /eiislfI u cgzoge nim uvjc lirn a mogu
biti o ksidacijs ki i redu kcijski.
Procesi o ksidacije od vijaju se u zoni oksidacije iznad
ri.lzin e podzc mn e vod c . Du bin a i velitin a o ksidacijskc zo ne
zavise od klim e. brzine c rozij c. rninc raln og i ke mi jskog
sastava rude i okolnih stij ena . te njih ove po roz nos ti. Pri
o ksidaciji prima rnih sulfidnih minerala nastajc sumpo rna
ki se lin a ko ja Tazara rudu i o ko lne stij ene . Po nasa nje oslobodcnih metala iz primarnih rnine rala ovisi 0 njihov im geo ke mijskim kara ktcristikama , u prvo rn redu 0 io nsko m pO lCncij alu .
BuduCi d a se vcCin a rudnih mc lain U oksid nci jskim uvjetim a
nalazi u lo pi vim spo jevi ma, pretezno suifatima . o ni se s
vodom odvo de iz o ksidacijske zo ne, pa o na osiro m3suje. Od
rudnih me tala os taj e sa mo ie lj czo koje slva ra nc to pi vi
hidro ksid (lim o n it) . pa sc za to povrSinski d ijelovi izlu1cnih
sulfidnih rudnih tij ela naziva ju ie/jezlI ; Jeiir;. koj i su zbog
svoje lIotljive smede bo je do bar put o kaz za o tkri va nje lezista .
Proces o ksid acij e mote se pri kaza ti na pri mje ru pirita koj i
jc najtesCi mine ral sulfidnih letiSta

2 Fc5,+7 0 ,+2 H,0-> 2 Fe50 , + 2 1-1,50,.

( I)

U prisutnosti kisik a te ljew(JI )-sulfat jc nestabil an te pre lazi

u f eljczo( III )-sulfa,

4 Fc50 , + 0, + 2 H,50 ,-> 2 Fe,(50,j, + 2 1-1,0.

(2)

Budut i dl. ! jc tc ljczo(JII )-sulfat nes tabi lan u ncutraln im i

slabokise lirn oto pin ama, nastat te hid ro li za

Fe,(50 .). + 6 1-1,0 -> 2 Fc(O H). + 3 1-1,50,.

Slit ne

!tll

(3)

rea kcije i pri oksidac iji sulfi d:l d ru gih mc tala, s to m

raz.Jikom ~to \u njihovi liu lrati p retc1:no toplvi te ':Ie ne

zadr1av3Ju u zoni oksidacijc.
Cemelllacijskll :.OIW nll inzi sc I ... pod ok' l dacIJ~kc I I'pod
ral in e podzcm ne vodc.
III 70 nu dospiJcviJJlI ... ulfati mclala
iz oksidacijlike zone. a kako su u toj loni red uktivni uvjct!.
mls taj u sek unda rn i ~ ul fidi metal". Ij. primarne se rudnc
parage nezc o bogacuj u (v. sl. 7). T i su proce~ 1 te~to prateni
potiskivanjern prim arnih. ma nje vriJednih sulfida. ~to ~e mote
prikaz..1li na p rimjeru nastanka halkoziml na ratun pin ta :

14Cu50, + 5 Fe ,+ 12 1-1,0 -> 7Cu,5 + 5 Fc50, + 121-1,50,.

(4).
Debljin u zone sa sekun durnim ~u lfid im a varira od neko li ko
me tara do neko li ko dese laka mcta ra. ujveta konccnlrucija
bak ra (ha lkozi na) u najvi~im je dije lovi ma zone; ,dubinom
ud io bak ra postepe no o pad a.
Sedimcntna Ic1LSla nas laj u od p ro du kata pov r ~i n <;kog
trosc nja (r'lspada nja) sti je na i IcfiSta. Prod ukti ra~pada nja
prcnose se na vete uda ljenosti . i 10 uglavno rn pov rginsk im
voda rn a. a veo ma ri jclko vjctro m iii glcte rim a. Rudn c
ko mpone ntc iz zo na raspada nja ii i iz zo na Ille hani{:ki dezint egriranih stijena prenosc sc u o bli kll io nsk ih o lo pin a. ko lo ida,
fin odispe rgiranih sllspc nzij a iii zrn a. Dc po niranjcm tih kompo nc nata 1I vodi iii na kopnu nastaj u ru d ista.
Leii.w m e/wI/ilk;/r sed im cll tlw (nanos na letiAw) nasw jll
raza ranj cm stij ena i lefista koja sa d rfc primjese ko risnih
mi ncra la koj i se kas niji Ol procesim a mogu mchani ni ko ncc ntrirali (v. A lll vijall1" " lllll" lIa/a:i!ra, TE I , str. 247).
Mchanil:kc ko nce ntracij c mogu fo rmira ti min e rali koji Sli
o tpo rni na fi z i ~ k a raspad anj a i kc mij ska razlaganj a u oksidacijskoj loni , a im aj u veeu gustocu . Ti se mine rali scpariraj u
i ko ncc ntriraju me hanitk im dj e lova nj e m vode 1I potocima i
rij e kama. a poveta nc ko nce ntracij e nas taj u na mjestim a gdje
voda naglo mije nja brzinu kretanj a. T a !:Ie Iciista nOlzivaju
a luvij alnim , zn mzliku od o ba lnih mnrinskih nan osa koji se
scpariraju i ko nce ntriraju dj c lova njcm J11 0 rskih valova.
Medu na nosnim Iciistima naj pozna lija su l et i ~ t a zlata,
zatim Ic1ista i1m cnil a . mag netit a , rutila , cirk ona , mo nacita i
granata . do k su letiSta dij aman al<J . p lat inc i dragog kam enjLl
rj cd a. Toj grupi pripadaju i lezista kre menog pijeska.
K emogella sedim ellllla leiis[{I nastaju izdvajanj em rudllih
mill crala iz io nskih i ko lo idnih o topin a te lalofc nj e m fin odi spe rgi ranih testica koje u procesll dijage ncze d otivlj avaj u
veee pro mj ene . L ct i ~ t a su sloj nog i lecastog o blik a. s jasll o
istaknuto m podin o m i krovin o m. Cesto su velikih dim cnzij a
i za to o d posebne eko no mske vainosti .
Pre ma mj cstu nastanka , ke moge na scdime ntn a lciista
mogu biti motva rn a. jcze rska i mil rill sk..l. Vainija su leiista
tog tipa letislil telj cznc. ma nga nskc i ba kre ne rud e. te le1ista
glin a i soli .
Sedim e ntn a I ci i ~ t a ie/jezne rude nas taju u ko ntinc ntalnim
i mors kim sredin ama. a e ko no mski su vaina sarn o ma rin ska
letista. Ze lj czo moie dospj e ti u mo re pov rsinskim \lodama s
ko pn a iii dj elo vanj cl11 submarinskog vulk ani zma. ZCljezo
os lobode no iz raspadnutih sti jcna pre nos i se voda ma kao
fin od ispc rgirani mulj , a dij elo m kao io nske i ko lo idne
otopine. U o balno lll p o dru ~ju , gdj c je morc bogat o kisiko m,
nastaju oksidn e rude fe lj cza, a u dllbljim dij elo vim a mora
talote se karbo nat ne i silik atne te lj ezne rude . U zalvo re nim
baze nim a sa stagnanln o lll vodo m i uz prisulnost organske
mate rij e dj e lova nj e m baktc rij a nas taje sumpo rovodik koj i
rcagira sa tclj czom taloteti ga kao sulfid . Sedime ntn c rude
testo imaju mali udio ~c ljcza (25 " ,40% ) poviSen udio
mangan a i fosfor a, a struktura im je oolitn a. U vatna le2:iStn
tog tipa spad aju le1ista Lo taringij e ko ja sc nalaze na pov r~ ini
o d 1100 km 1 u Francusko j i dij elom u Lukse mburgu i Bc lgiji.
Rud o nosna serij a silstoji se a d rudnih slo jeva dc be lih 1.. 6 m.
ko ji se izmj enjuju s jalovim proslo jcim a. Rudne rezervc tog
po dnl ~j a iznosc -- 15 milijardi to na. To m tipu prip~ld n ju i
lefista silikatnc tc lj eznc rude za padne Makedo nij e (Tajmiste .
Demir-Hisa r i dr .).
Letista lI ulIJg(1II 0 n~ rude nastajl! 11<1 !)Iica n IUI Ci n k;a o
scdime ntn c rude te lj ezn. Manga n se oslo bad a kemijskim

RUD A LELISTA

703

nt!-.pndunjcm stljena i dospljev<l u vodt':llc bazcne gdje se

JI:: procc, parclJalnc III komplclne rekri,tahzaciJe I 'IilvaranJd

laiotL 1I ovi!<!llo::,ti 0 redoh-polcncijalu srcdinc . kilO ohtdna

iIi karbonatn" rucla . Scdimcntnim Icti~timn mangana pnpadaju najve H svje lska IdHtn togn I1h! t ala Cijawra i ikopolj
u SS R .
Stratlfllnnna SlI fe:i'sta hnkm rijclkl.1. ali !)c uhrajaj u 1I
naj vcca l et i ~1H bHkr~1 n3 sv ij c lu , B:1kar ~c konccntri rao II
pii l kol11 mont 1I blizini obuic. II spccifi t noj anaerobnoj Hcdini
uz prbutno::,1 organskc m3tcrijc . LetL HI M! nnlazc 1I odr edcnim
strat igrnfsk im horizo lltim il. kOla npT . II pcrmskim sc dil11 e J1lil11 ~1
srednjc Evropc. gdjc ~c na prostoru dugo l1\ blizlI 3000 km i
iroko m 300 krn nalazi viSe Icf iSla s ukupn o aka 160 milijun a
lonH bakra. Rudonosni SlI slojcvi dcbcli pro~jecno 2 III i sadrtc
i do 2% bakra. aj"eea leti!," su Lublin (Po ljska) i Man,feld
( jemaCka DR) . Tom lipu pripadaju i loti! l. Kat.n gc i
Za mb ijc!. gelj c st! v i~e rudi ~ta nala zi u zo ni dugoj 400 km .
ed im e ntn a le:iJw glillfl nastala su od m3terijala pov r~ in
skog raspadanja stijCllil koj i vode mehani{:k i prenose. Pri
utok u u vodcnc bazcne. najtc ~cc j ezcra , brzina vode postepena SI! smanjujc. taka da se iz njc prvo la lofe krupnijc
test ice (pijesci), a z3lim . pri vrl0 malim brzinama vode.
najsitnijc , glinovi tc ~cs tice . Taka sc. klasira nj c m po vcliti ni .
fO fmi raj u lefisla pijcska. odnosno glina. Minera lni sastav
glin a varira ; pored min e ra la glin a (kao lini la. ilita , mo ntmori
lonit a i elr.) nalaze sc i zrna krcrnena. feldspata i oksida
~e ljcza , a 0 10 m saSlavu o"isi u potrebij ivosl glina (opekarska.
vatroslalna. kcrami~ka glina).
Lezisltl soli nas taju u uvjetim a topic aridn e klime u
obalnim morski m bazeni m3 koji SU od otvore nog mora
djelolllicno odvojc ni ba rijcro m . Zbog visokc temperature
voda se ispa ruj c pa ko ncentracija otoplj e nih so li u vodi raste.
lsparivanje m vode silifava se razi na vode 11 bazcn u pa preko
barijere u bO:lzen utjete mo rska voda , te se tako unose nove
koliCine olopljenih sol i. Kada sc dos li gne slupa nj zasice nja
pojedinih vrs ta so li . one sc talote i kr istali ziraju. Najprij e se
kris ta lizira gips. za lim anhidrit. pa hal it (kuhinjska iii kamena
sol) , i na kraju ka lijske i magnezijs ke so li . Opisa ni cik lus
nas laja nja Icfista so li rijetko se odvija do kraja . pa s u zato
I cZi ~ I " gipsa mnogo cc!':a od lefiSla halil a. dok su lef iSla
ka lij sk ih i magnezij skih soli rijelka . Debljina kamene soli u
Ic f islima mofe iznosi li vise sto lin a mctara , ~t o je i rczullat
naknadnih tckto ns kih krctanja . kojima s u soli zbog svojc
plaslicnosli po d l o~ n e. Ve li ka Icfi! la so li nala ze se u Nje l11 ackoj. SSS R . SAD. Kanadi. U naSoj ze mlji lo me lipu leiiSla
pripada Tu!anj kod Tuzle.
Biogen. leiiSI . ad bioge nih le:1 iSla ovdj e su opisa na sa l11 0
leiisla fosforila, a leiisla kauslobiolila (ugljen , nafla , uljni
skriljavci. prirod ni plin ) prikazana su u drugi m cla ncima (v .
Ugljel/ ; v. Naira, TE 9, sIr. 190; v. Prirodlli p/ill).
LcfiS ta fosfor it a nas taj u djc lova nj c m o rganiza ma koji
upo trcblja vaj u fosfor iz Ill ora za o bavlj a nje svoj ih zivo tnih
funkcij a . Izumiranjem . takvi orga ni zmi dos pij cvaj u u dubljc
dijelovc mora gdje fosfor ponovno pre lazi 11 o lopinu , pa sc
tako nj egova ko li6na u tom dijclu mora znatno poveta. Kada
Ie "ode morsk im slruj a ma dospiju u plioe dijelove . opada njem
parcijalnog Il aka ugljik(IV)-oksida smanj uj e se lopivosl
fosfo ra i obara se fosfori l. Tako su mlstala lezista sa slojevima
deb lj in e 10 15 m, duga vi!e kilo mcla ra. Najveca letiSI.
fosforita nalaze sc u zc ml jama sjeve rn e Afrike.

novih pctrogcmh I rudmh Olmcrala I c,truktura.

zrOCI promjc.!ne llak a 1 temperature mogu bill r:lzli~ill
Naj'ma1niJim !iU prom jenama slijenc Iziotene kada zOOg
pokrl!ta kontmcntalnih ploca dospljevaju u dubljc dijelovc
Zcmljmc kore. flda lJ c. prohojem magmc u Zemljinu koru
okoln e :,tij c nc dol azc pod utjceaj povi<ene temperature . ve
takvc promjcne uzrokuju mCl amorfizam ~tijena. a ~tupanj I
vrsta mClamorfi zma ovisi 0 inlenzitclu i vrsll tlh promjena .
Metamo rfogc na I cti~ ta mogu biti metamorfozira na i metamo rlna .
Metumorrozirana letiAta nastala su djclova njem metamorfnih procc~a na letiSt3 cndogenog i egzogenog porijekla.
Uz roci mctam o rfizma mogu biti rcgio nalni (regiona ln o metal11 o rfozi r:103 IC1..iSta) iii djelovanje magmi (kontakt no-mctamorfozirana lezista) .
Od region a lno me tamorfoziranih lezi~l a znacajnija su
IctiSw ruda 1..cljcza . manganH . o lova i cinka. zlata i uran a. te
gra fita .
Lefillll ieljezIle rude toga tipa nalazc sc u mClamorfoziranim prekambrijsk im kompl eksima, a nastala su metamo r(ozorn prilllarnih egzoge nih marinsk ih Icf i ~ t a. Letista su vezana
za dcbe le sc rije fcljezovitih kva rcil3 izgradcnih od tanki h
proslojaka (0, I 20 mm) rudnih min erala (magne lila i he matita) i kremena . Ud io fe lj cza u tc ljczovitim kvarcitima iznosi
od 20 .. 40%. Naknadnim izlu fiva njcm krcmcna. najceSte
pov~ in skim tro ~c nj c l1l icljczovitih kvarcita u tropsk im uvjclim a , iii dje lova nj e m hidrot e rmalnih otopina , udi o se te ljeza
povcta na 50" 70% , i sarno sc tako obogacc ni dije lov i
eksp loali raj u. Rudna su tij e la slojcvit a iii Ictasta, dcblji na im
jc o d neko liko metara do nekoliko dcsctaka mc tara, a
mjestimice i vise od 100 m . Ncka se leii~ta protezu , s
prekidima, na duljini od vise dcsetaka kilo mc ta ra , a rczerve
im mogu iznos iti vise milij a rdi to na rude. Ta su letiSta
eko nomski naj"aznija leiisla ielj ezne rude, jer daju o ko 60%
svje tske pro izvod nj e, a cine i najveti dio svjets kih rezervi.
Ldis la se na laze u Brazilu , Venezue li . Australiji. SAD , SSSR
(sl. 17) i u nekim africki m ze mljama.

Metnmorfogena rudna

leZi~ ta

T a ~u lefista nas tala djelovanjcm me ta mo rfnih procesa

koji se pre lei no odv ijaju u dublji m dije lovi ma Zel11ljine kore
pod utjccaj e m visoki h temperatura. testo uz povisc ne tlakovc
i uz sudjelova nj e mincralizalo ra kao Slo su voda. ugljik ( IV)-oksid i d rugi lako hl ap ljivi spojevi. Za vrijeme met a morfizma ,
stijene i drugi minera lni agrega ti uglavnom ostaju u tvrstom
stanju . Promjenom tlaka i tempe rature po re mecuje se fi zitka
i kemijska stabilnost minerala nastalih pod d rugim uvjet im a.
pa sustav nastoj i uspostaviti ravnotefu koja odgova ra novim
uvjetima . Zato sc sastojci stij ena mijenjaju u minerale koji
su s tab ilni u tim novim uvjetima . Pre ma tome. me tamorfizam

SI. 17. Profil rudiSla tc\jcznc rude Kri\'oj Rog (SSSR) . 1 plagiograniti. 2
nmfibolit i. 3 konglomernti . ./ ta lkka rbonRtn i horizonl. 5 rudonosni horizont.
6 Skrilja\'ci, 7 krO\insk:1 sc rijll. 8 grnnili. 9 msjedi

L eii!1a I1I(Ulgallske mde n3stal a su me ta mo rfozom marinsk ih sedi men tnih le1.ista, pri ce mu od primarnih rud nih
minc rala boga tih vodo m nastaj u minera li bel vode . Rud a se
cesto sas toji od naizmj e nit nih proslojaka rud nih min crala i
kvarci t:l. Rudna su ti jela pretei no slojevita i vel ikih d ime nzija.
s prosjecnim udjelom mangana od 30 .. 40% . a rezerve iznose
vi~c desc taka milijun a tona rude . U povr~ inskim dij e lovi m <l
rudi ~ ta nastaju supcrgene aJt e racije i eko no mski vrlo vafna
obogatc nj a . Vcca l efi~ta toga tipa na lnze se u Indiji . Ga ni i
u Brazilu .

704

RUDNA LEZISTA

LeiiSfO olo",,~ ; cillkovc nlde. l edno od najvecih letiSta

o lovne i cinkove rude. Broken Hill u Australiji. svoje je
sadaSnj e znntaj ke dobilo regionalnom mctamorfozom primarnog le1iStn. vjcrojat no sedi mentnog porijek la. Ojclovanje
mClamo rfi zma otiluje se u izmjeni mincrainog sastav3 letiSta.
pa su nove min eraln e parageneze veo ma bogale razlitilim
rudnim mineralirn a,
L efisfo z!atolloSIIo-UranOIJOSllih kOllglomermo. ad koji h su
najpoznatiji u Witwate rsra ndu u Jutnoafri tkoj Republici.
slldne najvete rezerve zinIa na svijelu . LetiSla doju blizu
900 I zlnta godi~nje. S10 je vise ad palovine svjetskc pro izvod
nje. Unut ar se rij e konglomerata. debe le - 3 krn. "alaze sc
pojedi natn i slojevi zlato nosnih konglornerata debeJih
0,3 "3 m . Rudo nosni su slojevi d ugi v i ~e desetaka kilo metara ,
a u dubinu su praceni rudarskim radovi ma d o - 3500 m.
Srcdnji je sadriaj zlata 6.4 gil. a urana 300 gil. Le~iste je
vjerojatn o primarno -sed im entnog po ri jek la, a zlato i min cra li
ura na dospje li su u ko nglo merat kao nanosni mi nerali . Kasnij i
me tamorfni procesi prouzrokovali su o dredeno premje~tanje
zlat::!. i urana i stva ranje novih mine ra lnih parage neza. Postoje
i mi ~ ljcnja da su ta l d i ~ t a hid roterma lnog porijekla.
LeiiJla graftea produkti su regionaJ ne metamorfoze ni skog
stupnj a l efi ~ ta ugljena. Grafi t iz ti h l ef i ~ t a pripada amorfno m
varijete tu s velikim udj elo m grafi ta u rudi (40",80% ). Ld ista
su sloj nog i lecastog obl ik a, a ru d ne rezerve mogu iznositi
vi ~e d esetak a milijun a to na. Leti ~ l a tog tipa nalazc se u SSSR,
Ko reji i u Australiji. I pojave grafi ta na Psunju i Pa pu ku
pripadaju tom tipu l ef i ~ta .
Kont aktno me tamo rfozira na Icfista nastaju u oreoJim a
intruzij a magmatskih stijena te rmi ~kim dj elovanj e m magme
na lefgta iii na stij ene. Lefi~ t a su tog tipa rij e tka.
Metamorfna l eii~ta nastaju kada se u procesima metamorfizma i preg rupiranj a mine ra lne materij e kon ce ntriraj u korisni
~iner a li. To su neka l ef i ~ t a azbesta, grafita, granata , di ste na
I mram o ra.
Lefg la grafi ta nas taj u jako m metamorfozom scdimc ntnih
stij e na koje su sadrfavale o rga nsk u mate riju . T akva je
materija bila izvo r ugljik a o d kojega je , me tamo rfiz mo m J
nastao grafil.

METALOGENETSKE PROVINCUE [EPOHE

R udn a l ef i ~ t a ni su jednoliko rasporedena u Zemljin oj ko n
i ni su nastala u iSIO vrij e mc . U pojed inim podru cjima bili su
u o dredenim geolosk im epohama povo ljniji uvje ti za ko nce ntraci ju ruda . Postoji uska ge netska i vre menska veza izmed u

tektonski h pokreta. magmatlzma i nao;t3Janja rudnth 1e1I(w

Pojedinc vrste magmatslcih sl ij ena nao;taJu U od rcdcnom
vremenu I na odrcdenom pro"ttoru za vrijeme tcklon"tkog
razvoja nekog podrutja . A budu i da su e nd ogena rud,(ta
testo u ge netskoj vezi s odredenim vrstama magmatskih
stijena , razli tit i ge nets ki tipovi rudi.!ta nala zi t ce sc u
od redenim prostorima u pojedinim vrstama ma gmat sk ih
stije na iii blizu njih . Tako se l e1i~ t a kromita, plaline i
d ij amanata na laze u ultrabazitni m sti jenam a, n skarnovsk;:1.
grajzcnska i mn oga hidro le rm aln a le1iSta u b lizi ni '\u kisclih
i neut ralni h magmats kih stij ena . astajanje egzogcnih Ictisla
lakoder je u vezi s telclOnskim pokretima. Reliktn a Icfi~ta.
npr. boksiti . nastnju za vrijemc tektonskog mirovanja , kada
na kopnu prevladavaj u ke mogen i procesi tro ~e nj a stijena , a
letita me hanitki h sed imena ta pretetno se fo rmiraju z.a
vrij eme jate tektonske ak ti vnosti.
Ge ne tska veza izmedu lek tonike, magmati zma i rudnih
lef.iSta mofe se prikazati na p rimj e ru zapad nog dijc la tih oocea nskog pojasa , gdjc se ta veza mote objasniti teorijom
tekto ni ke plota (s l. 18).
U podrutju podvlate nj a oceanske ko re pod kontinenta lnu
ploc u nastaj u zone s razlit itirn rn agmalSki m stij enama i
ruditim a. U najviscm jc dijelu Bc nioffove zone eugosinklinaln a zona s vu lkanski m i p lu tonsk im stij e nama bazalt o idn e
magme pra ~e n e vu lk ansko-sedim e ntnim ici:ilim a i magm alskim l efi~ tim a kroma , ni kla i plat in e. D alj e pre rn a ko ntin c ntaln oj p loci slij ed i zona pozadi nskog pregiba sa slab im
po javarn a magrn atizma i o rudn jenja . Iza toga je zona
gra ni lO ida s plutonskim i vul ka nskim stij ena ma gr:mit o idn e
magme i lefgtim a kositra , volframa, mo li bde na. zlata, olova
i cinka. Zatim slij edi zo na alka ln ih pluto nskih i vulk anski h
stij ena s l ez i ~ t ima rij etkih me tala i na kraju zona s niskotemperat urnim l ef i ~ tjma ruda arse na, anti mo na i five. Te zo ne,
odnosno rudi ~ ta , ne nastaj u istodob no nego kroz du t i
vre rn enski period iii u v i ~e vre me nsk ih ciklusa.
Po dru t je ko je o buh vaca ve like geote ktonske jcdinicc s
rudiStim a razliCi tih genets kih tipova nastalih u viSe vremenski h
cik lusa naziva sc metaloge netskim p rovincij ama. Unut a r
taJ...--vih provincij a mogu se izdvojiti me talogenetske zo ne i
rajo ni koj i imaju ufa p rosto rn a i vremenska ob ilj efja.
Kao primj er metalogene lskih provincij a i zo na mote se
spo me nuti bakro nosn i po jas u Arizoni dug 150 km , sreb ro nosni poj as Sjeverne i Juf ne Am erike dug 3000 km , krom itno -platin o nosni pojas u ju ~ n oj Alrici dug 500 km .
Na po drut ju Jugoslavij e razvij e ne su ce tiri meta loge ne tske
provincij e: din arsko-helenidska. srpsko-ma kedonska. karpatsko- balkanska i alpska (s l. 19).

Hg. Sb,

p,

Alkalni

<:

PbZn
\V .Sn

I
I

200 -

3004()J -

SI. 19. Metalogenelskc provincij e Jugoslnvije. A ::alpska meta logcnciska provincija. B panonski bazen. C dinarsko-helenidska meullogenetsb provincij a. D srpsko-mllk.t:doruka meluloge ne-Iska provincija. karpnlsko-balkanska metalogcnetska
provincijll

"10<\00 km

"'XI)..m

5011

-XI

~I()

200

IIXI

51. 18. Veta mngmnlizmll ; rudnih l eti~ ln u zapadnom dijelu li hoocennskog

pojasa. Pr prijelun i elemenli

Dina rsko-helenidska mClalogcne lska p rov in cij a zit uzim fl

najveci. jugozapadni dio Jugoslav ij c. G lavna su obilje:!ju Ie
provi nci je lefista boksita ko ja su razlitite sta rosli ; najs larij ,l

RUDNA LEZISTA
su l efi~ t a trijaske. a naj rnlada neogcnske starosti. Od
ekonomske su vafnosti jurski boksiti erne Gore . kredni
boksil"i Basne, donjopalcogenski boksiti Istre i Hcrcegovinc
i eocenski boksiti Oalrnacije i Hcrcegovinc. Od drugih
znatajnijih l ef i ~ t a Ircba spomenuti loti! te nve u Idriji , leti!te
urana Zirovski vrh u Sioveniji. l ezi~t a icljeznc rude Ljubija
i Vare ~ u Bosni te Tajrniste u Makedoniji, lefista ba rita II
Hrvatskoj i Basni, te mnoge manj e pojave rud e olova, cinka,
antimona i bnkra u cent ral noj Bosni.
Srpsko-makedo nska mctalogenetska provincija prolcze se
preko zapudne i cenlraine Srbije , istotnog Kosova i istotnc
Makedonije. Ta se provincija odlikuje mn ogobrojnirn leii
~tim a olova i cink a, medu kojim a su i nasa naj vcta lefista
Trepea i Zletovo, za tim leZi!t. ant imonove rude (Zajata .
Lisa. Lojane i AI!ar) i molibdenove rude (Matk.tica) .

705

Karpatskobalkanskoj metalogenetskoj provinciji pripada

istotni dio Srbije . U lOj provinciji pretetno su I di ~ ta bakrene
rude, a me(!u njima su i velika rudi! ta Bor i Majdanpek.
Alpska metalogenetska provincij a sarno malo za hvata
podru'f je Jugoslavij e, i to u krajnjem sjevernom dijelu
Siovenije. U toj provinciji nalazi se vile vafnih lefita
o lovocinkove rude, od kojih je u Jugoslaviji le tilte Metica.
LIT .: fl. Schn~iduh6h,., Lehrb uch de r ErzJagerslti u e nkunde. Guslav
Fische r . J ena 1941. - S. Jan kO llit . MelalogenelSke epohe j rudo nosna podru~jB
J ugoslo\'ije . Rud llrskogeo l o~ki fok ull et , Beograd 1967. - 8 . 11. CMIlP'40fJ.
f eollOrlu!: none31111X IICKo nae"fllX. HC.Ilpa. MOCKOIl 1969. - S. Jun kovit. LetiJla
minc ralnih sirovin n - geneza rudnih l e1i~la. Rud ars kogeo l~ki fak ull et .
Beograd 1981.

B. Sinkovec