RUKOVANJE BRODOM I TERETOM

PRAVILA ZA NADGRAE
I LINIJU BRODA, GAZ,
DEPLASMAN (ISTISNINA) BRODA,
NOSIVOST, TONAA BRODA, KOEFICIJENTI

Glavne dimenzije broda su:

Duina broda (L) razlikuju se sledee duine:
1.Duina preko svega ili najvea duina (LOA) length over all
2.Duina izmeu okomica perpedikulara (Lbp)

irina (B-beam)
1.irina preko svega ili najvea irina (Bmax)
2.irina na konstruktivnoj vodenoj liniji (Bkvl) irina koja se
uvijek mjeri na glavnom rebru
Visina (D - depth) broda se mjeri na boku broda, na njegovoj
sredini, od gornjeg ruba kobilice do gornjeg ruba spoljne krovne
palube

 Gaz Gaz (T-draft ili draught) je vertikalna udaljenost koja se

mjeri od najdonje take tijela broda (kobilice) , odnosno
njegovih izdanaka (kormila, propele,..) do neke vodene linije.

draught predstavlja gaz do teretne vodene linije

 Razlikujemo dva gaza i to gaz na pramcu i gaz na krmi. Kada

su ova dva gaza jednaka kaemo da je brod u ravnotei
odnosno even keel na ravnoj kobilici.

Ako brod gazi vie pramcem nego krmom, kaemo da je

improvan - pretean, a ako je obratno i gazi vie krmom onda je
inkrman, odnosno zatean.
Razlika izmeu pramanog i krmenog zaga zove se TRIM
pretega

 Aritmetika sredina izmeu gaza na pramcu i onog na krmi daje

nam srednji gaz. Prema tome:
Srednji gaz = Gaz na pramcu + Gaz na krmi
2

Gaz se oznaava sa obje strane pramane i krmene statve i na

sredini broda. To znai da na brodu imamo 6 oznaenih
gazova.
Konstrukcioni gaz je gaz koji se primjenjuje za proraun
istisnine

 U zemljama koje imaju metarski sistem mjerenja, biljei se gaz

arapskim brojevima (lijeva slika). Brojke su visoke jedan
decimetar , a isto toliko je i razmak izmeu njih.
Donji rub brojke oznaava onaj gaz koji ta brojka pokazuje

Zemlje koje imaju engleski sistem mjerenja, gaz oznaavaju

stopama. Stopa se biljei rimskim ili arapskim brojevima.
Svaka brojka je visoka stope odnosno 6 palaca, a toliko je
isto i razmak izmeu njih (desna slika).
1 stopa = 12 palaca = 0.305 m / 1 metar = 3.2808 stopa

PRIMJER PRORAUNA SREDNJEG GAZA SVIH GAZOVA

I TRIM BRODA
The Draft Survey Calculation:
1. Fore Mean (Fm) = (FP + FS) / 2 =
(10.79 + 10.81) / 2 =
21.60 / 2 = 10.800 M.
2. Mid Mean (Mm) = (MP + MS) / 2 =
(10.90 + 11.03) / 2 =
21.93 / 2 = 10.965 M.
3. Aft Mean (Am) =

(AP + AS) / 2 =
(11.16 + 10.19) / 2 =
22.35 / 2 = 11.175 M.

4. Apparent Trim (AT) = Am Fm = 11.175 10.800 = 0.375 M.

NADVOE - Freeboard
Brod koji plovi po uzburkanom moru, izloen je udarima talasa.
Talasi nalijeu na brod, ispunjavaju upljine na palubi i time
poveavaju teinu broda.
Ako je brod potpuno natovaren sa teretom znai da gazi do teretne
vodene linije ova nova teina vode povisie jo vie ovu liniju

Ali to povienje nee biti

toliko da brod potone, jer
prostor koji se nalazi nad
TVL dovoljno je velik da
svojim uzgonom odri
brod u plovnosti

 U sluaju da se brod prekrca i ako u plovidbi nastanu veliki talasi, onda

teina vode, koju oni budu nanosili na brod, moe da postane toliko velika
da nadvlada uzgon i prouzrokuje da brod potone.
Takvih je sluajeva bilo mnogo, a posledica su lude trke za profitom nekih
brodovlasnika, koji su primoravali posadu da u brod ukrca teret vei nego
to je mogao podnijeti
Prema konvenciji o teretnoj vodenoj liniji (LL
convention) brodovi vei od 150 GT moraju
imati oznaenu teretnu vodenu liniju (TVL)
naroitim znakom, tzv Znakom nadvoa
Gornji rub ove linije oznaava TVL

S Ljeto (Summer)
W Zima (Winter)
T Tropski (Tropical)
WNA Winter North Atlantic
F Slatka voda (Fresh water)
TF Tropical Fresh Water

Kako opasnost plovidbe nije svuda i u svako

doba godine jednaka, to su pri ovom znaku
dodati tzv. Dodatni znaci koji oznaavaju
teretnu vodenu liniju prema godinjem dobu,
podruju i vrsti vode u kojoj se plovi
Razmak odnosno visina izmeu linije palube
i odnosne teretne linije, oznaene dodatnim
znacima, zove se Nadvoe Freeboard
(Fb)

ISTISNINA ILI DEPLASMAN

Za rukovanje brodom potrebno je da se zna njegova teina
Za propraun ove teine sluimo se indirektnim putem,
hidrostatikom koja kae da svako tijelo koje pluta , istisne
onoliku koliinu tenosti koliko ono samo tei.
Prema tome ako bi znali kolika je teina mora koju istisne na
brod, znali bi i teinu broda.
Da bismo odredili teinu istisnutog mora (D) , moramo se
posluiti optom formulom, po kojoj je teina svakog tijela, pa i
mora, jednaka zapremini tog tijela (V) pomnoenoj sa
speifinom teinom ().
Specifinu teinu mora mjerimo pomou salinometra, a njegova
vrijednost je priblino od 1,000 do 1,032

 Sa oznakom nadvoa ili bolje reeno plinsonovom markom

odreena je brodu najvia teretna vodena linija TVL.
Za laku odnosno najniu vodenu liniju podrazumijeva se
poetna linija za krcanje tereta , pa je moemo tano i odrediti.
To je linija kojoj tano odgovara odreena teina broda.
Teina se sastoji iz :
1. Teine trupa,
2. teine strojeva,
3. kotlova sa vodom u njima,
4. pomonih strojeva,
5. teine opreme i inventara
DEPLASMAN = TEINA praznog broda + nosivost (deadweight)

NOSIVOST (deadweight - DWT)

Ako sada brod nacrtamo teretom , gorivom za pogon broda i
drugim teinama potrebnim za odravanje putovanja, brod e
sve vie gaziti, dok napokon ne doe do teretne vodene linije.
Tu teinu, koju smo nakrcali, zovemo nosivost ili drugim
rijeima:
Nosivost je ona teina koju brod moe da ukrca od lake vodene
linije do teretne vodene linije
Ona se moe jo razlaniti na sledee djelove:
1. Teret
2. Putnici sa prtljagom i zalihom pitke vode,
3. Gorivo, tehnika voda, ulje, soda i ostali potroni materijal stroja
4. Posada sa prtljagom i zalihom pitke vode
5. Potroni materijal (boje, ulje, drvo, cimenat, rezervni limovi)
potreban za odravanje broda

6. Rezerve hrane (mesa, ribe, voa i povra), vode i slino.

7. Druge teine koje se sastoje iz: ostatke vode u tankovima,
koju balasni usisi ne mogu da isiu, blata u tankovima i
kaljuama, re i slinih teina.

Take 1 i 2 (teret i putnici) predstavljaju one djelove ijem

prevozu brod iskljuivo slui . Ti djelovi plaaju vozarinu i zbog
toga se zove korisna nosivost.
Ostali djelovi slue samo za odravanje putovanja i zovu se
mrtva nosivost .
Kapetan je duan da saopti krcatelju koliko tereta brod moe
da ukrca za odnosno putovanje.
Kako jedno putovanje traje vie vremena, a drugo manje, to e
za razna putovanja biti potrebne i razne koliine goriva, vode i
ostalog potrebnog za odravanje putovanja.
Znai da korisnu nosivost moramo raunati za svako
putovanje posebno

 Veliina mrtvih teina konkretno: gorivo, mazivo, ulje, tehnika i

pitka voda, odreuje se na bazi trajanja putovanja i dnevne
potronje stroja, kotlova i posade.
Rezerva goriva, maziva, ulja, tehnike i pitke vode uzima se
ljeti na svakih 5 dana + 1 dan (npr. ako putovanje traje 15 dana
uzima se za 3 dana rezerva) a zimi na svaka tri dana + 1 dan.
Danas se tehnika voda na brodu moe dobiti i procesom
desalinizacije (evaporatori) gdje pojedini brodovi mogu da
proizvedu i do 20 tona vode dnevno.

GLAVNE MJERE BRODA - KAPACITET

KAPACITET

Kapacitet za teret, (engl. capacity tonnage) jest

raspoloivi prostor za teret izraen u kubnim metrima
(m) ili kubnim stopama (ft).
Kapacitet je vrlo vana mjera trgovakog broda jer slui za
pravilan raspored tereta po pojedinim skladitima i za
sastavljanje plana tereta.
Kapacitet za teret ujedno obuhvata kapacitet skladita za
brodske zalihe, kapacitet tankova, za gorivo, pitku i kotlovnu
vodu, balast i sl.
Razlikuju se dva kapaciteta:
kapacitet za ito (eng. grain capacity),
kapacitet za bale (engl. bale capacity).

GLAVNE MJERE BRODA - KAPACITET

Kapacitet za ito, odnosi se na rasuti teret. On je uvijek
vei od kapaciteta za bale jer rasuti teret, npr. ito, ispunjava
sav prostor skladita ukljuujui i prostor izmeu rebara i
izmeu sponja
Kapacitet za bale, odnosi se uglavnom na komadnu i
pakovanu robu, dakle na generalni teret. U kapacitet za bale nije
uraunat prostor koji komadni i pakovani tereti ne mogu zauzeti,
npr. prostor izmeu zatitnih trenica (priboja) na bonim
stijenama skladita i prostor izmeu sponja.
Prilikom proraunavanja kapaciteta za ito i kapaciteta za
bale nekog brodskog skladita odbija se prostor koji
zauzimaju upore, sponje, zatitne trenice, cjevovodi i druge
sline konstrukcije. Ako je prostor za teret razdijeljen u
posebne odjele (elije), kapacitet se svakog odjela rauna
posebno.

GLAVNE MJERE BRODA - KAPACITET

Prostor po toni nosivosti je mjera ukupnog kapaciteta za bale
nekog broda i njegove ukupne nosivosti. To je zapravo onaj
prostor koji mora zauzimati jedna tona tereta da bi se istovremeno
potpuno iskoristila nosivost i kapacitet broda.
Tada bi kapacitet za teret bio potpuno iskoriten i brod bi uronio
do oznake nadvoa.
U praksi se, meutim, to rijetko dogaa. Kad je brod nakrcan
nekim tekim i kompaktnim teretom, npr. rudaom ili itaricama,
on e redovito iskoristiti nosivost, ali ne i kapacitet.
Kod generalnog je tereta obratno: brod redovito iskoristi
kapacitet, ali ne i nosivost. To je naroito karakteristino za
savremeni generalni teret, koji je tako pakovan da zauzima
relativno mnogo prostora.
Samo vrlo rijetko, ako se prikladno kombinuje lagani i
teki teret, brod moe potpuno iskoristiti nosivost i kapacitet

GLAVNE MJERE BRODA - KAPACITET

Kapacitet tankova

U brodske tankove moe se smjestiti tekue gorivo, ulje za

podmazivanje, razna biljna ulja, pitka voda, kotlovna voda i
morska voda kao vodeni balast.
Tankovi se nikada ne pune do vrha jer treba da ostane
slobodnog prostora za irenje tenosti kad joj se temp.
povea.
Prazan prostor koji se ostavlja iznosi 2 do 5% volumena tanka.
Brodskih tankova uvijek ima vei broj da bi im se tako
pojedinani kapacitet smanjio i na taj nain donekle otklonio
tetan utjecaj slobodnih povrina tenosti na stabilitet broda.

Svaki brodski tank ima:

- otvor za punjenje
- odunu cijev
- cijev za sondu

Kod tenosti koje na dnu tanka ne ostavljaju talog mjeri se

visina tenosti u tanku od dna tanka do gornjeg ruba tenosti,
a kod tenosti koje ostavljaju talog (npr. loivo ulje) mjeri se
visina praznog prostora ili tzv. ulage, od povrine taloga u
tanku do vrha tanka..
Svi su brodski tankovi kalibrisani, pa se na temelju visine
tenosti ili visine praznog prostora uz pomou posebnih tablica
odreuje koliina tenosti u tanku.
Te tablice se u strunoj terminologiji zovu sounding table

GLAVNE MJERE BRODA - KAPACITET

Faktor slaganja tereta i izgubljeni prostor
Za sastavljanje plana tereta potrebno je poznavati jo i faktor
slaganja tereta, (engl. stowage factor).
Faktor slaganja jest broj koji pokazuje koliko prostora zauzima
jedna tona dobro sloenog tereta, izraeno u kubnim metrima ili
kubnim stopama.
Pri odreivanju faktora slaganja tereta uzima se u obzir i tzv.
izgubljeni prostor (Broken Stowage).
Izgubljeni prostor uzrokuju omoti (ambalaa) i zatitni materijal
upotrijebljen prilikom slaganja tereta na brodu, zatim krivine i
istureni dijelovi brodskog skladita (rebra, sponje, upore i dr.),
pa se nijedan teret ne moe idealno sloiti.

GLAVNE MJERE BRODA - KAPACITET

Ako se faktor slaganja pomnoi koliinom tereta u tonama,
dobije se volumen prostora (u kubnim metrima ili kubnim
stopama) koji e teret zauzeti u brodu.
Stowage factor x cargo weight (MT) = volumen of cargo space

Nakon toga se na temelju

kapacitetnog plana planira smjetaj
tereta u pojedina skladita i druge
teretne prostore na brodu.

GLAVNE MJERE BRODA - KAPACITET

Faktor kapaciteta i proraun teina
za uzduni raspored tereta
Pri krcanju tereta mora se posebna panja obratiti na uzduni
raspored tereta kako bi brod po zavretku ukrcaja tereta plivao
na ravnoj kobilici ili imao trim kakav mu je potreban
Faktor kapaciteta fc jeste broj koji se dobije kada se kapacitet
za bale ili kapacitet za ito svakoga pojedinog brodskog
skladita broda podijeli ukupnim kapacitetom za bale odnosno
za ito, prema tome da li brod krca generalni ili rasuti teret.
Kad se korisna nosivost broda pomnoi faktorom kapaciteta
skladita, dobije se masa tereta koja otpada na to skladite.

TONAA BRODA
Veliinu teretnog broda moemo predstaviti njegovom
nosivou
Ali ako na isti nain pokuamo da prikaemo veliinu putnikog
broda, neemo u tome uspjeti.
Cio unutranji raspoloivi prostor odreen je za putnike.
isto putniki brod nema prostora za krcanje tereta, pa je
njegova nosivost vrlo mala.
To znai da je potrebno nai neki drugi nain, kojim bi mogli
prikazati i veliinu putnikog broda.
Taj se nain sastoji u mjerenju zapremine broda.
Ako premjerimo sve prostorije nekog broda dobit emo njegovu
zapreminu.
Ta zapremina sigurno prikazuje veliinu broda

 Za prikazivanje broda na ovaj nain ne uzima se za jedinicu

mjere kubni metar ili kubna stopa, ve se uzima vea jedinica.
Ta jedinica iznosi 100 kubnih stopa , a zove se registarska tona
100 kubnih stopa odgovara 2,832 m3
Ako sada proraunamo zapreminu svih zatvorenih prostorija na
brodu, bili oni ispod palube ili nad palubom, i tu zapreminu
izrazimo u registarskim tonama dobit emo bruto registarsku
tonau (ili danas samo: bruto tonau) broda

Ova tonaa predstavlja stalnu veliinu svakog broda, bio on

putniki , teretni ili ma koje druge vrste

 Ako od ovako proraunate tonae oduzmemo tonau onih

prostorija u kojima su smjetena pogonska postrojenja ,
prostorije za posadu, navigaciju itd., dobit emo neto
registarsku tonau (ili samo: neto tonau).
Neto tonaa je zapremina koja je odreena samo za teret i
putnike.

Bruto tonaa se na brodovima oznaava kao GT (gross

tonnage)
Neto tonaa se na brodovima oznaava sa NT(netto tonnage)

KOEFICIJENTI
Ako bi eljeli saznati priblino oblik, tonau i druge podatke o
brodu, sluimo se sa tzv. Koefocijentima.
Pomou ovih koeficijenata moemo na lak i jednostavan nain
da doemo do nekih priblinih rezultata, za koje se ne trai
naroita tanost.
Koeficijenti su:
1. Koeficijent povrine vodene linije (- alfa)
2. Koeficijent povrine glavnog rebra ()
3. Koeficijent punoe broda (koeficijent istisnine) -

Koeficijent povrine vodene linije (- alfa)

Odnos izmeu povrine teretne vodene linije i povrine opisanog
pravougaonika ili tzv. Koeficijent teretne vodene linije pokazuje
nam priblizan oblik teretne vodene linije , a prikazan je formulom:

Ovaj koeficijent se kree oko 0.8

to je koeficijent manji, oblik teretne vodene linije je vitkiji,
odnosno finiji , a to je on vei , oblik ove linije je tuplji.
Putniki brodovi, radi postizanja veih brzina, imaju finije oblike, a
teretni, radi to veeg prostora u skladitu , tuplje.

Raunanje tone po palcu () ili santimetru (cm) gaenja

Tona za jedan santimetar (cm) gaenja rauna se
najjednostavnije preko koeficijenta koji predstavlja odnos:
Pvl (povrina vodene linije) =
L x B
Odakle je : Pvl = x L x B
iz koje su nastale : Tcg = x L x B x 0,01 (cm)
Tpg = x L x B x 0,025 (cm)
Tona po santimetru gaenja Tcg predstavlja teinu koja kada
se ukrca na sredinu broda mijenja gaz za 1cm ili jedan palac 1

Upotrebom predhodnih formula nastala je tablica nosivosti

Dobivena skala je vrlo

praktina za upotrebu
pomorcima jer se
jednostavnim uitavanjem
moe povezati nosivost i gaz
broda

Koeficijent glavnog rebra()

Pokazuje odnos izmeu povrine glavnog rebra, mjerene do
teretne vodene linije i opisanog pravougaonika
Taj odnos je prikazan formulom:

Ovaj se koeficijenat kod savremenih brodova kree oko 0,95

Kod starije gradnje broda, naroito kod jedrenjaka, ovaj
koeficijent je mnogo manji i iznosi 0,7 do 0,8

Koeficijent punoe ()
Omoguuje nam da jo tanije procijenimo oblik broda.
On predstavlja mjeru izmeu zapremine istisnine broda i
opisanog paralelopipeta (prizme) dimenzije LBT

Iz gornje formule proizilazi da je: V = L x B x T x

Ovaj koeficijent se kree :
Od 0,40 do 0.50 za jahte; od 0,50 do 0,65 za putnike brodove;
Od 0,75 do 0,85 za teretne brodove

Koeficijent punoe ()
Iz predhodnog slaida imamo da je: V = L x B x T x
Ako u gornjoj formuli upotrijebimo formulu deplasmana D=Vx
Dobijamo formulu koja omoguava proraun pribline vrijednosti
deplasmana broda D = L x B x T x x

Koeficijent tonae (k) i koeficijent nosivosti (k1)

Predstavlja odnos izmeu neto i bruto tonae
Odnos je mnogo vei na teretnim nego na putnikim brodovima
Na teretnim brodovima on iznosi oko 0,65
Na putnike brodove on iznosi od 0,40 do 0,50
k = NRT
BRT

k1= Nosivost
D

HVALA NA PANJI