ANALIZA TROKOVA U CESTOVNOM PRIJEVOZU

(skraena verzija)

OBILJEJA RADA VOZILA I VOZAA

PULA 28.04.2009

. Mario Crnkovi , dipl.ing.

1.5. Rekapitulacija trokova

Sve e se trokovne stavke prikazati u tablici. Tako e se jasnije predoiti sastav, iznos
i udio svakog troka u strukturi cijene kotanja odgovarajue kategorije vozila. Ovo je nuno
radi izraunavanja cijena prijevoza, kao i graninih trokova koji predstavljaju najniu razinu
cijena.
Upravo su granini trokovi jedan od razloga koji su potakli rad na kalkulaciji cijene
kotanja. Nema dvojbe o tome da cijena prijevoza nia od graninih trokova predstavlja oit
primjer nelojalne konkurencije.
Tablica 14: Pregled godinjih trokovnih stavaka
Redni
broj

Trokovne stavke

Godinji trokovi po kategorijama vozila, kn

ndm. 7,5 t

ndm. 25 t

ndm. 40 t

Broj
tablice

64.158

120.768

207.570

3.672

30.304

58.776

1.

Trokovi goriva

2.

Autogume

3.

Popravci i odravanje

11.889

16.733

20.457

4.

Cestarina

22.800

55.200

109.350

5.

Osiguranje

13.428

19.453

36.477

6.

Registracija

2.840

6.340

16.960

7.

Amortizacija

38.891

71.553

132.705

8.

Kamate

7.211

14.017

25.696

9.

Garairanje

6.000

9.000

12.000

10

10.

Osobni dohoci, bruto

94.000

135.000

168.000

11

11.

Reijski trokovi

43.100

70.400

92.800

12

12.

Rizik, 3 %

9.525

16.972

27.241

13

317.514

565.740

908.032

Ukupni trokovi, kn/god.

Izvor: Tablice 2 do 13
2

Dobiveni podaci o trokovima svake kategorije vozila iz gornje tablice prikazat e se u

nastavku tako da dou do izraaja njihove cijene po prevaljenom kilometru, udjelu svakog
troka u ukupnim trokovima, te udjelima svake kategorije trokova u cijeni kotanja.
Cilj je ovakvog prikazivanja pojaati panju na trokove koji ine znatniju masu cijene
kotanja. Pojaani napor na traenju rjeenja za njihovo smanjenje na kraju e se pokazati
opravdanim.

Trokovi koji prate robu u prijevozu, kao i prijevoz kamiona drugim vozilom, padaju na
teret naruitelja.

14

1.5.1. Prikaz trokova kamiona najvee doputene mase 7,5 tona

Radi se o kamionima ija nosivost u pravilu ne prelazi 4 tone. Veoma je pogodan za
inozemni prijevoz jer mu nisu potrebne meunarodne dozvole.
Podaci u tablici se odnose na klasini kamion marke Iveco najvee doputene mase 6,5
tona (bez nadgradnje) nosivosti 3 t. Kamion je nabavljen na operativni lizing s rokom otplate
od sedam godina. Vrijednost mu je na dan 6. sijenja 2009. godine bila 278.355 kuna zajedno
s porezom.
Svi su trokovi raunati uz pretpostavku da e vozilo godinje prevaliti 60.000 km, od
ega 50% u inozemstvu. Prosjena potronja goriva planirana je na 17 l/100 km a amortizacija
na sedam godina.
Struktura cijene kotanja izraunata je i prikazana u sljedeoj tablici.
Tablica 15: Struktura cijene kotanja kamiona ndm. 7,5 tona
Redni
broj

Vrsta trokova

Iznos
kn/god.

Cijena u
kn/km

Udio u
trokovima

64.158

1,0693

20,20

Udio ktg.
troka, %

Varijabilni trokovi
1.

Trokovi goriva

2.

Autogume

3.672

0,0612

1,16

3.

Popravci i odravanje

11.889

0,1982

3,75

4.

Cestarina

22.800

0,3800

7,18

13.428

0,2238

4,23

32,29

Fiksni trokovi
5.

Osiguranje, sve vrste

6.

Registracija

2.840

0,0473

0,89

7.

Amortizacija

38.891

0,6482

12,25

8.

Kamate

7.211

0,1202

2,27

9.

Garairanje

6.000

0,1000

1,89

21,53

Direktni trokovi
10.

Osobni dohodak, bruto

94.000

1,5667

29,61

11.

Reijski trokovi

43.100

0,7183

13,58

12.

Rizik, 3 %

9.525

0,1588

3,00

317.514

5,29

100,00

Ukupno

46,19
100,00

Izvor: Tablica 14
Nakon prikaza svih trokova moe se zakljuiti da e prijevoznik iz ovoga primjera
uspjeno poslovati s cijenom prijevoza od
5,29 kuna po kilometru
ali uz uvjet da vozi pun u oba smjera te da godinje prevali planirani broj kilometara.

1.5.2. Prikaz trokova kamiona najvee doputene mase 25 tona

Kao reprezentativno vozilo u kategoriji do 25 tona najvee doputene mase prikazat e
se trokovi kamiona Iveco Eurocargo ML180E28, koji se u praksi esto koristi.
Osnovne su karakteristike vozila: ndm. 18 tona (bez nadgradnje), nosivost 12,6 tona,
interval servisa 60.000 km ili jednom godinje.
Kamion se nabavlja na operativni lizing s rokom otplate od sedam godina i cijenom od
538.752 kune (na dan 6. sijenja 2009.) s ukljuenim porezom.
Planira se godinja kilometraa od 80.000 s tim da se pola od toga obavi u inozemstvu.
Potronja goriva je planirana na 24 l/100 km po cijeni od 6,29 kn/l.
Uzevi u obzir spomenute uvjete u sljedeoj e se tablici prikazati iznos i struktura
cijene kotanja.
Tablica 16: Struktura cijene kotanja kamiona ndm. 25 tona

Redni
broj

Vrsta trokova

Iznos
kn/god.

Cijena u
kn/km

Udio u
trokovima

Udio ktg.
troka, %

Varijabilni trokovi
1.

Trokovi goriva

120.768

1,5096

21,34

2.

Autogume

30.304

0,3788

5,36

3.

Popravci i odravanje

16.733

0,2092

2,96

4.

Cestarina

55.200

0,6900

9,76

19.453

0,2432

3,44

39,42

Fiksni trokovi
5.

Osiguranje, sve vrste

6.

Registracija

6.340

0,0793

1,12

7.

Amortizacija

71.553

0,8944

12,65

8.

Kamate

14.017

0,1752

2,48

9.

Garairanje

9.000

0,1125

1,59

21,28

Direktni trokovi
10.

Osobni dohodak, bruto

135.000

1,6875

23,86

11.

Reijski trokovi

70.400

0,8800

12,45

12.

Rizik, 3 %

16.972

0,2122

3,00

565.740

7,07

100,00

Ukupno

39,31
100,00

Izvor: Tablica 14
Najvie trokova otpada na osobne dohotke, gotovo 24%, slijedi gorivo 21,34%, zatim
amortizacija. Iznenauje velik udio cestarine u trokovima.
Cijena kotanja prevaljenog kilometra ovoga vozila iznosi
7,07 kn/km
dok je cijena prijevoza, koja e se kasnije izraunati, svakako vea.
5

Budite korektni prema poslovnim partnerima i uvajte njihove interese, a osobito

interese naruitelja prijevoza.

16

1.5.3. Prikaz trokova kamiona najvee doputene mase 40 tona

Kao standardno vozilo u kategoriji kamiona najvee doputene mase 40 tona prikazan
je teglja s poluprikolicom marke Iveco Stralis AS440S45T/P ndm. 35 tona (bez nadgradnje),
nosivosti oko 23 tone. Njegova je vrijednost, zajedno s porezom, na dan 6.sijenja 2009.
godine bila 987.712 kuna (vidi tablicu 1). Prema tehnikom normativu servis se ovoga vozila
obavlja nakon prevaljenih 100.000 km, ili jednom godinje.
Vozilo se nabavlja na operativni lizing s rokom otplate od sedam godina. Amortizacija
se takoer obraunava kroz isto vrijeme.
Planira se da e kamion godinje prevaliti 100.000 km od ega 75 % u inozemstvu. Pri
tome e troiti 33 litre goriva na sto kilometara po cijeni od 6,29 kn/l.
Na osnovi navedenih parametara u sljedeoj e se tablici izraunati cijena kotanja i
prikazati struktura svih trokova.
Tablica 17: Struktura cijene kotanja kamiona ndm. 40 tona
Redni
broj

Vrsta trokova

Iznos
kn/god.

Cijena u
kn/km

Udio u
trokovima

Udio ktg.
troka, %

Varijabilni trokovi
1.

Trokovi goriva

207.570

2,0757

22,86

2.

Autogume

58.776

0,5878

6,47

3.

Popravci i odravanje

20.457

0,2046

2,25

4.

Cestarina

109.350

1,0935

12,04

43,63

Fiksni trokovi
5.

Osiguranje, sve vrste

36.477

0,3648

4,02

6.

Registracija

16.960

0,1696

1,87

7.

Amortizacija

132.705

1,3271

14,62

8.

Kamate

25.696

0,2570

2,83

9.

Garairanje

12.000

0,1200

1,32

24,65

Direktni trokovi
10.

Osobni dohodak, bruto

168.000

1,6800

18,50

11.

Reijski trokovi

92.800

0,9280

10,22

12.

Rizik, 3 %

27.241

0,2724

3,00

908.032

9,08

100,00

Ukupno

31,72
100,00

Izvor: Tablica 14

Dok kod manjih kamiona najvei troak predstavlja plaa vozaa kod veih na prvom
je mjestu gorivo.
Kad se svi trokovi podijele s prevaljenim putom dobiva se cijena po prevaljenom km,
odnosno cijena kotanja koja iznosi
9,08 kn/km

1.5.4. Pregled cijene kotanja

U tri prethodne tablice prikazana je struktura trokova kao i cijena kotanja po svakoj
kategoriji vozila. Radi lakeg usporeivanja cijene kotanja e se prikazati u zasebnoj tablici.
Tablica 18: Pregled cijena kotanja po vozilima u kn/km
Cijena kotanja

Najvea dop.
masa vozila

Planirano
km/god.

Ukupni
trokovi, god.

Teaj
kn/Euro

kuna/km

7,5 t

60.000

317.514

7,36 : 1

5,29

0,72

25 t

80.000

565.740

7,36 : 1

7,07

0,96

40 t

100.000

908.032

7,36 : 1

9,08

1,23

Euro/km

Izvor: Tablice 15, 16 i 17

N.B.: Cijena kotanja se odnosi iskljuivo na broj prevaljenih kilometara naveden u
7

stupcu 2. Prevali li se manji broj cijena po kilometru raste, dok kod veeg broja pada.

1.6. Ovisnost cijene prijevoza o cijeni kotanja

U strukturi cijene kotanja ima trokova, kao to je npr. gorivo, ija se cijena mijenja u
kratkim vremenskim razmacima, ali i onih koji rastu u duljem razdoblju. Sve to ima utjecaja
na cijenu prijevoza. Ipak, ne bi bilo opravdano cijenu prijevoza esto dizati i sputati iz obzira
prema korisnicima usluge prijevoza. To bi naime moglo utjecati na stabilnost njihovih cijena i
njihove pozicije na tritu, a posredno i na samog prijevoznika.
Kad se iscrpe mogunosti odravanja ravnotee izmeu trokova i prihoda poveanje
cijena se ne moe izbjei. Ono mora biti matematiki opravdano, razumljivo i uvjerljivo za
poslovne partnere. Moda bi bilo dobro da se u ugovorima s korisnicima usluge prijevoza
predvidi neko krae vremensko razdoblje u kojem se na manja kolebanja pojedinih trokovnih
stavaka nee reagirati.
Ovisnost cijena o kolebanju trokova prikazat e se u nastavku za svaku kategoriju
vozila zasebno. Kao podloga za izraunavanje posluit e podaci iz tablica 15, 16 i 17 u
kojima je obraena struktura cijene kotanja.

Ne konkurirajte cijenom nego kvalitetom!

1.6.1. Trokovi i njihov utjecaj na cijenu prijevoza 7,5 tonskog vozila

18

Udjeli pojedinih trokovnih stavaka u cijeni kotanja prijevozne usluge nisu jednaci za
sve kategorije vozila. Zbog toga se razlikuje i njihov utjecaj na konanu cijenu prijevoza. To
je razlogom nunosti zasebnog prikazivanja mjere u kojoj kolebanja trokova utjeu na cijenu
prijevoza kamiona najvee doputene mase 7,5 tona, 25 tona i 40 tona.
Kakav je utjecaj kolebanja trokova na cijenu usluge prijevoza kamionom najvee
doputene mase 7,5 tona vidi se iz slijedee tablice.

Tablica 19: Utjecaj kolebanja trokova na cijenu prijevoza kamionom ndm. 7,5 t

Redni
Trokovne stavke
broj
1

Planirani
trokovi

Udio (%) u
trokovima

Rast troka za Cijene rastu

1% utjee na 1% ako troak
rast cijene za:
raste %:

64.158

20,21

0,2021

4,95

Autogume

3.672

1,16

0,0116

86,47

3.

Odravanje

11.889

3,74

0,0374

26,71

4.

Cestarina

22.800

7,18

0,0718

13,93

5.

Osiguranje

13.428

4,23

0,0423

23,65

6.

Registracija

2.840

0,89

0,0089

111,80

7.

Amortizacija

38.891

12,25

0,1225

8,16

8.

Kamate

7.211

2,27

0,0227

44,03

9.

Garairanje

6.000

1,89

0,0189

52,92

10.

Plaa, bruto

94.000

29,60

0,2960

3,38

11.

Reijski trokovi

43.100

13,57

0,1357

7,37

12.

Rizik

9.525

3,00

0,0300

33,33

317.514

100,00

1,0000

1.

Gorivo

2.

Ukupno

Izvor: Tablica 15
esti stupac pokazuje za koliko se postotaka mora poveati svaki navedeni troak da bi
bilo opravdano poveanje cijena za jedan posto.
Meutim, ako se istovremeno povea cijena na vie trokovnih stavaka tada se mora
raunati sa sumom poveanih trokova i utvrditi je li opravdano poveanje cijena prijevoza ili
nije.
Kod ovoga vozila od svih trokova najosjetljivija je plaa vozaa. Ako se ona povea
za 3,38 % cijene prijevoza ve trebaju rasti za jedan posto. Trokovi goriva su na drugom
mjestu a nakon kojih slijedi amortizacija.

Koristite TIR karnet jer pojeftinjuje i olakava prijelaz dravnih granica.

19

1.6.2. Trokovi i njihov utjecaj na cijenu prijevoza 25 tonskog vozila

Kod vozila razliite nosivosti udjeli pojedinih trokova u cijeni kotanja prijevozne
usluge nisu isti. Zbog toga je nuno zasebno prikazati kakav je utjecaj tih trokova na vozila
najvee doputene mase svake od promatranih kategorija, u ovom primjeru kamiona od 25 t.
Ovaj se pregled temelji na rezultatima izrauna prikazanih u Strukturi cijene kotanja
koje su navedene u tablici 16.
Tablica 20: Utjecaj kolebanja trokova na cijenu prijevoza kamionom ndm. 25 t
Redni
Trokovne stavke
broj
1

Planirani
trokovi

Udio (%) u
trokovima

Rast troka za Cijene rastu

1% utjee na 1% ako troak
rast cijene za:
raste %:

1.

Gorivo

120.768

21,35

0,2135

4,68

2.

Autogume

30.304

5,36

0,0536

18,67

3.

Odravanje

16.733

2,96

0,0296

33,81

4.

Cestarina

55.200

9,76

0,0976

10,25

5.

Osiguranje

19.453

3,44

0,0344

29,08

6.

Registracija

6.340

1,12

0,0112

89,23

7.

Amortizacija

71.553

12,65

0,1265

7,91

8.

Kamate

14.017

2,48

0,0248

40,36

9.

Garairanje

9.000

1,59

0,0159

62,86

10.

Plaa, bruto

135.000

23,86

0,2386

4,19

11.

Reijski trokovi

70.400

12,44

0,1244

8,04

12.

Rizik

16.972

3,00

0,0300

33,33

565.740

100,00

1,00

Ukupno

10

Izvor: Tablica 16
Kao i kod 12 tonskog vozila najvei troak predstavlja osobni dohodak vozaa. Ako se
on povea za 4,19 % ve je opravdavano poveanje cijene prijevoza za jedan posto. To se
jasno uoava iz stupca 6 pod rednim brojem 10.
Poslije osobnih dohodaka najvei utjecaj na cijenu prijevoza ima gorivo. Ako cijena
goriva poraste za 4,68 % cijena bi prijevoza trebala porasti za 1 %.

Pravilno popunjavajte sve prijevozne obrasce. Izbjei ete mnoge probleme.

20

1.6.3. Trokovi i njihov utjecaj na cijenu prijevoza 40 tonskog vozila

Utjecaj pojedinih trokova na cijenu prijevoza, njihov rast ili pad, zavisi o kategoriji
promatranog vozila. ak i u okviru promatrane kategorije mogua su izvjesna odstupanja u
visini trokova. Upravo se ta odstupanja mogu iskoristiti kao prednost u potenom trinom
natjecanju. Ovdje se u pravilu radi o varijabilnim trokovima, ponajprije o potronji goriva,
odravanju, i nekim reijskim trokovima.
Za uspjeno trino natjecanje velik znaaj ima i izbor vozila. Koliko god kamion bio
tehniki dobar, ako na tritu nema dovoljne potranje za njegovom namjenom, trokovi e
toga vozila kroz vie godina optereivati cijenu prijevoza.
Kako utjee rast, ili pad, trokova na cijenu prijevoza kamiona najvee doputene
mase 40 tona vidi se iz slijedee tablice.
Tablica 21: Utjecaj kolebanja trokova na cijenu prijevoza kamionom ndm. 40 t

11

Redni
Trokovne stavke
broj
1

Planirani
trokovi

Udio (%) u
trokovima

Rast troka za Cijene rastu

1% utjee na 1% ako troak
rast cijene za:
raste %:

1.

Gorivo

207.570

22,86

0,2286

4,37

2.

Autogume

58.776

6,47

0,0647

15,45

3.

Odravanje

20.457

2,25

0,0225

44,39

4.

Cestarina

109.350

12,04

0,1204

8,30

5.

Osiguranje

36.477

4,02

0,0402

24,89

6.

Registracija

16.960

1,87

0,0187

53,54

7.

Amortizacija

132.705

14,61

0,1461

6,84

8.

Kamate

25.696

2,83

0,0283

35,34

9.

Garairanje

12.000

1,32

0,0132

75,67

10.

Plaa, bruto

168.000

18,50

0,1850

5,40

11.

Reijski trokovi

92.800

10,22

0,1022

9,78

12.

Rizik

27.241

3,00

0,0300

33,33

908.032

100,00

1,00

Ukupno

Izvor: Tablica 17
Za razliku od vozila niih nosivosti, kod kojih prednjae trokovi osobnog dohotka, u
strukturi cijene kotanja kamiona s najveom doputenom masom od 40 tona najvii je troak
goriva. Poveanje cijena goriva za 4,37 % uvjetuje poveanje cijene prijevoza za 1%.
Nakon goriva slijede plae, amortizacija i, pomalo neoekivano cestarina! A kako su
cestarine i kod nas, ali i u europskim dravama, u stalnom porastu moe se oekivati njihov
utjecaj na cijenu prijevoza slian onom koje ima gorivo!

Ako prijevoznik neto plati u ime ili u korist naruitelja ima pravo na naknadu tih
trokova zajedno s uobiajenom provizijom.

21
12

1.7. Granini trokovi

Minimalni trokovi, oni koji se moraju pokriti prodajnom cijenom a da se pri tom ne
ue u damping, pod uvjetom da prijevoznik ve ima ostvarenu dovoljnu masu financijskog
rezultata, nazivaju se graninim trokovima.
Granini se trokovi sastoje od:

varijabilnih trokova,
osobnih dohodaka (u bruto iznosu), i
dijela amortizacije

Podaci iz obraenog materijala ukazuju na ovisnost graninih trokova o kategoriji

vozila to je samo po sebi razumljivo.
Tablica 22: Granini trokovi prema kategorijama vozila
Granini trokovi
Najvea dop. Planirano
Godinji
Varijabilni OD vozaa
masa vozila km/god. trokovi, kn trokovi
bruto, %
Iznos, kn
kn/km
1

7,5 t

60.000

317.514

38,42

29,61

216.005

3,60

25 t

80.000

565.740

45,75

23,86

393.812

4,92

40 t

100.000

908.032

50,94

18,50

630.537

6,31

Izvor: Tablice 15, 16 i 17

U varijabilne trokove uraunat je i iznos od polovine vrijednosti amortizacije zato da
rezultati budu usporedivi s onima iz europskih zemalja.
Preraunato u cijenu po kilometru najnia cijena prijevoza pod navedenim uvjetima ne
bi smjela biti ispod
3,60 kn/km za vozila ndm. 7,5 tona
4,92 kn/km za vozila ndm. 25 tona
6,31 kn/km za vozila ndm. 40 tona
Ovo je teorijski ispravno. Meutim, svjetske trgovinske asocijacije, pa tako i Europska
Unija, cijene na osnovi graninih trokova smatraju nelojalnom konkurencijom.

13

pediterski trokovi ne padaju na teret prijevoznika. Stoga oni ne ulaze u kalkulaciju

cijene kotanja.

1.8. Rekapitulacija cijene kotanja

22

Cijena kotanja za kamione najvee doputene mase 7,5 t, 25 t i 40 tona izraunata je u

ovom materijalu na tono utvrenoj kilometrai. Kad bi se prevalilo vie ili manje kilometara
tijekom godine to bi za posljedicu imalo smanjenje, odnosno poveanje cijene kotanja po
prijeenom kilometru.
Iznos cijene kotanja na kilometrai, koja je uzeta kao normativ, vidi se iz sljedeeg
grafikog prikaza.
Grafiki prikaz 1: Cijena kotanja na prosjenoj dnevnoj kilometrai

14

2. OBILJEJA RADA VOZILA I VOZAA

U ovom e se poglavlju definirati svi parametri koji se tiu rada vozila i vozaa. Neki
su od njih inae odreeni zakonima i meunarodnim konvencijama, a neke e se opisati.
Cilj je da svi pojmovi budu tono utvreni kako ne bi moglo doi do dvojbe u njihovoj
primjeni. ak i izrauni, koji su matematiki toni, za polazite uglavnom imaju ekonomska
mjerila ili normative koji se uzimaju iz prakse. Tako e se i ovdje postupiti.
2.1. Raspoloivo vrijeme rada
Rad vozaa se sastoji od vremena provedenog u vonji, trajanja utovara i istovara te
vremena aktivnog ekanja (na granici, trajektu i sl.). Vrijeme vonje je propisano AETR
konvencijom i odgovarajuim naim zakonima. Vozai prosjeno tjedno smiju voziti 45 sati.
Zakon o radu propisuje 40 satni radni tjedan za sve zaposlenike pa tako i za vozae.
Plan raspoloivog radnog vremena tijekom godine dana izgleda ovako:
Tablica 23: Godinji fond radnih sati
Struktura radnog vremena

Broj sati
godinje

1.

Jedna godina ima 52 tjedna x 40 radnih sati

2080

2.
3.
4.

Umanjeno
za

Redni broj

a) deset dana blagdana x 8 sati

80

b) etiri tjedna godinjeg odmora x 40 sati

160

c) jedan tjedan bolovanja

Fond radnih sati u jednoj godini

40
1800

Izvor: Autor
Raspoloivi broj radnih dana u godini je dakle 1800 sati : 8 = 225
2.2. Praenje rada vozila i vozaa
Koristei podatke iz tablice 23, te planiranu godinju kilometrau po svakoj kategoriji
vozila, u sljedeoj e se tablici prikazati osnovne parametre koji e sluiti u daljnjem praenju
radnih ostvarenja vozila i vozaa.
15

Tablica 24: Osnovni parametri rada vozila i vozaa

Najvea dop.
masa vozila

Planirano
km/god.

Broj radnih
Broj radnih Prevaljeni km Prevaljeni km
dana u godini sati u godini
dnevno
po satu

7,5 t

60.000

225

1800

267

33

25 t

80.000

225

1800

356

44

40 t

100.000

225

1800

444

56

Izvor: Autor
Iz broja prevaljenih kilometara po satu (stupac 6) se dade zakljuiti da vozila manje
nosivosti prijevoz obavljaju uglavnom na manjim udaljenostima.
2.2.1. Prekovremeni rad
Broj prekovremenih sati koje voza, kao i svi ostali radnici, smije odraditi tijekom
jednog tjedna odreuje Hrvatska udruga sindikata. U ovom trenutku (poetak 2009. godine) to
je osam sati tjedno, ili ukupno godinje:
Redovno radno vrijeme, godinje
Prekovremeni sati - 45 tjedana x 8
Ukupno godinje

1800 sati
360 sati
2160 sati

Prekovremeni se sati pod odreenim uvjetima mogu prenositi u sljedei tjedan.

U iznos osobnog dohotka vozaa (tablica 11) ukljuena je i naknada za prekovremeni
rad. Meutim, ta naknada nije obraunata za svih 360 sati nego za tri etvrtine, odnosno 270
sati godinje, koliko se realno moe oekivati da e biti ostvareno.

2.2.2. Odmori vozaa

Prekidi rada tijekom radne smjene, te dnevni i tjedni odmori, nisu predmet ovoga rada.
Onaj koga to zanima sve e detaljno saznati iz Prirunika o voenju evidencije rada i odmora
profesionalnih vozaa u izdanju Tahografa d.o.o. Zagreb 2007.

2.2.3. Stojnice
Vrijeme koje voza provede na utovaru i istovaru kamiona naziva se stojnicama. Ovo
16

se vrijeme posebno ne naplauje jer je ve ukalkulirano u cijenu prijevoza. Ako se drukije ne

ugovori vrijeme stojnica iznosi
20 minuta + 5 minuta po toni tereta
2.2.4. Prekostojnice
Ako se utovar ili istovar ne obavi u okviru ugovorenog vremena, odnosno u vremenu
koje je pokriveno stojnicama, prijevoznik nakon proteka stojnica korisniku usluge prijevoza
za svaki zapoeti sat prekoraenja zaraunava prekostojnice.
Vrijeme trajanja utovara i istovara u ovom sluaju mora biti jasno upisano u Teretnom
listu i potpisano od strane poiljatelja, odnosno primatelja.
Vrijednost prekostojnica se utvruje na osnovi cijene prekovremenog radnog sata
vozaa, i trokova kamiona kojima su iskljuene sve trokovne stavke koje nemaju utjecaja na
ekanje. Koje se sve stavke iskljuuju vidi se iz sljedee tablice.

Ne vozite bez teretnog lista. Jedino njime moete dokazivati svoja prava iz ugovora o
prijevozu.

26

Tablica 25: Trokovi koji ne utjeu na vrijednost prekostojnica

Redni
broj

Trokovne stavke

Iznos u kn/god. za kamione ndm.

7,5 t

25 t

40 t

64.158

120.768

207.570

3.672

30.304

58.776

Varijabilni trokovi
1.

Trokovi goriva

2.

Autogume

3.

Popravci i odravanje

11.889

16.733

20.457

4.

Cestarina

22.800

55.200

109.350

Reijski trokovi
5.

CEMT, TIR Carnet i ostale dozvole

18.900

37.800

6.

Parkiranje, pranje i ienje

4.000

6.000

7.500

Ukupno

106.519

247.905

441.453

Izvor: Tablica 15, 16 i 17

17

Dakle, kad vozilo eka na utovar ili istovar ne terete ga varijabilni trokovi, ali ni oni
reijski trokovi koji su navedeni u ovoj tablici. Njih zato u izraunavanju prekostojnica treba
iskljuiti.
Tablica 26: Cijena sata prekostojnica
Najvea dop.
masa vozila

Ukupni fond
Korigirani
sati/god.
trokovi god.

Iskljueni
trokovi

Osnovica za Cijena sata

prekostojnice prekostojnica

7,5 t

1.800

350.414

106.519

243.895

135,00

25 t

1.800

612.990

247.905

365.085

203,00

40 t

1.800

966.832

441.453

525.379

292,00

Izvor: Za stupac 4 tablica 25, ostalo obradio autor

Prekostojnice za vozaa kamiona znae prekovremeni rad. Zato je bilo nuno godinje
iznose osobnih dohodaka iz tablice 14 uveati za 35 %. Nakon toga su iz dobivenog rezultata
iskljueni trokovi (stupac 4) koji ne utjeu na vrijednost prekostojnica. Postupak raunanja i
visina tih trokova prikazani su u tablici 25.
Na ovaj je nain dobivena osnovica za izraunavanje prekostojnica (stupac 5). Ova je
osnovica zatim podijeljena s godinjim fondom radnih sati iz stupca 2 i konano je utvrena
vrijednost sata prekostojnica.
N.B. Vrijednost sata prekostojnica i cijena autosata nisu isti!

Kod dostavljanja fakture za obavljeni prijevoz priloite i sve raune koje ste platili u ime
ili za raun korisnika usluge prijevoza.

2.3.
Cijena autosata i autodana

27

Radni dan vozaa i kamiona uobiajeno protjee u vonji. Prijevoznik u pravilu svoj
prihod ostvaruje prevaljivanjem kilometara u to je god mogue kraem vremenu. Meutim,
pri obavljanju prijevoza dolazi do manjih ili veih zastoja koji se prilikom obrauna cijene
prijevoza moraju uzeti u obzir. Radi se dakle o autosatima i autodanima vozila izvan rada.
Cijena autosata i autodana izraunat e se na nain prikazan u sljedeoj tablici.
Tablica 27: Vrijednost autosata i autodana vozila izvan rada

18

Svi trokovi Iskljueni

kn/god.
trokovi

Osnovica
za obraun

Vrijednost u kunama

Najvea dop.
masa vozila

Ukupno
sati/god.

7,5 t

1.800

317.514

106.519

210.995

117,00

936,00

25 t

1.800

565.740

247.905

317.835

177,00

1.416,00

40 t

1.800

908.032

441.453

466.579

259,00

2.072,00

autosat

autodan

Napomena: jedan autodan ima osam autosati

Izvor: Tablice 14 i 26
Autosati, odnosno autodani, se zaraunavaju naruitelju u tri sluaja:
a) kad je prosjena dnevna kilometraa ispod normativa
b) kad je tako ugovoreno
c) zbog kanjenja u prijevozu bez krivnje prijevoznika
Dok se prekostojnice zaraunavaju iskljuivo zbog kanjenja utovara ili istovara robe,
autosati i autodani se obraunavaju zbog nekog od navedenih razloga.
2.4. Posrednika provizija
Provizija je naknada za uslugu u posredovanju. Iznos se u pravilu odreuje u postotku
od ukupne cijene, a najee iznosi 8% cijene prijevoza.
Prijevoznik na tritu nastupa samostalno ili kao podvozar. Kad tereta ima vie nego
vlastitih prijevoznih kapaciteta ustupit e ga drugom prijevozniku i za to dobiti naknadu u
obliku posrednike provizije. Ali i obrnuto, ako sam obavi prijevoz kao podvozar platit e
posredniku proviziju.
Postavlja se pitanje treba li ovaj izdatak raunati kao trokovnu stavku u kalkulaciji
cijene kotanja? Ne treba. Izdatak za proviziju ima pokrie u utedama koje ostvari podvozar
kroz trokove koje bi imao traei teret na tritu prometnih usluga.

Plaena provizija posredniku u prijevozu robe sigurno je pokrivena utedom na

trokovima.

28

2.5. Povratna vonja

Pod povratnom se vonjom podrazumijeva prijevoz tereta u oba smjera za istog
naruitelja. Prijevoznik tada ima najnie trokove, jer niti plaa posredniku proviziju niti ima
trokova oko traenja povratnog tereta.
19

Nema sumnje da naruitelj u ovom sluaju zasluuje odgovarajui popust. Ali kako to
izvesti a da ne bude prijevoznik pod sumnjom da se posluio damping cijenom?
U ovom se sluaju cijena prijevoza rauna prema tarifnoj stavci za kilometrau u oba
smjera. Budui da cijena prijevoza s kilometraom postupno pada to e znaiti da je ona na
dvostrukoj udaljenosti nia nego kad bi se fakturirala za svaki smjer posebno.
2.6. Povratni teret
Povratnim se teretom smatra svaki prijevoz robe u smjeru sjedita prijevoznika iskljui
li se onoga koji se obavlja za istog naruitelja.
Cijena se ovoga prijevoza ugovara na isti nain kao da se radi o prijevozu s polaskom
iz domicila. Odobravanje znaajnijih popusta samo zato to se radi o povratnom teretu jest
nelojalna konkurencija u odnosu na domicilnog prijevoznika. Naime, sva je roba u prijevozu
zapravo povratni teret za nekog prijevoznika.
Formiranje cijena ispod trnih, pozivajui se na razlog da se radi o povratnom teretu,
je pogreno. Minimalni popust, s obzirom na ipak neto nie trokove, vjerojatno bi se mogao
tolerirati, ali nikako iznad visine uobiajene posrednike provizije.
2.7. Prazna vonja
Dolazak vozila do mjesta utovara uvijek se obavlja praznim kamionom. Razumljivo je
da se to ne moe izbjei, ali treba sve poduzeti da se izbjegnu prazne povratne vonje. A one
danas kod nas iznose oko 20 %.
Katkad se prazna vonja moe naplatiti, ali samo kad se tako ugovori s naruiteljem. A
koliko zapravo kota prazna vonja? Svakako manje nego vonja punog vozila, jer su neki
trokovi oito nii. Utroit e se manje goriva, autoguma, trokovi odravanja su nii, i sl..
Cijena kotanja prevaljenog kilometra u praznoj vonji bit e svakako nia od iznosa
graninih trokova. O kom se iznosu radi vidi se iz sljedee tablice.
Tablica 28: Cijena prevaljenog kilometra u praznoj vonji
Granini trokovi, kn/god.

Najvea dop.
masa vozila

Godinja
kilometraa

Ukupno

Umanjenje %

Iznos

Prazna
vonja kn/km

7,5 t

60.000

216.005

205.205

3,42

25 t

80.000

393.812

10

354.431

4,43

40 t

100.000

630.537

15

535.956

5,36

Izvor:
Tablica 22

20