Primjena PLC ureaja serije S7-1200 za upravljanje i

vizualizaciju sustava odvodnje otpadnih voda

Goran Mali*, Danijel Mari*, Tomica Lisak**
*Elektrotehniki odjel
Tehniko veleuilite u Zagrebu
Konavoska 2, Zagreb, Hrvatska
Telefon: 01-5603 900 Fax: 01-5603 999 E-mail: goran.malcic@tvz.hr

**Duplico d.o.o.
Gornjostupnika 27b, Gornji Stupnik, Hrvatska
Telefon: 01-6589 222 Fax: 01-6589 230 E-mail: tlisak@duplico.hr

Saetak - Programirljivi logiki kontroleri preuzeli su glavnu

ulogu u upravljanju i nadzoru automatiziranih industrijskih
sustava. Zbog njihove rairene primjene u svim granama
industrije, proizvoai sve vie ulau u razvoj novih, malih,
monih i prema cijeni vrlo pristupanih PLC ureaja.
Primjer takvog PLC ureaja je najnovija serija S7-1200
proizvoaa Siemens.
U radu je prikazan rad operativnog sustava, sklopovska i
programska struktura PLC ureaja iz serije S7-1200 te
mogunosti razvojnog programskog alata TIA Portal s
naglaskom na bitne stvari sa stajalita programiranja i
koritenja PLC ureaja. Prikazana je primjena PLC ureaja
i operatorskog panela iz serije S7-1200 u upravljanju i
vizualizaciji sustava odvodnje sanitarno tehnolokih otpadnih
voda.

I. UVOD
SIMATIC S7-1200 predstavlja seriju modularnog PLC
ureaja koji se moe koristiti za automatizaciju tehnikih
sustava razliite sloenosti, od jednostavnih do srednje
sloenih sustava. Prema mogunostima i tehnikim
karakteristikama PLC ureaji iz serije S7-1200 mogu se
smjestiti izmeu serije S7-200 i S7-300. Memorijska
organizacija, podatkovna struktura, adresiranje, programski
jezik i skup naredbi su gotovo identini seriji PLC ureaja
S7-300. Uz navedeno, serija S7-1200 podrava serijske
protokole RS-232 i RS-485 (za koje postoje dodatni
komunikacijski moduli), MODBUS protokol (koristi se
modul za RS-485 komunikaciju) te USS protokol (eng.
Universal Serial Interface Protocol) za komunikaciju sa
Siemensovim pretvaraima napona i frekvencije koji
podravaju USS protokol [1].
Sve centralne procesorske jedinice imaju integrirano
PROFINET suelje ime je omogueno meusobno
povezivanje vie PLC ureaja i operatorskih panela putem
komunikacijskih protokola temeljenih na ethernet i TCP/IP
(eng. Transport Control Protocol / Internet Protocol).
PROFINET suelje takoer omoguuje spajanje na
postojee sustave automatizacije u kojima postoji
PROFINET komunikacija.
Za konfiguriranje i programiranje PLC ureaja serije
S7-1200 i razvoj nadzorno-upravljakih aplikacija za
operatorske panele serije KTP, namijenjene seriji S7-1200,
koristi se programski alat TIA Portal koji ima integrirani
programski alat STEP 7 Basic i WinCC. Velika slinost u
radu programske podrke sa serijom S7-300 namee se kao
logian izbor u automatizaciji mikro i malih sustava i od
strane programera koji su do sada bili orijentirani
iskljuivo na seriju S7-300.

Primjer takvog sustava je odvodnja sanitarno

tehnolokih otpadnih voda gdje je primjenom PLC ureaja
serije S7-1200 i operatorskog panela serije KTP omoguen
automatski rad sustava bez stalnog nadzora operatera.

II. SKLOPOVSKE KOMPONENTE SERIJE S7-1200

Budui da je serija S7-1200 modularne strukture, PLC
ureaj se konfigurira izborom i spajanjem razliitih
modula. Na centralnu procesorsku jedinicu (eng. Central
Processing Unit, dalje CPU) se prema zahtjevima procesa
kojim se eli upravljati dodaju razliite vrste signalnih i
komunikacijskih modula. Na Sl. 1. prikazan je izgled i
spajanje modula koji su na raspolaganju za konfiguraciju
PLC ureaja serije S7-1200. Moe se primjetiti da se s
lijeve strane CPU modula mogu spojiti komunikacijski
moduli, a s desne strane signalni moduli.

Sl. 1. Moduli za konfiguraciju PLC ureaja serije S7-1200

A. Centralna procesorska jedinica (CPU)

CPU modul se sastoji od mikroprocesora, integriranog
napajanja, te ulaznih i izlaznih krugova. S prednje strane su
postavljene LED diode za signalizaciju stanja lokalnih
ulaznih i izlaznih digitalnih signala te status centralne
procesorske jedinice. Ispod poklopaca se nalaze konektori
za spajanje napajanja, ulaznih i izlaznih signala te na
donjoj strani PROFINET konektor. CPU modul je
dostupan u tri modela: 1211C, 1212C i 1214C koji se
razlikuju se prema broju ugraenih U/I, naponu napajanja
CPU-a i vrsti upravljakog napona digitalnih izlaza [4].
Broj integriranih digitalnih/analognih ulaza i digitalnih
izlaza CPU modula i mogua proirenja signalnim i
komunikacijskim modulima prikazan je u tablici I.

TABLICA I. MOGUNOSTI PROIRENJA CPU MODULA

A. Organizacija programa

Karakteristika

Procesorska jedinica serije S7-1200 uz pomo

operativnog sustava upravlja izvoenjem S7 korisnikog
programa organiziranog kroz S7 blokove koji su preuzeti
iz serije S7-300. Blokovi su dijelovi upravljakog
programa odreeni svojom funkcijom, strukturom ili
zadanom namjenom [6]. Svaki programski blok za sebe
predstavlja jednu zatvorenu cjelinu koja upravlja nekim
dijelom procesa, i kao takav se moe pozivati iz glavnog
programa neogranien broj puta, dok meusobno povezani
blokovi tvore jednu programsku cjelinu. Korisniku su na
raspolaganju sljedee vrste S7 blokova s kojima je mogue
razvijati korisniki program:

1211C

1212C

1214C

Broj digitalnih ulaza (lokalnih)

14

Broj digitalnih izlaza (lokalnih)

10

Broj analognih ulaza (lokalnih)

Proirenje signalnim modulima

Proirenje kom. modulima

B. Signalni moduli (SM)

Signalni moduli (eng. Signal Modules, SM) slue za
prilagodbu razliitih digitalnih i analognih procesnih
signala s kojima se S7-1200 povezuje, te poveanje broja
ulaza i izlaza u konfiguraciji PLC ureaja. Odabiru se
prema potrebnom broju i vrsti ulaza/izlaza te prema
rasponu ulaznog odnosno izlaznog napona.. Za njihovo
spajanje nisu potrebni dodatni konektori niti kablovi, ve
se pomou ugraenog konektora sa strane spajaju na CPU
ili drugi signalni modul s desne strane. CPU je mogue
proiriti digitalnim i analognim signalnim modulima.
Na raspolaganju su signalni moduli s digitalnim
ulazima, digitalnim izlazima i kombinirani digitalni
signalni moduli koji imaju digitalne ulaze i izlaze. Modeli
modula digitalnih izlaza meusobno se razlikuju prema
broju signala i tipu izlaznih kanala. Ovisno o aplikaciji
moe se izabrati signalni modul s osam ili esnaest izlaza
koji mogu biti izvedeni s relejima ili MOSFET
tranzistorima.
Signalni moduli analognih ulaza imaju mogunost
detekcije previsoke i preniske vrijednosti ulaznog
analognog signala dok moduli analognih izlaza imaju
mogunost detekcije prekinute petlje kod strujnog signala i
detekciju kratkog spoja kod naponskog signala.
C. Komunikacijski moduli
Komunikacijski moduli (eng. Communication Modules,
CM) se koriste za povezivanje PLC ureaja sa ostalim
inteligentnim ureajima putem serijske komunikacije
ostvarivanjem veze od toke do toke (eng. Point to Point).
Moe se odabrati izmeu CM modula za RS-232 i RS-485
protokol. Pomou komunikacijskih modula mogue je PLC
ureaj povezati serijski s infra-crvenim itaem, GPS
ureajem, modemom, pretvaraem napona i frekvencije,
itd. Unutar razvojnog alata STEP 7 Basic postoje gotove
biblioteke sa komunikacijskim blokovima koji omoguuju
USS, Modbus master i Modbus slave protokol.

Organizacijski blokovi (eng. Organization Blocks, OB);

Funkcije (eng. Functions, FC);
Funkcijski blokovi (eng. Function Blocks, FB);
Podatkovni blokovi (eng. Data Blocks, DB).
Organizacijski blokovi predstavljaju suelje izmeu
operativnog sustava i korisnikog programa [7]. Moemo
ih shvatiti kao potprograme u koje se smjetaju naredbe
korisnikog programa. Korisniki se program moe
izvravati na dva naina: cikliki ili kao odgovor na neki
vanjski ili unutarnji poticaj kojeg promatramo da bi PLC
ureaj ostvario eljenu funkciju. Glavni program se nalazi
u organizacijskom bloku OB 1 koji se izvodi cikliki dok
se ostali OB-ovi izvode samo ako se pojavi definirani
dogaaj koji pokree njihovo izvoenje. Dogaaji koji
mogu prekinuti cikliko izvoenje glavnog programa su
prekidi (cikliki, sklopovski i sl.) ili greke (dijagnostika,
vremenska i sl.).
Organizacijski blokovi su podijeljeni prema njihovoj
namjeni jer je svakoj vrsti prekida ili greke dodijeljen
jedan ili vie OB-ova [8]. Svakom organizacijskom bloku
je dodijeljen prioritet izvoenja to znai da glavni
program, koji ima najnii prioritet izvoenja (broj 1), moe
biti prekinut u svakom trenutku od strane bilo kojeg
drugog OB-a. Kada se pojavi odreeni dogaaj, operativni
sustav e pozvati njemu pridrueni OB ime e se izvriti
prekidna rutina koja je u njemu napisana (Sl. 2.). U seriji
S7-1200 dostupno je nekoliko vrsta prekidnih OB-ova
uglavnom preuzetih iz serije S7-300. Iz organizacijskih
blokova je mogue pozivati funkcije i funkcijske blokove
te pristupati podacima iz podatkovnih blokova.
S7 operativni sustav
Ukljuenje
napajanja

Izvoenje korisnikog programa i organizacija memorije

procesorskih jedinica serije S7-1200 izvedena je na temelju
operativnog sustava kakav se koristi u procesorskim
jedinicama serije S7-300. To znai da je princip rada s
programskim blokovima, adresama, podacima i naredbama
priblino jednak. Zbog toga su u okviru rada navedene
samo osnovne znaajke programske i memorijske strukture
karakteristine za seriju S7-1200.

Program
pokretanja
OB100

Pokretanje
ciklusa
Glavni program
OB1

II. PROGRAMSKA I MEMORIJSKA STRUKTURA

PROCESORA SERIJE S7-1200

S7 korisniki program

< Prekid >

Prekid

Prekidna
ciklika rutina
OB200

< Greka >

Prekid

Prekidna rutina
vremenske greke
OB80

Sl. 2. Izvoenje korisnikog programa u PLC ureaju S7-1200

III. RAZVOJNI ALAT TIA Portal

B. Organizacija memorije
Svi korisniki programski objekti smjeteni su u
razliito organiziranim memorijskim podrujima S7-1200
procesorske jedinice pomou kojih korisniki program
komunicira s operativnim sustavom. Sl. 3. prikazuje tok
korisnikog programa s raunala za programiranje kroz
razliita memorijska podruja procesorske jedinice.

S7-1200
Memorija S7-1200 procesora
Raunalo
TIA Portal
S7 projekt

Korisnika memorija
Memorija za
uitavanje

Radna memorija

Konfiguracijski
parametri sklopovlja
Blokovi:
- Logiki blokovi
(OB, FC, FB)
- Podatkovni blokovi
(DB)

Komentari, Simboli

Sistemska memorija
Procesna slika
ulaza
Procesna slika
izlaza

Konfiguracijski podaci:
- Sistemski podatkovni
blokovi (SDB)
Blokovi:
- Logiki blokovi
(OB, FC, FB)
- Podatkovni blokovi
(DB)
SIMATIC
MEMORY CARD

Dijelovi:
- Logikih blokova
(OB, FC, FB)
- Podatkovnih blokova
(OB, FC, FB)
koji su bitni za
izvravanje korisnikog
programa

Bit memorija

Timer,
Broja
Dijagnostiki
spremnik
L stog
Stog bloka
Stog prekida

6ES7954-BLF00-0AA0

Sl 3. Memorijska organizacija S7-1200 procesora

Memorija S7 procesora se sastoji od memorije za

uitavanje i radne memorije koje zajedno predstavljaju
korisniku memoriju te sistemske memorije [2].
Kompletan korisniki program i konfiguracijski parametri
sklopovlja S7-1200 PLC ureaja se prenose u memoriju za
uitavanje (eng. Load memory). To je postojana (eng. nonvolatile) memorija ugraena u CPU ili smjetena na
opcionalnoj SD memorijskoj kartici umetnutoj u CPU
modul. Podaci zapisani u memoriji za uitavanje ostaju
nepromijenjeni i u sluaju nestanka napajanja.
Prilikom prijelaza CPU-a iz STOP u RUN nain rada,
programska logika i korisniki podaci koji su potrebni za
izvoenje programa se iz memorije za uitavanje kopiraju
u radnu memoriju (eng. Work memory). Time se osigurava
brzo izvoenje korisnikog programa jer se u radnoj
memoriji nalaze samo dijelovi blokova i korisniki podaci
koji su bitni za izvravanje programa. Takoer se izbjegava
bespotrebno optereivanje radne memorije jer je ona
napravljena kao brza RAM memorija koja je u potpunosti
integrirana u CPU te se kao takva ne moe proirivati. Ova
vrsta memorije je nestalna (eng. volatile) i prilikom
nestanka napajanja podaci zapisani u njoj se briu. Kada je
CPU u RUN nainu rada, izvrni dio operativnog sustava
osigurava izvoenje korisnikog programa iz radne
memorije s varijablama smjetenim unutar sistemske
memorije.
Sistemska memorija je takoer integrirana u S7-1200 i
ne moe se proirivati. Sadri adrese varijabli koje su
prema njihovoj primjeni logiki grupirane u odgovarajua
adresna podruja kojima je mogue pristupiti u
korisnikom programu. Broj adresa u svakom adresnom
podruju odreen je vrstom CPU modula koji se koristi. U
sistemskoj memoriji nalaze se sljedea adresna podruja:
- ulazi (I),
- izlazi (Q),
- bit memorija (M),
- podatkovni blok (DB),
- lokalna (privremena) memorija (L).

Totally Integrated Automation Portal (TIA Portal) je

razvojni programski alat koji se sastoji od programskog
alata STEP 7 Basic za razvoj i izradu upravljakih
aplikacija PLC ureaja serije S7-1200 i programskog alata
WinCC za razvoj i izradu nadzorno-upravljakih aplikacija
za HMI ureaje serije KTP [3].
Rad u TIA Portal aplikaciji je mogu u dva pogleda:
- Portal pogled otvara se odmah nakon pokretanja
aplikacije i prikazuje osnovne akcije koje korisnik
moe odabrati (konfiguracija sklopovlja, izrada
programa, vizualizacije i sl.).
- Projektni pogled odabire se klikom na Project view
na poetnom prikazu TIA Portal-a, sadri mnogo vie
opcija potrebnih za izradu programske podrke koje su
sline onima u programskim paketima STEP 7 i WinCC
Flexible koritenim sa serijom S7-300.
Izrada projekta u TIA Portalu se sastoji od nekoliko
sljedeih glavnih koraka:
- kreiranje projekta;
- izrada sklopovske konfiguracije PLC ureaja;
- izrada i konfiguriranje mrenih veza izmeu ureaja;
- izrada upravljakog programa za PLC ureaje;
- izrada vizualizacije za HMI ureaje;
- uitavanje izraenih aplikacija na PLC i HMI ureaje;
- provjera rada i otklanjanje greaka u aplikacijama.
Nakon kreiranja novog projekta potrebno je na traci
Devices & Networks odabrati opciju Add new device ime
je u projekt mogue ubaciti PLC ili HMI ureaje. Ovisno o
odabiru dalje se radi u alatu STEP 7 Basic ako je odabran
SIMATIC PLC odnosno sa alatom WinCC ako je odabran
SIMATIC HMI.
A. STEP 7 Basic
U radu sa ovim alatom kree se od izrade sklopovske
konfiguracije PLC ureaja koja se radi na istom principu
kao to je to sluaj u programskom paketu STEP 7. Dakle,
ovdje je potrebno na virtualnu inu iz kataloga sklopovlja
dodati module od kojih se sastoji konfigacija PLC ureaja
(CPU, SM, CM). Nakon toga se kree u izradu
upravljakog programa pomou kontaktnih dijagrama
(eng. Ladder diagram) ili funkcijsko blokovskih dijagrama
(eng. Function Block Diagram). Dodavanje novih
programskih ili podatkovnih blokova se vri odabirom
opcije Add new block (1) u dijelu Devices (Sl. 4.).

Sl 4. Izgled TIA Portal-a kod izrade upravljakog programa

Instrukcije se jednostavno dodaju pritiskom na odabranu

grupu instrukcija (2) unutar kartice Instructions. Najee
koritene instrukcije (3) je mogue postaviti u alatnu traku
s instrukcijama iznad radne povrine u kojoj se razvija
upravljaki program. Dodatni pregled ili podeavanje
svojstava odabranih objekata mogue je napraviti unutar
kartice General (4). Nakon uitavanja sklopovske
konfiguracije i korisnikog programa u PLC ureaj odabire
se "online" pogled programa iz PLC ureaja ime je
omogueno njegovo testiranje i otklanjanje greaka u
logici ako je potrebno [5].
B. WinCC
U ovom alatu se izrauju nadzorno-upravljake
aplikacije za HMI ureaje koje se u pravilu sastoje od
zaslona koji imaju ulogu grafikog suelja, definiranih
alarma i trendova procesnih vrijednosti. Poetni prozor se
sastoji od stabla projekta (1), radne povrine (2), trake s
alatima (3), okvira s alatima (4), i dijela za detaljan prikaz i
promjenu svojstava odabranog projekta (5), kao to je
prikazano na Sl. 5.

- User administration:- slui za ureivanje liste operatera

s njihovim korisnikim podacima i pristupnim pravima.
- Text & graphic lists: koristi se za brzu promjenu
grafika na koritenim objektima te za unos teksta kod
aplikacija s vie jezika.
U dijelu s alatima za izradu grafikog suelja mogue je
odabrati izmeu osnovnih objekta, elemenata i kontrola te
nekih ve gotovih grafikih elemenata (4). Osnovni objekti
se koriste za crtanje linija, kvadrata, elipsa, pisanje teksta i
unos gotovih grafika izraenih u nekom drugom
programskom alatu. Izraena nadzorno-upravljaka
aplikacija se uitava u internu memoriju HMI ureaja ime
zavrava rad s ovim alatom.

IV. PRIMJENA S7-1200 U SUSTAVU ODVODNJE

OTPADNIH VODA
A. Tehniki opis procesa
Sanitarno tehnoloke otpadne vode provode se
podzemnim gravitacijskim cjevovodima iz proizvodnih
postrojenja u zgradu fine reetke s izlaznom crpnom
stanicom (u nastavku zgrada fine reetke). Prolaskom kroz
zgradu fine reetke tlanim cjevovodom se sanitarno
tehnoloke otpadne vode otpremaju u sustav javne
odvodnje. Procesni dijagram (eng. Process and
Instrumentation Diagram, skraeno P&ID) zgrade fine
reetke s izlaznom crpnom stanicom prikazan je na Sl. 6.

Sl 5. Izgled WinCC alata u pogledu Project view

Sl 6. P&ID zgrade fine reetke s izlaznom crpnom stanicom

U stablu projekta (1) za odabrani HMI ureaj je mogue

izmeu ostalog odabrati sljedee:
- Online & diagnostics: dobivaju se informacije o HMI
ureaju i IP adresa koja mu je dodijeljena.
- Runtime settings: mijenjaju se postavke vezane uz
izvravanje HMI aplikacije
- Screens: slui za odabir ekrana od kojih se sastoji
nadzorno-upravljaka aplikacija. Odabirom ekrana na
njega se u radnoj povrini (2) mogu dodavati novi
grafiki objekti. Promjena svojstava tih grafikih
objekata se radi u dijelu za detaljni prikaz i promjenu
svojstava (5).
- Screen management: slui za izradu predloaka prema
kojem se u izvravanju nadzorno-upravljake aplikacije
svi osnovni objekti nalaze na istom mjestu i imaju ista
svojstva.
- HMI tags: koristi se za izradu i ureivanje tagova.
- Connections: korisiti se ureivanje veze prema PLC
ureaju.
- HMI alarms: slui za izradu analognih, diskretnih i
sistemskih alarma, alarmnih klasa i grupa.
- Recipes: koristi se za izradu recepata tj. malih baza
podataka koja se odnosi na neki objekt u polju s kojim
se upravlja (npr. ventil, motor itd.).

Fina reetka se nalazi na kanalu u koji ulazi sanitarno

tehnoloka otpadna voda. Fina reetka slui za izdvajanje
vrstih tijela veih od 7 mm iz otpadnih voda i izbacivanje
tih tijela pomou mehanizma strugaa u kontejner.
Ukljuivanje fine reetke ovisi o razlici razina otpadne
vode ispred i iza fine reetke koje se mjere pomou
ultrazvunih mjeraa razine. Ultrazvuni mjerai razine su
smjeteni iznad kanala ispred i iza fine reetke. Iza fine
reetke dio otpadne vode ulazi u cijev u kojoj se mjeri
njena pH vrijednost i temperatura. Iza kanala fine reetke i
nakon prolaza kroz finu reetku sanitarno tehnoloka
otpadna voda se akumulira u izlaznoj komori.
U izlaznoj komori je ugraen ultrazvuni mjera razine
prema kojem se upravlja radom crpki koje se nalaze u
izlaznoj crpnoj stanici. U izlaznoj komori je ugraena i
plovna nivo sklopka koja slui kao zatita crpki od rada na
suho. Sva sanitarno tehnoloka otpadna voda prolazi kroz
zasunsku komoru u kojoj se nalaze nepovratni kuglasti
ventili za sprjeavanje povrata otpadne vode u crpke i
leptirasti zasun za zatvaranje izlaza tlane cijevi iz
zasunske komore. U zasunskoj komori je takoer smjeten
i elektromagnetski mjera protoka za mjerenje trenutnog
protoka i ukupnog protoka sanitarno tehnolokih otpadnih
voda [1].

B. Idejno rjeenje sustava nadzora i upravljanja

Principna shema sustava nadzora i upravljanja procesom
odvodnje sanitarno tehnolokih otpadnih voda prikazana je
na Sl. 7. Sustav nadzora i upravljanja ima dva naina rada,
runi i automatski, koji se odabiru preko operatorskog
panela KTP 600.
Nadzor i upravljanje procesom

Kada je ukljuena jedna crpka, a razina sanitarno

tehnolokih otpadnih voda u izlaznoj komori i dalje raste,
nakon to se dostigne definirana razina, ukljuuje se i
druga crpka. Ukoliko se u toku rada na radnoj crpki pojavi
greka, u rad se automatski ukljuuje druga crpka, uz uvjet
da je postavljena na automatski nain rada i da na njoj ne
postoji greka.
U automatskom nainu rada fina reetka radi prema
razlici razine sanitarno tehnoloke otpadne vode ispred i
iza fine reetke. Na Sl. 8. je prikazan dijagram toka
programa za upravljanje radom fine reetke.

Siemens 1214C
KTP 600
Digitalni i analogni U/I signali
Proces odvodnje
sanitarno-tehnolokih
otpadnih voda

NADZOR
NAPAJANJA

MJERENJE
PROTOKA

CRPKE

KONTINUIRANO
MJERENJE
RAZINE SAN.-TEH.
OTPADNE VODE

FINA REETKA

ZATITA CRPKI
OD RADA
NA SUHO

MJERENJE pH I
TEMPERATURE
SAN.-TEH. OTPADNE
VODE

Sl 7. Principna shema nadzorno-upravljakog sustava

U runom nainu rada crpke i finu reetku je mogue

runo pokrenuti i zaustaviti. Sve sklopke za upravljanje i
elementi za signalizaciju su izvedeni pomou operatorskog
panela. Svrha ovog naina rada je mogunost upravljanja
crpkama i finom reetkom kada je sustav u servisnom radu.
Kada je odabran automatski nain rada za upravljanje
sustavom zaduen je PLC ureaj serije S7-1200 koji na
osnovu upravljakog programa upravlja radom postrojenja.
Koristi se centralna procesorska jedinica 1214C
DC/DC/DC sa integriranih 14 digitalnih ulaza, 10
digitalnih izlaza (tranzistorskih) te 2 analogna ulaza 0-10V.
Konfiguracija je proirena sa signalnim modulom od 8
digitalnih ulaza (SM 1221) i analognim modulom s 4
analognih ulaza (SM 1231). Kako bi se omoguio
automatski nain rada potrebno ga je aktivirati na
operatorskom panelu.
C. Upravljaki program PLC ureaja
U programskom alatu STEP 7 Basic izraen je
upravljaki program za automatski nain rada crpki i
automatski nain rada fine reetke.
U automatskom nainu rada crpke se ukljuuju i
iskljuuju prema razini sanitarno tehnoloke otpadne vode
u izlaznoj komori. Na operatorskom zaslonu je potrebno
odabrati AUTO nain rada crpki te definirati razinu za
ukljuivanje i iskljuivanje crpki te razinu za ukljuivanje
obje crpke. U normalnom radu ukljuuje se samo jedna
crpka. Da bi se crpka ukljuila mora biti postavljena u
automatski rad i ne smije imati greku. Ukoliko su obje
crpke ispravne i postavljene u automatski nain rada
ukljuuje se ona crpka koja ima manji broj radnih sati.

Sl 8. Dijagram toka programa za upravljanje radom fine reetke

Ukoliko je nain rada fine reetke postavljen u

automatski rad i ne postoji greka, fina reetka se ukljuuje
ako razlika razine ispred i iza fine reetke nadvisi
definiranu razinu za ukljuenje hoda fine reetke prema
naprijed. Kada se dogodi greka fine reetke, reetka se
zaustavlja i pokree se hod unatrag. Vrijeme hoda unatrag
je mogue definirati na operatorskom zaslonu. Nakon hoda
unatrag fina reetka se ponovno pokree prema naprijed.
Ukoliko se unutar dvije minute ponovno dogodi greka
automatska fina reetka se zaustavlja i ne pokree se dok
operater ne otkloni i potvrdi greku. Ako razlika razina nije
dostatna za ukljuenje fine reetke, nakon vremena
definiranog kao maksimalno vrijeme mirovanja, ukljuuje
se hod fine reetke prema naprijed u vremenu definiranom
od strane operatera.
D. Nadzor i upravljanje pomou operatorskog panela
Za nadzor i upravljanje sustava za odvodnju sanitarno
tehnolokih otpadnih voda koristi se operaterski panel
osjetljiv na dodir tip KTP 600, proizvoaa Siemens.
Operaterski panel je veliine dijagonale 5,7", rezolucije
320x240 piksela i ima est funkcijskih programabilnih
tipki.
Nadzorno-upravljaka aplikacija izraena je u
programskom alatu WinCC i sastoji se od ukupno devet
zaslona sa strukturom prikazanom na Sl. 9. Na poetnom

zaslonu je prikaz kompletnog postrojenja s kojeg se

pomou funkcijskih tipki ulazi u zaslone s detaljnim
prikazom i mogunou upravljanja finom reetkom i
crpkama. Na zaslonu Trend je mogue pratiti trenutne
vrijednosti pH, temperature i protoka. Zaslon Alarmi slui
za prikaz svih potvrenih i nepotvrenih alarmnih
dogaaja koji su se dogodili u radu sustava dok je na
zaslonu System mogue pokrenuti sistemske funkcije te
namjestiti datum i vrijeme.

Sl 8. Struktura zaslona nadzorno-upravljake aplikacije

Na poetnom zaslonu (Sl. 9.) nalazi se prikaz mjerenja

razine ispred i iza fine reetke, razine u izlaznoj komori,
pH vrijednosti, temperature i trenutnog protoka. Pored
mjerenja moe se pratiti stanje crpki i fine reetke te prikaz
ukupnog protoka sanitarno tehnoloke otpadne vode i
nadzor glavnog napajanja. Pritiskom na funkcijske tipke
prelazi se na ekrane za nadzor i upravljanje fine reetke
(F2), nadzor i upravljanje crpkama (F3), pregled grafova
(F4), listu alarma (F5) i sistemski ekran (F6).

Poveanjem broja naredbi i njihovom jednostavnijom

upotrebom i konfiguracijom u odnosu na seriju S7-200, pa
i na seriju S7-300 PLC ureaja, takoer se dobiva na
skraivanju vremena potrebnog za izradu projekta. Kako
TIA Portal ima integriran programski alat STEP 7 Basic za
razvoj i izradu upravljakih aplikacija PLC ureaja serije
S7-1200 i programski alat WinCC dobiva se na preglednosi
kompletnog projekta.
U toku izrade projekta na jednostavan i brz nain je
mogue konfigurirati PROFINET komunikacijsku mreu
izmeu PLC ureaja i operatorskog panela. Takoer,
izrada i konfiguracija tagova (simbolikih naziva
ulaza/izlaza) nije potrebna za svaki ureaj posebno, kao to
je to bio sluaj do sada jer aplikacije nisu bile integrirane u
jedan razvojni alat, nego se isti tagovi koriste u
upravljakoj PLC aplikaciji i nadzorno-upravljakoj
aplikaciji za operatorski panel. Sa stajalita cijene PLC
ureaj serije S7-1200 se moe smjestiti u nii rang te je
kao takav idealan za implementaciju u mikro i malim
sustavima automatizacije.
Upotrebom KTP operatorskog panela za vizualizaciju i
upravljanje procesom nije bilo potrebno koristiti dodatne
klasine upravljake preklopke i signalne elemente ime je
znatno smanjen broj potrebnih digitalnih ulaza na PLC
ureaju.
Nadogradnjom PLC ureaja s komunikacijskim
modulom i GSM/GPRS modemom, te upotrebom ve
izraenih naredbi i funkcija od strane proizvoaa PLC
ureaja postojei sustav je mogue ukljuiti u SCADA
aplikaciju za daljinski nadzor i upravljanje.

LITERATURA
[1]

[2]
[3]
[4]

[5]
Sl. 9. Poetni zaslon nadzorno-upravljake aplikacije

[6]

V. ZAKLJUAK
Sustav upravljanja i nadzora otpadnih voda izveden s
novom serijom PLC ureaja Siemens S7-1200 se u
dosadanjem radu pokazao vrlo sigurnim i pouzdanim.
Koritenjem programskog razvojnog alata TIA Portal u
izradi upravljakih i nadzornih aplikacija skraeno je
vrijeme izrade i testiranja aplikacije.

[7]

[8]

T. Lisak: Upotreba PLC ureaja serije Siemens S7-1200 za

upravljanje i vizualizaciju sustava odvodnje sanitarno
tehnolokih otpadnih voda, diplomski rad br. E77,
Tehniko
veleuilite
u
Zagrebu,
Politehniki
specijalistiki diplomski struni studij, Specijalizacija
elektrotehnika, Elektrotehniki odjel, Zagreb, 2010.
Siemens: SIMATIC S7-1200 Programmable controller,
System manual, A5E02486680-02, 2009.
Siemens: SIMATIC TIA Portal STEP 7 Basic v10.5,
Getting started, A5E02651459-01, 2009.
Siemens: S7-1200 Easy Book Manual, A5E02486774-01,
Siemens AG Industry Sector, NRNBERG GERMANY,
11/2009
Siemens: SIMATIC S7-1200 - Getting started with S71200, A5E02486791-01, Siemens AG Industry Sector,
NRNBERG GERMANY, 11/2009
Clarence T. Jones: STEP 7 in 7 Steps - A Practical Guide
to Implementing S7-300/S7-400 Programmable Logic
Controllers, 1st Edition, Patrick-Turner Publishing, United
States, 2006.
H. Berger: Automating with STEP 7 in LAD and FBD, 3rd
revised edition, Publicis Corporate Publishing, Berlin and
Munich, 2005.
H. Berger: Automating with SIMATIC, 3rd revised edition,
Publicis Corporate Publishing, Berlin and Munich, 2006.