Professional Documents
Culture Documents
Nosac Okvir
Nosac Okvir
4 OKVIRNI NOSAI
Okvirni nosai su sastavljeni od ravnih ili zakrivljenih tapova (nosaa) koji su meusobno spojeni krutim
vezama. Kod statiki neodreenih okvirnih nosaa koji imaju vie nepoznatih reakcija veza u osloncima nego se
moe postaviti nezavisnih jednadbi ravnotee, postavlja se onoliko Gerberovih zglobova koliko je prekobrojnih
reakcija. Dopunske su jednadbe ravnotee nosaa uvjeti da je u svakom Gerberovom zglobu moment savijanja
jednak nuli.
Jednadbe su ravnotee statiki odreenog okvirnog nosaa za nosa u cjelini, u globalnom koordinatnom
sustavu (H-V), slika 6.25:
FH 0, FV 0, M A 0 ,
gdje su: H - horizontalni, a V - vertikalni smjerovi sila.
Grafiki se mogu reakcije u osloncima odrediti npr. pomou metode verinog poligona sila, slike 6.25 i 6.26, ili
pomou drugih grafikih metoda (poglavlje 4.2).
F2
q
C
l/2
FB
F2
Plan sila:
1 cm crt F N
a
FA H
1'
A
FAV
FB
FAV
4'
Slika 6.25
FB
Oitano:
FAH = .... N,
FAV = .... N,
FA= .... N,
FB = .... N.
4
F2
2' 3'
FA
B
s'
FA H
D l/2
P
E
0
FAV
Q = ql
FB
FA H
F1
l/2
E
0
F1
a
E
0
F1
Q = ql
F2
F1
H
Slika 6.26
Jednadbe ravnotee okvirnog Gerberovog nosaa (trozglobni nosa) mogu se postaviti, kao i kod ravnog
Gerberovog nosaa, na dva naina:
a) tri nezavisne jednadbe ravnotee za okvirni nosa u cjelini i dodatna jednadba momenata za Gerberov
zglob:
FH 0,
FV 0,
M A 0,
MC L 0
ili
MC D
0,
FH 0, FV 0, M A 0 ,
FH 0, FV 0, M B 0 .
F2
F2
G
H
E
0
F1
G
H
E
0
F1
B
A
FA H
FB H
B
FBV
FAV
F2
FCV
E
0
F1
FC H
C
G
H
FC H
FCV
D
FB H
FA H
FBV
FAV
Slika 6.27
Grafiki se reakcije u osloncima trozglobnog nosaa odreuju primjenom metode verinog poligona sila
posebno za svaki sastavni dio okvirnog nosaa, te vektorskim zbrajanjem komponenti reakcija u planu sila.
Reakcije u osloncima zajedno s zadanim silama daju zatvoren poligon sila, a sila u Gerberovom zglobu je
unutranja sila u planu sila, slika 6.28 b).
Plan poloaja:
1 cm crt L m
a)
F1
D
Plan sila:
1 cm crt F N
b)
C
E
0
FA 1
FC 1
FC 2
FA
F1
F2
FB
II
A
FC
FB 2
FA 2
FA 1
FB 1
Slika 6.28
FB 2
FC1 = FB1
FC 2= FA 2
F2
Ovisnosti izmeu momenata savijanja, poprenih sila i optereenja za ravne dijelove okvirnog nosaa su iste
kao i kod ravnih nosaa, dok se lokalni koordinatni sustav (xOz) postavlja du konture za svaki dio nosaa, s
poetkom u krajnjoj lijevoj toki nosaa:
dM y
d2M y
d Qz
qz ,
Qz ,
qz .
dx
dx
d x2
Dijagrami uzdunih sila N(x), poprenih sila Qz (x) i momenta savijanja My(x) crtaju se u mjerilu du skice
konture nosaa, koja je ujedno os x i nul-linija u tim dijagramima. Kod crtanja N- i My - dijagrama esto se odstupa
od ranijeg dogovora o predznacima te se oni crtaju du konture tako da je skica to preglednija.
Predznaci se odreuju isto kao i kod ravnih nosaa:
uzduna sila je pozitivna, ako uzrokuje rastezanje tapa (vlak),
poprena sila je pozitivna, ako na lijevom presjeku djeluje prema unutra, a na desnom
presjeku prema van, a vanjske sile se crtaju u smjeru njihovog djelovanja,
moment savijanja je pozitivan, ako na unutranjoj strani nosaa uzrokuje rastezanje,
tj. ako on nosa savija u konkavni oblik, kao u primjeru na slici 6.29.
FA H
F2=qa
MA
FAV
a
a
2qa
FAV
E
0 F
2
B
qa
C
D
E
D F1=qa
qa
Qz
qa
qa
FA H
1 2
qa
2
qa
MA
3
qa 2
2
C
My
F1
3 2
qa
2
1 2
qa
2
Slika 6.29
Meuovisnosti su izmeu unutranjih sila i optereenja kod zakrivljenih tapova optereenih na savijanje (ravninski
zakrivljeni nosai), slika 6.30 a), u diferencijalnom obliku za element nosaa na slici 6.30 b):
dN
dQ
dM
Q,
N q r,
Q r .
d
d
d
Uzduna sila N ( j ) u presjeku zakrivljenog nosaa odreenog kutom j ima smjer tangente, a poprena sila
Q( j ) ima smjer prema sreditu zakrivljenosti. Predznaci se unutranjih sila i momenta savijanja odreuju kao
ranije kod ravnih dijelova nosaa.
Dijagrami unutranjih sila N ( j ) i Q( j ) te momenta savijanja M ( j ) crtaju se du konture zakrivljenog nosaa,
koja je nul-linija dijagrama, a vrijednosti se u mjerilu nanose u smjeru normale na konturu, tj. prema sreditu
zakrivljenosti nosaa, kako je pokazano u primjeru na slikama 6.31 b, c i d.
q( )
a)
A
ds
F2
F1
M
A
d
q N
Q
B
d
r
Q+dQ
ds
d
r
d
r
0
q( )
0
q( )
F1
ds
C
B
d
A
C
F1
F2
F2
M+dM
d
N+dN q
B
0
0
Slika 6.30
Za zakrivljeni nosa zadan i optereen prema slici 6.31 a) ovisnosti izmeu unutranjih sila i momenta savijanja
su funkcije optereenja q i geometrije nosaa, 60o , 120o :
a) na dijelu AB (0 j 1 a) :
Za prikazani odsjeak treba postaviti uvjete ravnotee u smjeru tangente normale na kruni luk.
Tangenta se i normala postavljaju kroz toku koja prolazi simetralom kontinuiranog optereenja:
F 0;
t
j 1
Q sin
2
N cos
j 1
0
2
j
1
j
j
Fn 0; N sin 21 Q cos 21 Rqdj 1 0
0
1
j
0;
y
y
0 Rj 1q R sin 21 dj 1 0
j 1
j
2 Q tan j 1
Q sin 1 te slijedi N Q
2 .
j 1
2
cos
2
j 1
j1
2
j 1
sin j 1 Q cos
2
Rqdj 1 0
j 1
2
0
2
sin
j 1
sin
cos
j 1
Kako je sin
Q
tj.
j
cos 1
2
j
1
1 cos j 1 i cos 1
2
2
1 cos j 1 1 cos j
2 2 2 2
1
1 cos j 1
2
0 Rqdj 1 0
j
Q ( j 1 ) cos 1
2
j1
Rqdj
j
Rq j 1 cos 1
2
j 1
N ( j 1 ) Rq j 1 sin
j1
j
j
j
j
0
j
j
j
M y 2 R 2 q sin 1 1 cos 1
2
2
2
b) na dijelu BC ( a j
N 2qR sin
b) :
M 2qR 2 sin
sin 2 .
2
2
qR
R
0
q
2
MC
1/2
0
t
N
C
0
B
FC
0,5qR
C
FC
My
1
n R A
90-
O
0,87qR
B
Q
C
R
0
0,5qR2
qR
MC
M
C
R
0
Slika 6.31
Primjer 6.9
q
C
a
2a
x
FA
Rjeenje:
FB H
3 kN
F
1. FH F FBH 0 ,
2. FV FA FBV q 3a 0,
FB V
3. M B FA 2a F a M 3qa
FB H
G
-3 kN FA
FB V
3 kN
xm
FA
C
FB V
D
F 3 kN
5 kN
6 kNm
3,75 kNm
xm
3 kN
FB H
10 kNm
My
1 2
1
qa 2 2 2 4 kNm,
2
2
FA 2a F a 2qa 2
3 4 3 2 2 2 4 10 kNm,
MD L
MD d MD D
6 4 10 kNm ( provjera! ) .
ME d
FBH a 3 2 6 kNm,
M E g M E d M 6 6 0, M G
M y ( xm ) FA x m
3,75 kNm.
B
Slika 6.32
4 kNm
6 kNm
A 6 kNm
MD D
MD L
(MD)d
M A M B 0,
M D d FBH 2a M 3 2 2 6 6 kNm,
Qz
B
FBH 3 kN ,
M 3
F
FA 3 kN ,
qa
,
2a 4
2
FBV 3qa FA ,
FBV 9 kN .
Momenti savijanja u karakteristinim presjecima su (g - gore, d dolje):
M C F a 3 2 6 kNm,
4 kN
reakcija u osloncima:
FBH F ,
a
0, Vrijednosti su
2
FA
9 kN
q xm2
F a
2
0.
Primjer 6.10
q
E
C 3m
2
3
FB H
H
2
FB V
FA
5 kN
F
G
FB H
2,5 kN
FBV
V
A
3,4 kN
7,4 kN
FA
E FB V D
C
5 kN
4 kN
2,6 kN
FA
5 kN B
H F
FB H
G
Qz
xm
11 kNm
15 kNm
8,11 kNm
4 kNm
G
9,8 kNm
M
8 kNm H
A
1. FH F FBH 0 , FBH F 5 kN .
2. FV FA FBV q 5 0 ,
3. M B FA 5 M q 5 4,5 0.
MC L
M C dolje
M q 2 1 8 2 2 1 4 kNm,
F 3 5 3 15 kNm,
MC D MC L MC d
xm
15 kNm
My
Slika 6.33
11 kNm,
4 15
M G M 8 kNm ,
M A M B M H 0.
Iz izraza Qz ( x m ) 0 slijedi mjesto ekstremne vrijednosti
momenta savijanja (minimum) na dijelu nosaa CED:
Qz ( xm ) FA q 2 q xm 0,
F
7,4
xm A 2
2 1,7 m ,
q
2
M y ( xm ) M q
2 xm 2 F 3
2
FA x m 8,11 kN m .
Primjer 6.11
E
B
D
3
4m
F1
2
F2
Rjeenje:
Jednadbe ravnotee nosaa su:
1. FH FAH F2 0,
2. FV FAV FB F1 0,
3. M A F1 2 FB 4 F2 3 0 .
A
4m
E
B
D
3
F1
2
FA H
M C L F1 2 3 2 6 kNm ,
M C d FAH 2 4 2 8 kNm ,
FB
F2
M C g M C L M C d 6 8 2 kNm ,
M D FAH 5 F1 2 4 5 3 2 14 kNm,
M E F2 2 4 2 8 kNm ,
MA MB MG 0 .
FAV
4 kN
FA H
1,5 kN
1,5 kN
F1
C
1,5 kN
B
FB
A
FAV
1,5 kN
FB
4 kN
G
F1
14 kNm
F2
D
8 kNm
Qz
My
G
3 kN
A
FA H
4 kN
8 kNm
8 kNm
Slika 6.34
2 kNm
6 kNm
A
Primjer 6.12
Za okvirni nosa zadan i optereen prema slici 6.35 treba
odrediti reakcije u osloncima A i B te skicirati i kotirati N-, Qz- i
My- dijagrame, ako je zadano:
q = 2 kN/m, F = 3 kN, M 4 kNm .
q
3m
45
z
2. FV FAV FB q 3 F sin 45 o 0,
FB
3. M A M FB (3 4cos 45)
FAV
FA H
Rjeenje:
FA H
2,12 kN
1,077 kN
N
A
FAV
NB
6,6 kN
M E D M E L M 4,24 4
8,24 kNm, M A M B 0 ,
6,6 kN
FA V
32
F (3cos 45 2 4cos 45) 0.
2
M C FA H 4 M 2,124 4
0,6 kN
12,48 kNm,
1,92 kN
H
E
Qz
M D QB 4 F 2 1,077 4 3 2
1,69 kNm,
B
1,077 kN QB
2,12 kN
FA H
12,48 kNm
E
8,24 kNm M
4,24 kNm
1,69 kNm
2,15 kNm
12,48 kNm
A
Slika 6.35
B
My
Primjer 6.13
M
a
D
a
2a
2a
x
A
FAV
FA H V
FB H 1. F q 2a F F 0,
H
AH
BH
a
FBV
2. FV FAV FBV F 0,
3. M A q 2a a M F 3a
FBV 4a 0,
1 kN FCH
FCV
C
1 kN
1 kN
D
1 kN
FCV
C
1 kN
H
1 kN
FB H G
F
3 kNm
2 kNm
2,25 kNm
D
xm
3 kN
3 1,5 2
q xm 2
2
1,5 2
2,25 kNm.
2
E
C
1 kNm
M D FAH 2a q
2a 2
2
3 2 1 2
22
2 kNm,
2 kNm
2 kNm
3 kNm
Slika 6.36
FCV 1 kN,
F
, FBH 1 kN, FCH 1 kN,
2
FAH 2qa FBH ,
FAH 3 kN .
Mjesto je maksimalnog momenta savijanja na dijelu AD nosaa:
F
Qz ( x m ) FAH q xm 0 , x m A 1,5 m. Maksimalni
q
je moment savijanja:
FB V M y ( x m ) FAH xm
My
Qz
xm
FB H
1 kN
1 kN
3 kN FAH A
FAV
FAV
D
4. M C D FBH 2a F a FBV 2a 0.
Rjeenje:
Jednadbe ravnotee okvirnog nosaa su za nosa ABC u cjelini:
M E L M D FAV a 2 11 3 kNm,
M E D M E L M 3 4 1 kNm,
M A M B 0,
M C 0,
M H FBV a 3 1 3 kNm,
M G FBV 2a F a 3 2 1 4 1 2 kNm.
Primjer 6.14
Plan poloaja:
1 cm crt ... m
FBH
FC
a)
FB
3m
FB
FC
V
H
FBV
FC
D
o
45
Plan sila:
1 cm crt ... N
FAH
FAV
FA
2m
1. FH FAH FBH 0,
2. FV FAV FBV q 2 0,
3. M A FBH 2 FBV 4 q 2 3 0,
4. M C D q
FA
22
FBH 3 FBV 2 0.
2
(NC)L
4,125 kN
b)
1,856 kN
D
1,875 kN
FB V
QCD
QCL
C
0,796 kN
E 0,75 kN
xm
FBV
FB H
Qz
A
2,25 kNm
xm E
4,19 kN .
1,856 kN,
QC L FC sin
0,796 kN.
Na dijelu CE nosaa, uz kut 21,8 :
N C D FC sin 2,02 sin 21,8
0,75 kN ,
QC D
1,875 kN .
Mjesto ekstremne vrijednosti momenta savijanja je na dijelu CE
nosaa:
Q z ( xm ) QC D q xm 0 ,
xm
B
My
A
Slika 6.37
0,586 kNm
2,25 kNm
0,75 4,125
2
NC L
1,875 kN
4,125 kN
0,75 kN
B
d)
FBH 2 FBV 2
FAH
FB
FAV
c)
FAH 2 FAV 2
FA FC
QC D
q
0,625 m.
xm2
M y xm QC D xm q
0,586 kNm,
2
M A M B M C 0.
C
2
A
Rjeenje:
B
MA
FA
FA F , M A M F r 2 F r .
D
F
dio DBC, (0 1 ):
N 1 F sin 1 , N D 0 , N B F , N C 0 .
Q 1 F cos 1 , QD F , QB 0, QC F .
M 1 F r sin 1 , M D 0, M B F r , M C D 0 .
A FA F
N 2 F sin , N A F , N C 0 .
Q 2 F cos 2 , QA 0, QC F .
M 2 F r sin 2 M F r (1 sin 2 ) ,
M C L F r,
Slika 6.38
M A = 2F r.
F C
B
A
O
2Fr
F
F
B
Fr
FC H
F
CV
q
FA H
A
FAV
1. FH FAH FCH 0,
2. FV FAV FCV q a 0,
4 kN
FCH
3. M A FCV 2a FCH a M qa
4. M B L FAV a qa
C
45o
FBH
4 kN
FAH
A
qa
FBV ,
2
FAV FBV 4 kN,
qa
FCV qa FAV
,
2
FCV 4 kN,
FAV
FBV
O
B 4 kN
5,66 kN
FCV
4 kN
M qa
qa
2 FCV
,
a
2
2
qa
FAH FCH
FBH ,
2
Uvrtavanjem slijedi:
4 kN
FAV
A
xm
FCH
45
a
0.
2
FBH 4 kN O
FBV 4 kN
32 kNm
B
4 kNm
Qz ( xm ) FAV xm q xm
xm
0,
2
2 FAV
a
2 m.
q
2
Maksimalni je moment savijanja:
xm
M y ( xm ) FAV a
2
q xm
q a 2
4 kNm.
2
8
a
0,
2