Univerzitet u Sarajevu

Fakultet islamskih nauka

Teologija
VI semestar, I ciklus studija
Didaktika
Godina 2015/2016.

Prikaz knjige:
Ocjenjivanje u osnovnoj koli, autora Milana Matijevia

Mentor: ass. Ahmed oli

Kulosman, redovan, 3391

Student: Arnela

Sarajevo, april 2016. godina

Sadraj

1.Biografija autora.................................................................................................. 3
2. Teorija kurikuluma i odgojno-obrazovni proces...................................................4
3. Iz povijesti kolskog ocjenjivanja u Hrvatskoj.....................................................5
4. Doksimoloka iskustva iz svijeta i Evrope...........................................................5
5. Neke vanije doksiomoloke spoznaje................................................................6
6. Uitelji razredne nastave i problem ocjenjivanja u osnovnoj koli......................7
7. Ravnatelji osnovnih kola o promjenama u osnovnom i obaveznom kolstvu....7
8. Opisno praenje i ocjenivanje uenika...............................................................7
9. Doksimoloke posebnosti u nekim nastavnim predmetima................................7
10. Pedagoki i doksimoloki pluralizam................................................................8
11. Praenje i ocjenjivanje za nove generacije.......................................................9
12. Zakljuak.......................................................................................................... 9

1. Biografija autora
Autor knjige Ocjenjivanje u osnovnoj koli je prof. dr. Milan Matijevi.
Redovni je profesor na Uiteljskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Voditelj
je kolegija: Didaktika, Nastavni kurikulum, Ocjenjivanje u osnovnoj koli,
Alternativne kole, Medijska pedagogija, Metodika nastavnih predmeta iz
podruja

drutvenih

znanosti,

Metodologija

istraivanja

odgoja

obrazovanja, te nekoliko kolegija na poslijediplomskim studijima na

Sveuilitu u Zagrebu. Sudjelovao je kao nastavnik na sveuilinoj nastavi
jo i na sveuilitima u Osijeku, Zadru, Splitu, te Sarajevu i Ljubljani.
Stekao viegodinje iskustvo u pouavanju mladih i odraslih. U strunoj
karijeri proao je put od odgojitelja u odgojno-popravnom domu, preko
opismenjavanja odraslih i pouavanja buduih pedagoga i uitelja, do
voditelja doktorskog studija za uitelje i nastavnike osnovnih i srednjih
kola.
Autor je vie od dvadeset knjiga i stotinu znanstvenih radova iz
podruja odgoja i obrazovanja mladih i odraslih. Njegova istraivanja i
znanstveni radovi odnose se na didaktiku, metodiku pouavanja na svim
razinama kolovanja, obrazovanje na daljinu, alternativne pedagogije i
kole, modele ocjenjivanja na svim stupnjevima kolovanja, nove medije u
obrazovanju. Naslovi objavljenih knjiga govore o njegovim istraivakim i
strunim interesima: Uimo uz rad, Suvremena organizacija obrazovanja
odraslih, Humor u nastavi, Na pragu samoupravne kole, Osnovna kola u
svijetu, Osnovna kola na pragu 21. stoljea, Didaktika, Alternativne kole,
Ocjenjivanje u osnovnoj koli, Uiti po dogovoru itd.
Dobitnik je Godinje nagrade Ivan Filipovi za znanost 1990. godine.
lan je redakcija nekoliko znanstvenih asopisa. Aktivno je sudjelovao na
brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inostranstvu. Proveo je ukupno
vie od jedne godine na raznim vidovima strunog usavravanja u
inozemstvu (Njemaka, Finska, Nizozemska, kotska, Engleska, Poljska,
vicarska, Austrija, eka, Maarska, Indija, USA itd.).

1 Preuzeto sa: www.milan-matijevic.com 22.4.2016.

3

2. Teorija kurikuluma i odgojno-obrazovni proces

Nastavni kurikulum je cjelina, cjelovit tok u kojem se u loginom toku i
stalnoj dinaminoj isprepletenosti javljaju ciljevi, sadraji, metode, mediji i
strategije te evaluacije u vrlo raznolikim didaktikim situacijama.
Tradicionalne zadae nastave usmjerene su na sticanje znanja o
svijetu koji nas okruuje, te sticanje i razvijanje vanih vjetina i
sposobnosti.
U nastavi treba stvoriti uvjete za upoznavanje i usvajanje osnovnih
ljudskih vrijednosti. Ljubav, mir tolerancija, suradnja, nenasilno rjeavanje
sukoba trebaju obiljeavati nastavu svakog nastavnog predmeta.
Danas vie nego prijanjih godina kola treba uenike osposobljavati
za samostalno uenje. Taj nastavni cilj odnosi se na sve nastavne
predmete i sve razrede.
Slijedea

dva

cilja

su

zapravo

konkretizacija

prethodnoga:

osposobljavati za traenje i selekciju informacija te upoznavati uenike s

tehnikama istraivanja i otkrivanja znanja. Treba nauiti selekcionirati
bitne informacije, i nauiti sluiti se pronaenim informacijama. Bitno je
osposobiti uenika za rjeavanje problema te kola i uitelji trebaju
osposobiti djecu za promjene koje e se deavati u toku njihovog ivotnog
vijeka.
Autor navodi da u najirem znaenju znai tenja da se postigne neki
rezultat,

bez

obzira

na

stupanj

konkretizacije.

Ciljeve

je

mogue

konkretizirati u kognitivnom i psihomotorikom podruju. Afektivni razvitak

uenika

podrazumijeva

sticanje

odreenih

vrednota

te

usvajanje
4

stavova iuvjerenja. Uz afektivni razvitak u novije vrijeme vezuje se i pojam

emocionalne

inteligencije.

konkretizirati,

ali

ne

ovom

je

podruju

operacionalizirati.

Jednu

ciljeve

mogue

globalnu

razinu

konkretizacije ciljeva ponudio je 1956. ameriki psiholog Benjamin Samuel

Bloom.
U krugovima pedagokih strunjaka prevladava miljenje da osnovna
kola kao obavezna ne moe i ne smije biti selektivna. Grupa europskih
strunjaka obiljeila je takav pristup kurikulumu osnovne kole sintagmom
pedagogija uspjeha za sve. Pedagogija uspjeha za sve sastavni je dio
globalnih ciljeva odgojno-obrazovnog sustava. ta se pedagogija temelji na
ideji jednakosti i uzajamnosti, a sredinja joj je ideja da svako dijete moe
postii odreenu razinu osposobljenosti uz pomo diferencirane nastave,
odnosno diferenciranih metoda rada.
Autor pojanjava pojmove vanjske i unutranje evaulicije te navodi
da se vanjska evaluacija odnosi se na ocjene subjekata izvan kole o
vrijednosti

kole

unutranja

evaluacija podrazumijeva

praenje,

ocjenjivanje i voenje odnosno pedagoko usmjeravanje.

Ocjenjivanje je svaka aktivnost kojom se prosuuje uenikov uspjeh.
Rezultati praenja i ocjene potrebni su uenicima i uiteljima. Najbolje je
ako je ocjena rezultat zajednikog dogovora uenika i uitelja jer je itav
nastavni proces zapravoz ajedniki rad uenika i nastavnika. Dakle, ocjena
predstavlja dijagnozu stanja u usporedbi sa oekivanim rezultatima.
Zadaa je uitelja i drugih strunjaka u koli da pomognu uenicima otkriti
vlastite potencijale i probleme tenaine postizanja optimalnih rezultata. To
je zadaa pedagokog voenja u odgojno-obrazovnom procesu.
3. Iz povijesti kolskog ocjenjivanja u Hrvatskoj
Autor je analizirao kolsku dokumentaciju i kolske propise unatrag 150
godina , tj. od sredine 19. stoljea.
Do 1918. uenici su se ocjenjivali rijeima veoma marljiv, marljiv,
prekidan i nemaran. Od 1918. prelazi se na brojano ocjenjivanje. Kraj 20.
stoljea. Obiljeilo je uvoenje brojanih ocjena u svim razredima.
5

3. Doksimoloka iskustva iz svijeta i Evrope

U Kanadi osnovna kola traje razliito po pokrajinama. Osnovne kole
traju 6 ili 7 godina. U kanadskim osnovnim kolama dominira opisno
analitiko ocjenjivanje uenika na kraju godine. U svjedodbi se najprije
komentarie s nekoliko reenica ukupna aktivnost uenika, zatim ciljevi
koje je uenik uspjeno savladao i ciljevi na kojima bi jo trebao
raditi. Nakon toga slijedi prikaz uspjeha i zalaganja po predmetima. Ocjene
se iskazuju velikim slovima A, B, C+, C, i C-.
U Sjedinjenim Amerikim Dravama uenici koji pohaaju dravne kole
dobivaju na kraju godine svjedodbe u kojima se kombinira analitiko
ocjenjivanje (skala od 3-5 stupnjeva) i opisno ocjenjivanje. Postoji skala od
pet stupnjeva koja je jasno definirana: 5 (napredovanje iznad oekivanja),
4 (oekivano napredovanje), 3 (napreduje), 2 (ima poetni rezultat), 1 (na
samom je poetku). Tri puta tokom godine izdaju se za uenike i roditelje
obavijesti o napretku uenika, pri emu se ne rauna prosjena ocjena.
U Argentini osnovna kola traje 9 godina, odnosno 10 ako se ima u vidu
obvezno pohaanje zadnje godine vrtia. U Argentini se evaluacija i
ocjenjivanje uenikih postignua razl ikuju u svakoj pokrajini. U veini
osnovnih kola ocjenjuje se brojanim ocjenama od 1-10.
U Engleskim osnovnim kolama na kraju kolske godine uenici i
roditelji dobivaju opsene izvjetaje uenikog postignua. Izvjetaj se
sastoji

od

komentara

direktora

kole,

razrednog

uitelja

i predmetnih nastavnika. Ocjene su slovima od A do E.

U Njemakoj osnovna kola traje 4 godine, a obavezno kolovanje 10 do
12

godina.

Njemakoj ne

postoji

jedinstveni

sistem

obaveznog

obrazovanja. U prva dva razreda ocjenjivanje je opisno a od treeg

brojano od 1-6. Ocjene znae (1) vrlo dobro, (2) dobro, (3) zadovoljava,
(4) dovoljno, (5) manjkavo, (6) nedovoljno.
5. Neke vanije doksiomoloke spoznaje
U svijetu se za kolske ocjene primjenjuju skale od 3, 4, 5, 6 ili 10
stupnjeva. Ponekad se uenikov uspjeh nastoji iskazati u postocima. U
6

Hrvatskoj se ve 80 g. koristi skala od 5 stepenova. Osnovna kola je

obavezna za svu djecu. Pedagozi i psiholozi smatraju da u takvoj koli
svakom djetetu treba omoguiti postizanje uspjeha.
Ovdje posebno karakteristian podnaslov Mape uenikih radova
( portfolio). Tu autor navodi da je ova tehnika praenja uenika dosta je
popularna u SAD -u i predstavlja nezaobilaznu tehniku praenja uenikova
napretka tokom kolovanja. na poetku kolske godine uenici inastavnici
se dogovaraju o tehnici vanja rezultata svojih individualnih aktivnosti i o
nainu primjene, odnosno krajnjoj svrsi tih aktivnosti. oni omoguuju temel
jitiji uvid u uenikove sposobnosti i nedostatke te regulaciju procesa
uenja i pouavanja. mapa je i vrlo vano sredstvo u ostvarivanju
optimalne

individualizacije

uenja.

Voenje

mape

uenikovih

radova predstavlja vanu tehniku u osposobljavanju uenika za praenje vl

astitog napretka, te za samoocjenjivanje.
6. Uitelji razredne nastave i problem ocjenjivanja u osnovnoj koli
U ovom poglavlju autor izlae statistiku u Hrvatskoj o mogunosti
davanja opisnih ocjena iz likovne, muzike, tjelesne kulture i vjeronauke, te
o mogunosti ukidanja negativnih ocjena u osnovnoj koli.

7. Ravnatelji osnovnih kola o promjenama u osnovnom i obaveznom

kolstvu
Autor nastoji ispitati kako se nose direktori osnovnih kola Hrvatske
sa najavljenim

promjenama

mogunosti poveanja

broja

godina

osnovnog obrazoanja na devet ili deset godina.

Velika veina ravnatelja iz ispitanog uzorka slae se s prijedlogom da
se utemelji estogodinja osnovna kola i devetogodinje obavezno
kolovanje, te da se zadnja treina toga obaveznog kolovanja stavi u
funkciju pripremanja mladih za nastavak kolovanja u viim srednjim
kolama.
7

8. Opisno praenje i ocjenivanje uenika

Za dokimoloki i didaktiki osmiljeno praenje i ocjenjivanje
uenika potrebno je konkretizirati ciljeve za svaki nastavni predmet,
odnosno za svaku nastavnu epizodu. Konkretizacija ciljeva se treba
odnositi na kognitivni, psihomotorni i afektivni razvitak uenika. Navedeni
su primjeri konkretiziranih ciljeva za materinji jezik, matematiku, prirodu
idrutvo, glazbene i likovne kulture za 1. i 2. razred.
9. Doksimoloke posebnosti u nekim nastanim predmetima
Dokimoloka rjeenja u odabranim dravama te analiza modela
ocjenjivanja u povijesti hrvatskog kolstva pokazuje da su strunjaci uoili
da je teko (nemogue) ponuditi jedinstven model ocjenjivanja koji moe
zadovoljiti potrebe svih nastavnih predmeta. Model praenja i ocjenjivanja
uvjetovan je prirodom sadraja, aktivnosti i ciljeva u nastavnom predmetu.
Postoje razliite tehnike za prognoziranje i predvianja dogaaja u
budunosti jedna od tehnika poznata je pod nazivom Delfi tehnika koja
omoguava da ekspertne grupe prognoziraju dogaanja u budunosti.
Postoji vie varijanti te tehnike ali je sutina ista desetak ili vie
eksperata nastoji smisliti neki scenarij za budunost. Jedan od eksperata
vodi komunikaciju i potie druge na kreativno miljenje.
U ovom poglavlju autor prilae ankete uitelja iz podruja
matematike, prirode i drutva, vjeronauke, muzike kulture, iz podruja
jezika. Svi anketirani strunjaci zalau se za analitiko praenje vie
varijabli te za diferencirani dokimoloko-metodiki model.
10. Pedagoki i doksimoloki pluralizam
Autor navodi da se uitelji se svakodnevno pitaju kako da motiviraju
djecu na uenje. Globalni odgovor

bi mogao biti: samo zanimljivim

nastavnim dogaanjima. A zanimljivo je ono to je raznovrsno, to je

neoekivano, to je privlano, to sadri elemente igre, to trai od
uenika otkrivanje, istraivanje, rjeavanje problema, te suradnju i
druenje.

Tako francuski uitelj i pedagog, Roger Cousinet, uoava da je

vrijeme izmeu 9 i 12 godine zlatno doba djetetova socijalnog razvoja. Iz
te spoznaje izvodi zakljuak da vei dio nastavnih aktivnosti treba
organizirati u obliku slobodnog rada u grupama. Te ideje pretea su
dananjeg grupnog rada u nastavi.
Maria Montessori i njezina filozofija odgoja moe se saeti u nekoliko
reenica: Djeci treba osigurati poticajnu sredinu s mnogo poticajnog
materijala za individualne aktivnosti. Zadaa je uitelja da uz takvu okolinu
pomogne djeci u samostalnom radu s materijalima.(pomozi mi da to
uradim sam)
U Waldorfskim kolama radi se bez ocjena. Sve je postavljeno kao
zajednica uenika, uitelja i roditelja. Jedan uitelj s istim uenicima
provodi sedmino oko 15 sati u zajednikim nastavnim aktivnostima tokom
nekoliko kolskih godina.
U njemakoj je krajem 20. stoljea nastalo tridesetak novih
alternativnih kola koje nosezajedniko ime slobodne kole. Zajedniko
im je obiljeje da ih pohaa relativno manji broj uenika (60-120), da u
unutranjoj organizaciji imaju elemente pedagokog uenja Freineta,
Montessori,

Steinera,

Cousineta

drugih

predstavnika

reformske

pedagogije s poetka 20. stoljea. Uionice nastoje opremom i ozrajem

slijediti ivot u porodici, a itava kola funkcionira kao zajednica uitelja,
uenika i roditelja. Za praenje i ocjenjivanje na cijeni su rzni modeli
opisnog analitikog praenja i ocjenjivanja te zajedniki razgovori o
napredovanju uenika uitelja i roditelja.
kola Summerhill -Nill prije 80-ak godina osnovana je alternativna
privatna internatska kola koju pohaa 70-ak uenika u dobi od 6 do 16
godina. Uenicima se ostavlja na slobodan izbor to e uiti, kada e uiti i
koliko e uiti. U Summerhillu nema nikakve izvanjske prisile na uenje i na
druge nastavne aktivnosti, a djeca ipak zavravaju obavezno kolovanje i
snalaze se kasnije u ivotu, ni bolje ni loije od djece koja su pohaala
kole u kojima se kolskim ocjenama prisiljava na uenje. Ali, smatraju
Nillovi

sljedbenici,djeca

iz

Summerhilla

odlaze

ivot

jakim
9

samopouzdanjem,

samostalnim

razmiljanjem,

naoruani

odreenim

socijalnim vjetinama koje e im pomoi da se snalaze u sloenim ivotnim

situacijama.
Ove kole nastoje da svojom atraktivnou privuku djeju znatielju i
veliku elju za uenjem u suradnikom nastavnom okruenju.
11. Praenje i ocjenjivanje za nove generacije
U ovom poglavlju autor pojanjava znanje takozvane kolske bolesti
ona se javlja se kod djece labilna vegetativno-ivanog sistema to se
povezuje s uzbuenjima i strahovima u koli. Strahovi su najee
uvjetovani nainom ocjenjivanja i kanjavanja. Simptomi takvih bolesti su
nesanica, nervoza, nedostatak apetita, bolovi u predjelu eluca, lako
zamaranje, govorenje u snu, gubitak elje za odlazak u kolu (traenje
razliitih razloga da se ne ode u kolu), te nekontrolirano mokrenje.
Autor smatra da je prekomjerno davanje negativnih ocjena svojevrstan
oblik zlostavljanja djece. Svakodnevno stavljanje djece u situacije u kojima
e doivjeti neuspjeh, te davanje negativnih potkrepljenja za sve vrste
neuspjeha, pridonose stvaranju negativne slike o sebi,odnosno osjeaja
nesigurnosti. Te da kolske ocjene ne bi trebale biti jedini nit i glavni kriterij
za selekciju uenika za upise u vie stupnjeve kolovanja.
12. Zakljuak

Zanimljivost ovoga rada je to ne nudi jedno jedinstveno rjeenje

problema nego daje bogat prikaz rjeenja kako u razliitim povijesnim
razdobljima tako i savremena rjeenja u razliitim zemljama i pojedinim
pedagokim modelima.
U povijesnom prikazu autor se bazira na Hrvatsku u razdoblju od
sredine 19. stoljea do danas, a u komparativnom pristupu analizira
iskustva deset zemalja, meu kojima je

i susjedna Slovenija. Meutim

njegovo polje bavljena u ovoj knjizi jeste Hrvatska i njen nastavnoobrazovni sistem.
10

Autor izlaui razliite stavove i orijentacije on jasno staje na stranu

onih kojima je u interesu dijete, kojima je cilj podrka i razvoj djece, te eli
da ocjenjivanje bude u funkciji razvoja i protivi se svakoj vrsti zastraivanja
djece putem ocjena te smatra kako je opasno slijepo vjerovanje u ocjene.
Ovu knjigu preporuujem uiteljima i pedagozima u osnovnoj koli
kako bi uvidjeli koji su to nedostatci i prednosti njihovog nastovnog rada i
da nastoje unaprijditi svoj nastavno-obrazovni sistem i svoje metode
ocjenjivanja.

11

12