PANE Mandi

SENAD Bajri
DARKO Boi

KOARKA

Banja Luka, 2013. godine

KOARKA
Autor:
Prof. dr PANE Mandi, mr SENAD Bajri, DARKO Boi
Recenzent:
Prof. dr DRAGANA Beri, dr Munir Talovi
Izdava:
Panevropski univerzitet "APEIRON"
Banja Luka, godina 2013.
Odgovorno lice izdavaa:
DARKO Uremovi
Glavni i odgovorni urednik izdavaa:
Dr ALEKSANDRA Vidovi
Prelom i dizajn korica:
SRETKO Boji
tampa:
MARKOS design&print studio, Banja Luka
Odgovorno lice tamparije:
IGOR Jakovljevi
Tira:

200
EDICIJA:
Biblioteka sportskih nauka Sports Library knj. br. 14
ISBN 978-99955-91-00-7
Na osnovu lana 255. Statuta Univerziteta, Senat Panevropskog univerziteta Apeiron od 11. oktobra 2012.
godine donio je Odluku br. 2579-11-4/12 kojom se odobrava izdavanje ovog udbenika

Sadraj
Predgovor ..................................................................................................... 7

Glava I
Uvod ............................................................................................................ 11
1. Istorijat i razvoj koarke......................................................................11
2. Razvoj koarke u bivoj Jugoslaviji....................................................14
3. Koarka danas i budunost koarke.....................................................18

Glava II
4. Faktori od kojih zavisi uspjeh u koarci..............................................25
5. Formula uspjenosti.............................................................................26
6. Selekcija i dijagnostika u koarci........................................................28

Glava III
7. Tehnika koarke (uopteno)................................................................37
8. Tehnika napada...................................................................................39
9. Tehnika odbrane..................................................................................85

Glava IV
10. Taktika koarke (uopteno).............................................................113
11. Taktika igre u napadu......................................................................114
12. Taktika igre u odbrani.....................................................................140

Glava V
13. Priprema koarkaa energetska i motorika.................................173
14. Planiranje i programiranje treninga.................................................183
15. Prilozi..............................................................................................190
Literatuta: ................................................................................................ 207
Prilozi........................................................................................................ 209

Izvod iz recenzije
Autor ovog udbenika je pregledno i na metodiki prihvatljiv
nain prikazao sadraj udbenika koji je prikladan studentima pedagoko nastavnog smjera, kojima je prvenstveno i namijenjen. Udbenik je
tako razumljivo i pregledno napisan da ga studenti sa lakoom mogu
usvojiti, jer raspolae sa dovoljno bogatim informacijama, slikama i
emama.
Autor ovog udbenika je poslije svakog poglavlja postavio pitanja studentima, da bi im pomogao u savladavanju gradiva; a ujedno ih
usmjerio i pripremio za ispit, sa ime je ispotovana Bolonjska deklaracija".
Predlaem da se ovaj udbenik Koarka" prof. dr Pane Mandia, tampa kao osnovni udbenik za potrebe studenata Fakulteta sportskih nauka Panevropskog univerziteta Apeiron".

:.

Izvod iz recenzije
Autor ovog udbenika je pregledno i na metodiki prihvatljiv
nain prikazao sadraj udbenika koji je prikladan studentima pedagoko-nastavnog smijera, kojima je prvenstveno i namijenjen. Udbenik je
tako razumljivo i pregledno napisan da ga studenti sa lakoom mogu
usvojiti, jer raspolae sa dovoljno bogatim informacijama, slikama i
emama.
Sa naunog i strunog aspekta, rukopis Koarka" posjeduje sve
kvalitete da se moe uvrstiti u izvore nastave i ispitne obaveze za predmet koarka.
Rukopis Koarka " preporuuje se za tampu kao udbenik na
Fakultetu sportskih nauka Panevropskog univerziteta u Banja Luci.

Sarajevo, 11.12.2012g.

PREDGOVOR
Ovaj udbenik je namjenjen studentima fakulteta sportskih nauka na Panevropskom univerzitetu i onim studentima koji ovaj predmet
izuavaju kao dio obavezne literature za praenje nastavnog programa i
pripremu za polaganje ispita i zavrnog ispita na osnovnom studijima.
Udbenik e korisno posluiti kao podsjetnik profesorima fizikog vaspitanja, trenerima i strunim saradnicima koji se bave koarkom
u njihovom strunom radu.
Autori u ovom udbeniku nastojali su da sistematski, jednostavno i razumljivo obuhvate osnovne prioritete, naela i neke zakonitosti
koarke kao sportske igre. U skladu sa takvim pristupom ovaj udbenik
obuhvata osnovne praktine i teoriske informacije za uspjeno i kvalitetno obuavanje, prije svega studenata Fakulteta sportskih nauka na
Panevropskom univerzitetu i buduih strunjaka u podruju koarke. U
izradi i koncipiranju ovog udbenika u prvom redu se vodilo rauna o
nastavnom predmetu Koarka na Fakultetu sportskih nauka iji je
nastavni plan i program odredio i uslovio raspored gradiva po pojedinim
tematskim cjelinama.
Dakle, nastojali smo da damo presjek osnovnih informacija koje
e pomoi studentima, trenerima i nastavnicima u realizaciji programa i
koncepta rada u savremenoj koarci. Zato ovaj udbenik Koarka
obezbjeuje mogunost svakom studentu, nastavniku ili treneru da bude
uspjean i kao ovjek i kao strunjak.
Svi oni koji se obrazuju i usavravaju u nastavi fizikog vaspitanja i podruju sporta ne smiju da zaborave da je koarka jedinstvena i
jedina u cijelom svijetu. Ali, treba imati na umu da je koarka ta koja
oplemenjuje, unapreuje i daje poseban arm ovoj maginoj, najljepoj i
najuzbudljivoj igri na svijetu.
Autori

Glava I

UVOD
1. Istorijat i razvoj koarke
U bogatoj porodici savremenih sportova koarka predstavlja
jedini, planetarno popularan i znaajan sport, koji je originalan ameriki
proizvod. Koarku je kreirao Dr Dejms Nejsmit (1861-1939) krajem
1891.godine .On je u to vrijeme bio instruktor za fiziko vaspitanje na
meunarodnoj Y.M.C.A. koli (International Y.M.C.A. Training School) u Sprigfildu, drava Masausets (Springfield,Massachusetts).

Slika 1. Dr ejms Nejsmit

U pokuaju da se objasni nastanak i fenomen koarke, prije prie o njenom tvorcu i njegovim motivima u pravljenju koarke, poi
emo od nekih optih uslova koji su uticali na pojavu nove igre. Tu se
prije svega, misli na mjesto i vrijeme nastanka.
Mjesto roenja koarke je grad Springfild, drava Masausets.Masausets je prva i najvanija od prvobitnih, trinaest britanskih
kolonija, na sjevernoamerikom tlu. Osnovali su je 1620. godine
,,puritanci pripadnici ,,tvrde sekte protestanata, koji su bili proganjani
od mone anglikanske crkve u Engleskoj. Oni su prvo pobjegli u
Holandiju, ali su ubrzo bili primorani da je napuste i da se upute u Novi
svijet, pa su napravili dogovor sa jednom poslovnom kompanijom
(Plymout Company) da odu u Novi svijet kao naseljenici. Dolaskom na
ameriko tlo bili su suoeni sa veoma tekim uslovima ivota, ali su
preivjeli prije svega zahvaljujui meusobnoj slozi, hrabrosti i vrstim
moralnim normama. Posebno mjesto u njihovim ivotima je imalo vas11

pitanje djece, jer su oni bili prvi pravi doseljenici koji su doli sa podmlatkom.
U Springfildu je 1885.godine osnovana posebna kola nazvana
,,School for Christian Workers koja 1890.godine mijenja ime u International Y.M.C.A. Training School, 1912. postaje ,,International
Y.M.C.A. College da bi 1953.godine postala ,,Spingfield College,
Y.M.C.A. (Young Mens Christian Association), ,,Hrianska asocijacija
mladih ljudih je jaka vjerska organizacija, koju je u Engleskoj 1844.
godine osnovala grupa londonskih radnika, sa ciljem da pomognu prije
svega radnicima koji su u to vrijeme bili veoma siromani i obeshrabreni.
Tako je 1885.godine osnovana prva takva kola, ve pomenuta
,, School for Christian Workers u Springfildu, sa dva smjera: administrativni i smjer fizikog vaspitanja. Upravo iz drugog smjera je proistekla koarka. Poetkom decembra 1891. Dejms Nejsmit, kanadski ljekar
na Univerzitetu Mekgil i profesor fizikog vaspitanja na Koledu Springfild, osmislio je novu dvoransku igru s namjerom zadravanja kondicije svojih uenika tokom dugih zima.
Nakon odbijanja ideja objanjenjem da su pregrube ili nepotpune, modifikovao je djeiju igru Patka na kamenu, prilagodio je nekoliko sportova u jednu cijelinu i napisao je jednostavna pravila. Ko je
stavio na visinu od 3,05 metara. Taj ko se razlikovao od dananjega po
tome to je imao vrsto dno, dok dananji koevi imaju mreicu koja
proputa loptu. Dok su koevi imali vrsto dno, svaki put nakon postignutoga koa, lopte su se morale izbijati iz koa. Nejsmitova nova igra
bila je vrlo slina rukometu koji je nastao otprilike u isto vrijeme kao i
koarka, krajem 19. vijeka.
enska koarka poela je 1892. godine kada je Senda Berenson,
profesorka fizikog vaspitanja prilagodila Nejsmitova pravila enama.
Prva slubena koarkaka utakmica odrana je 20. januara 1892. u
dvorani Gimnazije Udruenja mladih hriana. Igralo se s devet igraa
na terenu upola kraem nego dananji NBA teren. Originalni naziv
koarke na engleskom je basketball, a sloenica je od rei basket - ko i
ball - lopta. Ime je Nejsmitu predloio jedan od njegovih uenika. Igra
je bila popularna od samog poetka.

12

Prvi igrai koarke bili su studenti Gimnazije Udruenja mladih

hriana. Kasnije igra se proirila na itavu SAD i Kanadu. Do 1896.
godine postojale su i brojne enske koarkake ekipe, no poprilino
gruba pravila i brojna publika odvratili su koarku od primarnog cilja
Udruenja mladih hriana, igre koja pomae studentima da ostanu u
formi. U prkos tome, prije prvog svjetskog rata uspostavili su se brojni
amaterski savezi s amaterskim klubovima, i to u SAD.
Koarka se prvo igrala fudbalskom loptom. Prve lopte izraene
iskljuivo za koarku bile su smee, to je bila uobiajena boja sve do
pedesetih 20. vijeka kada je Pol Toni Hinkl, u potrazi za loptom koja bi
bila uoljivija, u upotrebu uveo narandastu loptu, koja je i danas standardna.

Slika 2. Poeci koarkake igre

Voenje ili odbacivanje lopte od podloge, nije bilo predvieno

prvim pravilima. Predvieno je bilo samo dodavanje lopte izmeu saigraa odbacivanjem lopte od podloge. Dodavanje lopte bio je prvi primjer kretanja lopte. Voenje je postepeno nalo put do koarke i postalo
dozvoljeno, meutm, nije se previe koristilo zbog nepravilnog oblika
tadanjih lopti i njihovog nepravilnog odskoka.
Tek je sredinom pedesetih voenje postalo popularna metoda
baratanja loptom, to je bilo uslovljeno poboljanjem njenih svojstava,
a za to je zasluan Pol Toni Hinkl.

13

Koarka, netbol, odbojka i lakros jedini su sportovi s loptom

izmiljeni od strane drava Sjeverne Amerike. Druge igre poput bejzbola i kanadskog fudbala izmislili su Evropljani, Azijci ili Afrikanci.

2. Razvoj koarke u bivoj Jugoslaviji

U posljednjih 50 godina Jugoslavija je bila jedna od tri koarkaki najmonije drava, na zemaljskoj kugli.Razvoj koarke u Jugoslaviji Pauni je podjelio u tri perioda:

period od 1891. do 1918. godine,

period od 1918. do 1945. godine,

poeriod od 1945. do 1991. godine, i

period od 1991. godine pa do danas

Danas bi se tome mogla dodati jo dva perioda: period od 1991.
do 2006. godine (period tree Jugoslavije) i period od 2006. godine do
danas (Srbija kao nezavisna drava).
Period od 1891. do 1918. godine
Na prostoru bive SFRJ, u trenutku nastanka koarke egzistiralo
je pet drava (Srbija, Crna Gora, Austro-Ugarska, Turska i Italija). U
tom periodu koarka se ne pojavljuje na ovim prostoroima, jer drutveno istorijske prilike za to nisu realno ni postojale.
Postojali su naravno odreeni vidovi fizikog vaspitanja i sporta. Meutim, postojali su i blagi tragovi nekih uslova koji su vjerovatno
doprinjeli kasnijem razboju koarke, a to je tradicija igre u narodu, a
kasnije i u kolstvu. Postoji nekoliko nagovjetaja pojavljivanja koarke
koji su bili vie inicijativa lokalnih nastavnika ili povratnika iz inostranstva, ali o tome ne postoje pouzdani podaci.
Period od 1918. do 1945.godine
To je bio period sasvim novih drutveno-istorijskih prilika na
ovom prostoru. Stvorena je zajednika drava Kraljevina Srba, Hrvata i
Slovenaca (kasnije Kraljevina Jugoslavija), koja je objedinila skoro cijelu teritoriju na kojoj su ivjeli junoslovenski narodi. Koarka se pojav14

ljuje prvi put u ljubljanskom listu ,,Sport 1920.godine, koji donosi vijesti o poklonu Amerikanaca zagrebakom Graanskom s.k. u vidu
kompletne opreme za koarku, te da su u Splitu Amerikanci osnovali
posebnu organizaciju za koarku.
Prva zvanina koarkaka utakmica je odigrana u Zagrebu 1929.
godine i to izmeu enskih ekipa Akademskog sportskog kluba i Prvog
hrvatskog graanskog sportskog kluba. Poetkom tridesetih godina,nekako u isto vrijeme, poinje da se igra u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, tipu, Skoplju, na uaku.
Prilikom sokolskog sleta 1936.godine u Skoplju, odigran je i
turnir u koarci na kom su uestvovale ekipe iz Beograda, Zagreba i
tipa.Koarka Jugoslavije je 1936.godine ulanjena u FIBA, gdje ju je
zastupao Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije. Osnivanjem ,,kole za
tjelesno vaspitanje u Beogradu koarka vrlo brzo ulazi u nastavni plan
ove kole koja je prva na ovim prostorima poela da koluje kadrove za
fiziko vaspitanje.
Sve ovo je doprinjelo da se steknu uslovi za odravanje prvog
prvenstva Jugoslavije u koarci u Borovu 1940.godine sa ekipama iz
Beograda, Zagreba, Karlovca, Petrovgrada, Osijeka, Sarajeva i sa uaka. Prve utakmice van zemlje odigrale su ekipe ve pomenutog sokolskog drutva Zagreb II ,, Vikotorija sa uaka, zatim je i studenstska
reprezentacija Jugoslavije prvu zvaninu utakmicu odigrala 1938. godine u Pragu, na X svesokolskom sletu, protiv ehoslovake i izgubila sa
76: 28.
U ovom periodu koarka je ipak uspjela da osvoji svoje mjesto
na sportskom nebu na kojem je gospodario neprikosnoveni fubal i hazena kao tipina ,, slovenska sportska igra, i da na taj nain postavi kakvu
takvu osnovu za ono to e se deavati u posljednjem periodu i to se i
danas deava.
Period od 1945. do 1991.
Jo prije konanog osloboenja zemlje, koarka se pojavljuje
kao aktivnost koju su popularisale omladinske organizacije da bi se
pospjeio razvoj sporta u Beogradu. Osniva se koarkaka sekcija u
okviru ,, Fiskulturnog drutva Crvena zvezda, kao jedna od prvih sek15

cija, 5.marta 1945.godine.Sa ,, Zvezdom koarka se definitivno useljava na Kalemegdan, postavljajui temelje istinskog koarkakog hrama.
Osim, Beograda koji je u to vrijeme bio centar, koarkakih zbivanja,
koarka se pojavljuje i u drugim dijelovima tadanje Jugoslavije.
Tako se u Makedoniji 1945.godine osnovana prva koarkaka
ekipa u tipu, a slijedee i ekipe u Kumanovu i Skoplju. U Crnoj Gori
se koarka ponovo pojavljuje 1947. godine, kada se u Kotoru odrava
republiko prvenstvo. Iste godine se odrava prvo prvenstvo Bosne i
Hercegovine, u Tuzli.U Srbiji, osim Beograda, koarka se pojavljuje i
na Kosovu I Metohiji, u Vojvodini, gdje se u Novom Sadu, 1945. godine odrava prvi koarkaki turnir izmeu ekipa Zrenjanina, koji je prije
rata imo razvijenu koarku, Subotice i Novog Sada. Prvo prvenstvo
Srbije je odrano u apcu, 1945. godine, na kojem su uestvovale ekipe
gradova: Beograd, abac, Kragujevac, Pirot i ekipa KOSMET-a.
Jedan od najznajajnijih dogaaja u razvoju jugoslovenske
koarke bio je osnivanje Koarkakog saveza Jugoslavije (KJS) krajem
decembra 1948.godine. Za predsednika saveza direktivom je postavljen
dr Ivan Popovi-ani, koji se u mladosti bavio boksom i nevoljno je
prihvatio ovu funkciju. Pravi temelji dananje koarke su udareni za
vrijeme predsjednikovanja Danila Kneevi koji je bio na elu KSJ-a od
1950. do 1965. godine. Sistem takmienja se ubrzano usavrava tako da
je od 1949. godine ve prisutan ligaki sistem.
enska koarka se razvija veoma intenzivno. Prvo prvenstvo je
odrano zajedno sa mukim u Subotici, a pobjednik je bila reprezentacija Srbije koja je pobijedila reprezentaciju Hrvatske sa 27: 14, kao i kod
mukaraca. Prvo dravno prvenstvo klubova je odrano slijedee, 1946.
godine u Beogradu i prvak je bila Crvena zvezda. Od 1950. godine
dravna prvenstva se igraju po ligakom sistemu.
Na interancionalnoj sceni muka reprezentacija Jugoslavije prvi
put se pojavljuje na prvenstvu Evrope 1947. godine u Pragu, gdje zauzima 13. mjesto i kontinuirano uestvuje na svim prvenstvima Evrope
do Rima 1991.godine, kao reprezentacija SFRJ. Do 1991. godine reprezentacija Jugoslavije je na prvenstvima Evrope osvojila 13 medalja, od
kojih: 5 zlatnih, 5 srebreih i 3 bronzane.

16

Na Olimpijskim igrama reprezentacija Jugoslavje debituje

1960.godine u Rimu, gdje osvaja esto mjesto. Do 1991.godine reprezentacija Jugoslavije na Olimpijskim igrama je osvojila 5 medalja od
kojih: 1 zlatnu, 3 srebrene i 1 bronzanu.
enska reprezentacija Jugoslavije izlazi na meunarodnu scenu
na prvenstvu Evrope, odranom 1954. godine u Beogradu, i zauzima
peto mjesto. Do 1991. godine reprezentacija Jugoslavije je na prvenstvima Evrope osvojila 5 medalja od kojih: 3 srebrene i 2 bronzane.

Period poslije 1991. godine

Raspad SFRJ, 1991. Godine, i stvaranje nove drave, SRJ uticalo je na razvoj koarke. Koarka i dalje zadrava svoje mjesto, ali uz
veliki broj tekoa. Smanjenjem dravne teritorije smanjio se i broj stanovnika, a sa tim i koarkaka baza. Od sezone 1991-92. godine igra se
prvenstvo Savezne Republike Jugoslavije.
Na internacionalnoj sceni reprezentacija SR Jugoslavije uestvuje tek od 1995. godine i do danas osvaja dve zlatne medalje na
prvenstvima Evrope (Atina 1995. I Barcelona 1997.) i jednu bronzanu
(Francuska 1999); jednu zlatnu na prvenstvu Svijeta i srebrenu medalju
na OI 1996 odranim u Atlanti.
Jugoslovenska koarka predstavlja jedinstven fenomen u svijetu
sporta. Sa veoma skromnom istorijskom podlogom, bez velike tradicije
i sa veoma malom populacijom potencijalnih koarkaa u odnosu na
recimo SAD i evropske zemlje, u posljednjih etrdeset godina postie
svjetski vrijedne rezultate. Naa je koarka dala velika imena od Neboje Popovia, Bore Stankovia, Duana Ivkovia, eljka Obradovia,
Svetislava Peia, generacija Radivoja Koraa, preko Draena Petrovia, Kukoa, Divca do orevia, Danilovia i dr.

17

Slika 3. Studenti FSN na praktinom dijelu nastave (manipulacija sa loptom u mjestu)

3. Koarka danas i budunost koarke

Koarka se igra na svim kontinentima, igraju je ljudi svih rasa,
zanimanja i drutvenog statusa. Po zvaninim podacima FIBA-e danas
se koarkom u svijetu organizovano bavi oko 400 miliona ljudi. Svi ti
koarkai su jedna velika porodica i samo se razlikuju po nivou kvaliteta
na kojem igraju koarku. Meunarodna koarkaka asocijacija, FIBA,
okuplja 208 drava, vie od ujedinjenih nacija, i federacija je sa najvie
lanica u porodici federacija olimpijskih sportova.
To je neprofitabilna i veoma dobro organizovana asocijacija, sa
sjeditem u Minhenu, iji je generalni sekretar Jugosloven Borislav Stankovi, koji je nasljedio uvenog Vilijema Donsa. FIBA postavlja zvanina pravila igre, specifinu opremu i uslove za igru; regulie i kontrolie prelaske igraa iz jedne zemlje u drugu; izmeu ostalog pomae i
razvoj koarke u siromanim dijelovima svijeta, i onim u kojima koarka jo nema znaajniji kvalitet, a gdje postoje odreeni potencijali; vodi
rauna o unapeenju igre pratei to preko tehnike komisije.
Koarka je danas prisutna u tri oblika:

Kao takmiarka koarka (profesionalna i amaterska)

Kao sredstvo nastave fizikog vaspitanja

I kao oblik rekreacije ljudi

18

U takmiarskoj koarci ona je sama sebi cilj. Sve aktivnosti, od

trenanog procesa do organizacije i sprovoenja takmienja, podreene
su koarci. U sferama profesionalne koarke to znai sve je podreeno
da se zarade to vee koliine novca.
Koarka je nastala kao sredstvo fizikog vaspitanja, pa je
sasvim prirodna njena uloga u fizikom vaspitanju. Koarka ima viestruki uticaj na organizam djeteta i mladog ovjeka. Na kraju krajeva
Nejsmit ju je specijalno kreirao za potrebe fizikog vaspitanja.
Veliki broj ljudi svih uzrasta igra koarku rekreativno, jer im
koarka prua mogunost da iskau neke svoje kvalitete ili da upotpune
neke svoje potrebe, najee igrom i nadmetanjem. Osim toga, igranje
koarke povoljno utie na svestran razvoj ovjekovog organizma. Mnogi koarkaki strunjaci i analitiari, posebno u USA, daju razliite prognoze i prijedloge koji bi trebalo da unaprijede igru.
Tako se pojavljuju prijedlozi o postavljanju konkavnih tabli,
umjesto ravnih, gdje bi se lopta odbijala pod nepredvienim uglovima.
Istiu se i prijedlozi za smanjenjem dimenzija reketa, ali sa poveanjem
visine koa.
Osim visine poveavaju se i druge sposobnosti igraa. Posljedica je to usavravanja tehnologije treninga sa igraima, sa jedne strane, i
periodinih izmjena i dopuna u pravilima igre, sa druge. Sigurno je da
e se tehnologija treninga i dalje razvijati s obzirom da se u koarci
koriste i jo vie e se koristiti dostignua sportske nauke. Jedan od
negativnih faktora u razvoju koarke bi mogao da bude novac, odnosno
mogunost zloupotreba koarke sa ciljem sticanja velike koliine novca.
Ogroman novac koji se ,, vrti u NBA, u evropskoj koarci, pa i
u jugoslovenskoj, interesi velikih svjetskih i multinacionalnih kompanija mogli bi da budu razlozi za pretvaaranje koarke u neto to nije u
njenoj prirodi, u ve pomenuti cirkus. Koarka se ne smije samo eksploatisati, nego se mora njegovati i razvijati.

19

Slika 4. Studentica FSN (prikaz tehnike manipulacije sa loptom u kretanju)

20

Dimenzije koarkakog igralita:

Igralite je u obliku praugaonika, dimenzija 17 m X 28 m, ili 14
m X 28 m, po potrebi, zavisno od dimenzija igralita ili sportske sale.
Centralni krug na igralitu je dimenzija, prenik 3,60 m.
Trica se realizuje sa polukrune linije udaljena od eone linije
6,25m. Centar koa je udaljen od eone linije 1,57 m. Linija slobodnog
bacanja je udaljena od eone linije 5,80 m. Tabla od eone linije je udaljena 1,20 m.
Na bonim linijama reketa duine 6,00 m nalaze se prostori
dimenzija: 1,75 m 85 sm 85 sm. 40 sm. Podioci su podijeljeni sa kratkim linijama od 10 sm. Visina koa je 3,05 m. Ko-tabla je u obliku
pravougaonika, dimenzija 1,80 m X 1,05 m. Ko je udaljen od ko- table 15 sm. Promjer koa je 45 sm, a promjer obrua je 2 sm. Promjer svih
linija na terenu je 5 sm.

Pitanja:
1.tajeutiecalonanastanakkoarke,gdjeikada?
2.PeriodirazvojakoarkeubivojJugoslaviji(nabrojati)?
3.Ukojimoblicimasedanasrealizujekoarka?
4.Naveditedimenzijekoarkakogigralitaiostaledimenzijevezanoza
koarkakoigralite?

21

Glava II

4. Faktori od kojih zavisi uspjeh u koarci

Programiranje rada u koarci pretpostavlja poznavanje veza
sportske dijelatnosti i psihosomatskih dimenzija koje utiu na uspjeh.
Iako znamo da je nemogue pretpostaviti sve, ili priblino sve elemente
organizovanog sistema, koji definiu psihosomatski status koarkaa,
izbor jednaine specifikacije je najbolji zato to se temelji na znaaju
polistrukturalnosti i suprasomativnosti tih dimenzija.
Rezultat koji postie igra u igri zavisi od raznih faktora koji
utiu na njegovu efikasnost. Svi faktori ne mogu pojedinano uticati na
njegov potencijalni rezultat. Uspjeh igranja koarke zavisi od strukture
tih faktora, to znai da zavisi od uspjeha usvojenosti tih sposobnosti,
uroenih dimenzija i steenih vjetina tokom treninga. Jednaina je sastavljena tako da sadri udio svakog faktora u rezultatima koarkaa.

25

Slika 5. Student FSN (tehnika voenja i kretanja sa loptom)

5. Formula uspjenosti
Specifina jednaina uspjeha u koarci
*Pk=a1A+a2F+a3M+a4AM+a5G+a6TM+a7C+a8S+a9O+a10TP+a11N
T+a12E
Pk= Uspjeh u koarci

26

a1-a12= Koeficijent relativnog uea faktora i njihova meusobna

povezanost i razliitost
*A= Antropometrijske karakteristike (longitudinalne dim.duina, transverzalne, irina, obim, masa i masno tkivo)
*F= Funkcionalne sposobnosti (aerobne i anaerobne)
*M= Motorike sposobnosti (koordinacija, brzina, preciznost, gipkost,
ravotea, naga, agilnost, eksplozivnost, tajming)
*AM = Sportske motorike sposobnosti za koarku (analiza preko specijalnih jednaina uspjeha u odreenom sportu)
*G= Kognitivne sposobnosti (inteligencija,psihometrija)
*TM= Taktiko miljenje (vjetina,taktiki zadaci)
*S= Konativne crte (osobine, ponaanje, akcioznost, fobinost, opsesivnost, depresivnost, agrsivnost)
*C= Socioloke karakteristike (odnosi u ekipi, igra-igra, igra-uprava,
igra-trener, trener-trener i slino)
*O= Objektivni faktori (tehniko-materijalni uslovi, dvorana, osvjetljene, podloga, temperatura, sudije, publika i slino)
*TP= Trenani proces (ima So=poetno stanje ,S,1,2,3, stanje treniranosti, Sf postignuto konano stanje, Sg predvieno konano stanje)
*NT= Nastavnik - trener (pedagoki voa I uitelj sporta u koli, trener
koji poznaje pedagogiju, psihologiju sociologiju i medicinu)
*E= Error (greka) faktor greaka, socijalni faktor, novi nepoznati faktor)

27

Slika 5. Specifina koarkaka motorika i taktiko miljenje prikaz i pregled

6. Selekcija i dijagnostika u koarci

Savremena koarka, po prirodi svojih zahtijeva, i zahtijeva
mikro i makro ambijent, je visoko selektivna aktivnost i ini podruje
vrhunskog sporta sve manje dostupnim obinim-prosjenim djeacima i
djevoicama, a sve je vie rezervisana za nadarene, talentovane sportiste.
28

Selekcija je proces koji traje od prvog dana, pa do kraja sportske karijere, stim to iz iroke populacije ostaju samo oni koji proizvode
dobar i najbolji sportski rezultat. To je u sutini postupak gdje se iz djeije, usmjerene populacije, na bazi preciznih kriterijuma, odabiraju
samo oni koji imaju visoki koarkaki potencijal, predispozicije za
koarkaku uspjenost, koji bi se kasnije podvrgli visokoefektnoj trenanoj tehnologiji.
Cilj sistema selekcije za vrhunska koarkaka ostvarenja je pravovremeno otkrivanje i usmjeravanje talentovane i predisponirane djece
i omladine u visoko organizovane koarkake ambijente i kojima e
njihove sklonosti i potencijali posebnim tretmanom, uz veliku vjerovatnou, donijeti i visoke koarkake rezultate.
Faktori selekcije
Teorijska i praktina znanja i iskustva velikog broja istraivaa i
trenera, koji se bave problemima selekcije, upuuju na saglasnost da su
od velikog broja faktora koji su prisutni u selekciji ipak najznaajniji
slijedei:

Talenat

Nasljee

Bioloka starost

Visoka organizacija podsistema selekcije (usmjeravanje,

izbor i praenje selekcionisanih)
Talenat
Proces identifikacije koarkakog talenta moe da bude veoma
jednostavan, ali istovremeno i visoko sofisticiran, ponekad i prilino
otean zbog nedefinisanog pojma, ta je sportski talenat. Talenat je prirodna sposobnost koja pojedincu omoguuje visoko dostignue u odreenom podruju. Pod talentom se podrazumijeva sposobnost koja je ve
razvijena. Samo mogunost ili tendencija da se takva sposobnost razvije
naziva se dispozicija.
Sportski talenat je, sigurno osoba u formativnim godinama koja
posjeduje iznadprosjene osobine za svoju dob i koje se sa velikom vjerovatnoom mogu treningom podii na isto tako natprosjeni nivo u
nekom vremenu, ali, naalost, bez tane prognoze dometa ostvarenja.
29

Talentovan koarka pored odgovarajue konstitucije ima posebnu strukturu sposobnosti koju ispoljava najee uz visoku motivaciju i
druga specifina svojstva.
Nasljee
Specifini zahtjevi savremene koarke ukljuuju uee nasljednih funkcionalno-morfolokih i fizikih karakteristika, od kojih, opet,
vie ili manje, zavisi uspjeh u koarci. Na sadanjem stepenu razvoja
trenerske struke i nauke dalji razvoj vrhunskih dostignua u koarci zasniva se na uspjenoj selekciji one djece i omladine koja primarno ispoljavaju genetske predispozicije.
Stabline genetske osobine kao to su: visina tijela, duina ekstremiteta, brzinska svojstva, koordinacija i druge pruaju znaajan otpor
uticajima sredine tako da su i pored velikog napora promjene neznatne.
Nestabilne genetske osobine, kao to su: teina tijela, parametrijske karakteristike stomaka i udova, izdrljivost, snaga i slino podlonije su u uticajima sredine, ali ipak ne toliko da bi se bitno razorila
struktura bioloke nasljednosti. Osobine i sposobnosti koje su preteno
genetski uslovljene dominiraju u odnosu na steene, mada se dugotrajnim i sistematskim treningom mogu podii i usavriti, ali samo do limita
odreenog genima.
Sportska prognoza ne moe se naravno zasnivati samo na nasljednim osobinama niti na poetnim sportskim rezultatima, nego i na
individualnom tempu razvoja rezultata u periodu koji ne bi trebalo da je
krai od 2 godine.
Brzina napredovanja mladog koarkaa zavisie od toga koliko
se stepen nestabilnosti njegovih nasljednih karakteristika razlikuje od
obinog nivoa.
Hronoloka i bioloka starost
Bioloka starost odgovara hronolokom dobu kada funkcionalno-morfoloki razvoj djece dostigne prosjean nivo za dati uzrast. Manifestovanje vee bioloke starosti kod djece u formativnim godinama
ivota u odnosu na ostalu djecu izraava se znaajnim prednostima u
30

koarkakoj aktivnosti. Ranije sazrela djeca iji je nasljedni potencijal

ogranien, poslije izvesnog vremena,gube prethodnu prednost i trenutnu
nadmonost nad vrnjacima kada se njihova hronoloka i bioloka starost izjednae.
Odreivanje bioloke zrelosti moe se vriti na osnovu prosjenih pokazatelja bioloke zrelosti, odnosno odstupanja od mjera akceleracije ili retardacije. Morfoloki status se moe utvrditi saglasno modelu
strukture prema standardima sadranim u internacionalnom biolokom
programu, a koji obuhvata mjere:

Longitudinalne dimenzije skeleta

Trasnferzalne dimenzije skeleta

Volumena i mase tijela

Potkono masno tkivo

Dobijene rezultate morfolokog statusa koarkaa trebalo bi
usporediti sa prosjenim rezultatima odgovarajueg uzrasta i pola dobijenim na velikom uzorku, koji se upravo iz tih razloga mogu smatrati
biolokim. Vrednovanjem rezultata mjerenja moe se konstatovati bioloki uzrast na osnovu morfolokog kriterijuma. Uporeivanjem tih
podataka sa podacima kontrolne tabele utvrdie se odstupanja od prosjenih vrijednosti ka akceleraciji i retardaciji.
Struktura sistema selekcije
Sistem selekcije ine podsistemi: usmjeravanja, izbora i praenja.
Proces usmijeravanja podrazumijeva vrijeme i primjenu razliitih procedura otkrivanja sposobnosti i osobina saglasno potrebama i
karakteristikama savremene koarke u periodu razvoja mlade linosti,
kada je mogua njihova diskriminacija u toj mjeri da se moe sainiti
realan program koarkako usmjeravajue aktivnosti. Za kvalitetno i
efikasno usmjeravanje, a na osnovu odgovarajuih analiza, sainjeni su
koeficijenti razlika za skup promjenljivih vrijednosti koji se odnose na:

Morfoloke karakteristike

Funkcionalne sposobnosti

Motorike sposobnosti i

Kognitivne i konativne karakteristike.

31

Izbor djece vri se na osnovu odgovarajuih postupaka prognoze. Ovi postupci su mogui na osnovu uvida u vei broj inilaca koji
uestvuju u prognoziranju. Tanost predvianja je vea ukoliko je prikupljanje podataka u etapi usmijeravanja due. Nakon, najmanje dvogodinjeg procesa koarkakog usmjeravanja, se i izrauna predvia
oekivani rezultat na osnovu koeficijenata jednaine uspjeha u koarci.
Na osnovu toga vri se odabir onih subjekata iji je oekivani sportski
rezultat iznad neke, dovoljno, kritine granice.
Praenje, vrednovanje i ocjenjivanje usmjerene i izborne koarkake pripreme je sastavni dio modela upravljanja trenanim procesom.
Kompleksan sistem koarkake pripreme, prije svega, karakteristian je
po dinaminosti, koja se ogleda u stalnim promjenama osobina i njihovih meusobnih odnosa pod uticajem trenanih optereenja, ali i procesa zrenja osoba u formativnim godinama ivota.
Promjenljivost transformacionih procesa uslovljena je poetkom
sistematskog uticaja na organizam, nivoom startnih osobina, biolokom
starou i slino. Iz navedenih i drugih razloga postupci praenja, vrednovanja i ocjenjivanja se prate paralelno sa realizacijom programa usmjeravanja i specijalnog treninga to
omoguava postupak individualizacije
treninga u etapi usmjeravanja odnosno
kvalitetnog rangiranja i izradu indvidualnih programa koarkake pripreme u drugoj etapi specijalnog treninga.
Rast djeteta regulisan je dijelovanjem
niza razliitih uticaja, koji se mogu
podijeliti u endogene i egzogene faktore:

Endogeni uticaji: nasljee,

rasa, pol, endokrine ljezde

Egzogeni uticaji: klima, godinje doba, ishrana, bolest, tjelesna aktivnost, psihiki faktori, socijalnoekonomske prilike.
Slika 6. Demostrator FSN (prikaz tehnike
voenja lopte)

32

Podjela igraa po pozicijama na terenu:

Spoljanji igrai:
1.Plejmeker: treba da organizuje i rukovodi igrom
2.Bek uter: trba da ima dobre realizatorske sposobnosti
3. Krilo: treba bi imati dobre skakake i realizatorske sposobnosti i da prestavlja svestran prelaz izmeu spoljnih i unutranjih igraa
Unutranji igrai:
1.Krilni centar: je slian krilnom igrau ali preteno igra na
unutranjim pozicijama i ima ulogu skakaa
2.Cantar: je obino najvii igra i njegova uloga je igra u napadu i odbrani, preteno pod koem

Pitanja:
1.Odkojihfaktorazavisiuspjehukoarci?
2.Napiiteiobjasniteformuluuspjenostiukoarci!
3.Nabrojteznaajnekarakteristikeselektivnostiukoarci!
4.Kojisutofaktoriselektivnostikodkoarkaa?
5.Navediteigraepopozicijamanaterenu!

33

Slika 7. Student FSN (Prikaz tehnike rolinga)

34

Glava III

7. Tehnika koarke (uopteno)

Koarka je zamiljena kao timska sportska igra. Koarka je,
ipak i individualna igra! Igrai ine tim. Kako e tim igrati zavisi, prije
svega, kako igraju oni igrai koji ga ine. To znai da igrai usavravanjem svojih sposobnosti pomau svom timu, usavravaju njegovu igru.
Osnovne koarkake vjetine ine tehniku koarke. Upsjeh u koarci
zavisi od nekoliko fakora iz domena konstitucionalnih,motorikih i psiho-socijalnih sposobnosti i karakteristika igraa.
Tehnika koarke je u osnovi specifina koarkaka motorika i
sadri specifine motorike strukture kojima igra rjeava odreene
situacije u igri. Ona je, jednostavno osnovno sredstvo koarkake igre.
Individualno izvoenje osnovnih elemenata tehnike je preduslov za
uspjeno igranje koarke.
Pod tehnikom koarke podrazumijevamo racionalno i efikasno
izvoenje odreenih kretanja, bez i sa loptom, koja su u domenu pravila
igre, a iji je cilj rjeavanje taktikih zadataka (situacija) u koarkakoj
igri. Svaki elemenat koarkake tehnike predstavlja specifinu formu
kretanja, koja ima svoju kinematiku i dinamiku strukturu.
Kinematika struktura je prvenstveno izraena oblikom i karakterom kretanja u smislu prostornih i vremenskih pokazatelja (poloaj
tijela, poloaji odreenih dijelova tijela u odnosu jedni na druge;poloaji
odreenih dijelova tijela u odnosu na uzdunu osu tijela; veliine amplituda pokreta).
Dinamika struktura je izraena brzinom, tempom i ritmom
izvoenja kretanja (poloaji tijela, putanja i pravac kretanja, snaga uloena u pokret, suprostavljanje inercionim i drugim ometajuim silama).
Uspjeno izvoenje elemenata tehnike u velikoj mjeri zavisi od konstitucionalnih karakteristika i od bazinih sposobnosti. Najveu bi panju
trebalo obratiti na ravnoteu i brzinu kao najvanije osobine koje jedan
koarka mora da ima.
Ako igra vlada ravnoteom, i ako je brz onda ima velike anse
da uspjeno igra koarku. Ravnotea znai da dobro kontrolie svoje
tijelo, dijelove tijela i dobru poziciju potrebnu za izvoenje brzih kreta37

nja. Dobra ravnotea je preduslov za brzu kretnju. Brzina koarkaa

znai brzinu izvoenja elemanata tehnike. Uspjena primjena elemenata
tehnike uveliko zavisi od specifinih taktikih znanja igraa koja su
zasnovana na inteligenciji i karakteristikama linosti koarkaa.
Tehnika koarke
Napad:
1. Igra bez lopte
2.

Zaustavljanje

3.
4.
5.
6.

Pivotiranje
Skok u napadu
Postavljanje blokada
Osnovni koarkaki stav u napad

7.
8.

Kontrola (dranje) lopte

Dodavanje i hvatanje lopte

9. Voenje lopte (dribling)

10. utiranje
11. Fintiranje loptom

Slika 8. Demostrator FSN (Prikaz osnovnog koarkakog stava sa loptom)

38

Odbrana:
1. Osnovni koarkaki stav iz
kretanja
2. Odbrana od napadaa koji je
bez lopte
3. Odbrana od driblera (prodora)
4. Odbrana od uta (blokiranje)
5. Odbrana od centra
6. Oduzimanje i presjecanje
lopte
7. Skok u odbrani
8. Tehnika i individualna taktika
odbrane
9. Odbrana od blokada

8. Tehnika napada
Igra bez lopte
Igra bez lopte je najvaniji dio napada. Da bi napada bio kompletan, on mora da zna da igra efikasno i bez lopte. Igrai u napadu igraju 80 % vremena bez lopte. To je puno vremena i treba ga to bolje
iskoristiti. Napada koji uvijek ima elju da svojim kretanjem doe u to
povoljniju poziciju ,,vee,, za sebe odbrambenog igraa, i ne doputa
mu da pomae u odbrani.
U osnovi napada bez lopte svojom igrom eli postii jedan (ili
vie) od etiri osnovna cilja:
Napada eli da se oslobodi za prijem lopte i to u to je mogue
povoljnijoj poziciji, to najee znai to blie kou;
Napada eli da popuni ili da izae iz odreenog prostora i na taj
nain da pomogne igrau sa loptom;
Napada eli da svojim kretanjem ,, vee odbrambenog igraa za
sebe i tako ga sprijei da pomae u odbrani, to naroito vai za
napadae koji su na strani pomoi, i
Napada eli da kretanjem i postavljanjem blokade pomogne nekom
od saigraa.
U igri bez lopte igra koristi osnovne naine kretanja: hodanje,
tranje, skakanje, okretanje, uskakanje, utravanje, zaustavljanje i drugo. Osnovne linije kretanja su:
Pravolinijsko kretanje sa promjenom ritma i tempa;
Pravolinijsko kretanje sa promjenom ritma i tempa i smjera kretanja;
Pravolinijsko kretanje sa promjenom ritma i tempa i pravca kretanja;
Luna kretanja sa kontinuiranim i promjenljivim tempom,
Cik-cak kretanja sa promjenom ritma i tempa,
Kretanja sa lenim okretima i
Razliite specifine linije kretanja kao to su: ,,V L, kretanje u
trouglu i drugo.
Osnovni zahtjev u svim kretanjima je da se izvode sa promjenom ritma i tempa, jer samo na taj nain napada moe da se oslobodi
odbrambenog igraa. U pogledu pravca sva kretanja u koarci se izvode:

39

po dubini (60-70 %),po irini (5-10 %), i kombinovano ili dijagonalno

(30-40%).Najefikasnija su dubinska kretanja.
Ona su i najopasnija za odbranu jer se napada tako pribliava
kou osvajajui prostor, i esto izbacuje odbrambenog igraa iz ravnotee tako da napada ima dobre uslove za promjenu pravca kretanja.
Zaustavljanje kao preduslov za dobru igru bez lopte
Napada ne moe uspjeno da igra bez lopte, da se kree sa
promjenom ritma i tempa, ako ne umije da se pravilno zaustavi. Pravilno zaustavljanje podrazumijeva da igra umije da kontrolie tijelo, to
jest da ima ravnoteu. Samo iz ravnotenog poloaja je mogue brzo
startovati i ii u naredno kretanje. Postoje dva osnovna naina zaustavljanja u koarci: zaustavljanje u dva kontakta i zaustavljanje u jednom
kontaktu.
Zaustavljanje u dva kontakta (osnovna mehanika)
Pri
zaustavljanju
prvi kontakt sa podlogom se
uspostavlja jednim ili drugim stopalom. Prije nego
to doe u kontakt sa tlom
prvim stopalom blago poskoi i istovremeno blago
zabaci gornji dio tijela unazad, odnosno izbaci noge
unaprijed. Tada igra dolazi
u kontakt sa tlom jednim
stopalom i odmah zatim
iskorauje drugom nogom i
zaustavlja se sa optimalnom
irinom oslonca. irina
oslonca daje stabilnost.
Slika 9. Demostrator FSN (Polazak u napad sa loptom)

40

Istovremeno igra savija koljena, i na taj nain sputa teite, i

tako, postie ravnoteu. Noga koja je prva ostvarila kontakt sa tlom
naziva se stajna noga, a druga pokretna. Ovaj nain zaustavljanja se
najee koristi nakon velikih brzina kretanja, pogotovo na veim udaljenostima od koa i u situacijama kontranapada.
Zaustavljanje u jednom kontaktu (osnovna mehanika)
Prilikom zaustavljanja kontakt sa podlogom se uspostavlja istovremeno sa oba stopala.. Kao i kod zaustavljanja u dva kontakta igra bi
trebalo da prije zaustavljanja blago poskoi, zabaci gornji dio tijela unazad, izbaci noge unaprijed, a i onda se zaustavi na oba stopala savijajui
koljena. Tokom zaustavljanja znaajno je da teinu na trenutak premjesti na zadnji dio stopala da bi se suprostavio sili inercije koja vue njegovo tijelo naprijed.

Osnovne tehnike u igri bez lopte

ema 1. Igraj tijelom i istri

41

Osnovne tehnike koje se koriste u igri bez lopte se baziraju na

pomenutim linijama kretanja i na zahtjevu za promjenom ritma i tempa
kretanja, a to su:
Iskorai i utri) Iskorak predstavlja fintirajue kretanje i obino se
izvodi ka lopti ili ka kou jer tako provocira reakciju i pomjeranje
odbrambenog igraa. Igra moe da iskorai iz mjesta ili da to uini
poslije nekog kretanja gdje iskorak, ustvari, predstavlja trenutno zaustavljanje. Poslije iskoraka napada moe da krene u novi pravac fintirajuom nogom, koja je dalja od odbrambenog igraa i u tom sluaju napada prilikom iskoraka zadrava vei dio teine na drugoj nozi
dok na iskoranu nogu prebacuje manji dio.
Okreni se i utri Kod ovog kretanja se pravac mijenja nakon lenog okreta. Napada se kree ka odbrambenom igrau ili iz mijesta
pravi samo iskorak pravo prema njemu, na trenutak se zaustavlja
tako to istura nogu koja je blia odbrambenom igrau, i nakon toga
izvodi brzi leni okret i ide u novi pravac. Ovu tehniku najee
koriste unutranji igrai, jer im omoguava da na malom prostoru
obiu igraa, a ovom kretanju pogoduje i kontakt igra koja je prisutna kod unutranjih igraa.
Igraj tijelom i istri U osnovi predstavlja kretanje sa promjenom
smjera na istom pravcu. Napada ide pravo na odbrambenog igraa,
iskorauje prema njemu i ostvaruje kontakt grudima. Nakon kontakta
napada brzo istrava pred igraa na spoljnu poziciju spreman da
primi loptu. Prilikom kontakta sa odbrambenim igraem napada
mora da dri ruke u uzruenju da ne bi napravio linu greku.

42

ema 2. V i L kretanja

,,V i ,, Lkretanja -,,V kretanje zapoinje sa spoljne pozicije, kretanjem sa dva ili tri koraka ka donjem dijelu reketa. Potom se napada u trenutku zaustavlja na nogu koja je blia odbrambenom igrau i
brzo se sa nje odbacuje i istrava pod orim uglom u odnosu na prethodni pravac kretanja, tako da linije kretanja imaju oblik slova
,,V.Slino se izodi i ,,L kretanje stim to je ugao istravanja priblino 90 stepeni, pa linije kretanja lie na slovo L. Ova tehnika se najee koristi u kretanjima ka kou i lopti i vie je koriste spoljni igrai.
Utri iza lea To je jedan od osnovnih i veoma vanih naina igre
bez lopte, posebno danas kada odbrane igraju sa velikim pritiskom na
prva dodavanja. Zapoinje iskorakom ka lopti to provocira pomjeranje odbrambenog igraa ispred napadaa. Nakon toga napada eksplozivno kree ka kou odbacujui se sa iskoraene noge prije nego
to odbrambeni igra popravi poziciju. Prilikom utravanja napada
istura ruku koja je blie kou da bi primio loptu to blia kou i to
dalje od odbrane. Ovu tehniku najee koriste spoljni igrai.
43

Osnovno pravilo u igri bez lopte je svakodnevno vjebanje.

Veoma je vano da se u poetku vjeba pravilno i precizno. To znai da
se akcije izvode u maloj brzini da bi igrai mogli kontrolisati svoje kretanje. Tehnike kretanja naprije uimo bez ikakvih smetnji uz pomo
markera kao to su: stalci, stolice i slina. Ubrzo uvodimo i odbranu
koja u poetku igra dirigovano da bi to vie vjebali u situacionim
uslovima. Obino se to radi kroz vjebe igre 1 na 1 plus dodava, na
odreenom prostoru koji moe da se ogranii u zavisnosti od pozicije.
Najee greke u uenju i njihove korekcije
Greke
1. Kretanje bez promjene ritma
2. Kretanje sitnim koracima prije promjene pravca
3. Luna kretanja pri promjeni pravca, umjesto odsjenih kretanja
4. Dranje ruku pored tijela, a ne u poloaju prijema lopti
5. Izostanak vizuelne komunikacije sa loptom
6. Kod zaustavljanja usporavanje sitnim koracima
7. Kod utravanja iza lea napada nema dovoljno prostora za
utravanje
8. Kod utravanja iza lea napada se zaustavlja to dovodi da
dodana lopta ode van terena
Korekcije
1. Odraziti se jae sa stajne noge
2. Koristiti normalne korake, koncentrisati se na zaustavljanje
3. Koristiti neto krai korak prije promjene pravca i tako doi u
nii poloaj iz kojeg se moe napraviti otra kretnja
4. Podii ruke i tako napraviti svojevrsnu metu dodavau
5. Uvijek imati loptu u vidnom polju, makar i periferno
6. Koristiti normalne korake, ali blago poskoiti prije zaustavljanja
7. Treba odvesti odbrambenog igraa to dalje od koa i onda ii
na utravanje
8. Nastaviti kretanje do koa

44

Tehnika skoka kao kretanje bez lopte

Skok se javlja u borbi za osvajanje lopte, te u razliitim tehnikama utiranja. U koarci je znaajno koliko igra moe brzo i esto da
skae. Ravnotea u skoku omoguuje igrau mirnou u njegovom dejstvu, a ravnotea u doskoku omoguuje da brzo napravi neku novu akciju. U koarci sa aspekta motorike strukture postoje dva osnovna skoka:

Skok sa dvije noge i

Skok sa jedne noge

Slika 10. Studentkinja FSN (Lijevi ulaz sa skok utem)

45

Skok sa dvije noge

Koristi se kada igra nije u kretanju i kada je veoma znaajno
da se doskoi u ravnoteni poloaj ili kada je potrebno izvesti nekoliko
skokova uzastopno. Skok bi trebalo zapoeti iz ravnotenog poloaja u
kome je glava ispravljena, lea prava, laktovi savijeni i ruke blizu tijela,
a teina blago na prednjem dijelu stopala. Nakon skoka doskoiti u isti
poloaj u kome je igra bio i prije skoka.
Skok sa jedne noge
Koristi se kada igra skae iz kretanja (kod uta polaganjem iz
kretanja, kod skoka u napadu, blokiranje uta). Ovaj skok se izvodi bre
nego skok sa dvije noge, koji zahtijeva vrijeme za zaustavljanje, pa tek
onda skok. Igra prije skoka, poto je u kretanju, posljednjim koracima
mora da uspostavi kontrolu svog tijela. Posljednji korak je neto krai,
da bi se momenat horizontalnog kretanja silom miia nogu pretvorio u
momenat vertikalnog kretanja.
Najee greke u uenju i njihove korekcije
Greke:
1. Igra skae unaprijed umjesto uvis
2. Nema eksplozivnosti u skoku
3. Poslije doskoka igra nije spreman ponovo da skoi
4. Skok udalj umjesto uvis kod skoka iz kretanja
Korekcije
1. Zapoeti skok iz pravilnog poloaja
2. Vie saviti noge u zglobu koljena i snano se odraziti od tla
3. Doskoiti u ravnotean poloaj
4. Krai korak prije skoka da bi mogao skoiti uvis

46

ema 3. Demarkiranje u trouglu

Tehnika postavljanja blokade kao igra bez lopte

Blokada je u sutini tehniko-taktiki element grupne taktike,
jer podrazumijeva uee bar dva napadaa. Uspjenost saradnje dva
igraa nekom blokadom zavisi od oba igraa. Osnovni uslov za uspjenu saradnju blokadom je njena tehnika korektna izvedenost od pojedinca koji je postavlja. Dolazak i postavljanje blokade trebalo bi da
bude iznenadno i energino.
Igra se nakon kretanja zaustavlja u stav koji je neto iri i nii
od osnovnog. Blokada se postavlja na mogui put kretanja protivnika i
igra koji je postavlja ne smije da se pomjera. im saigra iskoristi blokadu, igra koji ju je postavio mora da se otvori za prijem lopte. Otvaranje znai da igra ima loptu u vidnom polju i da je spreman da je primi ili da ide na skok u napadu. Svaki igra mora nauiti da postavlja
blokadu i da se otvara iz nje.
47

Najee greke u uenju i njihove korekcije

Greke:
1. Igra postavlja blokadu protivno pravilima igre i tako ini
linu greku u napadu
2. Blokada nije vrsto postavljena, igra odmah bjei u otvaranje
3. Igra se ne otvara nakon to je ponovio blokadu
Korekcije:
1. Blokada mora da se postavi u skladu sa pravilima igre
2. Treba raditi na razvoju hrabrosti igraa u sudarima; hrabar
igra daje vrstu blokadu
3. Insistirati na pravovremenom otvaranju

Slika 11. Studenti FSN (Igra u napadu, dvokorak i ut)

48

Osnovni stav u napadu

Koarka je igra brzih, promjenjivih i iznenadnih kretanja. Da bi
se takva kretanja mogla uspostaviti igra mora da startuje iz nekog
poloaja-stava. Osnova svakog stava je ravnotea. Sa dobrom ravnoteom igra je spreman za brzo kretanje, promjenu pravca, kontrolisano
zaustavljanje i skok.
Osnovni stav sa loptom
Ovaj stav omoguuje napadau veu efikasnost u igri. To je
poloaj iz kojeg on moe da uspostavi najbru kretnju u bilo kom pravcu, to jest da zapone bilo koju akciju loptom. Napada sa loptom ima
na raspolaganju tri akcije: ut, dodavanje i dribling. Upravo osnovni
stav dovodi tijelo u optimalan poloaj iz kojeg je igra opasan u sve tri
akcije.
Zbog toga se esto osnovni stav naziva i stav trostruke prijetnje.
Odmah po prijemu lopte igra bi trebalo da zauzme osnovni stav. Ovaj
stav podrazumijeva blagu fleksiju u bonoj ravni oko horizontalne ose u
aktuelnim zglobovima (zglob kuka, koljena i skoni zglob). Ovakav
poloaj omoguuje stabilnost u stavu i mogunost brzog reagovanja.
Trup je ispravljen i glava u produetku kimenog stuba. Stopala su rairena u irini kukova, a najvie u irini ramena. Teina je ravnomjerno
rasporeena na oba stopala i blago je prebaena na prednje dijelove stopala.
Osnovni zahtjev je da stav bude udoban, to ukljuuje izrazito
poveanu napetost miinog aparata. Ruke su savijene u laktovima i
dre loptu ispred grudi i blie tijelu. Lopta se drzi u poziciji uta, blago
pomjerena u stranu jae ruke. U zavisnosti od poloaja stopala, postoje
dve vrste stava: paralelni i dijagonalni stav. Kod paralelnog stava stopala, su kako sama rije kae, meusobno paralelna sa pravcem dejstva
igraa. Kod dijagonalnog stava stopala su i dalje paralelna, ali su pod
odreenim uglom na pravac dejstva igraa.
Napada koji je u stavu trebalo bi da gleda ko i protivnikog
igraa. Loptu ne bi trebalo sputati ispod trupa, nego je uvijek drati u
poziciji uta. Prva prijetnja bi uvijek trebala da bude utem. Sam prijem
lopte je veoma vaan. Osnovni zahtjev je da igra pri prijemu lopte to
49

bre doe do u poloaj trostruke prijetnje. To znai da je licem okrenut

ka kou.
Prijem lopte u mjestu ne predstavlja problem je u pretpostavlja
slab pritisak odbrane i napada je u mogunosti da lako i sigurno primi
loptu. Prijem lopte iz kretanja moe donijeti probleme, prije svega u
pogledu ravnotee stava. Napada prima loptu iz kretanja, jer ga na to
tjera agresivna igra odbrambenog igraa. Pri prijemu lopte iz kretanja
igra moe da koristi zaustavljanje u dva ili u jednom kontaktu.
Kada je napada zauzeo osnovni stav, onda je spreman da izvede
neku od tri prijetnje:
ut: (Igra bi trebalo da je u svom perimetru, licem okrenut
ka kou, i da vidi odbrambenog igraa. Mora da bude sposoban da utira brzo i precizno).
Dodavanje: (Kad je licem okrenut ka kou, napada moe da
vidi itav teren).
Dribling: (Npada koji koristi dribling kada je protivnik blizu,
gleda na koju stranu je otvoren put u zavisnosti od toga kakva
je pozicija odbrambenog igraa)
Najee greke u uenju i njihove korekcije
Greke:
1. Igra je okrenut vie na jednu stranu, to limitira kretanje sa
loptom
2. Igra dri loptu predaleko od tijela i izlae se opasnosti da je
protivnik oduzme
3. Igra nisko dri loptu to mu ograniava kretanje
4. Igra dri loptu akama sa strane, zbog ega mu je potrebno
vie vremena da se namjesti za ut, dodavanje
Korekcije:
1. Okrenuti se licem ka kou, obratiti panju na poloaj stopala
2. Drati loptu blie tijelu i ne ispod trupa
3. Drati loptu u osnovnom poloaju
4. Drati loptu u poziciji uta, kada je mogue brzo utiranje,
dodati loptu ili krenuti u dribling

50

Kontrola (dranje) lopte

Pod kontrolom se podrazumijeva dranje lopte i sposobnost
njene brze i kontrolisane manipulacije u odnosu na tijelo igraa. Potpuna kontrola lopte zapoinje dranjem. Od pravilnog naina dranja lopte
zavisi kvalitet izvoenja svakog slijedeeg elementa, to jest akcije
napadaa. aka je povijena u laktu i u kontaktu je sa loptom gotovo
itavom povrinom.
Prsti su prirodno raireni, blago povijeni i sputeni na povrinu
lopte. Vrhovima prstiju se vri blagi pritisak na povrinu lopte, to pojaava udubljenost ake. Igra dri loptu jednom ili objema rukama. Poetnici moraju da dre sa obje ruke s obzirom na veliinu ake kod najmlaeg uzrasta. Postoje etiri osnovna naina dranja lopte sa dvije
ruke:
Gornje dranje, gdje su ake veim dijelom na gornjem dijelu lopte,
Donje dranje, gdje su ake veim dijelom na donjem dijelu
lopte,
Bono dranje, gde su ake na bonim dijelovima lopte, i
Kombinovano dranje, gdje je jedna aka iza lopte, a druga
na boku.
Koji nain dranja e igra da upotrijebi zavisi od vrste akcije i
nivoa na kome se dri lopta. Najee dranje lopte treba da bude kombninovano, odnosno onakvo kakvo je u osnovnom napadakom stavu sa
loptom. Igra obino dri loptu u etiri nivoa:
Iznad glave,
U visini grudi,
U visini pojasa i
U visini koljena.
Dranje i kontrola lopte trebalo bi da budu prvi elementi tehnike
sa loptom koji se ue u koarci. Kroz proces uenja koarke uvijek se
obraa panja na nain dranja lopte kao sastavni dio ili preduslov za
uspjeno uenje i usavravanje drugih elemenata tehnike (hvatanje,
dodavanje, ut i dr).

51

Najee greke u uenju i njihove korekcije:

Greke:
1. Igra loptu dri samo prstima, to smanjuje kontrolu nad
loptom
2. ake (prsti) su oprueni i na taj nain lopta ne lei stabilno u
akama
3. Prsti su skupljeni, te je mala povrina lopte pod kontrolom
4. Igra akama i prstima pritiska loptu
Korekcije:
1. Loptu drati prstima i veim dijelom dlana
2. ake (prsti) su tako povijene i da su svojim oblikom prilagoene obliku lopte
3. Prsti treba da budu raireni i da tako obuhvataju to veu
povrinu lopte
4. Prisutan je samo blagi pritisak vrhovima prstiju, a ostali
dijelovi ake ne pritiskaju loptu
Pivotiranje
Pivotiranje ili okretanje sa loptom je elemenat tehnike napada sa
kojim se igra pomjera i osvaja odreeni prostor tako to se okree oko
jedne noge. Kada je igra u posjedu lopte, pravila igre mu dozvoljavaju
da izvodi koliko god treba koraka okretanjem oko jedne noge.
Noga oko koje se igra okree naziva se stajna i jednom uspostavljena stajna noga se ne smije pomjerati i odizati od tla dokle god je
iga u posiedu lopte. Prilikom dodavanja ili utiranja lopte, igra moe
da podigne stajnu nogu, ali se mora osloboditi lopte prije nego to je
ponovo spusti na tlo.
Primjenom pivotiranja igra u osnovi:
titi loptu od agresivne odbrane. Napada odvodi loptu dalje
od odbrambenog igraa i postavlja tijelo izmeu lopte i protivnika.
Dolazi u povoljniju poziciju za nastavak akcije driblingom,
dodavanjem ili utem.
Oslobaa se iz zamke. Napada koji je udvojen od strane
dvojice odbrambenih igraa, samo dobrim pivotiranjem
52

moe da se izvue iz zamke i da nastavi igru dodavanjem ili

utem.
Koarka u pivotiranje ulazi najee iz osnovnog stava u napadu. Najvanije je da igra pri pivotiranju zadri dobru ravnoteu i da
zatiti loptu. Prilikom okretanja igra pojaava stav tako to malo vie
savije koljena i na taj nain poveava stabilnost. Glava je iznad trupa i
time igra obezbjeuje pregled igre. Trup je ispravljen i igra je blago
savijen u zglobu kuka. Lopta se najee dri na udaljenijem kuku ili
ramenu. Laktovi su izbaeni u polje da bi zatitili prostor oko lopte.
U odnosu na pravac okretanja postoje dve osnovne vrste pivotiranja:

Prednje pivotiranje, gdje grudi vode okretanje prema naprijed. Teina se prebacuje na prednji dio stopala stajne noge i
iskorauje se pokretnom nogom
Zadnje pivotiranje, gdje lea vode okretanje prema nazad.
Teina se prebacuje na prednji dio stopala stajne noge i
pokretna noga se pomjera unazad

Rana automatizacija pivotiranja uveliko olakava uenje drugih elemenata tehnike koji u sebi sadre i pivotiranje (dribling, utiranje i dr).
Najee greke u uenju i njihove korekcije
Greke:
1. Igrai ne razumiju pivotiranje u pogledu pravila igre
2. Igra gubi ravnoteu i podie stajnu nogu
3. Igra mijenja visinu stava prilikom pivotiranja
4. Igra prilikom pivotiranja nema dobar pregled igre
5. Igra izlae loptu na dohvat protivniku
Korekcije:
1. Objasniti ponovo pravilo stajne noge i njene mogunosti
podizanja
2. Drati teinu na prednjem dijelu stopala stajne noge kod
okretanja
3. Ne podizati teite prilikom pivotiranja
4. Insistirati da glava bude izdignuta iznad trupa
5. Insistirati na zatiti lopte tijelom
53

Dodavanje i hvatanje lopte

Koarka je igra u kojoj pet napadaa igraju loptom timski. Dobro dodavanje i hvatanje lopte je osnova takve igre. Dvije osnovne uloge
dodavanja su: omoguavanje brzog kretanja lopte za dobar ut i organizacija napada. U organizaciji napada dodavanje moe da se pojavi u pet
osnovnih situacija:
Brzi ubacivanje lopte u igru poslije primljenog koa,
Iznoenje lopte iz reketa nakon skoka u odbrani,
Brzo transport lopte preko terena u elji za izvoenjem kontranapada i brzog napada,
Postavljanje i organizacija pozicionog napada,
Pravovremeno dodavanje lopte otvorenom saigrau za nesmetan ut,
Dodavanje i utravanje ka kou gdje dodava moe brzo da
postane realizator.
Da bi dodavanje imalo taktiki smisao u ovim situacijam potrebno je da dodava potuje osnovne principe taktike dodavanja. Principi
o kojima bi trebalo voditi rauna su slijedei:
Igra sa loptom treba da gleda ko, a krajikom oka ostali
dio terena, ukljuujui saigrae i protivnike igrae
Koristiti dodavanje prije nego dribling, jer lopta tako putuje
bre
Dodava treba da zna dobre i loe strane saigraa, potencijalnih primalaca lopte, naroito njihovu sposobnost hvatanja,
Loptu dodati pravoremeno u odnosu na brzinu igraa,
Igra bi trebalo da koristi finte prije nego to izvdede dodavanje
Dodavanje mora da bude brzo i precizno.
Igra dodaje loptu saigrau dalje od odbrambenog igraa,
Saigrau, koji se otvara za prijem lopte, treba dodati loptu
na njegovu otvorenu, dalju ruku,
Igra mora da bude siguran u svoje dodavanje.

54

Osnovne tehnike dodavanja

Osnovna dodavanja ukljuuju:
a) Dodavanje sa grudi sa dvije ruke,
b) Dodavanje sa grudi sa dvije ruke od tlo,
c) Dodavanje sa dve ruke iznad glave,
d) Dodavanje jednom rukom ispred ramena,
e) Dodavanje jednom rukom iznad ramena.
f) Dodavanje jednom rukom iz driblinga.
a)
Dodavanje sa grudi sa dvije ruke. Igra u osnovnom stavu dri loptu sa obje ruke ispred grudi sa laktovima unutra. ake su iza
lopte i mekano dre loptu. Igra iskorauje u pravcu mete, opruajui
ruke. Prsti daju pravac lopti. Izbaaj sa kaiprstom i srednjim prstom
daje lopti blagu suprotnu rotaciju. Nakon izbaaja igra ostaje u ravnotenom poloaju, a ake ostaju u poloaju sa prstima usmjerenim ka
meti, a dlanovima ka tlu ili na stranu. Ovo dodavanje se koristi u transportu lopte u polje napada, u postavljanju pozicionog napada i kod
upoljavanja saigraa koji utrava ka kou.
b)
Dodavanje sa grudi sa dve ruke od tlo. Osnovna mehanika izvoenja je ista kao i kod prethodnog dodavanja. Razlika je u tome
to se ruke opuaju na dolje, ka tlu. Lopta treba da odskoi od tlo tako
da saigra moe lako da je uhvati. Poslije izbaaja igra treba da ostane
u ravnotenom poloaju, a ake ostaju u poloaju sa prstima i dlanovima
ka tlu. Ovo dodavanje se koristi za proigravanje saigraa kada se
odbrambeni igra nalazi na liniji dodavanja, za upoljavanje saigraa
koji utrava poslije brze promjene pravca, za dodavanje igraima na
poziciji centra.
c)
Dodavanje sa dvije ruke iznad glave. Igra u osnovnom
stav dri loptu sa obema rukama iznad glave. Ruke su savijene u laktovima priblino pod uglom od 90 stepeni. Lopta se dri iza i blago. Igra
iskorauje u pravcu mete eksplozivno opruajui noge i trup. Izbaaj se
zavrava dejstvom kaiprsta i srednjeg prsta obiju aka. Nakon izbaaja
igra ostaje u ravnotenom poloaju, a ake ostaju u poloaju sa prstima
usmjerenim ka meti, a dlanovima ka tlu. Ovo dodavanje se koristi kad je
odbrambeni igra blizu dodavaa i kada se lopta dodaje preko protivni-

55

ka, zatim u iznoenju lopte iz reketa za poetak kontranapada, za lob

dodavanja i dodavanja igraima na poziciji centra.
d)
Dodavanje jednom rukom ispred ramena. Igra u osnovnom stavu dri loptu sa dvije ruke ispred grudi u poziciji uta. Jedna
aka je iza lopte, a druga sa strane. Igra iskorauje u pravcu mete,
opruajui ruku kojom dodaje. Prsti guraju loptu naprijed i izbaaj se
vri energinim pokretom u zglobu ake i prstima. Nakon izbaaja igra
ostaje u ravnotenom poloaju, a aka oborena sa prstima usmjerenim
ka tlu.
e)
Dodavanje jednom rukom iznad ramena. Igra u osnovnom stavu dri loptu sa dvije ruke ispred grudi u poziciji uta. Jedna
aka je iza lopte, a druga sa strane. Igra iskorauje u pravcu mete i
istovremeno se okree u pravcu ruke kojom dodaje. Dovodi loptu u
poziciju iznad ramena, ruka je savijena u laktu, a aka se nalazi iza lopte, dok druga pridrava loptu. Izbaaj zapoinje prebacivanjem teine na
iskoranu nogu i energinim pokretom u zglobu ake i prstima. Nako
izbaaja igra ostaje u ravnotenom poloaju, a aka ostaje oborena sa
prstima usmjerenim ka tlu. Ovo dodavanje se koristi prije svega u situacijama kontranapada, za ubacivanje lopte u igru kada se eli daleko
ubaciti lopta, to jest u svim situacijama gdje se lopta dodaje na veliku
udaljenost.
f)
Dodavanje jednom rukom iz driblinga. Igra bi prije
nego to prekine dribling trebalo da kod posljednjeg driblinga potisne
loptu neto jae da bi ona vie odskoila. Prilikom odskoka lopte on
postavlja aku tako da su prsti usmjereni ka gore. On snano potiskuje
loptu opruanjem ruke i pregibanjem ake i prstima daje pravac lopti.
Nakon izbaaja igra ostaje u ravnotenom, a aka u oborenom poloaju
sa prstima usmjerenim ka tlu. Ovo dodavanje se, prije svega, koristi u
situacijama kontranapada, i u svim situacijama kada igra eli da to
bre doda loptu poslije driblinga.
Osim osnovnih dodavanja postoje i takozvana napredna dodavanja. To su: dodavanja iza lea, dodavanja bez gledanja u metu, dodavanje iza glave, dodavanje kroz noge, lob dodavanja i drugo. Dodavanje
lopte je najpotcjenjeniji elemenat tehnike napada u odnosu na znaaj
koji ima u igri. Igrai esto ne vole da vjebaju dodavanje,prvenstveno
zato to je uvijek elja poetnika da daju koeve.
56

Najee greke u uenju i njihove korekcije

Dodavanje sa grudi sa dvije ruke
Greke:
1. Igra dodaje loptu jednom rukom
2. Dodavanje je slabo
3. Dodavanje nije precizno
Korekcije:
1. Znaajnije pogurati loptu slabijom rukom
2. Drati laktove unutra i loptu gurnuti naprijed energinom akcijom
zglobova ake
3. Usmjeriti prste ka meti, lopta ide kuda idu prsti
Dodavanje sa grudi sa dvije ruke od tlo
Greke:
1. Dodavanje je previsoko i presporo
2. Lopta odskae suvie nisko
Korekcije:
1. Poeti dodavanje sa grudi i ciljati tlo blie saigrau
2. Poeti dodavanje sa grudi i ciljati tlo to dalje od saigraa
Dodavanje sa dvije ruke iznad glave
Greke:
1. Lopta se prije dodavanja donosi iza glave, dodavanje traje dugo
2. Dodavanje je sporo i precizno
Korekcije:
1. Poeti dodavanje loptom iznad glave, a ne iza
2. Energino opruiti ruke i prste usmjeriti u pravcu mete
Dodavanje jednom rukom ispred ramena
Greke
1. Dodavanje je neprecizno i slabo

57

Korekcije
1. Postaviti aku tano iza lopte i energino opruiti ruku sa pregibanjem zgloba ake i prstiju
Dodavanje jednom rukom iznad ramena (bejzbol dodavanje)
Greke:
1. Dodavanje je sporo i neprecizno
2. Dodavanje je kratko
3. Putanja lopte je parabolina
Korekcije:
1. Dovesti loptu u pravilnu poziciju iznad ramena i drati je sa obje
ruke
2. Ne koriste se noge u izbaaju. Prebaciti teinu na iskoranu nogu i
trupa
3. Drati ruku tano iza lopte i prstima davati pravac lopti
Dodavanje jednom rukom iz driblinga
Greke:
1. aka ruke, kojom se dodaje, postavlja se ispod lopte neposredno
prije dodavanja
2. Neposredno prije dodavanja igra gleda u loptu da bi imao bolju
kontrolu i gubi iz vida situaciju na terenu
Korekcije:
1. aka kojom se dodaje mora da se postavi iza lopte
2. Igra mora da izvri dodavanje bez vizuelne kontrole lopte; on
vidom mora da kontrolie teren (saigrae i odbranu)

58

Slika 12. Studenti FSN (igra u napadu i odbrani)

Hvatanje lopte
Pravilno hvatanje lopte podrazumijeva da igra ima punu kontrolu nad loptom. Zahtjev je da se lopta nakon hvatanja to bre dovede
u poziciju trostruke prijetnje. Loptu moemo da uhvatimo sa jednom i
sa dvije ruke. Bilo kako da se lopta hvata, sprovodi se u tri faze:

Pripremna faza. U ovoj fazi igra se priprema za prijem lopte prije svega tako to otvara slobodnu liniju dodavanja i
postavlja metu, to jest ruke prema lopti u zavisnosti od pozicije u kojoj se nalazi on, ali i odbrambeni igra koji ga uva.

59

Faza hvatanja lopte. Najavanije u ovoj fazi je amortizacija

lopte. Ona zapoinje sa prvim kontaktom aka sa loptom i
treba da ublai snagu lopte.

Zavrna faza. Lopta se dovodi u poziciju trostruke prijetnje.

Hvatanje sa dvije ruke zahtijeva da se obe ake postave u poloaj dranja lopte i da na taj nain pripreme mjesto gdje e lopta da ue.
Nakon kontakta sa loptom, laktovi se savijaju i vre amortizaciju, te se
lopta dovodi u osnovni poloaj, ako se hvataju lopte koje idu u visini
grudi. Kod hvatanja lopte jednom rukom, igra istura prema lopti ruku
kojom hvata loptu. Ruka je blago savijena, prsti su raireni i blago savijeni.
U fazi amortizacije ruka se povlai unazad i odmah se prikljuuje druga ruka koja obezbjeuje kontrolu nad loptom. Nakon toga se
lopta to je mogue bre dovodi u poziciju trostruke prijetnje. Sa taktikog aspekta razlikuju se dvije osnovne pozicije u kojima se hvata lopta:
u poziciji daleko od zone uta i u zoni uta.
Kada prima lpotu van zone uta, igra treba da ide prema lopti,
pokazujui gdje eli da primi loptu. Kada igra prima loptu u zoni uta
iz koje je izgledno da e moi da utira, u zavisnosti od pravca odakle
dolazi lopta, on mora da pripremi ruke za prijem. Poetnici istovremeno
sa dodavanjem treba da ue i hvatanje lopte.
Najee greke u uenju i njihove korekcije
Greke:
1. Igra nije spreman za hvatanje lopte
2. Kada protivnik igra blizu, napada ne ide prema lopti
3. Lopta ispada iz ruku nakon hvatanja
4. Poslije prijema lopte, igra odmah sputa loptu u dribling u
mjestu
5. Kada prima loptu sa slabije strane,igra okree tijelo i ruke
ka toj strani
6. Igra uhvati loptu, ali sporo utira

60

Korekcije:
1. Igra mora da bude u ravnotenom poloaju, da ima u vidnom polju dodavaa i protivnika
2. Treba da primit loptu drei protivnika van linije dodavanja
3. Pripremiti ruke za prijem i izvriti amortizaciju
4. Kada primi loptu,igra dolazi u osnovni stav
5. Tijelo ostaje u poziciji prema kou, a lopta se prima na jau
ruku
6. Drati ruke u poziciji za ut, primiti loptu i krenuti u ut u
jednom pokretu
Dribling
Dribling (voenje lopte) je integralni dio koarkake igre i od
posebnog je znaaja za indiviudalnu i timsku igru. To je jedini elemenat
tehnike igre koji dozvoljava igrau da sa loptom pree vei dio terena.
Igra naizmjenino jednom rukom ostvaruje i gubi kontakt sa loptom.
Pravila ne doputaju istovremeni kontakt sa loptom objema rukama.
Dve osnovne uloge driblinga su: omoguavanje dolaska igraa u poziciju za ut i organizacija napada. U organizaciji napada dribling moe da
se pojavi u osam osnovnih situacija:
Iznoenje lopte iz reketa nakon osvojene lopte u odbrani
kada nije mogue dodavanje saigrau
Osvajanje terena kada saigrai nisu otvoreni za dodavanje,
naroito protiv presinga
Transport lopte u organizaciji kontranapada
Prodor na ko
Vezivanje jo nekog protivnikog igraa za sebe i tako stvaranje slobodnog prostora saigrau
Postavljanje pozicionog napada
Postavljanje sopstvene pozicije ili ugla u odnosu na ko prije dodavanja lopte saigrau
Kreiranje povoljne pozicije za sopstveni ut
Zajedniko za sve tehnike driblinga u pogledu mehanike pokreta, je to da se lopta rukom gura ka tlu,a ne udara. to je due lopta u
kontaktu sa akom pri driblingu to je njena kontrola bolja. Svaki dribling ima tri dijela: polazak u dribling, tok driblinga i zavretak driblinga.

61

Polazak u dribling
U zavisnosti od toga u kojem pravcu igra uspostavi dribling
postoji: prednji, boni, i zadnji polazak u dribling. Kod svih polazaka je
zajedniko to da igra prije nego to uspostavi dribling mora da napravi
pokret nogom da bi obezbijedio zatitu lopte i stekao prostornu i remensku prednost nad protivnikom.
U koarci se koriste dva osnovna naina prednjeg polaska u dribling: direktni i ukrteni polazak. Direktni polazak se obino koristi u
situacijama kada je protivnik podigao ruku i iskoraio na jau stranu
driblera. Ukrteni polazak znai da igra prije uspostavljanja driblinga
pravi iskorak suprotnom nogom od pravca u koji kree.
Tok driblinga
Dribling se izvodi u mjestu i kretanju. Dribling koji se izvodi u
mjestu najee je u funkciji zatite lopte ili organizacije pozicionog
napada. Prava funkcija driblinga je u kretanju, osvajanju prostora i
brzom transportu lopte na terenu.
Tok driblinga u kretanju je vezan za razliite tehnike driblinga.
a)
Pravolinijski brzi dribling. Ovaj dribling se upotrebljava
se kada u blizini nema odbrambenog igraa, kada napada ima otvoren
put u neki prostor ili ak skroz do koa. To je visoki dribling, gdje se
lopta potiskuje sa visine grudi.
b)
Pravolinijski dribling sa promjenom ritma. Ovaj dribling
je koristan u pretravanju protivnika. Dribler prelazi iz brzog driblinga u
kontrolni i onda najbre to moe ponovo u brzi dribling. Pri driblingu
glava mora da bude podignuta i pogled usmijeren prema kou.
c)
Promjena pravca driblinga prednjom promjenom ruke
koja dribla. Osnovno pravilo driblinga vezano za pravac driblinga je da
igra dribla loptom onom rukom u koji pravac se kree. Zato je kod
jasne promjene pravca nuna i promijena ruke kojom se dribla. Drbiling
prednjom promjenom je veoma vaan, naroito u kontranapadu, obilaenju protivnika i otvaranju pozicije za ut.

62

d)
Dribling varkom tijela. Ovaj dribling igra izvodi tako
to pri driblingu fintira promjenu pravca driblinga, a onda se brzo vraa
u prvobitni pravac kretanja. Fintirajue kretanje se izvodi pomjeranjem
glave, ramena u suprotan pravac kretanja i iskorakom u tom pravcu jednom ili drugom nogom. Iznenada igra se odbacuje u prvobitni pravac
kretanja sa noge kojom je iskoraio, i rotacijom ake na lopti gura loptu
u taj pravac.
e)
Promjena pravca prebacivanjem lopte kroz noge. Kada
dribler nije u mogunosti da prebaci loptu u drugu ruku ispred svog tijela, on to moe da uradi kroz noge. Obino je to situacija kada protivnik
agresivno zatvori pravac kretanja driblera. U toj poziciji dribler istura
nogu, koja je blia protivniku, naprijed, sputa loptu u niski kontrolni
dribling i brzo je prebacuje kroz noge u drugu stranu. Prihvata zatim
loptu drugom rukom i istovremeno se okree oko isturene noge i snano
kree drugom nogom u novi pravac kretanja, tik pored tijela protivnika.
f)
Promjena pravca prebacivanjem lopte iza lea. Obino
se koristi u situacijama kada i dribling kroz noge. Igra ovde u promjeni
ustvari koristi dva driblinga. Prije promjene povlai loptu unazad postavljajui aku iza lopte prstima okrenutim prema tlu. Iz te pozicije lopta
se snano potisne naprijed i dole. Lopta se prihvata drugom rukom i
istovremeno se okee oko isturene noge i snano kree drugom nogom
u novi pravac kretanja, tik pored tijela protivnika.
g)
Promjena pravca okretom-dribling rolingom. Kod ovog
driblinga tijelo driblera je izmeu lopte i odbrambenog igraa i vri funkciju zatite lopte pri promjeni pravca. Koristi se kada protivnik igra
veoma agresivno na loptu, odnosno na pravac driblinga. I kod ovog driblinga igra koristi dva udarca o tlo. Prvi dribling je unazad, nakon ega
se igra okree oko noge koja je blia protivniku i povlai loptu drugim
driblingom u drugu stranu i blizu tijela. Drugi dribling moe da se izvede istom rukom ili drugom rukom. Nakon zavrenog okreta igra prihvata loptu drugom rukom ili nastavlja dribling istom rukom kojom je
izveo drugi dribling.
Zavretak driblinga
U zavisnosti od trenutne situacije na terenu, poloaja odbrambenih igraa i napadaa, igra zavrava dribling utem ili dodavanjem.
63

Zavetkom driblinga igra mora da ima prije svega dobru ravnoteu da

bi mogao uspjeno da utira ili doda loptu. Dribling je vjerovatno najomiljeniji element tehnike igre poslije utiranja. Dribling daje igraima
velike mogunosti za individualno usavravanje.
Najee greke u uenju i njihove korekcije
Kontrolni dribling u mjestu
Greke:
1. Igra gleda u loptu dok dribla
2. Igra nema dobru kontrolu lopte
3. Igra nedovoljno jako potiskuje loptu
Korekcije:
1. Drati glavu gore, gledati ko
2. Loptu treba potiskivati i kontrolisati je prstima
3. Pregibanjem u zglobu ake i prstima dati impuls lopti
Pravolinijski brzi dribling
Greke:
1. Prvi dribling je blizu tijela
2. Suvie driblinga u osvajanju prostora
Korekcije:
1. Potisnuti loptu unaprijed i potrati za njom
2. Potiskivati loptu sa visine grudi i trati za njom, svesti broj driblinga
na minimun
Pravolinijski dribling sa promjenom ritma
Greke:
1. Kod zaustavljanja igra usporava kretanje sitnim koracima
2. Kod zaustavljanja igra gubi ravnoteu padajaui naprijed
3. Igra nema brzu promjenu iz pravca kontrolnog u brzi dribling
4. Igra nema kontrolu lopte pri promjeni pravca iz brzog u kontrolni
dribling

64

Korekcije:
1. Prije zaustavljanja iz brzog driblinga laganao poskoiti i dozvoliti
gravitaciji da pomogne kod zaustavljanja
2. Poskoiti prije zaustavljanja, ire iskoraiti zaustavnom nogom i doi
u nii stav
3. Potrebno je da se igra snano odgurne sa stajne noge
4. Igra treba da doe u nii poloaj da koristi niski dribling
Promjena pravca prednjom promjenom ruke koja dribla (dribling
prednjom promjenom)
Greke:
1. Igra prebacuje loptu na drugu stranu suvie visoko i suvie iroko
2. Igra ne titi loptu
Korekcije:
1. Loptom treba driblati u nivou koljena i blie tijelu
2. titi loptu tijelom i podignutom drugom rukom
Dribling varkom tijela
Greke:
1. Igra ima jedan dribling vie u fintirajuu stranu prije nego to vrati
loptu u prvobitni pravac
2. Igra prilikom vraanja lopte u prvobitni pravac ne potiskuje je
dovoljno u stranu
Korekcije:
1. Igra treba da rotira aku na lopti tako da moe da je potisne u prvobitni pravac
2. Igra treba da rotira aku na lopti tako da moe da je potisne u prvobitni pravac
Promjena pravca prebacivanjem lopte kroz noge (dribling kroz
noge)
Greke:
1. Igra nije u stanju da brzo probaci loptu kroz noge
2. Lopta odlazi suvie daleko od igraa, igra nije u stanju da je kontrolie drugom rukom
65

Korekcije:
1. aka treba da se postavi vie bono i da se lopta nisko potisne kroz
noge
2. Loptu treba potisnuti pod veim uglom i pripremiti aku druge ruke
za prihvatanje lopte
Promjena pravca prebacivanjem lopte iza lea (dribling iza lea)
Greke:
1. Igra nije u stanju da prebaci loptu iza lea
2. Lopta ide suvie iroko, daleko od tijela igraa
Korekcije:
1. Igra treba da napravi jedan dribling unazad i da ide karlicom unaprijed
2. Loptu treba snano potisnuti naprijed i uz tijelo u drugom driblingu
istom rukom
Promjena pravca sa okretom (dribling rolingom)
Greke:
1. Igra gubi ravnoteu pri okretu
2. Igrau bjei lopta pri okretu
Korekcije:
1. Prebaciti teinu na prednji dio stopala stajne noge i spustiti se u nii
poloaj
2. Napraviti prvi dribling unazad i onda dobrom kontrolom povui loptu u okret

66

ema 4. Kreni ka lopti i utri iza lea

utiranje
utiranje je najvaniji elemenat tehnike igre. Ostali elementi
tehnike napada pomau igrau i timu da dou u povoljnu poziciju za
ut, ali igra mora da bude sposoban da utira, to jest da postigne ko. U
odnosu na udaljenost sa koje se izvodi ut, postoje dve osnovne grupe
uteva: skok-ut, koji se koristi za uteve sa svih udaljenosti i svih pozicija, i utevi polaganjem, koji se izvode neposredno ispod koa ili sa
malih udaljenosti.
Poseban nain utiranja je ut kod izvoenja slobodnog bacanja
koji se izvodi uvijek sa istog rastojanja. U zavisnosti od pozicije sa koje
se utira, i udaljenosti od koa postoje tri osnovna odstojanja: malo
odstojanje do 3m, srednje odstojanje od 3m do 6m, i veliko ostajanje
preko 6m. Na efikasnost uta utie nekoliko faktora: tehnika uta, kon67

stitucija igraa, fizike predispozicije, psiholoke karakteristike i selekcija uta.

Tehnika uta. Ova tehnika podrazumijeva pravilnost pokreta u
odreenoj vrsti uta. U odnosu na vrstu uta postoje razliiti motoriki
mehanizmi utiranja, ali zajednika obiljeja za sve su:
Postojanje mete. Svaki uter mora da uspostavi vizuelni kontakt sa
koem prije nego to zapone ut.
Ravnotea u utu. Dobra ravnotea prije dolaska u ut obezbjeuje
dobru ravnoteu u samom utu.
Kontrola lopte. Kontrtola lopte podrazumijeva dobro dranje lopte
koje omoguava njeno brzo dovoenje u potrebnu poziciju i dobar
izbaaj.
Ritam izvoenja uta. Svaki ut zahtijeva sinhronizovane kretnje
sistema igra- lopta.
Pravilan izbaaj lopte. Tu se misli na ugao izbaaja koji oreuje
putanju lopte. Takoe je bitan i nain izbaaja od kojeg zavisi i stepen rotacije lopte pri letu.
Konstitucija igraa. Visina igraa, kao dominantna komponenta
konstitucije, nije presudna za preciznost uta. Ovdje se, prije svega, misli na pokretljivost zglobno-tetivnog i miinog aparata u pogledu grae
tijela. ut zahtijeva mekou pokreta koja je proizvod dobre pokretljivosti. Dobra pokretljivost omoguava igrau da izvede ut sa potrebnim
amplitudama pokreta u pojedinim zglobovima.
Fizike predispozicije. Dobre utere karakterie razvijena eksplozivna snaga nogu, ruku i ramenog pojasa. Jake noge obezbjeuju
dobru ravnoteu i visok skok. Snaan rameni pojas i ruke omoguavaju
kontrolisan ut sa svih odstojanja.
Psiholoke karakteristike. Najvanije psiholoke dimenzije
utera su koncentracija i samopouzdanje. Koncentracija utera podrazumijeva da je on sposoban da se usredsredi samo na ut eliminiui sve
prisutne smetnje koje mogu da se pojave na utakmici (protivnik, publika.) Samopouzdanje se nadograuje na koncentraciju. Vjerovanje u svoje uterske sposobnosti dovodi do poboljanja efikasnosti uta.
Selekcija uta. Osnovna selekcija uta je poznavanje sopstvenih
uterskih sposobnosti. Mogue je da igra koji nema izrazito precizan
68

ut ipak ima efikasan ut, jer je svjestan svojih mogunosti i prema njima vri selekciju uta.
Vrste uteva i njihova tehnika izvoenja
Veina igraa danas u svom repertoaru ima pet vrsta uteva: ut
jednom rukom iz mjesta, skok ut za tri poena, horog ut i ut polaganjem.
a)

ut jednom rukom iz mjesta

Ovaj ut se danas primjenjuje kod izvoenja slobodnih bacanja.

U mehanici izvoenja uta potrebno je obratiti panju na:
Meta. Igra treba da se usresredi na obru, odnosno na tablu, ako
utira uz pomo table.
Ravnotea. Ravnotea daje kontrolu ritma utiranja. Stava iz kojeg
se utira je neto vii od osnovnog stava sa loptom i neto iri.
Pozicija ruku. Lopta stoji u poziciji trostruke prijetnje. Lopta se dri
naprijed na strani ruke kojom se utira i na nivou izmeu ramena i
uveta. Ruka je oputena, a lakat je usmjeren nazad i u stranu.
Ritam uta. Ritam uta predstavlja sinhronizovano opruanje nogu,
trupa, ruke kojom se utira, te pregibanjem ake i prstiju.
Putanja lopte. Putanju lopte, prije svega, odreuje ugao izbaaja
lopte. Optimalni ugao izbaaja je u intervalu od 49 do 55 stepeni.
Ovaj ugao izbaaja prouzrokuje upadni ugao lopte u ko u intervalu
od 37 do 46 stepeni.
Pozicija poslije izbaaja. Nakon izbaaja igra bi trebao da zadri
ruku, kojom je utirao, opruenu u pravcu koa sa dlanom prema
tlu.
b)
Skok ut. To je najefikasniji i najprimenljiviji nain utiranja. Kod skok-uta lopta se iznosi neto vie iznad glave i utira se
poslije skoka. To znai da je osnovna razlika u ritmu. U fazi skoka ruke
dovode loptu u poziciju iznad glave. Poslije opruanja nogu i odbacivanja od tlo, trup i ramena nastavljaju opruanje ka gore.
Tada zapoinje izvoenje uta opruanjem ruke u laktu, idui ka
gore i naprijed. Zavrna sila i kontrola uta dolazi pregibanjem u zglobu
ake i prstima.Izbaaj lopte se zavrava kaiprstom koji daje lopti pra-

69

vac i blago suprotnu rotaciju. Poslije izbaaja igra zadrava opruenu

ruku i gleda u ko.
c)
Udica ut (horog). Igra polazi iz ravnotenog poloaja
leima okrenut ka kou. Stav je u irini ramena i koljena su savijena.
Lopta se nalazi ispred tijela igraa u visini grudi blago pomjerena na
stranu ruke kojom igra utira. Prije polaska u ut korisno je napraviti
fintu loptom u suprotnu stranu. Nakon finte igra iskorauje nogom
dalje od protivnika. Nakon iskoraka igra pivotira, okree se prema
kou i skae sa iskorane noge. Istovremeno podie koljeno druge noge
uvis, to mu daje visinu skoka, podie loptu i oprua ruku kojom utira
u pravcu uveta. Druga ruka treba da to due pridrava loptu da bi igra
imao bolju kontrolu lopte. Igra mora da doskoi u ravnoteni poloaj
da bi bio spreman za skok u napadu.
d)
ut polaganjem lopte. Polaganje se koristi neposredno
ispod koa,nakon kretanja. Dva osnovna naina kretanja iz kojih igra
izvodi polaganje lopte su: dvokorak i takozvani polukorak. Osnovni
naizmjenini dvokorak je prirodni oblik kretanja u kojem igra, nakon
prijema lopte, ostvaruje dva kontakta sa tlom i iz drugog kontakta skae
uvis i utira. Prvi korak se izvodi nogom sa koje strane se eli utirati, a
drugi korak je neto krai, ime se igra suprostavlja inerciji i dovodi
tijelo u poziciju da moe da skoi uvis.
U zavisnosti od situacije,pozicije sa koje napada ide u polaganje i poloaja protivnika, igra polae loptu nekom od tri osnovne tehnike:

Polaganje odozgo. Podrazumijeva dranje lopte kao u poziciji uta

Lopta se izbacuje kao kod osnovnog uta pregibanjem u zglobu
ake i prstima.

Polaganje odozdo. aka ruke kojom se utira je ispod lopte sa prstima usmjerenim ka kou, a druga aka pridrava loptu sa strane.
Izbaaj se vri opruanjem u zglobu ake i prstima.

Bono polaganje. Lopta se dri na boku, iznad ramena, sa akama

postavljenim na bonim stranama lopte. Lopta se utira spoljnom
rukom, slino kao kod horog uta, samo to se lopta ne odvodi od
tijela nego ide direktno uvis. Izbaaj lopte je kao kod horog uta.

70

Polaganje iz polukoraka se izvodi na isti nain pogledu naina

dranja i izbaaja lopte. Razlika u odnosu na dvokorak je u tome to
igra pri prijemu lopte ili pri prekidanju driblinga iskorauje suprotnom
nogom od strane sa koje e utirari i odmah sa nje skae uvis.
Doskok u ravnoteni poloaj je otean zbog toga to se skok
izvodi sa jedne noge. Shodno znaaju utiranja u koarci, u uenju, usavravanju utiranja treba posvetiti najveu panju u odnosu na druge
elemente tehnike igre. Najvanije je da se naui pravilna tehnika utiranja.

Slika 13. Studenti FSN (Igra u napadu i odbrani sa zadacima)

71

Najee greke u uenju i njihove korekcije:

ut jednom rukom iz mjesta
Greke:
1. Kratak ut
2. Dugaak ut
3. ut je naizmjenino kratak i dug
4. Lopta poslije uta ide u stranu (lijevo ili desno)
5. Lopta udara u obru i odbija se od koa
6. Mehanika uta izgleda dodbra ali lopta udara tvrdo u obru
7. Mehanika uta izgleda dobra, ali se promauje
Korekcije:
1. Koristiti vie noge i ubrzati ritam uta
2. Pomjeriti ramena naprijed i opustiti ih, podii ruke vie da bi dobili
vei ugao izbaaja
3. Potpuno opruiti ruku, kojom se utira kod svakog uta
4. aka ruke kojom se utira, mora da bude na sredini lopte, sa prstima
usmijerenim naprijed a, ne u stranu
5. Loptu izbaciti sa suprotnom blagom rotacijom. Obratiti panju na
pregibanje ake.
6. Provjeriti dranje lopte. Ne drati loptu na cijelom dlanu!
7. Problem je, vjerovatno, u koncentraciji. Skoncentrisati se na metu.
Skok ut
Greke:
1. Nemiran ut, skok izvan vertikale
2. Lopta se dri nisko prije izbaaja
3. Kod uta za tri poena igra gleda liniju tri poena i gubi ko iz vidokruga
4. Kratak ut za tri poena
Korekcije:
1. Prije skoka igra mora da je u ravnotenom poloaju
2. Dovesti loptu iznad glave
3. Postaviti se ranije iza linije za tri poena
4. Koristiti vie snagu nogu i trupa. Ubrzati ritam uta.

72

utevi polaganjem
Greke:
1. Igra skae udalj, a ne uvis
2. Tokom kretanja prije uta, lopta se prebacuje na stranu odbrane
3. Igra gubi kontrolu nad loptom tokom kretanja i neposredno prije
izbaaja
4. Lopta se kree po obruu, ne ulazi u ko direktno
5. Kod polaganja od table lopta udara nisko u nju i odlazi gore
Korekcije:
1. Drati glavu podignutu. Korak prije skoka mora da bude krai.
Brzo podii koljeno druge noge uvis
2. Loptu treba podizati pravo prema kou bez pomjeranja lijevo i desno
3. Drati loptu sa dvije ruke dokle god je to mogue, do izbaaja
4. Postaviti aku direktno iza lopte i pri izbaaju dati lopti blagu suprotnu rotaciju
5. Pogoditi loptom gornji, blii dio, ucrtanog malog pravougaonika na
tabli
Horog ut
Greke:
1. ut je prekratak
2. Lopta ide vie udesno ili ulijevo
3. Lopta udara u obru i okree se po obruu
4. Igra u toku uta gubi kontrolu nad loptom
Korekcije:
1. Opruiti potpuno ruku kod svakog uta
2. Ruka ne smije da ide ispred ili iza glave, nego direktno preko nje
3. Postaviti aku iza i bono na loptu i izbaciti je pregibanjem ake
4. Drati loptu sa dvije ruke to due i tako zadrati kontrolu nad loptom do izbaaja

73

ema 5. Kretanje centra kad je lopta na visokoj poziciji

Tehnika igre napadaa koji je blizu koa i skok u napadu

Napadake tehnike centra koji igra na niskoj poziciji su specifine prvenstveno zbog toga to se on nalazi veoma blizu koa i to je u
prijemu lopte gotovo uvijek okrenut leima prema kou. Shodno tim
specifinostima igra centra se zasniva na nekoliko principa:
Ravnotea i pozicija tijela. Centar mora da bude snaan, to mu
omoguuje dobru ravnoteu neophodnu u kontakt-igri.
Igra sa oba stopala. Igra treba da igra sa oba stopala, to jest da
prima loptu uvijek u jednom kontaku koji mu daje vie mogunosti
za kretanje sa loptom.
Klizei korak. U svom repertoaru kretanja obavezno da ima takozvani klizei korak (kretanje dokoracima).
Zatita lopte. Samo u dve akcije centar izlae loptu protivniku: u
driblingu i fintiranju. Kod driblinga, zato, treba da koristi klizei
74

korak, a kod fintiranja samo rukama, da bi zadrao dobru ravnoteu.

Kontak igra i kontrola odbrambenog igraa. Centar u napadu ita
poziciju odbrambenog igraa. Njegov prvi izbor je uvijek da zauzme nisku poziciju, blizu koa, i pokua da primi loptu i realizuje
napad.
Kontrola drugih odbrambenih igraa. Centar uvijek mora da oekuje da e njegov protivnik dobiti pomo od nekog drugog
odbrambenog igraa.
Pozicija za ut. Centar uvijek ima tendenciju da dovede loptu to
blie obruu da bi lake poentirao.

ema 6. Kretanje centra kad je lopta na niskoj poziciji

75

Tehnika igre bez lopte

Prvi zadatak centra je da primi loptu na niskoj poziciji. Ako
centar kree sa slabe strane sa namjerom da utri na jaku stranu, on gleda poziciju lopte:
Ako je lopta visoko, centar diretkno ide na protivnika i ubacuje
dalju nogu od lopte ispred njega i kree prema lopti.
Ako je lopta nisko, blizu osnovne linije, centar ide ka osnovnoj
liniji ukrtenim korakom i nakon kontakta sa protivnikom okree se
oko te noge prema lopti ostavljajui protivnika iza lea.
Ako centar zna da e lopta biti brzo prebaena na njegovu stranu on
ide ukrtenim korakom u pravcu prvobitne pozicije lopte i onda se
okree oko te noge zadravajui protivnika iza lea.
Ako se centar ve nalazi na strani lopte, on ita ponaanje protivnika, koji ga uva, i trudi se da uskladi svoju poziciju i poloaj u odnosu na njega:
Ako je protivnik iza centra, on se sputa u niu poziciju sa neto
irim stavom. Teina je prebaena vie na stopalo, na strani gdje se
vie osjea pritisak protivnika
Ako je odbrambeni igra ispred centra, on pokuava da dobije loptu
lobdodavanjem ili naputa tu poziciju
Ako je odbrambeni igra u bonoj poziciji u odnosu na centra, on
e zauzeti boni poloaj isturajui jednu nogu i ruku prema lopti.
Teina je na nozi koja je dalja od lopte.
Centar u osnovi oekuje tri vrste dodavanja: brzo direktno
dodavanje, kada je odbrambeni igra iza, dodavanje od tlo, kada je
odbrambeni igra bono, i lobdodavanje, kada je odbrambeni igra
ispred.

76

ema 7. Kretanje centra kad on zna da ce lopta doi na njegovu stranu

Tehnika igre loptom

Po prijemu lopte u niskoj poziciji, centar ima na raspolaganju
veliki broj naina kretanja i dolaska u povoljnu poziciju za ut. Sve tehnike su u osnovi pivotiranje.

Osnovne tehnike igre loptom su:

Zakorak ka osnovnoj liniji ili ka sredini reketa. Igra nastoji da
zakorai protivnika u pravcu osnovne linije ili ka sredini reketa i da
ga tako zaobie.
Okretanje licem prema kou. Igra izvodi prednji pivot oko jedne ili
oko druge noge. Nakon okreta moe da utira skok-ut, ili da fintira
ut i poslije napravi prodor, sa ili bez driblinga.
77

Iz pozicije licem prema kou igra direktnim ili ukrtenim korakom.

U zavisnosti od protivnika, najee poslije finte uta, centar moe
da napadne direktno ili ukrtenim korakom. Nastavak moe da bude
direktno utem ili driblingom.
Primjer kombinovanog kretanja. Zakorak ka osnovnoj liniji ili ka
sredini, drugi zakorak ka sredini ili ka osnovnoj liniji, nastavak
punim okretom licem prema kou. to se tie repertoara uteva centar u realizaciji napada koristi: skok-ut, horog, sve uteve polaganja i zakucavanje.

U procesu uenja igrai bi trebalo da naue tehniku izvoenja

pojedinih tehnika kretanja bez lopte i s loptom. to se tie igre sa loptom treba izabrati jednu tehniku iz poloaja leima prema kou i jednu
licem ka kou. U kasnijem periodu, kada doe do specijalizacije na
poziciji centra, igraima proirivati repertoar tehnika.
Najee greke u uenju i njihove korekcije
Greke:
1. Prijem lopte u dva kontakta ograniava mogunost kretanja
2. Igra prvo pravi dribling pa tek onda kree nogama
3. Prebrzo i ishitreno kretanje, bez kontrole pozicije protivnika
Korekcije:
1. Primati loptu u jednom kontaktu
2. Prvo napraviti pokret nogom, dribling sauvati za kasniju
akciju
3. Nakon prijema lopte registrovati poziciju protivnika pa tek
onda krenuti u akciju
Skok u napadu
Svaki skok u napadu daje timu mogunost dodatanog napada
poentiranja. Na uspjenost skoka u napadu utie nekoliko faktora:
Emocionalni faktor, koji predstavlja postojanje elje i hrabrosti da
se ide na skok u napadu
Mentalni faktor, koji podrazumijeva predvianje odbijanja promaene lopte i poznavanje sposobnosti direktnog protivnika. Veina
lopti se odbija metar do dva od koa i igra se trudi da uskoi u taj
prostor.
78

Fizika svojstva, kao to su: agilnost, skonost, izdrljivost u skoku, snaga, tjelesna visina.
Tehnika i individualna taktika skoka u napadu podrazumijeva:
Pregled igre. Igra mora da ima dobar pregled trenutne situacije.
Ravnotea. Neophodna je u kontakt igri i borbi za poziciju.
Pozicija u odnosu na protivnika. Igra bi trebalo da predvidi kretanje protivnika i da se postavi ispred njega,blie kou.
Pravoremenost skoka. Igra bi trebalo da skoi tako da uhvati loptu
u najvioj taki.
Hvatanje lopte. Hvatanje mora da bude sa dvije ruke.
Doskoiti u ravnoteni poloaj. Da bi se mogla nastaviti akcija uta
potrebno je doskoiti stabilno.

Klju uspjeha skoka u napadu je kretanje. Napada brzim i

agresivnim kretnjama i fintama kretanja izbjegava da bude zagraen od
strane odbrambenog igraa. Zato igra moe da koristi jedno od osnovna etiri kretanja, ili da ih kombinuje:
Napada ide direktno na odbrambenog igraa i onda, iznenadno,
ukrtenim korakom uskae ispred njega prema kou i dolazi u poziciju za skok.
Napada pravi fintirajuu kretnju direktnim iskorakom prema kou
to odbrambenog igraa navodi da zatvori taj prostor lenim okretom.
Napada kree nogom, koja je blia kou, direktno ka odbrambenom igrau koji ga zagrauje, naslanja se podlakticom na lea protivnika i pravi brzi leni okret oko noge kojom je iskoraio i na taj
nain obilazi protivnika i dolazi u poziciju za skok.
Napada, koji je zagraen iskorauje nakratko unazad, naputa kontakt sa protivnikom koji ga gura dalje od koa.
Skok u napada moe da se izvede sa dve ili sa jedne noge. Sa
unutranjih pozicija obino se skae sa dve noge, dok igrai, koji uskau
sa spoljnih pozicija, skau sa jedne noge.

79

Najee greke u uenju i njihove korekcije

Greke:
1. Igra gleda loptu i nema kontrolu nad protivnikom
2. Kada ga protivnik zagradi, napada guranjem pokuava da
doe u poziciju za skok
3. Nesigurno hvatanje lopte
4. Nakon uhvaene lopte, igra sputa loptu na stomak prije
uta
Korekcije:
1. Prvo locirati protivnika, pa tek onda ii na skok
2. Napada treba da nastavi kretanje nekom od tehnika i da
pokua da zaobie protivnika
3. Hvatati loptu sa dvije ruke
4. Zadrati loptu iznad glave i brzo utirati

ema 8. Potpuno zatvoreni stav

80

Fintiranje
Gotovo svi elementi tehnike napada su prisutni u fintiranju loptom. Sutina finte je da njom pomjerimo ravnoteu protivnika. Svaka
finta u svojoj motorikoj strukturi sadri dva osnovna kretanja, prividno
i stvarno kretanje.
Prividno kretanje bi trebalo da nagovijesti namjeru napadaa da
e izvesti akciju i to je, ustvari, finta. Izvodi se sporije i treba da izazove
reakciju protivnika, a istovremeno da dovede igraa u poloaj iz kojeg
moe eksplozivno da krene u stvarnu akciju. Bez obzira da li se finta
izvodi sa loptom ili bez nje, da bi bila uspjena, mora da zadovolji tri
uslova:
1.

Blizina protivnika Finte su najefikasnije u zoni uta, jer je tada

odbrambeni igra prinuen da igra blie.

2.

Ubjedljivost finte. Izvoenje prividne akcije treba da uvjeri protivnika da napada zaista eli to da udari i da ga natjera da reaguje, to
jest da poremeti svoj stav u odbrani.

3.

Pravovremenost akcije. Napada mora da saeka reakciju protivnika i tek eksplozivnom kretnjom zapone stvarnu akciju.

U pogledu prividne kretnje u koarci postoje tri osnovne finte

loptom: finta dodavanja, finta prodora i finta uta.
a) Finta dodavanja. U principu se koristi za otvaranje neke druge,
povoljnije, linije dodavanja, iako to nije pravilo. Ovu fintu napada
moe da izvede samo loptom ili loptom i iskorakom.
b) Finta prodora. Koristi se kod agresivnih odbrana i u siutacionoj igri
1:1. Njome napada eli da otvori liniju prodora ka kou. Finta prodora moe da se izvede direktnim ili ukrtenim iskorakom.
c) Finta uta. Koristi se za otvaranje linije uta. Finta zapoinje iz
osnovnog stava. Nakon reakcije protivnika, napada eksplozivno
dovodi loptu na kuk sa strane, u koju ide i istovremeno direktnim ili
ukrtenim polaskom, uspostavlja dribling i obilazi protivnika. U
nastavku akcije on moe da se zaustavi poslije jednog driblinga i da
81

utira skok ut ili moe da ide na prodor do koa i da utira polaganjem.

Uenje i vjebanje fintiranja pretpostavlja da su igrai savladali
osnovne elemente tehnike, kao to su: dodavanje, dribling i utiranje.
Tek onda ima smisla vjebati finte.

Slika 14. Studenti FSN sa demostratodom (dodavanje i hvatanje lopte)

Najee greke u uenju i njihove korekcije

Finta dodavanja
Greke:
1. Finta se izvodi kratkim pokretom loptom tako da protivnik i ne reaguje
2. Prilikom iskoraka teina se prenosi na iskoranu nogu
3. Finta se izvodi u jednu stranu, bez vizuelne kontrole druge strane
perifernim vidom

82

Korekcije:
1. Izvesti fintu jasno i srednjom brzinom
2. Neka je teina na stajnoj nozi
3. Prije i u toku igre perifernim vidom sagledati situaciju na strani
stvarne akcije

ema 9. Otvoreni stav

Finta prodora
Greke:
1. Prilikom iskoraka teina se prenosi na iskoranu nogu
2. Fintirajuom nogom igra iskorauje u stranu, a ne koso naprijed
3. Prilikom zapoinjanja stvarne akcije igra pomjera stajnu nogu sa
loptom u rukama
83

Korekcije:
1. Teina neka ostane na stajnoj nozi (2/3)
2. Iskoraiti fintirajuom nogom koso naprijed, pored noge odbrambenog igraa
3. Stajna noga ne smije da se pomjera dok se ne ispusti lopta
Finta uta
Greke:
1. Prividna kretnja je kratka i brza tako da protivnik i nema vremena
da reaguje, finta nije ubjedljiva
2. Prilikom finte pomjeraju se noge, ega je posljedica prekraj pravila
koraka u polasku
3. Podizanje stava poslije prividne kretnje
Korekcije:
1. Izvesti prividnu kretnju podizanjem lopte i savijanjem koljena,
uvjerljivo i srednjom brzinom
2. Prilikom izvoenja finte ne pomjerati noge, tako da igra moe
sigurno krenuti u stvarnu akciju.
3. U stvarnu akciju krenuti iz poloaja prividne kretnje.

84

9. Tehnika odbrane
Osnovni uslov da bi jedan igra mogao da igra uspjeno odbranu je da je tehniki obuen. On mora da zna osnovne elemente tehnike
igre u odbrani, ali i da primjenjuje jaku individualnu taktiku. esto treneri kau da se odbrana igra: glavom, srcem i nogama , to jest tijelom.

ema 10. Djelimino zatvoreni stav

Osnovni stav u odbrani i kretanje

Da bi igra igrao uspjeno odbranu mora da bude sposoban da
se brzo kree u svim pravcima i da brzo mijenja pravac kretanja,zadravajui pri tome ravnoteu. Preduslov za takvo kretanje je da
igra polazi iz ravnotenog stava. Ravnoteu igrau obezbjeuje osnovni odbrambeni stav.
Glava je prirodno ispravljena iznad trupa, koji je, takoe, prav,
a grudi su izbaene nazad. Stopala su meusobno paralelna i rairena
85

malo ire od irine ramena. Teina je rasporeena na prednje dijelove

stopala. Koljena su savijena tako da je cijelo tijelo sputeno u poloaj iz
kojeg je igra spreman da reaguje u bilo kom pravcu. Ruke su izbaene
naprijed ili podignute uvis. U odnosu na pravac dejstva postoje dve
osnovne vrste odbrambenog stava: paralelni i dijagnolani stav.
Paralelni stav. Stopala su meusobno paralelna i nalaze se u
pravoj liniji u odnosu na napadaa. Ovaj stav se koristi kada napada
igra po irini, to jest kada odbrambeni igra eli da natjera napadaa da
igra po irini.
Dijagonalni stav. Stopala su paralelna. Jedna noga je udaljenija
od napadaa i stopala lee u dijagonali u odnosu na napadaa, a pod
odreenim uglom u odnosu na pravac dejstva. Koristi se u takozvanom
odstupajuem koraku za odbranu od dijagonalnih dubinskih kretnji
napadaa i kod usmjeravanja napadaa u eljeni pravac.
U odnosu na poziciju napadaa bez lopte i poziciju lopte
odbrambeni igra moe da bude u tri razliita stava: otvoreni, zatvoreni
i kombinovani ili poluzatvoreni stav.
Zatvoreni stav. Igra je potpuno zatvoren prema napadau ili
prema lopti, tako da ima potpunu vizuelnu kontrolu samo napadaa ili
samo lopte. Najee se koristi na strani akcije u uvanju napadaa koji
je na niskoj poziciji centra.
Otvoreni stav. Igra je otvoren i prema napadau i prema lopti, i
ima podjednaku vizuelnu kontrolu i napadaa i lopte. Stav je paralelan
sa linijom koja spaja poziciju lopte i napadaa kojeg odbrambeni igra
uva. Jednu ruku igra usmjerava prema lopti, a drugu ka napadau
kojeg uva. Najee se koristi na strani pomoi.
Poluzatvoreni stav. Ovaj stav se koristi kod uvanja napadaa
koji je blizu lopte. Odbrambeni igra sa ovim stavom ima namjeru da
sprijei napadaa da lako i brzo primi loptu. Igra je vie okrenut napadau, a manje je otvoren prema lopti, sa rukom koja je blia lopti, isturenom na liniju dodavanja.

86

ema 11. Pomo i vraanje na svog napadaa

Najee greke u procesu uenja i njihove korekcije

Greke:
1. Stav je preirok ili preuzak, to onemoguava brzu igru u odbrani
2. Stav je previsok ili prenizak, to, takoe, onemoguava brzu igru
3. Ruke su ispruene i udaljene od tijela, to prouzrokuje slabiju ravnoteu
4. Trup je nagnut isuvie naprijed. Savijena lea.
Korekcije:
1. Zauzeti stav optimalne irine koji e omoguiti brzu reakciju i brzo
kretanje
2. Jae saviti ili opruiti koljena i tako doi do optimalne visine stava
3. Ruke drati ispre trupa, sa savijenim laktovima i blie tijelu
4. Ispraviti lea, a saviti se u predjelu kukova

87

ema 12. Dugako dodavanje u kontranapadu

Kretanje u odbrambenom stavu

Uspjenost u odbrani zavisi od sposobnosti predvianja akcija
napdaa u igri. Kretanje sa dobrom ravnoteom, brzom reakcijom u bilo
kom pravcu, i sa brzom promjenom pravca je klju uspjeha odbrane.
Igrai bi trebalo da naue etiri osnovna naina kretanja: bono ili klizanje, prema napadau, od napadaa i odstupajue kretanje sa okretom.
a)
Bono kretanje ili klizanje. To je osnovni nain kretanja
u odbrani. Igra uspostavlja kretanje u jednu stranu pomjerajui nogu
koja je na strani pravca kretanja. U tom pokretu se stopalo blago odigne
sa tla, okrene se prstima u pravcu kretanja i agresivno se osvoji odreeni
prostor. im se stopalo te noge spusti na tlo u novu poziciju, stopalo
druge se brzo privue u pravcu kretanja onoliko koliko je pomjerena
prva noga. Poslije privlaenja drugog stopala igra, jednostavno, treba
da ima priblinu irinu osnovnog stava. Pri kretanju stopala se blago
odvajaju od tla tako da izgleda kao da igra kliza po terenu.

88

ema 13. Prenos lopte dodavanjem

b)
Kretanje prema napadau. Najee se koristi kada
odbrambeni igra eli da agresivno igra na napadaa sa namjerom da
mu oduzme odreeni prostor za manevar. Ovo kretanje zahtijeva dobru
procjenu i ravnoteu. Igra ne smije da prilazi napadau brzo, ako pri
tom gubi ravnoteu i mogunost brzog korigovanja kretanja, najee
unazad.
c)
Kretanje od napadaa. U situaciji kada napada napada
odbrambenog igraa na strani dalje noge, odbrambeni igra mora da se
brzo pomjeri unazad i to bez gubitka ravnotee. Korisit brz i kratak
korak unazad daljom nogom od napadaa, odbacujui se sa noge koja je
blia napadau.
d)
Odstupajue kretanje okretom. Tokom igre odbrambeni
igra je veoma esto u dijagonalnom stavu u kome je jedno stopalo istureno naprijed, prema napadau. Upravo to to je istureno je najvea slabost ovog stava. Ako protivnika napada na strani isturenog stopala,
odbrambeni igra e se tee odbraniti nego ako protivnik napada na
stranu daljeg stopala. U tom sluaju odbrambeni igra mora brzo da
odstupi od napadaa tako to e napraviti okret oko dalje noge pomjerajui isturenu u zadnju poziciju.
89

Slika 15. Studenti FSN (Igra basketa 2:2 uz primjenu koarkakih elemenata)

Najee greke u uenju i usavravanju su:

Greke:
1. Kod klizanja igra kree prvo daljom nogom od pravca kretanja
2. Igra tokom kretanja skae gore-dolje i tako usporava kretanje
3. Igra ukrta noge, smanjujui svoju sposobnost brze promjene pravca
4. U kretanju prema napadau igra ukrta stopala
5. U kretanju prema napadau igra se kree prebrzo da bi mogao da
zadri ravnoteu
6. U odstupajuem kretanju okretom igra se udaljava od pravca kretanja napadaa
7. Odstupajui korak je spor
Korekcije:
1. Zapoeti kretanje nogom sa strane kretanja
2. Kretati se sa minimalnim odvajanjem stopala od tla
3. Ne ukrtati noge, niti ih dovoditi blizu
4. Ne ukrtati stopala, niti ih dovoditi blizu
5. Usaglasiti brzinu kretanja sa sposobnou odravanja ravnotee
90

6.
7.

Okrenuti se u pravcu kretanja napadaa i zadrati pogled na napadau

Izvesti odstupajui korak pravo nazad i blie tlu, ne podizati pokretnu nogu visoko od tla

ema 14. Prenos lopte driblingom

uvanje napadaa koji je bez lopte

Svaki tim u odbrani ulae velike napore da bi sprijeio prodor
lopte do koa i do pozicija iz kojih je lako poentirati. Svi odbrambeni
igrai u svakom trenutku moraju da budu svjesni pozicije koju ima
napada u odnosu na loptu.
uvanje napadaa koji je na strani lopte
Strana akcije je strana terena na kojoj se nalazi lopta. To znai
da su svi napadai, koji se nalaze na toj strani, veoma blizu lopte i da
mogu brzo da prime loptu u izglednim pozicijama za ut. Zato odbrambeni igrai, koji uvaju napadae na strani akcije, imaju osnovni zadatak
da sprijee ili, bolje rei, da oteaju prijem lopte.
Na strani akcije odbrambeni igra igra u poziciji poluzatvorenog stava. On je odmaknut za jedan korak od napadaa prema lopti.
Tako on zauzima poziciju takozvanog odbrambenog trougla, koja mu
omoguuje vizuelnu kontrolu i napadaa koga uva i pozicije lopte.
91

Njegova ruka sa strane lopte je gotovo opruena, dlanom okrenuta ka lopti i nalazi se na liniji dodavanja. Stopalo sa iste strane je istureno uz liniju dodavanja. Druga ruka je usmjerena prema napadau i
slui za eventualnu kontakt igru podlakticom radi kontrole kretanja
napadaa. Igra reaguje na kretanje napadaa kratkim i brzim klizanjem
zadravajui istu poziciju.
Veoma opasna kretnja po odbranu u ovoj situaciji je utravanje
napadaa ka kou iza lea. Odbrambeni igra nastavlja na isti nain da
igra odbranu sve dok napada ne doe do reketa. Tada se odbrambeni
igra otvara prema lopti okretom oko stopala koje je blie kou.
Ako napada nastavlja kretanje na slabu stranu, on se, jednostavno, pomjera ka sredini terena zauzimajui poziciju pomoi na slaboj
strani. Ako napada snano istrava nazad na prethodnu poziciju na
jakoj strani, odbrambeni igra ponovo uspostavlja poziciju koju je imao
prije kretanja napadaa i sprjeava dodavanje. Odbrambeni igra mora
da zadri ravnoteu u svom kretanju.
Najee greke u uenju i usavravanju su:
Greke:
1. Igra nije u poziciji da sprijei dodavanje (napada prima loptu lako
i bez kretanja)
2. Igra slabo brani prijem lopte, nakon finte napadaa iskorakom ka
kou i vraanjem po loptu
3. Igra nije sposoban da sprijei utravanje iza lea ka kou i prijem
lopte
4. Igra nema vizuelnu kontrolu nad napadaem
Korekcije:
1. Zauzeti poziciju odbrambenog trougla, sa rukom i stopalom blie
lopti na liniji dodavanja
2. Ignorisati prvi korak napadaa ka kou, ne zaboraviti da igra ima
pomo na utravanje napadaa ka kou
3. Kod utravanja iza lea, otvoriti se prema lopti
4. Zauzeti odbrambeni trougao i zadrati vizuelnu kontrolu nad napadaem ne okretati glavu prema lopti

92

ema 15. Trenutak kad treba loptu dodati u situaciji 2: 1

uvanje napadaa koji je na strani pomoi

Jedan od osnovnih zahtjea u odbrani je da se stalno vri pritisal
na napadaa sa loptom. Agresivna igra na igraa sa loptom nije mogua
ako odbrambeni igra koji je primjenjuje, nema efikasan sistem pomoi
iza sebe. Igrai koji su na slaboj strani su igrai koji organizuju taj sistem. uvanje napadaa, koji je udaljen od lopte, ne dozvoljava odbrambenom igrau da se odmara, nego da svojim postavljanjem i kretanjem
doe u poziciju da pomogne, prije svega saigrau koji uva napadaa sa
loptom.
Da bi bio uspjean u igri na slaboj strani, igra mora da zadri
osnovni stav, i to prema lopti sa rukom sa strane prema njoj i sa drugom
93

rukom usmjerenom prema napadau kojeg uva. Jedina dodavanja koja

odbrambeni igra doputa su lob-dodavanja, zato to lopta dugo putuje,
tako da on ima vremena da koriguje svoju poziciju prema novoj, jakoj
strani.
Odbrambeni igra na slaboj strani mora konstanto da bude sviestan gdje se nalazi napada, a gdje lopta. Svaki put kada napada sa
slabe strane krene ka sredini, odbrambeni igra mora da iskorai nogom
koja je blie lopti i da zauzme poziciju odbrambenog trougla, to jest
poziciju uvanja napadaa na jakoj strani. Takva akcija odvraa napadaa u kretanju ka lopti.

ema 16. Prenos lopte dodavanjem

Najee greke u procesu uenja u usavravanja su:

Greke:
1. Igra je preblizu napadau i nije u stanju da na vrijeme pobjegne
2. Napada utrava ispred ili iza odbrambenog igraa prema lopti i
prima je
Korekcije:
1. Biti u otvorenom stavu i pomjeriti se prema sredini, odakle moe da
se pomogne
2. Igra mora da ima stalnu kontrolu pozicije lopte i napadaa koji je
na slaboj strani
94

Pomo i vraanje na svog napadaa

Odbrambeni igra, koji igra na slaboj strani, i onaj koji je na
jakoj strani esto mogu doi u situaciju da nakon pomoi saigrau u
sprjeavanju prodora moraju brzo da se vrate na svog napadaa. Na
jakoj strani se to deava u pokuaju odbrane da usmjeri driblera u irinu
ili da srpijei dribling u sredinu, a na slaboj strani uvijek kod rotacija pri
odrbani od prodora na jakoj strani.
U akciji pomaganja i vraanja na svog napadaa postoje odreeni principi:
Iskorak prema lopti.Igra koji uva napadaa sa loptom mora nakon
dodavanja da odskoi korak u pravcu dodavanja.
Uvijek gledati igraa i loptu. Igra ne moe da pomogne, ako ne
vidi loptu.
Igra koji ide u pomo mora da zaustavi loptu. Ne smije se ii na
pomo formalno, nego sa ciljem da se zaustavi lopta. To je odgovornost igraa koji pomae.
Kada je lopta zaustavljena, igra koji je pomogao mora brzo da se
vrati na svog napadaa.
Igra, kada ide u pomo, kree se brzim i kratkim koracima klizei da bi prije napadaa zauzeo prostor i zaustavio napredovanje lopte.
Nakon dodavanja, dok lopta leti kroz vazduh, on treba brzim tranjem
da stigne do igraa koji prima loptu i da se zaustavi u ravnotenom
poloaju,u osnovnom stavu. Trebalo bi koristiti zaustavljanje u dva kontakta i doi u neto nii stav iz kojeg je mogue bre reagovati.

95

ema 17. Prenos lopte driblingom i dodavanjem

Najee greke u procesu uenja i usavravanja su:

Greke;
1. Igra, pri vraanju na svog napadaa, kasni
2. Igra, pri vraanju na svog napadaa, pokuava da blokira ut,
ispravljajui se gubi ravnoteu, pa ga napada, poslije finte uta,
obilazi
Korekcije:
1. Kretati se bre ka napadau koristei tranje, a ne klizanjem
2. Igra treba da se zaustavi u niskom stavu sa podignutom rukom , ali
bez podizanja teita tijela
uvanje napadaa koji ima loptu
Osnovni cilj svake odbrane je da zaustavi igraa sa loptom. Da
bi se mogao uvati igra sa loptom, preduslov je da se usavri osnovi
stav u odbrani i kretanja iz tog stava.

96

ema 18. Prenos lopte sa dva dodavanja do sredine terena

uvanje napadaa koji je u osnovnom stavu (trostruka prijetnja)

Najtei zadatak u odbrani je uvati igraa koji ima loptu, koji je
u poziciji trostruke prijetnje. On moe da utira, da dribla ili da doda
loptu. Odbrambeni igra bi trebalo da bude dovoljno blizu napadaa da
bi mogao da kontrolie njegove akcije. Udaljenost od napadaa da bude
tolika da odbrambeni igra moe da dodirne napadaa sa poluopruenom rukom (60-90 cm). Igra je u osnovnom stavu. Stopala su rairena
malo ire od irine ramena, sa blago isturenim unutranjim stopalom i sa
namjerom da puta kretanje lopte u irinu.
Sa teinom, rasporeenom na prednje dijelove stopala, tijelo je
u ravnotei, ali i u stanju startne mobilnosti. Ako napada dri loptu
iznad ramenog pojasa, ruka prati loptu, ali igra zadrava osnovni stav,
ne podie se ka lopti. Ako napada dri loptu ispod visine grudi, radi
uspostavljanja driblinga, ruka se sputa i priprema da ide na loptu. Cilj
je da napada podigne loptu iznad glave, a ako kree u dribling da se
usmjeri u irinu. Unutranja ruka je opruena i paralelna sa tijelom i
dlanom okrenutim gore.
Na napadaevu fintu iskorakom igra reaguje brzim korakom
klizei unazad sa oba paralelna stopala i tako zadrava isto rastojanje od
97

napadaa. Ako napada uspostavi dribling, odbrambeni igra ima prostora i vremena da se prilagodi tom kretanju i da uspostavi odbranu.
Cilj, dakle nije da se ut blokira, nego da se omete. Naueni
osnovni stav u odbrani je osnova za uenje tehnike i individualne taktike uvanja igraa koji je u stavu trostruke prijetnje. Obavezno insistirati
na detaljima, to jest na odreenim poloajima tijela (nogu, ruku) u
odnosu, prije, svega na pozicije napadaa na terenu i na poziciju lopte.

Slika 16. Studenti FSN (Igra u napadu i odbrani uz primjenu elemenata koarke)

Najee greke u uenju i usavravanju su:

Greke:
1. Igra je suvie blizu napadaa i ne moe na vrijeme da reaguje na
njegovu akciju
2. Igra ima uzan stav i teinu rasporeenu na cijelim stopalima to
mu smanjuje mobilnost
3. Na finte napadaa igra reaguje podizanjem stava, to mu smanjuje
ravnoteu, a time i mobilnost

98

Korekcije:
1. Zauzeti osnovni stav na odstojanju poluopruenih ruku (tek toliko
da moe da dodirne napadaa)
2. Zauzeti stav malo iri od irine ramena i prebaciti teinu na prednje
dijelove stopala
3. Nikako ne reagovati na finte napadaa podizanjem stava, zadravati
stav i odstojanje od njega

ema 19. Otvaranje spoljanjeg igraa u sredini i na stranu

uvanje driblera
Napada koji uspostavi dribling ima velike mogunosti kretanja
sa loptom. To znai da moe da se kree u bilo kom pravcu i da osvaja
veliki dio prostora na terenu. Cilj odbrambenog igraa je da ne dozvoli
napadau da ga obie, i da natjera napadaa da prekine dribling,po
mogunosti to dalje od koa.
99

Kada napada zapone dribling, odbrambeni igra mora da

ostane nisko i iroko da bi bio bri od napadaa. Obje ruke su rairene
sa dlanovima okrenutim gore. Poloaj odbrambenog igraa prema unutranjem ramenu napadaa tjera napadaa na bok. Kada napada krene
prema boku, odbrambeni igra mora da reaguje brzo i da klizanjem
doe u poloaj koji e tjerati napadaa u irinu i ka boku.
Pravilnim stavom i pravilnim kretanjem iga moe veoma
uspjeno da usmjeri driblera na bok. Ako je odbrambeni igra nadigran,
on se mora brzo okrenuti i sprintom pokuati da stigne napadaa i tako
uspostaviti odbranu. Nauena tehnika kretanja u osnovnom stavu je
osnova za uenje tehnike i individualne taktike uvanja igraa koji dribla. Sa vjebanjem poeti u dirigovanim uslovima.
Najee greke u uenju i usavravanju su:
Greke:
1. Igra se kree skokovima ili ukrta stopala dok prati driblera
2. Igra suvie otvara stav, tako da dribler ide u dubinu, a ne u irinu
3. Igra pokuava da izbije loptu iz ruku i napada ga obilazi
Korekcije:
1. Kretati se klizanjem shodno tehnici kretanja u stavu
2. Ne otvarati suvie stav i tjerati napadaa u irinu
3. Izbijanje lopte ne bi trebalo da bude prioritet, nego udaljavanje
napadaa ok koa

100

ema 20. Otvaranje spoljnih igraa u sredinu i na stranu

uvanje napadaa koji je prekinuo dribling

Napada koji prekine dribling i zadri loptu kod sebe postaje
veoma ranjiv. On je optereen pravilom 5 sekundi, a njegova mobilnost
je ograniena na pivotiranje. im napada prekine dribling, odbrambeni
igra mora brzo i agresivno da prie napadau i da napadne loptu. On
prilazi brzim i kratkim korakom i blago podie stav.
irokim stavom i brzim radom nogu on blokira bilo kakvo pivotiranje prema kou ili protivniku. Ruke su opruene i kao odraz u ogledalu prate loptu, zatvarujui i najmanji prostor kuda bi lopta mogla da
proe. Odbrambeni igra nema za cilj da direktno oduzme loptu iz ruku
napadaa, iako je i to mogue i deava se. Ako eli da oduzme loptu, on
mora preciznim i istim pokretom da djeluje na loptu.

101

Najee greke u uenju i usavravanju su:

Greke:
1. Igra ne prilazi napadau koji je prekinuo dribling
2. Igra u prilasku ima uzan stav i slabo radi nogama, tako da ga
napada obilazi pivotiranjem
3. Iga igra rukama iskljuivo da bi oduzeo loptu i pravi linu greku
Korekcije:
1. Igra mora da bude spreman i da brzo prie napadau koji je izgubio pravo driblinga
2. Igra mora da ima irok stav i da brzim radom nogu predupredi
svako efikasno pivotiranje
3. Rukama samo zatvarati linije dodavanja, a rijetko pokuati oduzeti
loptu

ema 21. Saradnja u dodavanju u zavrnici brzog napada

102

Odbrana od uta
Odbraniti ut blokiranjem je veoma teko, ali mogue. Osnovni
problem je to napada uvijek ima prednost prve akcije, zbog ega
odbrana kasni i u pokuaju blokiranja uta esto pravi linu greku. Zato
se odbrana trudi da omete utera, dovodei ga svojom igrom u nepovoljan poloaj za ut, ometajui mu ut rukama.
U osnovi igra u odbrani se brani od skok-uta i od uteva polaganjem. Odbrambeni igra reaguje na odskok napadaa vertikalnim
skokom i sa jednom rukom opruenom u pravcu lopte. On ne smije da
povrijedi nijednim dijelom tijela prostor iznad napadaa, jer e u tom
sluaju svaki kontakt predstavljati linu greku.
Blokiranje uta je vie izraeno u situacijama kada je odbrambeni igra izrazito vii od napadaa koji utira. Kod odbrane od uteva
polaganjem iz prodora odbrambeni igra ima dvije mogunosti. Prva je
iznuivanje line greke u napadu. Odbrambeni igra bi trebalo da se
postavi na liniju kretanja napadaa i da zadri statian poloaj, bez ikakvog pomieranja. Svaki kontakt izmeu napadaa i odbrambenog igraa
u toj situaciji e pokazati sudijama da se radi o linoj greci.
Druga mogunost u odbrani od uteva polaganjem je pokuaj
blokiranja uta u fazi izbaaja lopte. To je dosta rizian nain, jer je
skoro uvijek prisutan kontakt izmeu napadaa i odbrambenog igraa, te
esto odbrambeni igra pravi linu greku. U uenju odbrane od skokuta i njegovo blokiranje igrai bi trebalo da rade u dirigovanim uslovima.
Najee greke u uenju i usavravanju su:
Greke:
1. Pri pokuaju ometanja ili blokiranja skok-uta igra skae unaprijed
i ini linu greku
2. Pri pokuaju postavljanja za line greke u napadu, igra nije statian
3. Pri pokuaju postavljanja za line greke u napadu, igra pada unazad i prije sudara sa napadaem

103

Korekcije:
1. Igra bi trebalo da skoi vertikalno uvis sa opruenim rukama ne
ometajui prostor iznad napadaa
2. Igra mora da doe prije napadaa na njegovu liniju kretanja i da tu
stoji nepomino do sudara
3. Igra mora da pone da pada neposredno nakon prvog kontakta sa
napadaem, nikako ranije

ema 22. Individualno demarkiranje napadaa bez lopte

uvanje igraa na poziciji blizu koa

Napada koji se postavlja u blizini koa predstavlja stalni problem za bilo koju odbranu. Jedan od najvanijih zadataka odbrane je da
ne dozvoli ubacivanje lopte blizu koa. Svi igrai moraju da znaju kako
se uva napada koji se postavlja blizu koa.

104

uvanje igraa, kada je bez lopte

U situaciji kada je lopta u sredini ili na suprotnoj strani od
napadaa, odbrambeni igra se pomjera prema lopti i sprema da pomogne, ali i da sprijei utravanje svojeg napadaa prema lopti. im lopta
doe na stranu napadaa, odbrambeni igra mora odmah da zauzme
poziciju koja e mu omoguiti da sprijei brzo dodavanje napadau. On
iskorauje ka lopti unutranjom nogom i oprua unutranju ruku na liniju dodavanja. Druga ruka je podlakticom u kontaku sa napadaem. Igra
ostaje u toj poziciji sve dok je lopta u nivou linije slobodnog bacanja.
Kada lopta krene, driblingom ili dodavanjem, ka osnovnoj liniji,
odbrambeni igra mora da se postavi ispred napadaa, raunajui na
pomo saigraa u odbrani od lob-dodavanja. Tokom kretanja treba da
ima kontakt tijelom sa napadaem.
Ako napada krene unutranjom nogom ka liniji slobodnog
bacanja, isturajui unutranju ruku u elji da dobije loptu, odbrambeni
igra lenim pivotom oko spoljanje noge dolazi u poziciju da sprijei
prijem lopte napadaa, sa isturenom spoljnom rukom na liniji dodavanja.
Najee greke u uenju i usavravanju su:
Greke:
1. Igra ostaje iza napadaa i dozvoljava mu da primi loptu
2. Lopta je ispod nivoa slobodnog bacanja, a odbrambeni igra ostaje
u bonoj poziciji
3. Igra dri, gura ili udara napadaa rukama u nastojanju da ga sprijei da primi loptu
Korekcije:
1. U zavisnosti od pozicije lopte, igra mora da svojim postavljanjem
sprijei lako dodavanje
2. im je lopta ispod linije slobodnog bacanja, igra mora doi u
poziciju ispred napadaa
3. Igra ne smije da igra rukama na tijelo napadaa, izuzev kontakta
podlakticama

105

ema 23. Saradnja ukrtanjem u zavrnici brzog napada

uvanje igraa, kada je u posjedu lopte

Kada napada primi loptu u blizini koa, odbrambeni igra je u
velikoj nevolji i teko moe sam da odbrani ko. Obino u tim situacijama u timskoj odbrani dolazi do pomaganja od strane saigraa, preuzimanjem ili udvajanjem. Ipak svaki pojedinac mora da zna osnovne kretnje koje e mu omoguiti da eventualno prinudi napadaa na nemiran
ut. Kada napada primi loptu, odbrambeni igra mora to prije da se
postavi izmeu napadaa i koa i da nastoji da zadri tu poziciju i u trenutuku uta napadaa.
Ako napada krene ka unutra, odbrambeni igra mu se odupire
gurajui ga podlakticom. Na taj nain se odupire pritisku napadaa koji
eli da doe to blie kou. Ako se napada okrene licem prema kou,
sa namjerom da utira, odbrambeni igra ne smije da gubi ravnoteu u
elji da blokira ut. On treba da omete ut podizanjem ruku visoko, i ne
smije da dozvoli da ga napada izvede iz ravnotee fintom i da ga obie.
106

U nekim sluajevima moe se napraviti lina greka, kao krajnje sredstvo odbrane, prije nego to je napada zapoeo akciju utiranja,
i na taj nain preduprediti akcija napadaa. U dirigovanim uslovima
odbrambeni igra upoznaje nain na koji bi trebalo da igra protiv napadaa koji je primio loptu. Posebno vjeba dejstvo na napadaa, koji je
leima okrenut kou i na napadaa koji se okrenuo licem prema kou.
Najee greke u uenju i usavravanju su:
Greke:
1. Igra je suvie blizu napadau koji je leima okrenut prema kou, te
ga napada lako obilazi
2. Igra prilazi napadau, koji je licem okrenut prema kou, gubei
ravnoteu i dozvoljavajui napadau da ga obie
Korekcije:
1. Odmai se za duinu savijene ruke i ostvariti kontakt podlakticom
2. Sauvati ravnoteni poloaj u prilasku napadau i u pokuaju ometanja uta

ema 24. Saradnja blokadom u zavrnici brzog napada

107

Skok u odbrani
Napori koje igrai ulau u odbrani nisu kompletni sve dok
odbrana ne osvoji loptu. Igra ne zavrava svoje odbrambeno dejstvo u
trenutku kada je napada uputio ut na ko. U trenutku uta protivnika
svaki igra odbrane mora da predvidi gdje e lopta da se odbije u sluaju promaaja i da se bori za poziciju iz koje e moi da doe do lopte
prije nekog protivnikog igraa. To je veoma vano kod skoka u odbrani,jer u dobroj poziciji i nii igra odbrane e esto biti uspjeniji skaka
od vieg protivnika.
Klju uspjeha skoka u odbrani je zauzimanje pozicije izmeu
protivnika i koa. Igra mora da ostvari kontakt sa protivnikom. To
ustvari, znai da kod skoka u odbrani igra prvo mora da zadri napadaa dalje od koa, da ga ima pod kontrolom, pa tek onda da krene na
skok. Igra dolazi u tu poziciju tako to prvo ostvaruje kontakt sa napadaem rukom, to jest podlakticom. Nakon toga pivotiranjem dolazi u
poziciju kada kontakt sa napadaem ostvaruje stranjicom. Igra moe
da koristi prednje i zadnje pivotiranje.
Tokom pivotiranja igra dri ruke savijene u laktu i podignute
iznad glave, sa akama spremnim da uhvate loptu. Kada je pivotiranje
zavreno, igra je u stavu neto irem od irine ramena, sa savijenim
koljenima i spreman da krene na skok. U tom poloaju igra mora da
bude sposoban da se odupre pritisku napadaa koji eli da doe u poziciju za skok, i da ne dozvoli napadau da ga obie.
Kada je lopta na obruu, igra procjenjuje gdje e se odbiti i ide
ka lopti, ne eka da lopta doe do njega. Igra skae sa dvije noge i hvata loptu sa dvije ruke. On mora doskoiti u ravnoteni poloaj, iz koga
e pivotiranjem doi u poziciju da ima dobar pregled igre da bi mogao
to bre da doda loptu i tako pone organizaciju kontranapada. Igrai
prvo moraju da naue tehniku zagraivanja napadaa, tehniku skoka i
doskoka nakon uhvaene lopte.
Najee greke u uenju i usavravanju su:
Greke:
1. Igra gleda u loptu i nema kontrolu nad protivnikom

108

2.
3.
4.

Igra gubi ravnoteu kada napada fintira u elji da doe do pozicije za skok
Nesigurno hvatanje lopte u skoku
Nakon uhvaene lopte igra doskae u neravnotean poloaj, to
mu oteava distribuciju lopte

Korekcije:
1. Prvo locirati protivnika, zagraditi ga, pa tek onda ii na skok
2. Igra bi trebalo da bude u irem stavu i sa teinom na prednjem
dijelu stopala da bi mogao brzo da reaguje
3. Hvatati loptu sa dvije ruke i zatiti je laktovima
4. Igra treba da doskoi u neto iri stav, titei loptu laktovima, iz
koga se moe brzo okrenuti i dodati lopta nekom od saigraa

Pitanja:
1.tajetehnikainjenznaajukoarci?
2.Kojesvemogubititehnikenapadaukoarci?
3.Kojesutotehnikeodbraneukoarci?
4.Kojesutogrekekodobuavanjanapadaukoarci?
5.Kojesutogrekekodobuavanjaodbraneukoarci?
6.Objasnititehnikuuvanjaigraasaibezlopteukoarci!

109

Glava IV

10. Taktika koarke (uopteno)

Pod taktikom u koarci podrazumijevamo primjenu sveukupnih
individualnih, grupnih i ekipnih dejstava u postizanju maksimlanog
sportskog rezultata. Sva taktika sredstva u koarci u startu imaju istu
vrijednost, ali lo izbor na nekoj utakmici e ih prikazati slabim. Zato je
najvanija stvar u taktici igre izbor taktike za konkretnu utakmicu ili
takmienje.

1.

2.
3.

4.
5.
6.

Dva osnovna cilja taktike su:

Dovesti protivniku ekipu, naom taktikom, u inferioran poloaj i
Nametnuti protivnikoj ekipi nau superiornost u nekoj sposobnosti.
Pri izboru taktike trener mora da vodi rauna o:
Sposobnostima i karakteristikama svoga tima. Od toga polazimo
kada elimo da napravimo izbor taktike igre. Na osnovu sposobnosti svoga tima biramo taktiku za koju pretpostavljamo da e nam
omoguiti da postignemo pomenuta dva osnovna cilja svake taktike.
Sposobnostima i karakteristikama protivnikog tima. Trener mora
prvo da dobro proui individualne kvalitete svakog igraa protivnikog tima, a onda i kvalitet itavog tima.
Stepenu uigranosti, odnosno o tome koliko je dugo tim zajedno.
Smatra se da su potrebne najmanje tri godine da bi jedan tim usavrio svoja taktika sredstva, to jest da bi gotovo besprekorno funkcionisao unutar svoje taktike.
Starosnoj strukturi tima, kod seniorskih timova, to jest koliko u
timu ima takozvanih starih igraa, igraa srednjih godina i mladih
igraa.
Sistemu takmienja, koji moe da bude ligaki, turnirski i kup sistem. Osnovna razlika je uestalosti igranja utakmica (svakih sedam
dana, dve ili tri utakmice u tri ili etiri dana i sl.)
Strukturi tima. Strukturu tima ine igrai po pozicijama: bekovi,
krila i centri. To je vano kod seniorskih ekipa, dok kod subseniorskih, sve do juniorskog uzrasta, treba, u principu izbjegavati specijalizaciju igraa za pojedina mjesta.

113

7.

Uzrasnim karakteristikama. Razlikovati pionirske, kadetske, juniorske i seniorske timove. Svaki uzrast nosi specifine odlike pa bi
sposobnosti i taktiku trebalo tome prilagoditi.

U odnosu na broj igraa koji uestvuju u taktikim dejstvima

postoje tri nivoa taktike igre:
Individualna taktika napada i odbrane, koja podrazumijeva samostalno dejstvo pojedinca, koji primjenom svojih tehniko taktikih
znanja rjeava odreene situacije.
Grupna taktika napada i odbrane, koja podrazumijeva uee dva ili
tri igraa iste ekipe, koji uzajamnim dejstvom, opet koristei svoja
tehniko-taktika znanja rjeavaju situacije igre.
Kolektivna taktika napada i odbrane, koja podrazumijeva taktike
sisteme u napadu i odbrani, u kojima uestvuje svih pet igraa na
osnovu odreenog rasporeda i principa kretanja.

11. Taktika igre u napadu

Individualnataktika

Dejstvaigraabezlop
te:

Demarkiranje
Utravanje
Tehnikapostavljanja
blokade
Tehnikaizlaskaizblo
kade
Tehnikaskokaunapa
du

Dejstvaigraasalop
tom:
Osnovnistavunapadu
Pivotiranje
Hvatanjeidodavanje
Finte
Dribling
114

Grupnataktika

Kolektivnataktika

Saradnja2i3igraau
kontranapadu:
2:0;2:1;3:0;3:1;3:2;
4:3
Saradnjasa2i3igraa
upolukontri:
2:2;3:3;4:4;
Saradnja2i3igraau
pozicionomnapadu:
Duplipas
Utravanjeizalea
(backdoor)
Utravanjeispred(from
door)
Dodajiutri(giveand
go)
Klasinablokada
Pickandroll
Kontrablokada

Kontranapad:
Poslijeskokauodbrani
Poslijeslobodnogbaca
nja
Poslijeprimljenogkoa
Izpodbacivanja
Poslijeoduzetelopte

Brzinapad(polukontra)
Saspoljnimigraem
Saprvimtrailerom
Sadrugimtrailerom

Pozicioninapad:
Protivodbraneovjek
naovjeka
Protivzonskeodbrane
Protivpresinga
Protivzonskogpresinga

Tehnikaulaskanako
utevi

Blokadenavoenjem
Duplablokada
Uzastopneblokade
UCLAcut
Shufllecut

Protivkombinovanog
odbrana
Kombinacijaizauta

Individualna taktika
Pod indvidulanom taktikom podrazumijeva se sve to koarka
izvodi, u napadu i odbrani, bez direktne pomoi nekog od saigraa. To
je smiljena i racionalna primjena konstitucijskih, motorikih i tehnikih
sposobnosti koarkaa, na osnovu njegovih specifinih koarkakih znanja, u rjeavanju tipinih i atipinih situacija u igri. Individualna taktika
najjasnije dolazi do izraaja u igri 1:1 u direktnom duelu i nadigravanju.

ema 25. Ukrtanje igraa bez lopte

115

To znai da igra pokuava da na najbolji nain procijeni situaciju u tom duelu i da logino odlui o nainu svog dejstva. Osim toga
individualna taktika dolazi do izraaja i u pojedinanim dejstvima igraa protiv dva ili tri protivnika, a veoma je znaajna kao osnova za uspjenu saradnju dva, tri, etiri i pet igraa. Grupna i kolektivna taktika
poivaju, izmeu ostalog, i na individualnim taktikim sposobnostima
igraa.
Igra 1:1 u napadu
Dobra igra 1:1 zavisi od: tehnike pripremljenosti igraa, taktikog miljenja, njegovih energetsko-motorikih sposobnosti i psiholokih karakteristika. Osim ovih sposobnosti i karakteristika svakog igraa,
koje su veoma vane za igru 1:1, dobra igra u svakom duelu, bilo u
odbrani ili u napadu, od igraa zahtijeva slijedee:
Poznavanje individualnih sposobnosti i karakteristika protivnika,
njegove tehnike, taktike, kondicione i psiholoke pripremljenosti,
na osnovu ega igra pravi generalni plan svog djelovanja u duelu
sa tim protivnikom.
Direktno itanje protivnika, to se odnosi na trenutna situaciona
dejstva, a predstavlja nadogradnju prethodnog. Igra mora da prouava, prije svega, taktika dejstva protivnika u odreenim situacijama i da na osnovu toga predvia protivnikove budue akcije.
itanje ostalih protivnikih igraa. Poznavanje osnovnih karakteristika ostaslih protivnikih igraa i predvianje njihovih reakcija unutar grupne ili timske taktike, esto je od velike pomoi u realizaciji
neke individualne akcije koarkaa.
Razumijevanje i saradnja sa igraima, u smislu poznavanja njihovih
akcija u odreenim situacijama, koje mogu igrau pomoi posredno
da napravi dobru individualnu akciju.
esto se kae da e u igri 1:1 najbolji napada na svijetu uvijek
pobijedti najboljeg odbrambenog igraa na svijetu. Danas koarkai
veoma uspjeno igraju napad u igri 1:1, to je dovelo do velikih promjena u nainu kolektivne odbrane da bi se otupila otrica individualnih
akcija napadaa.
Neophodna taktika znanja za igru u napadu u igri 1:1 su vezana za izbor, nain zivoenja i korienja osnovnih elemenata tehnike
napada i njihovu pravovremenu primjenu. Napada mora da ita odbra116

nu, prvo svog direktnog protivnika, a potom i jo bar dva najblia

odbrambena igraa.

ema 26. ut sa srednjeg odstojanja

Zbog velikog znaaja igre 1:1, ona bi trebalo da bude sastavni

dio svakog treninga, s tim da koliina zavisi od uzrasta, tipa treninga,
perioda rada i dr. Direktni duel dva igraa je najbolji test za provjeru
usvojenih taktiko-tehnikih znanja. Osim toga, dueli razvijaju inicijativu, kontrolisanu agresivnost, hrabrost, odgovornost i jakost to su neophodne karakteristike dobrog koarkaa.
U direktnom vjebanju sa protivnikom u igri 1:1 akcenat povremeno valja stavljati na napad, a povremeno na odbranu, i na taj nain
korigovati, da bi se na kraju istovremeno popravljala igra i napadaa i
odbrambenog igraa. Igraa bi trebalo stavljati u sve pozicije, pogotovo
mlade, za koje jo nema i ne bi trebalo da bude izdiferenciranih pozicija
117

u timu. Vjebanje bi trebalo pribliiti to vie uslovima igre, to se postie ograniavanjem prostora i vremena trajanja akcije, pogotovo napada.

ema 27. ut ispod koa nakon otvaranja

Grupna taktika napada

Koarka je kolektivna igra, u kojoj bi pet (10 ili 12) rafova u
koarkakoj maini trebalo da funkcioniu sinhronizovano, dopunjavajui jedan drugog i ukljuujui se pravovremeno u akciju.
Grupna taktika podrazumijeva direktnu saradnju 2, 3 i 4 igraa,
stim to e akcenat biti stavljen na saradnju 2 i 3 igraa u napadu i u
odbrani.
118

Da bi saradnja 2 ili 3 igraa bila uspjena, koarkai moraju

ispuniti etiri osnovna uslova:
Igrai moraju da budu tehniki obueni, da znaju irok repertoar
elemenata i podelemenata koarkake tehnike i da ih mogu primjenjivati u uslovima igre.
Igrai moraju da posjeduju dobra individualna taktika znanja, da bi
bili sposobni da dobro procjenjuju novonastale situacije i odgovore
na njih.
Akcije igraa moraju da budu usklaene, to podrazumijeva pravovremene kretnje i akcije.
Neprekidno moraju u vidnom polju da imaju i igrae koji ne uestvuju neposredno u duelu, saigrae i protivnike igrae.
Grupnu taktiku napada emo analizirati kroz saradnju dva i tri
igraa u situacijama kontranapada, brzog napada i pozicionog napada.
Saradnja dva i tri igraa u kontranapadu
Kontranapad, kao najbri napad u koarci (traje od 3 do 5
sekundi), a koji podrazumijeva stvaranje brojane premoi napadaa u
odnosu na odbrambene igrae, daje velike mogunosi za saradnju 2 ili 3
igraa. Njihova saradnja se pojavljuje u prenoenju lopte u polje napada,
a mnogo ee u zavrnici kontranapada u situacijama: 2:0, 2:1, 3:0 i
3:2. Igrai treba da budu tehniki jaki posebno u elementima kretanja
bez lopte, dodavanju i prijema lopte u kretanju, driblinga i dodavanja iz
driblinga, kao i utiranju iz prodora.

119

ema 28. Saradnja u trouglu

Saradnja dva igraa u kontranapadu

Dva igaa mogu da uestvuju u kontranapadu, u prenoenju lopte u polje napada ili u zavrnici, a isti igrai mogu da uestvuju u obje
faze i to najee u situacijama kada se ukrade lopta od protivnika. Njihova saradnja, uglavnom, podrazumijeva dodavanje ili kombinovanje sa
driblingom.
Poslije promaenog uta protivnika i hvatanja lopte, najjednostavnjija saradnja dva igraa jeste dugako dodavanje. Tako lopta najbre
putuje, ali su u modernoj koarci te situacije veoma rijetke jer podrazumijevaju da nijedan odbrambeni igra nije u funkciji odbrane od kontranapada. U prenoenju lopte dva igraa mogu saraivati dodavanjem ili
dodavanjem i driblingom, kao i u zavrnici.

120

U zavrnici kontranapada dva igraa sarauju u situacijama 2:0

i 2:1. Osnova taktike je da napada sa loptom napreduje prema kou sve
dok odbrambeni igra ne pokua da ga zaustavi ili dok njegov saigra ne
bude ispod nivoa odbrambenog igraa, to znai blie kou od odbrambenog igraa, kada bi trebalo da mu doda loptu.
Saradnja tri igraa u kontranapadu
Tri napadaa u kontranapadu uestvuju u prenoenju lopte u
polje napada i u zavrnici kontranapada i to najee poslije promaenog uta protivnika i uhvaene lopte skokom u odbrani, ili tokom saradnje 4 i 5 igraa u jednoj od ove dvije faze kontranapada. Veoma je esta
saradnja tri igraa u fazi prenoenja lopte u napadaku polovinu igralita
sa dva dodavanja. Problemi za napadae mogu nastati u situaciji 3:2,
naroito ako napadai ne poznaju osnovni nain dejstva odbrambenih
igraa u toj situaciji.
Odbrambeni igrai se u toj situaciji mogu postaviti na dva naina: horizontalno-jedan pored drugog i vertikalno-jedan iza drugog i taj
nain dominira u praksi. Prvi igra odbrane najee zaustavlja igraa sa
loptom, dok drugi ide na prvo dodavanje. Prvi igra u odbrani se poslije
prebacivanja lopte na bok, sputa na poziciju drugog igraa.
Napada sa loptom napreduje dok god prvi odbrambeni igra ne
pokua da ga zaustavi, kada dodaje loptu na jednu ili drugu stranu.
Napada koji primi loptu na bonoj strani, realizuje napad. Ako nije u
mogunosti da realizuje napad, onda on dodaje loptu treem napadau,
koji utrava ka kou ili daje povratno dodavanje do napadaa u sredini,
tako da jedan od ta dva napadaa realizuje napad.
Saradnja dva i tri igraa u kontranapadu se ui od prvih treninga
zato to se u radu sa najmlaim kategorijama potencira igranje kontranapada. U poetku bi trebalo uiti osnovne naine saradnje, a vremenm
proirivati repertoar. Trebalo bi vjebati prvo u uslovima bez odbrane
(2:0, 3:0), da bi napadai mogli jasnije da prihvate linije i naine kretanja. Zatim bi kratko vrijeme trebalo raditi sa dirigovanom odbranom, ali
vrlo brzo u situacionim uslovima.

121

ema 29. Saradnja giv end go utravanje od lopte

Saradnja dva i tri igraa u brzom napadu

Brzi napad podrazumijeva brojanu izjednaenost igraa napada
i odbrane, ali takvu da svi odbrambeni igrai jo nisu uspostavili korektnu odbranu. To znai da nisu doli u poziciju da budu izmeu napadaa
i svog koa, pa prema tome da je proputena mogunost igranja kontranapada, iako napadai i dalje ele da brzo zavre napad. U tom cilju oni
organizovano pripremaju situaciju iz koje e neki od njih neometano
utirati na ko sa udaljenosti od 4-5 m ili e igrati 1:1 neposredno blizu
koa.
Saradnja dva igraa u brzom napadu
Dva napadaa u brzom napadu nastoje da u igri 2:2 ostvare
poziciju za otvoren ut, ili da individualnom akcijom realizuje napad.
Igra sa loptom, ako doputa situacija, moe da napada individualno
1:1, ali da bude svjestan pozicije saigraa, pa da na reakciju pomoi
drugog odbrambenog igraa asistira saigrau.
122

Osim toga, napada bez lopte moe indivudalno da se oslobodi

odbrambenog igraa i da utri pod ko, gdje bi dobio loptu za laku realizaciju. Ovakve saradnje podrazumijevaju optimalno rastojanje izmeu
napadaa koje im omoguava ovakve situacije. Dva igraa mogu da
sarauju i na suprotan nain u smislu rastojanja, kretanjem jedan ka
drugom koristei ukrtanja i blokade.
Saradnja tri igraa u brzom napadu
Cilj je da se napad zavri to prije u igri 3:3. To zahtijeva vei
stepen organizacije i uigranosti u poreenju sa saradnjom dva napadaa
u brzom napadu. Tri napadaa ulaze u polje napada u klasinom rasporedu sa loptom u sredini i sa dva igraa na bokovima. Jedan odbrambeni
igra je uspostavio odbranu u sredini, dok ostala dvojica sustiu napadae, koji tre po bonim stranama. U toj situaciji, procijenivi da nema
uslova za realizaciju kontranapada, napada sa loptom zapoinje organizaciju brzog napada odvodei loptu na jednu ili drugu stranu.
To je znak za napadaa, koji je sada na strani lopte da nastavi
kretanje ka kou i da se iznenada zaustavi, otprilike na ivici reketa, postavljajui blokadu za treeg napadaa, koji poveava brzinu kretanja ka
kou i koristi postavljenu blokadu, otvarajui se za prijem lopte, poslije
ega utira na ko. Veoma je znaajno da napadai bez lopte usklade
svoja kretanja, tako da saradnja blokadom zavri pravovremeno. Preuzimanje moe da bude izvreno i nakon dodavanja na bok, tako da taj
napada nema uslova za otvoren ut, pa on moe da doda loptu saigrau
koji je postavljao blokadu, a koji je sada u situaciji da igra 1:1 neposredno ispod koa.
Ako lopta nije dola do napadaa koji je postavio blokadu, on
naputa nisku poziciju i ide ka visokoj poziciji, ostavljajui mogunost
saigrau za igru 1:1, a istovremeno postavljajui blokadu za drugog
saigraa, koji koristei blokadu utrava ka kou, gdje moe da primi
loptu i napravi realizaciju. Sve ove akcije trebalo bi da se izvedu brzo,
jer se ubrzo u odbranu vraaju i preostala dva odbrambena igraa.
Ako se nije stvorila situacija za otvoren ut ili bar igru 1:1 blizu
koa, prelazi se u pozicioni napad. Uenje i usavravanje saradnje dva i
tri igraa zahtijeva mnogo vremena, strpljenja i dispcipline, vie nego
saradnja u kontranapadu. Zbog toga i postoji mali broj timova koji ima123

ju u svojoj taktici organizovanu igru u brzom napadu. Za poetak bi

trebalo odabrati jednu varijantu saradnje i uvjebati je.
Saradnja dva i tri igraa u pozicionom napadu
Grupna taktika pozicionog napada predstavlja osnovno sredstvo
kolektivne taktike napada. U pozicionom napadu jedan od najvanijih
principa je ravnotea broja napadaa u odnosu na prostor i poziciju lopte. U tom smislu se na terenu mogu, u odnosu na uzdunu osu terena,
razlikovati dvije osnovne strane: strana na kojoj je lopta (jaka strana ili
strana akcije) i strana bez lopte (slaba strana ili strana pomoi).
Na strani akcije najee napadaju dva ili tri igraa, iz prostog
razloga jer je prostor mali da bi tu bilo svih pet igraa istovremeno. Bilo
da je rije o dva ili tri napadaa, njihova namjera je da postignu pogodak, ali i da svojom aktivnou u okviru kolektivne taktike, pripreme
akciju za saigrae koji su na suprotnoj strani terena. To najjednostavnije
govori o znaaju grupne saradnje u napadu!

ema 30. Saradnja bek dor

124

Saradnja dva igraa u pozicionom napadu

To je, prvi, najjednostavniji oblik saradnje. Sve akcije pozicionog napada tima poinju saradnjom dva igraa. Dva igraa mogu da
sarauju da bi direktno realizovali napad, ili da bi organizovali dalji
razvoj napada. Akcije dva igraa u poetku napada su najee u funkciji organizacije napada, dok se u toku napada, a naroito na kraju napada,
ove akcije pojavljuju kao specijalni zavreci napada.
Svi naini saradnje dva napadaa u pozicionom napadu se
mogu smjestiti u dva pravca kretanja igraa: utravanje prema kou
dodaj i utri i kretanje prema saigrau sa loptom dodaj i idi.
Dodaj i utri
Ovaj princip nosi sa sobom prirodni i najjednostavniji nain
saradnje dva igraa u napadu. Napadai sarauju iskljuivo dodavanjem. Napada dodaje loptu i utrava ka kou traei loptu, sa namjerom da primi loptu u poziciji iz koje moe relativno lako da utira. U
zavisnosti od reakcije odbrane, napada utrava ispred odbrambenog
igraa, blie lopti ili iza odbrambenog igraa, dalje od lopte. Ovaj nain
saradnje koriste najee spoljni igrai sa centralnih pozicija, iako ga
mogu koristiti i unutranji igrai.
Da bi se izvela ovakva saradnja, napadai prvo moraju da individualno stvore uslove za utravanje i dodavanje lopte. Napada koji je
dodao loptu, rijetko uspijeva da direktno utri. Napada sa loptom treba
da vidi saigraa, koji utrava, i protivnika, koji ga uva, i da mu pravovremeno doda loptu. To znai da on mora da otvori dobru liniju dodavanja. Sa pravovemenom promijenom pravca i ritma kretanja te sa itanjem odbrane i otrim i preciznim i pravovremenim dodavanjima stiu
se uslovi da se uspjeno izvede ovakva saradnja.
Dodaj i idi
Po ovom principu napada se kree prema lopti poslije dodavanja. Prije nego to krene ka lopti on prvo kretanje izvodi od lopte, tj. Ka
kou da bi otvorio dobru liniju kretanja ka lopti. Napada sa loptom za
to vrijeme fintira prodor ili ut, ime zaokuplja panju odbrambenog
igraa dovodei ga u poziciju da okrene lea suprotnoj strani terena.
125

Napadai po ovom principu mogu saraivati uruenjem i blokadama. Kod saradnje uruenjem napada, nakon dodavanja, odvodi svog
odbrambenog igraa kretanjem ka kou do ili ispod nivoa lopte, poslije
ega se za trenutak zaustavlja i naglo mijenja pravac ubrzavajui kretanje ka lopti.
U trenutku kada se on pribliava lopti, napada sa loptom prednjim ili zadnjim pivotom se okree leima ka saigrau, koji prolazi tik
uz njega i uruuje mu loptu. Poslije uruenja, napada, koji je dobio
loptu, moe da ide direktno ka kou, ako odbrana ne koriguje svoju
poziciju, ili da se napravi dalja saradnja otvaranjem napadaa koji je
uruio loptu, koji moe da primi loptu i da utira.
Ova saradnja se pojavljuje kao ulaz u akcije napadaa u pozicionim napadu i najee se ne izvodi sa idejom da se odmah napravi realizacija, za ta nema nikakvog opravdanja. Saradnja uruenjem se moe
izvesti i iz driblinga, u kretanju. Saradnja blokadam je u savremenoj
koarci, osnova svakog napada, to je prouzrokovano usavravanjem
odbrane, prije svega ovjek na ovjeka.

ema 31. Saradnja front dor

126

To su blokade igraa sa loptom:

Klasina blokada. Napada dodaje loptu do saigraa,

koji se prije toga demarkirao, dovodi svog odbrambenog igraa ispod
nivoa lopte i nakon promjene pravca kretanja ide ka lopti, ciljajui bok
odbrambenog igraa koji uva njegovog saigraa i postavlja blokadu. Za
to vrijeme napada sa loptom fintira prostor na bonu stranu ili ut,
remetei tako poziciju odbrambenog igraa, koji okree lea suprotnoj
strani terena. Neposredno poto napada postavi blokadu, on zapoinje
prodor ka sredini, navodei odbrambenog igraa na blokadu i to tako da
se oee o rame saigraa koji je postavio blokadu. Napada koji je postavio blokadu moe da se otvori i od koa, rjee u dobroj poziciji za ut
sa distance. Ova blokada se moe izvoditi na razliitim pozicijama i nije
neophodno da napada koji postavlja blokadu bude i dodava. To moe
biti i neki drugi napada, koji je u dobroj poziciji da postavi blokadu za
saigraa sa loptom.

ema 32. Igra pik end rol

127


Pick and roll (pik end rol). Predstavlja najzastupljeniju i
najeksploatisaniju vrstu saradnje dva igraa u savremenoj koarci. To je,
ustvari, saradnja blokadom, vrlo slino klasinoj blokadi, stim to u njoj
uestvuje jedan unutranji, visoki napada i jedan spoljni igra. Centar
igra na visokoj poziciji, dok je spoljni igra na boku. Spoljni igra zapoinje prodor ka boku, a za to vrijeme centar istrava prema lopti i postavlja blokadu za saigraa koji mijenja pravac driblinga i prodorom ka
sredini navodi odbrambenog igraa na blokadu. Saradnja se igra dalje
od koa da bi se dobilo na prostoru i da bi se smanjila mogunost da
drugi odbrambeni igrai pomau.

ema 33. Igra pik end pop

Pick and pop (pik end pop) je saradnja slina prethodnoj,

ali u njoj uestvuju krilni centri (pozicija 4) i neki od spoljnih igraa,
najee 1 ili 2. Blokada se postavlja skoro na identian nain, ali se
centar (broj 4), nakon to je dao blokadu, otvara od koa, na spoljanju
poziciju. Taj igra dobro utira sa spoljnih pozicija, pa i za 3 poena.
Najbolje je kad je centar sposoban da napada i sa spoljnih i sa unutranjih pozicija, te u skladu sa reakcijama odbrane bira poziciju na koju e
se otvoriti nakon blokade.
128

Saradnja tri igraa u pozicionom napadu

Saradnja tri igraa u napadu zahtijeva jo vei stepen sinhronizacije akcija igraa i pretpostavlja znanja igraa u igri 1:1 i 2:2. Saradnja podrazumijeva princip dodaj i utri sa blokadama dodaj i bjei.
Dodaj i utri
Ova akcija podrazumijeva sinhronizovano kretanje trojice
napadaa. Prvi kriterijum u tim kretanjima je pozicija lopte, odnosno
napada sa loptom. Drugi kriterijum je kretanje napadaa koji se nalazi
blizu lopte. Apsolutno je pogreno istovremeno utravanje dvojice igraa u isti prostor. Dobrim i usklaenim kretanjima napadai mogu doi u
poziciju da postignu ut.
Saradnja blokadama
Saradnja trojice napadaa blokadama podrazumijeva: dodavaa,
napadaa koji postavlja blokadu i napadaa koji koristi blokadu. Ta
saradnja se moe izvoditi na cijeloj povrini terena, a i samo na strani
akcije.

ema 34. Uruenje lopte

129


Kontrablokada (screen away) predstavlja saradnju tri
napadaa na principu dodaj i bjei sa osnovnom idejom da se napravi
blokada za napadaa na strani pomoi. Obino se izvodi na nivou linije
slobodnog bacanja. Najbolje je kada sarauju dva nia i jedan visoki
igra, i to kada se blokada postavlja za visokog igraa. Odbrana najee reaguje pomaganjem ili preuzimanjem. Nakon blokade visoki
igra utrava ka kou, a spoljni igra, koji je postavio blokadu, se otvara
od koa. Tako oba igraa dolaze u pozicije sa kojih najbolje igraju.

Blokada ka lopti (flare screen) se takoe izvodi na principu dodaj i bjei, s tim da su sada izmijenjene uloge u odnosu na
kontrablokadu.

Horizontalna blokada (crross screen) je karakteristina

za napadae koji igraju na unutranjim pozicijama. To je blokada kod
koje napada, koji je na poziciji blizu koa, postavlja blokadu saigrau,koji je takoe blizu koa, ali na suprotnoj strani. Igra koji postavlja
blokadu mora da ita odbranu, ali i da vidi pravac utravanja saigraa
koji koristi blokadu. Odbrana najee reaguje pomaganjem ili potpunim preuzimanjem.

Donja blokada (down screen) podrazumijeva da napada

sa spoljne pozicije postavlja blokadu za napadaa koji je na unutranjoj
poziciji ili blie osnovnoj liniji. Vano je da napadai budu strpljivi.
Treba saekati da se blokada korektno postavi i vidjeti kako odbrana
reaguje. Ako je blokada korektna i ako je utravanje iz blokade pravilno, odbrambeni igrai e najee reagovati pomaganjem ili preuzimanjem. Ako napada koristi blokadu, utrava ka spoljnoj pozciji, onda
napada koji je postavio blokadu, treba da se otvori ka kou, a ako se
blokada koristi utravanjem ka kou, onda se on otvara ka spoljnoj
poziciji.

Lena blokada (back screen) podrazumijeva da napada

sa unutranje pozicije postavlja blokadu za napadaa koji je na spoljnoj
poziciji. Ovom blokadom igra daje dobre mogunosti za realizaciju i
saigrau i sebi samom. Napada koji koristi blokadu, moe da primi
loptu za ut ili za prodor. Ako odbrana preuzima, napada koji je postavio blokadu treba da se otvori od koa da bi mogao da primi loptu. Ako
napada koji koristi blokadu fintira utravanje ka kou, pa se otvori na

130

spoljnu poziciju, onda e napada koji je postavio blokadu da se otvara

ka kou.
Kolektivna taktika napada
Kontranapad
U modernoj koarci utakmice esto dobijaju timovi koji imaju
vie kontranapada. Brz prelazak iz odbrane u napad predstavlja veoma
jako oruje napada. Kontranapad je najefikasniji napad u koarci. Pojavio se 1915. godine, kada je ekipa Trojansa iz Njujorka pod vostvom
trenera igraa Ed Voera, pobijedila 29 utakmica za 39 dana na turneji
po Srednjem Zapadu. Napadaka taktika ove ekipe nije bila naroito
organizovana, ali je to prva ekipa koja je igrala kontranapad. Igrai su
jednostavo jurili da to prije dou do koa protivnika i da poentiraju, i u
tome su uspijevali.
Kontranapad u dananjoj koarci mora biti organizvoan, zato to
se odbrane veoma brzo vraaju pod svoj ko i pokuavaju sistemski da
se odbrane od kontranapada. Glavni cilj kontranapada je da napadai
brojno nadmae odbrambene igrae, odnosno napadai moraju doi do
koa protivnika bre od odbrambenih igraa. Zbog kratkog vremena
moe doi do veeg broja greaka, jer napadai sve moraju da rade u
maksimalnoj brzini.
Dobra organizacija i uvjebanost kontranapada umnogome doprinosi smanjenju broja tih greaka. Uz dobru organizaciju, igranje kontranapada od igraa zahtijeva dobru fiziku pripremljenost, tehniku
pripremljenost, taktika znanja i pozitivan mentalni stav prema igranju
kontranapada. Greke su ee posljedica loe tehnike pripremljenosti i
skromnog taktikog znanja, nego loe fizike pripremljenosti i negativnog mentalnog stava. Velika brzina zahtijeva brze i precizne akcije
napadaa, blagovremene odgovore na postavljanje odbrane, a to se zasniva na tehniko-taktikim sposobnostima igraa.
Igranjem kontranapada se postie izuzev glavnog cilja, postizanja koa, i jo nekoliko stvari koje opravdavaju takav nain igre: razvija
se brzina reagovanja u izvoenju osnovnih koarkakih elemenata i traenja taktikih rjeenja; razvija se dobar osjeaj za ravnoteu u brzim
akcijama; razvijaju se, ili podravaju, fizike sposobnosti igraa zbog
131

mnogo tranja; lake se gradi moral i kolektivni duh ekipe, s obzirom da

igrai vole ovaj naina napada, i razvija se samopouzdanje igraa;
demoralie se protivnik; igra je atraktivna za gledaoce.
Kontranapad se moe igrati protiv svih odbrambenih sistema i
zbog toga predstavlja univerzalni napad. U strukturi napada jednog tima
broj kontranapada na utakmici u prvom redu zavisi od opredijeljenosti
tog tima za igranje kontranapada, a onda i od protivnika. Opredeljenost
neke ekipe za igranje kontranapada podrazumijeva da ta ekipa ima igrae koji su sposobni da uspjeno igraju kontranapad.
Efikasnost kontranapada se kree od 60 do 80 (100) odsto
uspjenosti. Taj procenat je znatno vei od procenta uspjenosti pozicionog napada, to opravdava njegovanje takvog naina igre. U zavrnici
kontranapada najee uestvuju spoljni igrai. Uestvovanje visokih
igraa u zavrnici poveava efikasnost kontranapada, zato je dobro stvaranje navike da bar jedan visoki igra tri u kontranapad.
Kontranapad se moe zapoeti iz nekoliko situacija u igri: poslije presjeene lopte; poslije osvojene, ukradene lopte direktno od napadaa sa loptom; nakon podbacivanja lopte; poslije primljeng koa; poslije promaenog slobodnog bacanja i poslije promaenog uta protivnika,
to je i najea situacija. Bez obzira iz koje situacije se igra i kako se
organizuje kontranapad,igrai uvijek trebaju da:
Gledaju naprijed i da vide itav teren,
Dodaju naprijed, prethodno otvorenim saigraima, sve dok neko ne
doe u poziciju za lako postizanje koa,
Sprintuju ka protivnikom kou, kreui se iroko prije utravanja u
reket,
Vode rauna o meusobnom rastojanju,
Utravaju u prostor gdje e stei prednost u odnosu na odbranu,
Imaju kontrolu nad loptom i svojim kretanjem,
Prenose loptu sredinom terena,
Koriste dodavanja umjesto driblinga, jer lopta tako putuje bre,
Koriste direktna dodavanja, jer se takve lopte lake hvataju u odnosu na dodavanja od tla,
Dobro i sigurno primaju loptu,
Da imaju meusobnu komunikaciju.

132

ema 35. Dodaj loptu i utri

Faze u igranju kontranapada

Svaki kontranapad, koji se igra poslije promaenog uta protivnika, izvodi se u etiri faze: skok u odbrani, iznoenje lopte iz reketa,
prenoenje lopte u polje napada, utiranje na ko.
Prva faza: skok u odbrani
Prije skoka u odbrani, prvi uslov za odigravanje kontranapada je
jaka i agresivna odbrana, kojom se protivnik prisiljava da promai to
vie uteva. Dobrom odbranom navodimo protivnike igrae da utiraju
iz loih pozicija, preko ruke, iz neravnotenog poloaja, to jest iz neizgraenih pozicija za ut.
Prije skoka u odbrani i osvajanja lopte, odbrambeni igrai
zagraivanjem napadaa stvaraju uslove za skok. Loptu obino osvajaju
133

centri, ali to mogu da uine i spoljni igrai. Kod ugiranih ekipa ve se

zna na kojim pozicijama moe da oekuje saigraa, koji bi, eventualno,
mogao da primi loptu, pa se esto lopta dodaje i iz skoka, a saigra, koji
treba da primi loptu, ve se otvorio za prijem.
Druga faza: iznoenje lopte iz reketa
Odbrambeni igra, koji je osvojio loptu skokom u odbrani, je
najee pod pritiskom jednog, a i dva protivnika igraa, koji ele da
uspore prenoenje lopte. Veliki broj igraa je u tom trenutku u reketu,
oko njega, i u sredini terena, tako da igra trai prostor da loptu izbaci
van reketa i unaprijed. Lopta se moe iznijeti iz reketa dodavanjem ili
driblingom.
Kod iznoenja lopte dodavanjem mora da postoji dobra saradnja
igraa sa loptom, i igraa koji treba da primi loptu. Igra, koji je osvojio
loptu, treba da otvori liniju dodavanja, najee koristei pivotiranje.
Igra koji eli da primi loptu, takoe, mora da otvori liniju dodavanja.
Obaveza spoljnih igraa, prije svega bekova, je da se otvore za
prijem lopte. Osnovni nain otvaranja bekova je na bonim stranama,
jer su protivniki igrai najee skoncentrisani u sredini, tako da igra
sa loptom ima mogunost dodavanja na obje strane. Dodavanje treba da
bude precizno i otro, da bi prijem lopte bio to bolji.
Iznoenje lopte driblingom je, u pravilu, sporiji nain, iako
moe biti veoma efikasan, kada loptu osvoji spoljni igra, koji moe
direktno da krene sa loptom ka sredini i naprijed. Rjee su situacije
kada centar, poslije osvojene lopte u skoku, iznosi loptu driblingom,
mada je i to mogue, pogotovo ako je dobar dribler.

134

ema 36. Akcija odbrane nakon prvog dodavanja napadaa

Trea faza: prenoenje lopte

Poslije iznoenja lopte iz reketa, cilj je da se lopta prenosi kroz
sredinu terena i to je kriterijum za dalje kretanje lopte. Lopta se kree
dodavanjem ili driblingom. Kod dodavanja, najee drugi spoljni igra
utrava u sredinu da bi primio loptu i to tako, da prije utravanja napravi
fintu kretanja, poslije koje utrava ka lopti u sredinu i naprijed. Nakon
prijema lopte, on obino nastavlja sa driblingom ili dodaje loptu naprijed, ako je neki od njegovih saigraa u poziciji da odmah zavri napad.
Ako se lopta prenosi driblingom, igra koji je primio loptu,
mora najprije da se okrene i sagleda situaciju na terenu. Lopta se driblingom odvodi u sredinu i naprijed i prenosi na napadaku polovinu.
Cilj je da lopta ue na protivniku polovinu kroz sredinu terena. I prije
nego to je lopta krenula, a najkasnije sa kretanjem lopte naprijed, svi
napadai tre maksimalno brzo prema protivnikom kou. Cilj je da se u
prvom naletu stvori brojana prednost i postigne ko.

135

etvrta faza: zavretak kontranapada

Zavretak kontranapada podrazumijeva situacije 1:0, 2:0, 2:1,
3:0, 3:1, 3:3, 4:2, i 4:3. Situacije u kojima nema odbrambenih igraa su
veoma lake za postizanje koa. U zavrnici kontranapada napadai
moraju brzo da reaguju, a opet da kontroliu igru. Odbrambeni igrai se
brane fintirajuim kretanjima nastojei da uspore loptu ili da isprovociraju neku greku.
Loe zavrnice kontranapada su najee posljedica procjenjivanja brojno slabije odbrane ili elje pojedinih igraa za samoisticanjem. Kontranapad se ne zavrava utem na ko, ve napadai imaju
obavezu da prate loptu i da u sluaju promaaja idu na skok u napadu.
Veoma esto, ako su napadai usresreeni na skok u napadu, kontranapad zavrava i iz drugog uta, i to je esto praeno linom grekom
nekog od odbrambenih igraa, to daje napadau dodatno slobodno
bacanje.
Najprije se ue situacije kontranapada u okviru grupne taktike
napada, znai saradnja 2, 3, i 4 igraa u kontranapadu. Akcenat se stavlja na sve etiri faze u razvoju kontranapada, gdje se uvjebavaju organizovani naini osvajanja lopte, iznoenja lopte iz reketa, prenoenje
lopte i zavrnice kontranapada. Vjeba se prvo bez odbrane da bi igrai
nauili linije kretanja, a zatim sa dirigovanom odbranom. Situaciono
vjebanje daje najbolje rezultate. Zato je potrebno najvie vremena provesti u situacionom vjebanju.
Brzi napad (polukontranapad)
Brzi napad predstavlja organizovani nastavak kontranapada i u
pravilu traje 10 sekundi. Ovaj napad podrazumijeva dobru organizaciju i
uigranost i ne trpi improvizaciju, osim lucidnih rjeenja vrhunskih igraa. Polukontranapad ima osnovne napadake karakteristike kao to su;
rastojanje, kretanje igraa, brzo kretanje lopte i blokade. Brzi napad se
esto primjenjuje kao sistemski napad i zbog toga, to je bolja kontrola
lopte i manji je broj greaka u odnosu na kontranapad, s obzirom da
ipak traje neto due.
Dobro organizovan brzi napad predvia i rjeenja u sluajevima
kada nije ostvarena pozicija za nesmetan ut. Tada se nastavlja brzim
136

ulaskom u pozicioni napad. Napadai unaprijed znaju svoja mjesta u

pozicionom napadu, a linije kretanja u brzom napadu im omoguavaju
da ih brzo zauzmu.

Brzi napad zahtijeva:

Bar dva igraa koji su dobri uteri sa distance,
Da igrai moraju da budu sposobni da dobro prime loptu i da utiraju nakon prijema lopte,
Igrae sposobne da brzo prenose loptu dodavanjem
Pokretljive i brze igrae,
Dobre,ranije utvrene, linije kretanja,
Da igrai dobro postavljaju i koriste blokade,
Organizovano brzo ubacivanje lopte u igru poslije primljenog koa,
Da su centri naviknuti da brzo tre i, uestvuju u brzom napadu.
Faze u igranju brzog napada

Brzi napad ima etiri faze, kao i kontranapad. U prvim trima

fazama, u sutini se ne razlikuje od kontranapada. U fazi osvajanja lopte
vae ista pravila. Ako se igra poslije primljenog koa, treba brzo ubaciti
loptu u igru. Lopta se najee prenosi kao i kod kontranapada, mada u
sluajevima kada se brzi napad igra kao sistemski napad prenoenje
lopte se moe organizovati i na neki drugi nain. Razlike izmeu brzog
napada i kontranapada postoje u etvrtoj fazi, a sobzirom na brojanu
izjednaenost napada i odbrane u kontranapadu.
etvrta faza
Prikazaemo jedan od naina zavrnice brzog napada, koji se
zasniva na nainu organizacije prethodno objanjenog kontranapada.
Zavrnica u uslovima 2:2 i 3:3 je prikazana u dijelu grupne taktike
napada. A evo nastavka, kada u zavrnici uestvuju etvrti i peti igra
koji dotravaju. Organizacija je kao kod saradnje 3 igraa. Pretpostavka
je da su odbrambeni igrai uspjeli da sprijee napadae da dou u priliku za nesmetan ut. Lopta je na bonoj poziciji, i tada etvrti napada
pretrava svog odbrambenog igraa i utrava snano u prazan prostor
sredinom terena, prima loptu i zavrava napad.
Sredinji prostor je otvoren, jer su odbrambeni igrai orjentisani
na trojicu napadaa. Ako etvrti igra nije uspio da primi loptu, on izlazi
137

na suprotnu stranu od lopte i sada peti igra pretrava svog odbrambenog igraa i utrava snano u prazan prostor sredinom terena, prima
loptu i realizuje napad. U tom sluaju, ako i peti igra ne moe da utri
neometano, tj. ako je njegov odbrambeni igra stigao prije njega, on
prima blokadu od saigraa, koji je postavljao blokadu u poetku otganizacije zavrnice brzog napada.
Ako napad nije realizovan, napadai zauzimaju odreeni raspored i organizuju pozicioni napad. Cilj svakog od tih naina je obezbjeenje nesmetane prilike za ut, prije nego to se vrati svih pet igraa
odbrane. Slino kao i kod kontranapada, veoma je vano usaditi igraima naviku da brzo tre, naroito visokim igraima bez kojih brzi napad
nema smisla.
Pozicioni napad
Pozicioni napad podrazumijeva igru 5:5. Nako neuspjelog kontranapada i brzog napada ekipa prelazi u pozicioni napad. Timovi moraju, naravno da igraju samopozicioni napad, uopte se ne uputajui u
kontranapad i brzi napad. Pozicioni napad podrazumijeva odreeni raspored napadaa u odnosu na vrstu odbrane koju igra protivniki tim. Ti
rasporedi se oznaavaju brojem igraa u pojedinim linijama napada,
gledajui prema kou.
Rasporedi napadaa mogu biti u dvije linije, kao to su: 1-4
visoko i nisko 2-3, i u tri linije, kao to su: 1-3, 1-2-2-, 2-1-2. Koji e
raspored tim zauzeti, zavisi od kvaliteta i sposobnosi napadaa, i od
sposobnosti odbrambenih igraa i vrste odbrane koju oni igraju.
Cilj napadaa je da u toku vremena preostalog za zavretak
napada, a to je najee izmeu 16 i 20 sekundi, pripreme udobnu poziciju za neometan ut. Sva kretanja i akcije napadaa se planiraju tako da
se neprestano stvaraju te pozicije, da u trenutku kada odbrana zakasni,
ili ne odigra dobro, napadai utiraju. To znai da napad treba da ima
vie izlaza.
Pozicioni napad zato mora da ima kontinuitet, odnosno da se
akcije napadaa pretvaraju jedna u drugu bez posebnog namjetanja i
remeenja rasporeda igraa. Ovakav napad moe da se organizuje tako
da se svoj petorici igraa prua podjednaka mogunost da budu realiza138

tori, ili tako da se situacije za poentiranje ee pripremaju za dvojicu ili

trojicu napadaa koji su dobri strijelci. Ovo zavisi od napdakih kvaliteta igraa jednog tima.
Pozicioni napad, koji prua priliku svoj petorici napadaa da
budu podjednako opasni, u granicama njihovih sposobnosti, e biti
jai,jer sprieava odbranu da se koncentrie na najbolje napadae, sprjeava odbrambene igrae da pomau jedni drugima i pokree lako sve
napadae da ispunjavaju zadatke. Svaki pozicioni napad, bez obzira
protiv kakve se odbrane organizuje, zahtijeva od igraa da posjeduju
dobru tehniku, da dobro igraju loptom i bez lopte, da postavljaju i koriste blokade, da sarauju u igri, posebno spoljni i unutranji igrai.
Kod saradnje igraa su neophodna pravovremena i usaglaena
dejstva igraa koji sarauju. Posebna panja kod pozicionog napada bi
trebalo da se obrati na zavretak napada u trenucima kada istie vrijeme
za napad. Veoma znaajan vid pozicionog napada je ubacivanje lopte u
igru sa bonih i osnovne linije. I u tim situacijama postoje specijaln,
unaprijed dogovoren, nain odigravanja, to je naroito vano ako je do
kraja napada ostalo malo vremena. Timovi treba da pripreme i uvjebaju sisteme napada protiv razliitih odbrana:
Napad protiv odbrane ovjek na ovjeka
Napad protiv zonske odbrane
Napad protiv razliitih tipova agresivnih odbrana, kao to su presing,zonski presing i dr.
Napad protiv kombinovanih odbrana
Napad protiv me ap odbrana
Akcije iz auta,sa bonih i osnovne linije.

139

Slika 17. Studenti FSN (Priprema uta za tricu)

12. Taktika igre u odbrani

Individualnataktika
Dejstvanaigraa
bezlopte:
uvanjeigraabez
lopte
Izborpozicije
Tehnikastava
Odbranaodblokada
Tehnikaskokau
odbrani

Dejstvanaigraasa
loptom:
Oduzimanjelopte
uvanjedriblera
Odbranaodprodora
Odbranaoduta
140

Grupnataktika
Odbranaodkontrana
pada:
2:3;3:4

Odbranaodpolukon
tranapada:
2:2;3:3;4:4;4:5

Pozicionaodbrana:
Odbranaodblokada:
probijanje,
proklizavanje,
zaobilaenje,preuzima
njeiudvajanje
Pomaganje
Skakaitrougao

Kolektivnataktika
Otvorenisistemi:
Osnovnaodbrana
ovjeknaovjeka
(2/3,1/2,1/3)
Osnovnaodbrana
ovjeknaovjekasa
udvajanjem
Klasinipresing
Presingsakorekto
rom
Zonskipresing(na
1/1i2/3)

Zatvorenisistemi:
Sistemizonske
odbrane(klasinei

uvanjecentra

modernevarijante)
Sistemizonske
odbranesaudvaja
njem
Kombinovaneodbra
ne(1ovjek4zona,2
ovjek3zona)
Matchupodbrane
Zonskipresingna
Odbranaodkontra
napadakaosistem
odbrane
Multipleodbrane

Indivudalna taktika odbrane

Igra 1:1 u odbrani
Dobra odbrana u duelima 1:1 predstavlja kamen temeljac svake
odbrane. Idealno bi bilo kada bi svaki odbrambeni igra bio u stanju da
se uspjeno suprotstavi direktnom protivniku u veem broju situacija.
Odbrambeni igra je u neprirodnom poloaju, jer su skoro sva njegova
kretanja leima unazad. To oteava brzo i lako kretanje. Osim toga, on
je vei dio vremena okrenut leima ostalim akterima igre i ima veoma
slab pregled dogaanja van duela, to ga ini prilino ranjivim. Igra u
odbrani je u principu u podreenom poloaju i zbog toga to je prinuen
da uglavnom odgovara na akcije napadaa, pri emu najee kasni u
reakcijama, to napada moe dobro da iskoristi. Zato je tendencija da
se odbrana u igri 1:1 zasniva vie na dobrom otkrivanju i predvianju
napadaevih aktivnosti nego na reakcijama.
Zato bi trebalo stvoriti uslove, a to znai prinuditi napadaa da
radi ono to odbrambeni igra eli. To se najbolje postie agresivnom
igrom u odbrani, ime napadaa primoravamo da se on brani! Agresivna
igra u odbrani oduzima napadau prostor, optereuje ga manjkom vremena. Umjesto da napada razmilja kako da napravi akciju iz koje e
postii ko, on se bori da sauva loptu ili odustaje od svoje namjere. Sa
druge strane ovakva odbrana nosi i veliki rizik, tako da je mogu igrati
samo uvjebani i potpuno spremni igrai.
141

To podrazumijeva sve vidove priprema, a prije svega tehniku

pripremljenost. Zbog velikog znaaja igre 1: 1 ona bi trebalo da bude
sastavni dio svakog treninga, stim da koliina zavisi od uzrasta, tipa
treninga, perioda rada i dr. Direktni duel dva igraa je najbolji test za
provjeru usvojenih tehniko-taktikih znanja. Osim toga dueli razvijaju
inicijativu, kontrolisanu agresivnost, hrabrost, odgovornost i jakost, to
su neophodne karakteristike dobrog koarkaa.
Grupna taktika odbrane
Saradnja odbrambenih igraa je veoma vana.Iz ve pomenutih
objanjenja: igre 1:1 i saradnje 2 i 3 napadaa proizilazi da je odbrambeni igra u veoma nezavidnom poloaju u odnosu na napadaa. To je
dovelo do toga da se pojavi saradnja igraa u odbrani, da bi se pomoglo
jednom odbrambenom igrau da zaustavi napadaa. Saradnja 2 ili 3
igraa u odbrani podrazumijeva razliite naine, u zavisnosti od aktivnosti napadaa.
Saradnja dva i tri igraa u zavrnici u kontranapadu
Dobra odbrana od kontranapada je jedan od kljueva pobjede.
Ekipa koja uspije da smanji broj kontranapada protivnika imae vee
izglede da pobijedi. Ako protivnik uspije da organizuje kontranapad, to
znai da e u zavrnici kontranapada imati brojanu prednost u odnosu
na odbranu, pa je neophodno pokazati saradnju dva i tri odbrambena
igraa u zavrnici kontranapada. U takvim situacijama odbrambeni igrai nemaju obavezu da odbrane ko, mada e naravno uiniti sve da to
urade.
Saradnja dva igraa
To su najee situacije u kojima se oni brane od protiv trojice
napadaa koji napadaju, najee u klasinom rasporedu sa loptom u
sredini i sa dvojicom napadaa sa bokovima. Odbrambeni igrai mogu
da se postave horizontalno i vertikalno. Vertikalno postavljanje je primjenljivije. U toj postavci prvi igra ima zadatak da zaustavi napredovanje lopte, da eventualno usmjeri napadaa sa loptom na jednu od strana,
ali tako da ne ispadne iz odbrane i da bude spreman da nastavi odbranu i
poslije dodavanja lijevo ili desno od strane sredinjeg napadaa. On zato
fintira agresiju na loptu i brzo se povlai, spreman da nastavi dalju
142

odbranu. Drugi igra je u mobilnom stavu, posmatra aktivnosti napadaa i pokuava da predvidi na koju e stranu da doe lopta.
Kada lopta ode na jednu od strana, on izlazi na tog igraa i
zaustavlja ga, dok se prvi igra odbrane odmah nakon dodavanja brzo
povlai u sredinu reketa sa namjerom da sprijei dodavanje treem
napadau. Tokom ove akcije odbrana moe da podstakne greku napadaa: loe dodavanje, linu greku u napadu, korake i sl. Prilikom horizontalnog postavljanja problem predstavlja to to lopta brzo napreduje
ka kou tako da se u takvom nainu odbrane esto deava da igra, koji
unosi loptu sredinom, neometan utira sa 2-3 metra od koa.
Saradnja tri igraa
Tri igraa se u zavrnici kontranapada brane, najee, od etvorice napadaa. U toj situaciji oni se postavljaju u trouglasti raspored
sa vrhom ka gore ili sa vrhom ka dole, to zavisi od naina na koje protivnik igra kontranapad. Postavljanje odbrambenih igraa u trougao i
pomjeranje prema poziciji lopte stvara dobar bedem u reketu i moe
relativnoo da sprijei utiranje iz neposredne blizine. Igraima najprije
treba pokazati osnovna dejstva igraa u saradnji dva i tri igraa u odbrani u zavrnici kontranapada. Za to koristimo dirigovani nain vjebanja.
Vei dio vremena trebalo bi provesti vjebajui u situacionim uslovima.
Saradnja dva i tri igraa u zavrnici brzog napada
U zavrnici brzog napada, odbrambeni igrai se trude da to
bre uspostasve odbranu na nekom od napadaa i da budu spremni na
njihove oekivane akcije. Igranje organizovanog brzog napada zahtijeva
od napadaa visok stepen uigranosti i podrazumijeva unaprijed odreene linije kretanja, koje imaju manja ili vea odstupanja. To znai da u
zavrnici brzog napada napadai imaju takoe dogovorenu akciju ili bar
prepoznatljiv nain rieavanja tih situacija.
U principu oni moraju da budu spremni da brane razliita utravanja, ukrtanja i blokade napadaa, uz jak pritisak na igraa sa loptom i
oteavanje distribucije lopte do drugih napadaa. Igrae treba nauiti
kako da se bore protiv saradnje dva i tri napadaa u smislu elemenata
tehnike koje napadai koriste u zavrnicama brzog napada, kao to su
razliita utravanja, blokade i ukrttanja. Igrae potom treba upoznati sa
143

uobiajenim vrstama saradnje napadaa u zavrnici kontranapada i sa

nainima odbrane od njih.
Saradnja dva i tri igraa u pozicionoj igri
Saradnja dva i tri igraa u odbrani zavise u osnovi od naina
odbrane kakvu igra ekipa. Unutar principa odbrane koja se igra, daju se
i principi saradnje dva i tri igraa. Dobra saradnja u odbrani podrazumijeva jaku individualnu odgovornost, a to znai da e svaki odbrambeni
igra uiniti najvie to moe da se sam odbrani ili da doprinese lakem
sprovoenju grupne odbrane.
Saradnja dva igraa
Prvi oblik saradnje je pomaganje saigrau koji se brani u igri
1:1 i nakon toga vraanje na svog napadaa. Akcija pomaganja je relativno lako izvodljiva, a vei problem predstavlja vraanje na napadaa,
koji je za trenutak ostavljen. Pomaganje bi trebalo da bude brzo i agresivno. Ovakva saradnja moe da se izvede samo ako igra, koji neposredno uva napadaa, sa loptom barem djelimino uspjeno obavi svoj
zadatak, da bi ovakvo pomaganje od saigraa bilo dovoljno da zaustavi
napadaa sa loptom.

ema 37. Odbrana od dodaj i utri

144

Odbrana od dodaj i utri

Saradnja dva odbrambena igraa se sastoji od uigranih aktivnosti odbrambenih igraa. Prvi zahtjev je da odbrambeni igra, koji uva
igraa sa loptom, nakon dodavanja veoma brzo promijeni nain odbrane,jer sada uva napadaa bez lopte, koji moe da utri ka kou. To znai da on treba da koriguje svoju poziciju tako to e da pree u poluzatvoreni stav, da se pomjeri ka lopti, tako da u vidnom polju ima i loptu i
napadaa kojeg uva. U isto vrijeme njegov saigra, koji uva napadaa
sa loptom, mora da izvri pritisak, sa ciljem da uspori i otea eventualno
dodavanje napadaa koji utrava ka kou. Na taj nain on moe dati
vremena saigrau da popravi odbrambenu poziciju, ako mu je naruena.
U sluaju utravanja napadaa sa strane pomoi, odbrambenom
igrau moe pomoi saigra koji se nalazi blizu oekivane linije kretanja napadaa koji utrava. Odbrambeni igra pomae tako to iskae na
pravac kretanja napadaa koji utrava. On mora da bude u paralelnom
stavu, sa rukama podignutim gore, da bi se jasno vidjelo da nema guranja ili dranja. Nakon kontakta, on mora da se skloni, i ne smije da
ostane u daljem kontaktu, jer postoji opasnost da napravi linu greku.
Ovakva e akcija razbiti ritam kretanja, usporiti napadaa, to e omoguiti saigrau da koriguje svoju poziciju, ako je ona naruena.

ema 38. Odbrana od ukrtanja sa uruenjem

145

Odbrana od ukrtanja sa uruenjem dodaj i idi

Saradnja odbrambenih igraa se, u prvoj fazi, sastoji od pokuaja da se ne dozvoli uruenje lopte, koje bi dalo prednost napadau koji
prima loptu. To znai da odbrambeni igra, koji uva napadaa kome se
uruuje lopta, uopte ne dozvoli uruenje ili nakon uruenja odmah preuzme kontrolu nad napadaem. On to moe da postigne ako igra tijelom
na liniju kretanja napadaa i na taj nain mu razbija ritam kretanja i
primorava ga da iroko ide ka lopti.
Ako doe do dobrog uruenja, a to znai da odbrambeni igra
ostane na leima napadaa koji uruuje loptu, drugi odbrambeni igra
treba agresivno da iskoi na mogui pravac kretanja napadaa koji je
primio loptu i da ga sprijei da napreduje sa loptom ka kou, to daje
vremena njegovom saigrau da koriguje svoju poziciju i brzo stigne do
napadaa sa loptom. Nakon uspostavljanja odbrane na igrau sa loptom,
odbrambeni igra, koji je pomogao, brzo se vraa na svog napadaa,jer
postoji opasnost da taj napada utri ka kou.
Odbrana od blokade igraa sa loptom dodaj i idi
Blokade su veoma jako oruje napadaa i zahtijevaju od
odbrambenih igraa veliki napor da im se suprostave. Svaka odbrana od
blokade u principu je grupna, iako igra moe individualno da se odbrani od blokade.
a)
Prvi nain odbrane od blokade je izbjegavanje blokade.
Odbrambeni igra moe sa i bez pomoi saigraa da izbjegne blokadu,
pod uslovom da je na vrijeme vidio da blokada slijedi. U zavisnosti od
pozicije, on zato povremeno kontrolie prostor iza sebe rukom i perifernim pogledom registurujui dogaanja na dijelu terena koji nema pod
vizuelnom kontrolom. Mnogo efikasnije izbjegavanje blokade bie ako
ga saigra, koji uva napadaa, postavlja blokadu, upozori rijeima na
to da mu dolazi blokada i ako uz to postavljanjem na pravac kretanja tog
napadaa poremeti i uspori njegovo kretanje. Kada postane svjestan da
blokada dolazi, odbrambeni igra agresivnom igrom nastoji da poremeti
poziciju napadaa sa loptom tako to e da ga udalji od koa.
b)
Drugi nain odbrane je probijanje blokade. To znai da
odbrambeni igra probija blokadu tako da prolazi izmeu napadaa sa
146

loptom koga uva i blokade. Sada je neophodna saradnja dva igraa,

iako igra i samostalno moe probiti blokadu. im je blokada postavljenja on, agresivno iskae na oekivani pravac kretanja napadaa sa loptom, tjerajui ga da zaustavi dribling ili da dribla od koa. Ta akcija daje
vremena njegovom saigrau da probije blokadu.
c)
Trei nain odbrane je proklizavanje. Ono se ee koristi u odbrani od blokada na igraa bez lopte, ali je mogue i u odbrani od
blokade na igrau sa loptom, ali u prostoru van zone uta. I ovdje je
neophodna saradnja odbrambenih igraa, tako da odbrambeni igra, koji
uva napadaa, koji postavlja blokadu, odskae unazad i ostavlja prostor
saigrau da proklie izmeu njega i blokade.
d)
etvrti nain odbrane je obilaenje. Kao i odbrana proklizavanjem obilaenje se ee primjenjuje u odbrani od blokada na
igraa bez lopte, ali je mogue i u odbrani od blokade na igrau sa loptom, ali u prostoru van zone uta. Odbrambeni igra prolazi iza blokade
i iza svog saigraa, koji se u tom sluaju pribliava napadau koji je
postavio blokadu.
e)
Peti nain je preuzimanje. Saradnja odbrambenih igraa
bazira se na razmjeni odgvornosti, a koristi se i kod blokada na napadaa koji je bez lopte. Preuzimanje je esto unaprijed dogovoreno u odreenim situacijama i uvijek se koristi kada su u pitanju igrai priblino
sline konstitucije i sposobnosti. Preuzimanje, ako nije unaprijed dogovoreno, u principu najavljuje igra koji uva napadaa koji postavlja
blokadu, jer on vidi razvoj situacije i moe da procijeni da li bi trebalo
da preuzme ili ne. Preuzimanje igraa sa loptom trebalo bi da se izvri
agresivno, a drugi odbrambeni igra mora da preuzme drugog napadaa
tako da mu ne dozvoli da se brzo otvori iz blokade i da eventualno utri
ka kou ili se izvue od koa u povoljnu poziciju za prijem lopte i ut.
Prva dva naina odbrane se koriste najee kod blokada sa loptom, a najkarakteristinija saradnja napadaa tog tipa je pik end rol.
Saradnja tri igraa
Tri napadaa mogu da napadaju na cijeloj irini napadake
polovine terena, a mogu i samo na strani akcije. Odbrambeni igra koji

147

je na strani pomoi pomjera se prema lopti zauzimajui otvoreni

odbrambeni stav. Igrai na strani akcije igraju agresivno na napadae.
Odbrana od dodaj i utri
Ova odbrana podrazumijeva iste principe i isti nain kao i u sluaju saradnje dva odbrambena igraa, stim to je sada veoma bitna igra
odbrambenog igraa koji je na strani pomoi. On u poziciji ka lopti, iz
koje ima mogunost da pomae saigraima, mora uvijek da ima u vidnom polju napadaa koga uva i da na vrijeme sprijei njegovo utravanje ka lopti ili ka kou.
Odbrana od blokada
Saradnja tri odbrambena igraa u odbrani od trojice napadaa
koji sarauju blokadama podrazumijeva da jedan od odbrambenih igraa uvijek igra agresivno na igraa sa loptom. Takav pritisak na loptu e
omesti napadaa sa loptom da izvede pravovremeno i precizno dodavanja lopte saigrau koji koristi blokadu. Na taj nain druga dva odbrambena igraa dobijaju na vremenu da koriguju svoju odbranu.
Osnova za rad u grupnoj taktici odbrane jeste obuenost igraa
za igru 1:1. Prvi uslov da igrai sarauju u odrani jeste da naue da
komuniciraju. Igrai bi trebalo da budu podjednako odgovorni prema
individualnoj i grupnoj odgovornosti u odbrani.

148

ema 39. Linijski raspored igraa

149

Kolektivna taktika odbrane

Vrhunska koarkaka ekipa je ona koja je u stanju da stalno postie vrhunske, ili u najmanju ruku znaajne sportske rezultate. Taj neophodan kvalitet je posebno prepoznatljiv u odbrani,jer je dobro organizovana i kontinuirana igra u odbrani osnovna investicija za postizanje
vrhunskih rezultata. Kvantitet i kvalitet odbrambene igre jednog tima
posredno odreuje kvalitet napada.
Oslanjanje samo na napad i takozvane napadae je prevelik
rizik. Moderni koarka je onaj koji ima isti, ili priblino isti doprinos i
u odbrani u i napadu. esto se kae da je odbrana ogledalo kohezivnosti
jednog tima, jer zahtijeva beskompromisnu igru svih pet igraa i pokazuje vrlo jasno i precizno volju igraa da pomau jedni drugima. Timske
odbrane zahtijevaju vrhunsku saradnju svih pet igraa.
Analizirajui ukupan razvoj koarke kod nas i u svijetu, najvei
napredak, po miljenju velikog broja trenera i koarkakih strunjaka, je
postignut u odbrani, kako u pogledu teorije taktike igre u odbrani, tako i
u pogledu individualnog napretka igraa.
U koarci postoje razliite vrste odbrane ovjek na ovjeka, razliite varijante zonskih odbrana, poev od klasine zonske odbrane do
kombinovanih odbrana zona ovjek na ovjeka sa primjenom na itavom terenu, na , na 1/2 terena, u zoni uta itd. Sve odbrane moemo
sistematizovazi u dvije velike grupe: otvorene i zatvorene odbrane.
Otvorene odbrane
U grupu otvorenih odbrana spadaju odbrane koje se igraju na
itavom terenu, 2/3 terena, na pola terena i na 1/3 terena. To su: odbrana
ovjek na ovjka, presing i zonski presing.

150

Otvorene odbrane karakterie:

Agresivnost. Ove odbrane su najagresivnije odbrane u koarci, bilo
da se radi o agresivnosti na loptu, napadae bez lopte ili na odreeni prostor, dio terena.
Ove odbrane se igraju da bi se u to veoj mjeri poremetila, a esto
i razbila koncepcija napada. One sistematski oduzimaju ili smanjuju
protivniku vrijeme za organizovan i kontrolisan napad.

Oteavaju prenos lopte u polje napada, kretanja napadaa bez lopte

pritiskajui slobodne linije kretanja, i ometaju dobru realizaciju
napadaa ubrzavajui ut.
Cilj odbrane nije direktno osvajanje lopte, ve da se napadai dovedu u situaciju da naprave neku greku (prekraj pravila, lina greka, lo ut i drugo) i da se na taj nain osvoji lopta.
Ove odbrane mogu biti sistematske, ali to zahtijeva izvanredno pripremljene igrae, pa su zato mnogo ee i to odbrane iznenaenja
(igraju se povremeno i iznenada).
Sa ovim odbranama se veoma dobro moe promijeniti ritam igre,
to najee znai ubrzanje igre.
Ove odbrane se mogu relativno lako i brzo mjenjati u neku drugu
otvorenu odbranu, pa i u neku od zatvorenih odbrana.
Zbog velike agresivnosti postoji opasnost od velikog broja linih
greaka, koje mogu da naprave odbrambeni igrai u elji da budu
to agresivniji.
Ove odbrane ne treba da se zloupotrebljavaju. To znai da se ne
pribjegava ovim odbranama samo u trenucima kada je jasno da se
utakmica gubi, iako ponekad donesu prednost, ve da se one ugrauju u odbranu i tokom utakmice, prvenstveno zbog promjene ritma
igre.

151

ema 40. Dejstvo odbrambenih igraa

Zatvorene odbrane
U grupu zatvorenih odbrana spadaju odbrane koje se igraju na
1/3 terena u zoni uta i rjee na jednoj polovini terena. To su zonska
152

odbrana, kombinovana odbrana i me ap odbrana. Zatvorene karakterie:

Najee se postavlja sa naglaskom na odbranu od uta sa spoljnih
pozicija, sa neto slabijom odbranom na unutranjim pozicijama,
ili, obrnuto, sa teitem na odbranu od uta sa unutranjih pozicija,
a sa neto slabijom odbranom na spoljnim pozicijama.
Odbrambeni igrai su skoncentrisani blizu koa.
Agresivnost je izraenija prema odreenom prostoru, a ne prema
lopti ili prema napadau bez lopte.
Jake su u odbrani od blokada, mnogo jae nego otvorene odbrane.
U ovim odbranama se ostvaruje veoma dobro pomaganje i saradnja
odbrambenih igraa. Preuzimanje je esto bezbolno po odbranu.
U principu se pravi manji broj linih greaka u odnosu na otvorene
odbrane. Tako se u njima moe sakriti igra koji je optereen linim
grekama.
Doputaju protivniku da brzo i nesmetano prenese loptu u polje
napada i da organizuje pozicioni napad. Zato su ove odbrane veoma
slabe protiv kontranapada i brzog napada.
Ovim odbranama se ne moe dobro mijenjati ritam igre, odnosno
ne mogu se ubrzati napadai.
Iz grupe otvorenih odbrana pokazujemo: osnovnu odbranu ovjek na ovjeka, presing i zonski presing.
Osnovna odbrana ovjek na ovjeka
U modernoj koarci dominira osnovna odbrana ovjek na ovjeka. Praktino je nemogue igrati neku drugu vrstu ili varijantu odbrane,
bez poznavanja bazinih principa odbrane ovjek na ovjeka. Ova
odbrana je osnov svih drugih odbrana. Odbrana ovjek na ovjeka je
najdominatnija odbrana u koarci i prava je sistemska odbrana, to znai
da se moe igrati cijelu utakmicu, nekoliko utakmica, cijelu sezonu,
nekoliko sezona. Jednako uspjeno se moe primjenjivati na cijelom
terenu, na pola ili na 1/3 terena.

Dobre strane odbrane:

U odbrani ovjek na ovjeka svaki odbrambeni igra uva jednog
napadaa. Taj princip omoguuje da se odbrambeni igrai rasporede prema sposobnostima, tako da svaki napada dobije odbrambenog igraa, koji ima najbolje preduslove da ga uspjeno uva.
153

To e omoguiti da se prilino dobro i jasno odrede odbrambene

obaveze i odgovornosti pojedinaca. Odbrambeni igrai tako mogu
da se dobro pripreme za odbranu, jer imaju vremena da proue
odlike, jake i slabe strane direktnog protivnika.
Oni igrai koji uvaju manje opasne napadae su u prilici da pomau saigraima. Na taj nain se rizik u odbrani svodi na najmanju
moguu mjeru.
Odbrana je jasna i iskrena, jer se veoma jasno vidi koji je igra odigrao dobro, a koji ne.
Takoe, odbrana je vrlo prilagodljiva i doputa brze i uspjene
korekcije tokom utakmice.
Iz ove odbrane se moe relativno lako prei u neku drugu odbranu
ili u neku varijantu odbrane ovjek na ovjeka.
Obezbjeuje dobar skok i kontrolu promaenih uteva protivnika.
Slabosti odbrane:
Odbrana je ranjiva protiv timova koji postavljaju dobre blokade. To
je naroito izraeno kada blokadom sarauju visoki i niski napadai, gdje u sluaju preuzimanja stiu veliku prednost.
Postoji vjerovatnoa za pravljenje veeg broja linih greaka. U
tom smislu protivnici mogu da vre pritisak na najboljeg igraa u
odbrambenom timu, sa namjerom da ga opterete linim grekama, i
tako mu umanje uinak.
Ponekad je teko uticati na neke odbrambene igrae da igraju
kolektivnu odbranu, jer se suvie usresrede na direktne protivnike.
Ako u timu postoji jedan slabiji odbrambeni igra, teko ga je sakriti.
Zahtijeva stalnu mobilnost igraa, uvanje napadaa na svakom
mjestu u prostoru gdje se napada, to ponekad nije lako uiniti.

Odbrana ovjek na ovjeka se moe igrati na razliite naine, na

razliitim dijelovima terena, sa razliitim prioritetima, u razliitim varijantama, to e zavisiti od strukture tima i od protivnika. Ali bilo koji
nain igranja ove odbrane je u pitanju, moraju da se ispune etiri osnovna zahtjeva:

154

ema 41. Otvaranje bekova na bok i u sredinu

1.
Mora da bude prisutan konstantan pritisak na loptu. Ne
ulazei u nain na koji e se on ostvariti, pritisak na loptu je klju daljeg
igranja odbrane. Dobar i stalan pritisak na loptu e obezbijediti da drugi
igrai bolje obave svoju odbranu.
2.
Mora da bude sprijeen svaki prodor lopte ka kou ,bilo
da ona ide driblingom ili dodavanjem. Dranje lopte dalje od koa
sigurno umanjuje anse napadaa za uspjean napad.
3.
Mora da postoji konstantan pritisak na dodavanja. Njime e se usporiti i poremetiti protok lopte u napadu, to e otupiti njegovu otricu.
4.
Mora se uvijek obezbijediti dobra pozicija za skok u
odbani, poslije svakog uta protivnika.

155

Ispunjenje ovih zahtjeva iziskuje velike napore. Zato ovakve

zahtjeve mogu da ispune samo dobro obueni i pripremljeni igrai. U
metodici uenja odbrane ovjek na ovjeka postoje razliiti pristupi. Po
pravilu generalni nain uenja i usavravanja odbrane postavlja se prema principima odbrane i sa tim u vezi je i izbor vjebi.
Presing
Presing spada u grupu izrazito agresivnih odbrana i u svom
izvornom smislu nije nita drugo do agresivna odbrana ovjek na ovjeka, koja se igra na cijelom terenu. U odnosu na nain pritiska na napadae i na dio terena na kome se igra postoje i razliite varijante presinga, od kojih je najprimenljiviji klasini presing, koji predstavlja osnovu
za sve druge varijante i presing sa korektorom. Presing ima sve one
karakteristike koje krase otvorene odbrane. On opravdava poznatu sintagmu da je napad najbolja odbrana.

156

Dobre strane odbrane:

Igranjem presinga odbrambeni igrai prisiljavaju napadae da se
brane, odnosno da se oni prilagoavaju odbrani, da igraju na principu reakcije. Na taj nain odbrana preuzima inicijativu u igri, to je
inae svojstvenije napadu.
Presing je najefikasniji kada se igra na cijelom terenu.
Moe da se primjenjuje kraktotrajno, ali i u duem periodu, ako je
tim pripremljen za takvu igru. Igranje presinga iziskuje enormnu
energetsku potronju i visoku koncetraciju. Svi igrai moraju da
ispune svoj zadatak i da djeluju povezano.
Slabosti odbrane:
Ako samo jedan igra zakasni u postavljanju odbrane, ili ne igra
dobro, presing propada i postaje ranjiv.
Zbog svega to je reeno i agresivnosti, koju iziskuje na velikom
prostoru, presing nosi i vei rizik. Tako se esto deava da organizovani napad uspije, ne samo da na vrijeme unese loptu u polje
napada i organizuje pozicioni napad, nego i da direktno lako poentira.
Iz istih razloga kod igranja presinga postoji mogunost za pravljenjem veeg broja linih greaka.

Presingom odbrana eli da:

Poremeti ritam napada
Ubrza igru
Poremeti sutinsku stabilnost napada
Umori i iscrpi napadae
Smanji vrijeme za organizovanje pozicionog napada
Zbuni i iznenadi protivnika
Klasini presing

Kao i sve odbrane iznenaenja, presing se najee igra nakon

postignutog koa. Ta situacija daje dovoljno vremena odbrambenim
igraima da brzo postave odbranu. Rjee se igra presing kada se izgubi
lopta, to jest nakon promaenog uta. Najvaniji zadatak u poetnoj fazi
je uspostaviti kontrolu igraa sa loptom i onemoguiti njeno prenoenje.
Presing e uspjeno poeti od onog trenutka, kada je svih pet
protivnikih igraa pravilno pokriveno. U tim situacijama poslije promaenog uta nije lako organizovati dobar presing, zato esto nema
dovoljno vremena za postavljanje odbrane. Nakon postignutog koa
osnovni zadatak je da se odbrana na vrijeme postavi. Odbrana podrazumijeva potpunu agresiju na svih pet napadaa.
Prvi pritisak se pravi u fazi uvoenja lopte u igru. Spreavanje
brzog i dobrog uvoenja lopte u igru je prioritet odbrane. Odbrambeni
igra koji uva napadaa koji ubacuje loptu u igru, ometa ga, dok ostali
igrai prave jak pritisak na linije dodavanja, pogotovo oni koji su blizu
lopti. Odbrambeni igrai koji uvaju napadae, koji su dalje od lopte,
pomjeraju se ka lopti, da bi pomogli saigraima iz prve linije kod eventualnih parabolinih lob dodavanja.
Poslije ubaene lopte u igru poinje novi zadatak odbrane, a to
je pritisak na napadaa sa loptom. Centralni problem presinga je upravo
kontrola igraa sa loptom. Velika agresivnost na igraa sa loptom treba
da ga obeshrabri i uspanii. Zbog pritiska na sve linije dodavanja, igra
sa loptom se najee odluuje da nastavi igru driblingom. Odbrana tada
eli da zaustavi driblera, prije nego to se on oslobodi lopte.

157

Ako se napada zaustavi i prekine dribling, omoguuje odbrambenom igrau da napravi jo jai pritisak. On prilazi napadau i agresivnim radom ruku zatvara mogue linije dodavanja. Takvom igrom i pritiskom na linije dodavanja mogue je natjerati napad da napravi prekraj
pravila 5 ili 8 sekundi, ili da napravi loe dodavanje.
Ukoliko odbrambeni igra ne moe da zaustavi driblera, on treba da ometa direktan prodor. Istovremeno sa pritiskom na igraa sa loptom neophodan je i pritisak na napadae bez lopte. Kod uvanja igraa
bez lopte potrebno je zauzeti poziciju izmeu lopte i napadaa, kako bi
se sprijeio direktini prijem i utravanje ka lopti.
Kada se uvaju napadai koji su blie lopti, odbrambeni igrai
zauzimaju poluzatvoreni stav, koji omoguava dovoljno iroko vidno
polje, to jest poziciju odbrambenog trougla. U sluaju da napadai
koriste blokade, najee se odbrambeni igrai brane preuzimanjem,
koje mora da bude usklaeno i pravovremeno.
Prelaskom napadaa u polje napada odbrana najee prelazi u
odbranu ovjek na ovjeka, manje ili vie agresivnu, a rijetko u neku
varijantu zonske odbrane. Ako je presing igran dobro, treba nastaviti sa
agresivnom odbranom i tako dovesti napadae u jo tei poloaj.
Presing sa korektorom
Ova varijanta presinga ima iste ciljeve kao i svaki drugi presing,
stim to se igra iskljuivo poslije prekida igre, to jest u situacijama kada
protivnik ubacuje loptu u igru. Osnovna i prva razlika u odnosu na klasini presing je u nainu organizovanja odbrane kod ubacivanja lopte u
igru.
Kod ove odbrane nije prisutan pritisak na napadaa koji ubacuje
loptu u igru, ve igra koji to ini u klasinom presingu postaje korektor. Sam njegov naziv govori o ulozi. Igrai odbrane, koji igraju na
napadae koji su blizu lopte, igraju vrlo agresivno, pojaavajui agresivnost na prijem lopte. Poto takva odbrana nosi dosta rizika, korektor je
tu da ispravi eventualni propust saigraa.
Korektor moe da igra izmeu igraa i napadaa i u toj varijanti
je okrenut ka napadaima, posmatrajui njihove akcije. U sluaju da
158

neki od napadaa nadigra direktnog protivnika i otvori liniju dodavanja,

korektor ga pravovremeno preuzima i sprjeava prijem lopte. Ako
napada ipak primi loptu, nastavak moe da bude udvajanjem, tj. trasnformacijom odbrane u zonski presing ili u nastavak u kojem odbrana
igra po principima klasinog presinga.
Korektor moe da igra i iznad nivoa napadaa, tj. potencijalnog
nivoa prijema lopte, i to je i najei nain igranja ove odbrane. U tom
sluaju odbrambeni igrai, koji uvaju napadae koji ele da prime loptu, igraju licem u lice, tako da ostvaruju jaki pritisak na linije dodavanja,
sprjeavajui direktno dodavanje.
Korektor im obezbejuje sigurnost, odbranom od lob dodavanja, tako to je u vrlo mobilnom stanju, posmatra akcije napadaa koji
ele da prime loptu i napadaa koji ubacuje loptu i spreman je da reaguje na eventualno loe dodavanje.
Korektor mora da bude veoma sposoban igra, sa dobrim pregledom igre i brzim i pravovremenim reakcijama. Osim toga mora da
bude besprekorno tehniki obuen u odbrambenim zadacima i sa izraenom dobrom individualnom taktikom odbrane. To znai da treba da
ima odlinu mo predvianja napadakih akcija, na osnovu pomnog
posmatranja i itanja napadaa. Uenje presinga treba zapoeti ve u
najmlaem uzrastu, neposredno poto se savladaju osnovne individualne
tehnike i taktike igre u odbrani.
Zonski presing
Zonski presing spada u grupu agresivnih odbrana i predstavlja
jedno od najmonijih oruja odbrane. Zasniva se na nekim principima
presinga i zonske odbrane. Sutina je u tome, da odbrambeni igrai igraju agresivno na loptu i na prostor, a ne na pojedine napadae kao kod
presinga. Cilj odbrane je da napadaa sa loptom dovede u takvu poziciju
na terenu gdje moe da ga uhvati u zamku, to jest da ga udvoji.
Najbolja mjesta za udvajanje su uglovi terena, gdje odbrani
pomau linije terena, tako da napada ima protiv sebe etiri protivnika:
dva igraa i dvije linije. Nakon udvajanja, ostali odbrambeni igrai pritiskaju linije dodavanja i na taj nain odbrana pokuava da kod napadaa
isprovocira neku greku ili prekraj pravila igre: prekraj pravila 5
159

sekundi ili 8 sekundi, loe dodavanje, koraci, lina greka u napadu,

izlazak van terena.
Osnovne karakteristike zonskog presinga su u skladu sa optim
karakteristikama agresivnih odbrana , stim to neke karakteristike proistiu iz specifine tehnologije odbrane:
Odbrambeni igrai, koji su u blizini lopte moraju uvijek biti spremni da idu na udvajanje.
U udvajanju treba igrati agresivno na linije dodavanja, bez naglaene elje i namjere da se lopta ukrade direktno iz ruku udvojenog
napadaa, jer se tako esto napravi lina greka. Treba isprovocirati
dugako, parabolino dodavanje ili neku greku.
Odbrambeni igrai, koji su dalje od lopte treba uvijek da su spremni
da presijeku lob i parabolina dodavanja. Zato moraju svo vrijeme
da dobro gledaju ta radi igra sa loptom i da na osnovu njegovih
kretnji, i rasporeda ostalih napadaa i saigraa, predvide trenutak
dodavanja.
Ako je neki igra krenuo na presijecanje lopte, mora to da uradi
agresivno i bez oklijevanja. Saigra koji je blizu njemu treba da
zatiti ko.
U sluaju da proe prvu liniju odbrane, odbrambeni igrai iz druge
linije treba da to je mogue bolje zaustave napredovanje lopte, a
igrai koji su ispali iz odbrane da se sprintom vrate nazad. Tada je
potrebno organizovati to bre odbranu od pozicionog napada.
S obzirom na to da se zonski presing igra poslije postignutog
koa, prvi zadatak odbrane je dobra odbrana kod ubacivanja lopte u igri.
U zavisnosti od varijante zonskog presinga koja se igra, i na kom dijelu
terena, odbrana moe da igra agresivno na ubacivanje lopte ili da doputa ubacivanje lopte u igru, to je ei sluaj. Nakon ubacivanja lopte u
igru, slijedei prioritet odbrane je stimulisanje napadaa sa loptom da
zapone dribling, i njegovo usmjeravanje ka boku i udvajanje.
U isto vrijeme sa udvajanjem ostali odbrambeni igrai moraju
korigovati svoje pozicije tako da naprave pritisak na linije dodavanja
prema najbliim napadaima i da tako sprijee brza, sigurna precizna
dodavanja, odnosno brzo izvlaenje lopte iz zamke. U sluaju da lopta
izae iz zamke i ide unaprijed, zonski presing se to bre transformie u
neku odbranu od pozicionog napada. Postoji vei broj varijanti zonskog

160

presinga,koje se razlikuju prvenstveno po rasporedu, od kojih su najei: 1-2-2, 2-1-2, 1-3-1, 2-2-1, i 1-2-1-1.
Zatvorene odbrane
Zonska odbrana predstavlja drugi veliki odbrambeni sistem, uz
sistem odbrane ovjek na ovjeka. Suprotno od odbrane ovjek na ovjeka, zonska odbrana se zasniva na striktnom pokrivanju prostora i
napadaa koji se nae u tom prostoru, bez obzira koji to napada bio.
Svaka zonska odbrana podrazumijeva precizno odreen raspored odreenih odbrambenih igraa. Oni se rasporeuju tako da svaki od njih
pokriva odreen prostor, a sva petorica zajedno popunjavaju sve prilaze
kou.
Ovi rasporedi predstavljaju varijante zonske odbrane. Varijante
se obiljeavaju brojem igraa u svakoj liniji, gledajui sa spoljne pozicije. Tako imamo varijante sa rasporedom odrambenih igraa u dve linije
kao to su: 2-3 i 3-2; varijante u tri linije odbrane kao to su: 2-1-2, 1-22, 1-3-1, i 2-2-1. To su varijante koje se najee igraju i svaka od njih
ima dobre i loe strane, to jest dobro i loe branjene prostore.
Bez obzira koja je varijanta u pitanju, za sve zonske odbrane
vae principi:
Svaki igra odbrane je zaduen za odreeni prostor i napadaa koji
se nae u tom prostoru.
Odbrana se zasniva na preuzimanju napadaa kada, ovi prelaze iz
jednog prostora u drugi, to jest iz zone odgovornosti jednog igraa
u zonu odgovornosti nekog drugog igraa.
Odbrambeni igrai su skoncentrisani u zoni uta.
Svi odbrambeni igrai moraju da reaguju na kretanje, odnosno
promjenu pozicije lopte. Pomjeranje jednog igraa odbrane prouzrokuje pomjeranje ostale etvorice, i to najee prema lopti. To
znai da je zonska odbrana faktiki u osnovnom rasporedu, samo u
startnoj formaciji i da se kasnije deformie u odnosu na poziciju
lopte, iako je cilj svake zonske odbrane da to due zadri poetni
raspored.

161

ema 42. Koridori u kontranapadu

162

Dobre strane odbrane:

Odbrana je relativno jaka u skoku u odbrani, iako se moe desiti da
u jednom prostoru, koji uva jedan odbrambeni igra, budu dvojica
napadaa, koji mogu da uestvuju u skoku.
Relativno lako se organizuje kontranapad i brzi napad, jer se esto
desi da su nakon uhvaene lopte, igrai ve u svojim koridorima,
dok igrai esto nemaju dobar raspored za odbranu od kontranapada.
U zonskoj odbrani se pravi manji broj linih greaka u odnosu na
odbranu ovjek na ovjeka, jer nema izraene agresije. Mogue je
sakriti igraa koji je optereen velikim brojem linih greaka.
Zonska odbrana omoguava lako udvajanje napadaa, pogotovo u
uglovima. Tako postoje varijante koje skoro vrijedi i igrati samo sa
udvajanjem. Mjesta gdje se vri udvajanje su uglovi terena uz
osnovnu liniju.
Zonska odbrana se realtivno lako moe transformisati u neku drugu
odbranu, kao to je zonski presing na polovini terena ili odbrana
ovjek na ovjeka.
Odbrana omoguava da se igra skoncentrie na manji prostor i na
manji broj odbrambenih elemenata neophodnih za uvanje nekog
prostora. Osim toga mogue je uspjeno igrati ovu odbranu i sa
igraima koji nemaju ba izraene odbrambene sposobnosti, koje su
potrebne, na primjer, kod odbrane ovjek na ovjeka ili kod agresi-

vnih odbrana. Tako je mogue u nekim fazama odbrane sauvati

snagu igraa.
Odbrana je veoma jaka protiv timova koji mnogo koriste blokade i
prodore prema kou.
Zonska odbrana moe, po potrebi, da se skoncentrie i pojaa
odbranu na prostor blie kou, a isto tako i na prostor dalje od koa.
esto forsira protivnika da u napadu koristi igru koju, inae, ne igra
esto.
Sa ovom odbranom je mogue kontrolisati tempo igre, tako to se
igra usporava.
Dozvoljava igraima da na osnovu sopstvene prociene situacije
presijeku dodavanje ili krenu u udvajanje.
To je odlina odbrana protiv timova o kojima nemamo dovoljno
informacija.
Slabosti odbrane:
Odbrana je slaba protiv timova koji dobro utiraju sa spoljnih pozicija, pogotovo sa velikih distanci i to iz uglova terena.
Posebna slabost odbrane je igra protiv kontranapada i brzog napada.
Poto zonska odbrana poinje da dejstvuje tek kada se formira, a za
to je potrebno izvjesno vrijeme, mogue je da napadai izvedu kontranapad prije nego to se odbrana formira.
Odbrana je slaba na optereenja, tj. situacije kada se u jednom prostoru nalaze dva napadaa, ili na jednoj strani terena vie napadaa
od odbrambenih igraa.
Nemogue je pokriti sve prostore podjednako kvalitetno protiv
napadaa koji dobro vladaju loptom, a i koji strpljivo napadaju.
Tee je odrediti pojedinane obaveze, u odnosnu na odbranu ovjek
na ovjeka. Tako se moe desiti da doe do nesporazuma o tome
koji odbrambeni igra je odgovoran za nekog napadaa, posebno za
onog koji napada u avu, prostoru izmeu dve zone odgovornosti.
Ranjiva je na napad koji provocira naizmjenino skupljanje i irenje
odbrane. U tim deformacijama odbrane esto moe doi do greke,
najee ako neki od igraa zakasni sa svojom akcijom.
Sa ovom odbranom je nemogue ubrzati ritam igre, pa ni nadoknaditi negativan rezultat.
Predugo igranje ove odbrane moe da dovede do zapostavljanja
osnovnih elemenata individualne igre u odbrani.

163

Kombinovana odbrana
Razvoj i usavravanje igre u napadu u sedamdesetim godinama
prolog vijeka prinudio je trenere da posvete vie vremena odbrani. Do
tada primjenjivane odbrane, ovjek na ovjeka i zonska odbrana, te
agresivne odbrane, poele su da posustaju, pogotovo pred izuzetnim
pojedincima, napadaima, koarkakim asovima. Uobiajeni odbrambeni sistemi su postali stereotipni, treneri su, naravno, usavravali i razvijali te sisteme, ali je dolo i do toga da se dva osnovna velika odbrambena sistema, ovjek na ovjeka i zonska odbrana, ugrade u jednu
odbranu. Kombinovane odbrane upravo predstavljaju kombinaciju ova
dva odbrambena sistema.
Osnovni princip kombinovane odbrane je da jedan dio tima igra
zonsku odbranu, a drugi dio odbranu ovjek na ovjeka. Zonsku odbranu igraju etiri ili tri igraa, dok analogno tome odbranu ovjek na ovjeka igra jedan ili dvojica igraa, tako da imamo dvije osnovne varijante
kombinovane odbrane: 1- ovjek-zona 4 i 2- ovjek-3 zona. Ove dve
varijante imaju svoje podvarijante. Osnovni cilj odbrane je jaka i agresivna odbrana na najboljem napadau ili dvojici napadaa, odnosno drastino smanjenje njihovog uinka u napadu, a time i uinka tima.
Kombinovana odbrana ima direktne prednosti u odnosu na
osnovne odbrambene sisteme:
Omoguava jai pritisak na napadaa sa loptom.
Omoguava jai pritisak na napadae bez lopte, tj. na one napadae
koji se uvaju odbranom ovjek na ovjeka.
Razbija i remeti uobiajene napadake modele u veoj mjeri nego
osnovne odbrane.
Osim ovih direktnih prednosti kombinovana odbrana ima jo
dobrih i loih strana.

164

Dobre strane:
Odbrana je prilagodljiva sposobnostima igraa koji ine tim. Tako
je mogue u ovu odbranu ukomponovati igrae koji odlino igraju
odbranu i one koji su neto slabiji u odbrani.
esto odbrana isforsira da protivnik promijeni njegov planirani
nain napada, odnosno da prinudi protivnika i omete ga u tome da

igra svoj uigrani i pripremljeni napad. U takvim sluajevima esto

pojedini napadai pokuavaju individualnim akcijama da rijee
napad, to samo pogoduje odbrani.
Relativno je jednostavna i laka za uenje i ugraivanje u optu sliku
tima u fazi odbrane.
Ovom odbranom se moe nadoknaditi rezultatski deficit u toku
utakmice, pa ak i osjetno popraviti bodovni saldo u ligakom takmienju.
Odbrana sprjeava najopasnijeg napadaa da bude esto u posjedu
lopte, odnosno u prilici da poentira.
Odbrana dobro brani prodore.
Kontrolie protok lopte tako to sprjeava brze akcije sa brzim protokom lopte. Samim tim odbrana moe da kontrolie i tempo igre.
Odbrana obezbjeuje dobar skok i brzo organizovanje kontranapada.
Slabosti odbrane:
Ovom odbranom se ne moe promijeniti ritam igre, tj. ne moe se
ubrzati igra.
Odbrana nije efikasna protiv timova koji imaju ujednaen kvalitet
napadaa, i protiv timova koji imaju vie od dva dobra strijelca.
Nije efikasna protiv timova koji imaju dobre napadae i na spoljnim
i na unutranjim pozicijama.
Moe da doe do situacija u kojim se igra 4:4 ili 3:4, to je za napadae lake nego igra 5:5.
Odbrana zahtijeva posebno dobar i precizan skauting-izvianje i
upoznavanje igre protivnika i posebno najboljeg napadaa.
ME - AP odbrana

U modernoj koarci je postalo teko kontrolisati moderne kontinuirane napade Ovi napadi omoguavaju da protiv zonske odbrane
napadai stalno kontroliu loptu do trenutka kada ele da utiraju kao i
protiv odbrane ovjek na ovjeka, gdje se kontinuiranim kretanjem i
blokadom ostvaruje pozicija za ut. U namjeri da se odbrana to uspjenije suprotstavi napadu razvijen je poseban vid odbrane me ap.
Me - ap je odbrana istovremeno i odbrana ovjek na ovjeka,
i zonska odbrana. Tako se najbolje definie ova odbrana. Kao to se zna
u odbrani ovjek na ovjeka svaki odbrambeni igra je odgovoran za
165

jednog napadaa, ak i kada izgleda da je odgovoran za neki prostor. U

zonskoj odbrani svaki igra je odgovoran za prostor. U me - ap odbrani
svaki igra je odgovoran za ovjeka sa odgovornostima zonske odbrane.
Me - ap je, dakle, zona sa principima ovjek na ovjeka.
Dobre strane odbrane:
Uobiajeni kontinuirani napadi nisu efikasni protiv me - ap odbrane. To znai da protivnici moraju vjebati specijalno pripremljeni
napad ako ele da igraju efikasno protiv ove odbrane. Timovi esto
nemaju vremena da dobro uvjebaju taj napad i tako budu efikasni
protiv ove odbrane.
Ova odbrana dri napadae van ravnotee, stavljajui tako napad u
podreeni poloaj.
U ovoj odbrani je mogue sakriti slabijeg odbrambenog igraa ili
sauvati igraa optereenog linim grekama.
Me - ap odbrana omoguuje da se najjai dio odbrane usmjeri na
najboljeg napadaa protivnikog tima.
Odbrana je primjenljiva gotovo protiv svih timova, tako da se tedi
vrijeme koje bi se troilo u posebnoj pripremi za svakog protivnika.
Mogue je rasporediti igrae tamo gdje e najvie dopinijeti uspjenoj odbrani, pa bolji odbrambeni igrai mogu igrati na dijelu terena
gdje protivnik ima najefikasniji napad.
Odbrana zadrava skakae u blizini koa, a sa druge strane omoguava spoljnim igraima da hrabrije i agresivnije igraju na loptu i
linije dodavanja.
Iz ove odbrane se moe lako organizovati kontranapad i brzi napad.
Ova odbana sprjeava brzo prebacivanje lopte sa jedne strane na
drugu, napadai moraju da sporije prebacuju loptu ili rizikuju da im
odbrana presijee dodavanje.
Ova odbrana usporava napad,jer nema rupa i avova, ili su oni vrlo
kratko otvoreni, tako da je smanjena mogunost prodora.
Me - ap odbrana u svakom trenutku ima jednog odbrambenog
igraa koji uva napadaa sa loptom i do njega zonu pomoi, to
eliminie igru 1:1.
Napadai su prinueni da esto mijenjaju nain napada i na taj
nain postaju konfuzni, usporeni i gube samopouzdanje.
Slabosti odbrane:
Ova odbrana je vrlo osjetljiva na napade u kojima ima mnogo kretanja. Stalna promjena pozicije igraa u napadu znatno oteava funkcionisanje odbrane.

166

Odbrana je slaba protiv timova koji dobro igraju loptom, u smislu

da vre brzo i pravovremeno prenose loptu sa jedne na drugu stranu
napada.
Uvjebavanje i usavravanje ove odbrane zahtijeva due vremena u
odnosu na uvjebavanje i usavravanje drugih odbrana kao to su
ovjek na ovjeka ili zonska odbrana.

S obzirom na pomenute karakteristike, da bi mogla uspjeno da

se igra me - ap odbrana, moraju se nauiti i potovati odreena pravila
i principi. Postoji mnogo razliitih pristupa igranju ove odbrane, tanije
odbrana moe da se igra po razliitim principima i pravilima.
Odbrana od kontranapada
Prelazak iz napada u odbranu predstavlja, za mnoge trenere,
najvaniji dio koarkake igre. Kontranapad predstavlja najbri nain
prelaska iz odbrane u napad i najopasniji nain napada. Zbog toga je
odbrana od kontranapada veoma vaan segment koarkake igre. Svi
timovi, bez obzira koju odbranu igraju kao osnovnu, moraju da vode
rauna o odbrani od kontranapada, odosno ne smiju dozvoliti da protivnik lako postie koeve.
Ova odbrana poinje jo u fazi napada. Naime, dobro organizovan pozicioni napad, koji podrazumijeva stvaranje pozicije za otvoren
ut i dobar raspored igraa, koji lako i brzo mogu da se transformiu u
odbranu, moe da kontrolie kontranapad protinika i da razbije njegov
ritam.
Nakon to se uputi ut na ko, odbrana se obino organizuje na
tri naina: agresivnim skokom u odbrani, pritiskom na prvo dodavanje i
brzim vraanjem igraa u odbranu, odnosno ugraivanjem dva ili sva tri
ova naina u odbranu od kontranapada.
Bez obzira kako se neki tim branio od kontranapada, svi ti naini
treba da:
odvrate protivnika od pokuaja kontranapada,
Sprijee igranje kontranapada dugakim dodavanjima,
Sprijee brzo napredovanje lopte,
Poremete protivnikov uobiajeni nain igranja kontranapada i tako
ga uspore,
167

Isprovociraju greke protivnika i na taj nain ometu kontranapad,

Sprijee,u prvom redu, uteve neposredno ispod koa, tj. uteve
polaganjem, obezbijede dobar skok u odbrani poslije uta protivnika.
Dobra odbrana od kontranapada zahtijeva:
Obuene i spremne odbrambene igrae u pogledu tehnike i individualne taktike odbrane, naroito u uvanju igraa bez lopte,
Motoriki i energetski pripremljene igrae, koji mogu brzo da tre,
Igrae sa dobrim pregledom igre i brzim reakcijama, sinhronizovanu igru svih pet igraa tima.

Odbrana od kontranapada treba da bude sastavni dio taktike igre

od poetka, to jest i za najmlae koarkae. Najmlai odbranu najee
sprovode brzim vraanjem nazad svih petorice igraa. U kasnijim fazama razvoja i napredovanja igraa, utim se ugrauje i agresivan skok u
napadu i pritisak na prvo dodavanje. Prirodno je da treba razvijati i usavravati elemente tehnike i individualne taktike odbrane, koji su neophodni u odbrani od kontranapada. Uvijek treba insistirati na itanju
napada i na predvianju kretanja napadaa.

Slika 18. Studenti FSN sa demostratorom u igri Basketa

168

Pitanja:
1.Znaajtaktikeukoarci?
2.tasepodrazumjevapodtaktikomukoarci?
3.Kojesutaktikeigreunapadu(nabrojati)
4.Navestirazlikuizmeupikendrolaipikendpopakoarka!
5.Navestifazeigreukontranapaduukoarci!
6.tauslovljavabrzinapadukoarci(nabrojati)
7.Objasnitipozicioninapad!
8.Kojesutaktikeigreuodbrani(nabrojati)
9.takarakterieaktivnuodbranuukoarci?
10.takarakteriezatvorenuodbranuukoarci?
11.Kojesudobrestraneodbraneukoarci?
12.Kojesuslabestraneodbraneukoarci?
13.tajetoMeapuodbrani?

169

Glava V

13. Priprema koarkaa energetska i motorika

U odnosu na karakteristike koarkake igre, koarkaki treneri
su veoma zainteresovani da uveaju fizike kvalitete svojih koarkaa,
nprimjer da poveaju tonus i volumen muskulature kroz trening snage
ili da svom treningu uveaju funkcionalne sposobnosti koarkaa. Za
ovu vrstu pripreme sportista u sportskoj praksi se obino upotrebljavaju
izrazi fizika ili kondiciona priprema.
Energetska priprema podrazumijeva trenane uticaje u cilju razvijanja energetskih potencijala. To se odnosi na poveanje nivoa razvoja
i mobilizacionih mogunosti funkcionalnih sistema, a tim razvijanje i
usavravanje prilagodljivosti organizma koarkaa na razliite energetske zahtjeve koje postavlja igra.
Motorika priprema podrazumijeva razvoj onih motorikih sposobnosti i njihovih motorikih kapaciteta, koji su znaajni za koarkaku
igru. To se, prije svega, odnosi na razvoj:snage, brzine, ravnotee, preciznosti, pokretljivosti i koordinacije koarkaa, a i, sa njima povezanim
specifinim kompleksnim sposobnostima koje osiguravaju efikasnost
igrake aktivnosti, kao to su: sposobnost skakanja, mogunost startnih
ubrzanja, bacakih pokreta, igrake spretnosti i situacione izdrljivosti.
Glavni cilj energetsko-motorike pripreme je svestrani razvitak,
poveanje funkcionalnih sposobnosti, poboljanje motorikih kapaciteta
i jaanje zdravlja. Osnovno sredstvo motorike i energetske pripreme
koarkaa su fizike vjebe koje po usmjerenju dijelimo u dvije grupe:
a)
Vjebe za razvoj funkcionalnih osobina, sposobnosti
unutranjeg sistema organizma
b)
Vjebe za razvoj motorikih kapaciteta: snage, brzine,
spretnosti, koordinacije, fleksibilnosti, balansa i dr.

173

ema 43. Aktivnosti odbrambenih igraa kod ubacivanja lopte u lijevu stranu

Energetska priprema
Funkcionalne mogunosti koarkaa ine osnovu njegove fizike pripremljenosti. Nivo funkcionalne mogunosti konkretno se manifestuje u koarkakoj radnoj sposobnosti sposobnosti igraa da vri specifian rad kroz due vrijeme, dovoljan za dobijanje postojanih promjena putem treninga.
Nivo ispoljenog rada zavisi od energetskih resursa organizma,
a, u odreenom stepenu, i od atletske pripremljenosti, miine koordinacije, savrenstva tehnike i ostalih faktora koji obezbjeuju postojanost i
ekonominost kretne aktivnosti.
Bioloke indikacije
Kada se koarka sprema da izvede bilo koju sportsku kretnju, u
svakom miinom vlaknu postoji mala koliina energije vezana u molekulu ATP-a ili adenozin trifosfata. Biohemijska reakcija koja daje energiju u poetnom kretanju je slijedea:
ATP ADP + P + ENERGIJA
Gdje ADP znai adenzoin difosfat sa dva jona fosfora u odnosu
na 3 u ATP i jednim P koji u ovom sluaju predstavlja neorganski fos174

for. U tom trenutku, ako bi se miina kontrakcija nastavila, ova mala

koliina energije bi se istroila, a kontrakcija bi se zavrila. Kao to
znamo, u stvarnosti se ovo ne deava. Koarkai produavaju tranje ili
skakanje zato to je mii sposoban da pribavi energiju za nastavak kontrakcije ponovo izvodei istu reakciju, samo sada u obrnutom smjeru.
ADP + P + ENERGIJA ATP
Da bi se ovo desilo potrebno je obezbijediti energiju na nain na
koji je mii obezbjeuje za resintezu molekula ATP neophodnih za
kontrakciju, a te mogunosti obezbjeenja energije su slijedee:
a)
Anaerobni alaktatni procesi
b)
Anaerobni laktatni procesi
c)
Aerobni procesi
Adenozin trifosfat (ATP) je direktni izvor energije, energetsko
blago elija, koje se koristi za izvoenje miine i svake druge bioloke
aktivnosti. Od svakog gram - mola ATP koji hidrolizuje razgrauje se
jedna fosforna veza velike energije, koja oslobaa oko 10 kalorija slobodne energije. Ostatak ATP-a u miiima traje samo kao energetska
rezerva.
Ovo znai da je potrebno da se ATP ponovo stvori iz drugih
indirektnih izvora energije da bi se nastavio miini rad.Ti izvori energije su kreatin fosfat ije rezerve u ovjeku iznose do 5 kcal, sladita glikogena, koja daju oko 1500 kcal i uskladitene masti ija energetska
mo prevazilazi 50000 kcal. U stvaranju energije energetski mehanizmi
uestvuju u zavisnosti od intenziteta i trajanja vjebanja.
Razlikujemo tri faze energetskog utroka tokom vjebi, koje su
odreene potronjom kiseonika. Po vremenskom redosljedu ove faze su:
prelazna, faza stabilizacije i faza oporavka. U prelaznoj fazi unos kiseonika kasni tako da se energetske potrebe pokrivaju raspadom kreatin
fosfata, a u napornijim naprezanjima po mehanizmu mlijene kiseline.
U fazi stabilnog rada energetske potrebe se zadovoljavaju uz
pomo kiseonika, ako je intenzitet vjebi nizak, ali ne i ako je visok. to
je vjeba intenzivnija toliko je vea i razlika izmeu unijetog i potrebnog kiseonika tokom ove faze. Toko trajanja treninga igraa ili ekipe
treba da se stavi naglasak na optereenje onih energetskih mehanizama
175

koji se koriste u takmiarskim naprezanjima, a koji zavise od trajanja

takmienja.
U naprezanjima koja traju krae od 30 sekundi preovlauje anaerobni alaktatni mehanizam proizvodnja energije. U ovu grupu sportova
pored koarke spadaju i skokovi, bacanja, tranje 100 i 200 metara, 110
sa preponama i tako dalje.
Savremeni programi treninga, koji se primjenjuju sa sportistima
visoke kategorije, zahtijevaju velika funkcionalna optereenja, to znai
maksimalni intenzitet,trajanje i frekvencija treninga. S obzirom na karakter koarkakog sporta mogue je korienje intervalnog metoda treninga. Odnos vremena aktivnosti i pauze u intervalnom treningu zavisi
od energetskog mehanizma koji se koristi tokom vjebe koju elimo da
unaprijedimo.
Anaerobni procesi
Anaerobni alaktatni proces
Ovaj proces je vaan za spajanje fosfora, ATP i CP (CP kreatinfosfat). U ovom sluaju energija se dobija na osnovu deobe kreatin
fosfata na kreatin i anorganski fosfat. Ovaj mehanizam je ujedno i najjai oblik stvaranja energije zato to koristi fosfate, supstance koje su
bogate enetgijom, ali njihova vremenska mogunost korienja je mala,
poinje da dijeluje poslije 7-8 sekundi pri maksimalnom miinom radu
i traje do 44 45 sekunde u submaksimalnom radu.
Ovaj bioenergetski proces daje 85% energije potrebne za rad.
Snaga je najvei anaerobni kapacitet koji koarka zahtijeva. Snaga je
takoe povezana sa brzinom biohemijske reakcije koja oslobaa energiju. Brzina reakcije zavisi od enzima koji predstavljaju organske katalizatore. U osnovi kapacitet je povezan sa mogunou iskoritavanja
sposobnosti stvaranjem energetskog supstrata (CP) zahvaljujui potencijalnoj energiji koja nastaje.
U radu sa mladim koarkaima je potrebno, osim poznavanja
energetskih mehanizama i zahtjeva igre, neophodno je poznavati i karakteristike mladog organizma u tim sposobnostima u odreenom uzrastu.

176

Glavni problem predstavlja razdoblje izmeu 11 i 15 godina,

periodi pretpuberteta i puberteta. Tada se znaajno razvijaju pojedini
organski sistemi, ali taj razvoj ne ide harmonino, te se moe desiti da
pojedini sistemi zaostaju u razvoju, tako se esto deava da razvoj srca,
a naroito krvnih sudova zaostaje za optim razvitkom.
Anaerobno laktatni proces
Ovaj biohemijski proces koristi energiju koja dolazi od razaganja glikogena bez prisustva kiseonika i sa stavaranjem mlijene kiseline.
Snaga ovog mehanizma jednaka je 45 % snage anaerobnog alaktatnog
procesa. Ovaj proces je odgovoran je za rad gdje intenzitet neprestano
traje od 40 - 45 sekundi do 4 minuta. U koarci se ovo rijetko deava.
Ovaj proces u koarci pokriva samo 15 % ATP.
Iako se stvara samo 15% ATP, on je veoma znaajan zbog toga
to obezbjeuje reprodukciju kreatin fosfata koji je osnovna supstanca
alaktatnih procesa. Trening i razvoj laktatne komponente anaerobne
izdrljivosti bazira se na izazivanju jakih glikolitikih reakcija i
korienju energije iz anaerobnih glikolitiih spojeva.
Aerobni procesi
Ovaj proces reprodukcije ATP koristi energiju koja dolazi od
potpune razgradnje glikoze i masnih kiselina uz prisustvo kiseonika kao
potporu sagorijevanju. Produkti razgradnje su voda i ugljeni hidrati.
Snaga ovog procesa je oko 63% u odnosu na laktatne procese, a u odnosu na alaktatni proces to iznosi oko 27%. S obzirom na direktnu reprodukciju ATP (tokom igre) njegovo uee je ravno nuli. Uloga ovog
procesa nalazi se samo u oporavku poslije treninga ili poslije utakmice.
Njegov primarni cilj je da obezbijedi optu i organsku kondiciju, a sekundarni je da pobolja kardio-respiratorni sistem. Razvoj aerbonih sposobnosti koarkaa odvija se u uslovima dovoljne koliine kiseonika i uz preovladavanje oksidacionih energetskih procesa koji omoguavaju stalno nadoknaivanje potroene energije transportom kiseonika
na periferiju lokomotornog aparata.
Kontinuirana metoda aerobnog treninga korisna je za razvoj
dugotrajne izdrljivosti. Potreban je dinamika sihronizacija funkcija
177

svih organa i organskih sistema koji osiguravaju transport i potronju

kiseonika tokom trenane aktivnosti. Trenana aktivnost se odvija bez
prekida i moe trajati i vie od 60 minuta, uz intenzitet od 60 % i frekvenciju srca otprilike 150-160 otkucaja u minuti to je odreeno anaerobnim pragom.
Intervalna metoda aerobnog treninga sastoji se u ponavljanju
jakih trenanih optereenja kraeg ili dueg trajanja koja slue kao jak
stimulans za aktiviranje transportnog sistema. Smatra se da jak intervalni aerobni trening stvara pretpostavke za poveanje sistolike efikasnoti
srca koja je u vezi sa aerobnom produktivnou.

ema 44. Aktivnosti odbranbenih igraa kod ubacivanja lopte u sredinu

Motorika priprema
Ve je reeno da je fizika priprema ili esto nazivana u praksi
kondiciona, usmjerena na razvoj i odravanje motorikih kapaciteta,
odnosno fizikih sposobnosti definisanih kao: snaga, brzina, fleksibilnost, koordinacija, preciznost i ravnotea.
Optimalni nivo i odnosi ovih sposobnosti znae dobru motoriku pripremljenost koja, kao integralni dio ukupune treniranosti, omoguava koarkau da postie visoke takmiarkse rezultate. Biomotoriki,
odnosno kondicioni potencijal koarkaa, definie se kao maksimalna
granica fizike radne sposobnosti koju pojedini koarka postie treningom.
178

U radu sa mladima na energetsko-motorikoj pripremi, svako

dijete mora stei solidnu osnovnu kondiciju i naroito moramo voditi
rauna u kojem uzrastu treningom utiemo na efikasan razvoj pojedine
motorike sposobnosti.
Snaga
Snaga je sposobnost koarkaa koja se manifestuje u suprostavljanju i savlaivanju razliitih otpora silom miia. Po karakteru apsolutna maksimalna snaga, relativna, eksplozivna, repetativna i statika snaga.
Apsolutna snaga je najvea maksimalna sila koju koarka
moe da razvije u dinamikom reimu miinog rada u nekom kretanju
nezavisno od sopstvene teine.
Relativna snaga je veliina koje se odnosi na jedan kg teine
tijela igraa. Najbolja veza izmeu teine i razvijene sile opaa se u
sluajevima kada je sila bliska maksimumu, a brzina njenog ispoljavanja ima drugostepeno znaenje.
Eksplozivna snaga odraava sposobnost koja koarkau omoguuje maksimalno ubrzanje vlastitog tijela ili nekog predmeta u to kraem vremenu. Ta sila se realizuje kod koarkaa kod startnog ubrzanja,
u skokovima, brzim prodorima, snanim dodavanjima lopte na vee
distance.
Repetitivna snaga predstavlja sposobnost dugotrajnog rada u
kojem je potrebno savladati odgovarajue spoljno optereenje ne vee
od 75 80 % od maksimalnog.
Statika snaga je sposobnost koja se manifestuje u maksimalnoj
izometrijskoj kontrakciji miia ili u uslovima produenog statikog
rada, kada se naprezanjem zadrava odreena pozicija ili stav.

Razvoj i usavravanje snage koarkaa mora biti usmjerena na:

Razvijanje i odravanje nivoa apsolutne (maksimalne) snage
Poveanje stepena snage, tj. manifestacija naprezanja za to krae
vrijeme

179

Formiranje vjetine koncentracije radnog naprezanja na poetnu

zonu amplitude pokreta
Poboljanje sposobnosti ispoljavanja maksimalnog naprezanja u
momentu prelaska od ustupajueg rada u savlaujui sa skraivanjem vremena amortizacione faze.

Izbor metoda i sredstava za razvoj pojedinih dimenzija snage

kod koarkaa neophodno je da proistie iz njihove kretne sposobnosti.
Najee metode za razvoj dimenzija snage su:
Metoda maksimalnih nadraaja (intenzitet 90 100% i broj ponavljanja 1-3)
Metoda submaksimalnih nadraaja (sa 75 -90 % i broj ponavljanja
4-8)
Metoda eksplozivnih nadraaja (sa 50-75 % spoljnog optereenja)
Metoda izometrikih nadraaja (naprezanje miia je veliko, ali
duina miia ostaje ista)
Metoda naprezanja sa poputanjem (jedna od metoda dinamikog
rada u kojoj miii djeluju u reimu ekscentrine kontrakcije, gdje
je spoljna sila vea od miine pa dolazi do njihovog prisilnog istezanja).
Po stepenu uticaja na organizam vjebe za snagu uobiajeno se
dijele na:
Opte namijenjene za razvoj veine krupnih miinih grupa tijela
igraa
Lokalne-usmjerene na razvoj raznih grupa miia odgovornih za to
ili bilo koje drugo konkretno kretanje igraa u cijelom kretnom procesu ili potpomauih grupa miia koji su manje optereeni u specifinom radu.
Po karakteru iskoriavanja optereenja, vjebe za snagu mogue je
podijeliti u dvije grupe:
Vjebe sa spoljnim optereenjem ili suprotsavljanjem. Ove vjebe
su najefikasnije i mogu se podijeliti u dvije velike grupe: vjebe sa
slobodnim teretom i vjebe na mainama.
Vjebe sa optereenjem u vidu sopstvenog tijela ili njegovih dijelova.
Snagu kod kvalitetnijih koarkaa neophodno je razvijati na
osnovu kompleksa vjebi snage sa akcentom na brzini i spretnosti.
180

Posebnu panju treba obratiti na pravilnost pokreta u radu sa teretom,

kao i na pravilno disanje.
Brzina
Brzina je sposobnost brzog reagovajna i izvoenja jednog ili
vie pokreta za minimalno vrijeme u datim uslovima. Brzina kretnih
dejstava koarkaa u prvom redu zavisi od CNS, koji koordinira kretanjem.
Takoe, ispoljavanje brzine zavisi jo od: gipkosti i sposobnosti
oputanja miia, kvaliteta koarkake tehnike i biohemijske situacije na
periferiji lokomotornog aparata. Brzina koarkaa konkretno se ispoljava u brzini reakcije naglih pokreta, u brzini tranja, koja se razvija na
distancama od 15 25 metara, a takoe i u brzini izvoenja tehnikih
vjetina sa i bez lopte.

U razvoju brzine koarkaa najee metode su:

Metoda ponavljanja
Metoda tranja sa ubrzanjem
Metoda tranja sa leteim startom
Metodatranja nizbrdo
Metoda reakcije na zvuni ili vizuelni podraaj
Metoda hendikep tranja (sporiji igra na startu dobija odreenu
prednost).
Fleksibilnost gipkost

Fleksibilnost je sposobnost koarkaa da u trenanoj i takmiarskoj aktivnosti izvodi ili ispoljava pokrete sa velikom amplitudom.
Uslovljena je pokretljivou u zglobovima, elastinou ligamenata i
miia.
Poveavanjem gipkosti u izvjesnoj mjeri utiemo da koarka
povea nivo svoje brzine i tanosti svojih dejstava, a sa druge strane
poboljavanjem ove sposobnosti znaajno se smanjuje mogunost povreivanja ligamenata i miia, poboljava se ukupna motorika efikasnost i podie na vii nivo stabilnost lokomotornog aparata.

181

Primarne metode za razvoj fleksibilnosti su:

Metode statikih naprezanja
Metode dinamikog naprezanja
Metode istezanja (streching vjebi)

Kod koarkaa dobar period za razvoj fleksibilnosti je poslije 13

godine kod djeaka, odnosno poslije 12. godine kod djevojica.
Koordinacija
Za koordinaciju se smatra da je najsloenija motorika sposobnost i odgovorna je za upravljanje i kontrolu pokreta itavog tijela ili
dijelova lokomotornog aparata. Ta sposobnost se manifestuje u brzom i
preciznom izvoenju kompleksnih motorikih zadataka, odnosno u
brzom rieavanju motorikih problema.
Za koarku su od najvee vanosti koordinisane akcije u poloajima sa i bez oslonca, razliite akcije sa i bez lopte, naroito u situacijama koje se brzo mijenja u takozvanim atipinim igrovnim situacijama.
U radu sa mladim koarkaima treba voditi rauna o njihovom
uzrastu, biolokom i hronolokom. Kritini senzitivni period razvoja
koordinacije je uzrast od 6 do 10 godine. Ve nakon desete godine nastupa polako period adolescencije, koji sa sobom nosi pomereaj koordinacije pokreta.
Preciznost
Preciznost kao motoriku sposobnost karakterie precizno odreivanje pravca i intenziteta kretanja. Ova motorika sposobnost ima dva
aspekta:
Preciznost gaanjem (bacanje predmeta)
Preciznost ciljanjem (voenje predmeta)
Osnova visoke koarkake preciznosti zasniva se na kvalitetnoj
percepciji prostora i lokalizaciji cilja. U najranijoj fazi treba primjenjivati metode treninga preciznosti u jednostavnim, a kasnije u sloenim
siutacijama igre.

182

Ravnotea
Ravnotea je vrlo kompleksna motorika sposobnost koja se
manifestuje kao sposobnost da se tijelo zadri u ravnotenom poloaju.
Postoji dinamika i statika ravnotea. Kvalitetna ravnotea u velikoj
mjeri zavisi od nivoa snage i brzine i u organskoj je vezi sa koordinacijom pokreta i njihovom tanou. Za koarku su od najvee vanosti
koordinirane akcije u poloajima bez oslonca razliite akcije sa loptom
u situacijama koje se brzo mijenjanju i slino.
U sredstva za razvoj ravnotee uvrtavaju se razliite kombinacije akrobatskih, gimnastikih i lako atletskih vjebi sa elementima tehnike koarke. Razvoj ravnotee takoe doprinosi izvoenju poznatih
vjebi, ali u nepoznatim uslovima. Osnovne metode rada u ovim vjebama su: ponavljajui, varijabilni i takmiarski.

14. Planiranje i programiranje treninga

Savremena nauka o sportu jo uvijek se intezivno bavi problemom poveanja efikasnosti upravljanja procesom sportskog treninga.
Planiranje tog procesa je integralna funkcija upravljanja kojom se programira djelovanje cjelokupnog sistema.
Savrena forma sportskog planiranja je programiranje koje se
zasniva na preciznom odreivanju ciljeva koarkake pripreme na osnovu neke kompleksne ocjene stanja pripremljenosti koarkaa i tehnike
programiranja godinjeg i viegodinjeg ciklusa treninga.
U koarkakoj praksi koristi se vie oblika planiranja i programiranja treninga koji se mogu klasifikovati prema kriterijumima: vremena (perspektivno, dugorono, srednjorono, kratkotrajno, tekue i
operativno), broju igraa ukljuenih u trenani proces (individualno,
grupno, ekipno) i metodama upotrebljenim u postupku planiranja i programiranja (serijalno, paralelno i matematiko programiranje).
Planiranjem treninga vrimo odreivanje ciljeva i zadataka trenanog procesa, vremenskih ciklusa za njihovo postizanje i potrebnih
tehnikih, materijalnih i kadrovskih uslova. Plan treninga mora se zas183

nivati na realnim i ostvarljivim pretpostavkama i potrebno ga je prilagoavati objektivnim mogunostima pojedinog koarkaa, ekipe ili sredine
u kojoj se trenani proces odvija. Vano mjesto ima periodizacija kao
postupak odreivanja tipinih trenanih ciklusa, njihovog redoslijeda,
trajanja i karaktera trenanog rada.
Programiranje treninga je izuzetno kompleksna i sloena upravljaka akcija u kojoj se na bazi zadatih ciljeva i zadataka, te utvrenih
vremenskih i finansijskih uslova i kriterijuma oreuju postupci koji
sadre: izbor i raspored sredstava, optereenja i metoda trenanog rada,
takmienja u pojedinim ciklusima koarkake pripreme. U sportskoj
praksi je poznato vie oblika planova i programa treninga koji se konstituiu za razliite vremenske periode.
Sportskom karijerom i dvoolimpijskim ciklusom upravlja se
dugoronim, odnosno perspektivnim planiranjem koarkake pripreme.
Za olimpijski ciklus i dvogodinji ciklus primjenjuje se srednjorono
planiranje i programiranje rada.
Kratkorono se planira i programira jednogodinji i polugodinji makrociklus. Veliki i mali mezociklus realizuju se putem tekueg, a
mikrostruktura treninga (mikrociklus, trenani dan i pojedinani trening) putem operativnog planiranja i programiranja koarkakog treninga.
Dugorono planiranje i programiranje
U viegodinjem ciklusu treninga koji podlijee dugoronom
planiranju mogu se prema Matvejevu (1977) izdvojiti tri osnovne etape:
Etapa bazine pripreme,
Etapa maksimalne realizacije individualnih mogunosti,
Etapa produene sportske karijere.
Glavni zadatak u dugoronom planiranju i programiranju trenanog procesa u pripremi koarkaa sastoji se u tome da se na osnovu
objektivnih pokazatelja istovremeno uvtrdi:
Osnovna dinamika razvoja individualnih timskih rezultata i
Osnova dinamika razvoja primarnirh, specifinih i situaciono sportsko motorikih i tehniko-taktikih sposobnosti, od ijeg razvoja
najvie zavisi dinamika koarkakog dostignua.
184

Dugoroni plan u treningu koarkaa sadri podatke o odnosu

pojedinih vrsta trenanih programa: viestrani, bazini, specijalni, situacioni, u pojedinim razvojnim etapama, kao i o osnovnim tendencijama
dinamike ukupnog optereenja i njegovih komponenti.
Srednjorono planiranje i programiranje treninga
Osnove srednjoronog plana i programa treninga u strukturi etvorogodinjeg ciklusa su:
U prve dvije godine provode se proireni periodi, treningom se
prvenstveno nastoji poveati bazini funkcionalno-motoriki status
koarkaa, te usavravanje i automatizacija novih ekonominijih
tehnikih i taktikih kapaciteta uz odgovarajui razvoj specifine
energetsko motorike pripreme.
U treoj godini dominira struktura treninga i sistema takmienja
kakav se previa za olimpijsku godinu.
U etvrtoj godini realizuje se provjereni model, sa eventualnim
korekcijama, koji pretpostavlja najvii nivo koarkakog dostignua
na olimpijskim igrama.
Kratkorono planiranje i programiranje treninga (godinji i
polugodinji ciklus)
Kratkorono planiranje i programiranje treninga odnosi se na
vremenski interval od godine dana, to jest. Na jednogodinji ili polugodinji ciklus rada. Godinji ciklus treninga planira se u okviru jednog ili
vie trenanih mikrociklusa.
Svaki mikrociklus sadri tri osnovna perioda: pripremni, takmiarski i post-sezonu.
U cilju to efikasnije izrade kratkoronog plana i programa treninga potrebno je definisati slijedee elemente:
1. Definisati globalne i parcijalne ciljeve pojedinaca i ekipe u
pojedinim vremenskim segmentima godinjeg plana.
2. Utvrditi glavne zadatke u dijelovima godinjeg ciklusa
3. Definisati inicijalno stanje i nakon toga prognozirati tranzitivna stanja i finalno stanje osnovnih komponenata sportske
forme koje podlijeu uticaju treninga.

185

4.

Definisati lokalitete gdje e se realizovati pojedini periodi,

etape i mikrociklusi treninga.
5. Okvirno utvrditi korienje sredstava, optereenja i modalitete treninga u pojedinim dijelovima godinjeg ciklusa.
6. Definisati odnose pojedinih vrsta trenanog rada (bazina,
specijalna, situaciona i takmiarska priprema).
7. Precizno utvrditi krivulju, odnosno distribuciju opteg optereenja i posebno komponenata intenziteta i ekstenziteta.
8. Utvrditi moguu distribuciju metoda trenanog rada u pojedinim etapama godinjeg ciklusa treninga.
9. Odrediti vremenske take za kontrolu kumulativnih efekata
treninga i sportske forme.
10. Predvidjeti odgovarajui broj pomonih potprograma u situacijama kada trenani procesi mogu krenuti u neeljenom
toku. Na kraju se za godinji ciklus treninga daje zbirni pregled ukupnog trenanog rada, i broja takmiarskih dana,
dana odmora i drugo.
Osnovni zadatak treninga koarkaa je njihov potpuni razvoj,
usmjeren na postizanje najviih moguih sportskih dostignua i to na
svakom razvojnom stepenu dugorone pripreme. Koarkaki trening
svakodnevno zavisi od programa razdraenja, nedeljno i mjeseno od
efekata adaptacije na razdraenje, a godinje od celokupnog efekta razdraenja u postizanju najboljeg rezultata.
Tekue planiranje i programiranje (period i etapa)
Plan i program perioda i etape treninga su uslovljeni istim faktorima o kojima je bilo rijei kod kratkoronog planiranja i programiranja treninga.
Plan i program perioda i etape u pripremi koarkaa neophodni
su dio procea treninga iskljuivo zbog toga to omoguavaju svrsishodno upravljanje kumulativnim trenanim efektima, osiguravajui pri
tome eljeni tempo razvoja sportske forme, pojaavajui pozitivne
adaptacione procese koji mogu da kasne u odnosu na dinamiku trenanih optereenja, ali koji garantuju visoki i stabilni nivo sportskih rezultata u takmiarskom periodu.

186

Posebno mjesto u izgradnji plana i programa mezociklusa zauzima odreivanje dinamike ukupnog optereenja i njegovih komponenti.
Operativno programiranje treninga (mikrociklus i pojedinani trening)
Mikrociklusi predstavljaju osnovnu ciklusnu strukturu procesa
treninga koarkaa. Svaki mikrociklus je relativno zatvorena cijelina,
koja se stalno ponavlja, sa veim ili manjim korekcijama u zavisnosti od
postignutih efekata.
Trajanje i struktura mikrociklusa u velikoj mjeri zavisi od etape,
odnosno perioda u kojima se mikrociklus nalazi. U koarkakoj praksi
dominiraju dva tipa mikrociklusa: udarni ili mikrociklus optereenja i
regenerativni ili mikrociklus optereenja.
Bauersfeld i Schroter (1979) su u skladu sa valovitom dinamikom optereenja izdiferencirali mikrocikluse kao:
Mikrociklus uvodnih optereenja
Mikrociklus osnovnih optereenja
Mikrociklus ispoljavanja takmiarskih rezultata,i
Mikrociklus aktivnog oporavka.
U skladu sa ovom postavkom u svakom mikrociklusu mogu se
prepoznati najmanje dvije faze:
1.
Stimulativna faza koja predstavlja fazu optereenja organiza treningom sa ciljem da se proizvede odreeni stepen umora, odnosno optereenja.
2.
Relaksirajua faza za koju je karakteristian pad trenanog optereenja to rezultira da se kod sportiste postigne odgovarajui
oporavak, odnosno obnova energetskih i drugih potencijala.
Pojedinani trening
Pojedinani trening je osnovna trenana jedinica i oblik trenanog rada kojim se ostvaruju neposredni trenutni efekti. U svojoj unutranjoj strukturi ima tri dijela: pripremni, glavni i zavrni dio.

187

U uvodnom pripremnom dijelu treninga trener je obavezan da

osim davanja osnovnih informacija primjenjuje trenane vjebe globalnog karaktera za poveanje opteg nivoa radne sposobnosti i mobilizacije spremnosti organizma koarkaa.
U glavnom dijelu treninga program je usmjeren na rijeavanje i
realizaciju trenane jedinice. Ovo je najvaniji dio treninga i najee
traje oko 60% od ukupnog vremena uz primjenu odgovarajuih metoda,
sredstava i organizacije.
U zavrnom dijelu postepeno se smanjuje intenzitet trenanog
optereenja sa ciljem da se organizam dovede u povoljno stanje funkcionalno-motorikih i biohemijskih funkcija ime se stvaraju uslovi koji
pogoduju poetku procesa oporavka.

Slika 19. Studenti FSN sa predmetnim profesorom i demostratorom

188

Pitanja:
1.tapodrazumjevapripremukoarkaa?
2.Objasnitibiolokuindikacijukrozformuluukoarci!
3.tajetoenergetskapripremakoarkaa?
4.tajetomotorikapripremakoarkaa?
5.Kakoplaniratiiprogramiratitreningkoarkaa?

189

15. Prilozi
Realizacija praktinog dijela nastave iz koarke
(Kampus program)

190

Dan 1.
Upoznati studente sa opremom (arape, duboke patike, orc, koarkaki dres bez rukava). Igra se sa , koarkakom loptom veliine
''7'', na dva koa. Cilj igre dati to vie poena, a primiti to manje, sa
pravilima (ukratko)
Objasniti kako se dri lopta, kako se vodi lopta i kako se dodaje.
Loptu drimo sa dvije ruke, gradimo je jednom rukom i nogom.
Lopta se dri na jednoj od strana kukova.
Lopta se vodi u visini kuka, tako to se iz zgloba ruke gura prema
podlozi tako da bi nam se vratila na isti nivo. Obavezno napomenuti
da kod djece razvijaju obje strane tijela, desnu tako i lijevu stranu, u
svim segmentima koarkakim.
Dodavanje moe biti sa jednom rukom i sa obe ruke. Sa desnom
diketno u grudi, sa iskorakom, o pod, bejzbol pas, kugla pas (sve
isto i sa drugom rukom), sa dvije ruke direktno u grudi i pas o pod.
Obavezno skrenuti panju da se dodavanje vri direktno u grudi ili
ako je saigra u kretanju da se pas daje ispred igraa zbog njegovog
kretanja.
Objasniti ulogu istezanja i zato je vano i da se posebno obrati
panja na dijelove tijela, na koje e se izvriti u toku ciljanog treninga.
Dan 2.
Podijeliti studente u dva oka,pola u jedan i pola u drugi, dijagonalno. Voenje lopte preko cijelog terena. Prvo desna ruka. Voenja niska, srednja i visoka.
Zamijenimo okove, i vodimo drugom rukom (lijevom). Takoe
voenja niska, srednja i visoka.
Istezanje sa loptom. Izabrati jednog studenta ili demonstratora za
istezanje.
Studenti u jedan oak. Staviti tri unja, po potrebi i vie. Slalom
izmeu unjeva. U poetku obratiti panju na pravilan rad, a da se

radi manjim intenzitetom. Kad studenti savladaju voenje, postepeno ubrzavati.

Staviti unjeve u jednu liniju. Isti zadatak imaju studenti: da vode
loptu naizmjenino sa obje ruke, slalom izmeu unjeva.
Pitanja studenata. Proi jo jednom hronoloki sve ta se radilo.
Dan 3.
Napraviti dvije ekipe: svijetlu i tamnu. Jedanest vezanih dodavanja
je 1 poen. Igra se do 3 poena. Nema voenja lopte, samo dodavanje.
Igra se preko cijelog terena. Sva pravila su vaea.
Istezanje (jedan od studenata) uz nadzor profesora ili demonstratora. Studenti su savladali voenje, sljedei je korak polaganje ili
dvokorak. U koarci imamo desni i lijevi dvokorak, zavisno od
strane terena gdje smo u datoj situaciji. Kojom rukom hoemo da
poloimo, tom nogom prvo idemo u dvokorak. Npr. (lijeva, desna i
izbacujemo lijevom rukom). Takoe poslije dvokoraka, objasniti
studentima i naskok, polukorak, zavretak na drugi obru.
Naskok, sama rije kae, umjesto da idemo u dvokorak, naskaemo
na dvije noge, paralelno na tablu i izbacujemo onom rukom sa koje
smo strane koa.
Polukorak, kao pola dvokoraka na prvom koraku, odraavamo se u
vazduh jednom nogom, a suprotom rukom izbacujemo loptu u ko.
Zavretak na drugi obru, slian dvokoraku, tj. dvokorak samo nam
je prvi korak skroz ispod koa, dok je drugi korak na suprotnoj
strani obrua i loptu izbacujemo, indirektno od table u ko.
Dan 4.
Dati studentima jednu loptu. Lopta je spas, ko ima loptu ne moe
biti uhvaen. Cilj usavriti pas i dati igrau koji pokuava biti uhvaen. Istezanje (student).
Objasniti studentima promjene u koarci. Postoji etiri vrste osnovnih promjena. To su: prednja (prva), kroz noge (srednja), iza lea
(zadnja) i roling promjena.
Podijeliti studente u dva dijagonalna oka, staviti 4 unja kao
simulaciju za protivnike igrae, poeti sa prednjom (prva) promjena. Posebno naglasiti osnovni koarkaki stav.
Slijedea promjena, kroz noge (srednja). Suprotna ruka i noga.
Noga preko noge, nema poskoka poslije promjene, to je najea
greka u 90% sluajeva. Koarkaki stav: sve vrijeme glava gleda
191

192

na ko, ne u podlogu. Ruka sa kojom se ne vodi gradi loptu od protivnika.

Promjena iza lea (zadnja). Dvije vrste promjena. Imamo drugu u
trku i sa naskokom. Promjena je nisko ispod muskulus gluteusa.
Svo vrijeme se radi na oba koa u dijagonalnim okovima sa 4
unja.
Roling je najtea i najsloenija promjena, koju rade svi studenti za
veu ocjenu. Nizak koarkaki stav, sa graenjem lopte suprotnom
rukom
Dan 5.
Kruni metod, lijevi i desni dvokorak ko promai sijeda, ko da ko,
ostaje u terenu. Ko ostane zadnji, nagraditi.
Istezanje (student).
Parovi, staviti u par, slabijeg i naprednijeg. Sve vrste dodavanja.
Kod pasa paziti da ruka ide za loptom, iskorak nogom. Kod prijema
obratiti panju na amortizaciju, praviti koaricu rukama kod prijema. Neposredno prije prijema malo unazad cimnuti tijelom da bi
amortizovali pas .Pasovi sa obje ruke direktan u grudi, o pod, desna
u grudi, desna o pod isto i lijeva.
Objasniti pivotiranje, svrhu pivotiranja. Pokazati prednji i zadnji
pivot, na obje strane. Raditi u parovima, simulirati odbranu.
Objasniti odbranu, stav, odstojanje, ulogu odbrane, sisteme odbrane, odbrana ovjek, zonska odbrana, kretanje u stavu, noga do
noge, nikako ukrtati noge.
Pitanje studenata, hronoloki prolaziti sve do sad raeno.
Dan 6.
Vjebe tranja sa loptom po dijagonali (demonstrator prvi, ostali iza
njega simuliraju), istezanje (student).
Objasniti ut-skok-ut. Uloga uta, kada se primjenjuje, objasniti
ut ispod koa, ut sa linije slobodnih bacanja, ut za 3 poena. Raditi na dva koa u dvije vrste.
ut se izvodi u lancu pokreta od skonog zgloba do runog zgloba.
Sve treba da bude sinhronizovano. I u jednom pokretu. Saviti se u
koljenima, lopta lei na dlanu, lopta iznad glave i lopta se gura u
vis, a ne u dalj. Mjesto skoka mora biti i mjesto doskoka.
Podijeliti studente u dvije ekipe, dati takmienje u utu sa polu distance i 3 poena. Do ukupno 11 poena. Mijenjamo koeve do 4 u
pobjedama.

Pitanja studenata i prei sve hronoloki uz korekcije.

Dan 7.
Podijeliti studente na dvije grupe , na dva koa do pola i nazad
voenje lopte nisko, srednje i visoko. Istezanje (student).
Podijelti studente u dva dijagonalna oka, dati im mjeavinu promjena sa razliitim zavrecima, Sa tri unja razliite promjene sa raznim zavrecima, dvokorak, polukorak i naskok.
Korekcije: kojom rukom rade promjenu, da su u koarkakom stavu, da je glava podignuta, da suprotna ruka gradi loptu, da je zavretak ispravan.
Podijeliti studente u dvije grupe. Upoznati ih sa pravilima igre, sistemima napada i odbrane. Vriti izmjene na svaka 3 minuta. Brojati
poene i nagraditi pobjedniku ekipu.
Pitanja studenata i hronoloki prei sve!
Dan 8.
Vjebe tranja bez lopte, iz oka dijagonalno (demonstrator), prvi,
ostali iza oponaaju. Istezanje (student).
Promjene, sve ponoviti, studenti sami, jedan po jedan. Greke zaustavljati i komentarisati zajedno. Pitati studente ta je pogreno?
Vrste utiranja, ponoviti studenti sami. Korekcije kao i kod promjena, studenti ispravljaju i komentariu.
Podijelti studente u dvije ekipe, na dva koa. Igrati. Izmjene na svaka 3 minuta.
Pitanja studenata i hronoloki proi sve raeno!
Dan 9.
Napraviti parove. Jedna lopta. Dodavanje u kretanju preko cijelog
terena, zavretak po elji.
Istezanje (student).
Ponoviti pivotiranje, stavove u odbrani i napadu. Korekcije vre
sami studenti.
Izvoenje slobodnih bacanja u parovima.
Pitanja studenata i hronoloki prei sve raeno!

193

1.
2.

1.
2.

1.
2.
3.

194

Vjebe za ut
Vodimo loptu oko unja (prvog) vraamo se na unj (drugi), zaustavljamo se i utiramo.
Tri pozicije za ut (na svakom unju treba postii po 10 poena).
Zavravamo na 30.
Vjebe za dribling
Dribling oko unjeva to prije, glava podignuta, dribling nizak,
koarkaki stav. Zavretak po elji.
Vodimo loptu do unja, sputamo se u sjed, svo vrijeme driblamo
loptom.Takoe i kad ustajemo nastavljamo driblati loptom. Cilj je
da ne prestanemo sa driblingom.
Dan 10.
Dati studentima individualno da se zagriju. Istezanje (svako za
sebe).
Simulacija ispita, dati studentima poligon sa promjenama, i sa raznim zavrecima (dvokorak, naskok, polukorak). Raditi na oba koa.
Zadatak: ut, sa polaskom u dribling, lijeva i desna strana.
Pitanja studenata!
Vjebe za ut
Tri pozicije na vrijeme raditi, dati na svaku poziciju po 5 lopti.
etri lopte nose po 1 bod, dok zadnja lopta na poziciji nosi 2 boda.
Radi se 1 minut. Brojati poene.
Tri pozicije na 6,75m. Slian princip kao i kod uta 1. Po pet lopti
na unjeve, zadnja nosi 2 boda. Isto se radi na 1 minut.
Trojke, jedna lopta. Rasporediti du terena. Sredinji igra tri, utira 20 lopti. Radi se aizmjenino. Poeni se zbrajaju, pobjednik je
onaj koji ima najvie poena.
Dan 11.
Igra ganjanja sa loptom koja je spas.
Istezanje (student).
Parovi, preko itavog terena. Pas, sa dvije ruke od pod, direktan, sa
desnom i sa lijevom rukom, kugla pas, bejzbol pas.
Takmienje u utu, dati tri pozicije, ko da ostaje u terenu. Zadnje
nagraditi.
Pitanja studenata i hronoloki prei sve raeno!

Dan12.
Vjebe tranja bez lopte. Istezanje.
Proi sva voenja lopte, sa preprekama (unjevi).
Sve promjene (prednja, kroz noge, iza lea, roling).
Zavreci (dvokorak, naskok, polukorak, zavretak na drugi obru).
Pitanja studenata i hronoloki sve prei!
Dan 13.
Individualno zagrijavanje sa loptom.
Istezanje (student).
Podijeliti studente u dvije ekipe, igra na dva koa. Izmjena svaka 3
minuta. Studenti sami trae faulove, korake, duple lopte itd. Sami
sude uz korekciju (profesora i demonstratora).
Takmienje u slobodnim bacanjima. Ispisnica, ako igra ispred studenta da ko, a on promai, ispada.
Pitanja studenata i prei sve hronoloki!
Dan14.
Parovi, par preko cijelog terena, dvokorak. Istezanje (student).
Ponoviti, dvokorak, naskok, polukorak, zavretak na drugi obru,
polazak u dribling iz koarkakog stava sa sredine, lijeva i desna
strana.
Ponoviti pivotiranje, prednje i zadnje.
Pitanja studenata i hronoloki proi sve!
Dan 15.
Zagrijati studente sa loptom i bez lopte. istezanje (demonstrator).
Ponoviti i ispraviti greke na promjenama: prednja, kroz noge, iza
lea, roling.
ut- korekcija. Dati na obje strane da se radi. Lijeva i desna ruka.
Polaganja desna i lijeva ruka, sa dvokorakom, naskok, polukorak,
dvokorak,na drugi obru.
Pivotiranja i pitanja studenata

195

SPISAKPITANjAIZKOARKE
(zausmenidioispita)

1. Kojasudvaosnovnatipaigraaukoarci?
2. NavediosnovnekarakteristikeizadatkeFIBA?
3. Ko,gdjeikadajeizmisliokoarku?
4. Objasnirazlognastankakoarke?
5. NavediperioderazvojakoarkeubivojJugoslaviji?
6. Kojasu3pravila,od13,daseigrakoarkauzatvorenomprostoru?
7. KolikopravilaidodatakasadriFIBAinataseodnose?
8. Napiijednainuspecifikacijeuspjehaukoarci!
9. ObjasniznaajfaktoraFuspjehaukoarci!
10. ObjasniznaajfaktoraMuspjehaukoarci!
11. tajetaktikomiljenjekoarkaa?
12. takarakteriedobrukoarkakutehniku?
13. imejeodreenadobraputanjadodavanjaiutiranjaukoarci?
14. Kojesufazeuprocesuuenjatehnikeukoarci?
15. Kojesugrekeuuenjutehnikeikorekcijeukoarci?
16. tajetostavtrostrukeprijetnje?
17. Zatosekoristipivotiranje?
18. Kojasuosnovnaakojanaprednadodavanja?
19. Zatosekoristidribling?
20. Odegazavisiefikasnostutaukoarci?
21. Kojesuosnovnelinijekretanjauigrinapadaabezlopte?
22. Naemusebaziraigracentraukoarci?
23. Odegazavisidobraigrapojedincauodbrani?
24. Kojajerazlikaizmeuparalelnogidijagonalnogstavauodbrani?
25. Kojasupravilakodbonogkretanjaklizanjauodbrani?
26. Kakoseuvanapadabezlopteuakcijiiodbrani?
27. tajeznaajnozadobarskokuodbrani?
28. Odegazavisidobraigra1:1?
29. Naosnovukojihkriterijumasevriizborneketaktike?
30. Kakovritiizbortaktikekodmladihkoarkaa?
31. Naosnovuegaseuvjebavataktika?
32. Kojasu4uslovazadobrusaradnju2i3koarkaauigri?
33. Kojisuoblicisaradnje2napadaadodajiutri?
34. tajetopikendrol,atapikendpop?
35. Nabrojblokadeusaradnji3napadaa?
196

36. Kakoigrati2odbrambenaigraaprotiv3napadaaukontranapa
du?
37. Kojisunainiodbraneodpikendrola?
38. Kakosebranidonjablokada,akakolena?
39. Kolikofazaigreimaukontranapaduikojesu?
40. tazahtijevauspjenuigrubrzogkontranapada?
41. Kojisuoptiprincipinapadanaodbranuovjeknaovjeka?
42. Nakojimprincipimasebaziranapadnazonskuodbranu?
43. Kakotrebadasenapadajuagresivneodbrane?
44. Kojijerasporedigraaupoljukodakcijeizauta?
45. Kojesukarakteristikeotvorene,akojezatvoreneodbrane?
46. Kojasuosnovnapravilaodbraneovjeknaovjeka?
47. Navedifazeuigranjuzonskogpresinga!
48. Kojesudobre,akojeloestranezonskeodbrane?
49. Prikaiiobjasnizonskuodbranu2:3!
50. Objasniodbranuodkontranapadapritiskomnaprvadodavanja?
51. Kojisuglavniciljevienergetskomotorikepripreme?
52. Kojesu2komponentetreningaalaktatnogmefanizma?
53. tajepokazateljaerobnihsposobnostiinjegovevrjednosti?
54. tajesadrajetapabazinihpripremaupripremnomperiodu?
55. Kojesuetapeuprelaznomperiodu?
56. Kakavjeutiecajbavljenjakoarkomnamlaupopulaciju?
57. Kojijeciljkoarkeusistemufizikogvaspitanja?
58. Kojijeosnovniciljfizike,tehnikeitaktikepripreme?
59. tasepodrazumijevapodtalentom?
60. tajetokoarka(definicija)?

Pitanjasastavio:
Prof.drPaneMandi

197

TEMESEMINARSKIHRADOVAIZKOARKEZASTUDNTE1GODINE
1.

Istorijatkoarke_____________________________________________

2.

Dimentijeigralita,pravilaikomentar ___________________________

3.

Tehnikaobuavanjaelemenatakoarke__________________________

4.

Postupciobuavanjatehnikeukoarci___________________________

5.

Osnovnitehnikielementiukoarci_____________________________

6.

Osnovnistavukoarci________________________________________

7.

Osnovnistavuodbrani,koarka________________________________

8.

Osnovnistavunapadu,koarka ________________________________

9.

Vjebezaparalelnistavukoarci _______________________________

10. Vjebezadijagonalnistavukoarci______________________________
11. Osnovnistavsaloptomukoarci _______________________________
12. Vjebezaosnovnistavsaloptomukoarci________________________
13. Kretanjeigraaunapaduiodbranibezlopte,koarka_______________
14. Kretanjeuodbrambenomstavunaprijednazadukoarci____________
15. Zaustavljanjeukoarci,jednokontaktnoiudvakontakta ____________
16. Pivotiranjeukoarci(uopteno) ________________________________
17. Pivotiranjepremaigrauipivotiranjeodigraaukoarci ____________
18. Tranjeukoarci(uopteno)___________________________________
19. .Tranjesapromjenompravcakretanjasaibezzaustavljanjaukoarci_
20. Skokoviukoarci(uopteno)___________________________________
21. Skokoviukoarci(uopteno)___________________________________
22. Skokoviizmjestaikretanjasadoskocimaukoarci_________________
23. Obuavanjetehnikihelemenatasaloptomukoarci_______________
198

24. Vjebezaobuavanjegornjegidonjegdranjalopteukoarci ________

25. Bonoimjeovitodranjelopteukoarci_________________________
26. Hvatanjelopteuvisiniglaveiiznadglaveukoarci__________________
27. Hvatanjelopteuvisinigrudi,ispodstruka,sastrane ________________
28. Hvatanjelopteuskokusaobjemarukamaukoarci_________________
29. Dodavanjelopteukoarci(uopteno)____________________________
30. Direktnododavanjelopteusvimpozicijamaukoarci_______________
31. Indirektnododavanjeloptesasvihpozicijaukoarci ________________
32. Horogdodavanjaiutiranjaukoarci ____________________________
33. Dodavanjeloptepredavanjemiliuruivanjemukoarci______________
34. Dodavanjelopteodbijanjemprstimaukoarci_____________________
35. Voenjelopteukoarci(uopteno)______________________________
36. Voenjeloptedriblingomumjestuusvimpozicijama _______________
37. Voenjelopteukretanjuusvimpravcima ________________________
38. Driblingfintiranjemirolingom__________________________________
39. utiranjeukoarci(uopteno)__________________________________
40. Realizacijatehnikeutaukoarci________________________________
41. Realizacijaskokutaukoarci __________________________________
42. Tehnikautiranjajednomrukomizsvihpozicija____________________
43. utiranjelopteizdvokorakaizokretaizsvihpozicija ________________
44. utiranjelopteprekoglave,horog,ukoarci_______________________
45. Fintiranjeukoarci(uopteno)__________________________________
46. Primjenafinte,bezisaloptom,ukoarci _________________________
47. Fintadriblingom,dodavanjemiutomukoarci____________________
199

48. Osnovnatehnikaodbraneukoarci _____________________________

49. Kretanjauosnovnomstavuuodbraniukoarci____________________
50. Tehnikauvanjaigraa,saibezlopte,ukoarci____________________
51. uvanjeigraaudriblinguiodbranaodutiranja___________________
52. Odbranautablokiranjemizagraivanjem________________________
53. Realizacijaskokauodbraniukoarci_____________________________
54. Osnovnataktikaukoarci(uopteno)____________________________
55. Individualnataktikaunapadu,bezisaloptom_____________________
56. Individualnataktikauodbrani,bezisaloptom_____________________
57. Elementigrupnetaktikeunapadu ______________________________
58. Elementigrupnetaktikeuodbrani ______________________________
59. Tehnikakolektivnetaktikeunapadu_____________________________
60. Tehnikakolektivnetaktikeuodbrani ____________________________
61. Osnovniprincipikolektivnetaktikeunapadu______________________
62. Osnovniprincipikolektivnetaktikeuodbrani______________________

Temezadao:
prof.drPaneMandi

200

TESTKOARKA

Grupapitanjabr.
Podaciokandidatu/studentu
Imeiprezime

Mjestostanovanja
Brojindeksa

Mobilnitelefon

email

Brojpolaganja

Datumtestiranja

Potpis

Pitanjazasamostalanrad
1.Aktuelnapravilaigreukoarci(nabroj):

brojbodova
moguih:
8bodova

osvojeno
_______

201

2.Jednainaspecihikacijeuspjehaukoarci(napiii
objasni):

3.Nabrojsadrajeelemenatakoarkeunapadu:

4.Nabrojsadrajeelemenatakoarkeuodbrani:

202

brojbodova
moguih:
14bodova

osvojeno:
________

brojbodova
moguih:
8bodova

Osvojeno:
_______

brojbodova
moguih:
10bodova

osvojeno:
_______

5.Saradnjadvaigraaukontranapadu,(opii):

6.Kolektivnataktikanapad,sadraj(nabroj):

7.Kolektivnataktikaodbrane,sadraj(nabroj):

brojbodova
moguih:
10bodova

osvojeno:
________

brojbodova
moguih:
8bodova

osvojeno:
_______

brojbodova
moguih:
10bodova

osvojeno:
_______

203

8.Energetskomotorikepripreme,sadraj(navedi):

9.Utjecajkoarkenarazvojmladogorganizma:

10.tasepodrazumijevapodtalentomukoarci:

204

brojbodova
moguih:
10bodova

osvojeno:
_______

brojbodova
moguih:
10bodova

Oovojeno:
________

brojbodova
moguih:
10bodova

osvojeno:
_______

REZULTATTESTIRANJA

Brojosvojenihpoena:

Procenatuspjenosti:

SKALAOCJENJIVANJA
Bodovi(oddo) Ocjena(brojana) Ocjena(opisna)
93100
10
IZVRSTAN
A
8592
9
VRLODOBAR
B
7784
8
DOBAR
C
6976
7
ZADOVOLJAVAJUI
D
6168
6
DOVOLJAN
E
4060
5
NEDOVOLJAN
FX
040
5
NIJEZADOVOLJIO
F

Predloenaocjenaispitivaa/nastavnikasaradnikanaosnovupokazane
uspjenostistudentaprilikomtestiranja:

IZVRSTAN
10
A
VRLODOBAR
DOBAR
ZADOVOLJAVAJUI
DOVOLJAN
NEDOVOLJAN
NIJEZADOVOLJIO

9
8
7
6
5

B
C
D
E
FX
F

205

Konanaocjenaispitivaa/nastavnikaSEMINARSKIRADTESTPRAK
TINIDIOUSMENIusaglaenasamiljenjemstudenta:

IZVRSTAN
10
A
VRLODOBAR
DOBAR
ZADOVOLJAVAJUI
DOVOLJAN
NEDOVOLJAN
NIJEZADOVOLJIO

9
8
7
6
5

B
C
D
E
FX
F

UBanjojLuci,

ispitiva/nastavnik:pr.drPaneMandi

206

LITERATUTA:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.
14.
15.
16.
17.

DeVris,H.:Fiziologijafizikognaporausportuifizikomvaspitanju,
Partizan,Beograd1976.
Foks,E.:Fizikitrening:metodeiefekti,Savremenitrening2,1997.
Grupaautora:Udbenikzasportsketrenere,FFKSarajevo,1991.
Havelka,N.iLazareviLj.:Spotrilinost,Sportskaknjiga,Beo
grad1981.
Jakovljevi,S.:Koarkaamerikaiskustva,KSS,Beograd,1997.
Jakovljevi,S.:Nekerelacijeizmeuspecifinekoarkakemotorike
ikognitivnihsposobnostiinjihovutjecajnauspjehukoarci,magi
starskirad,FFKBeograd,1995.
Jakovljevi,S.:Metodikaobuke1:1,2:2i3:3,napadiodbrana.
KoarkaZbornikradova,IIciklus,Permanentnousavravanje,
KSS,Beograd,1999.
Jakovljevi,S.:Relacijaizmeuuspjenostikoarkaainjihovihkog
nitivnihikonativnihdimenzija,doktorskadisertacija,FFK,Beograd
2000.
Karaleji,M.:Nekerelacijeizmeukonativnihdimenzijalinostii
uspjehauvrhunskojkoarci,doktorskadisertacija,FFK,Sarajevo
1988.
Karaleji,M.:Osnovnaodbranaoveknaovekasapritiskom,
KoarkaZbornikradova,IIciklus,Permanentnousavravanje,
KSS,Beograd1999.
Karaleji,M.iJakovljevi,S.:Nekiaspektiselekcijeukoarci,
KoarkaZbornikradova,Iciklus,Permanentnousavravanje,
KSS,Beograd,1998.
Karaleji,M.iJakovljevi,S.:Psihofizikeosobineitehnologijanji
hovograzvoja,KoarkaZbornikradova,Iciklus,Permanentno
usavravanje,KSS,Beograd,1998.
Karaleji,M.iJakovljevi,S.:Testiranjeimerenjeukoarci,KSS,
Beograd1998.
Karaleji,M.iNajtater,.:Razvojsnageisnanesposobnosti
koarkaa,FFK,Sarajevo,1990.
Karaleji,M,Afmetovi,Z,Jakovljevi,S.iNovovi,M.:Koarka
prirunikzatrenere,KSS,Beograd,1998.
Kejn,.E.:Psihologijasporta,Nolit,Beograd,1984.
Kolos,V.M.:KoarkaTeorijaipraksa.Polimja,Minsk,1989.
207

18. Lazarevi,Lj.:Psiholokapripremasportista.FFK,Beograd,1994.
19. Medved,R.:Sportskamedicina.Sportskaknjiga,Beograd,1997.
20. Milanovi,D.:Nekiobliciplaniranjaiprogramiranjaprocesasport
skogtreninga,Zagreb,1986.
21. Najtater..:Teorijaimetodikasportskogtreninga,FFK,Sarajevo,
1991.
22. Nikoli,AiParanosi,V.:SelekcijaukoarciPartizan,Beograd,
1980.
23. Pavlovi,M.:Strukturataktikogmiljenjakoarkaa,dokrorska
disertacija,FFK,Zagreb,1977.
24. Pauni,S.:Nekiproblemiinterpretacijepodatakaoistorijskom
razvojukoarkeunaimizvorima,magistarskirad,FKK,Beograd,
1974.
25. Pauni,S.:GenezairazvojkoarkeuJugoslaviji,Ddktorskadiserta
cijaFFKBeograd,1981.
26. Paranosi,V.iLazarevi,Lj.:Psihodinamikasportskegrupe,SOFKJ,
Beograd,1975.
27. Pavlovi,M.:Taktikomiljenjekoarkaa,doktorskadisertacija,
Fakultetzatjelesnukulturu,Ljubljana1980.
28. Pei,S.:Odbranaoveknaoveka,VTBeograd,1997.
29. Rouppet,M.L.:Psihikapripremakoarkaa,Koarka12,63/73,
JZFK,Beograd,1984.
30. Vuden,.:Modernakoarka,NIROJe,Beograd,1983.
31. Zaciorski,V.:Fizikasvojstvasportista,SOFKJBeograd,1975.
32. eravica,R.iPavlovi,M.:utiranjeukoarci,Beograd,1984.

208

PRILOZI
Slika1.DrejmsNejsmit................................................................................11
Slika2.Poecikoarkakeigre........................................................................13
Slika3.StudentiFSNnapraktinomdijelunastave
(manipulacijasaloptomumjestu)..................................................................18
Slika4.StudenticaFSN(prikaztehnikemanipulacijesaloptomukretanju)..20
Slika5.Specifinakoarkakamotorikaitaktikomiljenje
prikazipregled.............................................................................................28
Slika6.DemostratorFSN(prikaztehnikevoenjalopte)...............................32
Slika7.StudentFSN(Prikaztehnikerolinga)..................................................34
Slika8.DemostratorFSN(Prikazosnovnogkoarkakogstavasaloptom)....38
Slika9.DemostratorFSN(Polazakunapadsaloptom)..................................40
Slika10.StudentkinjaFSN(Lijeviulazsaskokutem)....................................45
Slika11.StudentiFSN(Igraunapadu,dvokorakiut)...................................48
Slika12.StudentiFSN(igraunapaduiodbrani).............................................59
Slika13.StudentiFSN(Igraunapaduiodbranisazadacima)........................71
Slika14.StudentiFSNsademostratodom(dodavanjeihvatanjelopte).......82
Slika15.StudentiFSN(Igrabasketa2:2uzprimjenu
koarkakihelemenata)...................................................................................90
Slika16.StudentiFSN(Igraunapaduiodbraniuzprimjenuelemenata
koarke)...........................................................................................................98
Slika17.StudentiFSN(Pripremautazatricu).............................................140
Slika18.StudentiFSNsademostratoromuigriBasketa..............................168
Slika19.StudentiFSNsapredmetnimprofesoromidemostratorom.........188

209


ema1.Igrajtijelomiistri.............................................................................41
ema2.ViLkretanja..............................................................................43
ema3.Demarkiranjeutrouglu.....................................................................47
ema4.Krenikaloptiiutriizalea..............................................................67
ema5.Kretanjecentrakadjeloptanavisokojpoziciji.................................74
ema6.Kretanjecentrakadjeloptananiskojpoziciji...................................75
ema7.Kretanjecentrakadonznadaceloptadoinanjegovustranu.......77
ema8.Potpunozatvorenistav......................................................................80
ema9.Otvorenistav.....................................................................................83
ema10.Djeliminozatvorenistav................................................................85
ema11.Pomoivraanjenasvognapadaa................................................87
ema12.Dugakododavanjeukontranapadu..............................................88
ema13.Prenosloptedodavanjem...............................................................89
ema14.Prenosloptedriblingom..................................................................91
ema15.Trenutakkadtrebaloptudodatiusituaciji2:1..............................93
ema16.Prenosloptedodavanjem...............................................................94
ema17.Prenosloptedriblingomidodavanjem...........................................96
ema18.Prenosloptesadvadodavanjadosredineterena..........................97
ema19.Otvaranjespoljanjegigraausrediniinastranu...........................99
ema20.Otvaranjespoljnihigraausredinuinastranu.............................101
ema21.Saradnjaudodavanjuuzavrnicibrzognapada...........................102
ema22.Individualnodemarkiranjenapadaabezlopte............................104
ema23.Saradnjaukrtanjemuzavrnicibrzognapada.............................106
ema24.Saradnjablokadomuzavrnicibrzognapada...............................107
ema25.Ukrtanjeigraabezlopte.............................................................115
ema26.utsasrednjegodstojanja.............................................................117
ema27.utispodkoanakonotvaranja.....................................................118
210

ema28.Saradnjautrouglu.........................................................................120
ema29.Saradnjagivendgoutravanjeodlopte...................................122
ema30.Saradnjabekdor........................................................................124
ema31.Saradnjafrontdor......................................................................126
ema32.Igrapikendrol...........................................................................127
ema33.Igrapikendpop.........................................................................128
ema34.Uruenjelopte...............................................................................129
ema35.Dodajloptuiutri.....................................................................133
ema36.Akcijaodbranenakonprvogdodavanjanapadaa.......................135
ema37.Odbranaoddodajiutri...............................................................144
ema38.Odbranaodukrtanjasauruenjem.............................................145
ema39.Linijskirasporedigraa..................................................................149
ema40.Dejstvoodbrambenihigraa.........................................................152
ema41.Otvaranjebekovanabokiusredinu.............................................155
ema42.Koridoriukontranapadu...............................................................162
ema43.Aktivnostiodbrambenihigraakodubacivanjalopte
ulijevustranu................................................................................................174
ema44.Aktivnostiodbranbenihigraakodubacivanjalopteusredinu....178

211

CIP -

,
796.323.2(075.8)
,
Koarka / Pane Mandi, Senad Bajri, Darko
Boi. - 1. izd. - Banja Luka : Panevropski
univerzitet Apeiron, 2013 (Banja Luka : Markos
design&print studio). - 212 str. : ilustr. ; 25
cm. - (Biblioteka sportskih nauka - Sports
Library ; Knj. 14)
Tira 200. - Bibliografija: str. 206-207.
ISBN 978-99955-91-00-7
1. , [autor] 2. , [autor]
COBISS.BH-ID 3511576