Boac (tvrava)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Tvrava Boac

Boac je bio srednjovjekovna utvrda na lijevoj obali Vrbasa, na pola puta

izmeu Banjaluke i Jajca. Njegove zidine postoje i danas iznad akumulacije Hidroelektrane
Boac i ispod istoimenog naselja (Boac). Bio je jedan u nizu stratekih odbrambenih objekata u
dolini Vrbasa: Banjaluka, tj. dananji Vrbaki Grad, Zveaj, Greben, Boac, stari grad Jajce.
Tokom osmanlijske okupacije, dodatno je utvrivan i dobro odravan, pa su do danas relativno
dobro ouvani snani bedemi i kule koji okruuju prostrano gradsko dvorite. [1]
Sadraj
[sakrij]

1Historija

2Nacionalni spomenik

3Takoer pogledajte

4Reference

Historija[uredi | uredi izvor]

Zidine Boca je prvi opisao dr. iro Truhelka u svome djelu "Kraljevski grad Jajce" (str. 71-72). U
pisanim tragovima, Grad se prvi put spominje 1494, a 1516. je pao
pod osmanlijsku okupaciju. Turci su ga dodatno utvrdili postavili posadu. Iz anonimnog opisa
Bosne Hamdija Kreevljakovi je doao do informacije da je Boac bio za ondanje prilike tvrdi
grad, ali ga je uvalo malo topova.
Srednjovjekovni Boac je naputen neto prije 1833, 45 godina prije austrougarske okupacije.
Uope nije pomenut u popisu iz 1838. Prema Kreevljakoviu, Juki je doao do podatka ka da
su oko 1850. u njemu bila dva topa, ali je bio naputen prije 1833, jer je u popisu zabiljeeno da
je prazan.
Prvi poznati dizdar, od sredine maja 1617. do iza marta 1626, bio je Smailaga, sin Muhamedov.
Prije maja 1617, u selu Triskovini (pretpostavlja se svom rodnom selu), sagradio
je damiju, mekteb i tekiju i uvakufio trideset hiljada aki gotovine, svoj posjed kao mili i
dva ifluka: Ponir i Ponikve u istom selu. Od toga su se odravala pomenuta dobra, a na
njihovom podruju je kasnije izgraeno selo, koje je kasnije prozvano Agii, danas mjesna
zajednica. Tu su za Kreevljakovieva vremena ivili Vakifovi potomci prezimena Smailagi.[1]
Oba pomenuta ifluka mulkizirana su beratom od redeba (drugu mjesec
prije ramazana) 1035. hidretske godine, odnosno 1626. Iz akta zaklade od dum I. 1026

(maj 1617.) zna se da je uz Boac bio varo. Pretpostvlja se da termin ovog ina nije sluajan jer,
prema Islamskom vjerovanju mjesec redeb ima posebno znaenje.
...Prenosi se od Boijeg Poslanika, s.a.v.a. da je rekao: Mjesec redeb je veliki mjesec Boiji i nijedan
mu mjesec nije ravan po vrlinama i potovanju koje ima. Ratovanje protiv nevjernika u ovom mjesecu
je zabranjeno. Redeb je mjesec Uzvienoga Allaha, a'ban je moj mjesec, a mjesec ramazan je
mjesec moga Ummeta. Onaj ko isposti jedan dan mjeseca redeba zasluit e veliko Boije
zadovoljstvo, Boija srdba bit e od njega udaljena i dehennemska kapija bite za njega zatvorena...
[2]

Smailaga je imao sina Aliju. U 1704, dizdar je bio Mehmedaga, sin Alijagin, od 1793. to je
bio Mustajaga, a 1815., drugi Mehmedaga.

Nacionalni spomenik[uredi | uredi izvor]

Tvrava Boac je 2005. godine od strane Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika Bosne i
Hercegovine proglaena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine [3]

Takoer pogledajte[uredi | uredi izvor]

Zveaj

Vrbas

Spomenik kulture

Reference[uredi | uredi izvor]

1.

^ Vrati se na:a b Kreevljakovi H. (1951): Bosanskohercegovaki stari gradovi. Nae

starine, I: 744.

2.

Vrati se na vrh^ [1]

3.

Vrati se na vrh^ Odluka o proglaenju Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine

[sakrij]

Tvrave u Bosni i Hercegovini

Biha
Bijela tabija
Bjelaj
Blagaj
Bobovac
Boac
Bora
Bosanska Krupa

Bosansko Grahovo
Buim
Cazin
Doboj
Makljenovac
Fazlagia kula (Gacko)
Glamo
Gradaac
Greben
Hodidjed
Hutovo
Jajce
Kamengrad
Kamiak
Kastel
Klobuk
Klju
Komotin
Kotun
Kotor
Kreevo
Livno
Ljubuki
Humac