Bora je srednjovjekovni grad, politiko sredite vlasteoske porodice Pavlovia.

Njegovi ostatci
nalaze se na geografskim koordinatama: 4345'N 1857'E, na teko pristupanom terenu iznad
lijeve obale Prae, nedaleko od eljeznike stanice Mesii, opina Rogatica. Dugo vremena
Bora je pogreno identificiran sa Birem (Vlasenica), a prvi ga je tano ubicirao Vladislav Skari.
Glavno boravite i dvor vlastela Pavlovii imali su u tvravi Bora. Ostaci ovog utvrenja, osim
manjih sondanih istraivanja, nisu detaljno istraivani. Ova tvrava je jedna od najveih na
podruju nekadanjeg Bosanskog kraljevstva. Grad je podignut na stjenovitom, teko
pristupanom terenu iznad lijeve obale rijeke Prae. Prilaz tvravi je postojao samo sa istone
strane. Tvravski kompleks je uski pojas na zaravnjenoj kosi koji je
priirivan podzidima i bedemima. Glavni dio tvrave je Velika gradina koja se nalazi u sreditu
kompleksa i koja je bila na vie etaa. Tu je postojala i cisterna. Prema zapadu, nad liticama koje
se obruavaju prema rijeci bilo je istureno malo utvrenje sa posebno branjenim prilazom
(rovom i pokretnim mostom). To je bilo zadnje uporite odbrane tvrave. Zaravan je bila
popunjena zgradama od drveta. Inae kompletan kompleks tvrave bio je dobrim dijelom od
drvene grae, a uspijevao se braniti odbranom samo prilazne istone strane. [1]
S razvojem moi Pavlovia, a zahvaljujui svom stratekom poloaju na raskru puta
od Dubrovnika prema Srebrenici i Zvorniku i puteva od doline Lima prema Vrhbosni, s vremenom
se ispod utvrenja razvija i podgrae, u izvorima prvi put spomenuto 1417. godine. To podgrae
se naziva subBora, sotoBora, a najee Podbora. U njemu je podignuta carina Pavlovia,
razvija se dubrovaka kolonija (najutjecajniji pripadnik je bio Vlahua Latinica). Od domaih ljudi
iz Podboraa u izvorima su zabiljeeni Dabiiv Vukovi (gradski knez) te Radi Dobri i Miljan
(trgovci).
Nakon pada srednjovjekovne Bosne 1463. godine, Bora je spaljen i sruen do temelja.
Podgrae je jedno vrijeme postojalo kao sredite nahije Bora, meutim od 1485. godine je
naputeno i palo u zaborav.

Reference[uredi | uredi izvor]

1.

Vrati se na vrh^ Pavao Aneli, Bora, Arheoloki leksikon BiH,

Tom III, Zemaljski muzej, Sarajevo 1988, 92; Marko Popovi,
,
2, 1997.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Pavao Aneli, "Izvjetaj o probnom iskopavanju na

srednjovjekovnom gradu Boru", Glasnik Zemaljskog muzeja
XVII, Sarajevo 1962.

Pavao Aneli, Bora, Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine,

Tom III, Zemaljski muzej, Sarajevo 1988, 92.

Desanka Kovaevi-Koji, "Gradska naselja srednjovjekovne

Bosne", Veselin Maslea, Sarajevo 1962.

Desanka Kovaevi-Koji, "Bora - sredite zemlje Pavlovia",

Zemlja Pavlovia, srednji vijek i period turske vladavine, ANURS,
Nauni skupovi Knjiga V, Odjeljenje drutvenih nauka Knji. 7,
Banja Luka 2003.

oko Mazali, "Bora bosanski dvor srednjeg vijeka", Glasnik

Zemaljskog muzeja LIII, Sarajevo 1941.

Aleksandar Ninkovi, "Stari grad Bora", Stari gradovi Bosne i

Hercegovine, Nacionalni komitet ICOMOS u Bosni i Hercegovini,
Sarajevo 2012.

Marko Popovi, "Srednjovekovne tvrave u Bosni i Hercegovini.

Prilog prouavanju fortifikacionih struktura", Zbornik za istoriju
BiH 1, Beograd 1995.

Marko Popovi,
, 2,
1997.

Vladislav Skari, "upa i grad Bora u Bosni", Prilozi za

knjievnost, jezik i folklor II, Beograd 1922.

Srednjovjekovni grad Bora, [1]

Stari grad Bora, [2]

[sakrij]

Tvrave u Bosni i Hercegovini

Biha
Bijela tabija
Bjelaj
Blagaj
Bobovac
Boac
Bora
Bosanska Krupa
Bosansko Grahovo
Buim
Cazin
Doboj
Makljenovac
Fazlagia kula (Gacko)
Glamo
Gradaac
Greben
Hodidjed
Hutovo

Jajce
Kamengrad
Kamiak
Kastel
Klobuk
Klju
Komotin
Kotun
Kotor
Kreevo
Livno
Ljubuki
Humac
Maglaj
Mievac (Trebinje)
Oraac (Kulen Vakuf)
Tvrava Ostroac
Osat Grad
Ostrovica
Poitelj
Prozor
Prusac
Samobor
Sokol (Graanica)
Sokol (Pliva)
Sokolac
Srebrenik
Stari Majdan
Stolac
Teoak
Teanj
Travnik
Velika Kladua
Visoko
Visu (Drvar)
Vranduk
Vrbaki Grad
Vrnogra

Vujadinova tvrava (Livno)

Zmajevac
Zveaj
Zvornik

Kategorije:

Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni

Tvrave u srednjovjekovnoj Bosni

Tvrave u Bosni i Hercegovini

Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni

Rogatica

Navigacija

Niste prijavljeni

Razgovor

Doprinosi

Napravi korisniki raun

Prijavi me

itaj
Uredi
Uredi izvor
Historija

Pretraga
Idi

Poetna strana

Odabrani lanci

Portali

Kategorije

Nedavne izmjene

Sluajna stranica
Interakcija

Pomo

Igralite

Vrata zajednice

arija

Novosti

Donacije
tampaj/izvezi

Napravi knjigu

Uitaj kao PDF

Za tampanje
Alati

ta vodi ovamo

Srodne izmjene

Stranica
Razgovor


Postavi datoteku

Posebne stranice

Trajni link

Informacije o stranici

Na Wikipodacima

Citiraj ovu stranicu

Drugi jezici

/ srpski
Uredi veze

Ova stranica je posljednji put izmijenjena u 19:21 na 2 novembar 2016.

Tekst je dostupan pod slobodnom licencom Autorstvo-Dijeliti pod istim uvjetima 3.0;
mogu se primijeniti i dodatni uvjeti. Koritenjem ovog sajta slaete se s uvjetima
koritenja i pravilima o privatnosti. Wikipedia je zatitni znak neprofitne
organizacije Wikimedia Foundation, Inc.