Definicija poslovne logistike

- pod poslovnom logistikom podrazumijeva se sustavni pristup upravljanja i

kontrole fizikog tijeka materijalnih dobara i potrebnih
informacija koje poduzee alje na trite i prima s trita.
- poslovna logistika predstavlja sustav rukovoenja i uvida u
tijekove predmeta rada od njihova izvorita do korisnika,
odnosno od nabave sirovina do isporuke gotovih proizvoda
# pripada podruju makro-i mikroekonomije
Poslovna logistika (eng. business logistics) tipino se fokusira na
upravljanje logistikim procesima i odnosima
to sadri poslovna logistika?
Poslovna logistika sadri:
#
#
#
#
#
#

naruivanje,
upravljanje skladitem,
upravljanje zalihama,
manipulaciju s robom
vanjski i unutarnji transport
informacijski logistiki sustav.

Na koji nain poslovna logistika moe udovoljiti zahtjevima koji se pred nju
postavljaju?
Poslovna logistika moe udovoljiti zadacima koji se pred nju postavljaju,
ukoliko se logistike aktivnosti temelje na slijedeim naelima:
a)
b)
c)
d)

kvalitetan proizvod
na pravo mjesto
u odgovarajue vrijeme
uz najnie trokove.

Definicija logistike
Ako je glavna zadaa logistike upravljanje tijekom materijala i s njima
povezanih informacija unutar logistikog lanca, a glavni ciljevi optimizacija
trokova i ispunjenje zahtjeva korisnika, moe se upotrijebiti definicija
logistike dana od The Council of Logistics Management.
Logistika je proces planiranja, implementacije i kontrole efikasnog i
efektivnog tijeka i skladitenja materijala (sirovina, poluproizvoda i gotovih
proizvoda), usluga i povezanih informacija od toke izvora do toke potronje
u svrhu zadovoljenja zahtjeva korisnika.

Definicija tehnike logistike

Inenjerska ili tehnika logistika rjeava tehnike probleme opskrbe
materijalom i probleme tokova materijala u procesima izrade novih proizvoda
i/ili usluga kojima se stvaraju nove vrijednosti.
to je efikasnost?
Efikasnost se moe definirati kao stupanj koritenih resursa, to se moe
povezati s trokovima, a efektivnost kao stupanj postizanja ciljeva, to
podrazumjeva ostvarenje optimuma vie parametara vezanih na ispunjenje
zahtjeva korisnika, pa prema tome logistiki sustav treba teiti ostvarenju
optimalnog nivoa ispunjenja zahtjeva korisnika u odnosu na trokove
(efektivan), te smanjenju trokova logistike (efikasan).
to je efektivnost?
Efektivnost je takoer koncept, vezan uz efikasnost, ali se primarno odnosi
na vanjsku (eksternu) efikasnost.
Efikasnost je raditi stvari napravi nain, a efektivnost je raditi pravu
stvar.Sustav moe biti interno efikasan, ali ne nuno i eksterno efikasan,
odnosno da ima efekt.

to je efikasan logistiki sustav?

Efikasan logistiki sustav (efikasna logistika) je uspjean (djelotvoran), koji
radi na najbolji mogui nain i s najmanje gubitaka.

to je efektivan logistiki sustav?

Efektivan logistiki sustav (efektivna logistika) adekvatan u ispunjenju svrhe,
odnosno onaj koji ostvaruje namjeravani ili oekivani rezultat.

Zadaci tehnike logistike

Zadaci su osigurati:
(2) odreeni materijal
(3) odgovarajue kvalitete

(4) u potrebnoj koliini

(5) s pravim informacijama
(6) u odreenom trenutku(uravnoteenje vremena)
(7) na odreenom mjestu(premotenje prostora )
(8) odgovarajuem korisniku
(1)s najmanjim trokovima

Zadaci logistike
GLAVNI ZADATAK: # planiranje # skladitenje # komisioniranje #
upravljanje skladitem i zalihama # prekrcaj # transport # optimalizacija
VANI ZADACI: # voenje sredstava za zahvat materijala u transportu #
raspodjela # potpora realizaciji radnih naloga # pakiranje # planiranje i
optimiranje transportnih ruta # razvoj softvera # planiranje i uvoenje ITsustava
OSTALI ZADACI: # etiketiranje # kontrola kvalitete # izrada rauna # IT
integracije # razvoj SCM softvera # upravljanje dokumentacijom.

to je logistiki sustav?
Pod logistikim sustavom podrazumijeva se prostorno-vremenska
transformacija dobara i potrebnih informacija u procesu reprodukcije. Pod
logistikim procesima se podrazumijevaju poslovi i zadaci, od kojih zavisi
realizacija logistikih usluga. Logistiki sustav je, od podsustava poduzea
(proizvodnja, nabava, prodaja, istraivanje, razvoj, marketing i dr.).

Koji su procesi logistikog sustava?

Temeljna funkcija logistikog sustava je prostorno-vremenska transformacija
dobara. Ona se odvija u procesima :
-

transporta, pregrupiranja i skladitenja, gdje su bitni procesi tijekova

dobara;
pakiranja i signiranja, gdje su bitni procesi pomaganja tijekovima
dobara;
dostavljanja i obrada naloga, gdje su bitni procesi tijekova
informacija

Kakva moe biti struktura logistikog sustava?

Ovisno, kako se roba kree mreom razlikuju se i struktura logistikog
sustava, koja moe biti:
- jednostupnjevna, viestupnjevna i kombinirana.

Karakteristika jednostupnjevnog logistikog sustava.

Jednostupnjevni logistiki sustav karakteristian je po tome, to su toke
preuzimanja robe od proizvoaa i toke isporuke potroaima ili korisnicima
izravno povezane. Roba se kree izravno po mrei bez zadravanja i dodatnih
procesa skladitenja, sortiranja, prepakiranja i sl. Ovaj se sustav primjenjuje
kada se roba alje kupcima bez potrebnih usputnih zadravanja.
Jednostupnjevni logistiki sustav ima prednosti u odnosu na dva ostala
sustava
Karakteristike viestupnjevnog logistikog sustava
Viestupnjevni logistiki sustav je karakteristian po isprekidanom tijeku
robe, od toke preuzimanja kod proizvoaa do toke isporuke potroaima.
Kod ovih sustava, tijek robe se prekida u najmanje jednoj toki. Najei
razlozi prekidanja tijeka su potrebe pregrupiranja robe u manje ili vee
koliinske jedinice. U prvom sluaju, roba, na toku prekida, dolazi u velikim
koliinama. Nakon odreenog pregrupiranja naputa je u malim koliinama
(Break bulk point). U drugom sluaju, toka prekida je toka
koncentracije (Consolidation point). Roba, do toke prekida dolazi u malim
koliinama. Tu se sakuplja, sortira i prepakira u vee koliinske jedinice i
upuuje na toke isporuke.
Karakteristike kombiniranog logistikog sustava
Kombinirani logistiki sustav karakterizira mogunost izravnog i neizravnog
kretanja robe od toke preuzimanja od proizvoaa do toke isporuke
potroaima. Naime, jedan dio robe se kree izravno bez zadravanja do
toke isporuke, a drugi se dio privremeno zadrava u toki prekida, da bi se
nakon odreenog pregrupiranja nastavio kretati do toaka isporuke.
Kako se mogu podruno razgraniiti logistiki sustavi?
Za podruno razgranienje logistikog sustava postoje tri sustavna logistika
kompleksa, i to:
mikro-logistiki sustav poduzea,
meta-logistiki sustav,

makro-logistiki sustav.

Slika 2: PODRUNO RAZGRANIENJE LOGISTIKOG SUSTAVA

Karakteristike mikro-logistikog sustava
a)

Mikro-logistiki sustav

Mikrologistiki sustav poduzea, ima zadatak osigurati prijevoz, skladitenje i

isporuku robe i materijala i, za to, odgovarajue komunikacijske veze i
informacije, unutar poduzea. Elementi mikrologistikog sustava su:
skladita, transport, distribucijska mjesta i centri za upravljanje
mikrologistikim procesima. Sustavi mikrologistike mogu se razlikovati prema
zadacima i ciljevima organizacija u kojima djeluju. S obzirom na te ciljeve,
razlikuje se: logistika poduzea (poslovna logistika), vojna logistika, bolnika
logistika, i sl.
Mikrologistikom poduzea osiguramo da svaki dio poduzea bude na
vrijeme (tj. ni prekasno ni prerano) i uz minimalne trokove opskrbljen
potrebnim predmetima rada (materijali, sirovine, dijelovi, poluproizvodi
trgovinska roba i sl.) i informacijama.

Karakteristike mata-logistikog sustava

Jedan metalogistiki sustav ne obuhvaa cijeli promet robe u jednom
nacionalnom gospodarstvu, kao ni promet samo jednog poduzea, ve
promet niza poduzea koja rade u jednom marketinkom kanalu. Kooperacije
mogu biti horizontalne, tj. suradnja izmeu poduzea koje obavljaju usluge
na istoj razini logistikog kanala (npr. izmeu pediterskih poduzea) i
vertikalne kooperacije tj. suradnja izmeu poduzea na razliitim razinama
logistikog kanala (npr. izmeu proizvoaa, transportera, peditera i
potroaa

Prema tome, putem kooperacije vri se podjela rada u logistikom kanalu, to

uvjetuje niz prednosti za svako od poduzea koje u njoj sudjeluje. U
kooperacijske prednosti koje se ostvaruju u logistikom kanalu, za pojedine
sudionike, najee se ispoljavaju kroz:
reduciranje pojedinih poslova i zadataka u logistikom kanalu (npr.
moe se smanjiti opseg skladitenja za isti proizvod na vie razina logistikog
kanala),
racionalnije koritenje transportnih sredstava i opreme, kao i
otklanjanje uskih grla u logistikom kanalu,
ubrzanje robnog tijeka i poveanje kvalitete logistikih usluga (npr.
ubrzanje robnog tijeka moe se postii kroz formiranje transportnog lanca i
usklaenje informacijskih tijekova, a bolja kvaliteta logistikih usluga
ukljuivanjem novih logistikih usluga, tj. boljim opskrbnim servisom.
Karakteristike makrologistikog sustava
Makrologistiki sustav objedinjuje oba prethodna u jedan jedinstveni sustav,
koji predstavlja jedan podsustav gospodarstva neke zemlje. Makrologistikim
sustavom, obuhvaena su, ne samo sve logistike akcije poduzea u zemlji,
ve i one iz meunarodne razmjene dobara.
Kako se moe funkcijski razgraniiti logistiki sustav?
Logistiki kompleks moe se razgraniiti na: sustav dostavljanja i obrade
narudbi, transportni sustav, sustav skladitenja, sustav upravljanja zalihama
i sustav pakiranja.

Pojam distribucije
Danas se distribucija najee sagledava s dva aspekta. S opeg
gospodarskog aspekta, pod distribucijom se podrazumijevaju sve aktivnosti,
koje slue raspodjeli proizvodnih dobara potroaima, a s aspekta
pojedinanog gospodarskog subjekta, distribucija se odnosi na sve
poduzetnike odluke i radnje koje su povezane s kretanjem proizvoda do
konanog kupca
- pod distribucijom podrazumijeva... djelotvorno kretanje gotovih
proizvoda od proizvodne linije do potroaa, a u nekim sluajevima
ukljuuje i kretanje sirovina od mjesta opskrbljivanja do poetku
proizvodnje. Ove aktivnosti ukljuuju teretni prijevoz, skladitenje,
rukovanje materijalima, pakiranje, kontrolu zaliha, odabir lokacije
skladita, obrada narudbi, obrada trita i servis za potroae.

- pod distribucijom se podrazumijeva djelotvoran prijenos dobara od

mjesta proizvodnje do mjesta potronje uz minimalne trokove i
prihvatljive usluge kupcima.

Odnos izmeu logistike i distribucije

U znanstvenoj literaturi openito je prihvaen stav, da distribucija predstavlja
ui pojam od logistike. U tom smislu, odnos logistike i distribucije, moe se
dati kroz slijedeu relaciju:

Upravljanje
materijalima,
sirovinama, dijelovima i

Logistika

Distribucija

poluproizvodima u
procesu
proizvodnje

Stoga ovaj pogled dri da se logistika bavi fizikim i informacijskim

tijekovima od izvora sirovine do konane distribucije proizvoda. Tako
upravljanje materijalima predstavlja tijekove u i kroz proces proizvodnje, dok
distribucija predstavlja tijekove od trenutka preuzimanja gotovih
proizvoda od proizvoaa do njihove isporuke kupcima ili zadnjim
korisnicima.
to je fizika distribucija?
Fizika distribucija je skup aktivnosti koje omoguuju djelotvorno
kretanje gotovih proizvoda s kraja proizvodnog procesa do
potroaa. Fizika distribucija u sebe ukljuuje planiranje i kontrolu fizikih
tijekova robe od njenog izvora do mjesta manipulacije robom i prijevoz
(konvencionalni i mjeoviti). Iz takvog poimanja fizike distribucije,
proizlaze i njeni ciljevi, oni glase: u pravo vrijeme, na pravo mjesto,
u optimalnim koliinama, u odgovrajuem asortimanu i uz najnie
trokove. Fizika distibucija je mnogo vie od kamiona ili kompjutera. To je ,
skladno, organizacijski povezan skup sredstava, opreme i ljudi. najbolje
ilustrira primjer prijevoza amerikog ita u bivi Sovjetski savez). Sovjeti su,
esto unajmljivali strane brodove za prajevoz ita i druge robe iz SAD-a.
Jedan takav brod Crusader Ventura unajmljen je za prijevoz 60.000 tona

ita, u Berdiansku luku, po cijeni od 14.500 dolara po danu. Zbog nedostatka

skladinog prostora u luci i eljeznikih vagona za prijevoz ita do odredita,
brod je ekao u luci dva mjeseca, to je povealo trokove distribucije za
870.000 US dolara. Zbog nedostatka inegralnog povezivanja elemenata
fizike distribucije cijena isporuke naruenog ita poskupila je 67% (C.L.
Bouvee, J. V. Thill, 1992., str.491).
Odnos izmeu proizvodnje i distribucije
Afirmacija koncepta marketinga, posebno pojava opskrbnog lanca dovela je
do punog izraaja zajedniki interes proizvodnje i distribucije. Pri tome je
bitno, da svaki od sudionika, u procesu reprodukcije racionalno i
svrsishodno obavi svoju funkciju. Kod toga, nije vano da li e se
distribucijom baviti proizvoai, trgovina na veliko ili pak specijalizirana
distribucijska poduzea. Prednost e imati onaj uesnik u prometu koji obavi
distribuciju najbre, najkvalitetnije i najekonominije.
Nosioci distribucije imaju posredniku ulogu izmeu proizvodnje i potronje.
Na taj nain aktivno sudjeluju u procesu reprodukcije. Znai, da je u
suvremenom nainu privreivanja meuzavisnost proizvodnje i distribucije
sve vea.
to predstavlja fleksibilnost u proizvodnji?
Potrebno je proizvesti robu odreene vrste i kvalitete koju potroai ele i
hoe kupiti, uz trokove koje prihvatiti trite. U prolosti, ak i danas, esto
prevladava miljenje da je najvanije proizvesti robu uz minimalne trokove,
bez obzira kolika je potranja za njom na tritu. Ovakav oblik razmiljanja
doveo je do izgradnje velikih tvornica koje su u stanju proizvesti ogromne
koliine standardiziranih proizvoda po vrlo niskim cijenama. Takva
proizvodnja, bez mogunosti brzog odgovara na promjenjive zahtjeve
suvremenog trita, ima za posljedicu stvaranje velikih zaliha gotovih
proizvoda i velike probleme u financiranju. Zato se, suvremena poslovna
strategija, temelji na maksimalnoj fleksibilnosti prema zahtjevima kupaca i
tenji da se smanje, ne samo proizvodni trokovi ve i trokovi distribucije.
Zato, cilj svakog poduzea mora biti koliina proizvoda koja e koliinom,
asortimanom i cijenom odgovarati zahtjevima kupaca.
to su marketinki kanali distribucije?
Marketinki kanali su institucije koje obavljaju funkciju prometa robe na
tritu, na nain, da roba od proizvoaa do potroaa doe u pravo vrijeme,
na pravo mjesto u odgovarajuem asortimanu, u optimalnim koliinama i uz
minimalne trokove.
to je neposredna distribucija?

Neposredna distribucija, tj. distribucija bez posrednika je karakteristina za

tzv. proizvodnu potronju, dok se roba konane potronje kree kroz dvije ili
vie faza distribucije, odnosno, vie posrednika. Neposredna distribucija ili
prodaja bez posrednika, je najjednostavniji kanal distribucije. U njemu
izravno kontaktira proizvoa i potroa.
Koji su razlozi za postojanje posrednika u prometu roba?
Temeljni razlog za postojanje posrednika u prometu robe, lei u nunosti
prostornog i vremenskog povezivanja sve udaljenije sfere proizvodnje, od
sfere portonje, kao i tenji da se smanje posrednike transakcije. Zadaci
posrednika su sabiranje, sortiranje i distribucija robe.

Definiraj broj prometnih transakcija za dva proizvoaa, pet kupaca, bez

posrednika.
BROJ PROMETNIH TRANSAKCIJA KOD PRODAJE BEZ POSREDNIKA

Definiraj broj prometnih transakcija za dva proizvoaa, jednog posrednika i

pet kupaca.

Definiraj broj prometnih transakcija za dva proizvoaa, tri posrednika i pet

kupaca.

Definiraj broj prometnih transakcija za tri proizvoaa, etiri posrednika i

deset kupaca.
Broj transakcija=4(3+10)=52
O emu ovisi broj posrednika u kanalu distribucije?
Broj transakcija ovisi o broju posrednika u kanalu distribucije. Tako je broj
transakcija u kanalima distribucije bez posrednika iznosio 10, sa jednim
posrednikom 7 i sa tri posrednika 21. Na temelju navedenog, moe se
zakljuiti da se optimalnim brojem posrednika minimizira broj transakcija, a
time i trokovi distribucije. S obzirom da u proizvodnji, gotovo svake robe,
ima velik broj proizvoaa i jo vei broj njenih potroaa (posebno kada je
rije o robi iroke potronje), sve ee se u distributivnom kanalu nalaze
posrednici.

Opii kretanje trokova distribucije pri nepostrednoj i posrednoj prodaji u

odnosu na broj kupaca?
Prosjeni trokovi distribucije, kod prodaje robe, preko posrednika, su vrlo
visoki kod malih trita (broj kupaca). Nas grafikonu ilustrira se kretanje
trokova distribucije pri razliitom broju kupaca i posrednika.
Na grafikonu se vidi razliito ponaanje trokova kod izravne (bez
posrednika) i posredne prodaje robe (sa posrednicima). Kod prodaje robe
preko posrednika, na nalom tritu, trokovi su vrlo visoki. Sa poveanjem
trita (broj kupaca) naglo se smanjuje, to nije sluaj kod izravne prodaje,
jer su uvijek isti, bez obzira na veliinu trita.

imbenici za izbor odgovarajueg kanala distribucije

Izbor kanala distribucije je jedna od najvanijih odluka poslovodstva
poduzea. Razlog je tome, to izbor kanala distribucije, predstavlja
dugoronu odluku poduzea od koje zavisi izbor ostalih marketinkih odluka.

O tome e zavisiti tko e prodavati proizvode poduzea, politika cijena,

promocija proizvoda, propaganda i sl.
Pod izborom kanala distribucije podrazumijeva se donoenje odluke
proizvoaa o broju, tipu i karakteru sudionika u kanalu distribucije
proizvodnog asortimana. Pri tome je bitno da se prethodno definiraju poslovi
i zadaci koje e izvravati pojedini posrednici u marketinkom kanalu
distribucije. Izbor odgovarajueg kanala distribucije proizlazi iz veeg broja
imbenika. Meu njima su najrelevantniji:
# strategija nastupa poduzea na tritu,
# ciljevi, koje prozvoa robe eli ostvariti,
# kakakteristike proizvoaa,
# karakteristike proizvoda,
# karakteristike potroaa i
# karakteristike posrednika.
Koje strategije su na raspolaganju pri odluci za broj posrednika pri distribuciji
robe?
Strategija nastupa poduzea na tritu znatno utjee na izbor kanala. S
obzirom da u distribuciji sudjeluje veliki broj sudionika, potrebno je iznai
takvo organizacijsko rjeenje u kojem e uesnici u robnom prometu initi
optimalno orgniziran sustav. Pri odluivanju o broju posrednika pri distribuciji
robe, poduzeu stoje na raspolaganju tri strategije, i to:
# intezivna distribucija, po kojoj proizvoa nastoji angairati u prodaji
svojih proizvoda to je mogue vie posrednika,
# ekskluzivna distribucija, kod koje proizvoa odabire jednog ili nekoliko
posrednika, koji e imati ekskluzivno pravo prodaje odreene robe, i
# selektivna distribucija, po kojoj se ukljuuje u distribuciju vie od jednog
posrednika, ali ne i svi oni koji ele distribuirati dotini proizvod.
Koji su ciljevi proizvoaa koje ele postii izborom kanala distribucije?
Ciljevi koje proizvoa eli postii izborom kanala distribucije su razliiti i
brojni. Razlikuju se od jednog do drugog poduzea. Najvaniji su:
# proizvodi ili usluge trebaju biti to bre dostupni stvarnim i potencijalnim
potroaima,
# treba se ostvariti odgovarajua razina distribucijskih usluga,

# distribucijske operacije trebaju se izvriti uz minimalne trokove,

# osigurati brz i toan povrat informacija.
Za proizvoae je od velike vanosti da se proizvod to bre stavi na
raspolaganje stvarnim i potencijalnim kupcima. To se postie izborom
odgovarajueg kanala distribucije, koji e osigurati da proizvod bude
dostupan, vidljiv i aktraktivno izloen stvarnim i potencijalnim kupcima.
Kako karakteristike proizvoaa utjeu na izbor kanala distribucije?
Karakteristika proizvoaa ima utjecaja na izbor kanala distribucije. Ukoliko
proizvoai oskudijevaju sa financijskim kapitalom, kanali distribucije e biti
usmjereni prema posrednicima. Velika poduzea, koja imaju irok asortiman
proizvoda i potrebna financijska sredstva, mogu organizirati direktnu
distribuciju i obrnuto. Za proizvoaa je, posebno, vano izabrati optimalnu
kombinaciju kanala distribucije.

Kako karakteristika proizvoda utjee na izbor kanala distribucije?

Karakteristike proizvoda bitno djeluju na izbor kanala distribucije. Tako, npr.
luksuzni proizvodi (nakit, satovi i sl.) proizvodi vee pojedinane vrijednosti
(zrakoplovi, brodovi, lokomotive) kabasti proizvodi relativno male jedinine
vrijednosti, ali velike ukupne koliine (ugljen, boksit, eljezna ruda i dr.),
zahtjevaju izravnu prodaju, jer visoka bruto zarada moe lako pokriti trokove
vlastite distribucije. Tehniki proizvodi, za koje su neophodni servisi,
zahtjevaju takoer izravnu prodaju. Posrednik esto nije u stanju osigurati
kvalitetan servis ni objasniti upotrebu proizvoda potroaima (npr. mikro i
mini kompjuteri, razne vrste strojeva i sl.). Proizvodi, skloni brzom kvarenju i
kratkog roka trajanja (kruh, kolai, novine), zahtjevaju izravnu prodaju ili
kratke kanale distribucije. Dok su za robu iroke potronje, prikladniji dugi
kanali distribucije (higijenski proizvodi, kune potreptine i sl.). Zamrznuta
roba, porculan, staklo trai specijalne kanale distribucije.
Kako karakteristika potroaa utjee na izbor kanala distribucije?
Karakteristike potroaa se odravaju kroz: geografsku disperziju potroaa,
uestalost kupnje i stalnost koliine nabavki. Tako, npr. ako se radi o veem
broju prostorno disperziranih potroaa, koristi se vei broj posrednika i
obratno. Isto tako, uobiajene koliine nabavki i ea nabava utjeu na
duinu kanala disribucije. Naime, manje pojedinane koliine nabavki, uz
veu uestalost kupnje ima za posljedicu due i ire kanale distribucije. To je
posebno karakteristino kada su u pitanju potroai robe iroke potronje.
Oni oekuju da e svoje dnevne potrebe moi podmiriti u svakoj prodavaonici
mjeovite robe, te je potrebno da tu robu tamo i nau.S obzirom na

uestalost kupnje i spremnost potroaa da se potrude pronai odreeni

proizvod ili uslugu, u teoriji marketinga, robe su klasificirane u tri skupine i
to: robe svakodnevne potronje (prehrambemi, higijenski proizvodi i kune
potrebtine), roba povremene potronje (namjetaj, obua, odjea i sl.) i
specijalna roba (nakit i deficitarne robe).

Koji je utjecaj suvremene informatike tehnologije na izbor kanala

distribucije?
Poto je uinkovitost distributivnog sustava usko vezana uz trokove
distributivnih aktivnosti, potrebno je istraivati ukupne trokove u
alternativnim kanalima distribucije, te odabrati onaj, koji e minimizirati
trokove distribucije, bez dovoenja u pitanje kvalitetu distributivnih usluga.
Da bi se to postiglo, neophodna je primjena suvremene informatike
tehnologije, kojom se mogu koordinirati i ubrzati procesi oko slanja i obrade
narudbi, te otpreme, prijevoza i fakturiranja robe.
Koji su alternativni marketinki kanali distribucije?
Osim trgovinskih poduzea na veliko i malo, u distribuciju se mogu ukljuiti
kao posrednici jo i distribucijski centri, trgovaki zastupnici ili brokeri, te
razna druga specijalizirana poduzea za pruanje distribucijskih usluga.

Karakteristike izravnog kanala distribucije

Kanal A ima karakteristiku izravnog kanala distribucije. Proizvoa moe
prodavati robu izravno potroau putem tvornike maloprodajne mree,
kataloga, novinskih oglasa. U novije vrijeme putem televizije i Interneta.
Dostava robe se vri preko pote, prijevoznika ili dostavne slube
proizvoaa.
Kanal distribucije preko trgovine na veliko
Kanal B ima karakteristike kratkog, neizravnog kanala u kojem se nalazi,
osim proizvoaa, jo kao posrednik i trgovako poduzee na malo.
Kanal distribucije preko distributivnog centra
Kanal E najee se koristi pri snabdjevanju regionalnih trita robom
iroke potronje.
Kanal distribucije kroz cash and carry

Kanal F je karakteristian po prodaji robe za gotov novac. Koristi se

trgovina na veliko pri prodaji robe obrtnicima i vlasnicima malih trgovina po
sustavu Cash and carry (Plati i nosi). Roba se plaa gotovinom, prilikom
preuzimanja.
Kanal distribucije preko brokera
Kanal G je relativno rijedak marketinki kanal distribucije. Broker je u biti
samostalni trgovac koji bez ikakvog trajnog ugovornog odnosa, na temelju
konkretnih naloga, posreduje izmeu kupca i prodavatelja, pri sklapanju
kupoprodajnog ugovora. To je strunjak koji izvrsno poznaje robu i uvjete na
tritu. Pored posrednike uloge, brokeri mogu na tritu, jo, obavljati
poslove smjetaja, sortiranja, pakiranja, reklamiranja, prodaje pa sve do
osiguravanja potrebnih dokumenata koji su neophodni pri prodaji robe.
Broker, u kanalu distribucije ima ulogu slinu veletrgovinskog poduzea.
Posreduje izmeu proizvoaa i trovine na malo, pri emu moe koristiti
vlastita skladita i vozni park, ali moe koristiti i usluge specijalilziranih
distribucijskih poduzea, to nije karakteristino za veletrgovinska poduzea.
Kanal distribucije preko specijaliziranih distributivnih poduzea
Kanal H se u posljednje vrijeme sve ee koristi u razvijenim industrijskim
zemljama. Karakteristian je po specijaliziranim distribucijskim poduzeima,
kao posrednicima u distribuciji robe. U razvijenim industrijskim zemljama
proizvoai sve ee povjeravaju, razliite poslove pri distribuciji robe,
specijaliziranim distribucijskim poduzeima.
Koji subjekti uestvuju u povratnim kanalima distribucije?
Osim kanala distribucije, kojima roba kree od proizvoaa do potroaa,
postoje i povratni kanali koji su uvjetovani reciklaom povratnih stvari. U
povratnim kanalima mogu uestvovati:
# otkupni centri,
# razne drutvene grupe (kolska omladina, umirovljenici i sl.),
# strunjaci za skupljanje otpadaka,
# skupljai krpa i otpadaka,
# centri za reciklau,
# brokeri za reciklau otpadaka i
# skladita preraevina.

Ponovna upotreba i recikliranje ambalae postala glavni problem logistikog

menadmenta u Europskoj Uniji. Povratni kanali distribucije sve vie
zahtjevaju praenje i kontrolu ambalae kroz kanale distribucije, od korisnika
proizvoda do proizvoaa, kao i njeno recikliranje i odlaganje.
to utjee na izbor kanala distribucije na meunarodnom tritu?
Putevi (kanali) prodaje na meunarodnom tritu mogu biti kao i na
domaem tritu izravni i neizravni. Na izbor kanala distribucije, na
meunarodnom tritu, djeluje, osim ve opisanih initelja koji utjeu na
kreiranje kanala na domaem tritu, jo i posebni initelji meu kojima se
istiu: nain stupanja poduzea na meunarodno trite, trokovi distribucije,
pravni propisi odreene zemlje, konkurencija i dr.

Izbor kanala distribucije u uskoj je vezi s politikom nastupa poduzea na

meunarodnom tritu. Zavisno o zemlji transfera poduzee moe nastupati
na meunarodnom tritu na:
a)
klasini jednostavni nain (izravna prodaja, neizravna prodaja, izravna
prodaja zastupstvu),
b)
klasini sloeni nain (kompenzacija, konsignacija, tranzit, kooperacijski
poslovi proizvodnje, poslovno-tehnika suradnja),
c)

vii oblik suradnje (licence, joint venture).

Kako mogu poduzea nastupati na meunarodnom tritu?

Kao naini stupanja poduzea na meunarodno trite osobito se istie:
klasini izvoz, zajedniko ulaganje (joint venture) i neposredno ulaganje u
inozemstvu.

Opii klasini izvoz kao nain stupanja poduzea na meunarodnom tritu.

Kod klasinog sustava, strano izvozno poduzee ima u zemlji uvoza jedno ili
vie skladita iz kojeg vri distribuciju robe stranim kupcima. S obzirom da u
skladitu, koje se nalazi u stranoj zemlji, izvoznik moe uvijek imati, na
raspolaganju odgovarajuu koliinu zaliha robe. Vrijeme prijevoza ne igra
posebnu ulogu, pa se nadopuna potrebnih zaliha robe, moe vriti u veim
poiljkama i jeftinijim vrstama transporta. Trokovi transporta su relativno
niski, to nije sluaj s trokovima skladitenja, koji su relativno visoki. U
posljednje vrijeme meunarodne korporacije reduciraju broj klasinih

skladita. Grade distribucijske centre s kojih se opskrbljuju robom vie

podruja ili zemalja.
Montaa i proizvodnja, u stranoj zemlji, moe se razlikovati po tome, da li se
odvija u vlastitoj reiji ili u obliku podjele rada s inozemnim partnerom. U
sluaju podjele ili zajednikog poduzetnitva, mogu se koristiti distribucijski
kanali inozemnog partnera.
Koje su mogunosti kreiranja meunarodnih kanala distribucije?
Pri izboru kanala distribucije na meunarodnom tritu treba posvetiti
posebno pozornost:
-

mogunostima prilagoavanja postojeim kanalima,

modifikaciji kanala prema specifinostima poslovanja,
kanalima konkurencije.
Pri kreiranju kanala distribucije u meunarodnom marketingu, poduzeu stoje
na raspolaganju razliite mogunosti.

to su trokovi distribucije i na to se odnose?

Trokovi distribucije robe nastaju izravno nakon proizvodnog procesa, a
odnose se na trokove prodaje, trokove fizike distribucije i sve ostale
trokove distribucije bez obzira tko tu djelatnost obavlja. U zadnje vrijeme
prisutna je tendencija da se prosjeni trokovi distribucije poveavaju, a
trokovi proizvodnje smanjuju. Razlog je tome, to je u masovnoj proizvodnji
prisutna degresija prosjenih trokova (stalni trokovi), a zbog sve veih
zahtjeva potroaa, progresija trokova distribucije.
Na to se mogu razvrstati ukupni distribucijski trokovi?
Ukupni distribucijski trokovi mogu se razvrstati na:
-

trokove skaditenja,
trokove prijevoza
trokove obrade narudbi
trokove plaa administrativnog osoblja,
komunikacijske trokove,
trokove servisa kupcima,
druge trokove koji se odnose na distribuciju robe.
Na to se odnose trokovi skladitenja?

Kada su u pitanju trokovi skladitenja prvotno se misli na trokove koji se

odnose na: izgradnju, najam, odravanje, grijanje, rasvjetu,
osiguranje, plae skladinih radnika, trokove dranja zaliha i druge
trokove, koji se odnose na zgrade i opremu skladita. U strukturi
trokova skladitenja vanu ulogu imaju trokovi dranja zaliha, koji se esto
promatraju odvojeno. Na trokove skladitenja utjee veliina, broj i vrsta
skladita (javno ili privatno), regionalna lokacija skladita, cijena i starost
skladine zgrade, vrsta i koliina skladitene robe, porezna politika drave
itd.
Kako se mogu raslaniti trokovi dranja zaliha?
Trokovi dranja zaliha ralanjuju se na : trokove kapitala, trokove
upravljanja i kontrole zaliha, trokove rizika koji se javlja usljed krae, loma i
drugih gubitaka na robi.
Koji je odnos izmeu broja skladita i trokova skladitenja?
Naime, velika skladita mogu uspjenije, primijeniti suvremenu tehniku i
tehnologiju (mehanizaciju, automatizaciju, robotizaciju, kompjuterizaciju i
sl.), to uvjetuje relativno niske, prosjene skladine trokove.
Zbog uteda na trokovima distribucije, mnoge su tvrtke u svijetu
racionalizirale skladinu mreu. Tako je napr. Nissan izgradio centralno
skladite u Amsterdamu za itavu Europu u kojem se koordinira prodaja za
itav kontinent i alju podaci svojoj jedinici u Velikoj Britaniji (J. Cooper, 1993.
str. 47). Slino je uinio i poznati proizvoa aparata za domainstvo BoschSimens, racionalizirajui mreu skladita, na nain da je ranije tri
distribucijska centra sa sjeditima u Norvekoj, Finskoj i vedskoj sveo na
jedan koji se nalazi izmeu Stockholma i Malma, iz kojeg se isporuuje roba
za sve nordijske zemlje. (J. Cooper, 1993., str. 43). U posljednje vrijeme, na
isti nain postupao je menadment mnogih drugih poznatih tvrtki.
Na grafikonu vidi se, da porastom broja skladita rastu i skladini trokovi.
Visina porasta skladinih trokova prvotno zavisi o lokaciji, vrsti i nainu
izgradnje, opemljenosti skladita, cijeni rada i sl.
Kako se mogu ralaniti trokovi prijevoza?
Trokovi prijevoza se odnose na transport robe, od mjesta proizvodnje do
lokalnog skladita i trokove isporuke robe kupcima (lokalna dostava). Ovi
trokovi prvotno zavise o broju skladita u distribucijskoj mrei. Roba se
moe prevoziti vlastitim sredstvima proizvoaa ili povjeriti vanjskom
prijevozniku. Koja e se, od alernativa, primijeniti zavisi o potrebnoj
kilometrai za distribuciju robe. Ukupna kilometraa se moe podijeli na dva
dijela i to:

kilometraa od skladita proizvoaa do distribucijskog skladita u zoni

isporuke, i
-

kilometraa od skladita u zoni isporuke do kupca.

Koji je odnos izmeu broja skladita i trokova skladitenja?

Ako se uzmu trokovi prijevoza, od proizvodnje do skladita, u zoni isporuke i
trokovi isporuke (dostave), kao jedinstveni troak i stave u odnos sa brojem
skladita, oni e do odreenog broja skladita opadati, a potom rasti. Razlog
degresije trokova prijevoza je bolje koritenje sredstava prijevoza od
proizvodnje do skladita u zoni isporuke s jedne strane i smanjenje
kilometrae, pri dostavi robe, od skladita u zoni isporuke do dostave robe
kupcima, s druge strane. Meutim, opadanje trokova, u odnosu na broj
skladita, ima i odreenu granicu, poslije koje rastu, ukoliko bude povean
broj skladita u zoni isporuke.
Koji je odnos izmeu trokova distribucije i broja skladita?
Uzmu li se, pak, prosjeni trokovi skladitenja i prijevoza kao jedinstveni
troak distribucije i njihovo kretanje u odnosu na broj skladita, moe se
uoiti da trokovi distribucije prvotno opadaju poveanjem broja skladita, a
zatim postepeno rastu. Razlog je tome, to je zbog poveanja broja skladita,
do odreenog broja, jaa degresija trokova transporta i dostave od
progresije trokova skladitenja. Otuda degresija trokova transporta i
dostave prelazi u progresiju, te trokovi distribucije zapoinju rasti. To
upuuje na nunu uspostavu optimalnog broja skladita u kanalima
distribucije.
Iz grafikona je vidljivo, da su distribucijski trokovi najnii kod optimalnog
broja skladita, tj. u toki gdje se sjeku trokovi najnii kod optimalnog broja
skladita, tj. u toki gdje se sjeku trokovi skladitenja i trokovi transporta.

Kako odrediti optimalan broj skladita?

Iz grafikona je vidljivo, da su distribucijski trokovi najnii kod optimalnog
broja skladita, tj. u toki gdje se sjeku trokovi najnii kod optimalnog broja
skladita, tj. u toki gdje se sjeku trokovi skladitenja i trokovi transporta.
to je temeljni zadatak poslovne logistike i distribucije?
Temeljni je zadatak poslovne logistike i distribucije, da osiguraju vremenski i
prostorno optimalan, a trokovno povoljan tijek materijala, roba i odgovarajuih
informacija u poduzeu. To postii, potrebno je koordinirati, uskladiti i sustavno
oblikovati sve postupke oko naruivanja, proizvodnje, transporta, skladitenja,

ifriranja, etiketiranja, pakiranja i isporuke robe i materijala. To se moe postii

kroz:
-

organizacijsko i tehniko oblikovanje, planiranje, upravljanje i kontrolu

tijekova predmeta rada i to od njihove nabavke od dobavljaa do
isporuke gotovih proizvoda kupcima,
reduciranje zaliha robe, pomou programski orijentiranih narudbi,
spajanje poiljaka i primki, kako bi se mogle transportirati jednim
transportnim sredstvom ime se izbjegavaju prazne vonje,
standardizaciju pakiranja robe i prometnih sredstava, i
izgradnju integralnog inofmracijskog sustava.

Koja je osnovna funkcija slube nabave u poduzeu?

Sluba nabave, tei da nabavi optimalne koliine predmeta rada, jer one
osiguravaju kontinuitet proizvodnje i nie nabavne i skladine trokove
Koja je osnovna funkcija slube transporta?
Sluba transporta, nastoji izabrati to povoljniju vrstu prijevoza i prikladnija
transportna sredstva, kako bi prijevozni put bio krai, a transportni trokovi to
nii,
Koja je osnovna funkcijja slube prodaje?
Sluba prodaje, tei prema potpunoj pripremljenosti isporuka i to brem
ispunjenu narudbi.
to je osnovni cilj proizvodnje u poduzeu?
Proizvodnja je zainteresirana da ubrza protok predmeta rada i potrebnih
informacija u procesu proizvodnje

to je temeljni zadatak distribucije u poduzeu?

Distribucija nastoji, po svaku cijenu, zadovoljiti potroae tako da im stavi robu
na raspolaganje pod uvjetima i na nain koji odgovara njihovim zahtjevima. U
tom smislu, temeljni zadaci distribucije su:
a) skratiti put i vrijeme robi od mjesta proizvodnje do
potronje,
b) poveati konkurentsku sposobnost robe,
c) vremenski i prostorno uskladiti proizvodnju i potronju,
d) programirati proizvodnju prema potrebama potroaa,
e) osigurati plasman novih proizvoda

f) utjecati na promjene navika potroaa i zatititi njihove

interese.
Ovo naelo brzog odgovora je cilj mnogih poduzea, jer im omoguuje da
ostvare dvostruke strategijske ciljeve, kao to su smanjenje trokova i
poveanje kvalitete distribucijskih usluga. Naelo brzog odgovora se temelji
na managementu potronje po kojem se proizvodi upravo onoliko koliko se
moe prodati. Informacija je klju za management potranje. Informacijska
tehnologija je pretpostavka za ostvarenje brzog odgovora u distribuciji.
Koje su osnovne metode poslovne logistike i distribucije?
Kao i ostale znanstvene i nastavne discipline, tako i logistika u nastojanju da
doe do novih spoznaja, koristi se odgovarajuim postupcima, odnosno
metodama. U istraivanju pojedinih elemenata logistikog sustava, koriste se
odgovarajue znanstveno-istraivake metode. Za ove metode je
karakteristino da se temelje na racionalnom prosuivanju i iskustvu. U tom
smislu, razlikuju se racionalistike i iskustvene (empirijske) metode.
Karakteristike racionalistike metode
Za ove metode je karakteristino da se temelje na misaonoj aktivnosti
logistikom zakljuivanju. Tu spadaju: analiza, sinteza, indukcija, dedukcija i
komparacija. Za potrebe logistike i distribucije najee se koriste analiza
sinteza i komparacija. Rjee indukcija i dedukcija.
Opii analizu kao dio racionalistike metode.
Analiza je misaoni potupak ralanjivanja cjeline na dijelove, kako bi to bolje
upoznali i cjelinu i njene dijelove. Analitikim metodama se vri analiza trita
logistikih usluga (dnevna, mjesena, godinja), analiza kvalitete pakovanja,
dopreme i isporuke robe kupcima, analiza trokova logistkih akcija, transporta,
skladitenja, manipulacije itd.).

Opii sintezu kao dio racionalistike metode.

Sinteza je, za razliku od analize, sjedinjavanje pojedinanog u ope uz
istovremeno isticanje bitnog i dominantnog u sadraju neke pojave. Tako npr.
ako se utvrdi visina trokova pojedinih logistikih i distribucijskih akcija,
sintezom se moe doi do spoznaje o ekonominosti poslovanja itavog
logistikog sustava poduzea.

Opii komparaciju kao dio racionalistike metode.

Metodom komparaciaje se vri usporeivanje promatranih pojava u vremenskoj
i prostornoj dimenziji. Za objektivno utvrditi stupanj ekonominosti pojedinih
transportnih sredstava potrebno je, ostvarenu ekonominost odreenog
transportnog sredstva usporediti (komparirati) sa ostvarenom ekonominosti
tog istog sredstva u nekom drugom vremenskom razdoblju, ili u odnosu na
planiranu ekonominost ili pak u odnosu na ostvarenu ekonominost nekog
drugog istog ili slinog transportnog sredstva.

Koje su karakteristike empirijske ili iskustvene metode?

Empirijskim ili iskustvenim metodama se vri prikupljanje istraivake grae u
logistici i distribuciji. Najee se koriste metode: promatranje, intervju,
anketa, upitnik i druge metode. Pri obradi prikupljenih podataka koji su se
prikupili pomou metoda: promatranja, intervjua, upitnika ankete i iz ostalih
izvora primjenju se odgovarjue statistike, matematike i druge egzaktne
metode.

Koji su elementi logistikog i distribucijskog sustava?

Logistiki nain upravljanja u prijevozu (unutranji i vanjski transport),
skladitenju, manipulaciji i fizikoj distribuciji moe znatno poboljati usluge, a
time i konkurentsku sposobnost poduzea. Logistika, da bi poveala kvalitetu
usluga, skratila vrijeme premjetanja predmeta rada, smanjila trokove
upravljanja, izuava i prati itav niz aktivnosti koje se obavljaju u posebnim
elementima logistikog sustava.
Logistiki i distribucijski sustav sastavljen je od itavog niza razliitih, ali
meusobno povezanih elemenata kao to su:
-

narudba i isporuka,
skladitenje,
upravljanje zalihama,
manipulacija
prijevoz (unutranji i vanjski), i informacijski i logistiki sustav