Postupak psiholoke procjene

djece koju provodi

kolski psiholog
Prof.dr.sc. Nataa Joki-Begi
Odsjek za psihologiju
Filozofski fakultet, Zagreb

Psihiki smetnje i poremeaji u kolskoj

dobi

Malo brojki....
U RH 19% stanovnitva su djeca i mladi do 18.
godine
Inozemni podaci - 20-25% djece i adolescenata
ima psihike smetnje
15% ima psihike poremeaje
samo jedno od petero djece dobiva adekvatnu
psiholoku pomo

Zato djeca ne dobivaju pomo?

razlog je nedovoljno dobro prepoznavanje psihikih
smetnji od strane odraslih osoba koje okruuju djecu
Neke smetnje su tee prepoznatljive jer:
Djeca imaju manji repertoar ponaanja nego odrasli
Oskudno verbaliziraju emocionalna stanja
Emocije su promjenjive
Dinamian razvoj neka ponaanja su oekivana u
nekoj dobi NUNO POZNAVANJE RAZVOJNIH NORMI
Ponaanja su ovisna o socijalnom kontekstu

kod djece vie nego kod odraslih uoljivo da se:

- ista se psihika smetnja manifestira na razliite naine

depresija
tuga

somatizacija

agresivnost

kod djece vie nego kod odraslih uoljivo da se:

- razliiti poremeaji manifestiraju na isti nain

poremeaj
ponaanja

depresija

agresivnost

adhd

to ostaje skriveno?
ee se prepoznaju eksternalizirane potekoe
Internalizirane potekoe su ee, ali se teko
otkrivaju
Mnogi djeji poremeaji dovode do trajnih posljedica za
pojedinca, obitelj i drutvo jer naruavaju
psihosocijalni razvoj
Veina poremeaja odraslih ima korijene u djejim
poremeajima koji nisu dijagnosticirani ni tretirani...
Jo malo brojki...

PREVALENCIJE POREMEAJA KOD DJECE

ADHD

3-7%

Mucanje

Akalkulija

< 1%

Noni strahovi

Anorexia Nervosa
Autizam
Bulimia Nervosa
BAP I, II i Ciklotimija

0.5-1%
5/10,000
1-3%
0.4-1%

OCD

1%
1-6%
0.7-1%

Ovisnosti (droge/alkohol)

2/4%

Hipomanija

0.1%

Panini poremeaj

1-2%

Disleksija

4%

Por. hranjenja kod djece

1-5%

Elektivni mutizam

<1%

Poremeaj ophoenja

2-10%

Enkopreza (s 5 god)

1%

Poremeaj prilagodbe

2-8%
1-..%

Enureza (s 5 god)

3-7%

PTSP

Enureza (s 10 god)

2-3%

Shizofrenija

Fonoloki porem. 6-7god

2-3%

Socijalna fobija

1%

Fonoloki porem. 17god

0.5%

Specifina fobija

2-9%

GAD

3-4%

Tekoe uenja

2-10%

Mjesearenje

1-5%

Veliki depresivni porem.

2-6%

Ingersoll i Previts, 2001.

1/10,000

PREVALENCIJE POREMEAJA KOD DJECE

ADHD

3-7%

Mucanje

Akalkulija

< 1%

Noni strahovi

Anorexia Nervosa
Autizam
Bulimia Nervosa
BAP I, II i Ciklotimija

0.5-1%
5/10,000
1-3%
0.4-1%

OCD

1%
1-6%
0.7-1%

Ovisnosti (droge/alkohol)

2/4%

Hipomanija

0.1%

Panini poremeaj

1-2%

Disleksija

4%

Por. hranjenja kod djece

1-5%

Elektivni mutizam

<1%

Poremeaj ophoenja

2-10%

Enkopreza (s 5 god)

1%

Poremeaj prilagodbe

2-8%
1-..%

Enureza (s 5 god)

3-7%

PTSP

Enureza (s 10 god)

2-3%

Shizofrenija

Fonoloki porem. 6-7god

2-3%

Socijalna fobija

1%

Fonoloki porem. 17god

0.5%

Specifina fobija

2-9%

GAD

3-4%

Tekoe uenja

2-10%

Mjesearenje

1-5%

Veliki depresivni porem.

2-6%

Ingersoll i Previts, 2001.

1/10,000

Najee smetnje su:

Anksioznost
Depresija
Poremeaji ponaanja
Tekoe uenja

Poremeaji ponaanja

Tekoe uenja

Depresija

Anksioznost

Biopsihosocijalni model
umirenje i
uznemirenje moe
krenuti iz svakog
sustava i djelovat
e na sve sustave!
U djejoj i
adolescentnoj dobi
bioloki i psiholoki
sustav sazrijevaju
te je stoga socijalni
jo znaajniji nego
u odrasloj dobi

Kako prepoznati djecu sa smetnjama?

Smetnje se oituju u ponaanju
Nastavnik opaa promjene i/ili odstupanja
Roditelj izraava zabrinutost
Psiholog provodi trijau

Razvojne promjene
Strahovi

Tjeskoba

Opsjednutost izgledom

Srameljivost

Depresivnost

Egzistencijalne brige
Ljubavne brige

Smetnje uenja

10

12

Strahovi
Srameljivost
Brige oko kole

Smetnje uenja

14
Mirno i
zadovoljno
razdoblje

Rizina ponaanja

16

18

Egzistencijalne brige
Ljubavne brige
Poputanje u koli
Rizina ponaanja, Impulzivnost

TEKO JE RAZLIKOVATI:
reducirani voljni
dinamizmi zbog
dep.

depresivno dijete
se ne smije
psihomotorni
nemir zbog
dep.

depresivno i zloesto dijete

depresivno i lijeno dijete
depresivno i hiperaktivno

kod ADHD je
aktivnost
neusmjerena

hiperaktivno i ivahno dijete

ADHD je
motiviran
iznutra
za borderline
je potreban
faktor
vremena

hiperaktivno i zloesto dijete

hiperaktivno i manino dijete
adolescentna krizu i borderline

ADHD je
oduvijek
prisutan

adolescentna krizu i psihozu

kod psihoze uvijek dolazi do
poremeaja u socijalnom
funkcioniranju

Trijaa psihikih potekoa kod djece

Trebalo bi je provoditi svake godine
Posebice su znaajna prijelazna razdoblja 5.
razred i prelazak u S
7. i 8. razred pojaani zahtjevi, pubertet
S kod djevojaka posebnu panju obratiti
poremeajima hranjenja

to treba ispitati u trijanom postupku?

Izvore stresa
Zadovoljstvo sobom kao uenikom
Percepciju roditeljskog zadovoljstva
Prihvaenost u grupi
Somatizaciju
Anksioznost
Depresivnost
Samopotovanje
Ope psihopatoloke simptome

Izvori stresa

Istraivanje u jednoj O u Zagrebu

356 uenika (179 djeaka i 177 djevojica)
dob - 4. r. (10 godina) 8. r.(14 godina)
razred

4.

5.

6.

7.

8.

63

70

82

63

77

Pitali smo djecu...

Da ima arobni tapi, koje bi svoje strahove
volio/ljela maknuti?

U odgovarajuem stupcu
Instruments:
sjenanjem
oznai koliko problema
ima sa kolom, prijateljima,
roditeljima, braom ili sestrama te
izgledom u zadnjih mjesec dana.
Ukoliko postoji jo neki izvori
problema, napii ga i oznai pod
neto drugo.

Izvori stresa u djece

1. KOLA s dobi sve vie
2. roditelji, braa i izgled
3. prijatelji
15% djece je oznailo neto drugo bolest,
izvankolske aktivnosti, ljubavne
probleme..)

Kumulativni
stres

anksioznost

depresivnost

samopotovanje

0.63**

0.66**

-0.60**

Zadovoljstvo

Istraivanje na velikom uzorku djece i

adolescenata
SUDIONICI
N=1370 (663-)
254 iz S (strukovne i
gimnazije)
Zagreb, Osijek, Karlovac

INSTRUMENTI
depresivnost - CDI (Chilhood
Depression Inventory)
anksiozna osjetljivost - ASI (Anxiety
Sensititvity Index)
anksioznost kao osobina linost - STAICT (Trait Anxiety Inventory for
Children)
samopotovanje Coopersmith upitnik
samopotovanja

- Prosjek ocjena na polugoditu

- Samoprocjene zadovoljstva sobom kao uenikom i roditeljskog
zadovoljstva
- Procjena omiljenosti u razredu

Pitali smo djecu i mlade da procjene...

Koliko si zadovoljan sobom kao uenikom?
a) zadovoljan sam, trebam samo tako
nastaviti
b) zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji
c) nezadovoljan sam, trebao bi se vie
potruditi
d) nezadovoljan sam, ali nemam volje vie
se potruditi

to misli koliko su tobom kao uenikom

zadovoljni tvoji roditelji?
a) Jako su zadovoljni, stalno me hvale
b) Zadovoljni su, no stalno govore da se
trebam jo potruditi
c) Ne znam jesu li zadovoljni
d) Nezadovoljni su, stalno me kritiziraju

a) izvrsno, imam dobro drutvo u razredu

Na liniji oznai u kojoj se mjeri smatra omiljenim ili

neomiljenim u svom razredu od strane drugih
uenika

b) imam malo prijatelja u razredu

Ja sam

c) nemam ba prijatelja u razredu, ali imam

izvan razreda (iz drugih razreda ili van kole)

neomiljen u razredu

Kako se osjea u svom razredu?

d) uope nemam prijatelja, ali bi volio imati

e) nemam prijatelja niti bi ih elio imati

Ja sam
oomiljen u razredu

Zadovoljstvo osobno i roditeljsko

Oko 50% odlinih uenika odgovara: zadovoljan sam,
no mogao bi biti bolji,
trebam jo potruditi

odnosno Zadovoljni su, no stalno govore da se

Samo 9% vrlo dobrih uenika odgovara zadovoljan

sam, trebam samo tako nastaviti
me hvale

odnosno Jako su zadovoljni, stalno

Treba svakako ispitati zadovoljstvo uenika i

njihovih roditelja jer je ono prediktor psihikih
smetnji!

Zadovoljstvo sobom i psihike smetnje

Koliko si zadovoljan
sobom kao
uenikom?

samopotovanje

anksioznost

depresivnost

zadovoljan sam,
trebam samo tako
nastaviti

20.8

30.4

6.1

zadovoljan sam, no
mogao bi biti bolji

18.2

32.2

8.6

Nezadovoljan sam,
ttrebao bih se vie
potruditi

15.0

35.1

12.5

Nezadovoljan sam
ali se nemam volje
vie potruditi

13.1

37.0

14.7

Zadovoljstvo sobom i psihike smetnje

Koliko si zadovoljan sobom
kao uenikom?
zadovoljan sam, trebam
samo tako nastaviti

Suicidalna razmiljanja
(%)

8.8

zadovoljan sam, no mogao

bi biti bolji

17.2

Nezadovoljan sam, ttrebao

bih se vie potruditi

21.4

Nezadovoljan sam ali se

nemam volje vie potruditi

35.1

Tjelesne manifestacije

Meunacionalno istraivanje
SUDIONICI

INSTRUMENTI:

N=572

depresivnost - CDI (Chilhood

Depression Inventory)

Uenici 1.r. S
4 grada (Zagreb, Subotica,
Tuzla, Biha)
U svakom gradu jedna
gimnazija i jedna strukovna
49% djevojaka

anksioznost kao osobina linost

- STAIC-T (Trait Anxiety
Inventory for Children)
anksiozna osjetljivost - ASI
(Anxiety Sensititvity Index)
psihopatoloki simptomi (COREYP)
tjelesne manifestacije stresa
(silueta ljudskog tijela)

Gdje u tijelu osjea stres?

Kada ljudi osjeaju strah, njihovo se tijelo uznemiri. Strah moemo
osjeati u razliitim dijelovima tijela. Zanima nas gdje ti osjea strah.
Pred tobom je crte ljudskog tijela. Oznai (sjenanjem) na tom
crteu sva mjesta na tijelu na kojima osjea strah.

%
via
depresivnost
anksioznost

anksiozna
osjetljivost

opa psihopatologija
nie
samopotovanje
M=2.1; SD=1.3
Nema spolnih razlika

Gdje u tijelu osjea strah/stres?

Opi psihopatoloki simptomi

CORE-YP
Nastao u Velikoj Britaniji
Postoje razliite verzije (odrasli, skraene
forme, za djecu...)
Ateorijski
Preporuka za koritenje u kolskom okruenju i
u savjetovalitima
Pogodan za praenje
Inovativan nain prijevoda

Preliminarni rezultati na uzorku

15-godinjaka (N=570)
CORE_UK
60

Cronbach alpha= 0.79

50

40

MDjeaci=11.4; SD=6.1

20

Frequency

MDjevojice=13.7; SD=6.2

30

10
0
,00

4,00

2,00

CORE_UK

CORE-YP

anksioznost

depresivnost

0.67**

0.63**

8,00

12,00 16,00 20,00 24,00 28,00

6,00 10,00 14,00 18,00 22,00 26,00 30,00

Zadovoljstvo sobom i CORE-YP

Koliko si zadovoljan
sobom kao
uenikom?

CORE-YP

zadovoljan sam,
trebam samo tako
nastaviti

11.3

zadovoljan sam, no
mogao bi biti bolji

11.7

Nezadovoljan sam,
ttrebao bih se vie
potruditi

14.2

Nezadovoljan sam
ali se nemam volje
vie potruditi

17.4

POSTUPCI KLINIKE PROCJENE

intervju
opaanje
ljestvice procjene ponaanja i doivljavanja
testovi inteligencije
testovi specifinih sposobnosti
upitnici linosti
projektivni testovi

Specifinosti psiholoke procjene djece u

odnosu na procjenu odraslih
razvojna perspektiva - prepoznavanje onih oblika
ponaanja koje se smatra primjerenim za odreeno
razvojno razdoblje, ali znakom poremeaja u drugoj
ivotnoj dobi
postojanje problema ne uoavaju sama djeca ve ih
upuuju drugi
maturacijske razlike izmeu djece utjeu na nain
izraavanja simptoma, te ih je tee klasificirati
ogranienje uporabe nekih metoda

Faze psiholoke procjene djece

1. Procjena problema
zbog kojeg dijete dolazi

utvrivanje socijalnog
konteksta - tko vidi problem,
zato ba sada trae pomo,
emocije roditelja kada
govore o problemu
koji imbenici su ga potaknuli,
koji ga odravaju
uestalost, situacijska
specifinost

Faze psiholoke procjene djece

2. Ispitivanje djeteta procjena opih podruja
razvoja

razvojni status (motoriki,

kognitivni, govorni, socijalni,
emocionalni)
roditelji i obitelj (osobine
linosti, brani status, stilovi
roditeljstva)
okolina (stres, SES)
zdravstveni status (lanovi
obitelji, kronine bolesti,
perinatalna povijest)

Faze psiholoke procjene djece

3.analiza podataka i
interpretacija nalaza

odgovori na pitanja
postavljena tijekom
procjene
utvrivanje podruja za
intervencije
preporuke za roditelje
(to realistinije za
kontekst u kojem dijete
ivi)

Anamneza
obitelji (dob, obrazovanje, zdravlje,
interakcije, privrenost)
razvojni miljokazi (hranjenje, spavanje,
socijalne interakcije)
zdravlje, medicinska povijest
vrti, kola (odnosi s vrnjacima, postignue)
smetnje ponaanja i emocionalne smetnje

Specifinosti intervjua
komunikacija prilagoena dobi djeteta
smanjivanje i prevladavanje straha
specifine tehnike: razgovor o crteu,
nadopunjavanje reenica, nadopunjavanje
prie, razgovor o hipotetskom problemu,
koritenje igre
zakljuivanje: sumirati, informirati o daljnjim
koracima, pitati za miljenje

Testiranje
uspostavljanje odgovarajueg odnosa
promatranje ponaanja
poticanje
izbjegavanje frustracije
ouvati djetetovo samopotovanje
uspostaviti i odrati dobar odnos s roditeljima

Opaanje ponaanja
prilagodba testovnoj situaciji
reakcije na pogreke i uspjehe
nain rada
govor
ope raspoloenje i socijabilnost
razina tjeskobe
distraktibilnost

Interpretacija nalaza
zakljuak u smislu odgovora na razlog dolaska dijagnoza ili prisutnost elemenata odreenog
poremeaja, stupanj oteenja ili poboljanja,
preporuka za daljnju obradu, tretman ili
rehabilitaciju
interpretacija nalaza roditeljima - informiranje,
savjetovanje, konkretne upute

PRIMJERI
Djeak (11) dolazi u pratnji oca
zbog kolskog neuspjeha. Polazi 5.
razred, na polugoditu je imao
vie negativnih ocjena. Kod kue
mu pomau u uenju. Osim
potekoa
u
savladavanju
kolskog gradiva, nema drugih
problema.

Mladi (17) dolazi u pratnji majke

zbog smetnji ponaanja. Majka ga
opisuje kao oduvijek nemirnog i
neposlunog, a sada i zbog malih
nesuglasica dolazi do velikih
ispada (prijeti ukuanima, razbija
ili bude auto-agresivan i sl.)

Djevojka (12) dolazi u pratnji majke

zbog potekoa u vidu kompulzivnih
radnji: otvaranje-zatvaranje ladica,
pijenje gutljaj po gutljaj, rigidan
slijed radnji (pranje zubi, skidanje..).
Prije izraeno pranje ruku oko 30ak
puta na dan. U koli i pred drugom
djecom kontrolira prisile, katkad ih
kasnije odradi.

Djeak (11) dolazi u pratnji majke.

Djeluje
uplaeno.
Izloen
je
zlostavljanju nekolicine djeaka ve
due vrijeme. O tome nije nikome
govorio i prije neki dan je sjedio na
prozorskoj dasci i razmiljao o
samoubojstvu. Tek je tada priznao
roditeljima koji su obavijestili kolu.
Nakon intervencije kole osjea se
loije.

TESTOVI I UPITNICI
SPOSOBNOSTI

LINOSTI

intelektualnih

specifinih

EPQ-Jr

STAIC

RT

LB

DAIA

SKAD

Binet Therman RCFT

PIE

SDD

WISC

AVLT

MMPI-A

CDI

REWISC

Kohs

SAD

ADHDT

CPM, RPM

WB-sp

PROS/AG

SUO

RBS

WAIS

SKAN

SDQ

Praktini savjeti...
POSUMNJATE LI PATOLOGIJU UPUTITE
DIJETE KLINIKOM PSIHOLOGU NA
OBRADU, ALI DO TADA POKUAJTE
ORGANIZIRATI NEKI OBLIK POMOI
UVIJEK JE DOBRO:
normalizirati situaciju
umiriti dijete, roditelje i nastavnike
hrabriti i hvaliti dijete

Kako napisati nalaz?

Pravilo iz klinike psihologije...

I odrasli i djeca dolaze kao ve (nekako)
sloene puzzle. U dijagnostici odraslih psiholog
pregledava kako su te puzzle sloene, u
dijagnostici djece pregledava i one odrasle koji
su slagali te puzzle.

U kolskom okruju...
Treba razumjeti zahtjeve i uvjete u koli i
obitelji, razvojno razdoblje, mogue ishode...
Uz opis odstupajueg ponaanja, svakako
NAGLASITI JAKE STRANE DJETETA
Nalaz ne treba biti dugaak, ali MORA biti
informativan, pri emu treba naglasiti ZA KOGA
se i ZBOG EGA pie nalaz

Nalaz mora sadravati:

1. Generalije o djetetu
2. Svrha nalaza
3. Primijenjene tehnike
4. Anamnestike podatke
5. Opis ponaanja tijekom ispitivanja
6. Interpretaciju rezultata testova
7. Zakljuak i preporuku

1. Generalije o klijentu
Ime i prezime
Godina roenja (za djecu treba datum roenja)
Zanimanje (za uenike i studente: npr. uenik 4. r. gimnazije ili
student 3. godine prava),

Svrha obrade i nalaza

Psihologijska obrada uinjena je po uputi
nadlenog lijenika.
Psihologijska obrada je uinjena radi procjene
osobina djeteta kako bi se organizirao
adekvatan oblik kolovanja
Djevojka se sama obratila psihologu..
Nalaz se upuuje klinikom psihologu kao
informacija potrebna za organiziranje klinike
obrade

3. Primijenjene tehnike
Nabrojiti skraenicama:
RBS (Revidirana Beta serija), PM (Progresivne
matrice), WB-II, WISC, TOI, AVLT (Audio verbal
learning test), RTCF (Reyov test kompleksne
figure)....

5. Opis ponaanja
Procjenjuje se:
Izgled
Govor
Emocije
Proces i sadraj miljenja
Percepcija
Mentalni kapaciteti
Stav prema ispitivau

6. Interpretacija rezultata testova

Kognitivni testovi

Najee mjerimo ope kognitivne sposobnosti,

odnosno inteligenciju
Pritom se sluimo testovima, a rezultat
izraavamo kvocijentom ili decilom ALI NE
PIEMO BROJ U NALAZ

6.1. Standardna pogreka mjerenja

Pogreka mjerenja odnosi se na nepouzdanost samog
mjernog instrumenta.
Za svaki mjerni instrument potrebno je procijeniti
koeficijent pouzdanosti rxx, koji varira u rasponu od 0
(potpuno nepouzdan instrument) do 1 (potpuno pouzdan
instrument). Pomou tog koeficijenta moemo
izraunati standardnu pogreku mjerenja:

e x 1 rxx

Ukoliko viekratno primijenimo isti test ili vie paralelnih

formi nekog testa na istom ispitaniku njegovi individualni
rezultati e se razlikovati:
95 100 102 98 106 102 99 96 101
Za skup postignutih rezultata mogue je izraunati
aritmetiku sredinu i standardnu devijaciju
Aritmetika sredina u ovom sluaju predstavlja procjenu
njegovog pravog rezultata.
Standardna devijacija u ovom sluaju predstavlja procjenu
standardne pogreke mjerenja

Pr 1. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,95, onda je

e 15 1 0,95 3,35
X 1 = 100 1*3,35 = 3,35
U intervalu 96,65 103,35 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da
smo izostavili 34% moguih rezultata)
X 1,96 = 100 1,96*3,35 = 6,57
U intervalu 93,43 106,57 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da
smo izostavili 5% moguih rezultata)
X 2,58 = 100 2,58*3,35 = 8,64
U intervalu 91,36 108,64 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da
smo izostavili 1% moguih rezultata)

Pr 2. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,90 onda je

e 15 1 0,90 4,74
X 1

= 100 1*4,74 = 4,74

U intervalu 95,26 104,74 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da

smo izostavili 34% moguih rezultata)
X 1,96

= 100 1,96*4,74 = 9,29

U intervalu 90,71 109,29 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da

smo izostavili 5% moguih rezultata)
X 2,58

= 100 2,58*4,74 = 12,23

U intervalu 87,77 112,23 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da

smo izostavili 1% moguih rezultata)

Pr 3. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,80 onda je

e 15 1 0,80 6,71
X 1

= 100 1*6,71 = 6,71

U intervalu 93,29 106,71 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da

smo izostavili 34% moguih rezultata)
X 1,96

= 100 1,96*6,71 = 13,15

U intervalu 86,85 113,15 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da

smo izostavili 5% moguih rezultata)
X 2,58

= 100 2,58*6,71 = 17,31

U intervalu 82,69 117,31 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da

smo izostavili 1% moguih rezultata)

Kognitivne karakteristike
to sve moemo procjenjivati?

(1)

Specifine kognitivne sposobnosti:

Koncentraciju
Brzinu uenja
Retenciju
Kognitivne stilove (refleksivnost vs
impulzivnost)
Kognitivno funkcioniranje pod stresom
...

Kognitivne karakteristike
to moemo opaati?

Pristup testiranju
Brzinu razumijevanja upute
Brzinu rada
Kognitivni stil
Sposobnost koncentracije u stresnoj situaciji
Komentare prije, za vrijeme i poslije testiranja

Kognitivne karakteristike
Kako ih opisati?

Opisno navesti rezultat testa inteligencije (ne navoditi

brojeve)
Navesti radi li se o opoj intelektualnoj efikasnosti ili,
npr. verbalnoj
Kategorije:

Prosjean rezultat
Rezultat neto bolji/loiji od prosjeka
Rezultat je ispod/iznadprosjean

Kognitivne karakteristike
Lo primjer

Rezultati testiranja inteligencije:

17.10.96. Binet- Simon DUK= laka MNR
16.11.97. PM47 IQ=80 neto potprosjeno
28.04.99. PM47 IQ=90 donja granica prosjeka
23.02.00. PM47 IQ=84 neto potprosjeno
08.12.00. PM47 IQ=76 potprosjeno
WISC IQV= 77 potprosjeno
23.04.02. PM47 IQ=99 prosjeno
24.02.04. PM47 IQ=79 potprosjeno

Kognitivne karakteristike
Primjer opisa

(2)

Ispitanik je vrlo motivirano pristupio testiranju i brzo rijeio

jednostavnije zadatke. Kod dolaska do teih mirno je izjavio da ih
ne razumije, te da se bolje snalazi u praktinim zadacima, kada
treba neto runo izraditi.
Ope intelektualno funkcioniranje ispitanika je ispodprosjeno.
Sposobnost apstrakcije je slaba.
Jednostavne upute razumije i savjesno obavi zadatke koji su jasno
definirani. Pri obavljanju takvih poslova osjea se zadovoljno.

Linost
to najee mjerimo?

Najee mjerimo neke karakteristike koje su

nam ponuene u testovima, kao npr.
ekstraverziju, neuroticizam, psihoticizam
Kod djece i mladih - vrlo oprezno sa
zakljucima jer linost jo nije formirana
Opisivati u pozitivnim terminima
Dobivene podatke spajamo u loginu cjelinu,
sukladno naim ciljevima ispitivanja

7. Zakljuak i preporuke
2 razine zakljuka:
1. opisna razina saeto se iznesu najbitnije
stvari o klijentu (kognitivne sposobnosti,
linost, ...)
2. razina prognoze anticipira se budui razvoj
dogaaja, odnosno uspjenost u nekom
podruju

Uputna dg. Smetnje ponaanja

Filip 2,5 god. Navedene smetnje ponaanja doimaju se razvojnim, ali se
preporuuje nadzor i kontrola kod psihologa.
Paula 5 god. Smetnje ponaanja su reaktivne, a obzirom da se javljaju
iskljuivo u vrtiu, preporuuje se kontrola kod nadlenog psihologa.
Marin 8 god. Smetnje ponaanja nisu kliniki znaajne i najveim dijelom
su posljedica pretjerane zabrinutosti i prezatiivanja roditelja.
Mihaela 6. god. Smetnje ponaanja su dijelom posljedica temperamenta
djevojice, ali i neadekvatnih odgojnih postupaka.
Danijel 13 god. Ponaanje djeaka ukazuje na poremeaj s prkoenjem i
suprotstavljanjem koji uzrokuje kliniki znaajno oteenje socijalnog i
akademskog funkcioniranja.