Nova kartografska

projekcija HTRS96/TM
Doc. dr. sc. Draen Tuti
Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet
e-pota: dtutic@geof.hr
Jednogodinji plan i program strunog usavravanja za
2011/2012. god. - Geodetski fakultet Zagreb

Sadraj
z
z
z

z
z
z

Uvod
Plohe u geodeziji i geoinformatici
Mjerilo na kartama (u kartografskim
projekcijama)
Razlike izmeu ploha u geodeziji
Kartografske projekcije i HTRS96/TM
Raunanje praktinih zadataka

Zato danas raspravljamo o ovoj

temi?
z

Mjerna tehnologija se promijenila u temeljnim

konceptima i openito omoguuje puno veu
tonost mjerenja nego prije nekoliko desetljea.

Zbog novih tehnologija mjerenja, uveli smo nove

geodetske datume i kartografske projekcije.

Potrebno usvojiti nain rada koji je ispravan i

omoguuje implementaciju novih dostignua u
geodeziji.

Da li je to problem samo u Hrvatskoj?

z
z

NE!
U posljednje vrijeme isto pitanje i rasprave se
vode i drugdje u svijetu
z
z
z

http://www.profsurv.com/magazine/article.aspx?i=2030
ftp://ftp.ashtech.com/General%20Info/Ground%20Coordinates.P
DF
https://njgin.state.nj.us/oit/gis/NJ_NJGINExplorer/docs/Kozlowski
_SPCS_&_GIS.PDF

Kljune rijei za Google: theory grid ground

coordinates

Od prolosti do sadanjosti
z

Grafika izmjera temeljila se na koordinatnim sustavima koji

su izabrani u to vrijeme deformacije u dravnim
koordinatnim sustavima su uglavnom bile manje od tonosti
izmjere.

Numerika izmjera se nije vie mogla osloniti na stare

koordinatne sustave deformacije u izabranim koordinatnim
sustavima manje ili u skladu s tonosti izmjere.

Suvremena izmjera (GPS, totalne stanice, LIDAR, digitalna

fotogrametrija) globalni koordinatni sustavi deformacije u
dravnim koordinatnim sustavima vee od tonosti izmjere.

http://www.ejsurveying.com/Articles/Workin
g_with_Grid_Coordinates.pdf

1. pitanje
A.

Da li je horizontalna udaljenost izmeu dvije toke na

terenu jednaka udaljenosti izmeu tih toaka svedenih
na rotacijski elipsoid?

B.

Da li je horizontalna udaljenost izmeu dvije toke na

terenu jednaka udaljenosti izmeu tih toaka na karti ili
planu?

C.

Da li je udaljenost izmeu dvije toke na rotacijskom

elipsoidu jednaka udaljenosti izmeu tih toaka na karti
ili planu?

2. pitanje
z

Kolike razlike duljine izmeu toaka na terenu, toaka

svedenih na rotacijski elipsoid i toaka preslikanih s
rotacijskog elipsoida u ravninu kartografske projekcije
su zanemarive?
A.
B.
C.
D.
E.
F.
G.
H.

do 1 mm na 1 km
do 1 cm na 1 km
do 5 cm na 1 km
do 1 dm na 1 km
do 2 dm na 1 km
do 5 dm na 1 km
ovisi o zadatku
onoliko koliko je propisano zakonom ili pravilnikom

3. pitanje
z

Koje se dvije korekcije (redukcije) openito primijenjuju

na mjerene horizontalne udaljenosti na terenu kako bi ih
sveli u ravninu kartografske projekcije?

A.

redukcija na elipsoid i atmosferska korekcija

korekcija za mjerilo u projekciji i redukcija na elipsoid
redukcija na nivo plohu mora i korekcija za mjerilo u
projekciji
korekcija za mjerilo u projekciji i redukcija na plohu
geoida
ne primjenjuju se

B.
C.
D.
E.

Plohe u geodeziji

z
z
z
z

Zemljina fizika povrina

Zemljin rotacijski elipsoid
Geoid
Ravnina kartografske projekcije

Zemljina fizika povrina

z
z

Priblian poloaj i nadmorska visina

~ g. irina 45,5, g. duina 18,5, nadmorska visina 90m

Mjerenja se obavljaju u koordinatnom sustavu

definiranom smjerom sile tee

Mali projekti smjer sile tee konstantan

Veliki projekti smjer sile tee se mijenja na podruju
projekta

okomito

Zemljina fizika povrina mali projekti

vertikalno

horizontalno
vodoravno

Zemljina fizika povrina veliki projekti

Tunel

okomito

Zemljin rotacijski elipsoid

vertikalno

vodoravno
horizontalno

elipsoid

Korekcija duljina za nadmorsku

visinu
D - mjerena horizontalna
udaljenost
A

Zemljina povrina

B
H - nadmorska visina

S
rotacijski elipsoid
R - polumjer zakrivljenosti

R
S D
R+H

Visine prilikom izmjere GPS-om

z

GPS mjeri na referentnom elipsoidu WGS84

Poloaj se iskazuje u geodetskim

(elipsoidnim) koordinatama

Dobivena visina je elipsoidna (visina od

mjerene toke do plohe elipsoida mjerena po
normali na elipsoid)

Visine prilikom izmjere GPS-om

teinica

Zemljina povrina

normala na elipsoid
A
B

rotacijski elipsoid

C
geoid
AB = elipsoidna visina = h
BC = undulacija geoida = N
AC = ortometrijska visina = H

H AB+BC = h+N

Plohe u geodeziji
z

U geodeziji se susreemo s razliitim plohama.

Mjerenja mogu biti na razliitim plohama (GPS

referentni elipsoid, totalna stanica Zemljina fizika
povrina).

Kombinirana izmjera GPS + totalna stanica?

Veza izmeu razliitih referentnih ploha mora biti

definirana na nain da osigura prijelaz izmeu razliitih
ploha na dovoljnu tonost.

Pitanje?
z

Ako odreujemo toke triangulacijom, tj. samo

mjerenjem kutova (presjek naprijed, presjek
nazad) da li trebamo voditi rauna o
deformacijama projekcije?

Ako mjerimo trilateracijskom metodom (lanac,

daljinomjer, ortogonal) da li trebamo voditi
rauna o deformacijama projekcije?

Kartografske projekcije
z

Matematiko preslikavanje plohe elipsoida u ravninu.

Preslikavanje je definirano za oba smjera.

Ponekad formule za preslikavanje mogu biti izraene

samo kao aproksimacija, npr. polinomima (GaussKrgerova projekcija).

AutoCAD 1 transformacija naprijed-natrag iste toke

moe rezultirati promjenom od 1 milimetra.

PROJ4 100-tinjak transformacija naprijed natrag iste

toke moe rezultirati promjenom od 1 milimetra.

HTRS96/TM Tehnike specifikacije

DGU-a
z

Formule definirane na nain da osiguraju tonost na 15

znaajnih znamenki.

Oko 400 000 transformacija naprijed natrag iste toke

moe rezultirati promjenom od 1 milimetra.

Koliko transformacija naprijed-natrag moe doivjeti

neki skup podataka?

Formule takve tonosti openito nisu implementirane u

postojeim softverima i instrumentima Open Source!

Svojstva kartografskih
projekcija
z

Svako preslikavanje izmeu ploha razliitih zakrivljenosti

uvodi deformacije duljina, kutova i povrina.

Deformacije duljina su uvijek prisutne.

U geodeziji izabiremo takva preslikavanja koja uvaju

kutove.

Deformacije duljina tada ne ovise o azimutu u toki i

jednoj toki moemo pridruiti jedno mjerilo duljina ili
povrina.

Prikaz mjerila/deformacija bojom

male deformacije

srednje deformacije

velike deformacije
mjesto toaka bez deformacija

Deformacije u kartografskoj
projekciji
z

Matematiki su definirane zakonima

preslikavanja.

U svakoj toki moe se odrediti njihov iznos.

Zato uope upotrebljavamo kartografske

projekcije kad one uvode deformacije?
z
z
z

Raunanje je jednostavnije nego na elipsoidu.

Mogue je prikazati veliko podruje zemljita u jednoj
ravnini.
... ?

Mercatorova projekcija
z

Izuzetno velike
deformacije
duljina u odnosu
na neke druge
projekcije.

Ipak se bez veih

problema
upotrebljava za
navigaciju.

Gauss-Krgerova projekcija u dvije zone, 5. i 6.

HTRS96/TM

Lambertova konformna konusna

projekcija

Stereografska projekcija

Polinomna 10. stupnja

Deformacija od 1 dm/km
z

Maksimalna deformacija u Gauss-Krgerovoj projekciji u

zonama do 1. 1. 2010.

Odreena 1920-tih.
U naoj svijesti jo uvijek kao deformacija koja je
zanemariva.

z
z

Kada je neka deformacija zanemariva?

Kada njezin iznos ne utjee na tonost veliina koje
raunamo, mjerimo, izraavamo, projektiramo ...

Tonost mjerenja
z

Totalne stanice
z

1 mm + 1.5 ppm (0.25 cm na 1 km)

CROPOS VPPS
z

2 cm

Zato deformacija projekcije od 1 dm/km je (ako

je) zanemariva?

Zato deformacija projekcije od 1.5 dm/km nije

zanemariva?

Kako danas postupiti?

z

Na ispravan nain upotrebljavati

suvremeni mjerni instrumentarij !!!

Veina suvremenih instrumenata omoguuje

izbor referentne plohe te parametara i
korekcija koji utjeu na iskazani rezultat.

Distance: Ground, Grid, Ellipsoid

Kako danas postupiti?

z

Uvijek uzeti u obzir (znati) razlike izmeu referentnih

ploha.

Razlike tada mogu, ali i ne moraju biti zanemarive za

neku vrstu projekata i za neko podruje.

(Po mom miljenju) geodetski strunjak mora o tome

voditi rauna.

(Po mom miljenju) geodetski strunjak mora o tome

ukazivati strunjacima i ostalima koji ne razumiju
problematiku i njima davati podatke koji odgovaraju
korisnikovoj svrsi.

(Po mom miljenju) geodetski strunjak mora biti u

stanju raditi i na podrujima izvan Hrvatske, tj. bilo gdje u
svijetu.

Kartografske projekcije
z

Osmiljene kako bi nam ivot bio laki.

Upotrebljava se slino kao obina ravnina, bez

potrebe za primjenom vie ili elipsoidne
geodezije.

Osnovna pogreka ne razumjeti da

udaljenosti (i ne samo udaljenosti) na
zemljitu, na elipsoidu i u projekciji nemaju
jednake iznose.

okomito

Izmjera u lokalnom koordinatnom

sustavu

vertikalno

horizontalno
vodoravno

Izmjera u lokalnom koordinatnom

sustavu
z

Dobra za projekte koji se proteu na malom podruju

kada se zakrivljenost Zemlje moe zanemariti, odnosno
korekcije su tako male da ne utjeu na rezultate.

uobiajen pristup u inenjerskoj geodeziji

udaljenosti i koordinate se odnose na teren (lokalnu

ravninu)

mostovi, zgrade, ...

Iskolenje kada su koordinate zadane u

lokalnom koordinatnom sustavu
z
z

Najjednostavnije
Udaljenosti (i kutovi) s plana neposredno se iskolavaju
na terenu.

Nikada ne mijeati takve koordinate s koordinatama u

dravnom koordinatnom sustavu.

Zapis koordinata izabrati tako da niti ne podsjea na

koordinate u dravnom koordinatnom sustavu (npr.
razliit broj znamenaka)
Za ucrtavanje projekta u dravni koordinatni sustav
nuno je provesti transformaciju ravnine u ravninu
(translacija, rotacija, promjena mjerila ...)

Izmjera u dravnom koordinatnom

sustavu

Izmjera u dravnom koordinatnom

sustavu
z

Izmjera obuhvaa velika podruja kada se zakrivljenost

Zemlje ne moe zanemariti.

Uobiajen pristup u dravnoj izmjeri.

Udaljenosti (i sve druge veliine) se odnose i svode

na rotacijski elipsoid.

Topografska izmjera, katastarska izmjera, projektiranje

cesta, vodova ...

Ploha elipsoida se preslikava u ravninu kartografske

projekcije kako bi se mogli izraivati planovi i karte.

Kartografske projekcije za dravne

izmjere
z

Oblikovane poetkom 20. stoljea na nain da

deformacije projekcije budu manje od tonosti mjerenja
(koja su se tada izvodila).

U sluaju da su deformacije za neko podruje bile vee,

uvodile su se zone, tj. podruje se dijelilo kao bi se
deformacije odrale unutar zadanih vrijednosti.

Problem: projekt ili izmjera prelazi granice zone ili

obuhvaa vie zona.

Kartografske projekcije za dravne

izmjere
z

Rad je jo uvijek dovoljno jednostavan, tj.

potrebno je jedino voditi rauna o lokalnom
mjerilu u projekciji.

Razliiti projekti mogu se iskazati u jednom

koordinatnom sustavu.

Mjesta bez deformacija

Raunanje duljine na elipsoidu iz duljine

u ravnini kartografske projekcije
z
z

z
z
z
z
z

s12 = d12 /m
m=?
m=m1
m=m2
m=m12
m =(m1+4m12+m2)/6
...

Raunanje duljine na elipsoidu iz duljine

u ravnini kartografske projekcije

Druge metode za raunanje mjerila u nekoj

toki
z
z
z
z
z
z
z

Iskazano u popisu toaka geodetske osnove

Tablice
Grafikoni
Ugraeno u softver instrumenta ili uredski
softver
Propisano pravilnikom (npr. konstantne veliine
za pojedine administrativne jedinice)
...
Analogija s pristupom transformaciji izmeu
datuma

Raunanje duljine na elipsoidu iz duljine u

ravnini kartografske projekcije i obratno
vrlo tone formule

Druge mogunosti za povezivanje

plohe elipsoida i ravnine kartografske
projekcije
z

Upotrijebiti softvere koji ve imaju ugraene

mogunosti za raunanje duljina na elipsoidu
z

Upotrijebiti softvere koji imaju mogunost

promjene mjerila cijelog projekta
z

instrumentalni softveri, Autodesk, PostGIS ...

instrumentalni softveri, Autodesk, bilo koji CAD ...

Objavljene formule mogu pomoi utvrditi radi li

Va softver dobro ili da li ste Va softver
ispravno konfigurirali.

Kada stvari krenu po zlu?

z

Kada, bez prethodne provjere, zanemarimo

razlike izmeu ploha i veliine na jednoj plohi
uzimamo kao da su na drugoj plohi.

Kada nije jasno na koju se referentnu plohu

podaci odnose.

Kada pogreno povezujemo razliite

referentne plohe.
...

Kada stvari krenu po zlu?

z

Kartografska projekcija ima poloajnu tonost

...
z

Kartografske projekcije ne utjeu na poloaj ili

tonost poloaja (poloajnu tonost) neke toke
na terenu.

Kartografska projekcija ima pogreku ...

z

Kartografskim projekcijama ne pridruujemo

svojstvo pogreke, one uvode deformacije koje su
odreene matematikom zakonitosti.

Kada stvari mogu krenuti po zlu?

z

Nejasni propisi primjer

Zakon o dravnoj izmjeri i katastru

nekretnina NN 16/07

Kada stvari mogu krenuti po zlu?

III. Katastar nekretnina - 1. Odreivanje katastarskih prostornih
jedinica
lanak 35.
Povrine katastarskih estica te povrine njihovih dijelova koji se
upotrebljavaju na razliite naine su povrine u ravninskoj
kartografskoj projekciji iz lanka 9. stavka 2. ovoga Zakona, a
iskazuju se u kvadratnim metrima.
4. Odravanje katastra zemljita i njegovo postupno prilagoivanje
katastru nekretnina
lanak 64.
Povrine katastarskih estica izraunavaju se u ravnini iz izvornih
podataka (koordinata) dobivenih na temelju terenskih mjerenja.

Kada stvari mogu krenuti po zlu?

Pravilnik o sadraju i obliku katastarskog
operata katastra nekretnina
NN 142/08
lanak 11.
Povrina katastarske estice je povrina dobivena
raunanjem iz koordinata (y i x) lomnih toaka
granica koje ju zatvaraju, u ravninskoj
kartografskoj projekciji iz lanka 9. stavak 2.
Zakona, a iskazuje se u kvadratnim metrima.

Pitanje?
z

to za Vas znai tvrdnja:

Povrina katastarske estice je povrina

dobivena raunanjem iz koordinata (y i x)
lomnih toaka granica koje ju zatvaraju, u
ravninskoj kartografskoj projekciji ...
to znai raunanjem?

Mjerilo povrina
z
z
z

z
z
z
z

p = m*m
m = 1.0005
p = 1,00100025

p = m*m
m = 1.0001
p = 1,00020001

Pna elipsoidu = 1000 m2

Pu projekciji = 1001 m2

Pna elipsoidu = 5000 m2

Pu projekciji = 5001 m2

estica na visini 1000 m

Pna terenu = 1000,3 m2

estica na visini 1000 m

Pna terenu = 5001,6 m2

aljivi pogled na situaciju

z

Vlasnici zemljita na podrujima gdje su deformacije

pozitivne i najvee bi mogli imati iskazanu veu
povrinu u katastarskom operatu nego oni vlasnici u
sredinjem dijelu Hrvatske.

Ozbiljno: (Po mom miljenju) pitanje definicije

povrina katastarskih estica zasluuje raspravu!

Kako postupiti kod svakog

projekta?
z

Utvrditi na kojoj referentnoj plohi su zadane

veliine.

Utvrditi na kojoj referentnoj plohi izvodimo

mjerenja.

Utvrditi na kojoj referentnoj plohi (plohama)

trebamo iskazati konaan rezultat.

Uvijek transformirati veliine s jedne na

drugu plohu!

Kako znamo da neto ne

valja?
z

Ako jedna te ista toka na istoj referentnoj plohi ima

razliite koordinate.

Prijelaz s jedne na drugu ili treu plohu pa obrnuti

prijelaz na poetnu plohu nakon proizvoljnog broja
prelazaka koji su nam potrebni mora rezultirati istom
poetnom koordinatom.

Ako nije tako, ili ne valja postupak ili upotrijebljene

aproksimacije nisu dovoljno tone.

Primjer 1 Nova izmjera

z
z
z

Zadano: nita
Mjerenje: GPS
Rezultat: HTRS96/TM

U intrumentalnom softveru zadati da se koordinate

toaka iskazuju u koordinatnom sustavu HTS96/TM.

(Za visine potrebno unijeti podatke o geoidu)

Primjer 1 Nova izmjera

z
z
z

Zadano: toke geodetske osnove u HTRS96/TM

Mjerenje: totalna stanica
Rezultat: HTRS96/TM
U instrumentalnom softveru zadati da se duljine
odnose na koordinatni sustav kartografske projekcije
(GRID)
Definirati kombinirani faktor mjerila (za nadmorsku
visinu i mjerilo u kartografskoj projekciji.

Primjer 2 Iskolavanje
z

z
z

Zadano: projekt u lokanom koord. sustavu duljine

su iskazane na terenu
Mjerenje: GPS ili totalna stanica
Rezultat: teren
U intrumentalnom softveru zadati da se udaljenosti
odnose na teren (Ground). Definirati lokalni
koordinatni sustav. Faktor mjerila (kombinirani)
jednak 1.

U svakom sluaju
z

Konzultirati upute za rad s instrumentom i

pripadajuim softverima.

Na kolikom podruju mogu

upotrijebiti jedan faktor mjerila
z

Pretpostavka: tahimetrijski mjerim duljine s tonosti

1 cm/km.
Zadatak: ako na stajalitu odredim faktor mjerila u
kartografskoj projekciji, koliko daleko mogu mjeriti
od stajalita, a da s istim faktorom zadrim tonost
izmjere i iskazanih koordinata u dravnom
koordinatnom sustavu HTRS96/TM

Na kolikom podruju mogu

upotrijebiti jedan faktor mjerila
z
z

z
z
z
z
z

Neka je udaljenost stajalita od srednjeg meridijana oko

250 km istono (najgori sluaj).
Mjerilo na stajalitu tada iznosi: 1.000668
Na 500 m udaljenosti (na istok) mjerilo iznosi 1.000671
Na 1 km udaljenosti (na istok) mjerilo iznosi 1.000674
Na 1.5 km udaljenosti (na istok) mjerilo iznosi 1.000678
Na 2 km udaljenosti (na istok) mjerilo iznosi 1.000680
Na 3 km udaljenosti (na istok) mjerilo iznosi 1.000687

Na kolikom podruju mogu

upotrijebiti jedan faktor mjerila
z

mstajalite = 1.000668, m500 = 1.000671, m1000 = 1.000674,

m1500 = 1.000678, m2000 = 1.000680, m3000 = 1.000687

mjerena udaljenost na terenu: 1000 m

udaljenost u projekciji s faktorom na stajalitu: 1000,668 m
(na temelju te udaljenosti i kuta izraunat e se koordinate u
HTRS96/TM)
udaljenost s pomou tonije formule: 1000,671 m
m =(mstajalite+4m500+m1000)/6

razlika je 0.3 cm

Na kolikom podruju mogu

upotrijebiti jedan faktor mjerila
z

mstajalite = 1.000668, m500 = 1.000671, m1000 = 1.000674,

m1500 = 1.000678, m2000 = 1.000680, m3000 = 1.000687

mjerena udaljenost na terenu: 2000 m

udaljenost u projekciji s faktorom na stajalitu: 2001.336 m
(na temelju te udaljenosti i kuta izraunat e se koordinate u
HTRS96/TM)
udaljenost s pomou tonije formule: 2001.348 m
m =(mstajalite+4m1000+m2000)/6

razlika je 1.2 cm

Na kolikom podruju mogu

upotrijebiti jedan faktor mjerila
z

Pretpostavka: tonost tahimetrijske izmjere je 1

cm/km.

Ako na jednom stajalitu udaljenom na sam kraj

koordinatnog sustava izraunam faktor mjerila,
tahimetrijsku izmjeru mogu obavljati u krugu
polumjera 2 km (1.8 km) pri emu e tonost
iskazane koordinate u dravnom koordinatnom
sustavu biti u skladu s tonosti izmjere.

Na kolikom podruju mogu

upotrijebiti jedan faktor mjerila
z
z

Pretpostavka: mjerim duljine s tonosti od 10

cm/km.
Zadatak: ako na stajalitu odredim faktor mjerila u
kartografskoj projekciji, koliko daleko mogu mjeriti
od stajalita, a da s istim faktorom zadrim tonost
izmjere i iskazanih koordinata u dravnom
koordinatnom sustavu HTRS96/TM

nakon slinog prorauna kao i u prethodnom

primjeru

Na kolikom podruju mogu

upotrijebiti jedan faktor mjerila
z

Pretpostavka: tonost mjerenih duljina je 10 cm/km.

Ako na jednom stajalitu udaljenom na sam kraj

koordinatnog sustava izraunam faktor mjerila,
tahimetrijsku izmjeru mogu obavljati u krugu
polumjera 6 km (5 km) pri emu e tonost iskazane
koordinate u dravnom koordinatnom sustavu biti u
skladu s tonosti izmjere.

to moemo zakljuiti
z

Ako je prizma udaljena od stajalita vie od 2 km

nee biti dovoljno upotrijebiti samo jedan konstantan
faktor mjerila za tonost izmjere od 1 cm/km.

Ako imamo tahimetrijsku izmjeru uzdu nekog

objekta koji se protee na veem podruju, na
svakom stajalitu treba izraunati novi faktor mjerila,
s tim da za tonost izmjere od 1 cm/km udaljenost
izmeu stajalita ne smije biti vie od 2 km.

to moemo zakljuiti
z

Dosadanjim pristupom zanemarivanja mjerila

projekcije u staroj Gauss-Krgerovoj meridijanskih
zona uope se nije moglo govoriti o tonosti izmjere
od 1 cm/km.

Takva tonost je iskljuivo mogla postojati u

lokalnim koordinatnim sustavima, a ako bi se takav
projekt ucrtao u dravni koordinatni sustav mogao
je odstupati do 10 cm/km od postojeeg identinog
sadraja.

Umjesto zakljuka
z

Kolike razlike duljine izmeu toaka na terenu,

toaka svedenih na rotacijski elipsoid i toaka
preslikanih s rotacijskog elipsoida u ravninu
kartografske projekcije su zanemarive?
z
z
z
z
z
z
z
z

do 1 mm na 1 km
do 1 cm na 1 km
do 5 cm na 1 km
do 1 dm na 1 km
do 2 dm na 1 km
do 5 dm na 1 km
ovisi o zadatku
onoliko koliko je propisano zakonom ili pravilnikom

Prijedlog za razmiljanje
z

Napraviti testni poligon na terenu na kojemu

bi geodetski inenjeri mogli testirati (uiti)
primjenu novih tehnologija i metoda mjerenja.

Udruge geodeta kao nositelji takvih

aktivnosti?

Hvala na panji!
Doc. dr. sc. Draen Tuti
Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet
e-pota: dtutic@geof.hr