Elaborat Zastite Okolisa 352

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na
okoli:
Izmjena zahvata sanacije proirenje i nadogradnja
odlagalita otpada ''Dubravica'', Grad Metkovi
Zeleni servis d.o.o.

svibanj, 2015.
Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

sanacije - proirenje i nadogradnja odlagalita otpada Dubravica, Grad
Metkovi
Naruitelj:
PanGeo Projekt d.o.o.
Nositelj
zahvata:
istoa Metkovi d.o.o.
PREDMET:
Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja

zahvata na okoli ''Izmjena zahvata - proirenje
i nadogradnja odlagalita otpada ''Dubravica'',
Grad Metkovi''
Izraiva:
Zeleni servis d.o.o., Split izdvojena jedinica

Zagreb
Broj projekta:
24/2015.
Voditelj izrade:
dr. sc. Natalija Pavlus, mag.biol.
Suradnici:
Domagoj valjek, stru.spec.ing.aedif.

Mihael Draki, mag. oecol.
Marin Peri, dipl.ing.biol. i ekol.mora
Duje egvi, mag.ing.naft.rud.
Boka Matoi, dipl.ing.kem.teh.
Vanjski suradnici:
Maxicon d.o.o.:
Valentina Habdija igman, mag.ing.prosp.arch.
eljko Varga, mag.ing.prosp.arch.
Direktorica:
Smiljana Blaevi dipl. iur.
Datum izrade:
Zagreb, 14.05.2015.
M.P.
ZELENI SERVIS d.o.o. pridrava sva neprenesena prava

ZELENI SERVIS d.o.o. nositelj je neprenesenih autorskih prava sadraja ove dokumentacije prema lanku 5. Zakona o
autorskom pravu i srodnim pravima RH (NN 167/03). Zabranjeno je svako neovlateno koritenje ovog autorskog djela, a
napose umnoavanje, objavljivanje, davanje dobivenih podataka na uporabu treim osobama kao i uporaba istih osim za svrhu i
sukladno ugovoru izmeu Naruitelja i Zelenog servisa.
Zeleni servis d.o.o.

travanj, 2015.
Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Split, Templarska 23

Metkovi
Sadraj:
1
UVOD........................................................................................................................... 5
1.1.
Podaci o nositelju zahvata ....................................................................................... 5
PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................13

2.1. Lokacija zahvata u odnosu na jedinicu lokalne samouprave i katastarsku opinu ......13
2.2. Odnos zahvata prema postojeim i planiranim zahvatima ..........................................14
2.3. Opis okolia lokacije i podruja utjecaja zahvata ........................................................24
2.3.1. Klimatoloke znaajke .........................................................................................24
2.3.2. Geoloke, geomehanike i seizmoloke znaajke ...............................................26
2.3.3. Hidrogeoloke i hidroloke znaajke ....................................................................30
2.3.4. Pedoloke karakteristike ......................................................................................41
2.3.5. Bioraznolikost ......................................................................................................42
2.3.5. Kulturno povijesna batina................................................................................53
2.3.6. Krajobraz .............................................................................................................54
PODACI O ZAHVATU ................................................................................................55

3.1. Uvodno o zahvatu ......................................................................................................55
3.2. Postojee stanje.........................................................................................................57
OPIS OBILJEJA ZAHVATA .....................................................................................59
4.1.
Izmjena zahvata obuhvaena ovim Elaboratom .....................................................60
4.1.1. Radna zona .........................................................................................................61

4.1.2. Ulazno - izlazna zona ..........................................................................................64
4.1.3. Zatitna zona .......................................................................................................66
4.1.4. Vode na prostoru odlagalita ...............................................................................66
4.1.5. Infrastruktura .......................................................................................................67
4.1.6. Zatvaranje odlagalita/prestanak odlaganja na odlagalitu ..................................70
4.2. Grafiki prilozi ............................................................................................................70
4.3. Varijantna rjeenja zahvata ........................................................................................73
OPIS MOGUIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI ...............................................73
5.1. Mogui utjecaji zahvata na okoli tijekom graenja i koritenja te nakon prestanka
odlaganja otpada ..............................................................................................................74
5.1.1. Utjecaj zahvata na bioraznolikost i ekoloku mreu RH .......................................74
5.1.2. Utjecaj zahvata na tlo ..........................................................................................75
5.1.3.Utjecaji zahvata na vode.......................................................................................77
5.1.4. Utjecaj zahvata na kvalitetu zraka .......................................................................78
5.1.5. Utjecaj zahvata na kulturnu batinu .....................................................................80


Metkovi
5.1.6.Utjecaj zahvata na krajobraz ................................................................................80

5.1.7. Utjecaj zahvata na razinu buke ............................................................................81
5.1.8. Utjecaj zahvata na gospodarenje otpadom i nastanak otpada .............................82
5.1.9. Utjecaj na stanovnitvo ........................................................................................86
5.1.10. Mogui utjecaji zahvata u sluaju akcidentnih situacija ......................................86
5.2. Vjerojatnost znaajnih prekograninih utjecaja ...........................................................86
5.3. Obiljeja utjecaja ........................................................................................................87
6
PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I PROGRAMA PRAENJA STANJA

OKOLIA....................................................................................................................87
ZAKLJUAK ..............................................................................................................89
LITERATURA .............................................................................................................91
PRILOG 1 - Rjeenje o prihvatljivosti zahvata (MZOIPUG, 2004). ..............................93

PRILOG 2 Miljenje MZOIPUG dozvola za odlaganje graevinskog otpada koji
sadri azbest .................................................................................................................99
PRILOG 3 Dopis MZOIPUG - klasificiranje graevinskog otpada koji sadri azbest
..................................................................................................................................100


Metkovi
UVOD
Zahvat koji se analizira ovim Elaboratom je izmjena zahvata sanacije proirenje i

nadogradnja odlagalita otpada ''Dubravica'', koje se nalazi na podruju Grada Metkovia.
Za zahvat sanacije odlagalita ''Dubravica'' izraena je Studija o utjecaju na okoli za
namjeravani zahvat odlagalite komunalnog otpada I. kategorije na lokaciji ''Dubravica'',
Metkovi, K.O. Metkovi, k.. br. 11974 i 11971, (Rjeenje o prihvatljivosti zahvata na okoli,
Klasa: UP/I 351-02/04-06/9, Ur. broj: 531-05/01-JM-04-3, od 29. srpnja 2004.).
Zahvat je definiran Idejnim rjeenjem proirenja i nadogradnje odlagalita otpada ''Dubravica'',
koji je 2015. godine izradio PanGeo Projekt d.o.o..
Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli, NN 61/14, Prilog II, toka 10.9. za sve
zahvate koji obuhvaaju sanaciju i rekonstrukciju odlagalita potrebno je provesti ocjenu o
potrebi procjene utjecaja na okoli. Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN
61/14), isto Prilog II, toka 13., za izmjenu zahvata iz Priloga I i II koja bi mogla imati znaajan
negativan utjecaj na okoli, znaajan negativan utjecaj na okoli na upit nositelja zahvata
procjenjuje Ministarstvo miljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na
okoli.
1.1. Podaci o nositelju zahvata

Naziv i sjedite pravne osobe
ISTOA METKOVI d.o.o.
Matini broj (MB)

OIB
Ime odgovorne osobe
Mostarska 10
20350 Metkovi
2829401
53973515423
Tomislav Jaki, direktor
Izvod iz Sudskom registra Nositelja zahvata nalazi se u nastavku:


Metkovi


Metkovi


Metkovi


Metkovi
Tvrtka PanGeo Projekt d.o.o. je, kao nositelj projektantskog dijela posla na pripremi
dokumentacije za proirenje i nadogradnju odlagalita, za potrebe izrade elaborata ocjene o
potrebi procjene angairala ovlatenu tvrtku Zeleni servis d.o.o. iz Splita. Ovlatenje tvrtke
Zeleni servis d.o.o. je u nastavku:


Metkovi
10


Metkovi
11


Metkovi
12


Metkovi
PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
2.1. Lokacija zahvata u odnosu na jedinicu lokalne samouprave i

katastarsku opinu
Odlagalite otpada ''Dubravica'' smjeteno je na jugoistonom dijelu Grada Metkovia (rubni,
sjeverni dio Dubrovako-neretvanske upanije, uz granicu s BiH). Administrativno podruje
grada Metkovia, povrine 5.082 ha podijeljeno je u pet naselja: Prud, Vid, Gluci, Dubravica
i Metkovi. Prema Popisu stanovnitva iz 2011.g., podruje grada broji 17.412 stanovnika od
ega je 15.425 u naselju Metkovi.
ODLAGALITE
''DUBRAVICA'',
Grad Metkovi
Slika 2.1-1. Lokacija zahvata unutar administrativnih jedinica lokalne samouprave Grad
Metkovi (Dubrovako-neretvanska upanija).
Lokacija odlagalita nalazi se 3 km juno od grada Metkovia te 1 km jugoistono od naselja

Dubravica, koje je ujedno i najblie naselje odlagalitu. Odlagalite je smjeteno uz upanijsku
cestu 6220 Metkovi-Mlinite-dravna granica s Bosnom i Hercegovinom, sa koje je osiguran
pristup odlagalitu.
Slika 2.1-2. Cestovna mrea na lokaciji zahvata.
13


Metkovi
Prostor odlagalita se nalazi na blagim padinama brda Vateljice na nadmorskoj visini od oko
53 m. Najvia toka odloenog otpada nalazi se na visini od oko 58,50 m n.m.
Odlagalite otpada Dubravica nalazi se na krkom terenu. Na udaljenosti cca 500 m od
odlagalita nalazi se obodni kanal Koevo-Vrbovci.
Zahvat proirenja i nadogradnje odlagalita te u konanici njegova zatvaranja izvodi se na
k..br.: 11971/1, 11973/1, 11973/2, 11974/1, k.o. Metkovi.
Slika 2.1-3. Lokacija zahvata na orto-foto snimci.
2.2. Odnos zahvata prema postojeim i planiranim zahvatima

Odlagalite otpada ''Dubravica'' je slubeno odlagalite za podruje gradova Metkovi i
Opuzen, te opina Zaablje i Kula Norinska. Lokacija je odreena za odlaganje otpada
Rjeenjem bive Opine Metkovi 1962. godine.
Sukladno vaeim prostorno planskim dokumentima, planirano je proirenje predmetnog
odlagalita te nastavak odlaganja do otvaranja upanijskog centra za gospodarenje otpadom
Luino razdolje u Opini Dubrovako primorje.
Za podruje zahvata na snazi su:
Prostorni plan Dubrovako - neretvanske upanije (Slubeni glasnik Dubrovakoneretvanske upanije, br. 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13, 4/14)
Prostorni plan ureenja Grada Metkovia (Neretvanski glasnik, br. . 6/04, 01/10 i 01/15)
14


Metkovi
U nastavku se navode dijelovi iz nadlenih dokumenata prostornog ureenja, koji su relevantni

za provedbu predmetnog zahvata, ukljuujui i njegovu lokaciju.
Prostorni plan Dubrovako-neretvanske upanije
(Slubeni glasnik Dubrovako-neretvanske upanije br.: 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12.,
09/13., 4/14.)
U toki 1. Uvjeti razgranienja prostora prema obiljeju, koritenju i namjeni, 10. Prostori /
povrine za razvoj i ureenje, odreuju se na slijedei nain, b) Prostori / povrine izvan
graevinskih podruja u povrinama infrastrukturnih sustava izmeu ostalog navodi se:
Obrada, skladitenje i odlaganje otpada.
Postupanje s otpadom definirano je u toki 9. na sljedei nain:
230 Utvruje se cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno skupljanje otpada,
recikliranje otpada, kompostiranje organskog otpada, termiku obradu ostatnog organskog
otpada iz procesa predobrade i sortiranja otpada te odlaganje ostatka nakon obrade) i
odreuju potencijalne lokacije za objekte u sustavu gospodarenja otpadom.
230a Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom sa upanijskim centrom za gospodarenje
otpadom Luino razdolje u Opini Dubrovako primorje, pretovarnim stanicama, reciklanim
dvoritima, zelenim otocima, pogonima za obradu graevinskog otpada i dr. e se realizirati
do 2015. godine.
230d Sanirana odlagalita otpada: Grabovica (Dubrovnik), Dubravica (Metkovi), Lovornik
(Ploe), Kokojevica (Lumbarda), i Sitnica (Blato - Vela Luka) e se zadrati u funkciji
zbrinjavanja otpada sukladno zakonskoj regulativi, odnosno do otvaranja upanijskog centra
za gospodarenje otpadom Luino razdolje u Opini Dubrovako primorje.
Nakon izgradnje upanijskog centra za gospodarenje otpadom, navedene lokacije mogue je
koristiti iskljuivo kao odlagalita inertnog otpada te za smjetaj pretovarnih stanica,
odlagalita (skladita) izdvojeno skupljenih vrsta otpada do otpreme na sredinje mjesto u
upaniji.
235 Planirane lokacije u sustavu gospodarenja otpadom su:
- Luino razdolje (Dubrovako primorje)
- Grabovica (Dubrovnik)
- Lovornik (Ploe),
- Dubravica (Metkovi),
- Kokojevica (Lumbarda),
- Sitnica (Blato - Vela Luka),
- Kalac-Sveti Luka (Lastovo).
15


Metkovi
235a Graevine za odlaganje otpada na podruju Dubrovako-neretvanske upanije su:
CGO- upanijski centar za gospodarenje otpadom

OK - odlagalite komunalnog otpada; OI - odlagalite inertnog otpada; OO - graevine za bioloku i termiku obradu otpada, GO
- graevina za obradu graevinskog otpada, RD - reciklano dvorite, TO - graevina za obradu neopasnog tehnolokog otpada;
O - graevina za privremeno skladitenje opasnog otpada koji nije odvojeno prikupljen, a koji se izdvaja tijekom prethodnog
pregleda otpada u centru., PS - pretovarna stanica
235b U prostornim planovima uih podruja (PPUG/O, UPU) e se utvrditi lokacije sabiralita
otpada (reciklana dvorita, zeleni otoci). Lokacije reciklanih dvorita se mogu odrediti i
unutar poslovnih zona.
Ocjena usklaenosti Zahvata s Prostornim planom ureenja Dubrovako-neretvanske
upanije:
Prostorni plan Dubrovako neretvanske upanije prepoznaje odlagalite ''Dubravica''
Metkovi kao jedno od 8 slubenih odlagalita na podruju upanije. Prema Prostornom planu
Dubrovako-neretvanske upanije na odlagalitu Dubravica locirane su graevine za
odlaganje komunalnog i inertnog otpada te graevine za obradu graevinskog otpada,
pretovarna stanica i reciklano dvorite. Navodi se da je odlagalite sanirano te da e se
zadrati u funkciji zbrinjavanja otpada sukladno zakonskoj regulativi, odnosno do otvaranja
upanijskog centra za gospodarenje otpadom Luino razdolje u Opini Dubrovako primorje.
16


Metkovi
LOKACIJA
ZAHVATA
Slika 2.2.-1. Izvod iz kartografskog prikaza Prostornog plana Dubrovako-neretvanske upanije

- Izmjene i dopune: 1. Koritenje i namjena prostora (Slubeni glasnik Dubrovako-neretvanske
upanije br.: 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13 i 4/14.).
17


Metkovi
LOKACIJA
ZAHVATA
Slika 2.2.-2. Izvod iz kartografskog prikaza Prostornog plana Dubrovako-neretvanske upanije

- Izmjene i dopune: 2. Infrastrukturni sustavi, 2.4. Vodnogospodarski sustav, 2.5. Obrada,
skladitenje i odlaganje otpada (Slubeni glasnik Dubrovako neretvanske upanije br.: 06/03.,
03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13 i 4/14.).
Prostorni plan ureenja Grada Metkovia

(Neretvanski glasnik, br. 6/04, 01/10 i 01/15)
Prostorni plan Grada Metkovia prepoznaje odlagalite ''Dubravica'' u tekstualnom i grafikom
dijelu. Izmjene i dopune PPU Grada Metkovia, izmeu ostalog, obuhvaaju i proirenje
postojee deponije otpada na odlagalitu ''Dubravica''.
U poglavlju 3. Plan prostornog ureenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava,
cjelina 3.5.5. Postupanje s otpadom, sukladno odredbama Izmjena i dopuna PPDN izmeu
ostalog, navodi se da na teritoriju Grada Metkovia danas postoji aktivno odlagalite otpada
Dubravica, u blizini istoimenog naselja. Nalazi se 3 km jugoistono od Metkovia, uz
upanijsku cestu C-6220. Odlagalite je sanirano 2009. godine. Povrina tijela odlaganja
iznosi 1,9 ha, a kapacitet odlagalita 73 000 m. Od opremljenosti/mjera zatite okolia postoje
brtveni slojevi, sustav odvodnje i otplinjavanja te kazeta za azbest.
Takoer se navodi da je za realizaciju programa gospodarenja otpadom, kao ciljna postavljena
2015. godina. Dubravica, ve sanirano odlagalite otpada, zadralo bi se u funkciji zbrinjavanja
otpada sukladno zakonskoj regulativi, odnosno do otvaranja upanijskog centra za
18


Metkovi
gospodarenje otpadom Luino razdolje u Opini Dubrovako primorje. Nakon njegovog

otvaranja ostala sanirana odlagalita, meu kojima i Dubravica, mogu se koristiti iskljuivo kao
odlagalita inertnog otpada te za smjetaj pretovarnih stanica, odlagalita (skladita) izdvojeno
skupljenih vrsta otpada, do otpreme na sredinje mjesto u upaniji.
U skladu sa predvienim sadrajima na odlagalitu, Planom se predlae proirenje postojee
deponije zbog popunjenosti postojee infrastrukture. Razraeno je nekoliko varijanti (opcija),
koje je potrebno analizirati s obzirom na ekoloke, funkcionalne i imovinsko-pravne aspekte te
odabrati konanu varijantu kao prijedlog novih dijelova odlagalita navodi se izgradnja
kompostane, sortirnice, postrojenja za preradu biomase u plin, pretovarne stanice, reciklanog
dvorita i graevine za obradu graevinskog otpada te potencijalno i biokompostane. U sklopu
proirenja odlagalita potrebno je postaviti kontejner te urediti povrinu za komunalni otpad.
U poglavlju 8. Postupanje s otpadom navodi se sljedee:
8.1. Na teritoriju Grada Metkovia danas postoji aktivno odlagalite otpada ''Dubravica'', u
blizini istoimenog naselja. Nalazi se 3 km jugoistono od Metkovia, uz upanijsku cestu C6220. Odlagalite je sanirano 2009. godine. Povrina tijela odlaganja iznosi 1,9 ha, a kapacitet
odlagalita 73 000 m.
8.2. Studijom ''Zbrinjavanje komunalnog otpada u Dubrovako-neretvanskoj upaniji'' utvrena
je strategija postupanja s komunalnim otpadom u upaniji te je izraen prijedlog cjelovitog
sustava gospodarenja otpadom.
Za realizaciju programa gospodarenja otpadom kao ciljna je postavljena 2015. godina.
Odlagalite otpada ''Dubravica'' zadralo bi se u funkciji zbrinjavanja otpada, sukladno
zakonskoj regulativi, odnosno do otvaranja upanijskog centra za gospodarenje otpadom
''Luino razdolje'' u Opini Dubrovako primorje.
8.3. Nakon otvaranja upanijskog centra za gospodarenje otpadom, odlagalite ''Dubravica''
moi e se koristiti iskljuivo kao odlagalite inertnog otpada te za smjetaj pretovarnih stanica,
odlagalita (skladita) izdvojeno skupljenih vrsta otpada, do otpreme na sredinje mjesto u
upaniji.
8.4. U skladu sa Prostornim planom Dubrovako-neretvanske upanije (Slubeni glasnik
Dubrovako-neretvanske upanije, 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13.) na
odlagalitu Dubravica predviene su graevine za odlaganje komunalnog i inertnog otpada te
graevine za obradu graevinskog otpada, pretovarna stanica i reciklano dvorite. Prostornim
planom ureenja Grada i provedbenim dokumentima (Urbanistiki plan ureenja) potrebno je
utvrditi lokacije sabiralita otpada (reciklana dvorita, zeleni otoci). Lokacije reciklanih
dvorita mogu se odrediti i unutar poslovnih zona.
8.5. U skladu sa predvienim sadrajima na odlagalitu otpada ''Dubravica'', predlae se
proirenje postojee deponije. Razraeno je nekoliko varijanti, koje je potrebno analizirati s
obzirom na ekoloke, funkcionalne i imovinsko-pravne aspekte.
Planom je prikazana varijanta koja obuhvaa proirenje odlagalita ''Dubravica'' sa izgradnjom
kompostane i sortirnice. Ukupna povrina iznosi 6,22 ha. U sklopu proirenja odlagalita
potrebno je postaviti kontejner te napraviti sortirnicu otpada povrine 500 m, kao i urediti
povrinu za komunalni otpad povrine 7 100 m sa svim potrebnim slojevima i drenaama. U
19


Metkovi
sklopu projekta treba isplanirati i obodnu cestu, postrojenje za preradu biomase u plin povrine
3 000 m te potencijalno biokompostanu povrine 1 000 m. U sklopu predmetne
dokumentacije potrebno je isplanirati i pretovarnu stanicu povrine 1 000 m, kao i reciklano
dvorite te graevinu za obradu graevinskog otpada.
U poglavlju 9. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli, 9.2. Zatita voda, potpoglavlje
9.2.4. izmeu ostalog navodi se da je u mjerama zatite voda potrebno poduzeti i sljedee
korake:
- zabrana odlaganja otpada na nesanitarnim odlagalitima smjetenim u uoj vodozatitnoj
zoni izvorita koja se koriste u vodoopskrbi.
Ocjena usklaenosti Zahvata s Prostornim planom Grada Metkovia:
Odlagalite otpada ''Dubravica'' je sanirano. Do otvaranja upanijskog centra za gospodarenje
otpadom cilj je da se ono i dalje zadri u funkciji zbrinjavanja otpada. U prostornom planu
Grada Metkovia navodi se proirenje postojeeg odlagalita otpada ''Dubravica''.
Slika 2.2-3. Izvod iz kartografskog prikaza Prostornog plana Grada Metkovia- Izmjene i
dopune: 1. Koritenje i namjena prostora (Neretvanski glasnik, br. 6/04, 01/10 i 01/15) s
ucrtanom lokacijom odlagalita
20


Metkovi
Slika 2.2-4. Izvod iz kartografskog prikaza Prostornog plana Grada Metkovia - Izmjene i
dopune: 2.3 Infrastrukturni sustavi energetski sustav (Neretvanski glasnik, br. 6/04, 01/10 i
01/15) s ucrtanom lokacijom odlagalita
dopune: 3.1.1 Uvjeti koritenja i zatite prostora podruja posebnih uvjeta koritenja
(Neretvanski glasnik, br. 6/04, 01/10 i 01/15) s ucrtanom lokacijom odlagalita
21


Metkovi
dopune: 3.1.2 Uvjeti koritenja i zatite prostora stanita i ekoloka mrea RH (Neretvanski
glasnik, br. 6/04, 01/10 i 01/15) s ucrtanom lokacijom odlagalita
dopune: 3.2 Uvjeti koritenja i zatite prostora podruja posebnih ogranienja u koritenju
(Neretvanski glasnik, br. 6/04, 01/10 i 01/15) s ucrtanom lokacijom odlagalita
22


Metkovi
dopune: 3.3 Uvjeti koritenja i zatite prostora 1 podruja posebnih ogranienja u koritenju
2 zatita posebnih vrijednosti i obiljeja (Neretvanski glasnik, br. 6/04, 01/10 i 01/15) s
ucrtanom lokacijom odlagalita
dopune: 3.3 Uvjeti koritenja i zatite prostora podruja i dijelovi primjene planskih mjera
zatite (Neretvanski glasnik, br. 6/04, 01/10 i 01/15) s ucrtanom lokacijom odlagalita
23


Metkovi
2.3. Opis okolia lokacije i podruja utjecaja zahvata

2.3.1. Klimatoloke znaajke
Klimatoloke prilike na lokaciji zahvata imaju oznaku umjereno tople, vlane klime (Cf). Prema
Kppenovoj klasifikaciji klime definiranoj prema srednjem godinjem hodu temperature zraka
i koliine oborine, topliji uski primorski pojas spada u podruja u kojima prevladava umjereno
topla kina klima s vruim ljetom (Cfa) sa srednjom mjesenom temperaturom najhladnijeg
mjeseca viom od -3C i niom od 18C (oznaka C), a najtopliji mjesec u godini ima srednju
temperaturu viu od 22C (oznaka a). Najsui mjesec u godini ima manje od 40 mm oborine i
manje od treine najkiovitijeg mjeseca u hladnom dijelu godine. Promatrajui godinji hod
temperature zraka najtopliji mjesec je srpanj, a najhladniji sijeanj. Utjecaj mora na godinji
hod temperature vidljiv je u sporom jesenjem ohlaivanju i jo sporijem proljetnom grijanju,
prema emu je proljee hladnije od jeseni.
Za detaljniju analizu klimatskih osobina koritena su mjerenja osnovnih klimatskih elemenata
sa meteoroloke postaje Opuzen (2 m.n.m., Geografska irina 4301' N, Geografska duina
1734' E), Prikazani su prosjeni mjeseni i godinji podaci o temperaturi zraka, oborinama i
brzini vjetra. Prikaz navedenih klimatskih parametara odnosi se na 28-godinje razdoblje od
1981.-2008. godine.
2.3.1.1. Oborine
Na temelju analiziranog niza podataka o ukupnim mjesenim i godinjim koliinama oborina
meteoroloke postaje Opuzen, prosjena godinja koliina oborina je iznosila 1202 mm
(tablica 2.3.1.1.-1.). Oborine nisu bile podjednako rasporeene tijekom godine pa je tako u
prvom dijelu godine (prvih 6 mjeseci) palo oko 44% ukupnih oborina (528 mm), a u preostalom
dijelu godine preostalih 56%, odnosno 674 mm. Najvea prosjena mjesena koliina oborina
odnosila se na mjesec studeni (171 mm), koji je ujedno i prilino varirao u odnosu na ostale
mjesece (standardna devijacija 92 mm). Najmanja prosjena koliina oborina javljala se u
srpnju (37 mm), ujedno mjesecu sa najmanjim variranjem po koliini ukupnih oborina
(standardna devijacija 35 mm), od minimalnih 0 mm do maksimalnih 153 mm.
Tablica 2.3.1.1.-1. Osnovni statistiki parametri mjesenih i godinjih koliina oborina (mm) s
met. postaje Opuzen (1981.-2008.)
Iz grafikog prikaza ukupnih kretanja, godinja koliina oborina za razdoblje od 1981. do 2008.
godine, moe se uoiti da su oborine bile vrlo varijabilan klimatski parametar (slika 2.3.1.1.-1).
Unutar promatranog 28-godinjeg niza najsunija je bila 1983. godina sa ukupnom koliinom
24


Metkovi
oborina od samo 710 mm, to je bilo za ak 59% manje od viegodinjeg prosjeka. Godina sa
najveom koliinom oborina u promatranom razdoblju je bila 1995., s ukupno 1795 mm.
Slika 2.3.1-1. Dinamika ukupnih godinjih oborina za Opuzen (1981.-2008.)
2.3.1.2. Temperatura zraka

Srednja godinja temperatura na meteorolokoj postaji Opuzen za navedeno razdoblje je
iznosila 16,2 C (tablica 2.3.1.2.-1.). Prema toplinskim oznakama rije je o umjereno toploj
klimi.
Najhladniji mjesec je bio sijeanj s prosjenom temperaturom zraka od 7,2 C i osciliranjem
srednje mjesene temperature od 3,4 C do 12,4 C. Srednja mjesena temperatura najtoplijeg
mjeseca, srpnja iznosila je 25,5 C, dok su variranja temperature zraka u srpnju bile u rasponu
od 23,9C do 31,5C.
Tablica 2.3.1.2.-1. Osnovni statistiki parametri srednje mjesene i godinje temperature zraka
(C) na podruju Opuzena (1981.-2008.) od 1981.-1988. godine
Za razliku od oborina, vidljivo je i iz grafikog prikaza, da je temperatura bila manje varijabilan

klimatski parametar te da je u promatranom razdoblju varirala od prosjeka uz standardnu
devijaciju od svega 1,7 C. Prosjeno je u veljai bilo najvee kolebanje temperature zraka s
rasponom temperature od 3,8-14 C i standardnom devijacijom od 2,2 C. Mjesec u kojemu je
temperatura najmanje varirala je bio najtopliji mjesec, srpanj, sa standardnom devijacijom od
1,5.
25


Metkovi
Slika 2.3.1.2.-2. Dinamika prosjenih godinjih temperatura zraka na podruju Opuzena (1981.2008.)
2.3.1.3. Vjetar
Na podruju oko Opuzena, u kojem prevladava mali gradijent tlaka zraka, vjetrovi su slabiji.
Prema podacima iz tablice 2.3.1.3.-1., promatrano podruje ima prosjenu brzinu vjetra od
gotovo 4 m/s, to ga svrstava u podruja slabog vjetra ili po Beaufortovoj ljestvici zauzima 3.
stupanj.
Tablica 2.3.1.3.-1. Osnovni statistiki parametri srednje mjesene i godinje brzine vjetra (m/s)
na podruju Opuzena (1981.-2008.).
2.3.2. Geoloke, geomehanike i seizmoloke znaajke

2.3.2.1. Geoloke karakteristike ireg podruja
Razmatrano podruje, koje je obuhvaeno preglednom geolokom kartom (Rai i dr., 1975),
izgrauju raznovrsne talone stijene u stratigrafskom rasponu od gornje krede do kvartara
(Slika 2.3.2.1.-1.).
26


Metkovi
Slika 2.3.2.1.-1.Geoloka karta ireg podruja (Izvod iz OGK, list Metkovi)
27


Metkovi
Vapnenci s rudistima (K22,3)

Ovo su najstarije naslage u razmatranom podruju. Zauzimaju velike povrine juno i
jugoistono od odlagalita komunalnog otpada. To je debeli slijed vapnenaca koji je
kontinuirano taloen na cenomanske vapnence s hondrodontama (granica je vidljiva izvan
razmatranog podruja), a gornju granicu im ine vapnencis keramosferinama. Prevladavaju
vapnenci uz rijetke uloke dolomita. Veinom su to debelo uslojeni vapnenci, rjee tanje
uslojeni, a rijetko slojevi grebenskog habitusa bogati rudistima. U uslojenim vapnencima
okrenost je dobro razvijena i to u obliku brojnih krapa i vrtaa. Sadre visoki postotak
kalcijevog karbonata (redovito preko 99 %), a od fosilnih ostataka najei su krje rudista i
foraminifera.
Vapnenci s keramosferinama i rudistima (K23)
Na opisanim rudistnim vapnencima kontinuirano slijede vapnenci s keramosferinama i
rudistima. Nalaze se u nekoliko paralelnih pojaseva pruanja sjeverozapad-jugoistok. Po
litolokim i paleontolokim osobinama razlikuju se od rudistnih vapnenaca. Ovi su vapnenci
sive, svijetlosive do bijele boje, zrnate su strukture. U starijem dijelu dobro su uslojeni, a
prevladavaju debljine slojeva 10 30 cm. U gornjem dijelu slijeda slojevi su deblji (50 150
cm), a udio krja rudista postaje sve vei. Udio kalcijevog karbonata redovito prelazi 99 %.
Vapnenci su ispucali, a na povrini su krape i vrtae, ali ne u tako velikom broju kao kod
vapnenaca s rudistima. Na tim vapnencima smjeteno je i odlagalite komunalnog otpada
''Dubravica''.
Smei do tamnosivi vapnenci-liburnijski slojevi (Pc,E)
Nalazimo ih u obliku pojaseva promjenjive irine i dinarskog pruanja. Ove naslage su
razvijene u sjeveroistonom i istonom dijelu terena. Liburnijske su naslage taloene
diskordantno na vapnence s rudistima i keramosferinama. Kutna diskordancija je neznatna, ali
je ipak prisutna i obiljeena je pojavama boksita. Uz to i najdonji dio liburnijskih slojeva sadri
bazalne bree s fragmentima neposredne podine. To su preteito vapnenci tamnosmeih,
smeih, tamnosivih, sivih i gotovo crnih nijansi boja. Preteno su dobro uslojeni, a debljine
slojeva najee variraju 420 centimetara. U donjim dijelovima sadre ostatke pueva i
koljkaa te ostatke smeih algi, to ukazuje na slatkovodne do boate uvjete sredine
taloenja. U mlaem dijelu nalaze se ostaci brojnih foraminifera, to govori o uspostavljanju
marinskih talonih okolia. Debljina liburnijskih slojeva varira od nekoliko metara do nekoliko
desetaka metara.
Alveolinsko-numulitni vapnenci (E1,2)
Liburnijski slojevi kontinuirano prelaze u alveolinsko-numulitne vapnence. U obliku vie
odvojenih, meusobno preteito paralelnih pojaseva dinarskog pruanja, nalazimo ih u
sjeveroistonom i istonom dijelu razmatranog podruja. Granica s liburnijskim slojevima je
tamo gdje zapoinju prevladavati alveoline, a boja vapnenaca postaje svijetlosiva do bijela.
Ovi su vapnenci taloeni u uvjetima transgresivnih tendencija, pa su ponegdje transgresivni
preko senonskih vapnenaca s rudistima. Redovito su dobro uslojeni, a debljine slojeva
najee su od 40 150 cm. Alveoline i numuliti glavni su fosilni ostaci. I alveoline i numuliti
dolaze kroz cijelu seriju, ali su alveoline ee u donjem, a numuliti u gornjem dijelu slijeda.
28


Metkovi
Postotak kalcijevog karbonata u ovim vapnencima kree se 98 99 %. Debljina alveolinskonumulitnih vapnenaca varira, a u ovim podrujima moe dosei do 300 m.
Klastine naslage eocena (E2,3)
U obliku uskog pojasa dinarskog pruanja nalazimo ove naslage u istonom dijelu
razmatranog podruja. One lee diskordantno na alveolinsko-numulitnim vapnencima. Sastoje
se od konglomerata, pjeenjaka i glinovitih vapnenaca.
Konglomerati imaju valutice u promjeru i veem od desetak centimetara. One su najee od
krednih i alveolinsko-numulitnih vapnenaca. Vezivo im je esto oskudno, a sastoji se od
karbonatnog pijeska i mulja. Pjeenjaci imaju isti sastav klasta kao i konglomerati, a vezivo
im je karbonatni mulj. Glinoviti vapnenci su mikriti s manjim ili veim udjelom terigene
komponente pa tako nerijetko prelaze u lapore. Cijela je serija dobro uslojena. Slojevi
konglomerata esto bono naglo isklinjavaju i redovito imaju erozijske teksture u podinskom
dijelu. U ovim se stijenama esto nalaze pretaloene foraminifere (preteu numuliti), ali i
fragmenti brojnih mekuaca.
Organogeno-barski sedimenti (b)
Ove taloine imaju znaajnu rasprostranjenost u zapadnom dijelu od razmatranog podruja
(dolina Neretve). S obzirom na malu nadmorsku visinu i regionalne hidroloke uvjete, znatan
dio povrina koje izgrauju ove naslage stalno je ili povremeno pod vodom. To su movarni
tereni u kojima raste mnogo barskog bilja iz kojeg nastaju tresetita. Tijekom kvartara uvjeti
sedimentacije u ovom podruju mijenjali su se u vie navrata. To zakljuujemo na temelju
sedimentacijskih profila koji su otvoreni tijekom izrade melioracijskih kanala. Do dubine od 10
m izmjenjuju se gline, pijesci i treset, a od 10 do 25 m izmjenjuju se gline i razliiti pijesci. Profil
nigdje nije otvoren do kontakta kvartara sa stijenama podloge.
Deluvij (d)
Ove naslage nalazimo u sjeveroistonom dijelu terena uz sam rub polja gdje se nalaze na
starijim sedimentima. Prevladavaju pijesci i ilovae. Debljina im rijetko prelazi desetak metara.
To su redovito obradive povrine idealne za uzgoj vinove loze.
Aluvij (al)
U krajnjem sjevernom dijelu terena uz recentni tok Neretve razvijeni su aluvijalni talozi pijeska,
ljunka i ilovae. Posebno se istiu velike koliine ljunka koji se iskoritava kao graevinski
materijal. Najbrojnije su valutice vapnenaca, ali tu su i valutice dolomita, ronaca, pjeenjaka,
dijabaza i gabra. Pijesci imaju isti petrografski sastav zrna. Debljina ovih naslaga moe prelaziti
desetak metara.
Tektonika
Temeljno tektonsko obiljeje razmatranom podruju daju bore i rasjedi koji su u bliskoj
genetskoj vezi. Pruanje slojeva kao i pruanje struktura je dinarsko, dakle sjeverozapadjugoistok. Bore su kose do prebaene, a glavnina rasjeda su uzduni i reversni. Tangencijalna
kretanja uz ove rasjede dovela su do redukcije sjeveroistonih krila sinklinala i stvaranja
ljuskavih struktura. Kretanja su bila najintenzivnija u domeni klastinih eocenskih naslaga.
29


Metkovi
Tamo gdje su iznosi kretanja bili vei, eocenski klastiti su potpuno prekriveni gornjekrednim
vapnencima. Rjee su prisutni i popreni i dijagonalni rasjedi iz domene normalnih, ali oni nisu
znaajnije poremetili temeljne strukture. Razmatrano podruje je u zoni znaajne seizmike
aktivnosti. Mogui su potresi i do IX.o MCS ljestvice.
Kako je odlagalite smjeteno u dijelu strukture koja je podalje od glavnih reversnih rasjeda,
uz koje je i kretanje najvee, na njemu se ne oekuje intenzivna ruilaka aktivnost.
2.3.2.2. Seizmoloke karakteristike ireg podruja
Glavna epicentralna podruja u Dubrovako-neretvanskoj upaniji su Biokovo-Rili (krako
podruje sjeverozapadno od Ploa), ue Neretve, Ston-Slano i Dubrovnik. Katastrofalne
posljedice potresa 1667.godine, koji je osim Dubrovnika pogodio priobalno podruje od ua
Neretve do Ulcinja, ubraja se meu najjae koji su se dogodili u Europi te nema sumnje da je
u Dubrovniku i najblioj okolici mjestimino dosegao intenzitet X stupnjeva MCS. To je i bio
razlog da na Privremenoj seizmikoj karti Dubrovnik s okolicom pripadne zoni X. stupnja MCS.
Na temelju prouavanja seizminosti podruja i posljedica potresa iz 1667., pretpostavlja se
da arite buduih najjaih potresa na ovom podruju treba oekivati u podruju ispred
Dubrovnika. Intenzitet potresa se poveava ako se radi o nasutim rastresitim terenima,
tektonski oteenim karbonatnim zonama ili obronanim kvartarnim naslagama na flinoj
podlozi, pogotovo u kombinaciji s visokom razinom podzemne vode.
Neretvansko podruje se nalazi u zoni potresa VIII. stupnja MCS. Delta Neretve pripada
velikom seizmikom bloku koji obuhvaa podruje donjeg toka Neretve, kanal izmeu Neretve
i poluotoka Peljeca i srednji dio poluotoka Peljeca, gdje se potresi vie istiu intenzitetom
(VII-VIII0 MCS) nego uestalou. U delti Neretve utvreni su i recentni epirogenetski pokreti,
tj. sputanje kopna i pozitivno pomicanje obalne linije, na to ukazuje i produenje toka Neretve
u podmorje Neretvanskog kanala. U prolih 50 godina na neretvanskom podruju u nekoliko
su navrata zabiljeeni potresi srednje jaine (VII-VIII0 MCS), koji su izazvali vee materijalne
tete (1942. i 1961.).
2.3.3. Hidrogeoloke i hidroloke znaajke

2.3.3.1. Hidrogeoloke karakteristike lokacije zahvata
Odlagalite komunalnog otpada Dubravica nalazi se oko 3 km juno od Metkovia na
nadmorskoj visini od oko 30 m, u krkoj udolini (Slika 2.3.2-2.). Prema hidrogeolokoj
regionalizaciji ire podruje lokacije odlagalita pripada dijelu slijevnog podruja izvora, uz rub
lijeve strane doline Neretve, na potezu od Metkovia do Kuta. Taj slijev se najveim dijelom
protee na teritorij Republike Bosne i Hercegovine.
Naime, prema rezultatima brojnih trasiranja podzemnih tokova bojenjem, izvedenim u sklopu
istranih radova za energetsko iskoritenje voda Popovog polja (ponori Ponikva, Lisac, ira),
nepobitno je dokazana veza s izvorima uz juni rub Neretljanskog polja. Junu granicu slijeva
30


Metkovi
ini povrinska razvodnica koja ide od uvale Kuti prema istoku zonom flikih naslaga do
Moevia i dalje na istok preko dolomitno-vapnenake zone gornjo trijaske i donjo kredne
starosti. Podzemna voda se kree uglavnom uzdu rasjeda i paralelno sa strukturama (bore),
to znai da tee od jugoistoka prema sjeverozapadu. Uz rub Neretljanskog polja na kontaktu
privilegiranih putova koncentriranog dotoka s kvartarnim organogeno-barskim sedimentima,
koji ima funkciju barijere, izbija na povrinu u obliku brojnih vrela, ili se pak difuzno procjeuje
i "pretae" u relativno propusnije (pjeane) dijelove organogeno-barskih naslaga doprinosei
njihovoj zamovarenosti.
Meu vrelima su najznaajnija Doljane (kaptirano za Metkovi), zatim vrela Gluci, Bili Vir,
Tunbin (Mlinite), Baula Vir i dr. Sva ova vrela su pukotinska, uzlaznog tipa, a neka se javljaju
u obliku jezera. Izgradnjom kompenzacijskog bazena Hutovo promijenila se funkcija ponora
Ponikva, pa je smanjen dotjecaj vode na izvore. Meutim, kada je bazen Hutovo pun vode,
onda u sunom razdoblju izvor Doljani ima neto veu izdanost.
Prema tome, bazen Hutovo i korito Trebinjice u fazi visokog vodostaja osiguravaju
prihranjivanje vode na izvoru Doljane (informacija Vodovod -Metkovi). Tako izvor Doljani daje
vie od 40 l/s, dok oko 500 l/s izvire na izvorima Tunbinu, Mislina viru (cca 300 l/s) i Baula
viru (100 l/s).
Stalna jezera Bili vir, Modri vir i Bajin vir nepoznatog su kapaciteta. Podaci o izvorima u okolici
odlagalita, preuzeti iz "Hidrogeoloke studije podruja Metkovi-Dubrovnik-Konavle" (Geol.
zavod, 1984.), dani su u sljedeoj tablici (2.3.3.1.-1.)
Tablica 2.3.3.1.-1.Podaci o izvorima u okolici odlagalita
31


Metkovi
Prigodom bojenja vode na ponoru Ponikva, boja se pojavila na izvorima lijevog zaobalja
Neretve nakon 50 sati, to ukazuje na znatne brzine i dobro razraene podzemne tektonske i
vodne sisteme. Prema analizi vode na zagaenost, raenoj u sklopu izrade hidrogeoloke
studije 1984. godine, voda izvorita Doljani u svim parametrima zadovoljavala je kriterije
propisane za pitku vodu.
Meutim, na nekim od nizvodnih izvora ustanovljeno je bakterioloko zagaenje fekalnog
porijekla, emu su uzrok otpadne vode iz stambenih i gospodarskih objekata u neposrednom
zaleu izvora. Zbog naroito dobro razvijene podzemne hidrografske mree i vrlo izraenih
drenanih zona, stvoreni su uvjeti za prenoenje zagaenja podzemljem na velike udaljenosti.
Povoljna okolnost je to to se odlagalite otpada nalazi zapadno, tj. "nizvodno" od svih izvora,
pa ne postoji niti teoretska mogunost negativnog utjecaja na kvalitetu vode navedenih izvora.
32


Metkovi
Slika 2.3.3.1.-1. Hidrogeoloka karta ireg podruja odlagalita komunalnog otpada

"Dubravica".
33


Metkovi
U toku izrade Studije utjecaja na okoli odlagalita otpada "Dubravica" (2003.) izvrena je
analiza uzoraka vode uzetih iz bare, koja se nalazi podno odlagalita te melioracijskog kanala,
kako bi se vidjelo, da li odlagalite otpada ima utjecaja na vode. Treba napomenuti da je voda
u melioracijskom kanalu protona, dok je u bari, stajaa.
Uzorci vode uzeti su za analizu 11.11.2003. godine, a analiza je raena u Zavodu za javno
zdravstvo Dubrovako-neretvanske upanije. Uzorci vode analizirani su u skladu s Tablicom
1 tada vaeeg Pravilnika o graninim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01). Rezultati ispitivanja dani su u tablici 2.3.3.1.-2.
Tablica 2.3.3.1.-2. Rezultati analize voda
Kao to se iz tablice moe vidjeti, sve vrijednosti analiziranih uzoraka vode iz bare i
melioracijskog kanala su ispod dozvoljenih vrijednosti za isputanje u prirodni prijemnik II.
kategorije. Po tim rezultatima vidljivo je da odlagalite otpada "Dubravica" nema utjecaja na
okolne vode, to se moe objasniti injenicom da se otpad na ovoj lokaciji odlae ve dugi niz
godina te se stoga nalazi ve u inertnom stanju.
Prema prostorno-planskoj dokumentaciji lokacija zahvata nalazi se izvan vodozatitnog
podruja. U blizini zahvata nalazi se vodotok II. Kategorije.
34


Metkovi
2.3.3.2. Stanje vodnih tijela

Hrvatske vode, Zavod za vodno gospodarstvo su prema Zahtjevu za pristup informacijama
(Klasa: 008-02/15-02/0000102, Ur. broj: 15-15-1) dostavile podatke o karakteristikama
povrinskih i prijelaznih vodnih tijela na podruju odlagalita otpada ''Dubravica (Tablica
2.3.3.2.-1.), a stanje tih vodnih tijela prikazano je u (Tablica 2.3.3.2-1a, 2a i 3a) prema Planu
upravljanja vodnim podrujem1, za razdoblje 2013. 2015.
Za potrebe Planova upravljanja vodnim podrujima, provodi se naelno delineacija i
proglaavanje zasebnih vodnih tijela povrinskih voda na:
- tekuicama s povrinom sliva veom od 10 km2,
- stajaicama povrine vee od 0.5 km2,
- prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veliinu,
a koja su prikazana na kartografskim prikazima.
Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veliine, a prema Zakonu o vodama,
odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglaavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se
uvjeti zatite kako slijedi:
- Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom, koje je proglaeno Planom
upravljanja vodnim podrujima, smatraju se njegovim dijelom i za njih vae isti uvjeti
kao za to vee vodno tijelo.
- Za manja vodna tijela koja nisu proglaena Planom upravljanja vodnim podrujima i
nisu sastavni dio veeg vodnog tijela, vae uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije
(tekuica, stajaica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa na tom
vodnom podruju (Tekuice: Jadransko vodno podruje ekotip 15A).
Lokacija zahvata nalazi se na Jadranskom vodnom podruju, izmeu vodnog tijela
JKRN010001 Neretva i vodnog tijela JKRN945013 Mislina te na podruju grupiranog
vodnog tijela podzemne vode JKGIKCPV 11 Neretva.
Karakteristike vodnog tijela JKRN010001-Neretva pokazuju vrlo dobro ekoloko i dobro
kemijsko stanje vodnog tijela, a karakteristike vodnog tijela JKRN945013 Mislina loe
ekoloko i dobro kemijsko stanje vodnog tijela (podaci u tablicama u nastavku).
Stanje grupiranog podzemnog vodnog tijela JKGIKCPV _11 NERETVA (ukupne povrine
1124.247 km2), pokazuje vjerojatno loe ukupno stanje (Tablica 2.3.3.2.-4).
1Plan
upravljanja vodnim podrujima donesen je na sijednici Vlade RH, 20. lipnja 2013. godine (Narodne
novine br. 82/2013)
35


Metkovi
Slika 2.3.3.2.-1. Poloaj vodnog tijela JKRN010001
36


Metkovi
Tablica 2.3.3.2.-1. Karakteristike vodnog tijela JKRN010001

KARAKTERISTIKE VODNOG TIJELA JKRN010001
ifra vodnog tijela
Water body code
Vodno podruje
River basin district
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
Type
Nacionalno / meunarodno vodno tijelo
National / international water body
Obaveza izvjeivanja
Reporting obligations
Neposredna slivna povrina (raunska za potrebe PUVP)
Immediate catchment area (estimate for RBMP purposes)
Ukupna slivna povrina (raunska za potrebe PUVP)
Total catchment area (estimate for RBMP purposes)
Duina vodnog tijela (vodotoka s povrinom sliva veom od
10 km2)
Length of water body (watercourses with area over 10 km2)
Duina pridruenih vodotoka s povrinom sliva manjom od
10 km2
Length of adjoined watercourses with area less than 10 km 2
Ime najznaajnijeg vodotoka vodnog tijela
Name of the main watercourse of the water body
JKRN010001
Jadransko vodno podruje
T23B
HR
nacionalno
7.49 km2
10300 km2
5.64 km
0.00 km
Neretva
Tablica 2.3.3.2.-1a. Stanje vodnog tijela JKRN010001 (tip T23B )
Pokazatelji
Procjena
stanja
BPK5 (mg O2/l)
vrlo dobro
< 2,0
< 2,6
KPK-Mn (mg O2/l)
vrlo dobro
< 4,0
< 5,6
vrlo dobro
< 1,5
< 2,1
vrlo dobro
< 0,1
< 0,26
Hidromorfoloko stanje
vrlo dobro
<0,5%
<20%
Ukupno stanje po
kemijskim i fizikalno
kemijskim i
hidromorfolokim
elementima
vrlo dobro
Stanje
Kemijski i fizikalno
kemijski elementi kakvoe
koji podupiru bioloke
elemente kakvoe
Ekoloko
stanje
Granine vrijednosti
koncentracija pokazatelja
za*
dobro
procjenjeno
stanje
stanje
Ukupni duik
(mgN/l)
Ukupni fosfor
(mgP/l)
dobro
stanje
Kemijsko stanje
*prema Urebi o standardu kakvoe voda (NN 89/2010)
37


Metkovi
Tablica 2.3.3.2.-2. Karakteristike vodnog tijela P1_2_NEP

KARAKTERISTIKE VODNOG TIJELA PRIJELAZNIH VODA P1_2-NEP
ifra vodnog tijela
Water body code
P1_2-NEP
Vodno podruje
J (Jadransko vodno podruje)
Ekotip
Type
P1_2

Nacionalno vodno tijelo
Obaveza izvjeivanja
Nacionalna
Tablica 2.3.3.2.-2a. Stanje vodnog tijela P1_2_NEP (tip P1_2 )

Stanje
Stanje kakvoe
Pokazatelji
Procjena stanja
fitoplankton
vrlo dobro
koncentracija hranjivih soli
vrlo dobro
zasienje kisikom
vrlo dobro
koncentracija klorofila
vrlo dobro
ribe
Hidromorfoloko
stanje
umjereno dobro
Ekoloko stanje
umjereno dobro
Kemijsko stanje
dobro
Ukupno procjenjeno stanje
38
dobro

nije dobro

Metkovi
Tablica 2.3.3.2.-3. Karakteristike vodnog tijela JKRN945013

KARAKTERISTIKE VODNOG TIJELA JKRN945013
ifra vodnog tijela
Water body code
Vodno podruje
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
Type
Obaveza izvjeivanja
Neposredna slivna povrina (raunska za potrebe PUVP)
Immediate catchment area (estimate for RBMP purposes)
Ukupna slivna povrina (raunska za potrebe PUVP)
Total catchment area (estimate for RBMP purposes)
Duina vodnog tijela (vodotoka s povrinom sliva veom od
10 km2)
Length of water body (watercourses with area over 10 km2)
Duina pridruenih vodotoka s povrinom sliva manjom od
10 km2
Length of adjoined watercourses with area less than 10 km 2
Ime najznaajnijeg vodotoka vodnog tijela
Name of the main watercourse of the water body
JKRN945013
Jadransko vodno podruje
T15B
HR
nacionalno
44.1 km2
44.1 km2
6.91 km
6.32 km
Mislina
Tablica 2.3.3.2.-3a. Stanje vodnog tijela JKRN945013 (tip T15B )
Stanje
Pokazatelji
BPK5 (mg O2/l)
Procjena
stanja
Granine vrijednosti
koncentracija pokazatelja za*
dobro
procijenjeno
stanje
stanje
vrlo dobro
< 2,0
< 2,6
vrlo dobro
< 4,0
< 5,6
dobro
1,5 - 2,1
< 2,1
vrlo dobro
< 0,1
< 0,26
Hidromorfoloko stanje
loe
40% - 60%
<20%
Ukupno stanje po
kemijskim i fizikalno
kemijskim i
hidromorfolokim
elementima
loe
Kemijski i fizikalno kemijski

elementi kakvoe koji
podupiru bioloke elemente
kakvoe
Ekoloko
stanje
KPK-Mn (mg
O2/l)
Ukupni duik
(mgN/l)
Ukupni fosfor
(mgP/l)
Kemijsko stanje
dobro stanje
*prema Urebi o standardu kakvoe voda (NN 89/2010)
39


Metkovi
Slika 2.3.3.2.-2. Poloaj vodnog tijela JKRN945013 (--- lokacija zahvata)
Tablica 2.3.3.2.-4. Stanje grupiranog vodnog tijela JKGIKCPV _11 NERETVA

Stanje
40
Procjena stanja
Kemijsko stanje
dobro
Koliinsko stanje
vjerojatno loe
Ukupno stanje
vjerojatno loe


Metkovi
2.3.4. Pedoloke karakteristike

Zaravnjeni naplavni tereni delte Neretve, od Metkovia do mora su aluvijalni nanosi rijeke
Neretve i njenih pritoka, nataloeni na fluvioglacijalnim ljuncima iz pleistocena. Najvei dio
naplavne zaravni je movaran, a tamo gdje je izvrena melioracija, stvorene su plodne
poljoprivredne povrine s prilino poroznim tlom, jer sadre pijesak i ljunak. Brdoviti
vapnenaki krki prostori, sjeverozapadno i jugoistono od delte Neretve, istiu se strmim
formama reljefa s razvijenim elementima kra koji su nastali kemijskim djelovanjem
atmosferske vode na vapnence (korozija). Osnovna znaajka pedosfere delte Neretve je velika
pedogenetska raznovrsnost i prostorna varijabilnost tala. Na prostorima uz korita rijeka
Neretve i Male Neretve su aluvijalna tla s grubljim pjeskovito-ilovastim karbonatnim nanosom
izrazite slojevitosti. Tla su antropogenizirana preteno kolmirana.
Udaljavanjem od korita rijeka nailazimo nataloen finiji prakasto-glinoviti materijal slabije
izraene slojevitosti, na kojem su prije hidromelioracija formirana mineralno-movarna tla
srednje zaslanjenosti (hidromelioracijsko podruje OpuzenUe izmeu Neretve i Male
Neretve).
Na prostranim krkim terenima sjeverozapadno i jugoistono od delte Neretve prostire se
plodno tlo crvenice, koja je nastala korozijom atmosferske vode u vapnencima, a sastoji se od
netopivih eljeznih i aluminijskih oksida. Ona prekriva dna ponikava i krakih uvala ili se nalazi
u kanalima meu krapama, a ponegdje je bogata humusom.
Prema digitalnoj pedolokoj karti RH (www.pedologija.com.hr) vidljivo je da se lokacija zahvata
cijelom svojom povrinom nalazi na podruju smeeg tla na vapnencu (kalkokambisol).
Slika 2.3.4.-1.Lokacija zahvata na digitalnoj pedolokoj karti RH (u kmz Google Earth formatu)
www.pedologija.com.hr
41


Metkovi
Ovaj tip tla predstavlja krko, izrazito stjenovito, najee umsko tlo, diskontinuitetnog
pokrova jako varijabilne dubine (od nekoliko cm do nekoliko m), glinasto-ilovaste i ilovaste
teksture. Smee tlo je porozno i propusno, povoljnih vodno-zranih svojstava, nekarbonatno,
u kojem sadraj humusa varira od 1,5-5% do preko 10%, u umama na viim nadmorskim
visinama.
Prema koritenju, ova tla su preteito umska tla i panjaci, znatno rjee oranice (zaravnjene
nie pozicije).
2.3.5. Bioraznolikost
STANITA
Prema izvodu iz Karte stanita RH (travanj 2015), lokacija predmetnog zahvata nalazi se na
podruju staninog tipa E.9.2. Nasadi etinjaa.
Na rubnim podrujima, lokacija zahvata granii sa staninim tipom D.3.4. Buici i E.8.2.
Stenomediteranske iste vazdazelene ume i makije crnike.
U okolici lokacije zahvata nalaze se stanini tipovi E.3.5. Primorske termofilne ume i ikare
medunca, I.2.1. Mozaici kultiviranih povrina, I.5.1. Vonjaci, J.1.1. Aktivna seoska podruja.
Slika 2.3.5.-1. Izvod iz Karte stanita RH
42


Metkovi
Opis stanita podruja odlagalita i rubnih podruja, prema III. dopunjenoj klasifikaciji stanita
RH):
E.9.2. Nasadi etinjaa- Kulture etinjaa, posaene s ciljem proizvodnje drvne mase ili
poumljavanja prostora.
D.3.4. Buici (Razred ERICO-CISTETEA Trinajsti 1985) Navedeni skup predstavlja niske,
vazdazelene ikare, koje se razvijaju na bazinoj podlozi, kao jedan od degradacijskih stadija
vazdazelene umske vegetacije. Izgraene su od polugrmova, koji uglavnom pripadaju
porodicama Cistaceae (Cistus, Fumana), Ericaceae (Erica), Fabaceaae (Bonjeanea hirsuta,
Coronilla valentina, Ononis minutissima), Lamiaceae (Rosmarinus officinalis, Corydothymus
capitatus, Phlomis fruticosa), a razvijaju se kao jedan od oblika degradacijskih stadija
vazdazelene umske vegetacije.
E.8.2. Stenomediteranske iste vazdazelene ume i makija crnike (Sveza OleoCeratonion Br.-Bl. 1931) - Skup zajednica istih vazdazelenih uma i makije crnike, te uma
alepskog bora razvijenih u najtoplijem i najsuem dijelu istono jadranskog primorja.
Karakterizira ih znatan udio kserotermnih, endozookornih elemenata - Pistacia lentiscus,
Juniperus phoenicea, Olea sylvestris, Ceratonia siliqua, mjestimino Euphorbia dendroides,
penjaica Ephedra fragilis, polugrmova Prasium majus, Coronilla valentina, te zeljastih vrsta
Arisarum vulgare.
Opis stanita u iroj okolici odlagalita, prema III. dopunjenoj klasifikaciji stanita RH:
E.3.5. Primorske, termofilne ume i ikare medunca (Sveza Ostryo-Carpinion orientalis
Ht. (1954) 1959) Pripadaju unutar razreda QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937 redu
QUERCETALIA PUBESCENTIS Klika 1933.
I.2.1. Mozaici kultiviranih povrina Mozaici razliitih kultura na malim parcelama, u
prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije. Ovaj se
tip koristi ukoliko potrebna prostorna detaljnost i svrha istraivanja ne zahtijeva razluivanje
pojedinih specifinih elemenata koji sainjavaju mozaik. Sukladno tome, daljnja ralamba
unutar ovoga tipa prati razliite tipove mozaika prema zastupljenosti pojedinih sastavnih
elemenata.
I.5.1. Vonjaci- Povrine namijenjene uzgoju voa tradicionalnim ili intenzivnim nainom.
J.1.1. Aktivna seoska podruja - Seoska podruja na kojima se odrao seoski nain ivota.
Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks.
Od navedenih stanita podruja zahvata i rubnih podruja zahvata, prema Prilogu II, Pravilnika
o popisu staninih tipova, karti stanita te ugroenim i rijetkim staninim tipovima (NN 88/14),
stanini tipovi D.3.4. Buici i E.8.2. Stenomediteranske iste vazdazelene ume i makija crnike
svrstavaju se u ugroena i rijetka stanita, sukladno Direktivi o stanitima, koji su znaajni za
ekoloku mreu Republike Hrvatske.
43


Metkovi
Tablica 2.3.5.-1. Pregled ugroenih i rijetkih staninih tipova od nacionalnog i europskog znaaja,
prema Prilogu II Pravilnika (NN 88/14) na rubnom podruju zahvata.
Ugroena i rijetka stanita
(kod i naziv staninog tipa prema NKS-u);
svaki navedeni stanini tip ukljuuje sve
stanine tipove nie klasifikacijske razine
D.3.
Mediteranske
ikare
E.8.2.
Stenomediteranske
iste vazdazelene
ume i makija crnik
44
NATURA
BERN Res 4.
HRVATSKA
D.3.4.2.3.
= 5210
E.8.1.
Mjeovite,
rjee iste
vazdazelene
ume i
makija
crnike ili
otrike
9340
(osim
E.8.1.4. i
E.8.1.5.)
E.8.1.1.=!G2.1219;
E.8.1.2.=!G2.1219;
E.8.1.3.=!G2.1219;
E.8.1.4.=!G2.1219;
E.8.1.5.=!G2.13;
E.8.1.6.=!G2.122
E.8.2.1.
Makija divlje
masline i
trlje ili
somine
9320
E.8.2.2.
Makija divlje
masline i
drvenaste
mljeike
5330 i
9320
E.8.2.3.
Makija trlje
i somine
5210
E.8.2.4.
Makija
velike resike
i planike
9320
E.8.2.5.
Makija
primorske
crnjue i
kapinike
9320
E.8.2.6.
Mjeovita
uma
9540
E.8.2.6.=!G3.749;
E.8.2.7.=!G3.749;
E.8.2.8.=!G3.749
D.3.4. Buici
E.8.
Primorske
vazdazelene
ume i
makije
Kriteriji uvrtavanja na popis


Metkovi
alepskog
bora i crnike
E.8.2.7.
uma
alepskog
bora sa
sominom
9540
E.8.2.8.
uma
alepskog
bora s
trljom
9540
E.8.2.9.
ume i
nasadi pinije
(Pinus
pinea) i
primorskog
bora (Pinus
pinaster)
E.8.2.9.=!G3.73
* prioritetni stanini tip, NATURA - stanini tipovi zatieni Direktivom o stanitima s odgovarajuim oznakama,
BERN - Res.4 - stanini tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanini tipovi za koje je
potrebno provoditi posebne mjere zatite, s odgovarajuim oznakama PHYSIS klasifikacije, HRVATSKA - stanini
tipovi ugroeni ili rijetki na razini Hrvatske te oni stanini tipovi ije su karakteristine bioloke vrste rijetke ili
ugroene na razini Hrvatske
Tablica 2.3.5.-2. Pregled ugroenih i rijetkih staninih tipova prema Prilogu III. Pravilnika (NN
88/14) na rubnom podruju zahvata, znaajnih za ekoloku mreu NATURA 2000.
NATURA
2000 kod
5210
5330
9320
45
NATURA 2000 naziv staninog tipa

Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice
Juniperus spp.
Termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike
formacije s Euphorbia dendroides
Nacionalna klasifikacija
stanita
D.3.4.2.3. Sastojine
otroigliaste borovice
E.8.2.3. Makija trlje i somine
E.8.2.2. Makija divlje masline i
drvenaste mljeike
ume divlje masline i rogaa (Olea i Ceratonion)

trlje ili somine
drvenaste mljeike
E.8.2.4. Makija velike resike i
planike
E.8.2.5. Makija primorske
crnjue i kapinike
Vazdazelene ume esmine (Quercus ilex)
E.8.1.1. Mjeovita uma i

makija crnike s crnim jasenom


Metkovi
9340
9540
Mediteranske ume endeminih borova
E.8.1.2. Mjeovita uma crnike

i duba
E.8.1.3. ista, vazdezelena
uma i makija crnike s mirtom
E.8.1.6. Mjeovita uma i
makija crnike s crnim grabom
E.8.1.7. uma dalmatinskog
crnog bora i crnike
E.8.2.6. Mjeovita uma
alepskog bora i crnike
E.8.2.7. uma alepskog bora
sa sominom
E.8.2.8. uma alepskog bora s
trljom
ZATIENA PODRUJA
Prema izvodu iz Karte zatienih podruja RH (travanj 2015), podruje zahvata ne nalazi se
na zatienim podrujima prirode, prema Zakonu o zatiti prirode (NN 80/13).
U iroj okolici zahvata nalaze se sljedea zatiena podruja:
ZNAAJNI KRAJOBRAZ:
Predolac ibenica (udaljenost cca 900 m)
Modro oko i jezero Desne (udaljenost cca 9 km)
POSEBNI REZERVAT:
Malostonski zaljev (udaljenost 12 km)
Orepak (udaljenost 8 km)
Pod Gredom (udaljenost 4,5 km)
Prud (udaljenost 4 km)
46


Metkovi
Slika 3.1.4-2. Izvod iz Karte zatienih podruja
Prostorni plan ureenja Grada Metkovia (Neretvanski glasnik, br. 6/04, 01/10 i 01/15) na
temelju Zakona o zatiti prirode predlae zatitu sljedeih dijelova prirode na prostoru
Donjoneretvanskog kraja:
u kategoriji park prirode: Delta Neretve
u kategoriji posebni rezervat:
ornitoloki: jezero Kuti
ornitoloko-ihtioloki: ue Neretve (proirenje)
EKOLOKA MREA (EU EKOLOKA MREA NATURA 2000)
Prema izvodu iz Karte ekoloke mree RH (oujak 2015), predmetni zahvat nalazi se na
podruju ouvanja znaajnom za vrste i stanine tipove (POVS) HR 5000031 Delta Neretve
te podruju ouvanja znaajnom za ptice (POP) - HR1000031 Delta Neretve.
Za navedena podruja ekoloke mree RH definirani su ciljevi ouvanja kako slijedi:
HR 5000031 Delta Neretve
Kategorija za
ciljnu
47
Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv stanita
Znanstveni naziv vrste/ifra

staninog tipa


Metkovi
vrstu/stanini
tip
48
jezerski rego
Lindenia tetraphylla
morska paklara
Petromyzon marinus
epa
Alosa fallax
glavatica
Salmo marmoratus
primorska uklija
Alburnus neretvae
imotska gaovica
Delminichthys (Phoxinellus)
adspersus
ilirski vijun
Cobitis illyrica
neretvanski vijun
Cobitis narentana
glavoi crnotrus
Pomatoschistus canestrini
glavoi vodenjak
Knipowitschia panizzae
ovjeja ribica
Proteus anguinus*
kopnena kornjaa
Testudo hermanni
barska kornjaa
Emys orbicularis
etveroprugi kravosas
Elaphe quatuorlineata
crvenkrpica
Zamenis situla
juni potkovnjak
Rhinolophus euryale
mali potkovnjak
Rhinolophus hipposideros
veliki potkovnjak
Rhinolophus ferrumequinum
dugokrili prnjak
Miniopterus schreibersii
dugonogi imi
Myotis capaccinii
rii imi
Myotis emarginatus
vidra
Lutra lutra
rijena kornjaa
Mauremys rivulata
istona vodendjevojica
Coenagrion ornatum
piljska trokutnjaa
Congeria kusceri
primorska paklara
Lampetra zanandreai
podustva
Chondrostoma kneri
vrgoraka gobica
Knipowitschia croatica
mekousna
Salmothymus obtusirostris
svali
Squalius svallizae
Amfibijska stanita Isoeto-Nanojuncetea
3130
Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim

paroinama (Characeae)
3140
Obalne lagune
1150*
Estuariji
1130
Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i

drugim jednogodinjim halofitima
1310
pilje i jame zatvorene za javnost
8310
Pjeana dna trajno prekrivena morem
1110


Metkovi
Muljevita i pjeana dna izloena zraku za vrijeme

oseke
Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih
grmova (Sarcocornetea fruticosi)
1140
Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)
1410
Embrionske obalne sipine - prvi stadij stvaranja

sipina
Prirodne eutrofne vode s vegetacijom
Hydrocharition ili Magnopotamion
2110
Mediteranske galerije i ikare (Nerio-Tamaricetea)
92D0
Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea
6220*
Istono submediteranski suhi travnjaci

(Scorzoneretalia villosae)
ume divlje masline i rogaa (Olea i Ceratonion)
62A0
1
1
1420
3150
9320
1 - kategorija za ciljnu vrstu/stanini tip: 1 = meunarodno znaajna vrsta/stanini tip za koje su

podruja izdvojena temeljem lanka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ
* prioritetne divlje vrste ili prioritetni stanini tipovi
HR 5000031 Delta Neretve sadri veliku raznolikost vodenih stanita, delte, lagune, boate
vode, mree kanala, izvore, potoke s reofilnim karakteristikama i jezera koja su naseljena s
gotovo 20 vrsta endemskih vrsta riba kao to je Squalius svallize. Slatkovodna stanita s
reofilnim karakteristikama i oligotrofnim jezerima (Jezero Modro Oko) vana su stanita za
vrstu glavatica (Salmo marmoratus) koja je na ovom podruju zastupljena s 60% od ukupne
populacije u RH. Boate vode vana su stanita vrstama glavoi crnotrust (Pomatoschistus
canestrinii), glavoi vodenjak (Knipowitschia panizzae), morska paklara (Petromyzon
marinus endem, zastupljen s 30-40% od ukupne populacije u HR). Na podruje ekoloke
mree nalaze se cjelokupne populacije vrsta vrgoraka gobica (Knipowitschia croatica) ,
primorska uklija (Alburnus neretvae) ineretvanski vijun (Cobitis narentana). Na podruju
Bainskih jezera nalazimo vrste; ilirski vijun (Cobitis illyrica), etveroprugi kravosas (Elaphe
quatuorlineata), crvenkrpica (Zamenis situla), barska kornjaa (Emys orbicularis) i rijena
kornjaa (Mauremys rivulata).HR5000031 Delta Neretve predstavlja najjunije mjesto
distribucije vidre (Lutra Lutra). Stanini tip 8310 pilje i jame zatvorene za javnost stanite su
vrste piljska trokutnjaa (Congeria kusceri), jedinog ivueg podzemnog koljkaa na svijetu.
Na podruju Delte Neretve opisano je 5 novih podzemnih svojta (Cyphophthalmus neretvanus,
Trichoniscus matulici, Emmericia narentana, Roncus narentae, Alpioniscus verhoeffi). Delta
Neretve je jedno od dva podruja vanih za ouvanje istone vodendjevojice (Coenagrion
ornatum), koja je zastupljena s 40% od ukupne populacije u RH. Podruje je vano za ouvanje
jezerskog regoa (Lindenia tetraphylla) i najvee kolonije dugokrilnog prnjaka (Miniopterus
schreibersii) u mediteranskom regije RH. Ekoloka mrea obiluje podzemnim nalazitima na
kojima boravi i gnijezdi se oko 10.000 imia, a predstavlja i najjunije mjesto
rasprostranjenosti dugonogog imia (Myotis capaccinii). Ovo podruje ekoloke mree
obiluje raznolikou ivotinjskih vrsta, endema ali i stanitima na kojima je razvijena vegetacija
poznata samo u ovom dijelu Hrvatske.
49


Metkovi
HR1000031 Delta Neretve

Kategorija
za ciljnu
vrstu
Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
Status (G=gnjezdarica;
P=preletnica; Z=
zimovalica)
Acrocephalus melanopogon
crnoprugasti trstenjak
Alcedo atthis
vodomar
Alectoris graeca
jarebica kamenjarka
Anthus campestris
primorska trepteljka
Ardea purpurea
aplja danguba
Ardeola ralloides
uta aplja
Aythya nyroca
patka njorka
Botaurus stellaris
bukavac
Bubo bubo
uara
Calidris alpina
alar cirikavac
Caprimulgus europaeus
leganj
Casmerodius albus
velika bijela aplja
Charadrius alexandrinus
morski kulik
Chlidonias niger
crna igra
Circaetus gallicus
zmijar
Circus aeruginosus
eja movarica
Circus cyaneus
eja strnjarica
Egretta garzetta
mala bijela aplja
Falco columbarius
mali sokol
Grus grus
dral
Haematopus ostralegus
otrigar
Himantopus himantopus
vlastelica
Ixobrychus minutus
apljica voljak
Lanius collurio
rusi svraak
Lanius minor
sivi svraak
Larus melanocephalus
crnoglavi galeb
Larus minutus
mali galeb
50
Z
G
P
G
P
Z
Z
P
Z
Z

P
Z

Metkovi
Luscinia svecica
modrovoljka
Lymnocryptes minimus
mala ljuka
Melanocorypha calandra
velika eva
Numenius arquata
veliki pozvida
Numenius phaeopus
prugasti pozvida
Nycticorax nycticorax
gak
Pandion haliaetus
buko
Panurus biarmicus
brkata sjenica
Phalacrocorax pygmaeus
mali vranac
G$
Philomachus pugnax
prljivac
Platalea leucorodia
liarka
Pluvialis squatarola
zlatar pijukavac
Porzana parva
siva tijoka
Porzana porzana
ria tijoka
Porzana pusilla
mala tijoka
Sterna hirundo
crvenokljuna igra
Sterna sandvicensis
dugokljuna igra
Tringa glareola
prutka migavica
znaajne negnijezdee (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta,

patka liarka Anas clypeata, krulja Anas crecca, zvidara Anas penelope, divlja patka
Anas plathyrhynchos, patka pupanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas
strepera, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica
Bucephala clangula, liska Fulica atra, ljuka kokoica Gallinago gallinago, crnorepa
muljaa Limosa limosa, mali ronac Mergus serrator, patka gogoljica Netta rufina,
kokoica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa
nebularia, crvenonoga prutka Tringa totanus, otrigar Haematopus ostralegus, veliki
pozvida Numenius arquata, prugasti pozvida Numenius phaeopus, zlatar pijukavac
Pluvialis squatarola)
P
Z
G
Z
P
G$ - tijekom sezone gnijeenja u Delti Neretve se redovito hrane ptice koje gnijezde u Hutovom blatu u BiH
1 - kategorija za ciljnu vrstu: 1 = meunarodno znaajna vrsta za koju su podruja izdvojena temeljem
lanka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ, 2=redovite migratorne vrste za koje su podruja izdvojena
temeljem lanka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ
HR1000031 Delta Neretve je najvrjednije movarno podruje na istonoj obali Jadrana i jedno
od samo nekoliko preostalih movarnih podruja u mediteranskoj regiji Europe. Uz rijeku
Neretvu i njene pritoke na velikim povrinama bogato su razvijena stanita s bujnom
vegetacijom (rogoz, trska, a, sit), te plutajuom i podvodnom vodenom vegetacijom. Naroito
51


Metkovi
su vani prostrani traci koji ovdje zauzimaju najvee povrine i sadre najbogatiji ptiji svijet
u hrvatskom priobalju. Na uu Neretve postoje prostrane lagune i plitki pjeskoviti zaljevi.
Obala je pjeskovita sa sprudovima, slanuama i drugim stanitima.
Delta Neretve je okruena krkim breuljcima bogatim podzemnom vodom koja opskrbljuje
podruje brojnim izvorima, potocima i jezerima ali i obradivim poljoprivrednim povrinama. Na
podruju delte Neretve postoji vie od 80 registriranih pilja i pet zatienih lokaliteta: Posebni
ornitoloki rezervat Pod Gredom, Prud, Orepak; posebni ihtioloki i ornitoloki rezervat
Delta Neretve, te znaajni krajobraz Modro oko i Jezero Desne. Na podruju Delte Neretve
registrirano je 313 vrsta ptica. Sveukupno ima oko 193 vrsta koje redovito borave na ovom
podruju od kojih je oko 89 ptica gnjezdarica. Ovo podruje je vano odmorite tijekom
migracija ptica iz sredinje i sjeveroistone Europe prema Africi i dio je Ramsarskog podruja
Hutovo blato u BiH u kojem se gnijezde ptice koje se redovito hrane u dolini Neretve kao to
su mali vranac (Phalacrocorax pygmeus) i crni ibis (Plegadis fascinellus). Vie od 10000 ptica
movarice redovito zimuje u dolini Neretve, ukljuujui i nekoliko tisua pataka, oko 3000 liski
(Fulica atra), 4000 galebova (Larus ridibundus, Larus michahellis) i oko 400 malih vranaca
(Phalacrocorax pygmaeus) a najee na ovom podruju borave divlje patke (Anas
platyrhynchos) i liske (Fulica atra). Tijekom vrlo hladne zime, veliki broj gusaka ostaje u
estuariju, to su uglavnom lisasta guska (Anser albifron) i divlja guska (Anser Anser). Delta
Neretve vana je za migracije drala (Grus grus).Tijekom veljae i oujka preko Neretve
migrira oko 3000 dralova. Dolina Neretve jedno je od dva stanita morskog kulika (Charadrius
alexandrinus) u RH. U tracima Delte Neretve gnijezde se bukavac (Botaurus stellaris, (50%
populacije u RH),mala tijoka (Porzana pusilla,83% populacije u RH), siva tijoka (Porzana
parva, 25% populacije u RH) i ria tijoka (Porzana porzana,17% populacije RH),apljica
voljak (Ixobrychus minutus,12.5% populacije u RH) i eja strnjarica (Circus aeruginosus,17.5
populacije u RH). 2011 god. potvreno je gnijeenje crnoprugastog trstenjaka (Acrocephalus
melanopogon), a 2013. aplje dangube (Ardea purpurea) na podruju delte Neretve, koja
predstavljai jedino mjesto gnijeenjapatke njorke (Aythya nyroca) u mediteranskoj regiji
Hrvatske, dok traci predstavljaju jedino gnijezdilitebrkate sjenice (Panurus biarmicus) i
trstenjaka rogoara (Acrocephalus schoenobenus) u mediteranskoj Hrvatskoj, a vani su i za
migracije i zimovalita crnoprugastog trstenjaka (Acrocephalus melanopogon), tijoka i
kokoice (Rallus aquaticus).
52


Metkovi
Slika 2.3.4-3. Izvod iz karte ekoloke mree RH EU ekoloke mree Natura 2000.
2.3.5. Kulturno povijesna batina

Na podruju Dubrovako-neretvanske upanije (tako i Grada Metkovia) nalazi se velik broj
zatienih, preventivno zatienih i evidentiranih kulturnih dobara, meu kojima se istiu
vrijedne urbane cjeline i arheoloka podruja. Meu njima, prostor doline Neretve, prema
vanosti nalaza iz doba (grke i) rimske antike kao i prostor Dubrovake Republike nose primat
u vanosti lokaliteta. Na podruju doline Neretve posebno se istie zona sela Vid, za koju se
pretpostavlja, da je ira lokacija rimske metropole Narone (od V. do IV. st. pr. Kr. koja kao
rimska kolonija u I. st. pr. Kr. doivljava vrhunac, a pad u VII. st. po. Kr.).
Bogatstvo kulturno-povijesne batine podruja Neretve rezultat je burne povijesti obiljeene
grkom i rimskom kolonizacijom te prepletanjem razliitih utjecaja tijekom povijesti (crkveni
redovi, Iliri, Venecija, Dubrovaka Republika i dr.). Na podruju Neretve nalazi se mnogo
registriranih i evidentiranih spomenika kulture, s posebnim naglaskom na vrlo vrijedne urbane
cjeline.
Na podruju grada Metkovia nalazi se mnogo arheolokih zona i lokaliteta. Prema PPU Grada
Metkovia lokacija zahvata nalazi se na arheolokom podruju, a u blizini odlagalita, juno
od lokacije zahvata nalazi se pojedinani arheoloki lokalitet VERAJE REP (status zatite E
53


Metkovi
evidentirano kulturno dobro). Odlagalite otpada "Dubravica" nalazi se izvan podruja

zatiene, graditeljske, povijesno-kulturne batine.
2.3.6. Krajobraz
Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obiljeja, Brali, I. 1995.
podruje zahvata pripada krajobraznoj jedinici Donja Neretva, koju karakteriziraju prostrana
naplavljena podruja te vapnenake uzvisine, koje se izdiu iznad podruja nekadanjih
movara, danas parceliranog mreom poljoprivrednih kultura.
Dananja slika krajobraza na ovom prostoru rezultat je drutveno-ekonomskih promjena
nastalih veinom tijekom 20. stoljea, kada je isuivanjem movara i melioracijskim zahvatima
prostor Donje Neretve pretvoren u poljoprivredno podruje te znaajan kultivirani krajobraz
vrijedan ouvanja.
Kao osnovni elementi krajobraza se prepoznaju poljoprivredne povrine, vodotoci i
melioracijski kanali te krko podruje, koji zajedno tvore jedinstvenu sliku krajobraza
karakteristinu za podruje Donje Neretve.
Antropogene prostorne strukture izdvajaju naselja, pojedinani graevinski elementi i
prometnice te poljoprivredne povrine koje dominiraju prostorom. Prirodnih elemenata na
podruju obuhvata zahvata je ostalo tek u tragovima, dok okolni brdski prostor tvori vizualni i
fiziki prostorni okvir.
Slika 2.3.6-1. Pogled na lokaciju zahvata sa upanijske ceste 6220 (izvor: Google Earth)
Lokacija zahvata smjetena je na krkom terenu, na nizbrdici degradiranoj odloenim otpadom

koja na jugu prelazi u makiju, a na sjevernom dijelu u umu. Istonim, rubnim dijelom lokacije
zahvata prolazi upanijska cesta 6220, a nasuprot ulaza u odlagalite, u umi se nalazi
groblje s kapelicom.
54


Metkovi
Lokacija zahvata smjetena je na uzvisini koju sa sjeverne, zapadne i june strane okruuje
nizinsko podruje doline Neretve te je vizualno izloena i vidljiva sa okolnih prometnica,
poljoprivrednih povrina i naselja.
S obzirom na navedeno, moe se zakljuiti da podruje lokacije zahvata, koje je vizualno
degradirano odloenim otpadom tj. intervencijom u prostoru, koja odudara od postojeih
ambijentalnih obiljeja, naruava sliku ireg krajobraza.
PODACI O ZAHVATU
3.1. Uvodno o zahvatu

Odlagalite otpada "Dubravica" je sanirano 2008./2009., na temelju graevinske dozvole,
izdane 2007. godine, pri emu su izvreni radovi premjetanja, obrade i ugradnje starog i
novog otpada, izrada prekrivnog sustava saniranog otpada i sustava skupljanja procjednih
voda, izgradnja prostora za prihvat novog otpada, izgradnja sabirnog bazena za procjedne
vode, portirnice, platoa za pranje vozila, ograde, ureenje zelenog pojasa oko odlagalita i
ureenje okolia.
Takoer, Sukladno Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima
rada za odlagalita otpada (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13), Dodatak 3, toka 2.6. i Naputku
o postupanju s otpadom koji sadri azbest (NN 89/08), izgraeno je posebno odlagalino polje,
ploha za graevinski otpad, koji sadri azbest.
Na odlagalite se odlae otpad s podruja gradova Metkovi i Opuzen te opina Zaablje i
Kula Norinska.
Postojeom prostorno-planskom dokumentacijom predviena je mogunost proirenja
odlagalita i koritenje do izgradnje upanijskog centra za gospodarenje otpadom Luino
Razdolje u Opini Dubrovako primorje, kada se planira trajna sanacija i zatvaranje odlagalita
Dubravica.
Grad Metkovi je pokrenuo postupak izrade dokumentacije za ishoenje graevne dozvole,
na temelju koje se pokrenuo postupak sanacije sadanjeg stanja te ureenja odlagalita za
prihvat novog otpada, prema uvjetima za njegovo odlaganje na sanitarni nain (Pravilnik NN
123/97).
U tom smislu, a s ciljem konane sanacije i zatvaranja odlagalita otpada "Dubravica", do sada
je izraena sljedea dokumentacija:
- Studija utjecaja na okoli za odlagalite otpada ''Dubravica'' (IPZ Uniprojekt MCF d.o.o.,
Zagreb, 2004.),
- Rjeenje o prihvatljivosti zahvata na okoli izdano od Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva (Klasa: UP/I 351-02/04-06/9, Ur.broj: 531-05/01-JM04-3, od 29. srpnja 2004.),
55


Metkovi
56
Idejni projekt Sanacije odlagalita otpada ''Dubravica'', izradio Institut graevinarstva

Hrvatske d.d. (veljaa 2006.),
Ishoena je Lokacijska dozvola za Sanaciju odlagalita otpada ''Dubravica'' izdana od
Ureda dravne uprave u Dubrovako neretvanskoj upaniji, Ispostava u Metkoviu,
Pododsjek za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko pravne
odnose (Klasa: UP/I-350-05/06-01/35, Ur. Broj: 2117-10/03-06-4, 07. kolovoza. 2006.),
Glavni projekt sanacije odlagalita ''Dubravica'', izradio Institut graevinarstva Hrvatske
d.d. (listopad 2006.),
Ishoena je graevinska dozvola za Sanaciju odlagalita otpada ''Dubravica'' izdana
od Ureda dravne uprave u Dubrovako neretvanskoj upaniji, Ispostava u
Metkoviu, Pododsjek za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko
pravne odnose (Klasa: UP/I-361-03/07-01/43, Ur. Broj: 2117-10/3-07-13, 04. rujna
207.),
Ishoena je izmjena graevinske dozvole za Sanaciju odlagalita otpada ''Dubravica''
izdana od Ureda dravne uprave u Dubrovako neretvanskoj upaniji, Ispostava u
Metkoviu, Pododsjek za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko
pravne odnose (Klasa: UP/I-361-03/07-01/43, Ur. Broj: 2117-10/3-07-02, 26. listopada
2007.),
Izvedbeni projekt sanacije odlagalita ''Dubravica'', izradio Institut graevinarstva
Hrvatske d.d. (sijeanj 2008.),
Ishoena je Uporabna dozvola izdana od Upravnog odjela za prostorno ureenje i
graditeljstvo, ispostava u Metkoviu (Klasa: UP/I-361-05/09-01/13, Ur. Broj: 2117/123/4-3-09-5, 12. oujka. 2009.),
Elaborat odlaganja otpada koji sadri azbest na odlagalitu ''Dubravica'' Izvedbeni
graevinski projekt, izradio Institut graevinarstva Hrvatske d.d. (rujan 2008.),
Sukladno Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima
rada za odlagalita otpada (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13), Dodatak 3, toka 2.6
Odlaganje graevinskog otpada koji sadri azbest i Naputku o postupanju s otpadom
koji sadri azbest (NN 89/08) izgraeno je posebno odlagalino polje (ploha za
graevinski otpad koji sadri azbest) 2009.,
Otpad se na predmetnu plohu odlae sukladno Miljenju Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva o dozvoli za obavljanje djelatnosti gospodarenja
graevinskim otpadom koji sadri azbest odlaganje graevinskog otpada koji sadri
azbest na izgraene plohe (kazete) na odlagalitima otpada koja se nalaze u postupku
sanacije, Klasa: 351-02/09-04/62, Urbroj: 531-13-2-1-11-4.,
Sklopljen je ugovor izmeu Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost i
komunalnog drutva Metkovi d.o.o. o preuzimanju i zbrinjavanju graevinskog otpada
koji sadri azbest na posebno izgraenu plohu 08. lipnja 2011.,
Trgovako drutvo istoa Metkovi d.o.o. je ishodio dozvolu za Gospodarenje
komunalnim i neopasnim otpadom na novoizgraenoj plohi za prihvat otpada
odlagalita komunalnog otpada ''Dubravica'' izdana od Upravnog odjela za prostorno
ureenje, gradnju i zatitu okolia (Klasa: UP/I-351-01/11-01/18, Ur. Broj: 2117/1-23/112-12-05, 08. veljae 2012.),


Metkovi
Sklopljen je dodatak ugovora izmeu Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

i komunalnog drutva istoe Metkovi d.o.o. o preuzimanju i zbrinjavanju
graevinskog otpada koji sadri azbest na posebno izgraenu plohu 04. lipnja 2012.,
- Sklopljen je ugovor izmeu Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost i
komunalnog drutva istoe Metkovi d.o.o. o preuzimanju i zbrinjavanju graevinskog
otpada koji sadri azbest na posebno izgraenu plohu 07. svibnja 2013.
S obzirom da preostali kapacitet na postojeoj novoj plohi odlagalita otpada ''Dubravica'' nije
dostatan za nastavak odlaganja na odlagalitu do 2018. godine (kada je planirano otvaranje
CGO Luino Razdolje), planirano je proirenje i nadogradnja odlagalita te je izraeno Idejno
rjeenje proirenja i nadogradnje (PanGeo Projekt d.o.o., 2015.)
3.2. Postojee stanje

Odlagalite otpada "Dubravica" nalazi se na podruju naselja Dubravica, k.o. Metkovi, k..
br.: 11974/1. Tlocrtna povrina estice iznosi oko 42.241 m2 ili cca. 4,2 ha.
Tlocrtna povrina starog, saniranog i prekrivenog otpada (koji je odloen do 2009.) i na njemu
izgraena ureena ploha, na koju se trenutno odlae otpad, iznosi oko 3.0 ha. Ostatak prostora
otpada na povrine na kojoj se nalazi prostor ulazno-izlazne zone sa prateim sadrajima i
infrastrukturnim sustavima.
Na slikama je prikazano postojee stanje na odlagalitu otpada ''Dubravica''.
57


Metkovi
Slika 3.2.-1. Postojee stanje odlagalita
Odlagalitem upravlja ''istoa Metkovi" d.o.o. za komunalne djelatnosti.

Odlagalite je sanirano 2008/2009. godine. Sanacija je izvrena tako da se postojee
odlagalite preoblikovalo i otpad djelomice premjestio, te zatim u cijelosti prekrio slabo
propusnim materijalom nepropusnim brtvenim slojem.
Novi otpad se odlae na povrini starog otpada, odnosno na povrini samog terena sjeverno
od postojeeg saniranog odlagalita. Novi otpad se odlae na ureenoj podlozi, to znai da
je prethodno izveden donji brtveni sustav i drenani sustav za sakupljanje procjednih voda.
Takoer oko odlagalita je izgraena obodna prometnica (protupoarni put) te obodni kanal
za prikupljanje i odvodnju oborinskih voda. Nakon dosezanja maksimalne projektirane visine
otpada, odlagalite e se prekriti zavrnim prekrivnim sustavom.
Budui da za graevinski otpad na podruju grada Metkovia i upanije ne postoji slubena
lokacija zbrinjavanja, isti se privremeno odlae na odlagalite Dubravica, izvan kazete za
odlaganje komunalnog otpada. Dio tako odloenog otpada koristi se kao dnevna inertna
prekrivka za odloeni komunalni otpad.
58


Metkovi
Na posebnoj plohi, odlae se graevinski otpad koji sadri azbest, sukladno Pravilniku (NN
117/07, 111/11, 17/13, 62/13), Naputku (NN 89/08) i Miljenju Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva o dozvoli za obavljanje djelatnosti gospodarenja
graevinskim otpadom koji sadri azbest odlaganje graevinskog otpada koji sadri azbest
na izgraene plohe (kazete) na odlagalitima otpada koja se nalaze u postupku sanacije,
Klasa: 351-02/09-04/62, Ur. broj: 531-13-2-1-11-4.
Procjedna voda sakupljena s podruja odlaganja starog i novog otpada odvodi se do sabirnog
bazena, odakle se odvozi na gradski ureaj za proiavanje grada Metkovia.
Recirkulacija procjednih voda u tijelo odlagalita (samo novi otpad) predviena je u periodima
velikih koliina padalina.
Za kontrolirano otplinjavanje odlagalita predviena je izvedba sustava plinske drenae i
plinskih zdenaca.
Uz gore navedeno, sanitarno odlaganje otpada predvialo je izgradnju i ostalih graevina oko
tijela odlagalita. Na lokaciji odlagalita otpada Dubravica izgraeni su: porta, ograda,
prometne povrine (ulazno izlazne zone) visoki zeleni pojas, ureaj za pranje vozila,
graevine sustava vodoopskrbe i hidrantske mree, graevine sustava odvodnje oborinskih i
sanitarnih voda prostora ulazno izlazne zone.
Procjenjuje se da se trenutno na predmetnom odlagalitu nalazi odloeno oko 290.000 m3,
komunalnog, glomaznog, graevinskog i drugih vrsta otpada.
Preostali kapacitet izgraene plohe na lokaciji odlagalita ''Dubravica'' iznosi oko 36.000 m3
(dostatan za odlaganje otpada do polovine 2016. godine).
OPIS OBILJEJA ZAHVATA
Zahvat iz Studije utjecaja na okoli za odlagalite otpada ''Dubravica'' - Metkovi obuhvaao

je: sanaciju postojeeg, neureenog odlagalita otpada ''Dubravica'' u skladu sa Pravilnikom
o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01) te njegovo ureenje, kako bi se
omoguio nastavak daljnjeg odlaganja na odlagalitu, do izgradnje upanijskog centra za
gospodarenje otpadom (predvidivo do kraja 2015. godine, prema raspoloivom volumenu
odlagalita do 2018. godine), nakon ega se planiralo zatvaranje odlagalita i preuzimanje
druge funkcije kao to je npr. reciklano dvorite, kompostana ili privremeno skladite
izdvojeno sakupljenog korisnog otpada.
Asfaltirane prometnice, predviene SUO, obuhvaale su ulazno-izlaznu zonu, gdje se obavlja
evidentiranje i upuivanje na mjesto istresanja otpada. Na njemu su trebali biti smjeteni svi
objekti. Unutar odlagalita postoje stalne (asfaltirane ili makadamske) i privremene prometnice
(makadamske-interni put za prijevoz otpada do radnog polja). Na ulaznoj zoni je smjeteno i
59


Metkovi
parkiralite za osobna vozila. Asfaltirana cesta planirana je do odlagalita. Predvieno je da

servisna cesta oko odlagalita bude makadamska.
Prema izvodu iz katastarskog plana (SUO, 2004.), lokacija odlagalita otpada "Dubravica" tada
se nalazila u K.O. Metkovi, na k.. br. 11974 (koja je u vlasnitvu Grada Metkovia) i k.. br.
11971 (iji je vlasnik umsko gospodarstvo).
4.1. Izmjena zahvata obuhvaena ovim Elaboratom

Zahvat obraen ovim Elaboratom odnosi se na proirenje i nadogradnju odlagalita otpada
''Dubravica'', koja podrazumijeva radove vezane za izgradnju budue nove plohe (kapaciteta
53.000 m3) na kojoj e se izvesti: temeljni brtveni sustav, sustav za odvodnju procjednih voda
sa sabirnim bazenom za procjedne vode, obodni potporni nasipi s obodnim kanalom i
obodnom prometnicom, te zavrno prekrivanje.
Takoer, zahvatom je obuhvaeno i postojee, posebno odlagalino polje, ploha za
graevinski otpad, koji sadri azbest, koja je izgraena nakon provedenog postupka SUO, u
skladu s Pravilnikom (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13), Naputkom (NN 89/08) i Miljenjem
Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva o dozvoli za obavljanje
djelatnosti gospodarenja graevinskim otpadom koji sadri azbest odlaganje graevinskog
otpada koji sadri azbest na izgraene plohe (kazete) na odlagalitima otpada koja se nalaze
u postupku sanacije, Klasa: 351-02/09-04/62, Ur. broj: 531-13-2-1-11-4, Elaboratom odlaganja
otpada koji sadri azbest na odlagalitu ''Dubravica'' Izvedbeni graevinski projekt, izradio
IGH d.d. (rujan 2008.) te dopisom Klasa: 351-01/11-02/679, Ur.broj: 531-13-2-1-2-11-2 i
planira se koristiti do konane sanacije.
Proirenje i nadogradnja odlagalita ''Dubravica'' planirana je kroz faznu izgradnju koja
obuhvaa sljedee objekte:
-
I Faza: Izgraeno posebno odlagalino polje, ploha graevinski otpad-koji sadri

azbest, izgradnja nove plohe za odlaganje neopasnog otpada povrine 9.252. m2, te
zavrno prekrivanje i zatvaranje postojee i nove odlagaline plohe;
II Faza: Izgradnja reciklanog dvorita s vagom i svom potrebnom infrastrukturom;
III Faza: Izgradnja objekta za prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada sa

svom potrebnom infrastrukturom.
Daljnja razrada faza i redoslijed izvoenja pojedinih objekata u fazama, definirat e se daljnjom
projektnom dokumentacijom.
Tlocrtni poloaj i kapacitet starog, saniranog dijela te postojee nove plohe ostaju
nepromijenjeni.
Tijekom radova na izgradnji i ureenju nove odlagaline plohe, nastaviti e se odlaganje
otpada na postojeu ureenu odlagalinu plohu do popunjavanja kapaciteta.
60


Metkovi
Koritenje nove odlagaline plohe (punjenje otpadom) mogue je po izvoenju svih elemenata
plohe.
Osnovna podjela graevina na estici, s obzirom na namjenu prostora proizlazi iz funkcionalnih
cjelina koje iako meusobno povezane, mogu se razdvojiti na tri glavna dijela:
a)
RADNA ZONA prostor postojeeg ureenog tijela odlagalita u sklopu koje se nalazi
izgraeno posebno odlagalino polje, ploha za graevinski otpad koji sadri azbest,
prostor gdje se provodi izgradnja nove odlagaline plohe, te konano prekrivanje i
zatvaranje postojee i nove odlagaline plohe,
b)
ULAZNO IZLAZNA ZONA izgradnja prateih objekata u funkciji rada odlagalita,
izgradnja reciklanog dvorita s vagom i izgradnja objekta za prihvat prethodno
sortiranog ambalanog otpada
c)
ZATITNA ZONA.
4.1.1. Radna zona

Sredinji i glavni dio radne zone ini tijelo odlagalita otpada tj. postojea ureena ploha i nova
ploha za odlaganje otpada sa ureenim brtvenim i drenanim sustavom za procjedne vode.
Oko nove plohe odlagalita izvodi se obodni nasip. Na obodnom nasipu predvia se izvoenje
dijela obodne prometnice sa bankinama i dijela obodnog kanala za prihvat i odvoenje (istih)
oborinskih voda.
Radnu zonu osim toga ine privremene interne prometnice (makadamske), odlagalini putovi,
radna polja za odlaganje otpada, prostor za pripremu i smjetaj prekrivnog materijala. Radnu
zonu ini i obodna interna prometnica, irine 5 m koja je ujedno i protupoarni put.
Takoer, proirenjem odlagalita ukida se postojei pristupni put privatnim poljoprivrednim
parcelama (uz sjevernu i zapadnu ogradu odlagalita). U svrhu odravanja obodnog nasipa i
sjevernog pokosa odlagalita te zbog omoguavanja pristupa privatnim parcelama, koje se
nalaze neposredno uz odlagalite otpada, planira se izvesti makadamski pristupni put irine 3
m, koji prolazi uz sjeverni pokos odlagalita (izvan ograde).
Posebno odlagalino polje/ploha za graevinski otpad koji sadri azbest - izgraeno
Sukladno Pravilniku (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13), Dodatak 3, i Naputku (NN 89/08),
izgraeno je posebno odlagalino polje, ploha za graevinski otpad, koji sadri azbest.
Otpad se na predmetnu plohu odlae sukladno Pravilniku (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13),
Naputku (NN 89/08), Miljenju Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva,
Klasa: 351-02/09-04/62, Ur. broj: 531-13-2-1-11-4, te dopisu Klasa: 351-01/11-02/679, Ur.broj:
531-13-2-1-2-11-2.
Za izgradnju posebnog odlagalinog polja za otpad koji sadri azbest izraen je Elaborat
odlaganja otpada koji sadri azbest na odlagalitu ''Dubravica'' Izvedbeni graevinski projekt,
(IGH d.d., rujan 2008.), prema kojem je polje izgraeno.
61


Metkovi
Posebno odlagalino polje zauzima povrinu od 2.200 m2 na kojem je odloeno oko 55 t

graevinskog otpada, koji sadri azbest.
Proirenje odlagalita nova odlagalina ploha
Izgradnja nove ureene plohe na odlagalitu ''Dubravica'' planirana je na sjevernozapadnom
dijelu odlagalita za potrebe odlaganja otpada u razdoblju od idue 4 godine (do 2018. godine).
Novi otpad e se odlagati na novu ureenu plohu. Pojam ''nova ureena ploha'' se odnosi na
plohu za odlaganje novog otpada s temeljnim brtvenim sustavom i sustavom za sakupljanje
procjednih voda. Njihova je uloga da sprijee prodiranja procjednih voda u podzemlje i
kontrolirano ih izvodi van tijela odlagalita. Takoer, na novoj odlagalinoj plohi predvia se i
izgradnja pasivnog sustava otplinjavanja putem plinskih zdenaca (biofiltera).
Predviena tlocrtna povrina nove plohe iznosi oko 9.252 m2 (ukljuivo unutranji pokos
obodnog nasipa), a kapacitet 53.000 m3 otpada.
Kako se pozicija odlagalita komunalnog otpada ''Dubravica'' nalazi na blagim padinama brda
Vateljice, potrebno je prije samog postavljanja temeljnog brtvenog sloja, u sklopu zemljanih
radova izvriti iskop terena, kako bi se postigli odgovarajui nagibi, odnosno uvjeti za odvodnju
procjednih voda. U poprenom smjeru je odabran nagib u iznosu od 2,5 %, a u uzdunom
smjeru odabran je nagib u iznosu od 1%. Odabrana veliina zadovoljava uvjete odvodnje
procjednih voda s obzirom na duinu dijela plohe koja se drenira.
Iskopom e se formirati jedna ploha za odlaganje, koja ima nagib prema sjevernom rubu nove
odlagaline plohe. Viak materijala iz iskopa ugradit e se u obodni nasip oko odlagalita.
Obodni nasip se izvodi sa sjeverne strane nove odlagaline plohe, promjenjive je visine i u
naelu prati obodnu prometnicu. irina obodnog nasipa u kruni iznosi oko 10 m.
Na obodnom nasipu, predvia se izvoenje dijela obodne prometnice sa bankinama i dijela
obodnog kanala oko nove odlagaline plohe. Pokosi sa june strane obodnog nasipa se izvode
u nagibu od 1:2,5, dok se sa sjeverne strane obodnog nasipa izvodi gabionski zid radi
postizanja projektnih visina.
Na povrinu iskopa i unutarnju stranu obodnog nasipa polau se sljedei slojevi (gledano
odozgo prema dolje):
Separirani ljunak d=10 cm
Filtarski geotekstil (400 g/m2)
Drenani sloj ljunak (16-32 mm) d=40 cm
Zatitni geotekstil (1200 g/m2)
Obostrano hrapava HDPE geomembrana d=2,5 mm
Sustav za detekciju oteenja geomembrane
GCL (geosintetski glineni sloj), adekvatan sloju gline debljine 100 cm s koeficijentom
propusnosti k=10-9 m/s.
Izravnavajui sloj od zemljanog materijala minimalno d=30 cm.
62


Metkovi
Budui da e se iskopi izvoditi u kamenim materijalima, za oekivati je da e povrina terena

biti relativno neravna. Iz navedenog razloga i zbog postizanja projektiranog nagiba dna plohe,
prije postavljanja umjetnih materijala temeljnog brtvenog sustava, potrebno je ugraditi
izravnavajui sloj ispunu od zemljanog materijala.
Sustav za prikupljanje i rekultivaciju procjednih voda
Sustav za sakupljanje procjednih voda, koji se izvodi na novoj plohi za odlaganje otpada, ine
drenani sloj za procjedne vode, koji ine sloj ljunka (16-32 mm) debljine sloja 40 cm, filtarski
geotekstil (400 g/m2) i sloj separiranog ljunka debljine sloja 10 cm i drenane cijevi kojima se
sakupljena procjedna voda izvodi izvan tijela nove odlagaline plohe, na nain da e se sustav
drenanih cijevi nove odlagaline plohe spojiti na sustav odvodnje procjednih voda postojee
ureene plohe za odlaganje otpada te preko sabirnih okana i cjevovoda odvoditi do sabirnog
bazena za procjedne vode.
Zbog poveanja koliina procjednih voda (sa nove odlagaline plohe) uz postojei sabirni
bazen za procjedne vode potrebno je izgraditi novi AB sabirni bazen za procjedne vode.
Pristup sabirnom bazenu biti e omoguen obodnom cestom oko odlagalita.
Iz sabirnih bazena procjedne vode e se recirkulirati u tijelo odlagalita sustavom za
recirkulaciju. Procjedna voda se na ovaj nain procjeuje kroz otpad, gdje se troi u postupku
biorazgradnje, odnosno isparava zbog poviene temperature uslijed tih istih procesa.
Zavrni prekrivni sustav zatvaranje postojeeg i novog dijela odlagalita
Nakon prestanka odlaganja na odlagalitu, otpad je potrebno prekriti zavrnim prekrivnim
slojem, koji ima osnovnu funkciju minimaliziranja procjeivanja oborinske vode u otpad i
stvaranje procjednih voda te prikupljanja odlagalinog plina u cilju uspostave kontroliranog
otplinjavanja odlagalita, koji se na adekvatan nain izvodi iz tijela odlagalita i upuuje u
proces neutralizacije.
Prekrivni brtveni sustav ine materijali, koji se ugrauju preko ispunjenih dijelova odlagalita
kada oni dostignu projektiranu visinu. Osnovne funkcije prekrivnog brtvenog sustava su:
sprijeiti direktan kontakt s otpadom,
ograniiti dugoronu infiltraciju oborina u tijelo odlagalita i na taj nain minimalizirati
nastajanje procjednih voda,
kontrolirati stvaranje odlagalinih plinova i njihovu emisiju u atmosferu.
Zavrni, prekrivni sustav (gledano od gore prema dolje) sastojati e se od sljedeih materijala:
Sredinji dijelovi odlagalita
Geopletivo
Rekultivirajui zemljani sloj d=100 cm
Geosintetski dren za oborinske vode
63


Metkovi
GCL (geosintetski glineni sloj) tkani + netkani

Geosintetski dren za plin
Izravnavajui zemljani sloj d =25 cm.
Prije izvedbe zavrnog prekrivnog sloja ugrauje se drenani sloj sustava za otplinjavanje i to
slojem geokompozitnog drena za plin.
U funkciji brtvenog sloja predvia se ugraditi geokompozitni bentonitni tepih (GCL), adekvatan
sloju gline debljine 100 cm s koeficijentom propusnosti k=10-9 m/s.
Kao drenani sloj za prihvat procijeene oborinske vode predvia se ugradnja
geokompozitnog drena za vodu.
Zatitni prekrivni sloj izvest e se od zemljanog materijala (potencijalno materijal iz iskopa)
debljine od 90 cm, na koji e se ugraditi 10 cm debeli sloj humusa. Sredinji dijelovi zavrnog
prekrivnog sloja moraju biti izvedeni u nagibu od 5 %, kako bi se omoguilo bre otjecanje
povrinske vode.
Rekultivirajui sloj slui za ozelenjivanje i poboljava evapotranspiraciju vlage iz tla prekrivnog
brtvenog sustava. Takoer smanjuje isuivanje i utjecaje promjene temperature na stanje
GCL, ija funkcija u velikoj mjeri ovisi o vlanosti i to manjem broju ciklusa suenje-vlaenje
i smrzavanje-odmrzavanje.
U svrhu osiguranja od erozije sloja humusa na pokosima odlagalita ugraditi e se geopletivo.
Sustav za otplinjavanje nove odlagaline plohe
Na novoj odlagalinoj plohi planirano je pasivno otplinjavanje, kojeg ini drenani sloj sustava
za otplinjavanje i to sloj geokompozitnog drena za plin, koji se postavlja ispod sloja
geokompozitnog bentonitnog tepiha. U tom sloju bi se sakupljao plin dok bi se isputanje istog,
vrilo preko 6 plinskih zdenaca (nakon obrade biofilterskim sklopom), koji su postavljeni na
karakteristinim mjestima odlagalita.
4.1.2. Ulazno - izlazna zona

Reciklano dvorite i vaga
Na reciklanom dvoritu (RD) e se sakupljati korisne komponente koje se mogu reciklirati
(sekundarne sirovine), glomazni otpad te opasni otpad.
Od korisnih sastojaka, predvieno je prikupljanje i prihvat starog papira i kartona, ambalanog
stakla, plastine i metalne ambalae.
Otpadni neopasni materijali se privremeno skladite u boksovima, press kontejnerima, roll
kontejnerima, otvorenim kontejnerima od 5 m i drugim posudama/kontejnerima.
64


Metkovi
Kontejneri za prihvat korisnih komponenti komunalnog otpada (PET ambalaa, staklo, papir,
karton, metal) postavljaju se ispod nadstrenice, gdje je predvieno postavljenje pree i
mobilnog ureaja za sjeckanje i usitnjavanje granja.
Od kontejnera za prikupljanje opasnog otpada treba predvidjeti mobilno ekoloko spremite
(za prihvat rabljenog motornog ulja, boja, lakova, otapala i slino) te eko-kontejnera za
skladitenje starih akumulatora, rabljenih uljnih filtera, starih baterija i slinog izrazito opasnog
otpada. Kontejneri za opasni otpad moraju imati dvostruko nepropusno dno, te posjedovati sve
odgovarajue ateste, kako bi se mogli drati na otvorenom.
Nakon to se skupe odreene koliine odreene vrste opasnog otpada isti se predaje
koncesionaru, ovlatenom od MZOIP.
Drvo, drvene preraevine, metali te elektrina i elektronska oprema odlau se u nenatkrivene
boksove od predgotovljenih montanih silosnih elemenata.
Reciklano dvorite je predvieno ukupne povrine 1.085 m2. Unutar navedene povrine
predvieno je postavljanje montanog objekta vagarske kuice (15 m2), cestovne vage (54 m2)
i nadstrenice za smjetaj kontejnera, pree za baliranje i mobilnog ureaja za sjeckanje i
usitnjavanje granja (78,0 m2).
Ostale prometne i manipulativne povrine zauzimaju povrinu od 938 m2.
Cijeli prostor budueg reciklanog dvorita planira se izvesti kao asfaltirani plato. Takoer,
zbog potreba izgradnje prostora reciklanog dvorita i vage potrebno je proiriti postojei
asfaltirani dio obodne prometnice s istone strane odlagalita, da bi se omoguio pristup
reciklanom dvoritu.
Odvodnja oborinskih voda s manipulativnih i prometnih povrina unutar kruga RD - padovima
e se usmjeriti oborinske vode sa prostora za odlaganje te sa prometnih i manipulativnih
povrina prema taloniku separatoru.
Objekt za prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada
Predvia se izgradnja objekta za prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada na
asfaltiranom platou u sredinjem dijelu ulazno izlazne zone. Objekt je povrine 500 m2,
tlocrtnih dimenzija 25x20 m.
Oko objekta se planira izvedba (proirenje postojeeg) asfaltiranog platoa pribline povrine
P=600 m2, koji je omeen sa betonskim rubnjacima. Odvodnja platoa je rijeena poprenim i
uzdunim padovima, kojima se oborinske vode preko kanalica, slivnika, okana i cjevovoda
odvode do separatora i dalje preko kontrolnog mjernog okna i upojnica uputaju u teren.
Objekt za prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada je projektiran kao prizemna
montana elina hala, a sastoji se od tri dijela:
prostora za mehaniku obradu, odvojeno prikupljenog reciklabilnog otpada,
skladita,
uredskih i sanitarnih prostora.
65


Metkovi
Unutar prostora za mehaniku obradu otpada, montirat e se oprema za prihvat, kontrolu i

pripremu za skladitenje, prethodno sortiranog otpada, kao to su, npr. papir, karton i slino.
Osnovni elementi navedene opreme su:
pokretna traka na kojoj e se vizualno kontrolirati dopremljeni otpad te runo uklanjati
neprihvatljive sastavnice,
ureaj za preanje i baliranje prethodno sortiranog te prekontroliranog otpada. Balirani
otpad e se, strojno, putem viliara, transportirati u skladite, gdje e se skladititi do
predaje ovlateniku.
Privremeno skladite e se koristiti za privremeno skladitenje odvojeno prikupljenog, rasutog
i baliranog otpada.
Podna povrina graevine za gospodarenje otpadom je armirano-betonska ploa s dodacima
za vodonepropusnost, ispod koje se nalazi GCL.
Odvodnja s podne povrine izvesti e se odgovarajuim padovima prema predgotovljenim
linijskim lijevano-eljeznim kanalicama, koje e odvoditi sve vode s podne povrine prema
nepropusnoj sabirnoj jami smjetenoj u blizini graevine.
Od infrastrukturnih sustava, unutar graevine za gospodarenje otpadom, izvest e se
elektroopskrbni sustav, sustav video nadzora, sustav vatrodojave, vodoopskrbni sustav s
razvodom za unutarnju hidrantsku mreu i sustav odvodnje procjednih voda.
4.1.3. Zatitna zona

Zatitna zona obuhvaa podruje oko odlagalita kojim se nastoji vizualno odvojiti odlagalite
od okolnog terena i time omoguiti bolje uklapanje u okoli te umanjiti problem vjetrova,
raznoenje praine i irenje neugodnih mirisa. Ovom zonom stvara se jedna vrsta barijere
prema vanjskom prostoru.
Zatitna zona je ujedno i protupoarni pojas, a obuhvaa zeleni pojas i ogradu (visine 2 m,
duine 540 m) proirenje postojee ograde oko nove odlagaline plohe.
4.1.4. Vode na prostoru odlagalita

Oborinske vode
U okviru radova proirenja i nadogradnje potrebno je rijeiti problem odvodnje vanjskih voda
kako bi se sprijeio kontakt vanjskih (uvjetno istih voda) s odlagalitem otpada.
Potrebno je razlikovati dva sustava prikupljanja i odvodnje oborinskih voda:
Jedan se odnosi na proirenje asfaltiranog ulazno izlaznog platoa, izgradnju reciklanog
dvorita sa vagom, izgradnju objekta za prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada, kao
i proirenja asfaltiranog dijela obodne prometnice sa istone strane postojee odlagaline
plohe. Na tom e se dijelu oborinske vode prikupljati zatvorenim sustavom odvodnje.
66


Metkovi
Uz rubove gore navedenih prostora postaviti e se rubnjaci, te e se oborinske vode sa te

prometne povrine, putem slivnika i dalje internom kanalizacijskom mreom, odvesti do
separatora mineralnih ulja i dalje zajedno sa proienim vodama ulazno izlazne zone preko
kontrolnog mjernog okna i upojnog sustava, upustiti u teren.
Drugi dio se odnosi na prekriveno tijelo odlagalita. Oborinska voda s prekrivenog odlagalita
skuplja se u obodnom kanalu i odvodi do talonica i dalje preko kontrolnih mjernih okana i
upojnica uputa u teren.
Sanitarne vode
Sanitarne otpadne vode iz vagarske kuice na prostoru budueg reciklanog dvorita i
sanitarnih jedinica objekta za prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada e se spojiti na
postojei sustav sanitarne odvodnje prostora ulazno izlazne zone i odvesti do izgraene
sabirne jame na lokaciji ulazno izlazne zone. Po potrebi sabirna jame se prazni putem
nadlenog komunalnog poduzea u odreenim intervalima.
Procjedne vode
Sve oborine koje padnu na prostor otvorenog lica otpada, dijelom evaporiraju, a dijelom prodiru
u tijelo otpada. Gravitacijskim kretanjem kroz tijelo otpada, vode sudjeluju u razgradnji otpada
i nose topive tetne tvari.
U vidu filtrata se drenanim sustavom prikupljaju unutar plohe, te drenanim sustavom za
odvodnju odvode do bazena za procjedne vode.
Iz bazena za procjedne vode, procjedne vode vraaju se sustavom za recirkulaciju u tijelo
odlagalita ili se moe bazen prazniti i putem odgovarajue autocisterne te tako prikupljena
voda odvoziti na tretman kod ovlatene tvrtke.
Procjedna voda, koja se sustavom recirkulacije vraa natrag u tijelo odlagalita se na ovaj
nain procjeuje kroz otpad, gdje se troi u postupku biorazgradnje, odnosno isparava.
Uz sabirni bazen za procjedne vode izvedeno je crpno postrojenje za recirkulaciju procjedne
vode na tijelo odlagalita. Ovo postrojenje smjeteno je tako da je omoguen jednostavan
pristup vozilima za odravanje.
4.1.5. Infrastruktura
Opskrba vodom
Prostor odlagalita otpada ''Dubravica'' je spojen na javnu vodoopskrbnu mreu, koja se nalazi
istono od prostora odlagalita, u sklopu upanijske ceste (D9) Metkovi Mlinite dravna
granica s BiH.
Elektro-instalacije
Prostor odlagalita otpada ''Dubravica'' je spojen na elektroenergetsku mreu.
Glavne razlike u zahvatu, obraene Studijom utjecaja na okoli (2004.), u odnosu na postojee
stanje i predvieno proirenje odlagalita otpada ''Dubravica'', prikazane su saeto u sljedeoj
tablici:
67


Metkovi
Tablica 4.1.-1. Osnovne razlike izmeu zahvata obraenog u Studiji utjecaja na okoli (2004.) i
zahvata predvienog ovim Elaboratom
Obiljeja zahvata
Studija utjecaja na okoli (2004.)
Elaborat zatite okolia
42.300 m2
52.100 m2
Varijantna rjeenja
NE
NE
Faznost
DA odredit e se daljnjom projektnom

dokumentacijom
3 FAZE
SANACIJA POSTOJEEG ODLAGALITA S

IZGRADNJOM NOVAE PLOHE na postojeem
otpadu
Ukupna povrina unutar ograde

(cca)
Nain sanacije
Sanacija postojeeg otpada na sadanjoj

lokaciji bez premjetanja otpada
Nova ploha - vremenski

period odlaganja
9 god. (predvidivo do 2015.), kapacitet do 2018.
Temeljni brtveni sustav
DA
Sakupljanje i
recirkulacija procjednih
voda
DA
Zavrni prekrivni sustav
DA
Otplinjavanje
Pasivno
Rekultivacija
DA
NOVA PLOHA proirenje odlagalita
Posebno odlagalino
polje, ploha za
graevinski otpad koji
sadri azbest
NE
Odlagalite je sanirano 2008/2009. godine,

izgraena je nova ploha (temeljni brtveni sustav i
sustav za prikupljanje procjednih voda) na povrini
starog otpada (sjeverno od postojeeg saniranog
odlagalita), na koju se trenutno odlae otpad
preostali kapacitet plohe dostatan je za odlaganje
otpada do polovine 2016. godine
DA, P=2.200 m2, sukladno Pravilniku (NN 117/07,

111/11, 17/13, 62/13), Naputku (NN 89/08) i
Miljenju Ministarstva zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva, Klasa: 351-02/09-04/62,
Ur.broj: 531-13-2-1-11-4., Elaboratu odlaganja
otpada koji sadri azbest na odlagalitu
''Dubravica'' Izvedbeni graevinski projekt, izradio
IGH d.d. (rujan 2008.) te dopisu Klasa: 351-01/1102/679, Ur.broj: 531-13-2-1-2-11-2.
9.252 m2od 9.800 m2 ukupne povrine
proirenja/53.000 m3
Povrina/kapacitet
Vremenski period
odlaganja
(4 godine) do 2018.
Temeljni brtveni sustav
DA
Sakupljanje procjednih
voda
DA
Zavrni prekrivni sustav
DA
Otplinjavanje
PASIVNO (6 plinskih zdenaca)
Rekultivacija
DA
68


Metkovi
Tlocrtna povrina
Proirenje postojeeg asfaltiranog ulazno-izlaznog

platoa za potrebe izgradnje objekta za prihvat
prethodno sortiranog ambalanog otpada i
proirenje postojee obodne prometnice s istone
strane odlagalita - za pristup reciklanom
dvoritu
Ograda oko postojeeg odlagalita izgraena je

tijekom sanacije 2008/2009.
Ograda (2 m) s ulaznim vratima
Porta i objekt za zaposlene
Izgraeno radovima sanacije 2008/2009.
Reciklano dvorite juno od ulaza
Reciklano dvorite (P=1.085 m2) s vagom,

sjeverno od ulaza
Pretovarna stanica definirana lokacija
ULAZNO-IZLAZNA ZONA
Objekti
Proirenje ograde odlagalita oko nove

odlagaline plohe.
(izgradnja nakon zatvaranja odlagalita)
Na podruju ulazno izlazne zone ostaje povrina

rezervirana za pretovarnu stanicu.
Plato za pranje vozila i opreme
Sabirni bazen za otpadne vode iz sanitarnog

vora

Izgraen radovima sanacije 2008/2009.
Sabirni bazen za procjedne vode

Izgradnja dodatnog bazena za sabirne vode
Sustav odvodnje
oborinskih voda
Cisterna za vodu V = 15 m3
Objekt za prihvat prethodno sortiranog

ambalanog otpada
Oborinska voda, koja se slijeva sa zatvorenog

dijela odlagalita i gravitirajueg okolnog
terena> obodni kanal>kontrolirana odvodnja u
melioracijski kanal
Oborinske vode sa prostora reciklanog
dvorita>talonik i separator>obodni kanal
zatvoreni sustav odvodnje - voda s ulaznoizlaznog platoa, reciklanog dvorita, objekta za

prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada i
asfaltiranog dijela obodne prometnice
(slivnici>interna kanalizacijska
mrea>separator>kontrolno okno>upojni
sustav>teren)
voda sa prekrivenog tijela odlagalita
(obodni kanal> talonice>kontrolna
okna>upojnice>teren)
VODE
Prikupljanje drenanim sustavom sa plohe za

odlaganje otpada> betonski sabirni bazen>crpna
stanica>recirkulacija
Sustav odvodnje
procjednih voda
Prikupljanje drenanim sustavom > betonski

sabirni bazen>crpna stanica>recirkulacija
Sustav odvodnje
sanitarnih voda
Sabirni bazen za otpadne vode
69
Prikupljanje drenanim sustavom sa prostora nove

plohe spojenim na sustav odvodnje procjednih
voda postojee ureene plohe>novi sabirni bazen
za procjedne vode >recirkulacija (po potrebi
odvoenje na ureaj za proiavanje otpadnih
voda)
Postojei sabirni bazen za otpadne
vode>pranjenje putem komunalnog poduzea


Metkovi
Higijensko-sanitarne potrebe cisterna za vodu

V = 15 m3
Sustav vodoopskrbe
Pitka voda voda u bocama (nakon izgradnje

vodoopskrbnog cjevovoda Metkovi-DubravicaMlinite planirano je prikljuenje odlagalita na
javnu vodoopskrbnu mreu)
javna vodoopskrbna mrea
4.1.6. Zatvaranje odlagalita/prestanak odlaganja na odlagalitu

Nakon prestanka odlaganja na odlagalitu, otvaranjem CGO Luino Razdolje, odlagalite
''Dubravica'' planirano je prekriti zavrnim prekrivnim sustavom te rekultivirati.
Prestankom rada odlagalita i dalje e ostati u funkciji reciklano dvorite i objekt za prihvat
prethodno sortiranog ambalanog otpada.
Na reciklanom dvoritu e se sakupljati korisne komponente komunalnog otpada
(sekundarne sirovine), glomazni otpad te opasni otpad. Ovisno o vrsti otpada, kontejneri za
prihvat ovih komponenti otpada smjetaju se ispod nadstrenice ili u nenatkrivene boksove
(poglavlje 4.1.2.). Nakon to se skupe odreene koliine odreene vrste opasnog otpada isti
se predaje ovlatenom koncesionaru.
U objektu za prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada provodit e se mehanika
obrada otpada, odnosno preanje i baliranje prethodno sortiranog otpada nakon to je
provedena vizualna kontrola i runo uklanjanje neprihvatljivih komponenti otpada. Balirani
otpad e se, strojno, putem viliara, transportirati u skladite, gdje e se skladititi do predaje
ovlateniku.
4.2. Grafiki prilozi

4.2-1. Situacija postojeeg i planiranog stanja
4.2-2. Situacija izmjene zahvata
70

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata - proirenje i nadogradnja odlagalita otpada Dubravica, Grad Metkovi
71

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata sanacije - proirenje i nadogradnja odlagalita otpada Dubravica, Grad Metkovi
72


Metkovi
4.3. Varijantna rjeenja zahvata

Postojeom projektnom dokumentacijom nisu razmatrana varijantna rjeenja zahvata, jer je
zahvat predvien vaeom prostorno-planskom dokumentacijom.
OPIS MOGUIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI
Utjecaji sanacije i zatvaranja odlagalita ''Dubravica'', Grad Metkovi analizirani su u Studiji

utjecaja na okoli za odlagalite otpada ''Dubravica'', Metkovi (Poglavlje 9: Rjeenje o
prihvatljivosti zahvata na okoli, Klasa: UP/I 351-02/04-06/9, Ur.broj: 531-05/01-JM-04-3, od
29. srpanj 2004.).
S obzirom na navedenu Studiju i kasnije izraenu projektnu dokumentaciju te ishoene
dozvole, odlagalite je sanirano 2008/2009. godine.
Takoer, sukladno Pravilniku (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13), Dodatak 3, Naputku (NN
89/08), Miljenju Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Klasa: 35102/09-04/62, Ur. broj: 531-13-2-1-11-4, Elaboratu odlaganja otpada koji sadri azbest na
odlagalitu ''Dubravica'' Izvedbeni graevinski projekt, izradio IGH d.d. (rujan 2008.) te
dopisu Klasa: 351-01/11-02/679, Ur.broj: 531-13-2-1-2-11-2., izgraeno je posebno
odlagalino polje, ploha za graevinski otpad koji sadri azbest.
S obzirom da preostali kapacitet na postojeoj novoj plohi odlagalita otpada ''Dubravica'' nije
dostatan za nastavak odlaganja na odlagalitu do 2018. godine, kada je predvieno otvaranje
CGO Luino Razdolje, na koje e se dalje odlagati otpad, planirano je proirenje odlagalita.
Novom projektnom dokumentacijom planirano proirenje odlagalita, predvieno je
izgradnjom nove odlagaline plohe (izgradnja ograde, obodne prometnice i sabirnog bazena
za procjedne vode) te izgradnja objekta reciklanog dvorita i objekta za prihvat prethodno
sortiranog ambalanog otpada, u 3 Faze.
Prestankom rada odlagalita i dalje e ostati u funkciji reciklano dvorite i objekt za prihvat
prethodno sortiranog ambalanog otpada.
S obzirom na prethodno navedeno, a uzevi u obzir utjecaje prepoznate u Studiji utjecaja na
okoli, kao i poveanje obuhvata zahvata, prepoznati su sljedei utjecaji tijekom izgradnje i
koritenja zahvata te nakon prestanka odlaganja otpada.
73


Metkovi
5.1. Mogui utjecaji zahvata na okoli tijekom graenja i koritenja te nakon

prestanka odlaganja otpada
5.1.1. Utjecaj zahvata na bioraznolikost i ekoloku mreu RH
Utjecaj tijekom izgradnje
Prema izvodu iz Karte zatienih podruja RH (travanj 2015.) lokacija odlagalita ''Dubravica''
smjetena je izvan zatienih podruja Republike Hrvatske te se ne oekuje utjecaj zahvata
na iste tijekom izgradnje.
Prema izvodu iz Karte stanita RH (travanj 2015), lokacija predmetnog zahvata nalazi se na
podruju staninog tipa E.9.2. Nasadi etinjaa. To su kulture etinjaa posaene s ciljem
proizvodnje drvne mase ili poumljavanja prostora.
Na jugoistonom rubnom dijelu, lokacija zahvata nalazi se na podruju staninog tipa D.3.4.
Buici, a na istonom dijelu granii sa staninim tipom E.8.2. Stenomediteranske iste
vazdazelene ume i makija crnike.
Sukladno prikazu na slici 2.1.-3., postojeu lokaciju zahvata i iri prostor karakterizira
degradirana i osiromaena vegetacija, obzirom da se na predmetnoj lokaciji otpad odlagao
zadnjih 50- ak godina.
Proirenje odlagalita planirano je na sjevernozapadnom dijelu lokacije zahvata, odnosno na
podruju staninog tipa E.9.2. Nasadi etinjaa, na povrini od cca 9.800 m2, te dodatnih cca
4.500 m2 izvan ograde odlagalita, koje zauzima pristupna prometnica na privatnim
poljoprivrednim parcelama uz sjeverni pokos odlagalita. Navedenim radovima trajno e se
prenamijeniti postojee stanite, koje nije znaajno za ekoloku mreu RH i ne spada u
ugroene i rijetke stanine tipove prema Pravilniku (NN 88/14).
Negativni utjecaji na stanini tip D.3.4. Buici i E.8.2. Stenomediteranske iste vazdazelene
ume i makija crnike, koji granie sa lokacijom zahvata se ne oekuju s obzirom da e se za
pristup mehanizacije koristiti postojea prometnica i interne prometnice na odlagalitu.
Prema izvodu iz Karte ekoloke mree (oujak 2015), predmetni zahvat nalazi se na podruju
ouvanja znaajnom za vrste i stanine tipove (POVS) HR 5000031 Delta Neretve te
podruju ouvanja znaajnom za ptice (POP) - HR1000031 Delta Neretve.
S obzirom da je podruje lokacije zahvata, ali i blie okolice degradirano dugogodinjim
odlaganjem otpada, te da proirenje odlagalita obuhvaa relativno malu povrinu cca 9.800
m2 na sjeverno zapadnom dijelu lokacije, ne oekuje se znaajan utjecaj na ciljna stanita ovog
podruja ekoloke mree.
74


Metkovi
Privremeni utjecaj zahvata, na ptice i ostalu faunu, ciljne vrste navedenih podruja ekoloke
mree, oekuje se tijekom izvoenja radova izgradnje zahvata kroz stvaranje buke i
oneienje zraka ispunim plinovima graevinskih strojeva i vozila. Taj utjecaj je privremenog
karaktera i nije znaajan. Oekuje se da e ptice i ostale ivotinje izbjegavati podruje zahvata
za vrijeme izvoenja radova.
Utjecaj tijekom koritenja
Na postojee, sanirano odlagalite (2008./2009.) otpad se odlae na sanitaran nain, sukladno
mjerama propisanim u dosadanjoj dokumentaciji te je negativan utjecaj na razvoj vegetacije
i prisutne faune u okolici zahvata sveden na minimum.
Nastavkom odlaganja otpada na novoj plohi, uz pridravanje zakonom i dosadanjom
dokumentacijom propisanim mjerama zatite, ne oekuje se dodatan utjecaj na postojea
okolna stanita i faunu, kao i ciljne svojte podruja ekoloke mree.
Utjecaj nakon prestanka odlaganja otpada
Nakon otvaranja CGO Luino Razdolje, planiran je prestanak odlaganja na novoj plohi i
zatvaranje odlagalita te njegovo prekrivanje zavrnim prekrivnim sustavom te rekultiviranje.
Konanom izolacijom povrine odlagalita od okolia te prestankom odlaganja otpada
(otvorena povrina otpada), oekuje se pozitivan utjecaj na sastavnice okolia openito,
ukljuujui i ekoloku mreu na uoj i iroj lokaciji zahvata.
Na podruju ulazno-izlazne zone i dalje e u funkciji ostati reciklano dvorite i objekt za prihvat
prethodno sortiranog ambalanog otpada. Rad reciklanog dvorita obuhvaa sakupljanje i
privremeno skladitenje do trajnog zbrinjavanja korisnih komponenata komunalnog otpada,
glomaznog otpada i opasnog otpada, dok rad objekta za prihvat prethodno sortiranog
ambalanog otpada (papir, karton i sl.) obuhvaa prihvat, pripremu (ureaj za preanje i
baliranje) i skladitenje navedenog otpad do predaje ovlateniku. S obzirom na smjetaj
navedenih objekata u neposrednoj blizini prometnice, planirani zatvoreni sustav odvodnje te
upotrebu kontejnera posebno opremljenih za prikupljanje odreenih komponenti otpada
(ukljuujui i opasni), ne oekuje se znaajan utjecaj zahvata na podruja ekoloke mree
prilikom rada reciklanog dvorita i objekta za prihvat prethodno sortiranog ambalanog
otpada.
5.1.2. Utjecaj zahvata na tlo

Proirenjem obuhvata zahvata izgradnjom nove plohe na sjeverozapadnom dijelu postojeeg
odlagalita doi e do trajne prenamjene tla povrine cca 1.4 ha.
75


Metkovi
Nastavak odlaganja otpada nakon zapunjenja postojee plohe planira se na novoizgraenoj

plohi za odlaganje otpada, na prethodno izgraeni temeljni brtveni sustav ukljuujui i sustav
za kontrolirano sakupljanje i odvoenje procjednih voda ime je potencijalni utjecaj daljnjeg
odlaganja otpada sveden na minimum.
Na odlagalitu je izgraeno posebno odlagalino polje na koje se odlae graevinski otpad
koji sadri azbest. S obzirom da je posebno odlagalino polje izgraeno sukladno Pravilniku o
nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN
117/07, 111/11, 17/13, 62/13), Dodatak 3, toka 2.6 Odlaganje graevinskog otpada koji sadri
azbest i Naputku o postupanju s otpadom koji sadri azbest (NN 89/08) te Miljenju
Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva o dozvoli za obavljanje
djelatnosti gospodarenja graevinskim otpadom koji sadri azbest odlaganje graevinskog
otpada koji sadri azbest na izgraene plohe (kazete) na odlagalitima otpada koja se nalaze
u postupku sanacije, Klasa: 351-02/09-04/62, Ur. broj: 531-13-2-1-11-4., Elaboratu odlaganja
otpada koji sadri azbest na odlagalitu ''Dubravica'' Izvedbeni graevinski projekt, izradio
IGH d.d. (rujan 2008.) te dopisu Klasa: 351-01/11-02/679, Ur. broj: 531-13-2-1-2-11-2 te s
obzirom da nisu planirani dodatni radovi proirenja na ovoj plohi, ne oekuje se dodatni utjecaj
na tlo, tijekom proirenja odlagalita, zbog odlaganja otpada, koji sadri azbest.
Takoer, s obzirom da se odlagalite nalazi na krkom podruju koje karakterizira velika
poroznost i propusnost, unutar temeljnog brtvenog sustava nove plohe, planirana je ugradnja
sustava za detekciju oteenja geomembrane koji e pruiti dodatnu zatitu tla, tijekom
koritenja.
Tijekom koritenja nove plohe, uz pridravanje zakonom i dosadanjom dokumentacijom
propisanih mjera zatite, ne oekuje se dodatan utjecaj na tlo podruja zahvata.
Nakon prestanka odlaganja na odlagalitu i njegova prekrivanja zavrnim prekrivnim sustavom
te izolacijom odloenog otpada od okolia, a time i utjecaja atmosferilija i vjetra, ne oekuju se
daljnji utjecaji na tlo na podruju zahvata, uslijed odloenog otpada.
Nastavkom rada reciklanog dvorita i objekta za prihvat prethodno sortiranog ambalanog
otpada, a uzevi u obzir smjetaj objekata u asfaltiranoj ulazno-izlaznoj zoni, planirani
zatvoreni sustav odvodnje i privremeno skladitenje otpada u za to predviene kontejnere te
smjetaj skladitenih komponenti otpada ispod nadstrenice, ne oekuje se dodatan utjecaj
na tlo podruja zahvata, radom navedenih objekata.
76


Metkovi
5.1.3.Utjecaji zahvata na vode

Tijekom terenskih istraivanja za potrebe izrade SUO (2003.) uzeti su uzorci i provedena
analiza uzoraka vode uzetih iz bare, koja se nalazi podno odlagalita te melioracijskog kanala.
Sve vrijednosti analiziranih uzoraka vode iz bare i melioracijskog kanala bile su ispod
dozvoljenih vrijednosti za isputanje u prirodni prijemnik II. Kategorije (Pravilnik o graninim
vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01)).
Prema podacima o karakteristikama povrinskih i prijelaznih vodnih tijela na podruju
odlagalita otpada ''Dubravica (Hrvatske vode, Zavod za vodno gospodarstvo na osnovu
Zahtjeva za pristup informacijama (Klasa: 008-02/15-02/0000102, Ur. broj: 15-15-1)) lokacija
zahvata nalazi se na Jadranskom vodnom podruju, izmeu vodnog tijela JKRN010001
Neretva i vodnog tijela JKRN945013 - Mislina te na podruju grupiranog vodnog tijela
podzemne vode JKGIKCPV 11 Neretva.
Karakteristike vodnog tijela JKRN010001-Neretva pokazuju vrlo dobro ekoloko i dobro
kemijsko stanje vodnog tijela, a karakteristike vodnog tijela JKRN945013 - Mislina loe
ekoloko i dobro kemijsko stanje vodnog tijela.
Stanje grupiranog podzemnog vodnog tijela JKGIKCPV _11 NERETVA (ukupne povrine
1124.247 km2), pokazuje dobro kemijsko i vjerojatno loe koliinsko stanje.
Iz navedenog je razvidno da odlagalite nema utjecaja na vode ue i ire lokacije zahvata.
Radovima sanacije 2008/2009 prekriven je stari otpad te je na njegovoj povrini izgraena
ureena ploha za odlaganje, na kojoj se posljednjih 6 godina odlae otpad te organizirano
sakuplja i odvodi oborinska i procjedna voda.
Na odlagalitu ''Dubravica'' otpad se posljednjih 6 godina odlae na ureenu plohu. Otpad e
se na predmetnu plohu odlagati do njenog zapunjenja, odnosno do izgradnje nove plohe
planirane proirenjem odlagalita. Radovi na izgradnji nove plohe i prateih objekata provodit
e se usporedo sa odlaganjem otpada na postojeoj plohi.
Tijekom izgradnje zahvata, u sluaju akcidenta, mogua su zagaenja tla, a time i podzemnih
voda izlijevanjem veih koliina tvari koritenih za rad strojeva (strojna ulja, maziva, gorivo,...).
Pravilnim rukovanjem ovim tvarima (skladitenje u prijenosnim tankvanama, koritenje
nepropusne podloge prilikom dolijevanja u strojeve) sprjeava se njihovo eventualno curenje i
mogunost zagaenja tla, a time i podzemnih voda te je ovaj utjecaj sveden na minimum.
Tijekom koritenja zahvata otpad e se odlagati na novu ureenu plohu sa izgraenim
temeljnim brtvenim sustavom u cilju zbrinjavanja procjednih voda na nain koji e onemoguiti
negativan utjecaj na kvalitetu podzemnih voda.
77


Metkovi
Sustav za prikupljanje otpadnih voda (oborinske, procjedne, sanitarne) odlagalita otpada

''Dubravica'' obuhvaa slijedee dijelove:
Oborinske vode dva sustava prikupljanja i odvodnje:
-
oborinske vode sa proirenog asfaltiranog ulazno-izlaznog platoa i asfaltirane

prometnice, reciklanog dvorita te prostora na kojem je smjeten objekt za prihvat
prethodno sortiranog ambalanog otpada prikupljaju se zatvorenim sustavom odvodnje
kojim e se oborinske vode putem slivnika i internom kanalizacijskom mreom odvesti
do separatora mineralnih ulja i dalje zajedno sa proienim vodama ulazno izlazne
zone preko kontrolnog mjernog okna i upojnog sustava upustiti u teren.
Oborinska voda s prekrivenog dijela odlagalita skuplja se u obodnom kanalu i
odvodi do talonica i dalje preko kontrolnih mjernih okana i upojnica uputa u teren.
Procjedne vode iz tijela odlagalita sa postojee ureene plohe i izgraene nove plohe
sustavom drenanih cijevi odvode se preko sabirnih okana i cjevovoda do sabirnih bazena za
procjedne vode te se recirkuliraju.
Sanitarne otpadne vode iz novih objekata spajaju se na postojei sustav sanitarne odvodnje
prostora ulazno izlazne zone i odvode do postojee sabirne jame koja se prazni putem
nadlenog komunalnog poduzea.
Iz navedenog je vidljivo da se otpadne vode koje nastaju na odlagalitu ''Dubravica''
organizirano sakupljaju i zbrinjavaju i da se otpad odlae na sanitaran nain te se ne oekuje
negativan utjecaj na vode tijekom koritenja zahvata.
Nakon prestanka odlaganja otpada na odlagalite, planira se njegovo prekrivanje zavrnim
prekrivnim sustavom. Zavrni prekrivni sustav ima ulogu ograniavanja dugorone infiltracije
oborina u tijelo i iz tijela odlagalita, odnosno minimalizacije koliine procjedne vode, koja
odlazi u podzemlje. Sakupljena procjedna voda i dalje e se sakupljati u 2 nepropusna sabirna
bazena te recirkulirati.
Nastavkom rada reciklanog dvorita i objekta za prihvat, prethodno sortiranog ambalanog
otpada, a uzevi u obzir smjetaj objekata u asfaltiranoj ulazno-izlaznoj zoni i zatvoreni sustav
odvodnje, planiran na tom prostoru, ne oekuje se utjecaj zahvata na vode nakon prestanka
odlaganja.
5.1.4. Utjecaj zahvata na kvalitetu zraka

Biorazgradivi otpad organskog porijekla, odloen na odlagalitu podlijee razliitim
mikrobiolokim procesima razgradnje. Pri tom se stvaraju razne vrste, uglavnom tetnih
plinova (odlagalini plin). Odlagalini plin uglavnom se sastoji od ugljikovog dioksida i metana,
koji ine oko 90% njegovog sastava, te predstavlja opasnost za okoli i zdravlje ljudi.
78


Metkovi
Koliine pojedinih plinova koje se stvaraju na odlagalitu ovise o mnogim faktorima, a vaniji
su: vrsta otpada i nain odlaganja, starost otpada, temperatura, pH vrijednosti i sadraj vlage
te koncentracije soli kao to su sulfati i nitrati.
Najvaniji negativni utjecaji koje odlagalini plin moe imati na okoli i stanovnitvo su:
- slobodno istjecanje odlagalinog plina s udjelom metana znaajno doprinosi
poveanom uinku staklenika u atmosferi;
- eksplozije i poari zbog prisutnosti metana u plinu (eksplozivan, kada je njegova
koliina u zraku 5-15 %);
- unitena i oteena vegetacija na rekultiviranim povrinama odlagalita, zbog
nedostatka kisika, kojeg istiskuje odlagalini plin;
- neugodni mirisi kao posljedica merkaptana i H2S u plinu, naroito kod naglog
pada atmosferskog tlaka i poveanog istjecanja plina iz odlagalita;
- trovanje s CO2, H2S i slino;
- poveano optereenje odlagalinih voda koje su "upile" odlagalini plin.
Prosjeni sastav odlagalinog plina mijenja se ovisno o uvjetima u kojima se nalazi odlagalite
te u kojoj je fazi razgradnja otpada.
Tijekom izgradnje zahvata, oekuje se privremeni negativan utjecaj na kvalitetu zraka, nastali
uslijed rada strojeva i transportnih sredstava, koji e se koristiti za izgradnju nove plohe i ostalih
planiranih objekata na odlagalitu. Oekivane koncentracije ovih ispunih plinova su premale
da bi znaajnije utjecale na kakvou zraka na samom odlagalitu i njegovoj okolici.
Na samom odlagalitu, koje e se koristiti tijekom radova proirenja, zatita od svakodnevnih
neugodnih mirisa i praine, nastalih kroz dovoz, istresanje, rasprostiranje otpada na postojeu
plohu vrit e se razastiranjem i zbijanjem dopremljenog otpada te prekrivanjem inertnim
materijalom ili folijom.
Nakon izgradnje nove plohe i objekata planiranih u ulazno-izlaznoj zoni odlagalita te nastavka
rada odlagalita, odlaganjem otpada na novu ureenu plohu oekuje se privremeni negativan
utjecaj na kvalitetu zraka na samom odlagalitu (neugodni mirisi, praina), nastali kod
redovitog rada odlagalita. Zatita od svakodnevnih neugodnih mirisa sa nove odlagaline
plohe, sastoji se u svakodnevnom razastiranju i zbijanju dopremljenog otpada te prekrivanju
dopremljenog otpada inertnim materijalom ili folijom.
Takoer, tijekom rada odlagalita, odlaganjem otpada na izgraeno, posebno odlagalino
polje za graevinski otpad, koji sadri azbest, mogu je utjecaj na zrak oteenjem tijekom
rukovanja, prijevoza i odlaganja ove vrste otpada. Postupanjem s ovim otpadom na propisan
nain prema Pravilniku (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13) i Naputku (NN 89/08), navedeni
utjecaj sveden je na minimum.
79


Metkovi

Prestankom odlaganja otpada na odlagalitu planirano je prekrivanje tijela odlagalita
zavrnim prekrivnim sustavom te pasivno otpinjavanje i proiavanje odlagalinog plina na
biofilteru ime e se smanjiti utjecaj odlagalita na kvalitetu zraka, kao i mogunost eksplozije
na odlagalitu, uslijed stvaranja metana te se stoga oekuje pozitivan utjecaj na kvalitetu
zraka.
Radom odlagalita u novoj funkciji kao reciklano dvorite i objekt za prihvat prethodno
sortiranog ambalanog otpada, ne oekuje se dodatan utjecaj na kvalitetu zraka, budui da e
se na predmetnim objektima privremeno skladititi i sortirati kruti otpad (oporabive komponente
komunalnog otpada i glomazni otpad) te opasni otpad, sukladno zakonskim propisima.
5.1.5. Utjecaj zahvata na kulturnu batinu

Odlagalite otpada "Dubravica" nalazi se izvan podruja zatiene graditeljske povijesnokulturne batine, te se ne oekuje negativan utjecaj odlagalita na tu batinu, tijekom radova
proirenja i koritenja odlagalita otpada Dubravica.
Prema PPU Grada Metkovia lokacija zahvata nalazi se na arheolokom podruju. Obzirom
da prilikom planiranih radova postoji mogunost otkrivanja novih arheolokih lokaliteta,
pokretne ili nepokretne nalaze, osoba koja izvodi radove je duna sukladno Zakonu o zatiti i
ouvanju kulturnih dobara(NN 69/99., 151/03., 157/03., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12.
i 157/13, 152/14) bez odgaanja o nalazu obavijestiti nadleni konzervatorski odjel.
Tijekom koritenja zahvata ne oekuje se utjecaj zahvata na podruja zatiene kulturnopovijesne batine i arheoloka podruja.
Nakon zatvaranja odlagalita, nastavkom rada reciklanog dvorita i objekta za prihvat
prethodno sortiranog ambalanog otpada, ne oekuje se utjecaj zahvata na podruja zatiene
kulturno-povijesne batine i arheoloka podruja.
5.1.6.Utjecaj zahvata na krajobraz

Podruje lokacije zahvata vizualno je degradirano dugogodinjim odlaganjem otpada i
predstavlja novi, artificijelni objekt u okolnom krkom prostoru te odudara od slike postojeeg
80


Metkovi
krajobraza. Radovima na proirenju odlagalita i izgradnji nove plohe i ostalih planiranih

objekata, oekuje se degradiranje prostora izvan postojee granice odlagalita izgradnjom
nove plohe i pristupne prometnice poljoprivrednim povrinama (sjeverni i sjeverozapadni dio
lokacije) te trajna prenamjena postojeeg krko-umskog podruja. Navedeni radovi trajno e
promjeniti postojeu sliku krajobraza.
Takoer na odlagalitu je planirana izgradnja objekata na reciklanom dvoritu (vagarska
kuica i nadstrenice) maksimalne visine 4.5 m te objekta za prihvat prethodno sortiranog
ambalanog otpada tlocrtnih dimenzija 25x20 m. S obzirom na smjetaj navedenih objekata u
ulazno-izlaznoj zoni, u neposrednoj blizini prometnice te s tijelom odlagalita u zaleu ne
oekuje se znaajan vizualni utjecaj izgradnjom ovih objekata.
Tijekom koritenja odlagalita i odlaganja otpada na novu ureenu plohu, ne oekuje se
dodatan utjecaj zahvata na krajobraz.
Prestankom odlaganja otpada na odlagalitu, planirano je prekrivanje tijela odlagalita
zavrnim prekrivnim sustavom te njegovo rekultiviranje (ozelenjavanje). Konanim
ozelenjavanjem odlagalita autohtonim biljnim materijalom, oekuje se integracija stranog
tijela odlagalita u prirodni krajobraz to e dovesti do poveanja krajobrazne vrijednosti
podruja, koje je danas znaajno degradirano.
Nakon zatvaranja odlagalita, nastavkom rada reciklanog dvorita i objekta za prihvat
prethodno sortiranog ambalanog otpada ne oekuje se dodatan utjecaj zahvata na krajobraz.
5.1.7. Utjecaj zahvata na razinu buke

Tijekom izvoenja radova sanacije odlagalita, ne oekuje se znaajno poveanje razine buke
u odnosu na prisutnu buku na odlagalitu, koju stvaraju strojevi i vozila kojima se otpad odlae,
odnosno dovozi.
S obzirom na udaljenost zahvata od najbliih objekata u zaseoku Dubravica (cca 800 m), ne
oekuje se znaajan utjecaj zahvata na poveanje razine buke tijekom izgradnje zahvata.
Razdoblje koritenja odlagalita obuhvaa odlaganje otpada na odlagalite do otvorenja
regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Tijekom tog perioda, do zatvaranja i konane
sanacije, oekuje se da e buku stvarati mehanizacija na odlagalitu (redovito prekrivanje
81


Metkovi
otpada) te kamioni koji e dovoziti otpad na odlagalite. S obzirom da se otad i do sada

odlagao na odlagalitu ne oekuje se poveani utjecaj buke tijekom koritenja zahvata.
Nakon prestanka odlaganja na odlagalitu, nastavkom rada reciklanog dvorita i objekta za
prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada, buku e stvarati vozila kojima e se dovoziti
odvojeno sakupljene sastavnice komunalnog otpada, opasni te graevinski otpad za
privremeno skladitenje i mehaniku obradu. Takoer, buku na odlagalitu e stvarati viliari i
ureaj za preanje i baliranje. S obzirom na udaljenost zahvata od najbliih objekata u zaseoku
Dubravica (cca 800 m), ne oekuje se dodatan utjecaj buke radom ovih objekata.
5.1.8. Utjecaj zahvata na gospodarenje otpadom i nastanak otpada

Izmjena zahvata sanacije odlagalita ''Dubravica'' planirana je na nain koji omoguava
koritenje odlagalita do otvaranja regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Osim
izgradnje nove plohe i planiranog prestanka odlaganja na odlagalitu planirana je izgradnja
reciklanog dvorita i objekta za prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada koji e
nastaviti s radom i nakon zatvaranja odlagalita za odlaganje otpada. Objekti reciklanog
dvorita i sortirnice opremit e se odgovarajuim spremnicima, mehanizacijom i objektima te
potrebnom infrastrukturom. Odvojeno sakupljanje otpada rezultira manjim koliinama otpada
koje je potrebno odloiti na odlagalite te je stoga utjecaj na gospodarenje otpadom ocjenjen
kao pozitivan.
Proirenje i nadogradnja odlagalita ''Dubravica'' usklaena je sa postojeim planskim
dokumentima i zakonodavnim okvirom te se kao takva uklapa u Gradski i upanijski sustav
gospodarenja otpadom.
Takoer, prema Planu Gospodarenja otpadom Grada Metkovia za razdoblje 2011.-2018.
godine te PPU Grada Metkovia na lokaciji Vrbovci, izvan graevinskog podruja naselja,
planirana je izgradnja kompostane (K*), koja bi po svom karakteru bila namijenjena obradi
biolokog otpada i zelenila sa ciljem dobivanja korisnog humusa (biokompostana). Lokacija
planirane kompostane smjetena je na poljoprivrednom podruju u dolini rijeke Neretve
jugoistono od grada Metkovia (cca 2.8 km), na udaljenosti od 1.5 km jugozapadno od
odlagalita ''Dubravica''. Obzirom da se radi o gospodarenju biolokim otpadom, kojim se nee
gospodariti na lokaciji Dubravica, lokacije Vrbovci i Dubravica e se dopunjavati u
zaokruenom sustavu gospodarenja otpadom podruja Metkovia.
Tijekom izgradnje planiranih radova, koritenja odlagalita i nakon prestanka odlaganja na
odlagalitu oekuje se nastajanje odreenih vrsta otpada navedenih u tablicama u nastavku
(prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada (NN 50/05, 39/09)).
82


Metkovi

Prilikom odravanja vozila, strojeva i graevinske mehanizacije nastajat e odreene koliine
otpadnog ulja i zauljenog otpada. Sintetska maziva ulja za motore i zupanike (13 02 06*) e
se privremeno skladititi na propisan nain i sakupljati od strane ovlatene tvrtke.
Tijekom radova na izgradnji nastajat e i mijeani komunalni otpad (20 03 01). Uglavnom se
oekuje staklena i PET ambalaa, papirnata i plastina ambalaa, rukavice te ostala odjea i
obua, uredski otpad i sl., koji e se odlagati na odlagalitu (postojea ploha).
Takoer, prilikom radova na asfaltiranju ulazno-izlazne zone te izgradnji objekata moe nastati
graevinski otpad koji e se zbrinjavati na propisani nain.
Zauljena voda sa postojeeg separatora masti i ulja na odlagalitu zbrinjavat e se od strane
ovlatenog sakupljaa.
Tablica 5.1.8.-1.: Vrste otpada koji se oekuju tijekom radova proirenja odlagalita.
KLJUNI BROJ OTPADA
83
NAZIV OTPADA
13 02 06*
sintetska maziva ulja za motore i zupanike
13 05 07*
zauljena voda iz separatora ulje/voda
13 07 01*
loivo ulje i dizel - gorivo
13 08 99*
zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi nain
15 01 01
ambalaa od papira i kartona
15 01 02
ambalaa od plastike
15 01 06
mjeana ambalaa
15 01 07
staklena ambalaa
15 01 10*
ambalaa koja sadri ostatke opasnih tvari ili je oneiena opasnim tvarima
15 02 02*
apsorbensi, filtarski materijali (ukljuujui filtere za ulje koji nisu specificirani

na drugi nain), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zatitna odjea,
oneieni opasnim tvarima
17 02 02
staklo
17 03 01*
mjeavine bitumena koje sadre ugljeni katran
17 05 04
zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03*
17 09 04
mijeani graevinski otpad i otpad od ruenja objekata, koji nije naveden

pod 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03
19 07 02*
procjedne vode s odlagalita otpada koje sadre opasne tvari
20 03 01
mijeani komunalni otpad


Metkovi
Zbrinjavanjem nastalog otpada na zakonski propisan nain ukljuujui sakupljanje opasnih

komponenti otpada od strane ovlatenog sakupljaa te se ne oekuje se utjecaj od nastanka
otpada tijekom izgradnje zahvata.
Tijekom koritenja odlagalita, prilikom odravanja vozila i mehanizacije koja se koristi na
odlagalitu nastajat e odreene koliine otpadnog ulja i zauljenog otpada. Sintetska maziva
ulja za motore i zupanike (13 02 06*) e se privremeno skladititi na propisan nain i sakupljati
od strane ovlatene tvrtke.
Tijekom rada odlagalita nastajat e i mijeani komunalni otpad (20 03 01). Uglavnom se
oekuje staklena i PET ambalaa, papirnata i plastina ambalaa, rukavice te ostala odjea i
obua, uredski otpad i sl. koji e se odlagati na odlagalitu (nova ploha) i privremeno skladititi
reciklanom dvoritu.
Zauljena voda sa separatora masti i ulja na odlagalitu zbrinjavat e se od strane ovlatenog
sakupljaa.
Tablica 5.1.8.-2.: Vrste otpada koji se oekuju tijekom koritenja odlagalita.
KLJUNI BROJ OTPADA
NAZIV OTPADA
13 02 06*
13 05 07*
13 07 01*
13 08 99*
15 01 01
15 01 02
ambalaa od plastike
15 01 06
mjeana ambalaa
15 01 07
staklena ambalaa
15 01 10*
15 02 02*

19 07 02*
20 03 01
Zbrinjavanjem nastalog otpada na zakonski propisan nain, ukljuujui sakupljanje opasnih

komponenti otpada od strane ovlatenog sakupljaa, ne oekuje se utjecaj od nastanka otpada
tijekom koritenja zahvata.
84


Metkovi

Nakon prestanka odlaganja na odlagalitu, nastavkom rada reciklanog dvorita i objekta za
prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada prilikom odravanja vozila (vienamjenski
viliar, vienamjenski traktor, vozila tipa samopodiza i navlaka roll kontejnera, kamioni)
nastajat e odreene koliine otpadnog ulja i zauljenog otpada. Sintetska maziva ulja za
motore i zupanike (13 02 06*) e se privremeno skladititi na propisan nain i sakupljati od
strane ovlatene tvrtke.
Tijekom rada reciklanog dvorita i objekta za prihvat prethodno sortiranog ambalanog
otpada, nastajat e i mijeani komunalni otpad (20 03 01), uslijed boravka i rada radnika u
reciklanom dvoritu. Uglavnom se oekuje staklena i PET ambalaa, papirnata i plastina
ambalaa, rukavice te ostala odjea i obua, uredski otpad i sl. Mjeani komunalni otpad e
se odlagati putem ovlatenog sakupljaa, a korisne komponente komunalnog otpada e se
privremeno skladititi u reciklanom dvoritu.
Takoer, radom objekta za prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada, nastajat e otpad
od mehanike obrade otpada.
Zauljena voda sa separatora masti i ulja na odlagalitu zbrinjavat e se od strane ovlatenog
sakupljaa.
Tablica 5.1.8.-3.: Vrste otpada koji se oekuju nakon prestanka odlaganja otpada.
KLJUNI BROJ OTPADA
85
NAZIV OTPADA
13 02 06*
13 05 07*
13 07 01*
13 08 99*
15 01 01
15 01 02
ambalaa od plastike
15 01 06
mjeana ambalaa
15 01 07
staklena ambalaa
15 01 10*
15 02 02*

19 07 02*
19 12 01
papir i karton
19 12 12
ostali otpad (ukljuujui mjeavine materijala) od mehanike obrade otpada,

koji nije naveden pod 19 12 11
20 03 01


Metkovi
Zbrinjavanjem nastalog otpada na zakonski propisan nain, ukljuujui sakupljanje opasnih

komponenti otpada od strane ovlatenog sakupljaa, ne oekuje se utjecaj od nastanka otpada
nakon prestanka odlaganja otpada na odlagalitu.
5.1.9. Utjecaj na stanovnitvo

S obzirom na udaljenost odlagalita od naseljenih podruja (cca 800 m) ne oekuje se dodatni
utjecaj izgradnje zahvata na stanovnitvo.
S obzirom na udaljenost odlagalita od naseljenih podruja (cca 800 m) ne oekuje se dodatan
utjecaj koritenjem zahvata na stanovnitvo.
S obzirom na udaljenost odlagalita od naseljenih podruja (cca 800 m), ne oekuje se
nastanak dodatne vrste utjecaja, nakon prestanka odlaganja otpada na odlagalitu, nastavkom
rada reciklanog dvorita i objekta za prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada, na
stanovnitvo.
Podizanjem svijesti o vanosti odvojenog sakupljanja i oporabe korisnih sastavnica otpada,
dostupnou objekata za odlaganje (privremeno skladitenje) ovih vrsta otpada te posljedino
smanjenjem koliine otpada, koju je potrebno odloiti na odlagalita oekuje se pozitivan
utjecaj na budue generacije.
5.1.10. Mogui utjecaji zahvata u sluaju akcidentnih situacija

Najee ekoloke nesree na odlagalitima otpada su poar (eksplozija) i oteenje
temeljnog i zavrnog prekrivnog sustava. Kako stvaranjem plinova na odlagalitu ne bi dolo
do eksplozija i poara, sanacijom odlagalita se predvia kontrolirano sakupljanje i evakuacija
plinova iz tijela odlagalita, ime e se minimizirati opasnost od neeljenog dogaaja.
Takoer, unutar temeljnog brtvenog sustava nove plohe, planirana je ugradnja sustava za
detekciju oteenja geomembrane, kojim e se pravovremeno detektirati eventualna oteenja
i sprijeiti mogui akcidenti na vodna tijela.
5.2. Vjerojatnost znaajnih prekograninih utjecaja

S obzirom na lokaciju i znaajke zahvata, ne oekuje se prekogranini utjecaj.
86


Metkovi
5.3. Obiljeja utjecaja

Predviena provedba proirenja i sanacije odlagalita Dubravica je zahvat lokalnog
karaktera.
Svi prethodno opisani utjecaji su privremenog karaktera i biti e prisutni tijekom radova
proirenja, koritenja i sanacije, predvidivo do 2018. godine (do planiranog otvorenja CGO-a
Luino Razdolje), da bi se konani utjecaj saniranog odlagalita, prije svega na podzemne
vode, uslijed procjednih voda odlagalita te na kvalitetu zraka, uslijed odlagalinih plinova, kao
i utjecaji na bioraznolikost, prvenstveno faunu minimizirali, a utjecaji na krajobraz sanirali.
Konani rezultat sanacije odlagalita Dubravica smatra se pozitivnim utjecajem na sve
sastavnice okolia te na bioraznolikost podruja zahvata i ire.
PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I PROGRAMA

PRAENJA STANJA OKOLIA
Kao to je ve navedeno, za zahvat sanacija i zatvaranje odlagalita otpada ''Dubravica''

izraena je Studija utjecaja na okoli za odlagalite otpada ''Dubravica'' (Rjeenje o
prihvatljivosti zahvata na okoli, Klasa: UP/I 351-02/04-06/9, Ur.broj: 531-05/01-JM-04-3, od
29. srpnja 2004.).
Imajui u vidu karakteristike planiranog zahvata definirane Idejnim rjeenjem proirenja i
nadogradnje odlagalita otpada ''Dubravica'' (PanGeo Projekt d.o.o., 2015.)i mogue utjecaje
zahvata na okoli, i procijenjene utjecaje, predlae se nastavak provedbe mjera iz navedenog
Rjeenja o prihvatljivosti zahvata na okoli za predvieno proirenje i nadogradnju odlagalita,
usklaenih sa trenutno vaeim zakonskim i podzakonskim aktima:
-
87
Zakon o gradnji (NN 153/13)

Zakon o zatiti okolia (NN 80/13)
Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)
Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01, 23/07)
Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagalita otpada (NN 117/07, 11/2011, 17/13, 62/13)
Naputak o postupanju s otpadom koji sadri azbest (NN 89/08)
Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)
Pravilnik o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim
vodama (NN 40/99, 6/01, 14/01)
Zakon o zatiti zraka (NN 130/11)
Uredba o razinama oneiujuih tvari u zraku (NN117/12)
Zakon o zatiti prirode (NN 80/13)
Pravilnik o strogo zatienim vrstama (NN 144/13)
Pravilnik o popisu staninih tipova, karti stanita te ugroenim i rijetkim staninim
tipovima (NN 88/14)
Zakon o zatiti od buke (NN 30/09, 55/13)
Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04)

Metkovi
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10,
61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14)
Zakon o zatiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14)
Zakon o zatiti od poara (NN 92/10).
Takoer, s obzirom na prethodno navedeno, ovim Elaboratom zatite okolia usvaja se i

Program praenja stanja okolia, definiran spomenutim Rjeenjem o prihvatljivosti zahvata na
okoli, osim toaka B.1.5. i B.1.6 iz Rjeenja, koje je obzirom na izmjene i dopune zakonske
regulative, sukladno Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima
rada za odlagalita otpada (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13) potrebno izmijeniti kako slijedi:
S najblie meteoroloke stanice pribavljati podatke o dnevnim mjerenjima koliine
oborina, temperature zraka, brzine i smjera vjetra, vlage zraka i isparavanja, a nakon
zatvaranja odlagalita mjerenja provoditi jednom mjeseno u iduih 5 godina.
Provoditi mjerenja odlagalinih plinova CH4, CO2, O2, H2S i H2 jednom mjeseno, za
vrijeme rada odlagalita, a nakon zatvaranja odlagalita svakih 6 mjeseci.
88


Metkovi
ZAKLJUAK
Odlagalite ''Dubravica'', kao slubeno odlagalite za podruje gradova Metkovi i Opuzen te

opina Zaablje i Kula Norinska, koristi se od 1962. godine.
50-ak godina se otpad odlagao na neureeno odlagalite, a nakon izvedenih radova sanacije
2008./2009. godine, otpad se odlae na ureenoj plohi. Na odlagalitu je odloeno oko
290.000 m3, komunalnog, glomaznog, graevinskog i drugih vrsta otpada, a preostali kapacitet
postojee plohe od oko 36.000 m3 dostatan je za odlaganje otpada do sredine 2016. godine.
S obzirom da je odlagalite planirano koristiti do otvaranja upanijskog centra za gospodarenje
otpadom Luino razdolje u Opini Dubrovako primorje, odnosno do 2018. godine, potrebno
je izgradnjom nove plohe, osigurati dovoljan kapacitet odlagalita, odnosno dodatnih 53.000
m3otpada.
Za zahvat sanacije, koritenja i zatvaranja odlagalita ''Dubravica'' izraena je Studija o
utjecaju na okoli (IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., Zagreb, 2004.) temeljem koje je Ministarstvo
zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izdalo Rjeenje o prihvatljivosti zahvata na
okoli (Klasa: UP/I 351-02/04-06/9, Ur.broj: 531-05/01-JM-04-3, od 29. srpnja 2004.).
Za odlagalite je ishoena Lokacijska dozvola (Klasa: UP/I-350-05/06-01/35, Ur. Broj: 211710/03-06-4, 07. kolovoza. 2006.), Graevinska dozvola (Klasa: UP/I-361-03/07-01/43, Ur. Broj:
2117-10/3-07-13, 04. rujna 2007.), Izmjena graevinske dozvole (Klasa: UP/I-361-03/0701/43, Ur. Broj: 2117-10/3-07-02, 26. listopada 2007.) i Uporabna dozvola (Klasa: UP/I-36105/09-01/13, Ur. Broj: 2117/1-23/4-3-09-5, 12. oujka. 2009.).
Prema postojeoj dokumentaciji i ishoenim dozvolama izvedeni su radovi sanacije, pri emu
su izvreni radovi premjetanja, obrade i ugradnje starog i novog otpada, izrada prekrivnog
sustava saniranog otpada i sustava skupljanja procjednih voda, izgradnja prostora za prihvat
novog otpada, izgradnja sabirnog bazena za procjedne vode, portirnice, platoa za pranje
vozila, ograde, ureen je zeleni pojas oko odlagalita i okoli odlagalita.
Izmjena zahvata sanacije, proirenja i nadogradnje odlagalita ''Dubravica'', prvenstveno
obuhvaa proirenje odlagalita, izgradnjom nove plohe za odlaganje otpada, proirenjem
obuhvata zahvata sa cca 42.300 m2 na 52.100 m2, proirenje ulazno-izlazne zone zbog
izgradnje reciklanog dvorita i objekta za prihvat prethodno sortiranog ambalanog otpada,
premjetanje reciklanog dvorita na prostor sjeverno od ulaza u odlagalite, izgradnju jo
jednog bazena za procjedne vode, proirenje ograde odlagalita na prostor oko nove
odlagaline plohe, izgradnja obodne prometnice oko nove plohe, ukidanje postojeeg
pristupnog puta privatnim poljoprivrednim parcelama uz odlagalite i izgradnja novog
makadamskog pristupnog puta uz ogradu odlagalita. Sanacije odlagalita je planirana u 3
faze.
Takoer, zahvatom je obuhvaeno i posebno odlagalino polje, ploha za graevinski otpad
koji sadri azbest, koje je izgraeno, nakon provedenog postupka SUO (2004.), sukladno
89


Metkovi
Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita

otpada (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13), Dodatak 3, toka 2.6 Odlaganje graevinskog
otpada koji sadri azbest i Naputku o postupanju s otpadom koji sadri azbest (NN 89/08) te
Miljenju Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva o dozvoli za
obavljanje djelatnosti gospodarenja graevinskim otpadom koji sadri azbest odlaganje
graevinskog otpada koji sadri azbest na izgraene plohe (kazete) na odlagalitima otpada
koja se nalaze u postupku sanacije, Klasa: 351-02/09-04/62, Ur. broj: 531-13-2-1-11-4., od
30.05.2011., Elaboratu odlaganja otpada koji sadri azbest na odlagalitu ''Dubravica''
Izvedbeni graevinski projekt, izradio IGH d.d. (rujan 2008.) i dopisu Klasa: 351-01/11-02/679,
Ur.broj: 531-13-2-1-2-11-2. (Poglavlje 9. Prilog 2 i 3).
U postojeem stanju, odlagalite je sanirano te se na njemu otpad odlae na sanitaran nain.
Tlocrtni poloaj i kapacitet starog saniranog dijela te postojee nove plohe ostaju
nepromijenjeni.
Nakon otvorenja upanijskog centra za gospodarenje otpadom, planiran je prestanak
odlaganja otpada i prekrivanje tijela odlagalita zavrnim prekrivnim sustavom.
Na odlagalitu e u funkciji ostati reciklano dvorite i objekt za prihvat prethodno sortiranog
ambalanog otpada.
Utjecaji izmjene zahvata - proirenje i nadogradnja odlagalita otpada ''Dubravica'' na okoli
razmatrani ovim Elaboratom, odnose se na mogue utjecaje zahvata na sastavnice okolia i
podruja ekoloke mree na podruju kojih se zahvat nalazi.
S obzirom na injenicu da se na postojeoj lokaciji otpad odlae ve dugi niz godina (50-ak),
zadnjih 6 godina na sanitaran nain, ne oekuje se znaajan negativan utjecaj izmjene
zahvata, tijekom izgradnje i koritenja zahvata te nakon prestanka odlaganja otpada na
sastavnice okolia.
Slijedom navedenog, zakljuuje se, da je planirani zahvat prihvatljiv za okoli, uz
primjenu svih zakonskih i prostorno-planskih ogranienja kao i mjera zatite i programa
praenja stanja okolia, propisanih Rjeenjem o prihvatljivosti zahvata na okoli (Klasa:
UP/I 351-02/04-06/9, Ur.broj: 531-05/01-JM-04-3, od 29. srpnja 2004.) te nee imati
znaajne utjecaje na okoli.
90


Metkovi
LITERATURA
-
91
Dravni zavod za statistiku. Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2011. godine,

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm
Dravni zavod za zatitu prirode. Karta ekoloke mree Republike Hrvatske
Dravni zavod za zatitu prirode. Karta stanita Republike Hrvatske
Dravni zavod za zatitu prirode. Karta zatienih podruja prirode Republike Hrvatske
European Commission DG Environment. 2013. Interpretation manual of EU habitats
EUR 28.
Studija utjecaja na okoli za odlagalite otpada ''Dubravica'' (IPZ Uniprojekt MCF d.o.o.,
Zagreb, 2004.)
Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja & Agronomski fakultet
Sveuilita u Zagrebu. 1999. Krajolik Sadrajna i metodska podloga krajobrazne
osnove Hrvatske
Plan gospodarenja otpadom Grada Metkovia za razdoblje 2011-2018. godine (Institut
IGH d.d., 2011.)
Plan gospodarenja otpadom Dubrovako-neretvanske upanije za razdoblje 20082015. godine (Slubeni glasnik Dubrovako-neretvanske upanije 8/2008).
Prostorno planska dokumentacija
Prostorni plan Dubrovako - neretvanske upanije (Slubeni glasnik Dubrovakoneretvanske upanije, br. 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13, 4/14)
Prostorni plan ureenja Grada Metkovia (Neretvanski glasnik, br. . 6/04, 01/10 i 01/15)
Projektna dokumentacija
Idejno rjeenje proirenja i nadogradnje odlagalita otpada ''Dubravica'' (PanGeo
Projekt d.o.o., 2015.)
Zakoni i propisi
Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata na ekoloku mreu (NN
118/09)
Pravilnik o strogo zatienim vrstama (NN 144/13)
Pravilnik o popisu staninih tipova, karti stanita te ugroenim i rijetkim staninim
tipovima (NN 88/14)
Uredba o ekolokoj mrei (NN 124/13)
Zakon o zatiti prirode (NN 80/13)
Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04)
Zakon o zatiti od buke (NN 30/09, 55/13)
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10,
61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14)
Nacionalna strategija zatite okolia (NN 46/02)
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 61/14)
Zakon o gradnji (NN 153/13)
Zakon o zatiti okolia (NN 80/13)
Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14)


Metkovi
92
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN 50/05, 39/09)
Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. do 2015. godine
(NN 85/07, 126/10, 31/11)
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01, 23/07)
Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagalita otpada (NN 117/07, 11/2011, 17/13, 62/13)
Naputak o postupanju s otpadom koji sadri azbest (NN 89/08)
Plan upravljanja vodnim podrujima (NN 82/13)
Pravilnik o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13, 43/14)
Pravilnik o oevidniku zahvaenih i koritenih koliina voda (NN 81/10)
Uredba o standardu kakvoe voda (NN 73/13)
Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)
Uredba o razinama oneiujuih tvari u zraku (NN117/12)
Zakon o zatiti zraka (NN 130/11)


Metkovi
PRILOG 1 - Rjeenje o prihvatljivosti zahvata (MZOIPUG, 2004).
93


Metkovi
94


Metkovi
95


Metkovi
96


Metkovi
97


Metkovi
98


Metkovi
PRILOG 2 Miljenje MZOIPUG dozvola za odlaganje graevinskog

otpada koji sadri azbest
99


Metkovi
PRILOG 3 Dopis MZOIPUG - klasificiranje graevinskog otpada koji

sadri azbest
100


Elaborat Zastite Okolisa 352

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elaborat Zastite Okolisa 352

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na

Zeleni servis d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

PanGeo Projekt d.o.o.

istoa Metkovi d.o.o.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja

Zeleni servis d.o.o., Split izdvojena jedinica

dr. sc. Natalija Pavlus, mag.biol.

Domagoj valjek, stru.spec.ing.aedif.

Smiljana Blaevi dipl. iur.

ZELENI SERVIS d.o.o. pridrava sva neprenesena prava

Zeleni servis d.o.o.

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

Podaci o nositelju zahvata ....................................................................................... 5

PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................13

PODACI O ZAHVATU ................................................................................................55

Izmjena zahvata obuhvaena ovim Elaboratom .....................................................60

4.1.1. Radna zona .........................................................................................................61

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

5.1.6.Utjecaj zahvata na krajobraz ................................................................................80

PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I PROGRAMA PRAENJA STANJA

PRILOG 1 - Rjeenje o prihvatljivosti zahvata (MZOIPUG, 2004). ..............................93

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

Zahvat koji se analizira ovim Elaboratom je izmjena zahvata sanacije proirenje i

1.1. Podaci o nositelju zahvata

ISTOA METKOVI d.o.o.

Matini broj (MB)

Izvod iz Sudskom registra Nositelja zahvata nalazi se u nastavku:

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. Lokacija zahvata u odnosu na jedinicu lokalne samouprave i

Lokacija odlagalita nalazi se 3 km juno od grada Metkovia te 1 km jugoistono od naselja

Slika 2.1-2. Cestovna mrea na lokaciji zahvata.

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

Slika 2.1-3. Lokacija zahvata na orto-foto snimci.

2.2. Odnos zahvata prema postojeim i planiranim zahvatima

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

U nastavku se navode dijelovi iz nadlenih dokumenata prostornog ureenja, koji su relevantni

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata

235a Graevine za odlaganje otpada na podruju Dubrovako-neretvanske upanije su:

CGO- upanijski centar za gospodarenje otpadom

Zeleni servis d.o.o Struni poslovi zatite okolia,

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene zahvata na okoli: Izmjena zahvata