uvodnik (1)

20/10/06

19:28

Page 9

REDAKCIJSKI STAV UVODNIK

IDF, Info-liber i 802.11n

ekskl

b.com
V idiLa
a
n
o
i
uzivn
e prona

moet
idiLab.com
seca na
portalu V
a
n
a 11. mje
im
ta
u
an
d
p
i
im
v
r
rv
p
p
u
re
o
P
so !
edni test
ke proce
an uspor
ti - grafi
ra
ci
se
cjelokup
o
o detaljn
ebu em
re
naem W
dwa
/har
m
o
c
lab.
.vidi
www

IZBOR UREDNIKA

Adobe Lightroom
Rijetko nam se dogodilo da imamo prilike
koristiti aplikaciju koja toliko unaprjeuje
obradu fotografija u odnosu na sve do sada
znane metode - betu imamo i na Vidi CD-u!

Boo Kauri
sofver, str. 108

Maraton test
Neto to nije ustaljena praksa Vidija - donosimo vam detaljan, in-depth usporedni test
DDR2 memorija u trajanju od dva mjeseca,
rezultati kojeg e biti objavljeni u broju 129.

Ivica Koriti
hardver, str. 91

IDF Fall 2006

Na est stranica donosimo vam detaljnu
reportau o tome to nam Intel sprema u skorijoj budunosti - polae li Intel sve nade u
QuadCore?

Teo Vali
fokus, str. 43

Heliodisplay
Displej od dima, pare, ega god... Poanta je:
projektor koji projicira sliku na zid koji treperi
usred niega, kroz koji moete proi i iza kojeg
se teko moete sakriti? Holografija? Skoro...

ok oekujemo vee pomake na

tritu telekomunikacija, odluismo se prikazati tehnoloki
presjek broadband trita u Hrvatskoj. S ciljem da provjerimo koliko
hrvatskih tvrtki i po kojim cijenama
nudi irokopojasne usluge, te sa eljom da korisnicima pribliimo sve
razliite tehnologije kojima danas
prosjean Hrvat moe pristupiti internetu, uputili smo se u nezahvalne
vode sumiranja cijele nae internetske dungle bez pretjeranog uplitanja u politiku i razloge kako i zato
neto jest, ma koliko to prgavim novinarima bilo teko. Stoga ete u ovom
broju vidjeti tekstove orijentirane
vie na informiranje onih koji broadbandu nisu vini, te na same tehnologije irokopojasnog pristupa internetu.
Osim ove teme, svakako bih htio
istaknuti Intel Developer Forum, na
kojem je proli mjesec boravio Teo
Vali. Kao jedan od najzanimljivijih
eventova u industriji, oduvijek je budio velik interes publike zbog niza interesantnih noviteta i informacija o
skoro nadolazeim tehnologijama,
stoga smo priredili opsean izvjetaj
na punih 6 stranica, otkrivajui detalje o dugo oekivanim QuadCore
procesorima, prelasku na tehnologiju
viestrukih mini-jezgri, ali i najavama
AMD-ovog konkurentskog sajma koji
napokon odvaja AMD kao "velikog
igraa" koji zasluuje imati svoj
tehnoloki sajam.
to se sajmova tie, ovaj mjesec
smo krcati najavama konferencija
(zadovoljstvo mi je istaknuti CARNet
User Conference, str. 36), reportaama sa raznoraznih dogaanja (posebno istiem najvei sajam posveen digitalnim video-tehnologijama i
televiziji, IBC 2006, str. 40, popraen
i videozapisom na naem prateem
optikom mediju) kao i najavom ovogodinjeg Infa. Koji vie, naalost,
nije Info kakvog znamo: u "tradicionalnom" smanjivanju svog opsega i
znaaja, to je teta za cijelu hrvatsku informatiku industriju, sveden
je na samo jedan paviljon, povezan
sa sajmovima Educa Plus i Interliber
te ponuen javnosti posve besplat-

pie:

Ivan Pekarik
Glavni i odgovorni urednik

Info, naalost, vie nije onaj

kakvog smo znali - spojen je
u 3u1 paket sa Interliberom
i sajmom Educa Plus
no, bez potrebe za kupovinom ulaznica (potonje je, vjerujemo, jedina pozitivna stvar - ali i jedina logina s
obzirom na okolnosti). Vie o novoformiranim "Info danima" moete vie
proitati na stranici 32.
Hardverski dio asopisa ovaj mjesec je ispunjen s nekoliko noviteta
vrijednih spomena. Prije svega valja
spomenuti dugo oekivanog nasljednika izvrsnih matinih ploa iz DFI
LanParty obitelji, LanParty UT NF590
s podrkom za SLI. Ova ploa nas se
toliko dojmila da razmatramo uvrtavanje iste u stalnu postavu naih
testbedova. Takoer vam elim skrenuti panju na neke od prvih beinih
ureaja s 802.11n standardom koji
su nam stigli iz D-Linka, a ije proirene recenzije, osim u asopisu, moete proitati i na portalu VidiLab.com u rubrici Hardware.
Kad smo ve kod portala VidiLab.com, moram itateljima Vidija
koji ne posjeuju taj website istaknuti koliko kvalitetnog sadraja proputaju - dok ovo itate, na VidiLab.comu bi ve trebao biti ekskluzivan
usporedni test najnovijih grafikih
procesora iz ATi-ja i nVIDI-je, koji
planiramo javnosti objaviti online u
prvim danima 11. mjeseca, a koji neete moi pronai na stranicama asopisa. Stoga, trk na raunalo, otvorite omiljeni browser i utipkajte adresu www.vidilab.com!

Dejan Rudi
revija, str. 116

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

sadrzaj casopis i CD (3)

20/10/06

19:25

Page 10

TEMA
BROJA
Broadband
u Hrvatskoj...
44 irokopojasni pristup
internetu vrua je tema u
Hrvatskoj. U prvome dijelu
nae prie o broadbandu
proitajte koje tehnologije
nam omoguuju brzu
povezanost i koje sve
usluge nude nai operateri

Novo na VidiLab.com!

Usporedni test najnovije

etiri grafike kartice iz
nVIDIje i ATija te etiri
njihova modela starije
generacije, pokazuje daljnji strelovit napredak
performansi u grafikoj industriji - saznajte koji
GPU je najbolji ekskluzivno na VidiLab.com!

Olympus mju750
Najnoviji Olympusov pulen iz
all-weather serije oduevljava
kvalitetom, ali i cijenom...

91

Sony HDR-SR1E

Project DogWaffle 4.0

Parallels Workstation
Kako se najvei konkurent
VMware virtualizacijskog
softvera ponaa u primjeni?
--- i jo mnogo toga

www.vidilab.com

SOFTVER

Digitalna kamera s HD podrkom

u spretnoj ruci kolege Kauria
postaje mono oruje.

Recenzija inventivnog alata

namijenjenog digitalnim
umjetnicima i animatorima

MARATON TEST

DDR2 RAM
HARDVER

Usporedni test grafikih

kartica

TESTOVI

U naem online izdanju, uz svakodnevne

vijesti iz svijeta informatike i pratee tekstove
uz sadraj tiskanog izdanja, proitajte i
sljedee testove ekskluzivne lanke:

Kako izgleda kada

raunalo upogonite
memorijskim modulima koji postiu brzine
vee od 800 MHz?
Saznali smo za vas!

sadrzaj casopis i CD (3)

20/10/06

19:26

Page 11

SADRAJ

Adobe Lightroom

TEST

72 DFI-eva AM2 ploa bazirana

na nForce 5 ipsetu opravdala je
sva naa oekivanja

FOKUS

Napokon novi LanParty!

TEMA

broj 128 studeni 2006.

105
107
107
108

Uvod u softversku rubriku

PDF Transformer Pro 2.0
MojoPac 1.0
Adobe Lightroom, public beta 4

111
112
113
114
122

Uvod u Mobile Box

MSI M665 i L720 prijenosnici
Sony Vaio VGN-Bx296XP
Samsung SGH-X820 i SGH-D830
MSI M660 i S271W prijenosnici

116
119
122
131
136
138

Prvi pogled: Heliodisplay

Trendovi: RFID
Vidi Gamer
Hi-Tech
Epocha: Adobe
Epocha: Kevin Mitnick

141
144
147
151
154
156
159
163
166

Vidi Doktor
Savjeti: Fotografija
Savjeti: Word
Savjeti: Excel
Savjeti: Outlook
Insider: DirectX
Insider: Visual Studio 2005
Insider: SQL Server 2005
Kolumna: Mree i mreno
prigovaranje

HARD

Uvod u hardversku rubriku

DFI LanParty UT NF590 SLI-M2R/G
Apple iPod Nano 4 GB
Samsung LCD monitor 971P
Wacom Intuos3 A6 i Pen Partner
Logitech laserski mi RX1000
Thermaltake Mozart kuite
D-link beina oprema
Super Talent flash disk
Olympus SP-510 UltraZoom
Samsung laserski pisa ML-2571N
Ultrasone iCans slualice
Best Buy lista

REVIJA

116 Projekcija interaktivne

slike na valovitome zidu od
zraka! Novu tehnologiju koja
je na korak do holografije
isprobali smo na licu mjesta

pressF1

Heliodisplay

Uvodnik
Impulsi
Fotogalerija
Vijesti iz IT svijeta
Kolumna: From the land of the free
Kolumna: Pogled iznutra
Osvrt na IOI 2006, Mexico
Najava: Info, Interliber i Educa Plus
Reportaa: IBM Forum, Umag
Reportaa: Hong Kong i Taipei
Reportaa: IBA 2006, Amsterdam
Reportaa: IDF Fall 2006, SF
Reportaa: ATI Stream Computing

71
72
75
77
78
79
81
82
83
85
89
89
101

78 Testiranje je pokazalo
jo jednom da je Wacom
neprikosnoveni vladar
trita tableta

PRVI POGLED

9
14
16
19
24
26
28
32
34
39
40
43
43

SOFT

Wacom Intuos3 A6
i Pen Partner

91 DDR2 memorije, prvi dio

92
Tehnologija
94
Metodologija testiranja
96
Pegled testiranih modula

MOBILE

108 Iako je Lightroom jo u beta

fazi i slobodan za download,
program je ve stekao slavu
meu fotografima. Obrada RAW i
klasinih fotografija podignuta je
na novu stepenicu

50 Broadband u Hrvatskoj, prvi dio

52
Prikaz tehnologija
54
DSL
55
Kabelski internet
56
Stalne veze
58
Mobilni pristup
60
Usporedna tablica tehnologija
62
Prikaz dostupnih usluga

VIDI br. 128 / 2006

11

sadrzaj casopis i CD (3)

20/10/06

19:26

Page 12

VidiLab video report: Sajam IBA 2006

Adobe Lightroom beta 4

-u
VIDI CD

NA
Ureaji kao to su digitalni fotoaparati, mp3 i
video playeri, nalaze se svuda oko nas i pruaju nam
obilje zabave. No zabavi obino dolazi kraj kada datoteke
pokuamo reproducirati na nekom drugom ureaju, koji ne prepoznaje format kojeg koristi na novi skupo plaeni gadget.
Upravo u takvim situacijama potreban nam je program koji bi prebacio snimljenu sliku, zvuk ili film u neki drugi, svima itljivi oblik.
Konvertor je jedan od takvih programa, koji nudi i mnogo vie od
pukog prebacivanja iz jednog formata u drugi.
Rad sa programom na prvi pogled se ini relativno jednostavan, a
tome pridonosi i korisniko suelje dizajnirano u obliku Windows
explorera. Na lijevoj strani nalazi se prikaz diskova i mapa, dok
desni dio sadri prikaz datoteka koje program prepoznaje. Iznad podruja za prikaz datoteka, nalazi se alatna
traka koja sadri neke od najbitnijih opcija. Prva ikona u ovoj traci omoguuje izbor vrsta datoteka koje e se
prikazati i nad kojima e se vriti izabrane operacije. Standardno se prikazuju slikovne datoteke, a osim njih
mogue je izabrati prikaz audio, video ili tekstualnih datoteka.
Ovdje se nalaze i ikone u obliku slova "K" koje pokreu sam proces konvertiranja. Prije samog procesa konverzije morat e te odrediti nekoliko parametara kao to su odredini direktorij, eljeni format, njegove
postavke i slino. Nakon toga kree sam proces konverzije koji ovisi o vie faktora, te u nekim sluajevima
moe potrajati i dosta dugo.
Osim prebacivanja u drugi format, Konvertor sadri i editor slikovnih formata, koji osim standardnih
mogunosti nudi i mnotvo efekata, filtera te raznih pluginova, sa napomenom da su podrani i Photoshop
kompatibilni pluginovi.

i-Covers 2006.I
Odlian i potpuno besplatan alat namijenjen svim ljubiteljima
filmske umjetnosti, odnosno pripadnih postera, covera za DVDove te likovnih rjeenja samih DVD medija.
Rije je o alatu koji e se spojiti na jednu od trenutno 13
podranih Internet baza, odnosno web stranica, te prikazati sve
postere odnosno covere DVD izdanja koji zadovoljavaju kljune
rijei koje ste upisali.
Aplikacija sadri jednostavno i pregledno suelje koje koritenje
svodi na svega nekoliko jednostavnih koraka. Prvo je potrebno upisati kljune rijei, zatim treba izabrati eljenu
bazu sa koje e se prikupiti podaci i direktorij u koji e se spremati izabrane slike. Nakon toga dovoljno je pritisnuti gumb "Search" nakon ega zapoinje proces traenja. Nakon zavretka pretrage, i-Covers e prikazati sve
pronaene rezultate. Klikom na umanjenu sliku dobit ete prikaz u punoj veliini, dok e se spremanje slike u
unaprijed odreenu mapu izvriti nakon pritiska na gumb
"Download".
Jedine mane ovog vrlo zanimljivog programa su prikazivanje reklama na dnu prozora, te nemogunost istovremenog pretraivanja svih podranih baza, no mnogim
korisnicima ovo e biti lako probavljivo.

Download Express 1.9

Free Agent 2.0
FTP Explorer 1.00.10
ICQ 5.1
Kerio Personal Firewall 4.40
Mozilla Firefox 1.5.0.6
Pop This! 4.0.0.28
Skype 2.5
Spybot - Search & Destroy 1.4
Trillian 3.1
DirectX 9.0c
DivX 6.3 (za Win 2K/XP)
IrfanView 3.98
MS Windows Media Player 10 (XP)
MS Windows Media Player 9.0 (9x/Me/2K)
QuickTime 7.1.3
RealOne Free Player 10
Winamp 5.23
Adobe Reader 7.0.8
BitDefender Standard Edition v9
IomegaWare Tools 3.1
Total Commander 6.55
Viewer za Excel 97 / 2000
Viewer za Word 97 / 2000
WinImage 8.0.8
WinRAR 3.60
WinZip 10

INTERNET

PRVA POMO

MULTIMEDIJA

3Arcade Bowling 1
Arctic Rush 1.46
BattleFleet Pacific War 1.76
Crazy Arcade 1.05
Fight Terror 2 2
Heavy Steel 1.02
New Star Soccer 3 3.15
Tank-o-Box 1.2

TEMA

Mobysaurus Thesaurus 1.0.27

Papel 6.10.03
Smart Audio Burner 2.16

IGRE SOFTVER

UTILITY

Ad-Aware SE 1.06r1
ClassViz 2.0 RC1
DIL 93
DShutdown 1.71
FreeCommander 2006.06b
GameDrive 10.20
Hexagora Performance Monitor 3.1
Konvertor 3.53
Look@LAN Network Monitor 2.50 Build 35
MightyFax 3.34
Restoration 2.5.14
SyncBack 3.2.13
TweakMASTER 2.06 Build 792
UltraEdit 12.10a
VistaTask 5.14
WiFi SiStr 1.0.2442
X1 Enterprise Client 5.5.5

Konvertor 3.53

UTILITY

AD - Converter 2.15
Blaze Media Pro 7.0
Delgado Desktop 2.2.4
DivX for Windows 6.4
DVD PixPlay 3.03
DVDPlanner BASIC 0.2.1
Falco Icon Studio 1.4
Flash Video Studio 1.7
i-Covers 2006.l
MediaMan 2.60
Mountain 3D 3.1.8
Photopod 1.0
StudioLine Photo Basic 3.7.2
ThumbNailer 8.0.9.10
TinyPlayer 2.5
Wonderful Icon 2.2

MULTIMEDIJA

Anti-AD Guard 2.1

CallingID for the Internet 1.5.0.120
CoffeeCup VisualSite Designer 5.4
Comodo Firewall 2.3.4.45
DeSofto SpamFilter 5.06
Fake Webcam 1.945
Mozilla Firefox 2.0 RC2
NetScream 1.10.1.2006c
PPWIZARD 06.278
RSS Feeds Toolbar 1.1.05 BETA
ShellFTP 1.1
Site Promote Pro 1.0
SpamBully for Outlook Express 3.0.0.28
Speed-O-Meter 4.1
TVUPlayer 2.2.0
WebLog Expert Lite 3.6
Webserver Stress Tool 7.1.1.233

INTERNET

SADRAJ CD-a

Performance Monitor 3
Iako postoji mnotvo programa koji prikazuju trenutno
optereenje dijelova vaeg sustava, Performance
Monitor panju zasluuje prvenstveno svojom jednostavnou.
Rije je malom i potpuno besplatnom alatu iji se
grafiki prikaz svodi na etiri mala grafa. Svaki od
grafova prikazuje trenutno optereenje jednog dijela
raunala, a autori su se odluili za prikaz procesora,
memorije, diska i mrenog interfacea.
Sami grafovi su obojani razliitim bojama, koje se u
potpunosti mogu prilagoditi, kako bi odmah znali koji
graf to oznaava.
Mogue ih je postaviti na eljeni dio ekrana zajedno ili
svakog na odreenu poziciju, a kako se uvijek nalaze
iznad aktivnih prozora, omogueno je podeavanje njihove prozirnosti. Potrebno je napomenuti da e se
kada ih dovoljno pribliite automatski spojiti, te e te
ih u tom obliku moi zajedno pomicati pomicanjem
grafa koji prikazuje
optereenost CPU.
Kako je rije o vrlo malenim
grafovima, dodana je i
mogunost dvostrukog
poveanja, to e sigurno
cijeniti korisnici sa visokim
rezolucijama. Isto tako, pojedini panel sa grafom mogue
je iskljuiti, a ponuena je i
opcija koje nudi prikaz eljenog grafa u trayu.

impulsi (1)

19/10/06

14:40

Page 14

IMPULSI VAA PISMA

Nakladnik: VIDI-TO d.o.o.

Ispravak netonog navoda

U prolomjeseenom usporednom testu
LightScribe prilica krivo smo informirali
itatelje o dobavljau LabelFlash prilice NEC
ND-4571A. Ovu prilicu nam je na test dostavila tvrtka MagazinRS koja u prodaji ima spomenuti model, stoga im se ovom prilikom ispriavamo zbog ovog propusta.
Radi se o jedinoj prilici na naem testu koja
koristi LabelFlash tehnologiju i koja je zasluila
izvrsnu ocjenu 4.86 po strunom sudu VidiLaba.

Vidi: Johnny Cash IT novinarstva

Bok!
Mislim da Vam ne trebam vie posebno naglaavati da ste naj-fenomen na podruju informatikih asopisa. Samo mogu k tome jo dodati da ste nama tu u Kaznionici u Lepoglavi,
koji imamo zanimanje

Budui da se i tu ljudi mijenjaju (neki odlaze, a

dolaze nam nove face), rezultira da nas, koji
ostanemo tu na due vrijeme ostavljaju bez
nekih starih brojeva Vaih demo CD-ja (priznajem, ja bih to isto uinio) i obzirom da
nemamo mogunosti spremiti sadraj (fali
hardware-a), Vas molim, ako je bilo kako mogue, da mi poaljete sljedee stare brojeve: 115,
116, 117, 118, 119 i 120.

VIDI izlazi mjeseno

Za plaanje imam samo dvije mogunosti

tj. pouzeem (preporuljivije - manje komplicirano) ili pak, da mi poaljete uz stare brojeve
i uplatnicu zbog koje u morati proi krau
proceduru za uplatu.
Oekujui realizaciju narudbe, Vas jo
molim da ostanete isti, tj. NAJBOLJI!!!
Jo jednom HVALA!

Stalni autorski suradnici: Robert Brozd, Darko Beljan, Roberto

Beni, Deni Beli, Antonio ike, Ivan urek, Igor Gaji, Vedran
Ivani, Ivica Koriti, Saa Kovaiek, Marko Krika, Ozren Kubelka,
Vladimir Leutar, Ivan Maros, Vanja Mirosavljevi, Nenad Nikoli, Luka
Pribani, Dejan Rudi, Valent Samardija, Zvonimir Szorzsen, Marijan
Tomljenovi, Pavao Toth, Nenad Vueti

Va vjerni prijatelj
Simon Horvat
Cijenjeni Simone,
ovim pismom ste neobino razveselili nau
redakciju, natjeravi nas da se osjetimo poput legende Johnnya Casha - nesvakidanje ste nam
podigli ego (preko uobiajenih limita), a u naim
krhkim i geekovski nastrojenim VidiLabovcima
ste zapalili iskru avanturizma, mukosti i prkoenja autoritetima. Razina testosterona im se
popela na razinu gotovo jednaku onoj koju smo
izmjerili kad smo im prvi put pokazali nogometnu loptu - uivo. Moda u tome vidimo i razlog
zato su mnogi njihovi tekstovi u ovom broju nepopravljivo kasnili...
S obzirom na sve to, a budui su vam "relativno jako" skresana krila, odluili smo vam izai
u susret: poslat emo vam sve stare brojeve koje
ste zatraili posve besplatno, u dogovoru s gospodinom upraviteljem koji je nau namjeru, dok
ovo itate, ve odobrio!

A gdje su vam grafike?

Samo elim dodati da ste nama u

kaznionici u Lepoglavi, koji imamo
zanimanje za rad na ovim prastarim
kantama, jedini prozor u IT svijet...
za rad na ovim prastarim "kantama", jedini i
na najbolji "digitalni" prozor u svijet, te da
nam, zahvaljujui Vama, Vaemu asopisu i
priloenim CD-ima, Internet nije niti potreban. tovie, ja osobno ne bih niti pokuavao
zamijeniti tu "Internetsku alternativu", obzirom da su nam tu relativno jako skresana krila.

Dragi Vidijevci, super ste! Imam jedno pitanje

za vas. Ve dugo niste objavili test grafikih kartica. Zato? Izale su cijele nove serije grafikih
kartica i od ATI-ja i od nVidie,a vi o tome ni
rijei.
Mario

Nakladniki kolegij:

Direktor:

Tomislav Kotnik
Robert Slaveki

Andrej Bezjak

Glavni i odgovorni urednik:

Ivan Pekarik

Izvrni urednik: Davorin Horak

Koordinator deska: Boo Kauri

Grafika urednica: eljka Srbi

Fotografije: Mario Besprska
IIustracije i karikature: VIDI studio
Naslovnica: VIDI studio
VidiLab
Voditelji testiranja:

Robert Brozd
dr. Ivan urek
Dejan Rudi
Testni kolegij:
Ivan Pekarik, Robert Brozd, Dejan Rudi
Voditelj skladita:
Mario Besprska
Telefon: 01/3096-674, 3096-676, 3096-677
Faks: 01/3096-675
E-mail: vidilab@vidi.hr;
Web: www.vidilab.com
Tehnika sluba:

eljko Zirdum

Marketing (oglaavanje i prodaja)

Direktor marketinga: Darko Beljan
Tajnica marketinga: eljka Horvatek
E-mail: marketing@vidi.hr
Telefon: 01/3096-674, 3096-676, 3096-677
Faks: 01/3096-675
Kompjutorsko oblikovanje oglasa:
VIDI studio
Kompjutorski prijelom:
VIDI studio: eljka Srbi, Hrvoje omoi
Korektura i lektura: Editor plus d.o.o., Centar za lekturu i
prevodilatvo, Zagreb
VIDI CD/DVD-ROM: Ozren Kubelka
Tisak:
Rotooffset tiskara Mei, Zagreb
Adresa urednitva:
VIDI, Florijana Andraeca 14, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska
Tel.: +385 (0)1/ 3096-674, 3096-676, 3096-677
Fax: +385 (0)1 / 3096-675
E-mail: vidi@vidi.hr
Web: www.vidimedia.com
Tajnica urednitva: Gordana ai
E-mail: pretplata@vidi.hr
Rukopisi, slike, crtei i mediji (DVD, CD, diskete...) se ne vraaju, osim ako
to nije drukije regulirano posebnim dogovorom.
Sva prava su pridrana.

Hvala na pohvali... Suzdravamo se testova

grafikih kartica zbog nekoliko razloga, ali prvenstveno zbog iekivanja najnovijih GPU-a iz
ATija i nVidije. Naime, nismo htjeli izdati test
bez najnovijih procesora u igri, slino kao to smo
odugovlaili s testom procesora dok AMD nije
lansirao AM2 socket.
No, dok ovo itate na naem tehnolokom
portalu VidiLab.com ve bi se trebao nalaziti usporedni test najnovijih grafikih procesora, ekskluzivno za na online medij (planiramo objaviti test online u prvim danima 11 mjeseca).

Ni jedan se dio ovog asopisa ne smije reproducirati u bilo kojem obliku

ili radi bilo koje namjene bez prethodne pismene suglasnosti izdavaa.
Svi tekstovi u asopisu Vidi pripremljeni su s osobitom panjom i kontrolirani
na vie razina. Redakcija asopisa Vidi, meutim, ni u kojem sluaju ne moe
odgovarati za mogue tete bilo kakve vrste nastale na osnovi savjeta, tekstova,
slika ili drugog redakcijskog ili oglaivakog materijala objavljenog u asopisu
Vidi ili na drugi nain datog od strane osoba koje rade za tvrtku Vidi.
Miljenje redakcije asopisa Vidi ne mora se iskljuivo poklapati s miljenjem
autora teksta objavljenog u asopisu Vidi u bilo kojem obliku i/ili radi bilo koje
namjene.
Vidi svim svojim itateljima omoguuje dobivanje besplatnih savjeta "Doktora"
na adresi www.vidilab.com/doktor. Ideje prijedloge i kritike moete slati na adrese
vidi@vidi.hr i impulsi@vidi.hr. Redakcija asopisa Vidi i poduzee VIDI-TO d.o.o.
ne odgovaraju za mogue tete nastale na osnovi savjeta dobivenih putem ovih
e-mail adresa ili bilo kojih drugih e-mail adresa koje imaju domenu @vidi.hr.
Sve e-mail adrese koje imaju domenu @vidi.hr, a posebice e-mail adrese
vidi@vidi.hr; impulsi@vidi.hr i webradionica@vidi.hr javne su e-mail adrese i
asopis Vidi zadrava pravo objavljivanja i koritenja poruka pristiglih na
spomenute e-mail adrese u svim svojim medijima i za sve svoje potrebe.
Vidi takoer zadrava pravo da na e-mail adrese onih koji su pisali na neku od
e-mail adresa s domenom @vidi.hr moe slati e-poruke promotivnog karaktera.
Vidijevu mreu raunala i servera instalirao i odrava Aurion d.o.o.

Piite nam na adresu: P. P. 891, 10000 Zagreb, Hrvatska Telefoni i telefaks redakcije: 01/3096-674, 3096-676, 3096-677

e-mail: impulsi@vidi.hr
14

VIDI br. 128 / 2006

Vidi koristi sustav antivirusne zatite

Srednji teaj: 1 EUR = 7,239 kn na dan 21. 07. 2006. (www.hnb.hr)

ISSN 1330-626X

WWW.VIDI.HR

fokus fotogalerija (2)

20/10/06

18:46

Page 16

FOTOGALERIJA
Svaki mjesec najboljim fotografima poklanjamo vrijedne nagrade, stoga se ukljuite u na

Divljina i simetrija

mjeseni nagradni natjeaj, jer ve sljedei mjesec moete

zasluiti neku od vrijednih nagrada:

Odaziv na na novi natjeaj premaio je naa oekivanja: zasulo

nas je toliko izvrsnih fotografija da je izbor bio zbilja teak

vaj mjesec imali smo pune ruke posla.

Izvrsne nagrade, ini se, privukle su
izvrsne fotografe, koji svi redom znaju
tono to rade i kako postii dojmljivu fotografiju. Da bi cijela stvar bila to je mogue
objektivnija, sastavili smo redakcijski iri i
sustav bodovanja, a urednici i autori koji se i
sami bave fotografijom odabirali su svaki po
tri favorita i bodovali ih. U konanici su se
iskristalizirali ovomjeseni pobjednici, a
interesantno je napomenuti da je prvopla-

sirana fotografija kod svih lanova irija bila najvie rangirana - moe se rei da smo
jednoglasno odabrali pobjednika, stoga estitamo Draenu Agatiu na izvrsnoj pejsanoj fotografiji, pastelnih boja i prekrasnih
kontrastnih detalja!
Za preostale dvije nagrade vodila se
mnogo ea bitka, a lovorike su pobrale
izvrsni portret sokola, te pomalo konceptualna fotografija koja prikazuje kontrast
mora i ljudskih tvorevina...

1. nagrada

Lowepro Slingshot
Kodak centar (www.kodak-centar.hr) i ovaj mjesec dodjeljuje prvu
nagradu, pa je tako prvoplasirani
Draen Agati osvojio izvrstan fotografski ruksak Lowepro Slingshot, u koji moe
spakirati svoj EOS 300D.

2. nagrada

Olympus High-Speed xD
Olympus (www.olympus.hr) drugoplasiranom Djuanu Iviu poklanja xD
karticu kapaciteta 1 GB, koju krase
3D i Art funkcije (dodavanje efekata na fotke) i mogunost snimanja
panoramskih fotki.

PRETHODNO NAGRAIVANE FOTOGRAFIJE:

3. nagrada

6 mjeseci pretplate na Vidi

Treeplasiranom Marinu Vugdeliji za odlinu
long-range fotografiju dubrovakih krovova
poklanjamo estomjesenu pretplatu na asopis Vidi.

Molimo nagraene da nam se jave najkasnije do 1.11.

na impulsi@vidi.hr ili na telefon 01/3096-674

lin"
Viktor Mitri: "Vi .
2006
Vidi 127, listopad

Goran Popovi:
"Shadow

Vidi 124, srpanj 20

06.

Bojan Vruini: "abac Ostoja"

Vidi 125/126, kolovoz/rujan 2006.

16

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

of Colossus"

fokus fotogalerija (2)

20/10/06

18:47

Page 17

FOTOGALERIJA
OVOMJESENI POBJEDNICI:

1.

Draen Agati: "Dajla"

Fotoaparat: Canon EOS 300D
Vrijeme ekspozicije: 1/30 sec
F-broj: 13
Fokalna duljina: 17 mm
ISO osjetljivost: ISO100

2.

Djuan Ivi: "Sokol"

3.

Fotoaparat: Olympus C760 UltraZoom

Vrijeme ekspozicije: 1/400 sec
F-broj: 3.7
Fokalna duljina: 63 mm
ISO osjetljivost: ISO64

Marin Vugdelija: "Lazareti"

Fotoaparat: Canon EOS 350D
Vrijeme ekspozicije: 1/400 sec
F-broj: 7.1
Fokalna duljina: 300 mm
ISO osjetljivost: ISO100

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

17

fokus I (1) - ver robert

19/10/06

15:22

Page 19

Vidifokus
I N F O R M A T I K E

N O V O S T I ,

T R E N D O V I ,

D O G A A J I . . .

Vijesti

VIDI e-novation Award - nacionalna nagrada za inovacije u ICT-u

65nm Athloni krajem godine?

Razvijate hw/sw?

Krajem godine se iz
AMD-a stiu prvi procesori izraeni u 65nm
procesu. Tada e svjetlo
dana ugledati i modeli
Athlon64 X2 5400+,
5600+ i 6000+, izraeni u 90nm procesu. Ovi
procesori e imati stvarni radni takt od 2.8
GHz, 2.8 GHz i 3 GHz, sa 1 MB cachea,
odnosno 2 MB cachea, a biti e namjenjeni AM2 procesorskom utoru.
65nm procesori se oekuju tokom prosinca, a radi se o modelima Athlon 64
X2 4000+, 4400+, 4800+ i 5000+, sa
stvarnim radnim taktom od 2.1 GHz,
2.3 GHz, 2.5 GHz i 2.6 GHz. Svi ovi
procesori e imati 1 MB cachea i potronju energije od 65W. (bk)

EULA za Vistu izaziva nedoumice

Microsoft jo nije niti objavio Windows
Vistu, a ve se naao izloen kritikama
poradi EULA
(licencni ugovor) i entuzijasta
koji bi trebali
plaati
500
dolara za Ultimate Edition. Za razliku
od Windowsa XP (5 promjena), Vista e
traiti telefonsku aktivaciju ve nakon
prve promjene matine ploe ili hard
diska. Prilikom spajanja na Windows
Update, Vista e slati serijske brojeve
matine ploe i hard diska. Analitiari
najavljuju kako e ovaj potez vjerojatno dati piratima vjetar u lea, jer tko
eli plaati 500 dolara za iznimno
ograniavajui operativni sustav? (bk)

Micron najavljuje DDR3 memorijske module

Micron je drugi proizvoa koji je najavio prve primjerke DDR3 radne memorije, a prema njihovim izjavama,
prvi su koji e ponuditi module kapaciteta od 1 GB do 2 GB.
Pretpostavlja se kako e DDR3 memorija udvostruiti performanse
DDR2 memorije, a njezin dolazak
na trite se oekuje u treem
kvartalu 2007 godine.
Ovi moduli e biti izraeni u 78
nm tehnologiji, sa radnim taktom
izmeu 400 i 800 MHz (efektivno 800 do 1600 MHz). Napon
je smanjen naspram DDR2 modula, sa 1.8V na 1.5V. (bk)

Razvijate ili ste razvili informatiki

proizvod ili uslugu za koji smatrate da je
konkurentan na meunarodnom tritu?

nstitut Ruer Bokovi iz Zagreba i izdavaka kua Vidi,

uz medijsku podrku asopisa Vidi utemeljili su novi
hrvatski nacionalni natjeaj imenovan Vidi e-novation
(pogledajte: www.e-novation.info).
Organizatori natjeaja pozivaju sve pojedince, tvrtke i
organizacije u Hrvatskoj da prijave svoje ICT proizvode ili
usluge ako su ih sami razvili te smatraju da imaju znatan udio
ugraene inovativnosti. Prema organizatorima, posebno su
zanimljivi ICT projekti koji mogu konkurirati ili ve konkuriraju na europskom i svjetskom tritu.bjednikih projekata i
njihovo kvalitenije zaivljavanje na domaim i svjetskim ICT
tritima.
Prema rijeima organizatora, Vidi e-novation nagrade
dodijelit e se najinventivnijim informatiko telekomunikacijskim proizvodima i uslugama osmiljenim i razvijenim u
naoj zemlji a koji predstavljaju ono najbolje to Hrvatska
moe ponuditi europskom i svjetskom ICT tritu. elja
Instituta Ruer Bokovi i izdavake kue Vidi, osnivaa Vidi
e-novation natjeaja, te njihovih partnera u Vidi
e-novation natjeaju je da
ovom nagradom omogui
da kvalitetni razvojni informatiko telekomunikacijski proizvodi i usluge u Hrvatskoj dobiju bolju prepoznatljivost u iroj javno-

www.e-novation.info:

Pourite se. Prijave su jo samo do 1.studenog.

sti, vei kredibilitet te laki pristup izvorima kapitala.

ak i u dananje vrijeme Hrvatska posjeduje inovatore i
izume koji snano udaraju peate na svjetskoj informatikoj i
telekomunikacijskoj sceni. Primjerice, u Hrvatskoj i svjetskoj
javnosti malo je poznata injenica da je upravo student zagrebakog Fakulteta elektrotehnike i raunalstva, Tomislav
Uzelac, izumio i patentirao prvi MP3 dekoder i na taj nain
omoguio popularizaciju danas sveprisutnih MP3 playera u
diljem svijeta.
Cilj Vidi e-novation nagrade je u Hrvatskoj stimulirati
pronalaske upravo takvih otkria, prezentirati ih i promovirati prema domaoj i svjetskoj javnosti... elja osnivaa Vidi
e-novation natjeaj, instituta Ruer Bokovi i izdavake kue
Vidi, je dodatno animirati hrvatsku informatiku zajednicu i
stvoriti plodno okruenje za razvoj i izvoz softverskih i hardverskih proizvoda u Republici Hrvatskoj s visokom razinom
ugraene inventivnosti kako bi se na globalnom tritu mogla
postii to bolja cijena tih proizvoda.

KRATKE VIJESTI KRATKE VIJESTI KRATKE VIJESTI KRATKE VIJESTI KRATKE VIJESTI KRATKE VIJESTI KRATKE VIJESTI KRATKE VIJESTI

Kvark proizvodi HD-DVD diskove

Tvrtka Kvark e u listopadu ove godine
otvoriti prvu hrvatsku tvornicu za proizvodnju repliciranih High Density DVDROM diskova kapaciteta 30 GB. Ta najnovija i u potpunosti automatizirana linija za
proizvodnju DVD diskova moi e godinje
proizvesti 12 milijuna diskova. U sustavu
linije za proizvodnju nalazi se i suvremeni
ureaj za offset tisak na medije, pomou
kojeg se moe nanositi full color otisak
najvie kvalitete. (bk)

Algebra pokree Cisco Networking

akademiju
Uilite Algebra pokree novi edukacijski
program, CCNA razinu prema programu
Cisco Networking Academy. Nastavni program CCNA akademije je dizajniran sa
namjerom da polaznici ove akademije

steknu znanja i vjetine koje su im potrebne za dizajniranje, izgradnju i odravanje

manjih i srednje velikih raunalnih mrea.
CCNA program organiziran je u etiri
modula, dok je ukupno nastavno optereenje potrebno da bi se uspjeno zavrio
program 280 sati. Nastava je u potpunosti prilagoena i poslovnim korisnicima, jer
grupe osim u jutarnjem terminu, kreu i u
veernjem terminu. (bk)

CARNetovi besplatni online teajevi

Edupoint, CARNetov edukacijski centar, za
sve svoje korisnike iz akademske i istraivake zajednice tokom listopada organizira odravanje besplatnih online teajeva iz vlastitog programa.
Program od ukupno 19 teajeva je podijeljen u pet tematskih podruja: osnovna
znanja o koritenju raunala, web dizajn,

WWW.VIDILAB.COM

multimedija, znanost i obrazovanje te

Sigurnost na internetu. (bk)

Partnerstvo Combisa i Sonus

Networksa
Vodei hrvatski sistem integrator, tvrtka
COMBIS, postala je jedini ovlateni partner za integraciju IP Multimedia Subsystem (IMS) rjeenja amerike tvrtke Sonus
Networks u Hrvatskoj i cjelokupnoj regiji.
Sonusovo IMS rjeenje ini telekomunikacijska VoIP platforma izraena na
otvorenim standardima koja prua mogunost povezivanja sa komponentama
drugih proizvoaa.
Goran Car, Product Manager za telekomunikacijska rjeenja u Combisu je izjavio:
Moe se rei da je IMS danas isto to i
prije 15 godina bio prijelaz s analogne na
digitalnu telefoniju. (bk)

VIDI br. 128 / 2006

19

fokus II (1)

18/10/06

13:21

Page 20

FOKUS VIJESTI IZ IT SVIJETA

NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI

15 godina Microsoft Researcha

Predsjednik
Microsofta
Bill Gates je na dogaaju posveenom
15. obljetnici rada Microsoft Research
odjela pozdravio vieg potpredsjednika
skupine Microsoft Research te vodee
akademike i poslovne ljude. Oni su se
okupili u laboratoriju u Redmondu,
kako bi pozdravili dosadanje uspjehe
i vidjeli podruja na kojima Microsoft
Research temelji budunost raunalstva. Microsoft Research je od 1991.
stvorio mnogo inovacija na proizvodima, od razliitih poboljanja u operativnom sustavu Microsoft Windows
Vista, inovacija u rudarenju podataka
(data-mining) u posluitelju SQL
Server do uinkovitih filtera protiv
neeljene e-pote u Microsoft Office
Outlook aplikaciji. (bk)

Odstupio glavni financijski direktor Applea

Zbog nepravilnosti u biljeenju dionikih kompenzacija odstupio je glavni
financijski direktor tvrtke Apple,
Fred Anderson. Interna istraga
je ukazala na ozbiljne
propuste u biljeenju i
izvjetavanju o dionikim kompenzacijama. Iako nije dolo do
ozbiljnijih prekraja, Steve
Jobs se u izvjeu ve ispriao dioniarima Applea. (bk)

Rast sadraja koje stvaraju

korisnici
Sadraji koje stvaraju korisnici (UserGenerated Content, UGC), poput onih
na internetskim stranicama YouTube i
MySpace, tijekom slijedeih godina e
postajati sve vaniji i donositi e sve
vee prihode, objavila je analitika
tvrtka In-Stat.
U 2010. godini broj posjeta takvih
stranica e prijei 65 milijardi, dok e
dobit povezana s UGC videom u obliku
oglasnih bannera, postavljenih videa
ili stranica s robnom markom dosei
850 milijuna dolara. Opseg pregledanih stranica e u 2010. prijei
1,1 eksabajta (milijun terabajta), a
opseg preuzimanja sadraja 9,1
petabajta (tisua terabajta).
Danas 23% UGC stranica omoguuje
korisnicima pristup
sadrajima sa mobilnih ureaja, a
velik broj ostalih
stranica ga je ve
najavio za budunost. (bk)

20

VIDI br. 128 / 2006

Novi PowerPC procesori

25 godina Logitecha

PowerPC 750CL i 970GX

Srebrni pir

IBM je predstavio nove tedljive procesore iz obitelji Power

Architecture i nove procesorske jezgre, koje predstavljaju odgovor na potrebe za monim i tedljivim procesorima.
PowerPC 750CL je 32-bitni procesor,
koji u usporedbi sa prethodnikom
troi dvostruko manje energije.
Radi na frekvencijama od 400
MHz do 1 GHz i opremljen je
s 256 KB L2 cachea.
PowerPC 970GX podrava
32 i 64 bitni rad i ima 1 MB
L2 cachea, a radi na 1,2 do
2,5G Hz. Novi procesori
izraeni su u 90 nm procesu. (bk)

Logitech je obiljeio 25 godina postojanja, te je tom

prigodom organizirano druenje sa medijima, koje se
odralo u zagrebakom lounge baru Ham-ham. Na
press konferenciji je ukratko
prikazana Logitechova prolost izrade perifernih ureaja i najnoviji ureaji iz njihove ponude.
U posebno pripremljenom prostoru bili su izloeni najnoviji
proizvodi iz ponude, te se svaki od njih mogao probati u primjeni.
Najvie zanimanja okupljenih su pobudili najnoviji G25 volan i
najnoviji model diNovo tipkovnice koja je sve okupljene ostavila
bez daha, svojim mogunostima i funkcionalnou. (bk)

Briga o sportskim mozgovima

Edukacija
Edukacija sportaa dosegla je novu
razinu akcijom HOO-a i KING-ICT-a

sjeditu HOO u Domu Sportova odrana

je konferencija za medije kojoj je cilj bio
predstavljanje novog programa dodatnog
obrazovanja sportaa nakon to zavre svoju Sportai: sada se mogu daleko jednostavnije educirati
sportsku karijeru. Ugovor o suradnji na projektu
potpisali su predstavnici KING ICT-a i HOO. King ICT se multimedijalnih aplikacija kojima je cilj u potpunosti
ugovorom obvezuje isporuiti adekvatne koliine ECDL- pripremiti kandidate na polaganje ispita pred komisijom.
Primjenom ovog paketa polaznici teaja su u poziciji da
BOX paketa za raunalno obrazovanje koje od njih bude
potraivao HOO. Ovom akcijom su obuhvaeni olimpijski proces uenja ostvaruju u privatnosti vlastitog doma, te
kandidati za olimpijadu u Pekingu 2008 (oekuje se ukupno nakon to usvoje znanje, prijavljuju i polau ispit pred povjerenstvom u jednom od mnogih centara u hrvatskoj
do 500 prijavljenih sportaa).
Europska raunalna diploma je meunarodno priznat opremljenih i verificiranih da provode ispitivanje kandidata.
dokaz poznavanja temelja informatikih tehnologija i Po primitku ECDLBOX-a, sportai e potpisati ugovor
uporabe raunala (13 milijuna ljudi iz 90 zemalja steklo je kojim stjeu pravo na besplatno obrazovanje sve do 31.
ovu uglednu diplomu). ECDLBOX je paket udbenika i Prosinca 2006 godine. (bk)

Photokina 2006

Google kupuje YouTube

Vei no ikada

GouTube?

Sajam Photokina, posveen fotografskim i videotehnologijama, koji Koelnski sajam organizira svake druge godine odran
je i ove godine. Na ovogodinjem se sajmu na 230.000
kvadratnih metara predstavilo 1600 izlagaa iz 45 drava. Na
predstavljanjima i najrazliitijim sajamskim dogaajima sudjelovalo je vie od 160.000
izlagaa iz 140 drava.
Unato odustajanju nekih
tradicionalnih izlagaa,
Photokina je premaila sve
svoje dosadanje rekorde i
postala drugi svjetski IKT
sajam po veliini. (bk)

YouTube, web stranica namijenjena dijeljenju video

sadraja, trenutano dri vie
od 50% dotinog trita i
dnevno opsluuje oko 100 milijuna video uradaka i ve se neko
vrijeme nagaa tko e ju kupiti.
Ta informacija je sada poznata, a kupac je Google, koji e za ovu
transakciju izdvojiti 1.65 milijardi dolara. Osim kupnje, Google e
se morati suoiti i sa brojnim problemima koje YouTube prate od
samih poetaka, a vezani su za zatitu autorskih prava i brojnih
parnica koje bi sada mogle biti pokrenute.
Izjavu osnivaa YouTubea moete pogledati na sljedeem linku:
http://www.youtube.com/watch?v=QCVxQ_3Ejkg (bk)

WWW.VIDI.HR

fokus III (0.75)

19/10/06

14:37

Page 22

FOKUS VIJESTI IZ IT SVIJETA

HP-ovi noviteti

Novi pisai i fotoaparati

HP je na prezentaciji odranoj u Karlovcu predstavio
mnotvo novih ureaja, iz porodice uredskih, kunih i
foto pisaa, te digitalnih fotoaparata.
Ukupno je predstavljeno osam laserskih pisaa i multifunkcijskih
ureaja, sedam pisaa namijenjenih
ispisu digitalnih fotografija, te etiri
digitalna fotoaparata. Novitete karakteriziraju klasino odian dizajn popraen vrhunskim performansama, koje
e zadovoljiti svaki profil korisnika. (bk)

SanDisk CF kartica

16 GB fotografija
U prosincu nas oekuje zanimljiv dogaaj
na polju memorijskih kartica, jer e u to
vrijeme SanDisk na trite pustiti Compact Flash memorijsku karticu kapaciteta
od ak 16 i 12 GB! Ovoliki kapacitet
memorijskih kartica je postao neophodan,
jer sve vie i vie korisnika digitalnih
fotoaparata snima fotografije u RAW formatu, a i na tritu se pojavljuju aparati
sa sve veom i veom rezolucijom snimanja, koja automatski poveava potrebu

za dodatnim kapacitetom memorijskih

kartica. Prema SanDisku, minimalna brzina zapisivanja i itanja sa ovih kartica e
biti 20 MB/s. Oekivane cijene za Europu
su 475 eura za model kapaciteta 12 GB i
633 eura za model od 16 GB. (bk)

Microsoft Security Days

Sigurnost sve vanija!

Gotovo 350 strunjaka s podruja IT sigurnosti okupilo se u
zagrebakom hotelu Sheraton na godinje Microsoftovom eventu

proloj godini, razni su virusi, crvi, trojanci,

spyware, malware i ostala digitalna gamad
uinili tetu globalnoj ekonomiji u vrijednosti od 14 milijardi amerikih dolara. Iako je to
neto manje nego u 2004. godini (cca. 17 milijardi), i dalje fino lupa po depu poslodavce diljem
globusa. Prema Gartnerovom izvjetaju, vrijednost
trita antivirusnih aplikacija u 2005. godine vrijedilo je oko 4 milijarde dolara, to je porast u
odnosu na godinu prije od 14%. Ako se IT (ne)sigurnosni trendovi ovako nastave, 2012. godine, vrijednost trita sigurnosnog softvera vrijedit e oko
7.5 milijardi dolara. Ako se povue paralela, moe
se za est godina oekivati ekonomski udarac od 25
milijardi dolara zahvaljujui mulcima koji piu
maliciozni kd i zatrpavaju inbox spamovima.
Navedene brojke vrlo dobro ilustriraju kako je
sigurnost raunalnih sustava od presudne vanosti za poslovanje. Microsoft, kao jedna od vodeih

22

VIDI br. 128 / 2006

svjetskih softverskih kompanija puno ulae

upravo u segment ouvanja integriteta IT
infrastrukture. Kao jedan od oblika tog ulaganja je i odravanje redovite konferencije
pod nazivom Security Days. Ovogodinja,
Budunost MS sigurosti: Roadmap Microsoftovih aplikacija
etvrta po redu, odrala se poetkom listopada u zagrebakom hotelu Sheraton i okupila je urnosti, ugledni govornik iz Microsofta podjedgotovo 350 strunjaka s podruja IT zatite. Kao i nako je vjeto prikazao sve 'nosee stupove' u
prethodne godine, konferencija je kao pokrovitelja kreiranju sigurnoga informacijskog eko sustava. A
jedan od tih 'stupova' je i Forefront. Forefront je
imala Sredinjeg dravni ured za e-Hrvatsku.
Kroz 27 predavanja koja su odrana u dva para- zajedniki naziv nove Microsoftove grupe proizvolelna tracka, predstavljene su Microsoftove 'zatit- da za zatitu od malicioznog softvera. Rije je o cjenike' tehnologije te trenutno stanje Microsoftove lokupnom end-to-end sustavu namijenjenom
strategije sigurnosti koja je dio inicijative za Pouz- desktopima, laptopima i serverskim platformama
dano raunalstvo. Prisutni strunjaci i novinari koji se s integrira u postojeu IT infrastrukturu.
imali su priliku iz prve ruke uti o emu se radi Gotovo svi proizvodi su u beta verzijama kod odaupravo od voditelja inicijative, Jeffa Jonesa. Iako je branih klijenata, a neki ve i dostupni kao javne
naglasak stavljen na novi operativni sustav, bete sa stranice: http://www.microsoft.com/foreWindows Vista, koji e donijeti novi nivo sig- front/default.mspx. (dh)

WWW.VIDI.HR

kolumna georgievski v2 (1)

18/10/06

13:19

Page 24

KOLUMNA FROM THE LAND OF THE FREE

Stenlijevi ljudi
N

edavno su znanstvenici objavili da se

muki primjerci majmuna vie vole igrati
s autiima, a enke s lutkama. Krivite
evoluciju za to. Antropolozi vie nisu usamljeni u
svojim tvrdnjama da i drugi primati pokazuju
karakteristike svojstvene ljudima. Recimo, osjeaj pravde nije jedinstven samo ljudima.
Potreba za iskazivanjem unutarnjih poriva
objanjava zato se puno mladia sakupilo sa
svojim igrakama usred pustinje Mojave ujesen
2005. godine. Deki su bili kombinacija akademika, vladinih kontraktora iz privatnih sektora i
malih obrtnika. Njihovi autii bili su vozila bez
vozaa od kojih se oekivalo da samostalno
prijeu 130 milja dugaku rutu kroz pustinju
Mojave, da postanu pobjednici utrke Grand
Challenge 2005 i uu u povijest robotike, tj.
umjetne inteligencije.
Ljubaznou DARPA-e, organizatora utrke,
motiviranost sudionika bila je zajamena vrijednom nagradom od dva milijuna dolara. Oni s
dobrom memorijom sjetit e se da je DARPA
amerika vladina organizacija koja je kreirala
TCP/IP obitelj protokola i pokrenula Internet s
''majkom svih mrea'', slavnom ARPANET
mreom. Al Gore tvrdi da je zapravo on izmislio
Internet 1999., ali to je rekao ovjek koji tvrdi da
su mu ukrali predsjedniku titulu na izborima

Pobjeda robota Stanleya ima povijesni

znaaj za razvoj umjetne inteligencije.
Dogodila se gotovo na pedesetu
obljetnicu postojanja UI-a kao
znanstvene discipline. Sve je zapoelo
davne 1956. na sveuilitu u
Dartmouthu, New Hampshire, gdje je,
ispred svoga vremena, znanstveno
zaeta ideja o stvaranju umjetnoga
ovjeka...
2000. godine u zemlji najvee demokracije na
svijetu. Moe li mu se ita vie vjerovati? Osobito
kada tako fatalistiki daje izjave po svijetu o
katastrofalnim promjenama u klimi na globalnoj
razini. Kao da je Predsjednik kriv za svaku nezgodu u svijetu danas
Ovo je bila druga utrka po redu. Grand
Challenge 2004 zavrila je vrlo poniavajue za
sudionike. Nijedno vozilo nije dovrilo utrku,
tonije zavrilo je daleko od startne linije.
DARPA je ponovila poziv za natjecanje 2005. i
povisila nagradu za jo milijun dolara. Kako
obino pobjednici odnesu sa sobom vrednije

24

VIDI br. 128 / 2006

pie: Dimitar Georgievski

stvari od prestia i lijepih uspomena, groznica
utrke drala je sudionike tijekom cijele godine u
napetosti - nekoga s ekiem u ruci, a nekoga
priljubljenog uza zaslon raunala.
Pristup Reda Whittakera, voditelja tima sa
sveuilita Carnegie Mellon (CM) i direktora
tamonjeg centra za robotiku, bio je kombinacija ekia i raunala. Od dva humveeja, CM je
nainio dva udovita koja su lako mogla ui u
neku od scena filma ''Rat svjetova''. S budetom
od tri milijuna dolara nisu tedjeli na hardveru
posebno napravljenom za ovu priliku. Vozila su
bila upravljana raunalom sa 7 procesora i 40 GB
RAM-a. Povrh toga, CM je probao digitalno
mapirati cjelokupno podruje za koje su smatrali
da e biti predvieno za utrku.
Iako je pristup sirovom snagom funkcionirao
vrlo dobro u sluaju Deep Blue protiv
Kasparova, CM je na svoje zgraanje otkrio kako
to nije dovoljno da natjera vozilo da samo
prijee zahtjevnu stazu kroz pustinju Mojave.
Posebice ne kada je jedan od natjecatelja bio
Stanley, Volkswagen Touareg sa stalnom adresom
na sveuilitu u Stanfordu, u labu za umjetnu
inteligenciju.
Umjesto da se isprazno nadvikuje tko ima
vei i jai laser na svojemu vozilu, tim Stanforda
odluio je probati nauiti Stanleyja kako se vozi
na nepoznatom terenu. Stanley je imao od koga i
nauiti. Sebastian Thrun, voa programa za
umjetnu inteligenciju Sveuilita Stanford, za
razliku od svojih prethodnika, na elu s timom
talentiranih znanstvenika pokuao je pokazati
raunalu kako odbaciti nebitne bitove od bitnih
i doi do cilja.
To to je Sebastian prije kreirao robote s opisom posla turistikih vodia u muzeju
Smithsonian ili neustraivih istraivaa
naputenih rudnika, nije uope utjecalo na ishod
utrke. Sebastian je danas zvijezda robotike i
vodei istraiva u neemu to se zove probabilistic robotics. Ovo potonje stoji za mjeavinu tehniWWW.VIDI.HR

ka za razvoj softvera za robote i razliitih teorija

koje se baziraju na stohastinoj matematici. Prije
Stanleyja logika upravljanja robotima sastojala
se od puno pravila koja su trebala robotima
definirati svijet oko njih, no taj veliki blok uvjeta
pokazao bi se vrlo neefikasnim im bi se robot
postavio u nepoznat okoli. To nije nikakva utjeha za Kasparova, ali s takvim pristupom ne moe
se ba daleko odmaknuti od startne linije.
Stanley se malo pribliio procesiranju informacija na nain na koji to rade ljudi.
Pobjeda Stanleya ima i povijesni znaaj za
razvoj umjetne inteligencije. Dogodila se (zamalo) na pedesetu obljetnicu znanstvene discipline
o umjetnoj inteligenciji. Sve je poelo davne
1956. na sveuilitu u Dartmouthu, New Hampshire, gdje je pokrenut prvi program za umjetnu
inteligenciju.
Malo ispred svojega vremena, program je
zapoeo sporo. Ambicioznome cilju vremenom
su pridonijeli i znanstvenici iz drugih disciplina
- psiholozi, antropolozi, neuroznanstvenici, sociolozi, filozofi, biolozi itd. - dajui programu
zasluen, multidisciplinarni duh. Unato
velikom napretku na ovom polju u dosadanjih
pedeset godina, roboti su jo uvijek ''bebe'' u
usporedbi sa superiornim kognitivnim sposobnostima jednog trogodinjaka. Odgovor na takve
dileme ne mogu dati samo znanstvenici s ekspertizom na jednome polju.
Cilj, meutim nije nedostian. Progres se ve
moe vidjeti u naoj neposrednoj okolini.
Roboti, ne uvijek nalik R2-D2-u, danas kontroliraju usisavae, reguliraju ubrizgavanje goriva u
motorima automobila ne bi li utedjeli na
gorivu, kontroliraju promet e-mailova i pokuavaju ''skuiti'' sadre li poruke spam, odgovaraju
na telefonske pozive, sastavljaju produkte na
tvornikim linijama, postaju sastavni dio odjee,
a vjerojatno i naih tijela.
Nedavno je mjesenik Linux Journal u jednome od brojeva opisao itateljima kako napraviti robota uz pomo jeftinoga hardvera i
sveprisutnog pingvina. Ne smije se zanemariti ni
doprinos tvornice igraaka Lego robotici. Koliko
god to naivno zvualo, Lego je vjerojatno najmasovniji proizvoa robota za hobiste i kunu
uporabu. Njihovi roboti igrake bili su zapravo
namijenjeni djeci, sve dok ih odrasli nisu poeli
hakirati i nalaziti im zanimljive primjene.
Sljedbenici inteligentnog dizajna nee nikada
saznati tko je zapravo Ur-dizajner, ali jednog
dana androidi e prepriavati svaku pojedinost
iz ivota (ne)kontroverznog Sebastiana i s razumijevanjem gledati na prve modele predaka od
kojih su evoluirali. Njegova sklonost ka kouljama u dreavim i svijetlim bojama ostat e, bojim
se, velika kontroverza.

kolumna nikolic (1)

18/10/06

13:18

Page 26

KOLUMNA POGLED IZNUTRA

Svjetski biznis
K

ako li su to nekad ljudi radili, ne tako davno,

jo za naih ivota, kada su htjeli neto kupiti? Ili prodati? Nije bilo lako. Prvo su mjesec
dana unaprijed sastavili reklamu za objavu u novinama. Zatim su paljivo birali tajming te objave.
Napunili skladita. Trgovine. Police. I krenula kampanja. Sve je trajalo dugo. Danas toga vie nema.
Jednostavno, prodaje i ono to jo nije proizvedeno. Dobije serijski broj proizvoda. Bar kd. Cijenu.
A da jo arafi nije uarafljen.
Procedura je nekad bila jednostavna. Telefon, pa
pisana potvrda onog to ste se dogovorili.
Ekspresnom potom za dva dana evo i kod vas. Za
sedam dana i u Europi. Preko Atlantika je trebalo 30
dana surface iliti brodom, a oko 10-15 dana avionom. Zamislite, 15 dana avionom za obinu
poslovnu ponudu. Pismo. A tad revolucija. Pojavili
su se teleprinteri za brze informacije. Jo nedostupni svima. Ali veliki su ih imali. I onda konano i
neto za nas smrtnike. Revolucija u telekomunikaciji. Telefaxovi. Koje je to bilo rjeenje! Nevjerojatno,
iste sekunde bi otila informacija u prave ruke,
samo obinom telefonskom icom. Naprosto
stisne gumb i ode slika i tekst. No i tu je trebalo biti
oprezan. Odmah fotokopirati dokument. Jer prvi su
ureaji imali fotoosjetljivi papir, koji bi izblijedio
nakon nekog vremena. U rolama. Koliko sam samo

Jedino to to nije zakonski, kod nas i

u drugim zemljama. No sami birate
svoje postupke u ivotu. A kod nas
su i zakoni rastezljivi poput kaugume
puta stavio rolu da se vrti u krivom smjeru, dok
nisam nauio. Iako je bilo sve nacrtano na poklopcu. I radio to mnogo puta. A opet te prevarilo!
Glasovita su bila i oteenja, gdje bi vam se kao
rezultat pojavila uzduna crta kroz sve dokumente.
Ali, stvarno, kad danas razmislim, koliki je to bio
napredak nad obinom potom.
Javljaju se i prvi spamovi. U jutro doete na
posao, kad tamo faksovi koje niste traili. Netko
vam ispisao cijelu rolu bez veze. I jo niste primili
faksove od onih koje ste stvarno trebali dobiti. Faks
ureaji tada jo nisu imali memoriju, da pamte i
naknadno ispiu sve proputeno. Prvi su se modemi
uvezivali i na tue faxove. Zvali su se faxmodemi. Pa
je bilo mogue izravno iz kompjutera slati dokument na neiji fax. Proirili ste mogunost dosega
vaih poruka bez neke velike muke. A modemi su se
dalje razvijali, faksovi stagnirali. iakosu dobili
konano i pravi papir, na ispis tintom. Pa i laserom.
Ukombinirani u pisae i skenere, faksovi su danas
postali uobiajeni strojevi o kojima vie i ne vodimo
posebnog rauna.
Brzine modema su se drastino poveale kao i
provodljivost telekomunikacijskih mrea. Sada a-

26

VIDI br. 128 / 2006

pie: Nenad Nikoli

ljete dodatke u vaem mailu. Moete mailove slati i
na beina raunala. Mobitele. Pota grca u problemima. Drastino se smanjuje listovni potanski
promet. Sve preuzimaju kombinacija kompjuterski
poslate pote i brze dostave. Svijet postaje globalno
selo.
Oglase vie ne morate pripremati za objavu u
novinama, ako to neete. Tu je internet. S obiljem
oglasnog prostora. Pa vaa stranica, va stalni oglas,
postaje svima dostupna. No tko uope zna da vi
imate stranicu? Zato su jo uvijek potrebni i oglasi u
specijaliziranim, ali i asopisima i novinama za iru
publiku. Zavisi to nudite. Brojni baneri na drugim
internetskim stranicama. Javio se i cijeli biznis pretraivaa. Koji vam, da bi va oglas ili stranica bili
bolje plasirani prilikom pretrage po kljunim rijeima, uzimaju od vas redovito novce. U posljednje
vrijeme urade to po kliku. Koliko puta kliknu posjetitelji interneta na va baner, toliko puta pa mnoeno s nekim novcem morate uplatiti vlasniku pretraivaa ili nekom drugom. Nakupi se to! Ali i cilj
vam je da vas to vie kliktaju i itaju. I odu do vaih
sve bolje ureenih stranica.
Napravili ste prave poslovne stranice. Povezane s
raznim kartinim pretraivaima. Da vam netko ne
uvali ukradenu karticu na internetu. Jer, kud ete
ljepeg mjesta za to odraditi. Zato su i servisi pretraivanja i provjere kartica osnovni za svakog tko bi
elio otvoriti internetsku trgovinu za iroke mase.
U zadnje vrijeme pojavila se i individualna privatna inicijativa. Brojni pojedinci ele imati svoje
vlastite privatne internet stranice. Blogove. Ljudi
imaju potrebu pisati o sebi. Podijeliti s drugima
svoje radosti i tuge. Svoje interese. Nai srodne due.
Blogomanija se drastino iri. No nisam se za to
zapalio. Ova kolumna mi je u neku ruku i blog.
E, sad biste i vi eljeli malo trgovati na internetu.
Ne klasino, ve po sitno za svoju duu. Ve smo se
svi nuili kupovati. U poetku knjige. Bez carine i
PDV-a. Ali doli problemi. Trae da za sve to ste
negdje na internetu potroili, u poiljci bude i
raun. Pa da ako prelazi neku vrijednost platite i
PDV. I carinsko evidentiranje. Nekog peditera.
WWW.VIDI.HR

Tako da vam poiljka iz Amerike prisjedne. Jer ste na

kraju platili dvostruko. Za potarinu i carinskoporezno-pediterske dabine.
A kako prodati na internetu? Imate viak neega,
recimo PEZ figurica. uli ste da to netko vani sakuplja. I odluili ste se upravo to prodati. Prvi odgovor daju specijalizirane stranice za trgovanje svime i
svaime. Lanac takvih stranica, eBay, je najpopularniji. Preuzimate obaveze da ete poteno trgovati.
I jurnete glavom u biznis. Nudite. Postavite poetnu
cijenu i ekate licitaciju. I dobijete neki iznos na licitaciji. Uredno poaljete poiljku. Stranka vas ak i
ocijeni kakvi ste bili u tom trgovanju. Indeks povjerenja je javno objavljen za svakoga. I ekate da
vam novac sjedne. Ali nevolje! Ako naznaite da
vam se alje potanskom uputnicom, recimo
Western Uniona, morat ete za male iznose masno
platiti. Ako traite da vam to sjedne na va raun u
nekoj banci, takoer ta jednostavna operacija puno
vie kota nego ste vi dragovoljni to prihvatiti. Sve
vam male iznose pojedu banke i posrednici. Posao s
figuricama propao prije nego to se razvio.
Na eBayu postoji jedan poseban servis, rekao bih
unutranja interna banka, PayPal. Ako esto kupujete ili prodajete, moete zatraiti da vam se novac
ostavlja na nekom eBay PayPal raunu. S kojeg
takoer, bez posrednih provizija, prilikom kupnje
prebacujete na drugi paypal. Kad vam se sakupi izvjesna vea suma, tek tada to transferirate na svoj
pravi raun kod neke banke. Provizija koju plaate
banci je procentualno drastino nia za vee iznose
nego za one male. I nekako ste to ukalkulirali i
moete raditi.
Ali, ima jedna mala sitnica. Paypal nije dostupan
u Hrvatskoj. I to sad? ekate Evropsku uniju?
Imate vremena do 2012? Rjeenje je kupiti neto
drugo na eBayu s isporukom kod nas. Pa to znai da
sve i potroite. Ili otvorite raun u nekoj drugoj
zemlji. Jer PayPal radi s mnogim zemljama, pa
izaberite. Jedino to to nije zakonski, kod nas kao i u
nekim zemljama, pa je ak i kanjivo. No, sami
birate svoje postupke u ivotu. A kod nas su i zakoni
rastezljivi poput kaugume.
Ali ovih dana doe vam mail. I kae vam da je
problem s vaim PayPal raunom. Pa trae provjeru.
Samo ispunite obrazac, kako bi obavili provjeru.
Trebate odgovoriti tono tako kao i onda kada ste
prijavljivali PayPal. Jer moraju sve to provjeriti jo
jednom. I vi to paljivo ispunite i poaljete. Sad ste
sigurni da e biti sve u redu. Ili ne? Jer kad idete za
koji dan provjeravati stanje svog PayPal rauna, a
ono nula. Naravno, sjetili ste se onog maila. S provjerom. Koji ste samo poslali u replayu. Na adresu.
Koje naravno, vie na internetu nema. Vaa karijera
na ebayu je naprasno prekinuta. Sva zaliha otila na
provjerenu adresu. I tako to. Uite se svjetskom
biznisu. Od svjetskih biznismena. A kompjuter vam
je prozor u taj dragi svijet. Na vaem stolu.

report mali meksikanci (1)

18/10/06

13:05

Page 28

FOKUS IOI 2006, MEXICO

IOI 2006, Merida - Mexico

Srebro oko vrata

Osvrt na put u Meksiko iz pera jednog
od lanova hrvatske delegacije na
Svjetskoj informatikoj olimpijadi
pie: Marko Ivankovi
O autoru: Kao lan hrvatske olimpijske delegacije na
ovogodinjoj Svjetskoj informatikoj olimpijadi odranoj
u Meksiku, Marko je ispred svojeg tima najuspjenijih
mladih hrvatskih informatiara, ekskluzivno za Vidi
napisao svoj osvrt na IOI 2006.

vogodinja olimpijada je bila dobro organizirana, iako je organizacijski dio bio puno bolji
od same tehnike realizacije natjecanja, o
emu moete proitati neto nie u teksti. Domaini
su se potrudili natjecateljima osigurati vrhunski
komfor: odsjeli smo u hotelu s pet zvjezdica, koji je
nudio mnogo popratnih sadraja, kao to su bazen
i biljar, a domaini su se za natjecatelje posebno pobrinuli osiguravi nam tzv. "Game room", prostoriju opremljenu raznoraznim zabavnim sadrajima:
ping-pong, stolni nogomet, 30-ak raunala spojenih na internet, kojekakve kartake igre i najbolje
od svega: dva hladnjaka prepuna hladnih osvjeenja za vrua natjecateljska grla.
Samo natjecanje se odravalo u modernom konferencijskom centru, udaljenom nekakvih 20-ak
minuta vonje. Dvorana za natjecanje izgledala je
vrlo impresivno sa nekakvih 400-tinjak raunala za
natjecatelje koji su u nju prvi put nahrupili tijekom
probnog natjecanja, za vrijeme kojeg svi natjecatelji
imaju mogunost upoznati se sa sustavom (valja
napomenuti da se cijelo natjecanje odrava na

Divote zranih luka

Prtljaga leti svojim avionom...
Nae putovanje zapoelo je 10.8. na zagrebakom aerodromu. Nakon kraeg skupljanja uli smo u avion, i budui da
smo krenuli u vrlo zgodnih 06:00, let do Pariza smo proveli
spavajui. U Parizu su poele sve ljepote duih meunarodnih putovanja, poevi od beskonanih sigurnosnih toaka,
pa sve do kraih sedam sati ekanja izmeu letova.
Kako smo vrlo inventivni, odluili smo u ivo isprobati efikasnost aerodromskog osiguranja, pa je jedan od upavijih
olimpijaca, neemo ga imenovati, metodom napuhnute
vreice provjerio to se dogodi kada se zauje BUM! Budui
da smo svi jo na broju (i na slobodi), ipak nisu toliko brzi
na okidau... Put avionom Pariz-Mexico City trajao je 13
sati. U Mexico cityju prespavali smo jednu no, pa smo se
odmah sljedee jutro uputili avionom za Meridu. Kada smo
konano stigli, otkrili smo da naa prtljaga nije. Postupak
prijavljivanja izgubljene prtljage pria je za sebe, svi koji su
to ikada radili znaju na to mislim. Hvala bogu, bili smo
upozoreni na takvo neto, pa smo veinom imali stvari
nune za preivljavanje u runoj prtljazi...

28

VIDI br. 128 / 2006

Hrvatska delegacija u uredu gradonaelnika: Nae

informatiare po povratku je ugostio i zagrebaki gradonaelnik Milan
Open Source platformi). Meutim, veina se natjecatelja zapravo upoznala s bugovima na sustavu,
koji su ipak bili ispravljeni do prvog dana natjecanja. Naime, tehniki dio natjecanja bio je neto slabiji zbog toga to Meksikanci nisu imali razvijen vlastiti sustav, ve su dobrosusjedski koristili sustav koji
su razvili Amerikanci. Na probnom natjecanju naa

Odmor nakon natjecanja: Organizatori su olimpijcima priutili posjete

mnogim turistikim znamenitostima

delegacije je otkrila nekoliko bugova (jedan doista

ozbiljan, koji je omoguavao izlistavanje direktorija
na serveru, a ni druge delegacije nisu ostale iznenaene svojim otkriima. Zgodno je za napomenuti da, za razliku od Meksika, Hrvatska ima razvijen
vlastiti sustav koji je u pogonu ve nekoliko godina
i pokazao se vrlo djelotvornim, to samo uvruje
uvjerenje da e hrvatski IOI biti tehniki vrlo dobro
odraen.
Bilo je ekipa iz cijeloga svijeta i kulturne razlike
su bile vrlo vidljive. Kinezi (koji inae doista postiu
visoke rezultate) vrlo su zabrinuti za svoje rezultate,
pa zbog toga odbijaju sve to bi moglo poremetiti
njihov miran san prije natjecanja, ukljuujui tu i
aj, dok smo mi hrvati ipak bili malo slobodniji u
prireivanju zabava. Osim zabava koje smo organizirali u vlastitom aranmanu, bilo je i slubene
razbibrige namijenjene natjecateljima, pa smo tako
posjetili slavnu Chichen Itzu te jedno od turistikih
odmorita na Karipskom moru.
Malo drugaija vrsta zabave bilo je sveano zatvaranje sa dodjelom medalja. Budui da je hrvatska
delegacija bila velika brojem, moemo se pohvaliti
da su "hrvatske kockice" prednjaile u bodrenju
svojih natjecatelja kada su odlazili primati medalje.
WWW.VIDI.HR

Napor i koncentracija: Na 400 raunala rjeavali su se

zadaci iz programiranja - ukupno 10 sati kodiranja tijekom dva dana...

Osjeaj koji ovjek ima kada sa srebrom oko vrata

ponosno dri hrvatsku zastavu, uz zvuke hrvatske
himne, fantastian je. Ipak je izmeu 86 zemalja
koje sudjeluju na IOI-u jedna mala Hrvatska odabrana kao sljedea zemlja domain, to nam je velika ast, a Hrvatskom savezu informatiara veliki
uspjeh. Nakon to su rezultati bili obznanjeni, i sveano zatvaranje zavrilo, uslijedila je velika feta, na
kojoj smo dobro zalili (tekilom, naravno) dobivene
metale.
Put kui protekao je bez veih incidenata (nismo
vie imali plastinih vreica:-), ak je i prtljaga dola
sa nama! Odmah po povratku na zagrebaki aerodrom poele su prve slubene estitke, a mora su
priznati da je i medijska pratnja bila odlina, to je
svijetli primjer da i znanje neto vrijedi u Hrvatskoj.
Na samom aerodromu domjenak nam je priredio
zagrebaki gradonaelnik, Milan Bandi, koji nas je
poslije jo jednom ugostio u Gradskom poglavarstvu. Sljedei dan je u Hrvatskom savezu informatiara odrana press konferencija, na koju se odazvao
veliki broj novinara, a dan nakon toga i primanje u
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
Osobno smatram da smo bili odlino medijski
popraeni i da je na uspjeh prepoznat i od strane
dravnih slubi, ali i sponzora (posebice istiem
Konar). Za takav status informatike i informatikih natjecanja stvarno je najzasluniji Hrvatski savez informatiara, i svi ljudi koji su u njemu. Da nabrojim samo neke, tu su: tajnik Saveza Ivo eparovi, predsjednik Saveza Alen Spiegl, odgovorni voditelj Kreimir Malnar i posebno treba istaknuti naeg
strunog voditelja Luku Kalinovia.
Za kraj, osvrnuo bih se na jedno pitanje koje su
nas novinari esto pitali, a to je ostajemo li u Hrvatskoj. Nakon to smo razgovarali s natjecateljima iz
svih zemalja, razvijenih i nerazvijenih, mogu vam
rei - nama u Hrvatskoj je sasvim u redu.

report ZG VELESAJAM (1)

19/10/06

09:25

Page 32

FOKUS INFO DANI, INTERLIBER I EDUCA PLUS

Info dani, Interliber i Educa Plus

Tri u jednom!
Nakon perioda neizvjesnosti, Info se
ipak odrava - s poneto izmijenjenom
strategijom
pie: Dejan Rudi

akon nekoliko tjedana neizvjesnosti te oprenih informacija o tome hoe li se ove godine odrati Info sajam na Zagrebakom Velesajmu, ini se da e Infa ipak biti. Ovaj puta se udruuje sa jo dvije manifestacije s nadom da e privui dodatni broj posjetitelja i na taj nain postii
veu vanost i postii vei utjecaj. Od 7. do 11. studenog, pod nazivom INFO DANI odrat e se konferencije, strune radionice i dogaanja s temama iz
podruja informacijskih tehnologija, telekomunikacija i novih medija, a takoer e predstaviti
srednje i male ICT tvrtke. Kampanja cjelokupnog
termina glasi Knjiga i uenje su in to ukazuje na
koncept i smjer razvoja ova tri sajma.

Info sajam
Info sajam je osnovan prije 38 godina, punu
godinu prije velikog CeBIT-a. U poetku zamiljen
kao sajam uredske opreme i pomagala do danas je
doivio mnoge promjene, te uspio nadivjeti mnoge sline manifestacije koje su svoje mjesto nale jo
samo u povijesnim knjigama. Info je ove godine po
prvi puta doivio neizvjesnost glede odravanja, no
organizatori su, sreom, u dogovoru sa izlagaima
ipak odluili odrati ovu sajamsku priredbu i nastaviti tradiciju. Sajam Info i ove e godine sadravati

Raspored dogaanja
Pregled osnovnih deavanju po danima:
7.11. - 11.11. utorak - subota, paviljon 7; Info start-up forum
Organizator: FER i Zagrebaki velesajam- "Poduzetniki centar
nove ekonomije
8.11. srijeda 9.00 sati, Klub Izlagaa; Konferencija o upravljanju identitetima i zatiti osobnih podataka
Organizator: CASE d.o.o.
8.11. srijeda, 9.30 sati, dvorana Brijuni; Savjetovanje: Strategija
i tehnologija prodaje u EU
Oraganizator: Ekonomski fakultet i Zagrebaki velesajam
9.11. i 10.11. etvrtak i petak u 9.00 sati, Kongresna dvorana;
9. konferencija o Call centrima
Organizator: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka i
Zagrebaki velesajam
7.11. - 10.11. utorak - petak 8.00 sati, dvorana Hvar; Seminari
informatikog sadraja
Organizator: CASE d.o.o.
7.11. - 11.11. utorak - subota, paviljon 8b; Prezentacija najuspjenijih softverskih radova mladih informatiara Hrvatske
Organizator: Hrvatski savez informatiara i Zagrebaki velesajam

32

VIDI br. 128 / 2006

Tradicija: Ve 38 godina INFO glasi kao najvei regionalni tehnoloki sajam, ali naalost - ve godinama smanjuje svoj opseg...
sline sadraje kao minulih godina. Raunala i
raunalne mree, komponente, periferni ureaji,
telekomunikacije i sva ostala oprema od koje vam
rastu zazubice nai e ponovno svoje mjesto na
prostorima Zagrebakog Velesajma. Naravno nai
e se mjesta i za osnovne aplikacije, poslovna
rjeenja, online poslovanje te uredsku opremu i
tehnologije. I ljubitelji fotografije doi e na svoje jer
e multimedijska i fotografska oprema isto tako
puniti tandove Infa.

Interliber
Na Interliberu, 29. meunarodnom sajmu knjiga i uila predstavlja se poslovni svijet izdavakog i
edukativnog stvaralatva s velikom ponudom knjiga i uila na jednom mjestu. Sajam se odrava pod
visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Uspjena suradnja Zajednice
nakladnika i knjiara pri HGK i Zagrebakog velesajma na sajmu Interliber i ove godine doivljava
svoju punu potvrdu.
Ovogodinja zemlja partner bit e Slovenija koja
e se predstaviti svojim izdavatvom u organizaciji
Ministarstva kulture Republike Slovenije, a ujedno
se ovim nastupom nastavlja nova faza razvoja
sajma Interliber koji postaje prvorazredni kulturni i gospodarski dogaaj. I ove godine na
Interliberu se oekuju prezentacije i nastupi
velikog broja nakladnika i pisaca, te niz struno
popratnih dogaanja u okviru Sajma i u gradu
Zagrebu. Za najuspjenija djela na podruju
izdavake djelatnosti i drutvenih, humanistikih, medicinskih, prirodnih, tehnikih i informacijskih znanosti dodijelit e se
nagrada "Josip Juraj Strossmayer", koju
zajedniki dodjeljuju HAZU - Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti i Zagrebaki Velesajam.

odgovorile na izazove novo nastalog okruja.

Jaanje intelektualnih sposobnosti zaposlenih i
transfer znanja u procese stvaranja vrijednosti koji
predstavljaju temelj za inovacije, odgovor je tim izazovima.
Tradicionalno, drugog dana izlobe EDUCA
PLUS, 8. studenog 2006. godine odrat e se cjelodnevna meunarodna konferencija o upravljanju
znanjem na kojoj e priznati domai i strani strunjaci govoriti o: upravljanju promjenama i nainima prihvaanja promjena u radnoj sredini, novoj,
na znanju baziranoj ekonomiji koja je preduvjet
stvaranja vrijednosti tvrtke i postizanja njene konkurentnosti, metodama oslobaanja intelektualnih
potencijala zaposlenih, orijentaciji, postignuima i
mjestu hrvatskih tvrtki, u tom kontekstu, u domaem i meunarodnom okruenju.
Croatia Airlines, Hrvatske eljeznice i Autotrans
Rijeka ponudili su smanjenje cijena za prijevoz putnika koji polaze na Info u rasponu od 25% do 40%.
Ovim se organizatori nadaju da e vei broj posjetitelja koji nisu smjeteni u Zagrebu biti u prilici
posjetiti Info barem izletniki. Zakljuno, svima
nama trebalo bi biti jako vano da se Info odri.
Imati u vlastitom gradu manifestaciju sajamskog
tipa kojoj je osnovna svrha predstavljanje vrhunaca
tehnolokih dosega, bilo da se radi o poslovnom ili
o privatnom sektoru, hardveru ili softveru bi trebao
biti prioritet koji bi trebao sebi postaviti svaki grad i
svako gradsko poglavarstvo. To e biti mjesto gdje e
se svi iz ovog segmenta industrije susresti, razgovarati a moda se rode i neki novi oblici poslovne
suradnje.

Educa Plus
U zajednikom terminu odrat e se i
EDUCA PLUS, izloba cjelo-ivotnog
uenja i razvoja ljudskih potencijala.
Cjelo-ivotno uenje na svim podrujima
rada i ivota imperativ je koji nam donosi
globalno informacijsko drutvo svojim sve
brim promjenama trita i tehnologija.
Tvrtke suoene s promjenama moraju Tri u jednom: Info, Interliber i Educa Plus spajaju se u jedan paket dizajniran da
poticati fleksibilnosti kako bi to uspjenije privue podjednako i stariju i mlau publiku eljnju znanja i edukacije.
WWW.VIDI.HR

report IBM forum (0.67)

19/10/06

09:27

Page 34

FOKUS IBM FORUM - UMAG

IBM Forum - Umag, 20-22.9.2006.

Inovacijom do uspjeha
Lajtmotiv etvrtoga Foruma bila je inovacija. Kroz niz od est
paralelnih predavanja, vie od 500 sudionika steklo je dojam o
vanosti inovacije u poslovanju te to i kako to radi IBM
pie: Davorin Horak

roz svoje etiri iteracije, IBM-ov Forum se

iskristalizirao na domaoj IT sceni kao jedan
od primarnih, nezaobilaznih dogaaja, podjednako vanog po svom tehnolokom, kao i drutveno-angairanom aspektu. Ovogodinji, jo vri dokaz za tu tvrdnju jest Forum na kojem je pod
krilaticom "Inovacijom do uspjeha" odrano est
paralelnih predavanja i dva vrlo zanimljiva okrugla
stola. Tijekom tri sunana dana u Umagu, meusobno se druilo, razgovaralo, slualo i komentiralo, a
sve u kontekstu inovacije kao neophodne uporine
toke uspjenog poslovanja, vie od 500-tinjak
sudionika. Teme razgovora su, naravno, bile neto
jednostavnije i profanije na ugodnim veernjim
druenjima uz lokalne specijalitete za nepce i duu.

Lovac ili lovina

Na samome otvorenju, uvodnu rije je iznijela
Collen Arnold, glavna direktorica IBM-a za Sjeveroistonu Europu.U kratkom ali vrlo elokventom govoru istaknula je da svijet koji je, u poslovnome
smislu, ravan (aludirajui na teze izneene u knjizi
uglednog kolumnista The New York Timesa,
Thomasa Friedmana, The World Is Flat, A Brief
History of the Twenty-First Century), nudi velike
mogunosti ali i izazove. U tome kontekstu, inovacija poslovnih modela postaje kljunom za
uspjeno poslovanje, a obzirom da IBM nudi kompletnu uslugu, Mrs. Arnold je zavrila porukom da

34

VIDI br. 128 / 2006

Inovacija: Lajtmotiv etvrtog po redu IBM foruma

"IBM eli biti Va partner u inovaciji". Jednako zanimljiv te, ipak neto znaajniji za vatni, posao krene nabolje.", istaknuo je Boo Prka.
nae podneblje bio je okrugli stol koji je potom usli- Oigledno je da se mora estoko zaokrenuti od najedio. Razgovor prilino karakternog naziva, "Lovac ina razmiljanja koje je prevladavalo posljednjih
ili lovina", moderirao je novinar HRT-a Goran pedesetak godina, no i da je vrlo bitno shvatiti da
Mili a sugovornici su bili eljko ovi, predsjednik iako je kapitalizam ekonomski sustav a ne moralni,
Uprave Plive, Boo Prka, predsjednik Uprave PBZ- bez svoje moralne komponente ne moe ispravno
a i Marko Vojkovi, predsjednik Uprave Adria- funkcionirati.
tica.net grupe.
Naalost, vremena je bilo premalo za vrlo vana to nas eka u budunosti
pitanja koja su postavljena, no prisutni su dobili
Kroz est paralelnih predavanja, to je bio vrlo
kakav-takav uvid o tome kako ovi uspjeni poslovni intenzivan ritam za sve sudionike ali i podjednako
ljudi doivljavaju nau gospodarsku situaciju te inspirativan, IBM je prezentirao proizvode i usluge
kako je Hrvatska prola u velikome ekonomskom softverske i hardverske grupe te svojih partnera i
pospremanju koje je uslijedilo s neovisnou. Za- korisnika. Svi su imali prilike i iz prve ruke oprobati
kljuak je da je moglo biti gore, no i da nismo isko- IBM-ova rjeenja kroz tzv. Hands-on lab. Iako su
ristili sve to smo mogli. Neke privredne grane su sva dogaanja bila na visokome, profesionalnom
nepovratno unitene, dok su druge procvijetale. nivou, u neformalnome razgovoru pred zatvaranje
Ono to je bitno jest da "... je dravni sektor lo, Foruma brojni sudionici su posebno istaknuli niz
neinventivan i spor te da kada stvar preuzme pri- pod nazivom Od ideje do realizacije, od strategije
do tehnologije kroz koji se fokusiralo na onovaciju
u planiranju, stvaranju i upravljanju modernim
poslovnim sustavima.
Forum je zatvoren okruglim stolom pod
nazivom Perspektiva razvoja IT industrije u
Hrvatskoj na kojem su sudjelovali predstavnici
nekih od vodeih IT tvrtki i organizacija.
Okrugli stolovi: Zanimljivi i vrlo informaticni razgovori kljunih govornika

WWW.VIDI.HR

proirenu verziju proitajte na portalu Vidilab.com

report CUC I INTERVJU (1)

20/10/06

09:18

Page 36

FOKUS CUC 2006

CARNet User Conference '06

Povratak u budunost
Povodom tradicionalne CARNetove konferencije intervjuirali
smo Zvonimira Stania, ravnatelja CARNeta
pie: Ivan Pekarik

Uenici se veinom prijavljuju na

Web festival 06, ija su tema ove
godine blogovi. U ovom trenutku
prijavljeno je ve oko 200 blogova,
to je izvrsno.
to mislite da je razlog smanjenog interesa od strane uenika?
To je jo prerano... Vjerujemo da
je CARNetov angaman u osnovIzvrsni pomaci: Zahvaljujui odlinoj suradnji drave i CARNeta, kolarci vrlo brzo mogu oekinim i srednjim kolama jo uvijek vati mnogo bolje uvjete u kolama.
prekratko na snazi, prve usluge smo
poeli implementirati u kole tek ove jeseni i prera- primjeri iz prakse; 2) Hrvatsko kolstvo u kontekstu
no je oekivati vei angaman uenika, u smislu trita rada; 3) Sigurnost na internetu; 4) Iskustva
CARNetovih sistem inenjera i koordinatora, a peta
okruglih stolova, radionica i predavanja radova.
tema je Hrvatska i svijet. Bit e prisutni ravnatelji
Ovo je prvi CUC na hrvatskom jeziku?
Da. Nadamo se da e tako ostati i ubudue. To je drugih istraivakih akademskih mrea u regiji, pa
bio, zapravo, jedan od veih prigovora CUC-u zad- tako oekujemo ravnatelje slovenske, bosanskohernjih godina - da je slubeni jezik engleski, zbog ega cegovake i srpske akademske mree. Bit e rijei o
je i sva korespondencija prije i tijekom konferencije aktivnostima pojedinih mrea u regiji i o mogunobila na engleskom jeziku. Sada e jedino strani go- stima nae meusobne suradnje, to e biti i tema
vornici imati predavanja na engleskom jeziku. Bu- jednog od okruglih stolova (od ukupno njih pet).
dui da ove godine imamo prijavljena 63 rada, u Uz to emo odrati devet radionica, to znaajno
odnosu na uobiajenih 40-ak u proteklim godina- poveava broj interaktivnih sadraja CUC-a u odma, ovo dovoljno govori o porastu interesa za 8. nosu na prethodne konferencije. Naa je elja da to
CARNet User Conference, emu je, dakako, prido- vie poveamo komunikaciju izmeu, s jedne stranijelo i odravanje konferencije na hrvatskom kao ne, nas koji ostvarujemo one zadatke koji se od nas
slubenom jeziku, ali i tematsko irenje konferenci- oekuju i trae i, s druge, onih koji te usluge koriste.
Imat emo i etiri keynote govornika - prvi je Dai
je k kolama.
Koje su glavne teme koje moemo oekivati Davis, generalni manager DANTE-a, drugi je
Hamish Macleod sa sveuilita u Edinburgu, trei je
na konferenciji?
Pet je glavnih podruja u kojima e biti prezen- Miroslav Milinovi sa SRCA i etvrti je Ivica Ostoji
tirani radovi: 1) Upotreba ICT-a u obrazovanju i iz Cisca.
Hoe li doi i predstavnici Ministarstva?
Da. Ministarstvo je ove godine neto jae ukljuPozitivni pomaci u kolstvu
eno i u samu organizaciju CUC-a, budui da jedan
njihov predstavnik sjedi u naem programskom
VIDI: Budui je konferencija sada tematski proirena,
nismo dovoljno kompetentni. Ali to se tie aktivnosti
odboru. To je Zoran Paldi, naelnik u Upravi za inpa uz znanstvene i akademske teme dijelom nudi i osvrt
Uprave za informacijsko drutvo i CARNeta u poboljanju
formacijsko drutvo. Predstavnici Ministarstva e s
na stanje ICT-a u kolstvu i aktivnosti koje CARNet u
uvjeta kolovanja, tu smo ostvarili znaajne napretke u
CARNetom imati prezentacije o napretku na podsuradnji s dravom provodi u kolama, zasigurno imate
posljednjih godinu dana. Primjerice, povezali smo preko
ruju implementacije CARNetovih usluga u kolstav o tome kako napreduje informatizacija kolstva? Sje900 osnovnih i srednjih kola u CARNetovu mreu u
stvu. Ministarstvo e uz to prezentirati svoje rjeenje
amo se rijei ministra Schwarza poetkom godine o
posljednjih godinu dana, velika veina njih je povezana 2za smanjenje papirnate dokumentacije koje kole
velikim nadolazeim promjenama i skepticizma mnogih
megabitnim ADSL linkovima na CARNet, dok ih je otprialju Ministarstvu i ostalim ustanovama. Uveden je
prema "samo jo jednoj politikoj izjavi", no sada je oito
like 100 povezano 100-megabitnim linkovima. Napravljesustav kojim se elektronskim putem svi podaci
da je do mnogih pozitivnih pomaka doista dolo, barem
na je cijela infrastruktura za usluge uenicima koju mi u
vezani za kolu, nastavnike, uenike, nastavni plan i
to se CARNetovih aktivnosti tie...
CARNetu nazivamo HUSO (Hosting Usluga za Srednje i
program alju na centralno mjesto s kojeg e
Stani: to se tie uvoenja telekomunikacijskih i
Osnovne kole) koja omoguava uenicima posjedovanje
Ministarstvo dalje potrebne informacije prosljeinformatikih poboljanja u kolstvu, ako je samo to doelektronikog identiteta, temeljem ega dobivaju e-mail
ivati nadlenim ustanovama i koristiti te podatke
voljno da popravimo cjelokupno stanje onda je odgovor
adresu, pristup internetu, besplatne sadraje za uenje,
za svoje potrebe....
definitivno: da, CARNetove aktivnosti e doista promijekao i mnoge druge sadraje. O svemu tome e biti rijei
Takoer oekujemo ili ministra znanosti, obraniti stvari na bolje. Ali situacija je mnogo sloenija i ovisi
na konferenciji, s posebnim osvrtom i na sigurnost interzovanja i porta g. Dragana Primorca, i/ili g. Drao svim drugim aktivnostima na svim drugim poljima veneta u kolama (restrikcije nepodobnim sadrajima, siggana Schwarza njegovog pomonika za informacijzanima za kolstvo u koje ne elim ulaziti i u kojima mi
urnost, mogunostima CMS-a koji e kole koristiti itd.).
sko drutvo, koji e prisustvovati konferenciji.
ajdrai mi kolumnist sa zadnje stranice, osim
to pie duhovite tekstove za Vidi, u ivotu
radi i neto ozbiljno;-) s onim kabelima koje
dri u ruci, to je bila i tema naeg prolomjesenog
razgovora u prostorijama CARNeta. Povodom ve
tradicionalne konferencije "CARNet User Conference", koju ove godine na torti oekuje osam svjeica, puno vie hrvatskog jezika i puno vie predstavnika osnovnih i srednjih kola te Ministarstva,
razgovarali smo o smjerovima kojima se CUC okree i (nadamo se, za sada im uspijeva) ljepoj budunosti hrvatskog kolstva...
VIDI: Zato "Povratak u budunost"?
Stani: Slogan "Povratak u budunost" oznaava povratak naim korisnicima, budui smo u zadnjih nekoliko godina u neku ruku orijentirali CUC
ka istraivakim i znanstvenim temama u onom
najnaprednijem smislu. Ove godine smo proirili
bazu naih korisnika na osnovne i srednje kole, pa
smo na konferenciji tematski pokrili i tu nama vrlo
znaajnu bazu korisnika...
Znai li to da e uenici i nastavnici na ovogodinjoj konferenciji prisustvovati u veem broju
nego prethodnih godina?
Poziv je otvoren svima... Uenici, iako su pozvani, ne pokazuju toliko velik odaziv koliko profesori i ravnatelji kola koji su se spremno odazvali u
velikom broju. Ministarstvo prosvjete, obrazovanja i
porta je osiguralo kotizaciju u visini od 15.000
kuna za profesore, ravnatelje i uenike srednjih
kola, a dobili smo i 50.000 kuna kotizacija za sistem
inenjere i koordinatore ustanova lanica CARNeta.

36

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

report HongKong_ Shopping (2)

18/10/06

09:28

Page 38

REPORTAA HONG KONG I TAIPEI

Hong Kong i Taipei

Bitka za shoppingholiare:
HKD vs. NT$ vs. Svijet
Jeste li znali - ako samo elite kupiti dva nova objektiva
za, primjerice Canon EOS-350D, uteda vam moe pokriti
let (u sezoni) do Hong Konga? No, to je samo jedan mali
dio cijele prie...
pie: Teo Vali

a je Azija meka svih shoppingholiara, to je od 100%, s oblacima 50- Vrh Hong-Konga: S brda puca fantastian pogled na sam Hong-Kong i Kowloon (shopping-meka).
jasno i najveim protivnicima shopping kul- 200 m iznad zemlje.
trgovinu robom. Tako je Hong Kong ve u startu jeture. No, ivot u dvije istonoazijske prijestolftiniji za 22%, a kad se na to pridoda izostanak canice prilino je drugaiji od onoga na to nas zapad- Hong Kong
njaki nain ivota pokuava priviknuti.Veina robe
Kada sletite na hongkonki aerodrom, bit e vam rinskih i inih davanja, jasno vam je gdje stvari idu.
na svoj put oko svijeta kree iz Hong Konga jasno da ste doli u glavni shopping grad Azije. Niti poslovni dio ne zaostaje: ako planirate poeti
(proizvedena u Kini ili na Tajvanu), a ako se zatek- Hong Kong Tourism Board (HKTA) je na svim raditi u Hong Kongu ili pokrenuti kompaniju, znanete u Tajvanu, kulturoloki i cjenovni ok gotovo je stranama postavio informativne letke, a mi vam jte da postoje samo tri poreza o kojima se (ne) trezajamen. Nain na koji ove dvije nacije pristupaju savjetujemo da obvezno ''pokupite'' dva vodia s bate brinuti: porez na profit iznosi 17,5%, a ukupna
kulturi kupovanja gotovo je dijametralno suprotan cjelovitim kartama Hong Konga. Tu ete nai broj- davanja na plau su maksimalno 16%. Ne postoje
Europljanima i Amerikancima koji ive na tzv. hr- ne reklame za trgovine, ali i upute kako stii do naj- nikakvi socijalni porezi ili zdravstveno osiguranje, s
ak principu (hampster principle - sakupljanje robe poznatijih shopping dijelova, bez obzira zanima li obzirom na to da je zdravstvena skrb - automatska.
I kada imate tako posloenu ekonomsku situacikoja moe zatrebati samo jednom). Budui da no- vas elektronika, odjea ili neto tree.
vac ne raste na drveu, sve se skupe investicije temeSam Hong Kong zapravo je podijeljen na vie ju, uope ne trebate razmiljati o tome isplati li vam
ljito uvaju, kako bi se poslije mogle dobro prodati dijelova, no najvie se elektronikih komponenti se neto kupiti ili ne.
Jedini realni nedostatak Hong Konga jest to u
i, naravno, stei resurse za kupnju novih ureaja. S moe nabaviti u Stanley Streetu (meka za fotografe)
druge pak strane, kupnja razna otoku Hong Kong ili u tri najpoznatije shopping ulice u Kowloonu vlada za
nih zatitnih pokrova za LCD
slavnoj trojki ulica u Kowloo- zapadnjake gotovo nepodnoljiv ''miks'' mirisa:
ekrane ili objektive gotovo je
nu. to se pak prie o objekti- visoka vlanost u kombinaciji s tradicionalnim jeuvjetovana ivotu u zemljama s
vima iz podnaslova ovog la- lom - peenim elucima - kod svakog Europljana
prosjenom vlanou zraka
nka tie, autor ovih redaka izaziva ''instant'' muninu, bez obzira na to jeste li
od 87% (u praksi, Hong Kong
posjeduje ve navedeni fotoa- osvjedoeni mesojed ili niste. Na to se jo dodaje i
zna biti nekoliko tjedana s vlaparat s osnovnim 17-85 mm povremeni vjetar mirisa po ljudskome znoju i bit e
nou 100%, kada se spuste
objektivom, a na listi elja nali vam jasno da se nalazite u gradu koji dotie sjeverni
oblaci na 200 m iznad grada), a
su se makroobjektiv EF100 te rub tropskog pojasa.
No, da se vratimo na veselije teme. Ako nemate
ove je godine posjetio sam Ho- Dajte mi hardvera: Gotovo svaka trgovina
teleobjektiv EF100-400 mm sa
ng Kong u razdoblju vlanosti ureena je na identian nain. Izvana i iznutra.
stabilizatorom slike. U Hong isplaniran osnovni okvir to sve elite kupiti, Hong
Kongu moete naii na desetak Kong je ista nona mora za va kuni proraun jer,
vrhunskih trgovina i na jo dvjestotinjak trgovina s samo ako odete u Sham Shui Po ili Appliu Street,
vrlo dobrom kvalitetom usluge. Jedna od najpozna- zatei e vas pogled na stotinjak trgovina (upozoretijih trgovina, Tin Cheung Camera Company, nje: u Kowloonu sve su trgovine smjetene po konprilino je hvaljena, a navedeni dvojac u Hong Ko- ceptu: trgovina hardverom-zalogajnica-trgovina
ngu se prodaje za 15.060 hongkokih dolara (10.720 mobitelima-zalogajnica-trgovina softverom-zalokn), dok se u domaim trgovinama za ovaj dvojac gajnica... zalogajnica = gore opisani mirisi
mora izdvojiti 17.298 kuna. Cijena aviokarte Za- Shvatili ste?), koje nude tisue hardverskih kompogreb-Hong Kong s Lufthansom u lipnju je bila 5.947 nenti, a vrlo je lako uoiti fantastine dealove. Tako
kn s PDV-om. S ova tri objektiva otvaraju se predu- smo naili na Samsungov Q30plus prijenosnik s 32
vjeti za slikanje fascinantnih fotografija, a utedjeli GB SolidState diskom za svega 16.600 kuna, iako
ste ogromne novce. No, ove cijene nije ostvarila cijena tog prijenosnika u EU iznosi 23.000 kuna.
No, ako traite jeftine CD ili DVD medije, tu vas
dobra vila drndara, ve ista ekonomska raunica.
Kao prvo i osnovno, razlog cijena koje se kreu moramo upozoriti kako je ova regija, spletom okolod minimalno 30% pa sve do 70% jeftinije nego u nosti i udjela ilegalnog softvera na tritu - svjetska
Hrvatskoj (odnos Hrvatska-Hong Kong jo je po- meka. Tako se nismo nadali da e primjerice Verbavoljniji od primjerice Hong Kong-Njemaka) jest tim, TDK i Maxell mediji biti jeftiniji u Zagrebu
Bagatela: Elektronika je u prosjeku 30% jeftinija od Zagreba. Apple iPod? -45%.
PDV, odnosno izostanak bilo kakvog poreza na nego to su u Hong Kongu. S druge pak strane, ako

38

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

report HongKong_ Shopping (2)

18/10/06

09:28

Page 39

HONG KONG I TAIPEI REPORTAA

njem razno-raznih ''kill & rei: "Sir, buy and find out". Jednom kada kutiju rasdestroy'' majica, ve su nat- pakirate, saznat ete i razlog smijanju: kineska kutipisi iznimno pozitivni, u ja nije nita drugo nego li papirnati otisak prikaen
stilu "After the rain comes na originalno englesko pakiranje, a sami DVD-i u
sunshine", "Why loose time Tajvanu su multiregionalni, odnosno zone 1, 3 i 5
on war when you can make (ista stvar kao i Hong Kong). Iako nema nae
love" ili "Live your life". Ho- europske, u veini trgovina DVD player e vam
date li gradom nasmijeeni, ponuditi za otprilike 150 kuna - ak i da ne moete
gotovo svatko tko vas po- otkljuati regije na vaem ureaju, dodatnih 150
gleda uzvratit e osmje- kuna ve se isplati ako kupite dvije sezone
hom, a ako se izgubite, ljudi Smallvillea ili Lois & Clark. Audio CD-ovi spadaju u
e vam nastojati pomoi zonu sumraka - dok je tipina prodajna cijena CDak i ako to podrazumijeva ova u zagrebakim trgovinama oko 130 kn, u
da hodaju s vama dvadese- Taipeiju slobodno moete prekriiti ovu prvu brotak minuta do traene lo- jku: cijena veine audio CD-ova kree se oko 36
kacije. Sam Tajvan je inae kuna, dok najnoviji hitovi obino imaju cijenu od
mjeavina Japanaca i Kine- 298 ili 398 tajvanskih dolara (100 NT$ = 17,46 kn).
Osobno, autor ovih redaka bi se bez problema
za, odnosno dananja generacija izgleda neuobiaje- mogao naviknuti na ivot u Taipeiju, koji je ipak
no - najblii opis bi bio: po- humaniji od Hong Konga. Uza sve ovo, uraunajte
Taipei 101: S vrha najvie zgrade na svijetu puca fantastian pogled na Taipei (ovo je istoni dio).
gledajte anime crtie (azi- da je prosjena plaa tek oko 8.700 kuna (za strance
jske crte lica i velike oi), no vrijede druga pravila - ovisno o brani). Ono to je
vam zatreba predah od elektronike, vae kolege na to je prirodna posljedica invazije Chiang-Kai- u Tajvanu skupo jest stanovanje, ali to je tipina
poslu moete ostaviti bez daha izvadite li oko tisuu Shekovih trupa na japanski otok
amerikih dolara i odete u nekog od brojnih runih Formosu. Jedno od najudnijih
krojaa odijela. Prosjek u Hong Kongu jest oko 220 iskustava koje sam doivio u Tajamerikih dolara za jedno odijelo saiveno po vaoj vanu jest "VAT-on-the-fly", odnosmjeri (napomena: u to jedno odijelo obino ide no ''instant'' povrat PDV-a.
jedan sako, jedan prsluk, dvije koulje, dvije kravate, Naime, za razliku od velike veine
dvoje hlae i dvoje arape). Ako idete do primjerice zemalja, ideja prikupljanja papira,
turskih ili kineskih krojaa, proi ete dvadesetak peatiranja na granici i potom
dolara jeftinije. Ipak, savjetovali bismo vam 1.000 povrata poreza - u Tajvanu jednosamerikih dolara i posjet nekom od poznatijih tavno ne postoji. Ako ste stranac,
krojaa, ije reklame moete pronai u gotovo porez (5% ili 10%, ovisno o vrsti
svakom turistikom vodiu. Za te novce, oekujte robe) vam se vraa na licu mjesta,
bundlirano vrhunsko odijelo koje ustvari nije jedno, odnosno dobivate "popust za
ve dva ili ak tri (dva razliita sakoa, tri ili etiri strance", kako nam je to objasnila
jedna prodavaica. Na upit treba li
koulje, dvije kravate i sl.).
pokazati putovnicu da se potvrdi
Taipei - Shiny Happy People
kako niste Tajvanac, prodavaica u
Ukoliko ste impresionirani cijenama u Hong Sonyjevom megalopolis centru
Kongu i ve prerasporeujete svoj kuni proraun ''pala'' je u simpatian smijeh Staro vs. Novo: Multipleks u sebi sadri trgovine za svaki dio Sonyja (PS2 store, PSP store)...
kako biste otili u Hong Kong, Taipei vas moe okirati na nekoliko naina: i dok su stanovnici Hong
Konga poznati kao najprostiji narod u Aziji (pljuvanje, podrigivanje i povieni tonovi s velikim fundusom psovki - sastavni su dio ivota), Tajvan i
glavni grad Taipei predstavljaju ogledalo za gotovo
cijeli svijet. Naime, veina ljudi s kojima smo se susreli jednostavno je - sretna. Tajvanski tinejderi nisu
ludi za deklariranjem svojeg buntovnitva i noe-

Prostranost: U Taipeiju svaka vrsta proizvoda ima zaseban zid.

(razlog tome je vjerojatno moja visina, priblino 30

do 40 cm via od veine Tajvanaca). Uglavnom,
Taipei bismo mogli ''bez pardona'' prozvati mekom
raunala, audio CD-a i DVD-a. to se pak samih
raunala tie, zakljuak je prilino logian - ipak se
veina stvari proizvodi ovdje, iako, pripremite
maramice: u trgovinama se Acerov 24-inni monitor prodaje se za 3.717 kuna, a fantastian Dellov
monitor platit ete svega 4.182 kune, a za tu cijenu
isplati se tegliti monitor sve do Zagreba. Upamtite
da je kutija 24" monitora ipak dovoljno lagana da
stane u prtljagu, a ako ste doli s premalenim koferom, najjeftiniji king-size kofer moete dobiti ve za
80 kuna.
No, za DVD-e ili audio CD-e raunica ipak nije
jasna. Recimo, komplet od 10 sezona Prijatelja prodaje se na Amazonu za 1.689 kn; kada bi se mogli
nabaviti u Hrvatskoj, cijena bi bila oko 3.200 kuna.
No, na Tajvanu, cijena svih 10 sezona u lijepoj
kineskoj kutiji iznosi 720 kuna! Ukoliko se pitate
kakva je to kineska kutija, pria se pone otkrivati
kada pitate prodavaa je li to na engleskom jeziku.
Prodava e se, ve tradicionalno, poeti smijati i
WWW.VIDILAB.COM

Sjest' i plakat': Najnoviji CD-i cijenama su i 70% jeftiniji od EU.

boljka svih otoka, kako Hong Konga tako i Tajvana.
Na kraju, sve to vam moemo rei jest: jeste li
razmiljali o shopping-odmoru? I ene i mukarci
dobijaju napade od sree od pogleda na cijene...

VIDI br. 128 / 2006

39

report ibc 2006 v2 (1.75)

18/10/06

13:30

Page 40

REPORTAA IBC 2006

I CD-u
NA VID

International Broadcast Conference 2006, Amsterdam 07.09.-12.09.2006.

Svijet sadraja
Krilatica ovogdinjega IBC sajma
bila je Creation, Management,
Delivery, a mi bi dodali: Da i to
u HD formatu
piu: Tomislav Heimovi i Hrvoje imi
zaista, svijet sadraja u potpunosti opisuje ovogodinji International Broadcast Conference,
koji je okupio sve eminetne igrae u polju
proizvodnje, emitiranja i distribucije TV sadraja.
Dvanaest paviljona te veliki vanjski izlobeni prostori ugostili su preko 1.000 izlagaa iz cijeloga svijeta, koji su pribliili budunost televizije i najavili
nesluene mogunosti koje ve kucaju na vrata, ili
bolje reeno na displaye svih vrsta. Iz vienoga se da
zakljuiti da proizvoai broadcast tehnologija
estoko promoviraju HD produkciju i to pogotovo

Raj za televizijske profesionalce: Producenti, snimatelji, reiseri i nove tehnologije - za svakoga po neto.
dostajalo. Najnoviji dosezi u kvaliteti slike pokazani
su u Digital Cinema projekcijskoj dvorani s 1.800
mjesta, koja je koritena i za kongresne svrhe.

Svijet kamera i video opreme

vei isporuitelj TV kamera i broadcast opreme u

svijetu predstavio je, uz najnoviju HD opremu,
ViBE MPEG4 HD Encoder, koji implementira video proces i kompresiju u jedan ip, te tako postie
zavidnu kvalitetu slike, a bandwidth je nevjerojatno
niskih 4 Mb/s. Tu je bio i potpuno opremljen
kamion za HD broadcasting, s pet najnovijih
LDK6000 Worldcam multi-format kamera, te kompletnom produkcijskim podrkom. Vision research
je predstavio dva modela digitalnih cine kamera
Phantom65 i PhantomHD, s rezolucijama do 4K i
do 1.000 FPS. Uz njih potreban je eksterni medij za
snimanje a za cijenu kamera se ne pita.
JVC je promovirao svoje cijenom pristupane
alate za akviziciju HD a, novu seriju ProHD seriju
kamera. Brojkom od preko 12.000 prodanih irom
svijeta JVC lako je argumetiratirao njihovu kvalitetu. Uz mnoge alate tu su bili i nezaobilazni profesionalni monitori.
Tvrtka Avid, kultno ime u broadcastu nije imala
vlastiti prostor, te su njena rjeenja bila prezentirana
kroz kooperante. Ista pria bila je i s Panasonicom.
Christie, poznati proizvoa projektora, pohvalio se
sa svojim digital cinema projektorima, te nedavnom
instalacijom 1.000. primjerka u kino dvoranama.
Kompanija vie od 10 godina surauje a tvrtkom
Texas Insturments, u razvijanju DLP-a od broadcast
aplikacija do VR stereo displaya. Quantel, kao proizvoa radnih stanica specijaliziranih za grafiku i

Arri je pokazao kratke isjeke iz filmske industrije, u kojima su koriteni Arri proizvodi - standard u
filmskoj industriji (filmske
i digitalne kamere, oprema, lee, film skeneri, rekorderi, rasvjeta i software
za obradu boja). Uslijedio
je Sony koji je snimke predstavio na vlastitome digitalnom projektoru 4K
rezolucije. Da bi si predoili kako to izgleda, zamislite filmsku sliku bez
graina. Na tandu je bila i
F900R Cinealta kamera,
poboljana verzija kamere
dovoljno dobre za Lucasov
Star Wars serijal. Takoer
Vizrt broadcast platforma: Od HD-a do mobilnih ureaja i sve u realnom vremenu.
predstavljene su i dvije noza europsku broadcast industriju, koja sve jae ve HDV kamere. Manji model A1, koji je zapravo
prelazi u naprednije formate. Rezolucija do 4 puta pro verzija consumerskog modela HC1, te najnovivea od dosadanje (1920 x 1080 piksela umjesto ji model V1, koji e svakako nai svoje mjesto i u
standardnih 720 x 576) i dosada neostvarivi raspon naim TV-kuama. Uz njih, Sony je predstavio i priboja, dovoljni su razlozi za naputanje starog tele- jenosni tvrdi disk HVR-DR60 kompatibilan sa svim
Sonyjevim kamvizijskog standarda.
Zemaljsko digtalno emitiranje zapoelo je u erama sa 60 GB,
(DVB-T) Velikoj Britaniji jo 1998. godine, a danas dovljnih za 4 sata
je prisutno u 19 zemalja. Unato tome prelazak na videa. Novi profeHD spor je proces. Istovremeno, novi je standard u sionalni LCD moJapanu ve u punom tijeku, a i u sjevernoj Americi nitori, kao i Sonyubrzano se razvija. Kina je takoer u igri s pripre- jeva Bravia serija
mama za Olimpijske igre u Pekingu 2008. Od sport- odlino su prezeskih prijenosa uivo, do studijske produkcije i teren- ntirali mogunoskog prikupljanja vijesti, irok raspon HD opreme sti novih kamera,
ve je spreman. S prelaskom na novi standard, opre- ali i Sonyjeve nove
ma je postala raznolikija, a donedavno glavni medij LCD tehnologije
za snimanje - traka, zasjenjen je novima: tvrdim dis- pod nazivom Reakovima, optikim diskovima i memorijskim karti- lity Engine.
Thomson Grcama. Proizvodnja bilo kakvog sadraja poinje s
kamerama, a nadmetanja u tom segmentu nije ne- ass Valley, kao naj- Broadcast tandovi: Iako je to moda nerealno oekivati, bilo bi lijepo jednom ovo vidjeti na ZG Velesajmu.

40

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

report ibc 2006 v2 (1.75)

18/10/06

13:31

Page 41

IBC 2006 REPORTAA

video produkciju, predstavio je Marco, editing i
management softver, kreiran za desktop i laptop PCe. Uz to predstavljeni su i Newsbox HD (ime govori
za sebe) i Pablo, kompletna rjeenja za color managment. Tvrtka AJA, koja se proslavila prvim capture
karticama za Final Cut Pro, predstavila je Konu,
paletu kartica za Mac i Xenu, kao PC varijantu. Od
SD-a do nekomprimiranog HD-a pa i 2K, kartice
podravaju sve formate, ubrzavajui proces izrade.

vam je bio obueni jabukovac. Kroz cijelo trajanje

sajma organizirani su i treninzi na velikim projekcijskim platnima koji su korak po korak upoznavali
zainteresirane s mogunostima svojih novih softverskih uzdanica. Naravno, i Adobe je bio prisutan
sa svojim kompletnim asortimanom. Od Creative
Suita do Production Suita I, naravno sada i Flasha.
Na live predstavljanju svojih proizvoda, posjetitelji
su mogli pozdraviti i nepoznat broj web gledatelja
koji je mogao pratiti dogaanja kroz live streaming.

Budunost...
High Definition definitivno e pospjeiti prodaju novih
panela, istovremeno oteavajui posao televizijskim minkerima i stilistima, a virtualni studiji i live efekti zasjenit
e i najloije TV voditelje. IPTV ima svijetlu budunost a
koliko e kvantiteta dolazeih programa ugroziti kvalitetu, i kada e rukovodstvo naih internet providera uvidjeti vanost nelimitiranog pristupa internetu... s vremenom emo saznati.

IPTV stie

infrastrukture, ali samo zbog trenda tj.

nemogunosti plasiranja novih tehnologija a da ne
podravaju i HD. Obzirom da bi bilo nemogue
prenijeti novosti svih izlagaa, izdvojili smo samo
neke. Na tandu (ako se tandom moe nazvati hrpa
velikih displaya) danske tvrtke Vizrt moglo se vidjeti
kakve igrake imaju veliki deki poput
CNN-a, CBS-a, Foxa , BBC-a SKY-a. 3D
efekti, titlovi i vizualizacije u HD u i to u
realnom vremenu bacili su nae eljusti
na pod. Jo kad smo uli da je sav feed
mogue u realnom vremenu kodirati u
bilo koji signal u bilo kakvu svrhu, ak i
do mobilnih potroaa... ludnica!
Poljski proizvoa STB predstavio je
model SV300 po vrlo pristupanoj cijeni
od 80 eura. Ureaj koristi sveprisutni
MPEG-4 part 10, odnosno H.264 codec,
bez kojeg je nezamislivo emitirati sadraje
niskog bit-ratea a visoke definicije. Sve
veu panju posveenu DVB-u pokazao
je i Samsung svojim novim rjeenjima
DVB-T rjeenja: Digitalna televizija u skoranjoj budunosti donijet e toliko
VSB/QAM i DVB-T receiverima, kao i
novih usluga da e se promijeniti percepcija tv-a.
potpunim tv rjeenjima. Na svakom flat
kada e sve te blagodati biti dostupne i nama ovisi panelu mogli ste vidjeti razliku u slici (itaj kompreveinom o volji naih internet providera. Zasad siji) za svaku vrstu signala. U usporedbi sa starim
moemo samo sliniti nad onim to u svijetu posta- analognim dobom, razlike su minimalne. HD live
je stvarnost. Istraivaka grupa Ovum, navodi kako preko interneta? Ah.
se oekuje oko 7 milijuna IPTV pretplatnika u pet
velikih zapadnoeuropskih zemalja do 2009. NaRIZ
ravno planovi pet velikih telekoma predviaju jo
i vie. Kombinacijom DVB-a i IPTV, sa irokim
Ugodno iznenaenje u mnotvu svjetskih broadspektrom VOD usluga, europski operateri itekako
cast imena bilo je vidjeti i stari dobri RIZ. Da da,
e znati privui svoje potroae.
dobro ste proitali. Tvrtka iz Zagreba sa 60
Set Top Boxes, male su zgodne kutije koje e u
godinjim iskustvom u broadcastu izlagala je svoje
nae domove na HDTV panele donositi razne DVB
serije odailjaa za radio i tv upotrebu. U napredi IPTV sadraje. Naime postoji trend (u svijetu, narnom svijet high techa lijepo je vidjeti da i mi svoavno) udruivanja tehnologija, kako bi omoguili
jega konja za utrku imamo. Ovo je svakako primrazliito emitiranje iz jednog ureaja. Kako kau
jer koji bi trebali slijediti i nai ostali proizvoai.
sami proizvoai, STB-ovi su najskuplji dio IPTV
Na sajmu smo mogli vidjeti vrlo vjerojatnu
novu granu medija koja polako ali sigurno raste u
intenetskim vodama. Porast bandwitha zajedno sa
novim codecima omoguuju prijenos kvalitetnije
slike i zvuka, ak do High Definitiona. Naravno,

Adobe Theatre: Predstavljanje na sajmu i live na netu.

Softver

Kao ime ve odavno poznato u filmskoj i video

industriji, Dolby je iskoristio svjetsko nogometno
prvenstvo 2006. kao najjau referencu u prezentaciji njihovog audio standarda. Tri milijuna gledatelja,
64 utakmice u Dolby Digital 5.1. i 20 renomiranih
tv kua prilino su jak argument, a nije na odmet i
napomenuti da se i radijski program poinje emitirati u 5.1 sustavu. Dolby Media Producer profesionalni je softver dizajniran za mastering DVD-videa,
DVD audia, HD DVD-a, Blu raya i svih nadolazeih
standarda.
Autodesk je uz live demonstaciju prezentirao
svoj Smoke engine. S alatima za editing, kolorizaciju, vizualne efekte i 3D animaciju privukao je zasluenu pozornost posjetitelja. Naalost, snimanje
nije bilo tolerirano. Njemaka tvrtka Kinoton
prezentirala je vlastiti proizvod koji multimedijalno
oglaavanje podie na novu razinu. Njihov LED
diplay koji projicira sliku u 360 na stakleni cilindar
zadrao je dosta posjetitelja na njihovom tandu.
Apple nam je predstavio najbolje od svojih proizvoda, veliki tand i s novim 24-innim Imacovima. Bio
to OS, Logic pro, kompletni Final Cut Studio ili
Shake, pored svakog od Macova na raspolaganju

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

41

fokus IDF (6)

19/10/06

09:28

Page 43

INTEL DEVELOPER FORUM FALL 2006 REPORTAA

Moscone West ili Centar Vrbani? Interesantno je primijetiti
kako danas ak i prosjene hrvatske etvrti, poput, recimo, zagrebakih
Vrbana, ni po emu ne izgledaju loije od vrlog nam Zapada

IDF Fall 2006, San Francisco

Zora novog doba...

pie: Teo Vali

Na ovogodinjem IDF-u, Intel je

najvie panje posvetio quad-core
procesorima te arhitekturi servera i
desktop raunala. No, o najvanijoj
novosti, budunosti x86 arhitekture,
govorilo se tek aptom. Naravno,
ovdje govorimo o mini-jezgrama:
Nehalem, Gersher i Larrabee...

ez obzira na sav trud i tvrdnje izravnih i

neizravnih konkurenata, ne moe se porei
injenica kako je Intel jo uvjek najvei i najvaniji igra u ICT industriji, to se potvruje dva
puta godinje u San Franciscu i na nebrojenim manjim eventovima irom svijeta. Intel Developer's
Forum nije najvea konferencija posveena jednoj
kompaniji (istini za volju, Cisco World i MacWorld
privuku vie ljudi), no u stanju je napuniti konferencijski centar Moscone West, koji se nalazi u samom
srcu grada - svega nekoliko minuta udaljenog od
slavnih cable carova, odnosno stanice Powell-Market
Street. Tijekom etiri dana Intel i partneri odrali su
tri keynote govora i nekoliko desetina predavanja u
kojima se developeri, novinari i industrijski analitiari informiraju oko trendova vezanih za Intel, ali i
samu industriju. Zahvaljujui Pavelu iz Intela te
dinaminom dvojcu Aljoa/Toma iz slovenskog
MA Marketinga, ovogodinji posjet IDF-u iskoristili
WWW.VIDILAB.COM

smo na pomalo neuobiajen nain: umjesto klasinih sedam dana boravka u San Franciscu, i izvjetaja samo s IDF-a, boravak u SAD-u je trajao prilino dulje. Otprilike dva tjedna dulje.

Tri tjedna Sjedinjenih Amerikih Drava...

...za apsolutni overload reklamama za automobile, hranu, odvjetnike, hranu, osiguravajua drutva, hranu, telekome, hranu... shvatili ste?
Naime, kako je glavna vijest IDF-a bio Kentsfield,
odnosno etverojezgreni procesor, sredinom rujna
autor ovih redaka otputovao je u Dallas te Austin
kako bi se kod developera igara, poslovnih aplikacija te giganata poput Della raspitao koja su miljenja
oko nadolazeih trendova u industriji, poput promjene PC arhitekture kakvu poznajemo u 2008. godini, problema s FB-DIMM memorijom, mutnim
Microsoftovim licencnim modom za Windows
Vistu te saznao to developere mui oko DirectX 10

VIDI br. 128 / 2006

43

fokus IDF (6)

19/10/06

09:28

Page 44

REPORTAA INTEL DEVELOPER FORUM FALL 2006

QuadCore je klju za 2007-u

Kentsfield i Clovertown vode u svijetlu budunost...

Ili ipak ne?
Glavni naglasak IDF-a kretao se oko QuadCore procesora, koji su glavni Intelov adut za 2007. godinu.
Kentsfield je kodno ime za desktop, Clovertown za
serverska te Yorkfield za mobilna raunala. Kentsfield i
Clovertown ne razlikuju se ni po emu (dvije Conroe
jezgre na istom procesorskom utoru), osim po brandiranju (Conroe i WoodCrest barem su imali razliit takt
sistemske sabirnice, odnosno FSB-a), dok je Yorkfield
predvien za drugu polovicu 2007., a radi se o prvom

Ice Storm Fighters: Futuremarkov demo pokazao je prednosti,

ali i problematiku programiranja enginea za etiri jezgre...

Jedan QC za 2007: Core 2 Quad Q6600 biti e jedini Intelov

QuadCore procesor za desktope s "normalnom cijenom".

API-ja, odnosno samog operativnog sustava i marketinkog programa Games For Windows. Bilo je jo
tema o kojima smo priali, no trenutno ne smijemo
objaviti kompletna saznanja s puta. Intel je inae novinare smjestio u hotel Marriott Downtown, lociran 100
metara od Moscone West Centra. U samom hotelu se
odravala konferencija zrakoplovne industrije (civilne i
vojne) i bilo je vrlo zanimljivo sluati glasine o problemima Airbusa i odgodi A380 - da bi te iste vijesti
postale slubene tjedan dana nakon konferencije.

Kada je Apple postao vaniji od Otellinija...?

Samo otvaranje IDF-a zapoelo je s neuobiajenim
tokom: nakon videa koji je prikazao korisnika PC-ja s
desne i jabuara s lijeve strane (a svi navodno koriste
Core 2 Duo, oito zaboravljajui da prikazani Mac Pro
koristi Xeon 5100), na pozornicu je izaao Paul Otellini, CEO Intela i odmah ustupio pozornicu Philu
Schilleru iz Applea, koji je odrao dosadnu prezentaci-

unificiranom QuadCore procesoru.

Kentsfield na trite stie u dva oblika, Core 2 Extreme
QC6700 (TDP: 128W, takt: 2.67 GHz) i kao Core 2 Quad
Q6600 (TDP: 120W, takt: 2.40 GHz), Clovertown e biti
poznat kao Xeon 5300 i ULV. Taktovi Xeona 5300 kreu
se od 1.83 do 2.6 GHz (83W TDP), dok e ULV inaica
gutati 50W i raditi na taktu od 1.6 GHz (Xeon L5301).
Recenziju Kentsfield procesora u svojoj najbroj inaici
(QC6700) moete proitati u sljedeem broju Vidija.

ju koja je informirala publiku kako "Mac OS X Tiger

radi i na Core 2 Quad procesorima" i "zavrili smo
tranziciju na Intel". No kad je Otellini ponovno preuzeo scenu, uslijedio je povratak u uobiajenu shemu.
elnik kompanije najavio je izlazak QuadCore procesora uz demonstraciju DirectX 10 igre Alan Wake,
budueg hit-naslova autora Max Paynea. Iz sfere igara
keynote se preselio na dizajniranje samog raunala,
odnosno kako to vie smanjiti potronju el. energije.
Tako je Intel pokrenuo natjeaj za dizajniranje novih
formata kuita s nagradom od milijun dolara. I tada je
na scenu stupio Google.
Ovaj pretraivaki gigant trenutno gradi novi data
centar (Project 02) u The Dallesu u dravi Oregon, ali
Google nije sam: Microsoft i Yahoo isto tako grade data
centre u blizini iz jednog vrlo jednostavnog razloga:
oblinja hidro-centrala. No, prilikom dizajniranja novog dijela svog Googleplexa, inenjeri su shvatili kako
postojea napajanja gube oko 25-35% iskoristive snage

i odluili su redizajnirati sama napajanja. Rezultat suradnje izmeu Googlea i GigaByteovih partnera (ako
niste znali, GigaByte proizvodi gotovo sve servere za
Google) bila su DC napajanja, odnosno napajanja koja
ne konvertiraju energiju u razno-razne formate (24V,
12V, 5V, 3.3V), ve samo 12V, a na matinoj ploi nalazi
se logika i elektronika koja potom rekovenrtira struju u
3.3V za hard diskove. Ovim "trikom" energija koja se
gubi u napajanju smanjena je na svega 10%, odnosno
proizvedeno je napajanje koje ima 90% iskoristivost.
Pored poveane snage, nova napajanja znaajno su jednostavnija od starih i - laka. Naime, masa svakog napajanja smanjena je za vie od jednog kilograma, ime
je Google olakao svoj Googleplex za 30.000 kg, odnosno 30 tona! Usporedbe radi, konstrukcija dva od tri
krova Projecta 02 nema toliku masu. Istini za volju,
Otellini je pokuao biti olienje korporativog humora,
kada je bacio analogne dijelove napajanja u "Bin of
Obsolete Technology" i komentirao kako se u toj kanti
za smee nalazi i Opteron arhitektura. Sasvim sluajno
zaboravio je spomenuti vlastitu NetBurst arhitekturu,
koja je do tad bila "popljuvana" od svakog gosta na pozornici, ukljuujui i samog Otellinija. Iako je show bio
paljivo planiran, gostima su esto izlijetale izjave poput "odluili smo posluati kupce", "imali smo dosta
problema s prethodnom arhitekturom".
Osveta za nonsens izjave uslijedila je nakon to je
kolega Charlie Demerjian s britanskog web-sitea The
Inquirer obuen u zeca postavio pitanje Intelovim elnicima. Razlog zato se kolega kuhao u odjelu zeca na
Intelovom keynoteu bila je injenica da je Charlie izgubio okladu s elnikom VoodooPC-ja o tome da Dell
nee poeti koristiti AMD-ove procesore. Kao to ve
znate, Dell e do kraja aktualne nam godine izbaciti
vie od dva milijuna raunala s AMD-ovim procesorima, a pokrenuta je i masovna marketinka kampanja u
kojoj se AMD-ovi procesori nazivaju "superiornima"
(ironije radi, Dell poinje kampanju ba u trenutku kad
Intel ima superiornije proizvode...).

Kako se domoi Gelsingerovih novaca?

Drugi dan IDF-a otvorio je Patrick P. Gelsinger,
poznat kao otac 386 procesora i trenutni GM Digital
Enterprise Groupa. Kao i Otellini, vie od polovice
keynotea otpalo je na quad-core. Keynote je zapoeo s
predstavljanjem svih 65nm wafera koji se nalaze u
proizvodnji. Nakon to je na sceni zavrilo tridesetak
wafera, dvoranom se prolomio pljesak, jer Intel je
dosad na trite isporuio vie od 45 milijuna 65nm
proizvoda i to je usporedio s AMD-ovom... nulom.

NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOV

Intel otvara FSB

sabirnicu partnerima
Kako bi odgovorio na
AMD Torrenza platformu, Intel je odluio
otvoriti svoju GTL+ procesorsku sabirnicu partnerima (projekt Geneseo). Ovaj potez trebao
bi omoguiti parnterima da koriste Intelu
sabirnicu na nain na koji Apple i Cisco
koriste HyperTransport. Jedini problem?

44

VIDI br. 128 / 2006

Intel odbacuje postojeu

sabirnicu
krajem 2008.

Intel e potroiti
9 milijardi dolara
na 45nm
Kako bi izvrio tranziciju na 45 nm, Intel je odluio sagraditi tri potpuno nove tvornice. D1D u
Oregonu, Fab28 u Izraelu i Fab32 u
Arizoni biti e lokacije s kojih e stizati

deseci milijuna ipova, a kompanija ravzija 15 novih proizvoda u toj proizvodnoj

tehnologiji. Analitiari su se pokazali
kritinim na ovaj potez, jer Intel ima
7.6 milijardi dolara u banci, a
kako bi se tvornice sagradile,
kompanija e nakon 14 godina morati podii i kredit.

Seagate lansira hibridne hard

diskove
Kako bi odgovorio na zahtjeve Windows
Viste za prijenosnike (flash memorija na

WWW.VIDI.HR

matinoj ploi), Seagate je odluio preduhitriti Intelovu Robson tehnologiju i

predstaviti hard diskove sa ve
ugraenom NAND flash memorijom. No, Seagate ne
planira proizvoditi samo 1.8" i 2.5"
diskove s 128 /
256 MB cache
memorije, ve
se planira i serija
3.5" diskova visokih per-

fokus IDF (6)

19/10/06

09:28

Page 45

INTEL DEVELOPER FORUM FALL 2006 REPORTAA

Na sceni su bile demonstrirana potronja struje VIIV nema to traiti jer ga rjeenja poput TiVa i Neslubeni dio IDF-a ili "prave vijesti"
dvojezgrenih Opteron i Xeon procesora, te usporedba Slingboxa jednostavno izguravaju. Intel je stoga uao u
Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci Intel je bitno
to se dogodilo kada su Xeon procesori bili zamjenjeni suradnju s DirecTV distributerom HD sadraja u poradio na svom imageu, a predstavljanje Core i Core
etverojezgrenim procesorima (potiho je napomenuto Americi, no nekih posebnih vijesti za Europu - nema- 2 mikroarhitekture jasno je dalo do znanja kako je
kako se radi o ULV varijanti koja nee biti dostupna jo mo. IPTV sustavi mahom ne koriste VIIV, to mogu kompanija svjesna svih situacija koje je donijela probgotovo pola godine) i tada je QC Xeon troio 20% vidjeti i korisnici MAXtv-a, koji ni u prvoj ni u drugoj lematina NetBurst arhitektura. Intel danas napokon
manje energije od Opterona
govori kako je prolo vrijeme
i ostvarivao 45% bolje perdizanja takta u nebesa, jer
Intel je obeao novu procesorsku arhitekturu svake dvije godine, proizvodni proces jednostaformanse.
U napadu geek humora,
vno nije u stanju tolerirati daljno u biti kompanija radi na tri nove arhitekture: Nehalem i
Patrick je s Symantecovim
nji porast snage na sirov nain,
Larrabee za 2008. te Gesher za 2010.
demonstratorom prikazao
ve je kompanija bila prisiljena
uinkovitost Intelove vPro
ukljuiti se na vlak paralelizma
linije proizvoda. Ugraena sigurnost vPro platforme
koji vlada u svijetu posluitelja. Rjeenje je bilo prilino
onemoguila je uljezima u korporativnu mreu pristup generaciji nee koristiti VIIV tehnologiju. No, ni VIIV problematino za ameriki ego u Intelu: povjeriti svoju
ifriranim podacima, no kad je Pat sjeo za non-vPro ni Live! trenutno ne rjeavaju najvee probleme, a to je budunost u ruke ne-amerikim teamovima, poput
raunalo i upisao svoju bankovnu ifru, ista se ispisala jednostavnije suelje za veinu stanovnika Zemlje.
Intel Izraela, koji je iza sebe imao samo propali projekt
na hackerovom raunalu.
pod imenom Timna (Celeron
ifra je naravno bila, "i hate
procesor s integriranim i752
Tera-Scale Computing
amd".
grafikim ipom i memorijskim kontrolerom).
VIIV vs. Live!
Sljedea generacija procesora
isto se tako ne razvija u SADTrei keynote koji smo
Ako ste se pitali zato je AMD kupio ATi, u nau, no sada glavnu ruku vode
posjetili bio je posveen VIIV
em prolomjesenom lanku mogli ste proitati
Intelovi inenjeri s dalekog
platformi, odnosno Intelovoj
kako je to odgovor na Intelove mini-jezgre, o
istoka, koji rade 110% kako bi
hardverskoj platformi za diskojima se do tada nije nita znalo. Mjesec dana
razvili mini-core x86 arhitektribuciju digitalnog sadraja.
kasnije, na IDF-u Intel je najavio Tera-scale
turu (Nehalem), koja je ve
Moda najvei problem koji
Computing, koncept koji e iz temelja promjedobila svoje marketinko ime
smo uli od industrijskih
niti jezgre kakve se danas mogu nai na tritu.
- Tera-scale Computing.
analitiara, ali i kolega, jest
U osnovi, koncept rada Gesher, odnosno LarraAmeriki timovi preteno raIntelovo slaganje s Hollywobee jezgri prilino je slian onome iz dananjih
de respinove jezgri koje nastaodom u redukciji prava pografikih ipova: deseci FP jedinica (koje znamo
ju na drugim kontinentima,
troaa. Naime, dok ste vi do
kao "Shader jedinice") primaju i alju instrukcipa se tako zabavljaju s Yorksada bili vlasnik sadraja koji
je i podatke putem bidirekcionalnog ringbusa
Intel odbacuje klasine jezgre: Na ovom roadmapu
shireom (mobilni quad-core,
ste platili, ideja jest da su vemoete jasno vidjeti kako nakon QuadCorea dolaze "stotine" mini-jez(dvosmjerni prsten). Iako e ovo omoguiti iz65nm), Penrynom (Kentsfield
like korporacije te koje su
gri.
U
realnosti
32,
64
i
128
mini-jezgre.
radu procesora s ogromnom snagom u FP opeu 45nm) i Westmereom (32
vlasnici sadraja koji e vam
racijama uz drastino niu potronju elektrine
nm Nehalem).
se konstantno naplaivati.
energije, brojni developeri aplikacija zabrinuti su
Intel Izrael takoer radi na
Dakle, zaboravite na ideje oko
kako e Intel izvesti paralelizaciju, jer bi se lako
Gesheru (2010.), a od stvari za
snimanja TV programa na
moglo dogoditi da ta arhitektura budunosti
sljedeu generaciju tim radi
vae raunalo i slino. Upravo
bitno zaostane za postojeim dvo- i etverojezna mobilnim inaicama Neiz ovog razloga Intel je priligrenim procesorima. Predvieni takt Nehalem i
halema i Larrabeeja.
no usamljen u svojim nastoLarrabee jezgri jo nije odreen, no cilja se na 2
Prave novosti su prelazak na
janjima, a prilog tome ide i
GHz. Inae, Larrabee je jezgra koja donosi x86
novu sabirnicu pod imenom
injenica da se konkurentska
set instrukcija za procesiranje grafike, odnosno
CSI (ne, CSI nije Crime Scene
AMD-ova platforma, Live!
procesor koji u sebi nosi i instrukcijski set za
Investigation i ne spominjite
prodala u vie primjeraka od
obradu grafike. Upamtite, ovo ste po prvi put
Prototip mini-jezgre: x86 mini-core ve postoji, a koncept
Garyja
Sinisea, Williama Pekolovoza nadalje, iako je Intel
proitali upravo na ovim stranicama, od ovog
razvijaju Intel Taiwan. Trenutno koriste Socket 7 platformu, i takt od
tersena ili Davida Carusa lansirao Core 2 Duo proceautora. Enter 2008.
masivnih 1.91 MHz (0.002 GHz). No, Windows XP radi. :-)
Intelov CSI je neto puno
sore. U svijetu IP televizije,

Budunost lei u minijaturnim jezgrama

TKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO

formansi - Seagate smatra kako je pametno cacheiranje integrirano u Windows

Visti sastavni dio njihovih nadanja kako e
rijeiti probleme s brzinom diskova.

Problemi s izradom bre DDR2

memorije
Corsair Memory, etvrti svjetski
proizvoa DRAM modula
ponudio je odgovor zato
na tritu vlada nestaica cijenom pristupanih DDR2

memorija na 800
MHz. Naime, da bi
proizveli svoje DDR2
800 module, kompanija
mora odbaciti 90% ipova
(svega 10% proe testiranje na
800 MHz). Od ipova koji su
proli testiranje, najbri takt (1.11
GHz) ostvari tek 5% preostalih ipova
(0.05%), dok na 1.06 GHz radi 15%
ipova (0.15%). Rjeenje situacije ne nazire se do izlaska nove generacije

Qimondinih ipova (Q1'07), a korisnicima

raunala koji ele imati DDR2-800 memoriju ne preostaje doli duboko posegnuti u novanik.

rane shadere i nuditi 20% bolje performanse od jo neisporuenog G965 ipa.

Tek e G965+ biti DirectX 10

kompatibilan
Jedno od neugodnih iznenaenja na
press briefingu oko G965 ipseta bila
je i injenica kako e se Intel s G965
koncentrirati na ClearVideo tehnologiju, dok e tek G965+ (Q3'07 s
Bearlake-G+ ipsetom) imati unifici-

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

45

fokus IDF (6)

19/10/06

09:29

Page 46

REPORTAA INTEL DEVELOPER FORUM FALL 2006

DDR3 memorija stie u Q3'07

Dodatni cache za Vistu

...barem ako pitate Samsung i Intel

Intel Robson ili kako je

Microsoft izmislio toplu
vodu

Proizvoai sistemske memorije konano su

preli s DDR na DDR2 memorijski standard i
odbacili su JEDEC-ove zahtjeve za imenovanjem
memorije. Kao to i sami znate, memorija se
imenovala s rimskim brojkama (DDR-II, DDR-III),
no Samsung i nVIDIA bile su te kompanije koje
su prve poele forsirati marketinke termine.
Bilo kako bilo, DDR3 memorija e biti demonstrirana s Intelovim BearLake ipsetom koji e
debirati na IDF Fall 2007, dakle kroz godinu
dana. DDR3 memorija istie se s visokim radnim
taktom i poboljanjima radnog takta elija i
FIFO buffera te latencijama jednakima onima na
DDR2 memoriji. Naravno, i dalje je glavna stvar
- nebeski radni takt. DDR3 zapoet e svoj ivot
na 1.06 GHz, no najvii radni takt iznosit e 2.4
GHz, odnosno - DDR3 biti e najvei skok u performansama radne memorije u povijesti. Prototip moduli ve danas rade na 2.4 GHz u laboratorijskim uvjetima, a s takvim taktom osigurana vam je propusnost od ak 19.2 GB/s po jednom memorijskom kanalu (AMD lamentira o
256-bitnom memorijskom kontroleru, Intel i
dalje forsira 128-bitni). Dakle, zora mini-coreova mogla bi biti praena s drastinim rastom
propusnosti sistemske memorije.

DDR3 na 800 MHz: Samsungovi prototipovi sretno rade na

Intelovom ipsetu sljedee generacije (Bearlake-X).

Zahtjevi Microsofta za Windows Vistu na prijenosnim

raunalima rezultirali su forsiranjem integracije NAND ili
NOR flash tehnologije na matine ploe - kako bi Windows
Vista anulirala sporiju rotaciju mobilnih diskova i lake
cacheirala aplikacije, Microsoft je zatraio (umjesto vee
koliine radne memorije) integraciju barem 50 MB flash
memorije. Pod kodnim imenom Robson Technology, Intel je
razvio 128-256 MB NAND flash module koji su sastavni
dio Santa Rosa (Centrino 4) platforme, koja e debitirati u
prvoj polovici 2007. Rezultati tehnologije krajnje su impresivni: u prosjeku, zabiljeen je porast performansi u iznosu
od 50%. Aplikacije se dvostruko bre pokreu, a i multitasking je daleko glai nego to je to sluaj s usporeenim
diskom. No, pravi skok performansi oekuje ultra-mobilne
prijenosnike koji se nerijetko viaju s diskovima koji se
okreu na 3.600 ili 4.300 o/min. U prosjeku, pokretanje
aplikacije ubrza se za vie od 50%.

Qimonda DDR3: Qimonda planira nuditi module na 1067, 1333,

1667 te 2000 MHz s debijem sredinom sljedee godine...

manje detektivski: skraenica dolazi od naziva Common Serial Interface).

Jedna od neugodnijih situacija za Intel bila je odluka da e Intel plaati kompanijama AWB ipove kako bi
se FB-DIMM barem malo primio na tritu. Glavni
problem FB-DIMM standarda jest injenica da proizvoai posluitelja i samih memorijskih modula nisu
zadovoljni s poveanim zagrijavanjem koje proizvodi
AWB ip i kontriraju Intel s podatkom kako bi se vie
isplatilo proizvoditi DIMM module s GDDR-3 ili
GDDR-4 memorijom, jer bi to u konanici rezultiralo
s veom propusnou. Intel si moda ne bi zakomplicirao ivot da nije bilo stanovitih roadmapova koji otkrivaju kako sam Intel nee podravati FB-DIMM u
2008., ve e se preorijentirati na DDR3, odnosno moda ak i na XDR memoriju (u ovo potonje svi sumnjaju, jer se Intel ve jednom bio "upecao" na Ram-

busovu udicu i direktori tvrde "nikad vie" posve je razumljivo da puu na hladno).

Gdje su nestale AMD-ove "otmice"?

Red je da i kaemo zato na IDF-u ove godine nije bilo AMD-a. AMD se, ini se, konano
odluio uozbiljiti i dati svijetu do znanja da ta
Tko kae da cache ne ubrzava disk?: Svim onim nevjernim
kompanija vie nije minoran igra na tritu. Za
Tomama, Intel alje jasan odgovor koji je jedini nain za ubrzati hard diskove
razliku od prethodnih IDF-ova, kada je AMD
iznajmljivao nekoliko konferencijskih soba u
Hiltonu i slao limuzine po novinare ispred Moscone je sigurno - Intel Developer Forum dobija direktnu
Centra, mali zeleni iz Sunnyvalea odluili su, po drugi konkurenciju i ostaje za vidjeti kako e se partneri
put u svojoj povijesti (prvi je bio samo za limitiran broj postaviti. Hoe li sudjelovanje na "ADF-u" kriati komanalitiara i novinara) - organizirati AMD Open Con- panije za IDF ili ne...?
Istini za volju, AMD jo mora puno toga uiti da bi
ference, koji bi se trebao odrati u sijenju ili veljai sljedee godine. "ADF" e se vrtiti oko Quad-Core Bar- dosegao superiornu organiziciju i trud ekipe koja ve
celona arhitekture i svih popratnih proizvoda, no jedno godinama odrava IDF event na najviem nivou.

NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NO

standard ispravlja sve ili veinu problema

s kojima smo se susreli u prolosti.

Umreavanje preko struje prelazi na

200 Mbit/s
HomePlugAlliance, industrijska udruga
koja okuplja gotovo sve velike proizvoae
mrene opreme predstavila je HomePlug
AV standard. Za razliku od dosadanjih
pokuaja da zavladaju tritem sa relativno smijenim brzinama (11 i 85 Mbit/s),
HP-AV donosi brzinu od ak 200Mbit/s,
to s lakoom probija brzinu gotovo svih
kunih mrea (0.06% trita kunih mrea
u SAD-u ima 1Gbit/s). Zaudo, prvi

46

VIDI br. 128 / 2006

Qimonda eka GDDR-5

proizvodi pojavili su se u Europi putem

Devola, a ostaje nam za vidjeti da li novi

Za razliku od Samsunga i Microna, koji

trenutno masovno proizvode GDDR-4
ipove, Qimonda se odluila fokusirati na
proizvodnju to kvalitetnijih GDDR3
ipova kako bi zadovoljila potrebe nVidije
za G80 (GeForce 8800) te Microsoftov
Xbox 360. Kompanija je nedavno uspjela
proizvesti GDDR-3 na 1GHz DDR (mar-

WWW.VIDI.HR

ketinkih 2 GHz) i nVIDIA ih je odmah

ugrabila za 8800GTX, a Microsoft razmatra ugradnju brih ipova u Xbox 360 jednom kad cijena padne na odgovarajui
nivo. Umjesto GDDR-4 tehnologije, Qimonda planira na trite stii s prvim GDDR5
modulima na taktu od 1.7 GHz (3.4 GHz),
u jesen 2007.

Rambus demonstrirao PCIe Gen.2

Slijedea generacija PCI Express sabirnice
donosi proirenje propusnosti na 5 Gb/s

fokus IDF (6)

19/10/06

09:29

Page 47

INTEL DEVELOPER FORUM FALL 2006 REPORTAA

Dynamic Physical Rendering

Izrenderirajte si krevet na kojem spavate

Uvjerljivo najimpresivnija tehnologija i demonstracija
ovogodinjeg IDF-a bila je suradnja izmeu sveuilita
Carnegie Mellon i Intela. Team na sveuilitu ve se
nekoliko godina zabavlja s idejom renderiranja objekata
u prostoru, a nakon to su uspjeli proizvesti 3D prototipove, smatraju kako e ovaj koncept zaivjeti i u
realnom svijetu. Sama tehnologija je gotovo nevjerojatna: vae raunalo izraunava objekte u prostoru, a mini-

jaturne jedinice mijenjaju svoj poloaj kako bi nekoliko

tisua njih stvorilo veliki objekt. Prvi problem bio je
napisati algoritme po kojima bi se manje jedinice mogle
rasporediti (pa su razvijeni 2D i 3D algoritmi), potom je
bio problem napraviti prototip jedinice, i sami 2D prototipovi daleko su od neega impresivnog. No, 3D prototipovi su se smanjili za vie od 20x u odnosu na 2D i
proizvode daleko bolje rezultate (algoritam je precizni-

ji). Cilj eksperata s Carnegie Mellona jest rad desetaka

milijuna malenih jedinica koje bi modelirale velike objekte po vaim zamislima i na temelju njih bi u proizvodnju ili pravi objekti - odnosno masivna redukcija trokova razvoja novih proizvoda i omoguavanje prikaza u
realnom vremenu. Ako DPR koncept zaivi, glineni i
drveni modeli u npr. auto industriji mogli bi postati
relikvije prolosti.

Sve je poelo s...: 2D algoritmi sluili su za povezivanje i reakciju 20-30 modela. 2D modeli ne mogu nita osim pomicanja na stolu...

2D modeli: Dakle, raunalo alje impulse modelima koji se potom

2D, 25 centi i 3D modeli: No sveuilite je uspjelo proizvesti

3D modele - 30 puta manji i doista su u stanju kreirati objekt u prostoru

pomiu kroz prostor, no nisu u stanju nita "izrenderirati"...

UMPC VW

Vizija automobila budunosti

Ovogodinja demonstracija automobila budunosti nije ukljuila Mini
Morris, ve Volkswagen Passat. Voeni milju sigurne komunikacije
izmeu raunala i automobila, strunjaci u VW-u su u suranji s Intelom
kreirali automobil koji predstavlja san snova kako za vozaa, tako i za
putnike na stranjoj klupi. Intel smatra da su BMW-ov iDrive ili
Audijev MMI nesigurni za uporabu poradi injenice da je kontrola
bezbroj funkcija prilino neintuitivna i nesigurna dok se vozilo kree u
prometu. UMPC VW sastoji se od tri ekrana koje kontrolira raunalo s
etverojezgrenim procesorom. Svi ekrani reagiraju na dodir, a kontrola
suelja je iznimno jednostavna - pisanje po ekranu (h vas postavlja na
poetni ekran, w je za surfanje webom, g je za ugraene igre, v je za
video zapise, m je za glazbu). Voza iznimno jednostavno moe kontrolirati sve napredne funkcije svog vozila, dok putnici mogu uivati u
ponuenoj zabavi bez ometanja suputnika (Motoroline Bluetooth
slualice). Za GPS funkcije koristi se Google Earth, a za Internet
povezivost Intel se oslanja na WiMAX i WiFi. U svakom sluaju,
nadamo se da e ovaj koncept uskoro zaivjeti i na ulicama.

Sigurno upravljanje: Novo korisniko suelje minimalno ometa vozaa, a omoguava kompletnu kontrolu nad vozilom

Tri ekrana i kompjuter: Ako biste eljeli ovakvo vozilo

naruiti danas, doplata za ovaj sustav iznosila bi oko 40.000 kuna.

TKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO

po kanalu (x1 sada

zapoinje s 625 MB/s
za upstream te 625
MB/s za downstream
kanale, ukupno 1.25
GB/s), to e u konanici uroditi s vie desetaka GB/s za najbre
x16 te x32 sabirnice.
PCIe Gen.2 unazad je
kompatibilan s aktualnom sabirnicom, a

Rambus je demonstrirao
prvi PCIe Gen.2 kontroler.
Temeljen na 0.9 specifikaciji (0.5 za fizikalni konektor), novi kontroler izazvao
je prilinu dozu pozornosti.

Origami (UMPC) vraen

na crtau dasku
Iako je reklama za Microsoft pokazala mnogo toga,
Origami, odnosno UMPC

platforma nije zaivjela

niti ispunila oekivanja.
Glavni problem predstavlja nemona grafika
i baterija kratkog trajanja. Iako Samsung i ASUS
vrsto stoje iza standarda, Intel se odluio
odrei postojeeg koncepta i pripremiti potpuno nov proizvod temeljen na platformi
Santa Rosa, ukljuujui ugradnju Robson

WWW.VIDILAB.COM

tehnologije,
WiMAX adapter
te
Li-polymer
baterije kako bi se
performanse poveale za 50% i
ostvarilo produljenje autonomije
za 35%. No, i uz
takvo poboljanje
ostaje injenica kako je Origami - daleko
od najavne reklamne kampanje.

VIDI br. 128 / 2006

47

fokus IDF (6)

19/10/06

09:29

Page 48

REPORTAA ATI STREAM COMPUTING

Stream Computing, San Francisco

ATi ulazi u GPGPU svijet

ATi je uz pomo Stanforda, PeakStreama te
Microsofta odluio promjeniti svijet HPC-a...
pie: Teo Vali
oba dominacije centralnog procesora polagano
odlazi u povijest: tritem aplikacija poeli su
vladati application accelerators (najee koriste
format PCIe x8 i sastoje se od dva ili tri zasebna procesora) te razni specijalizirani FPGA moduli od proizvoaa poput Xilinxa, Altere i ostalih. No, ovako specijalizirani proizvodi dobijaju konkurenciju iz segmenta
o kojem se govorilo dugi niz godina - GPGPU. GPU
ipovi naime, svojom su raunalnom snagom prestigli
veinu HPC (High-Performance Computing) sustava
koji su pogonjeni Intelovim ili AMD-ovim procesorima.
ATi je u jednoj od posljednjih press konferencija
kao ATi Technologies, u hotelu Four Seasons u San
Franciscu odrao konferenciju tijekom koje su predstavljena brojna rjeenja pod zajednikim nazivom
stream computing, odnosno koritenjem grafikog procesora za ope raunalstvo. I dok GPU nije "sveti gral",
odnosno rjeenje svih problema (za to je CPU ipak zakon), GPU e svoje mjesto pod suncem u svijetu HPC
raunalstva nai kod streamline aplikacija poput finan-

cijskih, znanstvenih,
fizikalnih krugova.
ATi se nee fokusirati
na rendering, odnosno filmsku industriju,
no nVidijin GPGPU
trud gotovo je u potpunosti posveen zamjenjivanju CPU-a i
radikalnom sniavan- Dave Orton predstavlja budunost ATi-ja i AMD-a: S odgovarajuim aplikacijama X1900 ipovi daju
ju trokova izrade fil- od 18 do 40x ubrzanja u odnosu na najbre x86 procesore. Dave Orton tvrdi kako budunost lei u GPU stream konceptu
mova.
Koritenje GPGPU sustava omoguilo je teamovi- koriste GPU. PeakStream Inc. prikazala je svoje posluma u Stanfordu smanjenje vremena za izraunavanje itelje koji koriste PeakStream API koji prevodi
problema s tri godine na mjesec dana, dok se British instrukcije koje aplikacije trae u formu koju razumije
Petroleumu vrijeme predvianja mjesta gdje se nalazi grafiki driver, izrauna na GPU-u i vrati rezultat
nafta ili plin ubrzalo za 15-20 puta. No, to ni priblino aplikaciji, bez ikakve potrebe za modifikacijom aplikacije.
nije granica gdje se GPU moe iskoristiti.
AMD-ova kupnja ATi-ja moda se u budunosti
Ono to je ATi u biti predstavio jest otvaranje svoje
arhitekture zainteresiranim kompanijama (ne, ne go- pokae vrhunskim potezom, jer ovo je recept za 70%
vorimo o nVIDIji :-) te prva komercijalna rjeenja koja HPC trita - odnosno milijarde dolara...

Folding@Home: Molekularno istraivanje biljei najvei skok performansi - u odnosu na najbri CPU dobijate ni manje ni vie nego 40x.

Izraunavanje eksplozija: BP-jev analitiki softver za izraunavanje pukotina u zemlji na GPU-u radi 15-20x bre od najbreg x86 proca...

Fizika s 40.000 objekata: Koristei jednu grafiku karticu za

fiziku, u realnom vremenu mogue je izraunavati desetine tisua objekata

NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO NOVOSTI UKRATKO

Milijun dolara za lijepa kuita

Kako je Intel odluio poslati BTX format u
vjena lovita, kompanija se okrenula novim nainima kako bi stari ATX faktor
dobio drugi ivot. Kompanija je pokrenula natjeaj u kojem dijeli milijun dolara, a
sve to morate napraviti da biste tu nagradu i pokupili, jest - dizajnirati funkcionalan proizvod (kuite+matinu) koje
je najatraktivnije Intelovom panelu dizajnera. Bilo kako bilo, oekujte vatromet na
sajmu Computex Taipei 2007.

48

VIDI br. 128 / 2006

normalnoj udaljenosti od
vas, npr. privren za
nosa vjetrobrana. Uglavnom, mikrofoni su u stanju izbrisati echo jaine
do 65 dB te dodatnu stacionarnu buku od 15 dB,
to je dovoljno za savrenu razgovjetnost. Prve
ureaje s ovim mikrofonom predstavili su BenQSiemens i Acer.

Mikrofon filtrira 98%

vanjske buke
Malena start-up kompanija Fortemedia predstavila je revolucionarni
mikrofon koji koristi inhouse razvijenu SAM tehnologiju koja anulira 98%
vanjske buke, omoguujui lagodni razgovor u
kabrioletu ili na motoru,
dok se mikrofon nalazi na

WWW.VIDI.HR

Wireless USB pokree certifikaciju

Wireless USB standard konano vie ne
boravi u PowerPoint prezentacijama. Industrijska alijansa predstavila je finalne
specifikacije standarda i pokrenula ceritifkaciju ureaja koji bi trebali vidjeti svijetlo dana tijekom 2007-e. Pravi boom
tek moete oekivati na CeBIT-u te Computexu, kada e biti predstavljene stotine
ureaja koji e vam omoguiti svu komotnost koritenja USB sabirnice uz
beinu "slobodu".

TEMA0 BROADBAND (2)

20/10/06

13:29

Page 50

VIDI studio

TEMA BROJA BROADBAND

50

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

20/10/06

13:30

Page 51

BROADBAND TEMA BROJA

DNABDAORB

BROADBAND

TEMA0 BROADBAND (2)

WWW.VIDILAB.COM

irokopojasne internetske veze

nedvojbeno sve vie postaju naa
komunikacijska svakodnevica. Ako se
usporedimo s razvijenim svijetom
(to jako volimo), situacija nije
pretjerano blistava, ali stvari ipak
idu naprijed. Usluga i ISP-ova je sve
vie, na ope zadovoljstvo korisnika.
U prvom dijelu prie o broadbandu
saznajte sve o tehnologijama i
dostupnim uslugama koje pokreu
21. stoljee komunikacija...
piu: Dejan Rudi, Marko Krika

roadband internet, odnosno irokopojasni pristup internetu, postao je sastavni dio naih ivota. I premda je mnogo

ei u velikim gradovima nego na periferiji,

polako se iri u svaki kutak lijepe nae. injenica da je ei u gradovima i nije ba topla
voda. Velike telekomunikacijske kompanije
lake nalaze raunicu ako neku novu uslugu
dopreme u neboder od nekoliko tisua stanovnika nego li u grad istog broja stanovnika. S
druge strane, kao to ete imati priliku proitati na sljedeim stranicama, neke male
tvrtke ipak nalaze naina da ove napredne telekomunikacijske usluge stignu i u manja mjesta
i gradove. U ovom broju pokrit emo temu
broadbanda iz aspekta tehnologija i usluga
koje se nude kod nas i u svijetu, dok u sljedeem broju donosimo presjek drutvemo-politike klime na tritu. Sukob malih i velikih,
korporativnih i integrativnih, donijet e odgovore na mnoga pitanja koja se pred tritem
postavljaju i nadamo se jednom zauvijek
maknuti rije monopol iz konteksta telekomunikacija na naim prostorima. Mnoga pitanja
su danas jo neodgovorena. Tko e otpetljati
lokalnu petlju, taj vrui krumpir s kojim se
danas mnogi dobacuju? ija je DTK? Sve je
izglednije da e se ova pitanja pod pritiskom
malih ubrzo morati odgovoriti. Za to vrijeme,
nove tehnologije poinju vladati svijetom.
Nadamo se da neemo biti ba u zadnjem vagonu vlaka telekomunikacijske budunosti.

VIDI br. 128 / 2006

51

TEMA1 Stanje i DTK (1.66)

20/10/06

14:01

Page 52

TEMA BROJA BROADBAND

Osnovne informacije o broadbandu

Samo za najbre...
Kakve sve tehnologije omoguuju irokopojasni pristup
internetu i to to znai za hrvatske korisnike?
pie: Dejan Rudi

roadband u openitom smislu je termin koji

se odnosi na metodu slanja i primanja podataka gdje se prijenos odvija u relativno
irokom spektru frekvencija podijeljenih po kanalima. I premda pojam broadband uvijek treba shvatiti relativno (prema metodi komunikacije kao i spektru koji je pokriven) to je iri bandwidth, vei je
kapacitet veze bez obzira u kojem kontekstu govorimo. Kod radio frekvencija, signal vrlo uskog frekvencijskog raspona je potreban za prijenos, primjerice, Morseovog koda, neto iri je potreban za govor, a jo vei raspon za prijenos, primjerice, zvuka
bez gubitka na kvaliteti.
Broadband u smislu prijenosa podataka oznaava simultani prijenos vie paketa podataka ime
se poveava efektivno prenosiva koliina podataka
bez obzira na stvarni kapacitet prijenosa. Tako u
internetskoj komunikaciji broadband u teoriji
oznaava pristup Internetu s brzinom veom od
256 kbps. Premda je ovo opeprihvaena donja granica, razliite institucije su propisale svoje standarde
po kojima definiraju minimalni kapacitet veze koji
se moe nazvati broadband. U dananjem svijetu
brzina prijenosa kod broadband internetske komunikacije se moe popeti i do 30 Mb u sekundi pa i
vie.
U praksi, naravno ne ide sve tako glatko, pa esto
krajnji potroa ne dobije reklamiranu brzinu veze
ve ponua usluga spoji vie potroaa na infrastrukturu koja ne moe servisirati toliki broj korisnika. Nuditelji usluge to najee ipak rade pod vlastitom premisom da veina i onako nee koristiti
maksimalne kapacitete veze. Ova strategija akumulacije potroaa vrlo esto funkcionira sasvim
dobro. Problemi nastaju eventualno ako gotovo svi

52

VIDI br. 128 / 2006

korisnici izmjenjuju
veliku koliinu poda- Broadband internet: informacijska autocesta budunosti, siite s makadama i pridruite se svijetu
taka pa doe do zaguenja veze.
Primjerice, kao da ste spojeni na Internet backbone
Ugrubo, broadband usluge je mogue podijeliti u Beu kao jedini korisnik. Kao da ste skoili iz Fie
na one koje se prenose icom te one koje se prenose u Ferrarija. Video Live Streaming je "dobro jutro", a
zrakom. Najraireniji predstavnici usluga koje se virtualne videoteke su "laku no". Ne elimo ni naprenose icom su DSL i kabelski internet, dok kod pominjait to se danas, dok se mi veselimo megabitbeinih usluga valja istaknuti WiFi, WiMAX, noj vezi na Net, dogaa u Tokyu ili u Hong Kongu.
UMTS standard i satelitski internet. Najraireniji
S druge strane sve te nove i drage tehnologije sa
oblici broadband internetskih veza su DSL i kabels- sve manjom stopom latencije dolaze do nas, pa tko
ki Internet, koji su se dobro udomaili i u naim zna: moda se u H-u jo u ovom mileniju odlue
krajevima. Neke novije tehnologije bazirane na za uvoenje jedno-inskih magnetskih vlakova, ili
"ici", kao to je VDSL, morati emo jo malo pri- ne, ali e ADSL2+ i u naim kuama biti realnost i
ekati, dok u svijetu prevladava tendencija dovo- to vrlo brzo. Benefite novih tehnologija nije potrebenja optikih kabela praktino do ulaznih vrata no navoditi, ali isto reda radi - VoiP tehnologija je
potroaa. U SAD-u, nekoliko nuditelja internetskih omoguila da se svakodnevno ujete s ujakom preusluga se odluilo za FTTP, odnosno FTTH (Fiber ko bare, i to besplatno. Igranje na Internetu za vas je
to the premises/home), koji pretpostavlja dovoenje sada postalo uivanje, i ne vie vas ne razvaljuju
optikog kabela do vrata ili za FTTC (Fiber to the temeri sa zapada po zidovima i hodnicima raznih
curb) - dovoenje kabla do razvodne kutije.
pucaina tako lako, a samo zato to vam je ping
grozno visok. Na televiziju nam uskoro stie MaxU naem dvoritu...
TV, a telefoniju i internetske potrebe sveukupno
U okvirima lijepe nae, situacija izgleda iz dana moete prenijeti u sferu beinog pomou Vodau dan sve optimistinije. Do prije dvije godine fone Homeboxa. Dakle, situacija je krajnje optiADSL usluga je bila daleko preskupa tehnologija da mistina, i sve je manji tehnoloki raskorak s naprebi si ju mogao priutiti obian graanin, iz razloga dnim europskim zemljama.
koje ne elimo navoditi iz straha da ne ogreznemo u
politiku. Sada, ipak, Hrvatska hvata prikljuak za A na emu sva ta tehnologija lei?
nekim svojim razvijenijim susjedima, pa vei dio
Internet backbone - osnova mree. Internetska
ljudi koji ive u gradovima sa velikim brojem sta- kraljenica se sastoji od ogromne infrastrukture,
novnika imaju mogunost broadband pristupa In- koju ine nizovi serverskih punktova, podijeljenih
ternetu putem ADSL-a i to pri vrlo pristupanim prema odreenoj hijerarhiji a kojima informacije
cijenama. S zapadom se, ipak, ne trebamo uspo- kolaju izmeu korisnika i velikih centara. Radi se
reivati. Tamo prevladavaju neki drugi uvjeti i puu ugrubo o velikim komercijalnim, dravnim, akaneki novi vjetrovi. Testiraju se mree velikih brzina. demskim i drugim internetskim serverskim centri-

WWW.VIDI.HR

TEMA1 Stanje i DTK (1.66)

20/10/06

14:02

Page 53

BROADBAND TEMA BROJA

Serverski centri: Diljem svijeta se nalaze veliki internetski centri koji su opremljeni monim serverima i povezani s ostalim mreama IXP-ima
ma koji su meusobno povezani posebnim oblicima
veza koje su tolikog kapaciteta da ih prije moemo nazvati super-broadband vezama. Dakle, kada vi pritisnete
enter na vaem Googleu u potrazi za nekim pojmom i
vidite da se traeni pojam nalazi na nekom junoafrikom serveru, kada pristupite sadraju, vi pristupate kapacitetima servera u Junoafrikoj Republici, doslovno.
Prva pra-internetska kraljenica se zvala ARPANET.
1989. godine NSFNet mrea je ustanovljena, a amerika
se vojska odvojila u MILNET mreu, i ARPANET se
ugasio. Ubrzo je nastao plan daljnjeg razvoja NSFNet
mree prije no to doe do zastarenja i propasti koju je
doivio ARPANET i to u smjeru stvaranja nove mrene
arhitekture koja bi bila potpuno decentralizirana. S nestankom NSFNet-a rane 1995. godine Internet je postao
ono to je i do danas uspio ostati, mrea koja se sastoji
od komercijalnih ISP i privatnih mrea (kao i izmeu
sveuilinih mrea) povezanih u jednu, unificiranu
mreu ogromnih kapaciteta.
Pojam internetske kraljenice danas se mnogo ee
koristi kada se ele opisati veze meu posluiteljima, i
tzv. Peering points (toke slobodnog pristupa). Meu-

tim, jedno nasljee NSFNet-a je ipak ostalo u modernom Internetu kakvim ga poznajemo. Potpuno je
decentraliziran, odnosno moglo bi se rei umjereno
centraliziran u velikim svjetskim centrima (najee veim metropolama).
Internetska kraljenica danas se sastoji od mnogo
povezanih mrea. Primjerice, ako neki ISP nudi svoje
usluge na postojeoj infrastrukturi, tada je on spojen na
regionalnu mreu iji vlasnici imaju nekoliko klijenata u
gradovima te regije, i svi oni nude usluge krajnjim
korisnicima. Regionalni nuditelj usluga je dalje povezan
na infrastrukturu nacionalne
ili svjetske mree. Sama toka
veze meu pojedinim nuditeljima usluga naziva se Internet
Exchange Point (IXP). Velike
toke su primjerice MAE-East
u New Yorku ili FreeIX u
Francuskoj. Najvea toka na
svijetu to se kapaciteta i pristupa tie je LINX (London
Internet Exchange).

Krk, hrvatski Frisco

Besplatni internet za sve
Grad Krk je prvi grad u Hrvatskoj koji svojim turistima i
stanovnitvu nudi potpuno besplatan pristup Internetu.
Trenutno su aktivne dvije pristupne toke koje se nalaze
na autobusnoj stanici i brodogradilitu Krk. Tvrtka KRK
sistemi, u suradnji sa gradom i sponzorima, ponudila je
potpuno besplatan pristup internetu na odreenim tokama u gradu. Doete li popiti kavu na Krku rivu ili ako
doete sa vaom jahtom u gradsku luku, moi ete potpuno besplatno surfati Internetom, koristei vae prijenosno raunalo ili PDA sa WiFi (IEEE 802.11b/g) karticom. Isto tako, sva kuanstva koja imaju optiku vidljivost sa odailjaem mogu se spojiti na mreu. U gradu
Krku brzina se penje do 2 Mbit/s (flatrate). U KRK sistemima su nam rekli da se brzine mogu dodtano dogovoriti sa zainteresiranim gradovima. Kao korisnika, jedi-

Krk nou: Za sve koji se nau u

Krku, turiste i domorodce, sa dva
access pointa, besplatnim pristupom
internetu pokriven je vei dio grada, a
cilj je pokriti s jo dva ostatak grada
no to vas moe zasmetati
je to to e vam svakih 15 minuta na desktop iskoiti
banner jednog od sponzora.

WWW.VIDILAB.COM

TEMA2 DSL I KABEL(1.66)

20/10/06

21:13

Page 54

TEMA BROJA BROADBAND

DSL (Digital Suscriber Line)

Paketi paricom
DSL predstavlja niz usluga prijenosa
podataka kroz telefonsku infrastrukturu
pie: Dejan Rudi

SL (Digital Suscriber Line) je cijela obitelj

usluga koja omoguava prijenos podataka
putem telefonske mree. Osnovne vrste DSL
tehnoloije su: HDSL (High Data Rate DSL), RADSL
(Rate-Adaptive DSL), VDSL (Very-high-bit-rate
DSL), PDSL (Powerline DSL) i najraireniji SDSL i
ADSL. SDSL (Symmetric Digital Subscriber Line) je
takav oblik prijenosa podataka putem DSL-a kod
kojeg su brzine uploada i downloada jednake. Kod
ADSL-a (Asymmetric Digital Subscriber Line) brzina uploada je neto manja nego li brzina downloada. I premda je u poetku tehnologija bila implementirana kao dio ISDN specifikacije, u odnosu na

Potreban hardver?
DSL modem i spliter
Da bi se spojili na DSL mreu potreban vam je DSL modem. Na tritu je mogue doi do internih i eksternih
modela (eksterni dodatno mogu biti eventualno, iskljuivo modemi ili mogu biti Router/modemi kombo ureaji). Na mreu je takoer nuno postaviti takozvani DSL
filtar, koji sprjeava smetnje koje analogna telefonija
moe prouzrokovati na signalu i smanjiti brzinu ili ak
dostupnost veze u pojedinim ekstremnim ureajima. Ovaj
ureaj ete u pravilu dobiti od nuditelja usluge besplatno s tim to ostaje u vlasnitvu nuditelja usluge. Ureaj
je nuno instalirati na mreu, u najboljem sluaju pred
vratima stana. Ako se instalira na pojedini telefonski prikljuak, ostale prikljuke u kui ili stanu, neete moi koristiti. Cijene DSL modema kreu se od 200-tinjak kuna
pa sve do 800-tinjak kuna za razliite beine routere
koji u sebi imaju integrirane DSL modeme.

54

VIDI br. 128 / 2006

ISDN ima jednu veliku manu. Naime preko bakrenih kablova dolazi do degradacije signala. Najdalji domet signala prije prevelike degradacije je priblino 2 km od ponuaa. U praksi brzina downloada kod DSL-a varira od 128 kbps pa sve do basnoslovnih 24 Mbps.

ma ponuaa broadband usluga, a osnovna mu je

funkcija zaprimanje DSL signala i usmjeravanje
prema Internetu primjenom tehnika multiplexa) u
ponuaevim prostorijama moe odaslati vie podataka, nego li modem kod korisnika. Da odailju

Budunost?

ADSL
ADSL je, kao to je ranije navedeno oblik DSL
usluge kod kojeg je karakteristina disproporcija
izmeu brzine downloada i uploada, otud i naziv
asimetrini. Kao i kod ostalih oblika DSL-a i kod
ADSL-a dolazi do degradacije signala pa je najvea
udaljenost do repetitora ili servera dva kilometra.
im signal doe do nuditelja usluge, on se skida sa
veze i odmah je preusmjeravan na klasinu Internet
mreu dok se bilo kakva telefonska komunikacija
preusmjerava na telefonsku mreu. Upravo zbog
ovoga je mogue biti na Internetu koristei ADSL
vezu i razgovarati paralelno na telefon.
Postoje odreeni kako tehniki tako i marketinki razlozi zato je ba ovaj oblik DSL-a najraireniji oblik usluge. Sa tehnike strane logino je da vie
uma signala bude na ponuaevoj strani ice (jer se
tamo velika koliina ica iz razliitih dijelova petlje
sjedinjuje u jedno) nego li kod korisnika. Slijedom
toga upload signal je najslabiji na mjestu gdje je um
signala najvie izraen, kod ponuaa, dok je download signal najjai na najumnijem dijelu lokalne
petlje odnosno kod nuditelja. Dakle, mnogo je loginije da DSLAM (ureaj koji se nalazi u prostori-

WWW.VIDI.HR

Ima jo mjesta za DSL tehnologije

Telefonska infrastruktura e uvijek imati svoju budunost. Ako povuemo paralelu sa razvojem 56k
modema, onda se moe pretpostaviti da e se DSL
u budunosti sve vie okretati, od ADSL-a, prema
SDSL-u. Kod 56k modema ova se analogija najbolje oituje u razlici izmeu v90 i v92 standarda,
gdje se asinkronost veze mijenjala u smjeru sinkronizacije brzine downloada i uploada. S druge strane
postojea telekomunikacijska infrastruktura je
toliko razvijena da se vrlo lako moe servisirati veliki postotak populacije svijeta (veina se ionako nalazi u gradovima). Na zabitijim mjestima dodue,
tehnologija vrlo vjerojatno nikada nee potpuno
zaivjeti zbog prevelikih trokova postavljanja.

istu koliinu podataka, signale bi bilo znatno zahtjevnije za iistiti kada degradirani dou do ponuaa. I na kraju, poto korisnik u pravilu trai veu
brzinu downloada kao prioritet, moe se rei da nuditelji broadband usluga spajaju ugodno s korisnim.

TEMA2 DSL I KABEL(1.66)

20/10/06

21:13

Page 55

BROADBAND TEMA BROJA

Kabelski internet

TV + internet
Usluga pristupa netu kroz kabelsku
mreu ve dugo ivi i kod nas
pie: Dejan Rudi

am naziv e odgovoriti na vei broj pitanja.

Naime, radi se o internetskim uslugama koji nude
firme koje se bave ponudom kabelske televizije.
Uslugu kabelskog pristupa Internetu u pravilu nude kao
dodatnu uslugu, a koristei infrastrukturu koju takve
firme i onako postavljaju da bi svoje televizijske usluge
dovele do potroaa. U pravilu brzine prijenosa modema namijenjenim poslovnim korisnicima se kreu od
oko 3 Mbps pa sve do 30 Mbps. Kod malih korisnika
brzine se kreu od 394 Kbps pa sve do 6 Mbps i vie.
Postoje dva osnovna nedostatka koja se mogu pripisati
ovoj vrsti internetske ponude. S jedne strane svi korisnici (iz pojedinog naselja) koji se nalaze povezani na isti
kabel koriste jednaki, ogranieni, bandwidth. To znai
da e brzina veze varirati ovisno o tome koliko je korisnika trenutno na Internetu to znai da ete naii na
probleme ako vam je potreban konstantan visok bandwidth. Power userima ovo e smetati ali realno veina
mail/surfera nee osjetiti potekoe pri ovakvom spajanju na Internet. Ovo nas malo podsjea, stariji e se
lako sjetiti, na telefonske dvojnike. Drugi problem je
injenica da veina kompanija nudi odmah u paketu
usluge kabelske televizije, i u pravilu ne nude Internet
kao zaseban proizvod to je iz pozicije poslovanja datih
firmi apsolutno razumljivo. Najee koriten standard
za spajanje je Motorolin CDLP standard. Standard je
univerzalan i sposoban omoguiti prijenos podatak bilo
da se radi o prijenosu klasinom telefonskom icom,
bilo da se koristi infrastruktura koju samostalno
postavlja nuditelj usluga kabelskog Interneta (TV). I
premda, kako je ve navedeno, standard teoretski
podrava brzine do 30Mbps, ovakve je brzine u praksi
mogue dobiti tek primjenom vie modema od jedanput. Meutim, u nekim zapadnim zemljama ve se
naveliko prelazi na takozvani DOCSIS standard (zajedniki standard koji su podrali svi vei igrai na polju
standardizacije u telekomunikacijama).

Signala ima: Televizija i internet kroz jedinstveni kabel.

Kabeli svih usluga, ujedinite se: Osim kabelske televizije,

ponuai ovih usluga danas daju i usluge prijenosa podataka.

Potreban hardver?
Instalirana kabelska TV i kabelski modem
Za spajanje putem kablovskog interneta teoretski vam
je potreban modem i ponuditelj usluga pristupa internetu putem kabela. Cijena modema se kree oko 500
kuna. Realno, stvari teku mnogo drugaije. U praksi
ete, dakle, mnogo ee dobiti letak na vratima kojim
vam se nudi usluga kablovske televizije, a tek posredno, kao dodatna usluga, usluga internetskog pristupa.
Iz prikupljenih informacija doli smo do zakljuka da
tu ima vrlo razliitih ponuda, od besplatnog Interneta
i flat ratea u paketu do naplate za vee brzine. Veina
e ponuditi dodue besplatan bazni paket. Modem ete
dobiti besplatno a instalaciju i spajanje ete najee
morati obaviti sami. Ovo je dodue praksa i kod svih
ostalih oblika spajanja osim satelitskog spajanja (koje
ionako kota mnogo vie od konkurencije. S druge
strane, ako vam se sve komije u neboderu takoer
odlue uvesti istu tu kablovsku televiziju i koristiti isti
kabel kao vi, vaim surferskim frustracijama tek svie
dan D.

Budunost?
Ovisno o razvoju kabelske televizije
Budunost ovog oblika spajanja na Internet je naalost
usko vezana sa budunou i daljnjim razvojem i uspjehom kabelske televizije kao usluge. Budimo realni,
kabelska televizija, premda nudi odreene prednosti u
odnosu na klasinu, nazovimo je antensku televiziju
nikada nije uspjela u potpunosti zaivjeti. A u eri digitalizacije i Interneta, eri u kojoj je jedna od najee
izgovorenih rijei online, eri IPTV-a i virtualnih videoteka kabelskoj televiziji se ne pie posebno dobro.
Moda je najvei problem u toj okrenutosti ponudi
televizije kao glavnog proizvoda, a Interneta kao
dodatnog proizvoda. Moda da se stvari postave
drugaije, pa da nuditelji takvih usluga razvijaju
tehnologije kojima e minimalizirati oite nedostatke
ovakvog internetskog pristupa i potpuno se u
budunosti okrenu prema Internetu kao glavnom
proizvodu. Moda.

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

55

TEMA3 STALNE VEZE (0.75)

20/10/06

21:23

Page 56

TEMA BROJA BROADBAND

Stalne veze

Optika do kue
U vrlo skoroj budunosti moemo oekivati da e svaka
kua i svaki dom biti povezani ultrabrzom optikom
pie: Dejan Rudi

omunikacija optikim vlaknima je metoda

slanja podataka i informacija sa jedne toke
u drugu toku slanjem svjetlosti du optikih vlakana od kojih se sastoji optiki kabel. Svjetlo
se koristi kao elektromagnetski val koji se potom
koristi da bi se signal prenio na eljeno odredite.
Tehnologija je prvi put razvijena u osamdesetima i
potpuno je revolucionirala telekomunikacije uope
te odigrala jednu od presudnih uloga u uvoenju
svijeta u informacijsko doba. Upravo zbog odreenih komparativnih prednosti nad metodom prijenosa informacija bakrenom icom, ima tendenciju
da potpuno izbaci bakar iz telekomunikacija. Problem same tehnologije je relativno visoka cijena
proizvodnje i postavljanja to je osnovni razlog zato nije ve zasjela na telekomunikacijski infrastrukturalni tron. Postoji nekoliko oblika primjene teh-

Potreban hardver?
Svjetlovodi
Optiki kabeli, i optika sama po sebi, ne zahtjevaju
nikakve posebno drugaije modeme od onih koje danas
koristite konzumirajui uslugu poput DSL-a i slino. Meutim, ako je optika sprovedena do vae centrale, onda su
anse da je od te toke do vas bakreni kabel. Trebali bi
modem i da vam je optika do vrata dovedena, da nas ne
razumijete krivo. Dakle, koji god oblik pristupa mrei
koristite, i bez obzira koji dio izmeu vas i nuditelja usluga je pokriven optikim vodovima vi morate imati modem. Jedino u sluaju da imate stalnu vezu sa serverom
nuditelja, onda vam je potrebna mrena oprema neto
drugaijeg tipa. Ono to optika nudi je razvoj novih usluga koji e moi adekvatno iskoristiti kapacitete koje ovaj
tip veze prua. Danas je realno bakreni kabel ipak usko
grlo pri povezivanju sa mreom, pa se nadamo da e optiki vodovi promjeniti to nezahvalno stanje.

56

VIDI br. 128 / 2006

nologije optikih vlakana. Sve se odnose

na to koji dio mree,
od nuditelja, do korisnika, je, i u kojoj
mjeri, pokriven optikim kabelima.
Tako raspoznaje- Optika svima: Hoemo li u skoroj budunosti surfati brzinama svjetlosti?
mo: FITL (Fiber in
the Loop) oblik kod kojeg je optikim kablovima tika mrea koristi elektronske sklopove pod napopokriven dio mree od nuditelja do izmjetene cen- nom, koji se postavljaju na svakih 500-tinjak statrale, FTTC (Fiber to the Curb) gdje je pokrivenost novnika da signale usmjeri prema ponuaevim kamree od nuditelja do plonika, te FTTH (Fiber to pacitetima.. FTTP (IEEE 802.3ah) standard omothe Home) ili FTTP (Fiber to the Premises) koje guava brzine prijenosa do 100 Mbps u punom
dovode optike kabele u nae domove sve do duplex kapacitetu veze. Pasivna optika mrea izutinica. Postoje jo neki tipovi veza, ali navedeni bjegava postavljanje elektronikih sklopova za ussustavi su najzatupljeniji. Svi ovi izrazi mogu se ana- mjeravanje, ve se postavljaju takozvani pasivni razlogno koristiti i kada se govori o irokopojasnim djelnici pri provoenju optikih kablova do doma.
vezama. Optika do vrata i optika do plonika su Jedan razdjelnik moe imati kapacitet od 16, 32 ili
tako broadband telekomunikacijski sustavi bazirani 64 optika kabela, to ovisi o proizvoau, koji se
na optikim kabelima i pripadajuoj optikoj opre- potom kroz iskopane kanale dovode do vrata doma.
mi koje donose napredne internetske usluge, dos- Kod pasivne tehnologije razdjeljivanje signala se
lovno, ravno do vrata. Osnovni problem tehnologi- obavlja u bazi ponuaa. Postoje dva osnovna tipa
je je visoka cijena koju se mora inicijalno platiti optikih kabela: stakleni i plastini. Zbog boljih
zbog visoke cijene postavljanja potrebne infrastruk- optikih svojstava stakleni se ee koriste kada sigture. Postoje dva osnovna tipa FTTP tehnologije, a nal treba prenijeti na vee udaljenosti dok se jeftinito su: aktivna i pasivna optika mrea. Aktivna op- ji plastini koriste za prijenos na manje.

Budunost?
Ovo je budunost
to bi bila budunost - budunosti? Danas se optiki vodovi dovode samo dio puta do domova, pa bi se
budunou mogli nazvati stanje koje e zasigurno postati naa realnost ubrzo, a to bi bilo zamjena bakra
staklom u potpunosti. Dakle budunost je zamjena svih kabela optikim vodovima, u svakom domu ili uredu.
Ovakva budunost bi bila vrlo ugodna. Brzine koje bi tada teleoperateri nudili svojim korisnicima bi bile nemjerljivo vee nego to je danas sluaj u svijetu. Telefonija, televizija i ostali odvojeni servisi vrlo brzo bi se
unificirali pod kapom teleoperatera u jednu opirnu i univerzalnu Quad-play uslugu, te bi nam realnost
postala vrlo slina nekim malo starijim Rodenbarryjevim vizijama.

WWW.VIDI.HR

TEMA4 MOBILNI I SATEL (1.75)

10/21/06

14:42

Page 58

TEMA BROJA BROADBAND

TM

Mobilni internet

Internet u hodu
Mobilni pristup internetu je ve uvelike u uporabi a
odnedavno se koriste i brodband brzine

The Standard for

Wireless Fidelity

pie: Dejan Rudi

i-Fi je brand iji je razvoj od samog

poetka nadzirala Wi-Fi alijansa s ciljem
daljnjeg razvoja beinih LAN mrea baziranih na IEEE 802.11 protokolu. U samom poetku
standard je proizveden s ciljem da omogui beino
povezivanje prijenosnih raunala ili stacionarnih
raunala u LAN mree, ali se s vremenom sve vie
okrenuo prema beinom povezivanju raunala na
Internet, omoguavanju VoiP telefonije, igranju i
spajanju raznorodne potroake elektronike kao to
su televizori i DVD playeri ili digitalne kamere. U
razvoju su navodno sustavi koji e omoguiti povezivanje automobila na autoputovima radi poveavanja sigurnosti u prometu. Osoba koja posjeduje Wi-Fi ureaj, bilo da se radi o raunalu,
ili PDA ureaju moe pristupiti internetu pod
uvjetom da se nalazi u blizini
takozvane pristupne toke
(ureaj koji povezuje beine
ureaje u mreu). Prostor
pokriven od strane jedne pristupne toke naziva se hotspot.
Wi-Fi takoer omoguava P2P
povezivanje meu ureajima
direktno, bez posrednika u oblike
routera. Upravo ova karakteristika
omoguila je primjenu Wi-Fi-ja u
potroakoj elektronici i u raunalnim
igrama.

WiMAX
WiMAX (Worldwide Interoperability for
Microwave Access) je standard nastao pod
upravljakom palicom WiMAX foruma u Travnju
2001. godine s ciljem promoviranja sposobnosti
povezivanja u okviru IEEE 802.16 standarda, koji se
u nardou zove jo i WirelessMAN. Najlake ga je
opisati kao standard koji se postavlja kao beina
alternativa za prevaljivanje zadnje milje DSL-u i
kablovskom Internetu. Da odmah razjasnimo, osim
po imenu ovaj standard nema previe slinosti sa
Wi-Fi standardom. Za razliku od Wi-Fi-ja kod
kojeg se korisnici slikovito "natjeu" za pozornost
MAC-a, WiMAX koristi tzv. Schedulling algoritam
gdje se korisnik mora samo pri pristupu "natjecati"
za pozornost MAC-a, nakon ega mu bazna stanica
dodjeljuje odreeni prostor. Sam prostor se moe

58

VIDI br. 128 / 2006

poveavati ili smanjivati ali ga

moe koristiti samo korisnik
kojem je dodijeljen to je u odnosu na Wi-Fi,
ogromna prednost. Jedna od najveih zabluda vezanih uz WiMAX su najave da e ovaj standard
omoguiti brzine do 70 Mbit/s na udaljenosti do
120 km. Oba broja su tona ali ne u korelaciji. Slino kao i DSL ili imate visoki bandwidth ili imate
udaljenost. Jo jedan potencijalni manjak same tehnologije (po kojem ga moemo usporediti sa prethodno elaboriranim kablovskim internetskim
pristupom je i injenica da vie korisnika koristi
ogranieni bandwidth u odreenom sektoru
pokrivenim signalom.

UMTS
UMTS je standard iz 3G grupe standarada u
pravilu namijenjen povezivanju mobilnih telefona. Meutim s vremenom je zbog nekih
komparativnih prednosti ali i zbog velike
brzine razvoja trita mobilnih telefona,
to je rezultiralo velikom pokrivenou
ovim standardom, naao svoje mjesto i u
povezivanju raunala sa internetom.
UMTS je od samog poetka zamiljen
kao svojevrsni nasljednik GSM-a za
mobilne telefone. Standard nudi brzinu prijenosa od 1.920 kbps (a ne,
kako se esto naglaava 2 Mbps), u
teoriji, a u praksi se brojevi vrte oko
384 kbps. U zemlji izlazeeg sunca
ve razmiljaju unaprijed pa pripremaju ubrzanje na 3 Mbps.

Potreban hardver?
Mobilni ureaj i dostupnost signala
I premda se na prvi pogled ne ini tako, spajanje na
internet putem svih beinih sustava spajanja i
pristupanja internetskim sadrajima ima odreene
zajednike toke koje ih uostalom, uz oiti pojam
beinosti, svrstavaju pod zajedniki nazivnik. Tri
preduvjeta morate zadovoljiti da bi se mogli spojiti na bilo koju beinu mreu. Prvi uvjet je emiter.
Emiter/modem bi bio ureaj koji pomou ovog ili
onog oblika antene, odailje signal prema repetitoru koji je va IP postavio u blizini vaeg stana ili
kue. U veem broju sluajeva radi se o antenskom
sustavu koji mora imati optiku vidljivost s repetitorom. Ako uvjet optike vidljivosti nije zadovoljen
vrlo vjerojatno e doi do velikih potekoa pri
spajanju i odravanju adekvatne razine bandwidtha
same veze. Drugi bitan preduvijet naravno je sam
repetior, odnsno injenica da je u vaem naselju ili
kvartu dostupan ovakav oblik spajanja na internet.
Da bi se omoguilo spajanje na internet, IP mora
postaviti repetitor u odreenom naselju i va stan
se mora nalaziti na pogodnom mjestu. Ovo je upravo uvjet koji veinu odbije od ovakvog oblika veze.
Trei preduvjet se sam namee i on je ustvari osoba
IP-a, odnosno postojanje nekog pravnog lica koji
e ponuditi ovakvu uslugu. Vano je napomenuti,
da su sve beine veze (Wi-Fi pogotovo), koliko
god mi ne priali o tome, relativno nestabilne.

Budunost?
Budunost je beina
Premda e postojea telefonska mrea uvijek imati svoje
mjesto, jer nudi odreene prednosti u odnosu na postojee beine standarde, s vremenom e se zasigurno
razviti sustavi koji e biti spremni u potpunosti zamijeniti postojeu telefonsku infrastrukturu u domeni internetskog pristupa pa i vie. Homebox je jedan dobar
primjer koji nas navodi na upravo ovakvo razmiljanje.
VIP je ponudio sve-u-jednom uslugu prema svojim
korisnicima. Internet i telefon preko UMTS mree.

WWW.VIDI.HR

Ulaganja u ovakvu infrastrukturu su tehnoloki intenzivna, ali u odnosu na postavljanje kablova u cestu su
radno vrlo slabo intenzivna. Pa zamislite samo koliko je
potrebno da se iskopa jarak i u njega postave kabeli, a vi
doete, na prozor izvjesite antenu i pristupite istom tom
telefonu i Internetu kao i vai sustanari putem telefonskog kabela. Najvei problem dananjih sustava je problem zahtjeva za optikom vidljivou od repetitora do
antene u vaem stanu/kui, ali to je takoer i problem
koji e postojati i u budunosti.

TEMA4 MOBILNI I SATEL (1.75)

10/21/06

14:42

Page 59

BROADBAND TEMA BROJA

Satelitski internet

Svemirski net
Iako nije jako rairen, downlink
putem satelita nudi velike brzine
pie: Dejan Rudi

Potreban hardver?
Satelitska antena i modem
Signali iz svemira: Prijenos podataka koritenjem satelitskih resursa
mogao bi u budunosti biti znatno zastupljeniji. Sve vie satelita nad naim
glavama odailje i prima podatke, a oni "vide" sve. Da, i vas.

ao to i ime govori, za ovaj oblik internetskog

povezivanja koristi se satelit koji se nalazi u
geostacionarnoj orbiti oko planeta, kao relej za
podatke. Ovo je zasigurno jedan od najskupljih naina
broadband povezivanja.
No cijene padaju pa emo, ako bude sree, svi surfat skupa s vanzemaljcima. Najvei problem
tehnologije je visoka latenicja, zbog jednostavno, udaljenosti satelita od nas. Naime, signal mora putovati 50tak tisua kilometara do satelita i natrag, to pri brzini
svjetlosti daje rezultat od 500 do 900 milisekundi
latencije. Sustav se praktino ini neuporabljivim za
sve radnje koje zahtjevaju reakciju korisnika u realnom vremenu, kao to su razliite multiplayer igre.
Latencija je u usporedbi ak i sa modemskim pristupom internetu grozno velika. Prvi nain rjeavanja
ovog problema je kombiniranje dial-upa sa satelitskim
prijenosom. Ovo je mnogo ee koritena metoda u
praksi, gdje se sav upload obavlja preko dial-upa a
download satelitskim prijenosom. Druga metoda, koja
je takoer i mnogo skuplja za operatera, pa posredno i
za vas, je ta, da se koriste sateliti koji se nalaze na manjim visinama i tako se efektivno skrati put signala.

Da bi koristili satelitski internet, morate imati satelitsku antenu koja e biti designirana iskljuivo za
potrebe satelitskog interneta te modem koji
omoguava pristup internetu putem satelita. Poto
smo ranije u tekstu naveli da se radi o relativno
skupom pristupu internetu, tako se mnogo i "dobiva".
Naime svu potrebnu infrastrukturu ete "dobiti" na
uporabu od strane nuditelja usluge, i bilo da e vam to
oni rei ili ne, naravno da ete ju platiti.
Satelitska antena uz standardni BUC (Block Up
Converter) moe na sebi imati i LNB (Low Noise Block)
koji je svojevrstan filtar za sam signal. Interesantnost i
kuriozitet za ovaj oblik pristupa internetu je da se svaki
korisnik takoer spaja i preko dial-up modema. Dvosmjerni satelitski sustavi tada mogu povremeno kompenzirati visoku razinu latenicje tako to e odreenu
koliinu podataka dobiti putem dial-upa.

Takvi sateliti tada vie nebi bili u geostacionarnoj

orbiti i bilo bi potrebno mnogo vie takvih satelita na
nebu da bi se zadovoljio preduvjet optike vidljivosti
izmeu vae satelitske antene i prijemnika na satelitu,
te odailjaa na satelitu i pristupne toke na strani IPa. Satelitski nain povezivanja s internetom pogodan je
za osnovne Internetske funkcije kao to su mail, surfanje i slino, kao i za radnje koje zahtjevaju kontinuiranost protoka podataka, kao to je download
videa i audia. Ping ili lag same veze i nije sam po sebi
najvei problem, ve kapaciteti
satelita. Ponuai ovakvih usluga
Budunost?
na glavu se penju da vas zaustave
u downloadanju veih koliina
Signali iz svemira
podataka. Jedni e vam dati jako
U svemiru lei naa budunost. Kome to do sada nije jasno neka malo pomirie
maleni poetni paket, evo za
isti gradski zrak pa emu postati jasno da mi ako nastavimo ovim tempom
primjer recimo, 1 GB za 100
iskoritavati i unitavati ovu planetu sami sebi kopamo raku grobnu. Osnovni
kuna, a onda vam drakonski po
tehnoloki problem ovog oblika spajanja je upravo udaljenost i brzina svjetdepu opaliti za svaki dodatni
losti. Poto Einstein tvrdi, a Vede se ne slau, da je brzina svjetlosti maksimum
megabajt prometa. Drugi e vam,
brzine kretanja naeg univerzuma, moramo osmisliti kako skratiti tu udaljenost
I ovdje se radi o ekstremnijem
koja nas toliko mui. U nekoj dalekoj budunosti ovo e se kompenzirati na
sluaju, postaviti dnevni i/ili
slijedei nain. Neka velika firma e lansirati u svemir 20-tak satelita opremmjeseni maksimum prometa. Iz
ljenih ultra malim serverima i jednostavno ubirati novce od nas. Serveri e
vlastitog vam iskustva moramo
moi samostalno funkcionirati i samostalno izvoditi popravke na vlastitim
rei da ovaj sustav radi i vie no
podsustavima primjenom nano-bota. No vratimo se u vrijeme malo blie ovom
dobro. Veina radnji koje radite
naem trenutnom stanju. Problemu latencije se danas pristupa povezivanju sana mrei i onako ne zathjeva vrlo
telitskog pristupa s dial-up ili nekim drugim tipovima povezivanja na Internet,
brze reakcije. Jedino to je stvarno
kojima se kompenzira za visoku latenciju satelitskog pristupa.
problem je igranje video igara
koje je krajnje oteano.
WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

59

TEMA5 USPOREDNA TABLICA (1)

10/21/06

15:44

Page 60

TEMA BROJA BROADBAND

Usluge domaih providera

Telekomunikacijsko trite u Hrvatskoj nije bez mana, no ne moe se porei da
postoji irok spektar usluga koje zadovoljavaju veinu korisnika
Tvrtka
AMIS
AMIS TELEKOM
TELEKOM
DCM
DCM
GLOBAL
GLOBAL NET
NET GRUPA
GRUPA
ISKON
ISKON INTERNET
INTERNET
KRK
KRK SISTEMI
SISTEMI
METRONET
METRONET
NOVI-NET
NOVI-NET
NOVI-NET
NOVI-NET
OPTIMA
OPTIMA TELEKOM
TELEKOM
PORTUS
PORTUS
SATLINK
SATLINK
SOFTNET
SOFTNET
T-COM
T-COM
T-COM
T-COM
T-MOBILE
T-MOBILE
T-MOBILE
T-MOBILE
TRANSINTERCOM
TRANSINTERCOM
TRANSINTERCOM
TRANSINTERCOM
VIPNET
VIPNET
VIPNET
VIPNET
VVISP
VVISP
VM
VM MREE
MREE
VM
VM MREE
MREE
VODATEL
VODATEL
VODATEL
VODATEL
VODATEL
VODATEL
VOLJATEL
VOLJATEL

Tip veze
A
ADDSSLL
KKaabbeellsskkii pprriissttuupp
KKaabbeellsskkii iinntteerrnneett
A
ADDSSLL
W
Wii--FFii
SSttaallnnee vveezzee
W
WiiM
MA
AXX
W
WDDSSLL
A
ADDSSLL
A
ADDSSLL
SSaatteelliittsskkii pprriissttuupp
SSttaallnnee vveezzee
A
ADDSSLL
SSttaallnnee vveezzee
H
HoottSSppoott
U
UM
MTTSS
SSttaallnnee vveezzee
KKaabbeellsskkii iinntteerrnneett
H
HSSDDPPA
A
U
UM
MTTSS
W
Wii--FFii
A
ADDSSLL
O
Oppttiikkii vvoodd
SSttaallnnee vveezzee
FFTTTTH
H ((TTrriippllee PPllaayy))
SSaatteelliittsskkii pprriissttuupp
SSttaallnnee vveezzee

Minimalni Maksimalni
upload
upload
119922 kkbbiitt//ss
110000 kkbbiitt//ss
6644 kkbbiitt//ss
119922 kkbbiitt//ss
VVaarriijjaabbiillnnaa
PPoo ddooggoovvoorruu
112288 kkbbiitt//ss
225566 kkbbiitt//ss
119922 kkbbiitt//ss
112288 kkbbiitt//ss
112288 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
119922 kkbbiitt//ss
112288 kkbbiitt//ss
VVaarriijjaabbiillnnaa
6644 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
6644 kkbbiitt//ss
VVaarriijjaabbiillnnaa
VVaarriijjaabbiillnnaa
6644 kkbbiitt//ss
119922 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
551122 kkbbiitt//ss
22 M
Mbbiitt//ss
VVaarriijjaabbiillnnoo
PPoo ddooggoovvoorruu

Minimalni Maksimalni
download download

338844 kkbbiitt//ss
440000 kkbbiitt//ss
225566 kkbbiitt//ss
338844 kkbbiitt//ss
22 M
Mbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
112288 kkbbiitt//ss
551122 kkbbiitt//ss
664400 kkbbiitt//ss
225566 kkbbiitt//ss
11002244 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
338844 kkbbiitt//ss
ddoo 3344 M
Mbbiitt//ss
5544 M
Mbbiitt//ss
338844 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
112288 kkbbiitt//ss
338844 kkbbiitt//ss
6644 kkbbiitt//ss
225566 kkbbiitt//ss
338844 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
551122 kkbbiitt//ss
1100 M
Mbbiitt//ss
112288 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu

11002244 kkbbiitt//ss
119922 kkbbiitt//ss
225566 kkbbiitt//ss
11002244 kkbbiitt//ss
VVaarriijjaabbiillnnaa
PPoo ddooggoovvoorruu
66 M
Mbbiitt//ss
776688 kkbbiitt//ss
551122 kkbbiitt//ss
776688 kkbbiitt//ss
551122 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
11002244 kkbbiitt//ss
112288 kkbbiitt//ss
VVaarriijjaabbiillnnaa
6644 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
112288 kkbbiitt//ss
VVaarriijjaabbiillnnaa
VVaarriijjaabbiillnnaa
6644 kkbbiitt//ss
11002244 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
22 M
Mbbiitt//ss
22 M
Mbbiitt//ss
338844 KKbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu

33007722 kkbbiitt//ss
33225566 kkbbiitt//ss
22004488 kkbbiitt//ss
33007722 kkbbiitt//ss
22 M
Mbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
66 M
Mbbiitt//ss
33009966 kkbbiitt//ss
44009966 kkbbiitt//ss
22004488 kkbbiitt//ss
22004488 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
33007722 kkbbiitt//ss
ddoo 3344 M
Mbbiitt//ss
5544 M
Mbbiitt//ss
338844 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
776688 kkbbiitt//ss
11,,55 M
Mbbiitt//ss
338844 kkbbiitt//ss
225566 kkbbiitt//ss
33007722 kkbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu
22 M
Mbbiitt//ss
1100 M
Mbbiitt//ss
11 M
Mbbiitt//ss
PPoo ddooggoovvoorruu

Cijena
prikljuenja
PPoo ddooggoovvoorruu
442200 kknn
PPoo ddooggoovvoorruu
11 kknn**
BBeessppllaattnnoo
PPoo ddooggoovvoorruu
PPoo ddooggoovvoorruu
559999 kknn****
11 kknn******
NNee nnuuddee uusslluugguu
1122..115522++ kknn
PPoo ddooggoovvoorruu
554499 kknn
PPoo ddooggoovvoorruu
PPoo ddooggoovvoorruu
999988 kknn******
PPoo ddooggoovvoorruu
66..110000 kknn
11 kknn******
PPoo ddooggoovvoorruu
BBeessppllaattnnoo
PPoo ddooggoovvoorruu
PPoo ddooggoovvoorruu
66..008888 kknn
999900 kknn
999999 kknn
PPoo ddooggoovvoorruu

* uz ugovor na 12 mjeseci;

Cijena
instalacije

Flatrate?

M
oodd 9999 kknn
Mooddeem
m ii ffiilltteerr
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
DDaa,, ppoo ddooggoovvoorruu
M
DDaa,, pprrii m
Mooddeem
m
maannjjiim
m bbrrzziinnaam
maa
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
oodd 119999 kkuunnaa
W
DDaa,, bbeessppllaattnnoo
Wii--FFii kkaarrttiiccaa
PPoo ddooggoovvoorruu
DDaa
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
DDaa
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
DDaa
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
oodd 115500 kknn
M
oodd 9999 kknn
Mooddeem
m ii ffiilltteerr
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
NNee
PPoo ddooggoovvoorruu
PPoo ddooggoovvoorruu
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
oodd 119999 kknn
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
PPoo ddooggoovvoorruu
HHoottSSppoott kkaarrttiiccaa
DDaa
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
NNee
PPoo ddooggoovvoorruu
DDaa,, uu cciijjeennii ppaakkeettaa
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
DDaa,, uu cciijjeennii ppaakkeettaa
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
NNee
PPoo ddooggoovvoorruu
NNee
W
oodd 7700 kknn
Wii FFii kkaarrttiiccaa
PPoo ddooggoovvoorruu
oodd 119988 kknn
PPoo ddooggoovvoorruu
DDaa
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
DDaa,, uu cciijjeennii ppaakkeettaa
BBeessppllaattnnoo
++ 110000 kknn
UU cciijjeennii ppaakkeettaa
NNee
PPoo ddooggoovvoorruu
PPoo ddooggoovvoorruu
** uz ugovor na 18 mjeseci;

*** uz ugovor na 24 mjeseca

Broadband tehnologije
Brzine irokopojasnog interneta i prateih usluga svakim danom su u porastu zbog sve
teeg sadraja koji se prenosi.
ADSL
Min. brzina uploada
Max. brzina uploada
Min. brzina downloada
Max. brzina downloada
Latencija
Prisutnost u Europi
Prisutnost u Hrvatskoj
Postoji od
Tko je razvio

60

64 kbit/s
1Mbit/s
128 kbit/s
8Mbit/s
Zanemariva
Da
Da
1988
Telcordia

VIDI br. 128 / 2006

SDSL

Wi-Fi

WiMAX

UMTS

SATELIT

DS1 (T1)

E-carrier

72 kbit/s
2320 kbit/s
72 kbit/s
2320 kbit/s
Zanemariva
Da
Da
1988
Telcordia

1 Mbit/s
25 Mbit/s
1 Mbit/s
25 Mbit/s
do 100 ms
Da
Da
1991
Vic Hayes

1 Mbit/s
70 Mbit/s
1 Mbit/s
70 Mbit/s
Zanemariva
Da
Da
2001
WiMAX Forum

1 Mbit/s
14.4 Mbit/s
1 Mbit/s
14.4 Mbit/s
Zanemariva
Da
Da
2001
CEPT

6644 kkbbiitt//ss
225566 kkbbiitt//ss
11 M
Mbbiitt//ss
1166 M
Mbbiitt//ss
550000--770000m
mss
DDaa
DDaa
11996622
N
NAASSAA

11..553366 M
Mbbiitt//ss
11..553366 M
Mbbiitt//ss
11..553366 M
Mbbiitt//ss
11..553366 M
Mbbiitt//ss
ZZaanneem
maarriivvaa
DDaa
DDaa
11996622--11999988
BBeellll llaabbss

22..004488 M
Mbbiitt//ss
22..004488 M
Mbbiitt//ss
22..004488 M
Mbbiitt//ss
22..004488 M
Mbbiitt//ss
ZZaanneem
maarriivvaa
DDaa
DDaa
nneeppoozznnaattoo
CCEEPPTT

WWW.VIDI.HR

DS3 (T3)
4444..773366 M
Mbbiitt//ss
4444..773366 M
Mbbiitt//ss
4444..773366 M
Mbbiitt//ss
4444..773366 M
Mbbiitt//ss
ZZaanneem
maarriivvaa
DDaa
DDaa
11999922
BBeelll llaabbss

TEMA6 USLUGE HOMEBOX(1.66)

10/21/06

14:45

Page 62

TEMA BROJA BROADBAND

Broadband kroz mobilne mree

Mobilnost i sloboda od ice

Mobilni pristup internetu uz Vodafone Mobile Connect!
karticu, ali i alternativa za ADSL kroz HomeBox
pie: Marko Krika

opularnost irokopojasnog interneta svakim

danom sve je intenzivnija ili bolje reeno
pristupanija i rairenija, no korisnici koji
ele veliku dozu slobode prilikom obavljanja svakodnevnih poslova ili pristupa mailu jednostavno trae modularnija i jo pristupanija rjeenja koja e
omoguiti rad i mobilnost.

Mobilnost
Glavna stavka itavog rjeenja temelji se na beinosti i slobodi u pristupu internetu bilo kada i
bilo gdje. Pomou tehnologija GPRS, EDGE,
UMTS, HSDPA korisnik dobiva veliku pokrivenost
i moe pristupiti internetu u pokretu, na terenu ili iz
vlastitog doma. Vodafoneova PCMCIA kartica
podrava sve prije spomenute tehnologije prijenosa
podataka, a kao najznaajniju, superiornu i najbru
tehnologiju koristi HSDPA i time ostvaruje brzine
prijenosa do 1,5 Mbit/s u downloadu; do 384 kbit/s
u uploadu, dok u UMTS mrei ostvaruje u downloadu do 384 kbit/s, a u uploadu do 64 kbit/s.
Mobilnost, kao najvanija stavka ovog rjeenja
ne zapostavlja brzinu, to je od velike vanosti za
poslovne korisnike. Stariji tip kartice ve je odavno
mogue softverski nadograditi kako bi podravala

HSDPA tehnologiju. Iako UMTS mrea ima znatno veu pokrivenost od HSDPA mree kojom su,
za sada, pokriveni gradovi Zagreb, Rijeka, Split, Koprivnica i Opatija, uvijek ostaje mogunost koritenja GPRS ili EDGE tehnologije.

Podatkovni modeli
Postoje etiri podatkovna tarifna modela, a to su
redom: Smart Data Pro, Mobile Broadband 128,
Mobile Broadband 512 i Mobile Broadband 1 GB.
Ovisno o eljama i stvarnim potrebama korisnika,
isti e odabrati odreeni tarifni model. Iako tehnologija koja se koristi ne podrazumijeva velike podatkovne modele, odnosno velike kapacitete prijenosa
podataka, sasvim je dovoljna za neke elementarne
nadogradnje sustava, provjeru maila i sl.
Konkurencija, u vidu "alternativnih" tehnologija, primjerice ADSL-a, podrazumijeva vee zahtjeve
i kapacitetima vee i povoljnije tarifne podatkovne
modele od strane korisnika, tako da bi direktna usporedba izmeu ovih tehnologija i generalno ianih i beinih veza bila neobjektivna i u potpunosti
neopravdana, bez obzira na razlog to se mobilne
tehnologije polako infiltriraju u segmente nativne
za "iane" tehnologije prijenosa podataka.

Zvune kratice
Popis mobilnih protokola za prijenos podataka
HSDPA - do 1,5 Mbit/s u downloadu, do 384 kbit/s u uploadu
UMTS - do 384 kbit/s u downloadu, do 64 kbit/s u uploadu
EDGE - do 220 kbit/s u downloadu, do 110 kbit/s u uploadu
GPRS - do 80 kbit/s u downloadu, do 40 kbit/s u upload

62

VIDI br. 128 / 2006

Nain rada
Rad kartice i instalacija, krajnje su jednostavni i pristupani za svakog korisnika. Poto se izvedba hardvera oslanja
na umetanje kartice (+Super SIM) u
PCMCIA slot koji se generalno i nativno koristi na prijenosnim raunalima,
iako se ista kartica moe ugraditi pomou PCI kartice i u stolno raunalo,

WWW.VIDI.HR

Prijatelj
laptopa: Jedno
od najjednostavnijih
rjeenja za
putovanja,
ali jo uvijek nije
na razini ice...

to ne bi imalo previe
smisla jer se time gubi faktor mobilnosti koji je
ovdje od primarne vanosti. Nakon instalacije priloenog softvera sve je spremno za rad i korisniku su
omoguene sve usluge interneta i najvea, beinost
i mobilnost kojom moete pristupiti internetu, provjeriti mail te zbog prirode tehnologije slati i primati
SMS poruke.

HSDPA USB modem

Novo rjeenje koje je ustupila tvrtka Vip, oslanja
se takoer na tehnologiju HSDPA, no u ovoj izvedbi faktor mobilnosti postaje manje vaan zbog tehnologije rada ureaja, ali i zbog eksterne izbedbe
koja je ovoga puta jednako prilagoena i stolnim i
prijenosnim raunalima. Navedeni podatkovni tarifni modeli jednaki su i za ovu izvedbu, kao i mogunost potpisivanja ugovora na 24 mjeseca, pri
emu je cijena ureaja onda 0,91 kn.
Softver za PC i Mac raunala, mogue je downloadati sa slubene Vipove stranice i jednako tako

TEMA6 USLUGE HOMEBOX(1.66)

10/21/06

14:45

Page 63

BROADBAND TEMA BROJA

BlackBerry Connect
Push!
Popularnost push tehnologije, kojom je korisniku u svako vrijeme
omoguen kontakt s tvrtkom, obitelji i sl., prestala je biti stavka
vana za iskljuivo poslovne korisnike te je svojom liberalizacijom
u usluzi omoguila da i ordinary people mogu koristiti ovu
tehnologiju. Poveanjem broja ureaja s podrkom za Vodafone
BlackBerry, omoguena je bolja i vea rasprostranjenost usluge
i BlackBerry Connect klijenta kao modularnosti unutar ureaja
kojim koristimo servis.
Uvijet koji mora biti zadovoljen je posjedovanje korporacijskog e-mail posluitelja, to uvelike ograniava, ako korisnik radi u tvrtki ogranienih resursa, upravo u vidu posluitelja kao presudne stavke. Dakle, usluga je i dalje potrebnija i pristupanija poslovnim korisnicima kojima je
instant mail od velike i presudne vanosti, ne samo osobno, ve i za itavu tvrtku za koju korisnik radi.

mogue je pronai odgovarajua uputst- E-mail na

va za instalaciju u PDF-u. Kao i u PCM- dlanu: Blackberry,
CIA izvedbi, u ureaj je potrebno umet- jedan od pionira.
nuti Super SIM karticu, pomou koje se
oituje aktivnost odabranog podatkovnog tarifnog pomou jedmodela. Veza s raunalom ostvarena je opomou USB nog ureaja - Vodafone Homekonektora, a instalacija softvera odvija se automatiz- boxa!
Beinost je ostvarena pomou UMTS tehnologije
mom pri povezivanju s raunalom. Nakon instalacije,
potrebno je konfigurirati softver, unijeti PIN i podatke o kao i WLAN tehnologije kojom moemo ponovno
APN-u, time da podaci o APN, odgovaraju odabranom beinom tehnologijom, do sada neizvedivo, pristupiti
internetu. U praksi to izgleda ovako: pomou prijenopodatkovnom tarifnom modelu.
snog raunala, tehnologijom WLAN-a
Konekcija na internet moe se ost(802.11 a/b/g) pristupamo Vodafone
variti softverski, pomou ikone iz traya
Homeboxu i tada pomou njega prisili hardverski pomou tipke na
tupamo globalnoj mrei, pomou tehureaju. "Bogata" LED signalizacija,
nologije UMTS-a. Ono to facinira da
obavjetava korisnika o jaini i tipu
u navedenom sluaju uope ne vidimo
ostvarene konekcije te o procesu
ianu vezu, iako ona postoji. Jednako
konekcije (traenje, spajanje). Potentako, ureaj je mogue i izravno (iacijalne greke u radu ureaja mogu biti
nim putem) spojiti s raunalom (stolrezultat pogreno uneenih podataka,
no ili prijenosno) te na taj nain prisprimjerice netoni APN i sl., dok
tupiti internetu.
ugaene LED-ice obavjetavaju korisTelefonski pozivi za 0,10 kn po minuti
nika o nemogunosti spajanja ureaja
prema fiksnim mreama te za 0,50 kn
na odreenu mreu ili da ureaj ne
prema Vip mrei i 1,50 kn prema druostvaruje vezu s raunalom.
gim mobilnim mreama u Hrvatskoj
Vodafone Homebox
uz mogunost zadravanja postojeeg
broja fiksne linije potpisivanjem doUreaj koji je svojom pojavom ujedatnog ugovora, jedan objedinjen
dinio fiksnu telefoniju i mobilnu
raun od jednog ustupitelja (VIPnet
tehnologiju, omoguio pristup interd.o.o.), ukljuen internet promet od 1
netu (3G - UMTS), omoguio beini
GB uz dodatnu cijenu od 0,20 kn po
ili iani pristup internetu (3G), znaMB... Sve to dobivate u paketu.
ajno snizio cijene razgovora prema
Potpisivanjem Zahtjeva za prijenos
fiksnim, ali i prema mobilnim operabroja uz pretplatniki Homebox ureterima (Vip) s fiksne linije, ujedinio
HSDPA/UMTS/EDGE/GPRS:
aj, gube se sva prava dotad postojeeg
fiksnu telefoniju i beini internet? Da,
Vip koristi nekoliko razliitih protokola
putem kojih nudi pristup internetu.
operatera, a ugovor s dotad postojeim
sve to pa i vie omoguVodafone Mobile Connect Card
operaterom, ukida se automatizmom.
eno je
(gore) podrava sva etiri
Usluge koje je Vip objedinio ovim urenavedena, dok Vipova
ajem i pogodnosti koje ureaj prua,
alternativa fiksnoj telezaista su velike, ali ne do te mjere da bi
foniji, Vodafone
izravno usporeivali DSL kao tehnoloHomebox, za pristup internetu
giju s 3G-om. DSL, tonije ADSL, ne
trenutno koristi samo UMTS protokol
omoguava nativno uslugu fiksne telekoji podrava brzine do 384 kbit/s.
WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

63

TEMA7 WEB WALK (1.75)

10/21/06

14:48

Page 64

TEMA BROJA BROADBAND

koje bi trebale omoguiti
stabilne prihode, kojima
se konkurentnost eli
sprijeiti, a jednakim i
stalnim napretkom u
vidu plasiranja tehnoloPresudni zahtjevi korisnika
gija i usluga marginalnog
Dakle, zahtjevi korisnika, bit e presudni u odlu- znaaja pobuditi, odnoci o koritenju odreene usluge, pri emu kompara- sno probuditi uspavano
cija tehnologija DSL i 3G (UMTS u sluaju Voda- trite. Borba je podijefone Homeboxa) ne daje objektivne rezultate, zbog ljena i odvija se stalno na
velike razlike u ponuenim nativnim mogunosti- oigled 3% "pismenih"
ma kao i tehnikoj i teorijskoj osnovi pojedine teh- graana, raunalno, innologije. Usluge Vodafone Mobile Connecta kao i formatiki "pismenih"
usluge T-Mobilea pruaju velike mogunosti kako graana.
Kad bi samo raunalposlovnog tako i privatnog segmenta u kojima se
iroka primjena i kvalitativnost usluga najbolje no "pismeni" graani kouoava. Vodafone Mobile Connect Card, HSDPA ristili komercijalno razviUSB modem te poglavito Vodafone Homebox, kane usluge (ukljuujui
donijeli su novost utoliko to su "oslobodili" trite i one "normalne"), ponete omoguili vee mogunosti za krajnjeg korisnika. kad ak i upitnog znaaTim uslugama, poglavito ureajem Vodafone ja, tada bi stanje trita
Homebox, zapoinje vrijeme kad e postepen rast bilo mizerno, a korisnika
broja broadband korisnika ujedno rezultirati i bi bilo puno manje nego
koritenjem ireg raspona tehnologija koje nativno to ih trenutano ima.
mobilnih Internet u pokretu: Pomodarstvo ili potreba?
omoguavaju koritenje irokopojasnog interneta. Proboj
Potencijalan sukob tehnogija nikako se nee i ne tehnologija u segment
moe dogoditi upravo zbog razloga to je krajnji koji nije nativno bio "njihovo mjesto" otvorio je svo ovo dublje razmatranje odnosa korisnika i ustukorisnik (privatni ili poslovni) dio baze velikog utje- puno pitanja i mogunosti za krajnjeg korisnika. pitelja? To proizlazi iz jednostavnog razloga da telecaja na sva zbivanja unutar tehnologije, tonije Ono to je temelj i primarno od strane krajnjeg ko- operateri napretkom i sve boljim trinim marrisnika je dobra, fair usluga uz, naravno, prihvatljive ketingom nastoje privui sve vie korisnika koji svotrita i ekonomije.
mjesene novane trokove. Jednako tako cilj je, ba- jim odlukama utjeu na razvoj i formiranje trita.
Korisniki utjecaj na trite
rem bi trebao biti, da u zakonski pravilnim i prih- Onih statistikih 3% "pismenih" ne mogu uvelike
Osvrtom na sadanje, postojee stanje trita, vatljivim okvirima ustupitelji usluuju korisnika te pridonijeti formiranju trita u vidu internetskih
lako je zakljuiti kako je temeljnji cilj kompanija da dobrom uslugom nastoje zadrati korisnika zbog usluga, ali puno vea masa ljudi moe znaajno
penetracija na trite i strateko zauzimanje pozicija vlastitog interesa i kontra konkurencije. No, emu promijeniti, pa ak i regulirati i odrediti monopol.
To je vrlo jednostavno izvedivo kad jedna masa ljudi
koristi jednake usluge, odnosno usluge jednog
T-Mobile Multimedia Net Card FUSION+
ustupitelja i time ta masa ljudi svojim "pozitivnim",
ali i "nepismenim" vrednotama nastoji privui
(posredno ili neposredno) sve vei broj ljudi koji na
Odgovor na Vodafone Mobile Connect Card
kraju prie postaju pasivna baza korisnika koja ne
Ponuda T-Com tvrtke u vidu PCMCIA kartice, nalazimo
nema. Upitna je funkcija WLAN-a, zbog razloga to
tei promjenama i nadgradnjama. Sve vie je
u rjeenju FUSION+ kartice koja za razliku i u usporedgotovo svi prijenosnici imaju ugraenu WLAN karticu,
mogunosti i sve vie izbora, ali korisnika eljnih
bi s Vodafone Mobile Connect karticom, ne
ali ujedno je i prednost za one starije modele koji nemapromijena ili alternativa u pristupu globalnoj mrei
podrava tehnologiju HSDPA, ali
ju ugraenu podrku za WLAN. Razlike, pored nave- da li je njih manje ili vie? Svaki korisnik nastoji,
ujedno ima funkciju WLAN
denih, izmeu VMCC i FUSION+ gotovo da i ne postoje,
barem bi trebao, svoj pristup internetu temeljiti na
kartice koju VMCC
osim u fizikoj izvedbi. Rade na jednakoj GlobeTrotter
vlastitim potrebama kojima jednako tako odreuje
mrei i koriste se jednakim tehnologijama, pri emu
to e, kako i koliko plaati, a da ga pritom ne
prednost, u vidu brzine, ima VMCC zbog podrke za
izrabljuju te da je zadovoljan uslugom koju plaa.
fonije (izuzevi posebnu tehnologiju - VoIP) koju ne
moemo usporeivati s tehnologijama koritenim u
Vodafone Homeboxu, iz jedostavnog razloga to se
modulacijom raunala, odnosno pristupu internetu
moe ostvariti i tehnologija VOIP i to u oba sluaja.

Drugi
igra: Druga
boja, ista primjena...

64

VIDI br. 128 / 2006

HSDPA tehnologiju. Cijene su prilino visoke, upravo

zbog razloga to je rjeenje namijenjeno primarno
poslovnim korisnicima i u tom segmentu jo jedna prednost na strani VMCC-a.

WWW.VIDI.HR

Odbojnost prema brandu

Velik broj korisnika, emu svjedoe brojni forumi, pokazuju odbojnost ne naspram usluge, nego
prema organizacijama koji im datu uslugu ustup-

TEMA7 WEB WALK (1.75)

10/21/06

14:48

Page 65

BROADBAND TEMA BROJA

ljuju. Pri tome je vrlo zanimljivo da se korisnici odluuju na promjene, brze i iznenadne promjene, ne
zbog razloga to nisu zadovoljni uslugom, dapae uivaju je u punom smislu rijei, ve zbog nelagode
prema ponaanju njihovog providera. Svojim komentarima esto nastoje iskazati generalno nezadovoljstvo i jednostavno rei: "Sve je OK, ali mi ipak tu
neto smrdi." Upravo zbog tih i takvih "mirisa", korisnici se iznenada vraaju na poetak, time to komentiraju: "Usluga je super, moj daleki roak je isprobao to,
rekao je da prezadovoljan te da mi preporuuje
prelazak!" I tako dalekim rodbinskim vezama poinje
novo formiranje trita i to ponovno putem "nepismene ili pismene pasivnosti" koju provode obini
ljudi.
Iako zvui banalno i posve irelevantno, jedna, dvije
ili tri nove usluge u raznim izvedbama i od strane razliitih "proizvoaa" mogu uvelike promijeniti stanje
na tritu.

Web 'n' walk

Pristup mrei izvan ureda
Slino poput parola koncepta BlackBerry Connect, i
ova usluga nudi internet u pokretu, bilo kada i bilo
gdje, te uz to i ureaje u posebnim promotivnim pretplatnikim ugovorima. Internet, mail i mnoge druge
pogodnosti interneta u pokretu i sve to pod vedrim
suncem i nebom, kako glasi marketinko predstavljanje.
Usluga Web 'n' walk omoguena je svim sadanjim i
buduim privatnim ili poslovnim korisnicima koji koriste Flex tarifni model, odnosno Flex tarifne pakete.
Obraunska jedinica je 10 KB i prekoraenje iznosa
ukljuenog unutar tarifnog modela, naplauje se 1,10
kn po dodatnom MB (XL ponuda). Mogue ponude,
odnosno modeli, su XL i S. Unutar XL modela, korisniku je ustupljen 1 GB podataka koji je ukljuen u
mjesenu naknadu od 100 kn, a svaki dodatni model
naplauje se 1,10 kn po MB (obraunska jedinica 10
KB), dok u S ponudi korisnik raspolae s 10 MB
unutar mjesene naknade, a cijena dodatnog MB iznosi 2,50 kn.
Za razliku od mobilnog interneta (ne mobilnog u smislu kretanja i surfanja nego u tehnologiji prikaza web
stranica) kojem moemo pristupiti putem bilo kojeg
mobilnog ureaja, stranice koje pregledavamo pomou odgovarajuih ureaja (MDA Pro, MDA Compact, MDA Compact II, Nokia 9500, Nokia N80, Sony
Ericsson K610i, MDA Vario i Nokia N70) nalik su
onima koje gledamo na zaslonu raunala, dakle koriste se mobilni preglednici Internet Explorer Mobile ili
Opera Mobile.

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

65

TEMA8 VODATEL TRIPLE (1.66)

10/21/06

14:52

Page 66

TEMA BROJA BROADBAND

Svijet trostruke igre

Govor, TV i net zajedno

O Triple Playu se mnogo toga govorilo, no kako to sve
izgleda u praksi?
pie: Teo Vali

dok u nas odreeni telekomi korisnike fiksne

linije usporeuju s majmunima, u veini razvijenih zemalja bakrena ica slovi za apsolutni
zakon i budunost telekomunikacija, pogotovo po
pitanju distribucije HDTV kanala.
Naime, usluga koja je zamjenila fiksni telefon
kao primarno sredstvo komuniciranja odaziva se na
ime Triple-Play. Triple-Play usluga kombinira
klasinu telefoniju (koja opet nije klasina, ve se
odnosi na VoIP uslugu), digitalnu televiziju
(MPEG-II stream, pogodan za zamjenjivanje HD
signalom u MPEG-4 formatu) te pristup internetu.
Od domaih kompanija, jedino Vodatel nudi istinski Triple-Play, no rjeenja drugih ustupitelja usluga
imaju svoje mjesto na tritu.

MAXtv
Iako su mnoge kompanije odravale novinske
konferencije i najavljivale partnerstva s inozemnim
gigantima, Na Jedini je prvi ponudio funkcionalnu
uslugu koja je ujedno dostupna najveem broju graana. MAXtv predstavlja nadogradnju na postojeu
MAXadsl uslugu, a sastoji se od distribucije TV programa, videoteke i MAXadsl pristupa Internetu.
Usluga se sastoji od postojee ili nove MAXadsl veze
na koju se spaja MAXtv adapter
S MAXtv-om T-Com je upogonio i moderni
web-bazirani vodi kroz kanale.po uzoru na EPG
(Electronic Programming Guide, nasljednik teleteksta), a Big Brother fanaticima i oboavateljima ljudi
bez ivota kanali 6, 7 i 8 pruit e sate zabave.
Naravno, dok BB sezona traje.
MAXtv nudi velik
broj TV

Box:
MAXtv ureaj
koji se spaja izmeu televizora i ADSL modema.

66

VIDI br. 128 / 2006

kanala, ak 50, koji

su podjeljeni na
domae, regionalne
i meunarodne.
Popis kanala ukljuuje i lokalne TV
postaje u Hrvatskoj
(npr. Kanal RI, STV
ili VTV), dok regionalne ukljuuju
BHT, TV3 Viasat,
RTS, OBN i RTCG. Triple Play svima: elite li nove komunikacijske usluge i zabavu, nemojte pozvati ovog tipa. ;-)
S durge strane, meunarodne postaje osim uobiajenih sumnjivaca dalje, ovisno o nadoplatama, vrlo nadogradiva, tako
CNN-a, BBC Worlda i CNBC-a ukljuuju i odline da broj TV kanala moete znatno podii, dostupna
kanale poput National Geographica, Discovery vam je Video-on-Demand usluga i slino. Triple
Science/Civilisation/Travel, Animal Planeta - a ako Play usluga obeava i najbri pristup Internetu u
ste ljubitelj sportova, MAXtv je usluga koju ete Hrvata - brzina od 2 Mbit/s moe se podii na ak
odmah uzeti. Naravno, razlog su DSF, ESPN Classic, 10 Mbit/s - imajte u vidu kako ovo nije ADSL tehExtreme Sports Channel te neprevazieni Mo- nologija, ve je upload brzina jednaka brzini downtorsTV. Za auomobilske fanatike preporuujemo loada, odnosno imate dva, pet ili deset megabita u
TopGear na BBC Worldu (skraena 30-min verzija) oba smjera.
te BBC-u Prime (punih 58 minuta).
U praksi, 5 Mbit/s flat paket ima cijenu od 500kn
Trenutni MAXtv terminali prilino su rudimen- mjeseno (flat je 100 kuna), to vam je dovoljno za
tarni po pitanju standarda koje web-stranice po- streamanje DivX filmova visoke kvalitete. Osobno
dravaju, no po naim saznanjima Jedini radi na sam koristio ovu uslugu za streaming televizijskog
ureajima druge generacije koji e ponuditi pregrt signala Formule 1 i kvaliteta reprodukcije bila je
usluga i podravati "moderne" formate poput fla- identina onoj koju vam nudi HTV u svojem digisha. No, MAXtv je u svojoj aktualnoj generaciji prije talnom formatu, no nije bilo komentatora.
svega usluga koja spaja TV s Internetom, i to ini
Telefon koristite kao i svaki drugi, samo to se
bolje nego brojni set-top boxevi iz prolosti.
koristi VoIP, pa je bila primjetna sekunda-dvije
Usluga videoteke nudi osnovni set filmova koje pauze nakon upisa broja i signala. to se TV-a kao
ste u veini sluaja ve mogli gledati za prilino takvog tie, Vodatel nudi est domaih i 14 inozempovoljnu cijenu (5kn), no zato je ponuda sadraja za nih programa, u koje ubrajamo CNN, EuroSport,
odrasle prilino... opsena.
DSF, RTL Austria, ZDF, Kabel i MTV Central. Kroz
programe surfate koristei PC MediaCentar klijent
Vodatel Triple Play
koji podsjea na Microsoftov Windows Media
Vodatel je jedini provider koji nudi istin- Center suelje - softver je iznimno jednostavan za
sku Triple Play uslugu u nas. U jed- koritenje, pa ak ni djed vlasnika linije nije imao
nom (osnovnom) paketu dobijate nikakvih problema eui se izmeu TV kanala.
Da je rairenost Vodatelove usluge vea, bez
dvije telefonske linije sa 120 besplatnih minuta i 30% niim cijenama, problema bismo ju mogli ocjeniti kao najbolju u
pristup Internetu poinje s brzih dva Hrvatskoj, no injenice su jasne: usluga je dostupna
megabita i 2 GB prometa, dok 20 digital- iskljuivo u pojedinim kvartovima grada Zagreba,
nih TV kanala jami dovoljnu dozu guenja Samobora i Velike Gorice, budui Vodatel samostalu meksikim sapunicama (za stariju publiku), no gradi svoju optiku infrastrukturu ovisno o posportu i znanstvenim emisijama. Naravno usluga je tranji, to im uvelike oteava nerijeena DTK situ-

WWW.VIDI.HR

TEMA8 VODATEL TRIPLE (1.66)

10/21/06

14:52

Page 67

BROADBAND TEMA BROJA

acija i manjak (i sporost u implementaciji) zakonskih
regulativa. Ali ako vam u kasli doe ponuda za Vodatelov Triple Play, ozbiljno razmotrite da prijavnicu odmah
ispunite i uete u svijet ultra-brzog interneta u kombinaciji s fiksnom linijom i nezaobilaznim sapunastim
zlom - televizijom. Cijena instalacije optike u vaem
domu iznosi 990 kuna - iznos koji je vrlo isplativ ulog u
budunost. Napominjemo jo i da je Vodatel u potpunosti hrvatska tvrtka, to je injenica kojima je mnogim
korisnicima drag podatak...

DCM+
Kablovska televizija uobiajeni je nain spajanja na
internet u veini zemalja koje su nepogodne za izgradnju DSL mree, no u Hrvatskoj kabel se nije dovoljno
proirio - zahvaljujui ve spomenutoj inerciji zakona i
monopolistikih pritisaka Jedinog. Bilo kako bilo, DCM
se ustanovio kao najrairenija kablovska postaja, ija
Internetska ponuda esto zasjenjuje T-comovu. Ako
moete koristiti DCM, oekuje vas klasina kablovska
usluga koja varira o paketu (Standard, Premium, HBO)
i pristup internetu slian ADSL konceptu, dakle
razliitih upload i download brzina.
Defaultnih 1.25 Mb/s uz 0.2 Mb/s uploada za 98
kuna predstavlja iznimno povoljno rjeenje, iako bih
vam savjetovali da se odluite za flatrate opciju pod
imenom Bora (1850/300) za 343kn. Ako imate doista
dubok novanik, moete naruiti Typhoon (3800/450),
koji e vam omoguiti najbri kablovski i DSL internet
u nas (Vodatel TriplePlay koristi optike kablove).

Zakljuak
Koja god od tri navedene usluge vas zanima, izbor
nije na vama. Zahvaljujuni inertnosti zakonske regulative i iskoritavanja monopolistikog poloaja na tritu
vi nemate izbor koju od tri navedene usluge moete
koristiti, ve se moete samo nadati da ete moi izabrati jednu. Sve tri usluge koje smo imali prilike provjeriti pruaju fascinantan uvid u irokopojasni svijet, a
kada se HD pone standardizirati i u nas, imat emo
vrlo dobre predispozicije za bezbolnu tranziciju.
Ako elite unaprijediti kvalitetu svoga digitalnog ivota, bilo koja od tri navedene usluge prilino e vas
zadovoljiti onime to postoji u ponudi. Interaktivna
televizija, telefoniranje i pristup internetu kao jedinstvena usluga donijet e na poetku 21. stoljea velike promjene u komuniciranju i doivljaju televizije.

IPTV
IPTV kao dio Triple Play usluge
IPTV (Internet Protocol Television) je sustav kojim se
digitalni televizijski program donosi do vaih domova
pomou internetskog protokola, a putem postojee
mrene strukture - u veini sluajeva telefonskom
icom. Za male korisnike, IPTV je esto ponuen zajedno s VoD-om ili moe biti grupiran s uslugom pristupa
internetu ili VoIP-om. Marketinki se IPTV, VoIP i pristup internetu nazivaju Triple Play usluga. Obzirom da se
u svijetu ubrzano prelazi na digitalnu televiziju, IPTV e
svakako biti jedan od znaajnijih naina distribucije.

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

67

TEMA9 USPOREDBA IPTV (0.75)

10/21/06

14:53

Page 68

TEMA BROJA BROADBAND

Ponuda irokopojasnog interneta

Liberalizacija telekomunikacijskog trita moda ne ide brzinom kojom bi mi to
htjeli ili to od nas trai Europska unija, no ne moe se porei da postoji dovoljan broj
providera broadband usluga koje mogu zadovoljiti kako poslovne, tako i kune korisnike.
Gotovo sve tvrtke imaju nekoliko pojedinanih paketa usluga kojima osvajaju trite.
Naziv tvrtke

Ulica i broj, grad

Telefon

Internetska stranica Broadband tip

TT--M
MO
OBBIILLEE

UUlliiccaa ggrraaddaa VVuukkoovvaarraa 2233,, ZZaaggrreebb

009988 11555500

w
ww
ww
w..tt--m
moobbiillee..hhrr

UUM
MTTSS ii W
WLLAANN

data roaming

TT--CCO
OM
M

SSaavvsskkaa 3322,, ZZaaggrreebb

00880000 99000000

w
ww
ww
w..tt--ccoom
m..hhrr

DDSSLL,, ooppttiikkaa

mail, hosting, MaxTV

KKRRKK SSIISSTTEEM
MII

eettaalliittee SSvv.. BBeerrnnaarrddiinnaa 33,, KKrrkk

009911 55334499 118877

w
ww
ww
w..kkrrkkssiisstteem
mii..hhrr

W
WLLAANN

nema dodatnih usluga

O
OTT -- O
OPPTTIIM
MAA TTEELLEEKKO
OM
M

BBaannii 7755//aa,, BBuuzziinn,, ZZaaggrreebb

0011 55449922 669999

w
ww
ww
w..ooppttiim
maa..hhrr

AADDSSLL

mail, hosting

PPO
ORRTTUUSS

ZZbboorraa nnaarrooddnnee ggaarrddee 22,, SSpplliitt

009911 22112211 007755

w
ww
ww
w..hh--11..hhrr

AADDSSLL

mail, hosting

SSaattLLiinnkk

ZZaaggoorrsskkaa 22,, ZZaaggrreebb

0011 3300 3300 770000

w
ww
ww
w..sseennssoolliinnkk..nneett//hhrr//

SSaatteelliittsskkii iinntteerrnneett

mail, hosting

SSO
OFFTTN
NEETT

CCeebbiinnii 3377//22,, ,, ZZaaggrreebb

0011 666600 88996600

w
ww
ww
w..ssooffttnneett..hhrr

W
WLLAANN,, ooppttiikkaa

visokokapacitetni link

GGLLO
OBBAALLN
NEETT

UUlliiccaa ggrraaddaa VVuukkoovvaarraa 227711,, ZZaaggrreebb

0011 6655 9999 000000

w
ww
ww
w..gglloobbaallnneett..hhrr

KKaabbeellsskkii iinntteerrnneett

mail, hosting

VVIIPPN
NEETT

VVrrttnnii ppuutt 11,, ZZaaggrreebb

0011 44669911 009911

w
ww
ww
w..vviippnneett..hhrr

UUM
MTTSS

mail, hosting, Homebox

VVM
MM
MRREEEE

VV.. BBuukkoovvccaa 2200,, SSaam

moobboorr

0011 666655 9933 5511

w
ww
ww
w..vvm
m--m
mrreezzee..hhrr

DDSSLL,, ooppttiikkaa

mail, hosting

AAM
MIISS TTEELLEEKKO
OM
M

BBaannii 7755,, ZZaaggrreebb

0011 66668899 550000

w
ww
ww
w..aam
miiss..hhrr

AADDSSLL

mail, hosting

VVO
OLLJJAATTEELL

RRaaddnniikkaa 4488//11,, ZZaaggrreebb

0011 33001111 555500

w
ww
ww
w..vvoolljjaatteell..hhrr

W
WLLAANN,, ooppttiikkaa

visokokapacitetni link

VVVVIISSPP

VVuuggrroovveekkaa 1188,, SSeessvveettee

bbeezz tteell.. ppooddrrkkee

w
wiisspp..hhrr

W
WLLAANN

mail, hosting

DDCCM
M

AAvv.. VVeeeessllaavvaa HHoolljjeevvccaa 2200,, ZZaaggrreebb

0011 66559955 550000

w
ww
ww
w..ddccm
m..hhrr

KKaabbeellsskkii iinntteerrnneett

mail, hosting

N
NO
OVVII--N
NEETT

M
Meerrhhaattoovveecc 55,, SSeellnniiccaa

004400 886655 005522

w
ww
ww
w..nnoovvii--nneett..hhrr

W
WDDSSLL ((w
wiirreelleessss))

mail, hosting

IISSKKO
ON
N IIN
NTTEERRN
NEETT

SSaavvsskkaa cceessttaa 4411//XX,, ZZaaggrreebb

0011 66000000 779999

w
ww
ww
w..iisskkoonn..bbiizz

AADDSSLL

mail, hosting

TTRRAAN
NSSIIN
NTTEERRCCO
OM
M

DDoovveerrsskkaa 55,, SSpplliitt

002211 555588330000

w
ww
ww
w..ttrraannssiinntteerrccoom
m..hhrr

KKaabbeellsskkii iinntteerrnneett

mail, hosting

VVO
ODDAATTEELL

SSaavvsskkaa 6666//VVII,, ZZaaggrreebb

0011 66331122--999900

w
ww
ww
w..vvooddaatteell..hhrr

SSaatteelliittsskkii iinntteerrnneett

mail, hosting

68

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

Dodatne usluge

hardver uvod (1)

19/10/06

16:13

Page 71

Vidihardver
R E C E N Z I J E ,

T E S T O V I ,

N O V I T E T I . . .

piu: T. Vali, B. Kauri, R. Brozd, I. Koriti, D.Rudi

HARDCOREWARE

EULA za Vistu = Microsoft pokree rat s korisnicma?

GB), biti e stavljeni u iznimno nepovoljnu situktualni mjesec biti e obiljeen izlaskom
aciju. Tu situaciju u neradno vrijeme moe rijeWindows Vista operativnog sustava (u
iti tek poziv u Englesku (ili Njemaku, ovisi koji
inaicama za proizvoae raunala,
strani jezik govorite).Vrlo user-unfriendly. Ako u
odnosno OEM i ODM), no svaki mjesec do
obzir uzmemo primjer kolege kojemu je nakon
sada - Microsoft je isprobavao bilo korisnika
flashanja BIOS-a na prijenosniku (proizvoaev
sa umotvorinama za koje Redmondovci smaauto-updater) zatraio telefonsku reaktivaciju u
traju da korisnici progutati ili ispljunuti. Tako
subotu naveer u srcu Austrije, moete zakljuiti
smo se nasluali pria o poetnom zvuku kokakva "veselja" oekuju korisnike koji e svoju
jeg nee mogue biti iskljuiti, integraciji odinaicu Viste platiti etiri puta vie od osnovne
nosno neintegraciji Internet Explo(d)era, priTeo Vali
varijante za korisnike.
krivenom ubacivanju DRM zapisa u vau
Ovakav nain aktivacije ponovno e nas vratiti u doba
osobnu glazbenu kolekciju i tik prije izdavanja, bili smo "poWindowsa XP, kada je neimenovani PR na upit o Windows
aeni" s aferom oko EULA-e, odosno licencnog ugovora.
XP verziji za testiranja hardvera prvo bio izjavio "nemojte
Naime, Microsoft je objavio kako se obine inaice Viste
aktivirati Windowse" (da bi potom balonii s upozorenjima
nee moi koristiti u virtualnim okruenjima, dok e Vista
Ultimate Edtion (za svojih 500 dolara, odnosno eura), nam- iskakali tijekom 3DMarka ili benchmarkiranja UT-a), a
suoen s tim pitanjem, jednostavno je rekao da potraimo
ijenjena entuzijastima i onima koji se tako osjeaju - poslati
kodove (za korporativnu verziju) na Internetu.
serijske brojeve matine ploe te hard diska Redmondu. Kad
Na kraju, doao je i red da se oprostim od kontinuiranog
se taj broj promjeni, biti e dozvoljena samo jedna on-line
druenja na stranicama asopisa VIDI te PC Play. Nakon est
reaktivacija (WinXP = 5 reaktivacija), a potom e se morati
godina i jedanaest mjeseci, odluio sam prihvatiti ponudu
zvati broj Microsoftove slube za korisnike. S obzirom da
britanskog web-sitea The Inquirer i postati stalnim dijelom
Hrvatska pada u kategoriju zemalja koje nemaju 24-satnu
njihove ekipe. Hvala vam na svim pohvalama i kritikama titelefonsku podrku, entuzijasti koji mjenjaju matine ploe i
jekom godina, a nadam se da e mi poslovne obveze omohard diskove kako vjetar na grani pue, odnosno kako se
guiti da sudjelujem i u buduim izdanjima vaih omiljenih
pojavljuje sjajan hardver ili cijene padaju (u trenutku pisanja
listova. Da parafraziram radijsku izreku: do itanja.
ovog teksta, za 100 eura mogli ste kupiti disk kapaciteta 320

Panasonic PT-LB55NTE

Verbatim Flash diskovi

Gigabajta mi dajte
Napokon su u VidiLabu svoje
testno mjesto nali
uradci tvrtke Verbatim na polju
prijenosnih flash
medija. Prvi nosi
ime Verbatim U3 Paleta:
Verbatimovi flash
Store'nGo Smart
diskovi solidne kvalitete,
Drive kapaciteta 4
a neki i s podrkom za U3.
GB. Specifinost
ovog u odnosu na ostale flash diskove je u injenici
da je ovaj stick oplemenjen aplikacijom U3. Razliite
aplikacije koje moete skinuti s U3 internetske stranice, ova aplikacija direktno pokree s USB diska.
Aplikacija omoguava pisanje datoteka i registryja na
raunalu s kojeg se pokrene, s tim to svi podaci
budu izbrisani im se disk iskopa iz raunala. Sljedei na testu se pojavio obini USB drive kapaciteta 4 GB koji nije posebno niti razoarao niti oduevio
svojim performansama. Trei je USB PRO Drive, koji
je pokazao vrlo dobre rezultate u brzini pisanja i itanja. Brzine prikazane na kutiji proizvoda pokazale
su se vrlo tonima, s tim to su, naravno, navedene
maksimalne brzine koje ureaj moe dobiti a ne prosjene. (dr)
Ustupio: Verbatim, www.verbatim.com
Oekivana cijena modela U3 s PDV-om: 810,00 Kn

Ocjena: J J J J J

Bez ice

Opremljenost: J J J J J
Isplativost: J J J J J
Slika: J J J J J

Prole godine su se pojavili prvi beini projektori, a

Panasonic je bio jedan od prvih proizvoaa istih. Beina
tehnologija omoguuje mnogo jednostavniji prijenos
podataka do projektora i jednostavnije ureivanje projekcijskog prostora. Beini modeli koje smo viali prolih
godina pokazali su se dobrima to se tie prezentacija, ali
ne i to se tie video signala, ali nova inaica beine
tehnologije s oznakom b/g omoguuje i solidan prijenos
video signala sa zvukom. Upravo te karakteristike su nas najvie zanimale kod modela
koji smo testirali. Radi se o modelu oznake
LB55NTE, namijenjenom
poslovnim

4,6

primjenama. Kao i svi Panasonic projektori

raunala. Pritiskom tipke
PT-LB55NTE
nove generacije, i ovaj je opremljen Daylight
na daljinskom upravljau
Proizvoa: Panasonic
View tehnologijom, koja omoguuje odlinu
odabire se istovremeni
Svjetlina/Kontrast: 2500 lm / 400:1
sliku i pri jakom okolnom svjetlu. Naime, na
prikaz svih signala ili poWLAN: IEEE802.11 b/g
Dimenzije/masa: 327x233x83 mm/2,3 kg
projektoru se nalazi senzor jaine svjetlosti,
jedinani. Na taj nain
Odlina slika pri okolnom osvjetljenju,
koji slui za automatsko namjetanje posovaj model moe posluiti
brzo pokretanje i brzo gaenje
tavki slike kako bi to bolje odgovarala uvjeza puno kompleksnije
Nedostatak podrke za prijenos DVD
tima. Kontrast i svjetlina, a time i prikaz boprezentacije, za to je i
signala
ja su vrlo dobri i zadovoljiti e i one najzah- Ustupio: Atman d.o.o.
namijenjen - prvenstveno
Cijena s PDV-om:
tjevnije. Mali nedostaci u slici se vide kada Tel: 01/6061-662
za poslovnu uporabu. Trese ne rabi nazivna rezolucija projektora www.atman.hr
ba napomenuti da se osim
(1024 x 768). Hvalimo vrlo brzo pokretanje
video signala prenosi i
projektora od samo nekoliko sekundi, te injenicu da
audio signal iz zvune kartice. Audio prikljuci na projekse moe ugasiti bez potrebnog ekanja da se
toru omoguuju spajanje s razglasnim sustavom, a prolampa ohladi. Projektor ima ugraenu baterjektor ima ugraen i mali zvunik. to se tie statinih
iju kako bi se ventilator hlaenja nastavio
slika, stvari funkcioniraju bez problema. Kod video signala
okretati i kada se iskljui napajanje. Kao to
kvaliteta prijenosa ovisi o kvaliteti veze i jaini signala, te
smo rekli, zanimale su nas beine mogunaravno i o brzini raunala. DivX zapis koji nam je
nosti projektora. Odmah moemo rei da
posluio za test je bio reproduciran s laptopa s 1.6 GHz
stvar radi vrlo dobro. Na raunalu je potrebprocesorom i 512 MB RAM-a, a prilikom reprodukcije
no instalirati softver koji pretvara video sigbroj sliica sa 25 u sekundi je pao na 20-ak. Naalost, jo
Wireless:
nal iz grafike kartice u signal koji se prenosi
nema podrke za prijenos DVD signala, zbog pravnih
Panasonicov projektor pokazao se
beinom
vezom.
Prednost
ovog
projektora
je
problema, tako da se mogu prenositi samo standardni
idelnim za poslovne prezentacije - bez ice i s
to
istovremeno
moe
primati
signal
s
etiri
video zapisi kao to su AVI, ASF, MPEG... (i)
mogunou primanja etiri signala.

14.599,00 kn

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

71

hardver dfi maticna (1)

18/10/06

09:22

Page 72

HARDVER RECENZIJE
DFI LanParty UT NF590 SLI-M2R/G

Napokon DFI
Nakon poduega ekanja, DFI je
predstavio nasljednika svoje
dobro prihvaene nForce 4 ploe
pie: Robert Brozd

koliko ste pratili veliki test AM2 matinih ploa

iz ljetnog dvobroja, vjerojatno ste se zapitali
zato u njemu nije bio prisutan DFI. Zaista, njihova LanParty UT nForce4 SLI ploa za Socket 939
postigla je toliku popularnost kod raunalnih entuzijasta te je bilo sasvim normalno i razumljivo oekivati
da e se i AM2 varijanta pokazati izrazito atraktivnom.
Naalost za itatelje i urednike eljne vruih komada
hardvera to je prije mogue, a na veliku sreu svih ljubitelja hardvera sklonih izvlaenju maksimuma iz svojih raunala, u DFI-ju su odluili ne izdati novu nForce
plou sve dok ne budu sigurni da e performansama i
mogunostima opravdati povjerenje i oekivanja koja
se nuno postavljaju. Kako se ini, taj dan je napokon
doao - zato pogledajmo to nam nudi nova DFI-ova
uzdanica.

Minimalni facelift
Na prvi pogled gotovo i da nema neke razlike: PCB
je jo uvijek crn, plastika je ute, UV osjetljive boje.
Budui da je zasnovana na nForce 590 SLI ipsetu,
ploa nam nudi sve goodiese na koje smo ve navikli
kod high-end AM2 ploa: 2 x X16 PCIe, SLI-Ready
Memory (podravanje Corsair/nVIDIA EPP profila),
LinkBoost (automatski overclock PCI-E prema GPU),
DualNet, FirstPacket, SATA RAID itd.. Za podrobnije
informacije o tim tehnologijama pogledajte pregled
nForce 500 ipseta u jednom od prolih brojeva Vidija.
Za implementaciju Azalia HD audio sustava jo uvijek
je zaduen 8-kanalni Karajan modul. DFI nije previe
mijenjao raspored ploe, to svakako pozdravljamo, no
vidljivo je nekoliko novih detalja koji dodatno
unapreuju ve otprije izvrstan layout. Svakako treba
istaknuti SATA prikljuke koji su postavljeni bono u
odnosu na plou kako SATA kablovi ne bi smetali

Digitalni PWM: Dva ipa (jedan pod heatsinkom) zamjenjuju masu

kondenzatora oko procesorskog utora - sve zajedno izgleda puno urednije.

72

VIDI br. 128 / 2006

duim PCIe ili PCI karticama, kao to je to sluaj na nekim

Poznato:
drugim ploama. Hlaenje je na
Nova LanParty
ipsetu, unato ventilatoru, tiho i neupaploa izgleda gotovo
dljivo, a doivjelo je manje preinake u vidu
identino staroj.
materijala - sad je izvedeno potpuno u bakru. Jo
jedna novost jest implementacija digitalnog 5-phase
PWM-a kao regulacije napona umjesto MOSFET-a,
u intervalima od po 0.03 Volta
to pomae dovoenju stamoete podizati ak do 3.00 V! ini
bilnog napona do CPU-a i Ocjena: J J J J J
se ipak kako toliko kompleksan BIOS ima
Performanse: J J J J J
eliminira problem suenja
i neke svoje loe strane, jer smo primijetili
Moginosti: J J J J J
ili curenja kondenzatora.
probleme
i smrzavanje sustava u pristupu
Isplativost: J J J J J
Naravno, na drugim dijeSATA
diskovima
unutar BIOS suelja.
LanParty UT NF590 SLI-M2R/G
lovima ploe DFI jo uvijek
Flashanje novog BIOS-a s DFI Web stranProizvoa: DFI Inc.
ipset: nVIDIA nForce 590 SLI
koristi pouzdane, 100%
ica rijeilo je nestabilnosti, no svejedno
Broj utora: 2 x PCIe x16, 1 x PCIe x4, 1 x PCIe
japanske kondenzatore. Na
smo morali nanovo formatirati tvrdi disk,
x1, 3 x PCI
ploi su standardno priRegulacija napona: 5-phase digital PWM (DVRM)
pa preporuujemo svima koji e kupiti
Interni konektori: 8 x S-ATA 3G, 1 x IDE
sutne power i reset tipke, a
plou da odmah obave tu proceduru kako
Eksterni konektori: 6 x USB 2.0, 1 x FireWire,
napokon je implementiran
ne bi eventualno izgubili podatke. Ploa je
2 x Gb LAN
Audio: Azalia HD (8-kanalni Karajan)
i dvoznamenkasti LED
s novim BIOS-om radila bez ikakvih
Izvrsne performanse uz gomilu tweaking
dijagnostiki ekran na koji
problema, iako je u odabiru nekih postavopcija, stabilnost, overclocking potencijal
smo navikli na ploama
ki jo primjetno da sam BIOS nije doPoneto muiav BIOS u ranoj fazi
nekih drugih proizvoaa
voljno ispeglan. Ipak, njezine perforizrade
poput EpoX-a. U DFI-u su Ustupio: Lost
manse su nas, uza sve ve navedeno,
Cijena s PDV-om:
oigledno odluili ne nakr- Tel: 01/3027-163
uvjerile da ba nju odaberemo kao AMD
cati plou gomilom dodat- www.lost.hr
testnu platformu za usporedni test DDR2
nih, a rijetko iskoristivih
memorija u ovom broju. RAM uredno
stvari poput Wi-Fi podrke ili eSATA portova, kako bi radi na 1T postavkama; dobiveni rezultati su zaista
smanjili ukupnu cijenu.
izvrsni, a overclockerske mogunosti su ogromne. Ako
vas zanimaju konkretne brojke, samo pogledajte tabliDva lica BIOS-a
cu DDR2 usporednog testa za AMD platformu. S ploNa bogatstvo tweaking opcija u BIOS-u kod DFI om smo bez problema probili brzinu sabirnice od 320
ploa smo ve odavno naueni, no uz nVidijine MHz, to govori samo za sebe. Naalost, cijena je straTritium zahtjeve za nForce 590 SLI, konfigurabilnost tosferska, no ploa nudi toliko toga da zavrni dojam,
DFI-jevog Genie BIOS izbornika dobiva sasvim novu unato djejim boljkama, ostaje izrazito pozitivan.
dimenziju. Podeavati moete zaista sve to vam padne
na pamet, a pojedini rasponi ponuenih vrijednosti su
nevjerojatni. Tako primjerice voltau DDR2 memorije

4,8

1.948,00 kn

S-ATA portovi: Zahvaljujui inteligentnom smjetaju, mogue je spojiti sve S-ATA kablove bez da smetaju full size PCI-E karticama.
WWW.VIDI.HR

Bakar umjesto aluminija: DFI je implementirao potpuno bakreno

rjeenje za hlaenje nForce ipseta na novoj LanParty ploi.

hardver iPod (0.66)

19/10/06

16:10

Page 75

RECENZIJE HARDVER
Apple iPod Nano 4GB

Mali zeleni
Druga generacija ovog
ureaja donosi nekoliko
poboljanja u odnosu na
izvornika. Kakva, proitajte
u ovom malom testu

Remen:
Simpatian remen za
nadlakticu smjeta
iPod na vau ruku interesantno.

odinu dana mirovao je i

odoljevao napadima konkurencije. iPod Nano doivio je
svoj preporod i zapravo postao pravim nasljednikom iPod Minija.
Kako?

Otporno kuite
Pogledajmo prvo vanjtinu. Kao
i iPod Mini, novi Nano dolazi u
kuitu od aluminija koje je daleko
otpornije na ogrebotine od plastike
koja je koritena u prvoj generaciji.
Zaobljeni rubovi kuita te koritene boje takoer asociraju na Minija. Na 4 GB Nano doao je u
zelenoj boji, a uz ovu veliinu moete izabrati jo plavu, rozu i srebr-

pie: Slavia Brezar

nu. 2 GB model dolazi
iskljuivo u srebrnoj dok najvei, 8
GB, samo u crnoj. iPod Nano daleko je tanji od Minija i koristi flash
memoriju, za razliku od Minija koji
je koristio HD. U odnosu na prvu
generaciju iPoda Nano, nova verzija ekrana je daleko svjetlija i itljivija. Boje su ivlje i lake ga je koristiti. Utor za slualice je i dalje na donjoj strani zajedno sa Dock konektorom iako su sada malo vie udaljeni jedan od drugoga to eliminira
uporabu neke dodatne opreme
koja je zahtjevala istovremeno koritenje oba ulaza. Tu spadaju razni
FM transmiteri, portabl zvunici i
ostala oprema koja je raena za prvu generaciju, stoga oprez. Kotai
je takoer poboljan, pogotovo njegov centralni gumb koji nam se dopao zbog njegovog novog, konkavnog oblika. Sjedne na palac ba kako treba! Apple Nano dolazi s novim slualicama, koje su boljeg dizajna i kvalitete ali jedna stvar sada
fali - ne isporuuju vie spuvice uz
njih! teta, jer je zvuk bio daleko
bolji s njima a da ne priamo da su
slualice bolje "sjele" u
uho. Sada malo klize
i teko je pogoditi
pravu poziciju koja e
dati najbolji zvuk.
Od ostalih poboljanja najvanije je trajanje baterije koje
je sada produeno na itavih 24
sata sviranja s jednim punjenjem.
Testirali smo s ugaenim ekranom,
bez equilizera i Sound Checka i trajanje baterije se popelo i na 26 sati,
to e rei da pri normalnom
koritenju Apple ispunjava svoju
tvrdnju od 24 sata glazbe bez
prestanka.
Novi iPod: Osim to super svira, ini i
odlian modni dodatak.

Od sotverskih noviteta tu je
svakako zanimljiva mogunost snimanja glasovnih zapisa s nekim od
opcionalnih dodataka te funkcija
Search s kojom se uz malo muke
doe do traene skladbe. Ako ste
ikada probali Spotlite na OS X-u
znat ete o emu govorimo.
Zvuk je i dalje u vrhu klase i s
malo boljim slualicama ili makar
spuvicama, a ovim Appleovim zamjerke sigurno nee biti. irina i
dubina spektra su zavidni a hrpa
detalja u bolje konvertiranim AAC
fileovima zbilja iznenauje.

Zakljuak
Dakle, to je Apple novoga
ponudio i da li sve to isplati? Novo,
otpornije kuite u pet boja, bolji
ekran i novi softver, vei kapaciteti
za istu cijenu, due trajanje baterije... Ako to nisu dovoljni razlozi
onda ga zaobiite. Ali ako ste razmiljali o nabavci prve generacije
nanoa onda s ovim novim ureajem moete samo profitirati. to se
nas tie, novi Nano zasluuje veliku
preporuku.

Ocjena: J J J J J
Performanse: J J J J J
Ergonomija: J J J J J
Kvaliteta: J J J J J

4,7

Apple iPod Nano 4 GB

Proizvoa: Apple
Kapacitet: 4 GB flash, oko 1000 pjesama, do
25000 fotografija
Ekran: 1,5 ina, 176x132 piksela
Suelje: USB 2.0
Softver: OS X ili Win XP SP2, iTunes 4.7 ili noviji,
iPod Photo 4 za prebacivanje fotografija
Dimenzije i masa: 90x40x6.5 mm, 42 g
Otporno kuie, baterija, svjetliji ekran,
boje
Smetaju nam priloene slualice bez
spuvica
Ustupio: Apple Hrvatska

Cijena s PDV-om:

Tel: 01/3322-651

1.739,00 kn

www.apple.hr

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

75

hardver samsung LCD971 (0.5)

18/10/06

15:32

Page 77

RECENZIJE HARDVER
Samsung LCD monitor

178 stupnjeva vidljivosti

Jedan od rijetkih LCD monitora koji panju privlai
elegantnim dizajnom, ali i performansama
pie: Robert Brozd

Ocjena: J J J J J

Performanse: J J J J J
Moginosti: J J J J J
Isplativost: J J J J J

4,8

971P: Samsungov
19 klasiar
oduevljava dizajnom i kvalitetom
slike.

crne boje, iako je, sudei

po slici na kutiji, dostupan i u
srebrnoj boji. ZahvaljuSyncMaster 971P
Proizvoa: Samsung
jui izvrsnom asimetVeliina/Rezolucija: 19 / 1280x1024
rinome postolju,
Kontrast: 1500:1
Svjetlina: 250 cd/m2
monitor je podesiv po
Brzina odziva: 6 ms (GtG)
visini i nagibu ekrana, a
Vidljivi kut: 178/178
podrava i rotiranje za 90
Konektori: DVI, 2x USB 2.0
stupnjeva. DVI-D prikljuak
Upeatljiv i elegantan dizajn, izvrstan
prikaz slike
diskretno je skriven od oiju u
Kontrole su dostupne samo putem softsamome postolju, dok VGA
verskog suelja
niti ne postoji. Samsung zato
Ustupio: M SAN Grupa
Cijena s PDV-om:
uz monitor isporuuje i DVITel: 01/3654-900
to-VGA kabel za spajanje na
www.msan.hr
Osvaja srca
jeftinije ili starije grafike karSyncMaster 971P je 19 monitor klasinog omjera tice. U postolju se nalaze i dva USB 2.0 utora.
Moramo priznati da smo bili oduevljeni slikom
ekrana (4:3), no to je sve to je na njemu klasino. 971P
na prvi pogled oduevljava jednostavnim, izrazito ele- ovog monitora.Vidljivi kut zaista iznosi navedenih 178
gantnim dizajnom. Na testni model bio je high glossy stupnjeva, tekst je bez problema itljiv dok stojite sa
oda ste, ba kao i autor ovih
redaka, jedan od onih ljudi
koji kod kue i dalje rade i
igraju se na CRT monitoru, iako na
poslu imaju LCD-ove. Bilo da je razlog
skepticizam prema LCD tehnologiji
uope ili nekim njezinim nedostacima, ili jednostavno odgaanje kupnje
do zadnjega mogueg trenutka u nadi
da e dotad biti rijeeni svi problemi
koji nas na LCD-u smetaju, pogled na
ovaj Samsungov monitor mogao bi
vas doista zainteresirati.

3.277,87 Kn

WWW.VIDILAB.COM

strane. Jo
uvijek je
primjetna
degradacija
bijele boje
prema utoj kako se odmiemo od
sredine prema stranama, no
to je boljka LCD tehnologije
kao takve. Jakost svjetla (250 cd/m2) je solidna, a kontrast (1500:1) izrazito dobar. Geometrija je standardno
savrena, a vrijeme odziva od 6 ms (Grey-to-Grey)
pomoi e da slika u igrama i filmovima ne bude
troma. Podrana je i MagicRotation funkcija koja
automatski rotira sliku na monitoru usporedo s rotacijom samog ekrana. Openito, SyncMaster 971P osvaja
srca ve na prvi pogled, no cijenom od oko 4 tisue
kuna svoje kvalitete pristojno i naplauje.
Tko voli, nek' izvoli

VIDI br. 128 / 2006

77

hardver wacom tableti (1)

18/10/06

09:26

Page 78

HARDVER RECENZIJE
Wacom Intous3 A6 i Pen Partner

Digitalni kistovi
Zaboravite platno, hrpu kistova i
prljavi atelje, tableti su budunost
pie: Boo Kauri

avite se crtanjem? Slika- Ocjena: J J J J J

njem? Ili grafikom opePerformanse: J J J J J
Moginosti: J J J J J
nito? Zasigurno ste dosad
Isplativost: J J J J J
primijetili kako klasian mi ba i
Intous3 A6
nije najbolji alat za izraavanje
Profesinalac:
Proizvoa: Wacom
vae kreativnosti jer rad s njime
Tablet namijenjen profesionalnoj
Rezolucija: 5080 lpi
nije toliko prirodan niti precizan.
Osjetljivost na pritisak: 1024 stupnja
primjeni, usprkos relativno malim dimenzijama.
Kut naginjanja olovke: +/- 60
To ete najbolje vidjeti ukoliko
Osjetljivost na dodir, kvaliteta izrade i
pokuate povui ravnu liniju u
koji e se sa- programe i uputstva za uporabu. Radna povrina kod
koritenih materijala, dodatne funkcije
nekom od programa za crtanje...
vreno
uklopiti na ovog modela je izdanijih dimenzija, 148 x 105 mm,
Prevelika cijena za neprofesionalnu
Teko? Da, znamo da jest, ali zato
svaki radni stol. iste linije, kombi- to omoguuje puno ugodniji rad, a posebice priupotrebu
na tritu postoje fenomenalni Ustupio: Finder d.o.o.
nacija crne i sive boje daju dojam donosi preciznosti prilikom rada.
Cijena s PDV-om:
Tel: 01/2337-731
Dizajn tableta je takoer elegantan, odie profeureaji zvani tableti.
ekskluzivnosti i elegancije, a njeNa testu smo imali dva mo- www.finder.hr
gove male dimenzije omoguuju sionalnou i lijepo ga je jednostavno imati na stolu
dela od najpoznatijega svjetskog
mu smjetaj na bilo koji dio radno- pored tipkovnice i mia, koji ete sve manje i manje
proizvoaa tableta, Wacoma, a rije je o modelima ga stola, bez da smeta prilikom svakodnevnog rada. koristiti kada se naviknete na rad s ovim tabletom. S
namijenjenima u potpunosti drugaijem profilu koris- Instalacija ovog tableta je vrlo jednostavna i prolazi bez lijeve strane tableta dodani su elementi koji e svakog
nika, a takva im je i cijena - u potpunosti drugaija.
problema. Potrebno je umetnuti instalacijski CD- profesionalca obradovati jer tede vrijeme i nude
ROM te, kada se pokae izbornik, spojiti tablet u USB funkcije nadohvat ruke. Rije je o 3 dodatne tipke koje
Tko su dananji natjecatelji?
port. Instalacija upravljakih programa traje nekoliko moete programirati po vlastitoj elji i jedan slider koji
Za ovaj test odabrali smo dva modela. Prvi je Pen sekundi i to je to, spremni ste za rad. Stvar koja nas je slui za zoomiranje unutar grafiarskih (grafikih???)
Partner, jedan od najjeftinijih Wacomovih tableta; nje- odmah malo zasmetala jest kratak USB kabel (60 cm), aplikacija ili za scrollanje u ostalima. Slider je izveden
gova primarna namjena nije grafika ve uredski rad, a tako da preporuujemo koritenje produnog USB izvrsno, kao jedna ravna povrina po kojoj proete
drugi tablet na testu je bio profesionalni Intous3 A6, kabela kako bi rad bio to jednostavniji. Radna prstom i slika se zoomira. Vrlo jednostavno i
koji je namijenjen profesionalnoj primjeni. Pitanje na povrina ovog tableta je 81.2 x 58 mm to je u uredskoj praktino.
Olovka je kod ovog modela poprilino monija
koje smo htjeli dobiti odgovor je bilo, isplati li se iz- primjeni zadovoljavajue, ali je za ozbiljniji grafiarski
nego kod Pen Partnera jer nudi osjetljivost u 1024
dvojiti ak etiri puta vie novca za profesionalni pro- posao ipak premalo.
Osjetljivost na pritisak je takoer manja nego kod stupnjeva, a sa svoje gornje strane ima gumicu, tj. jo
izvod ili veinu korisnika moe zadovoljiti i maleni
tableti od etiristotinjak kuna? Postoje dva odgovo- ostalih modela, "samo" 512 stupnjeva, ali smo primi- jedan zaobljeni vrh s kojime moete koristiti bilo koji
ra, a ovise o tome jeste li probali raditi s Intuosom ili jetili kako je ovaj tablet poprilino neosjetljiv, tj. nije alat, ali se radi praktinosti najee koristi alat za
ste radili samo s Pen Partnerom. Ukoliko ste poeli toliko osjetljiv na pritisak, te je prilino teko dobiti brisanje. Najzgodnija funkcija je - po nama - to to ova
raditi s Pen Partnerom, pomislit ete kako vam je to tanke i njene linije, rad vie djeluje nekako... binarno. olovka registrira pod kojim kutom se nalazi te sukladAli, to ne moemo gledati kao manu, jer ovo nije no tome raspruje boju tako da, kada koristite airdovoljno, ali sve dok ne probate Intousa
ureaj namijenjen profesionalnoj primjeni, ve kao brush, boja se razlijeva u smjeru u kojem ste okrenuli
Va uredski partner
olovku. S ovom je funkcijom mogue dobiti izvrsne,
uredsko pomagalo.
realne efekte prilikom crtanja.
Prva stvar koju moramo priznati Pen Partneru jest
Prava stvar
Preciznost i osjetljivost ovog tableta su izvrsne i
njegov izuzetan dizajn,
Ve samo pakiranje jaeg brata, Intousa, ostavlja mogue je crtati tono onako kako ste navikli sa svojim
Ocjena: J J J J J
dojam kako je ovdje rije tradicionalnim alatima, olovkom ili kistovima, ali je
Performanse: J J J J J
o neemu daleko naravno potrebno odreeno vrijeme navikavanja kako
Moginosti: J J J J J
profesionalnom. biste ''postali jedno'' s tabletom i poeli raditi u potIsplativost: J J J J J
Unutar pakiranja punosti prirodno.
Pen Partner
koje je, usput reProizvoa: Wacom
Rezolucija: 1000 lpi
eno, najkomple- Isplati li se?
Osjetljivost na pritisak: 512 stupnjeva
ksnije
napravljeno
Isplati li se dati etiri puta vie novca za profesioSpajanje sa raunalom: USB, kabel duine 60 cm
od
svih
pakiranja nalni tablet? Definitivno da, jer jednom kada probate
Kvaliteta izrade i koritenih materijala,
koje je ovaj recen- kako takav tablet radi naspram jeftinije brae i koje su
dizajn, malene dimenzije
Slabija osjetljivost na pritisak, prekratak
zent ikada vidio, mu mogunosti, ostati ete oarani. Za sve nezahtjevne
USB kabel
dobit ete sm tab- korisnike tu je maleni Pen Partner koji e posluiti u
Ustupio: Finder d.o.o.
Cijena s PDV-om:
let, olovku s ele- puno situacija, a ukoliko se odluite ba za nj, nikako
Tel: 01/2337-731
gantnim stalkom, ga nemojte usporeivati s klasom Intuosa, da ne biste
Partner:
www.finder.hr
mia, upravljake ostali nepotrebno razoarani.
Maleni, elegantni tablet kao va uredski pomonik.

4,4

1.701,90 kn

4,0

473,36 kn

78

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

hardver logitech value(0.5)

18/10/06

15:37

Page 79

RECENZIJE HARDVER
Logitech laserski mi

Ergonomina simetrija
Logitechovi mievi
neobinog dizajna obino
imaju visoku cijenu...
pie: Ivica Koriti
Sve
je u
naslovu:

vaj mi skriva se u neuglednoj i za Logitech neuobiajenoj bijeloj kutiji. S

njime ne dolazi ba nita (osim
vezice za kabel i vreice za mi)
te se pretragom na stranicama
proizvoaa saznaje da je rije o
OEM pakiranju mia. Zbog nikakvog
bundlea ovaj mi je prilino jeftin (u
usporedbi s drugim Logitechovim
ergonomski dizajniranim mievima).
Na miu se odmah vidi i dodatna
tipka, a osim nje mogue je stisnuti i
kotai koji ima i mogunost nagiba
(tilt wheel za scrollanje lijevo-desno).
Plastika je kvalitetna, a sredinji dio je
od crne plastike tako da se na njemu
boja nee oguliti niti nakon dugogodinje upotrebe. Kotai se pomie
stupnjevito, ali vrlo lako (nazubljen je).
No, tvrd je pri pritisku (za razliku od
mekane lijeve i desne tipke) te e ta
injenica nekim korisnicima uzrokovati odreeno vrijeme navikavanja.
Mi je uzak, a dugaak, no ipak dosta
dobro lei u ruci - ovisno o veliini
ruke. Najvei potencijalni korisnici
ovog mia su oni koji imaju neke starije obine modele. Za razliku od njih,
ovaj model odie elegancijom, a i
upotrijebljene boje na njemu su klasine za Logitech. Na kutiji je naglaeno da se driveri moraju skinuti s
Interneta, no "teki" su 42 MB, to nee
biti tako malen problem svima unato
sve veem broju korisnika ADSL pristupa Internetu. Driveri su u obliku
Setpoint programa, koji ovaj mi pretvaraju u izvrsno sredstvo za rad s
raunalom. Funkcije lijevoga i desnog
klika se mogu samo zamijeniti, no
kotai (trei klik), trea tipka i
scrollovi lijevo i desno se mogu konfigurirati po elji. Uz ak 17 ponuenih
opcija (Close, Maximize, Do Nothing,
Copy, Paste, Page Up, Redo, Undo itd.)
ponuena je i opcija da tim tipkama
moete odrediti funkciju jedne tipke ili
pak kombinacije tipki na tipkovnici. To
nije nita neuobiajeno za Setpoint
(usput reeno, "troi" 20 MB u radu) te

Ovaj mi je
vidljivo simetrian
i zaista dobro izgleda. ak je i plastika
ugodna na dodir.

Ocjena: J J J J J
Performanse: J J J J J
Ergonomija: J J J J J
Isplativost: J J J J J

4,6

RX1000
Proizvoa: Logitech
Suelje: USB
Razluivost: 1.000 dpi
Tipke: lijeva, desna, scroll kotai, zoom, lijevi tilt,
desni tilt
Duljina ice: 1,8 m
Dimenzije i masa: 120 x 60 x 41 mm, 94 g
Gotovo savren senzor, dobar oblik i
privlaan dizajn
Bolje mjesto za dodatnu tipku bilo bi
ispred kotaia
Ustupio: Hgspot

Tel: 01/6611-555
www.hgspot.hr

Cijena s PDV-om:

178,00 kn

svaki korisnik skupljeg Logitech mia

zna funkcije koje njime moe obaviti.
Performanse nisu ba apsolutno
dobre, te laserski senzor ipak ne radi na
svim podlogama. Pritom najvie mislimo na reflektivne povrine. Mi nije
radio (bar ne kako bi trebao) na staklu
niti na stranjoj strani CD-a, dok je
najnormalnije radio na stolu, papiru,
metalic srebrno obojanoj stranici
kuita, plastinoj kutiji za CD (prozirni poklopac) pa ak i na najlonskom
omotu za CD (i to dok je unutra bio
CD - okrenut naopako!). Radio je ak i
na jednoj zanimljivo obojanoj naslovnici Vidija i na bijelomu stolu, dok na
tim povrinama jedan obian optiki
mi nije radio ispravno. Ovo je simetrian, dobro dizajniran mi koji za relativno malu cijenu nudi vrlo dobre performanse te ogromne mogunosti
konfiguracije putem Setpoint programa. Ako jedno raunalo koriste ljevak i
denjak, a ne ele "obian" Logitechov
mi - tada bi upravo ovaj Logitechov
model mogao biti za njih.
WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

79

hardver kuciste mozart (0.5)

18/10/06

15:39

Page 81

RECENZIJE HARDVER
Kuite Thermaltake Mozart

Predivna glazba?
Desktop kuita su svojim oblikom
savrena za Home
Theater PC...
pie: Ivica Koriti

zgled ovoga kuita

je prilino dobar, to
nije nita neobino Ljepotan:
za Thermaltake. Sredi- No samo izvana. Iznutra je situacija loija.
nom dominira ekran ispod kojeg se ovakvog formata jer nikako drugaije
nalazi devet tipki za upravljanje rau- ne moete u njega staviti PCI kartice.
nalom (veinom multimedijske pri- Dobro je da se DVD-ROM moe
rode). Ipak, njihova je funkcija vrlo otvoriti na daljinskome, jer se ne moe
upitna jer je ovo raunalo namijenjeno otvoriti pritiskom na tipku ureaja
za dnevnu sobu, to znai da se u veini kada je u kuitu. Mora se prigovoriti i
sluajeva nalazi ispod televizora dok ste nepotrebno dugakim icama unutar
vi na drugom kraju sobe. Djelomino kuita. Korisnici e morati sami traiti
je to ispravljeno injenicom da se s ku- prostore unutar kuita u koje bi
item dobiva i daljinski upravlja, koji "pospremili" viak ice. Ovo je kuite
je naalost opcija, a ne standardan dio dobrog izgleda, dobre zavrne obrade i
opreme. Provjerite isporuuje li se on s s dovoljno prostora u unutranjosti.
modelom kuita koje elite kupiti. Ku- Najvei su nedostaci previsoka cijena i
ite je prostrano, a instalacija je dosta injenica da PCI-EX utor mora biti na
dobro objanjena u priloenom pri- tono odreenom mjestu na ploi.
runiku. Kavez s diskovima se jednostavno vadi, dok to i nije sluaj s ugradOcjena: J J J J J
njom optikog ureaja (potrebno je
Performanse: J J J J J
maknuti 3 razliita vijka). Ovdje se moIsplativost : J J J J J
e uputiti i zamjerka to postoji ugradDizajn: J J J J J
beno mjesto samo za jedan optiki ureMozart Sx VC7001SNS
aj, dok je drugo mjesto praktiki baProizvoa: Thermaltake Technology Co.
Ventilatori: 8 cm sprijeda i sa strane
eno na floppy koji je u dananje vriUtori: 1 x 5,25" vanj., 2 x 3,5" unu., 1 x 3,5" vanj.
jeme zaista nepotreban (a i ako vam se
Stranji otvori za kartice: 3
Konektori sprijeda: 2 x USB 2.0, IEEE 1394
konektor za njega nalazi na dnu ploe,
Firewire, 2 x 3,5 mm zvuni ulaz i izlaz
moete slobodno zaboraviti na nj). U
Standard ploa: micro ATX, ATX, mini ITX
kuite se moe staviti matina ploa
Dimenzije i masa: 90 x 470 x 440 mm, 8,8 kg
pune veliine ATX standarda, no pritDobar dizajn, dovoljno velike dimenzije za
ploe ATX formata
om treba paziti da PCI-Express utor za
Jednostavno previsoka cijena s obzirom na
grafiku karticu bude esti utor po redu
to to ovo kuite nudi
odozdo. Ovo je vrlo nezgodna injeniUstupio: HGspot
Cijena s PDV-om:
ca na koju ipak lagano moete paziti
Tel: 01/6611-555
kada kupujete matinu plou, a ve
www.hgspot.hr
imate kuite. Naravno, ako ste dobro
proitali prirunik. Situacija nije ni
Rupa: Koja je rezultat injenice da
priblino toliko dobra ako imate
PCI-Express nije na pravom mjestu.
matinu plou, a "zagrizli" ste
za ovo kuite: na pakiranju
kuita nigdje nije naznaeno
da PCI-EX utor mora biti ba
na tome mjestu. Na web stranici
proizvoaa je pak nekakvim jedva
primjetnim slovima naveden ba taj
zahtjev. Ne bi bilo loe niti da su stavili
popis modela matinih ploa koje se
mogu staviti u kuite. Inae, tzv. riser
kartica mora postojati u raunalu

3,3

1.629,00 kn

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

81

hardver rangebooster (1)

18/10/06

13:20

Page 82

HARDVER RECENZIJE
D-Link beini router i PCMCIA adapter

Mnoenje: Ovaj beini

router se izgledom istie po
injenici da ima vie antena za
prijenos podataka.

Tko rano rani...

Iako 802.11n standard jo nije zaivio,
D-Link spremno na trite plasira
"n" kompatibilne proizvode...

pie: Ivica Koriti

detaljno na VidiLab.com
Proirenu verziju ovog lanka, s vie testnih
rezultata i dodatnom recenzijom D-Link USB adaptera na
neslubenom 802.11n standardu pronaite online.

eine mree nude komfor kojeg ovjeku nikad no nude origare

b.com/hardw
nije dovoljno. Ipak, mora se priznati da je inalne podatke. Na ovaj
www.vidila
veinom rije o napuhanim brojkama i izvrsn- nain se postie prijeko potrebom marketingu te da su brzine prijenosa kod beinih na stabilnost beine veze koja je po
mrea daleko manje u usporedbi sa ianim mreama. defaultu osigurana kod klasine iane mree.
Standard 802.11n bi inae trebao omoguavati
To je injenica koju ve godinama istiemo. No u
rame uz rame s
nekim situacijama se ne moe drugaije nego ba be- vrne brzine do 600 Mbps,
ranijim GamerLouino. Ali, evolucija na bolje postoji - tako vam danas dok bi prosjeni prijenos Ocjena: J J J J J
nge modelom iz iste tvrtke. Na ovom
predstavljamo novi ureaj koji se bazira na 802.11n trebao biti oko 200 Mbps, a
Performanse: J J J J J
Isplativost: J J J J J
polju sigurno neete imati pritubi.
standardu. Ovaj standard nee zaivjeti jo neko vri- domet do nekih 60-ak meDojam: J J J J J
Router smo rabili u kombinaciji s PCMjeme (slubeno tek sljedee godine), no ve sad se po- tara u zatvorenom prostoru.
DIR-635
CIA karticom istog proizvoaa (DWAjavljuju ureaji koji se baziraju na poetnim inaicama Ovo su ipak teoretske brojke
Proizvoa: D-Link Corporation
645) te USB adapterom DWA-142 (o
tog standarda (to je bio i sluaj s prijanjim standard- te su rezultati u praksi rePodrani IEEE standardi: 802.11n (neslubeno),
802.11g, 802.11b, 802.3, 802.3u
kojem detalje moete proitati na Vidiima). Prvi prijedlog standarda je propao iako je iza dovito manji.
Konektori: 5 x RJ-45, USB, DC jack, 3 x obrnuti
Lab.com portalu) te smo testove izvodili
njega stajala veina tvrtki aktivnih na podruju beiSMA konektor
s nekoliko razliitih udaljenosti. Za brznih mrea (Enhanced Wireless Consortium). IEEE (koji D-Link DIR-635
Napredne opcije: NAT, SPI, VPN Pass-through,
PPTP, L2TP, IPSec
inu prijenosa koritena je aplikacija
je nadlean za ove standarde) je taj prijedlog odbio i Rangebooster
Enkripcija: WEP, WPA, WPA2
SpeedTest, a prenoen je zapis veliine
konana verzija se, ako ne bude jo odbijanja, eka kraOvaj router je rani predDimenzije i masa: 116,8 x 193 x 30,4 mm,
290 MB. Test je izveden uz pomo dva
jem sljedee godine. Treba napomenuti da proizvodi stavnik buduega standar317,5 g
raunala, pri emu je jedno bilo vezano
koji na trite izlaze danas imaju manje ansi da budu da. Sam izgled ureaja je
Mnotvo opcija ureaja, dobre
performanse za nadolazei standard
na LAN utinicu routera, a drugo preko
kompatibilni s konanim 802.11n standardom, dok bi dobar, a plastika se ini kvaPerformanse su jo uvijek daleko ispod
beine veze s routerom. PCMCIA kartiproizvodi koji izlaze sve blie datumu izglasavanja litetnom, no otisci lako osteoretskih 600 Mbit/s
ca se pak na raunalo prikljuuje nakon
standarda trebali biti praktiki u
taju na njoj, to se moe Ustupio: M SAN Grupa
Cijena s PDV-om:
instalacije drivera, te dolazi uz solidan
potpunosti kompatibilni s
smatrati nedostatkom. Valja Tel: 01/3654-900
softver.
tim standardom. Ali gotoprimijetiti da router ima i www.msan.hr
Performanse routera nisu revolucionarvo je sigurno da e svi
USB konektor
ureaji trenutno na
na poleini koji se rabi uz ne, no svakako su evolucionarne. Brzina prijenosa je
tritu raditi i sljeWireless Network Se- bila gotovo konstantna u radijusu od 10 metara bez
dee godine. Stantup
Wizard veih prepreka te je iznosila oko 2,5 MB/s. Tek prodard 802.11n se od
(dolazi s Win laskom kroz zid na udaljenosti od 15 m brzina prijeostalih najvie razlikuje po
XP SP2, nalazi se nosa pada na oko 1,5 MB/s, to je ipak dobar rezultat
podrci za MIMO (Multiu Start>Accesso- jer neki ureaji bazirani na 802.11b standardu na tome
Standardan:
ple In Multiple Out). Rou- Samo slovo "n" otkriva razliku.
ries>Communica- mjestu nikako nisu radili, dok su 802.11g ureaji bili
teri koji podravaju taj
tions). Njegova je ulo- sporiji - u svakom sluaju napredak.
Na kraju, ini se da je ovo dobar predstavnik budustandard se i vrlo lako pre- Ocjena: J J J J J
ga olakati postavljanje
eg
standarda i vremena koja dolaze - pod uvjetom da
poznaju jer imaju vie od
beine
mree,
u
emu
i
Performanse: J J J J J
jedne antene. Osnovni nauspijeva. Potrebno je samo pokrenuti ap- se specifikacije standarda ne budu previe mijenjale.
Isplativost: J J J J J
Dojam: J J J J J
in rada je u biti vrlo jedlikaciju, umetnuti USB memorijski disk u Nadimak Rangebooster je takoer opravdano uponostavan: koritenjem vie
DWA-645
router kada se to od vas zatrai i tada ga trijebljen jer je signal postojao tamo gdje ga nije bilo
Proizvoa: D-Link Corporation
predajnika (antena) na ciizvaditi te zatim ubaciti u sve ostale ure- kod testiranja starijih standarda. Ove ureaje nema
Suelje: 32-bitni Cardbus tip II
smisla kupovati ako ih mislite rabiti kao dodatak za
lju se zaprimaju isti podaci
aje koji e biti dio vae mree.
Podrani IEEE standardi: 802.11n (neslubeno),
802.11g, 802.11b
preneseni razliitim puteSamo suelje se brzo uitava (vidjeli smo i postojee mree: nee moi raditi punom brzinom na
Enkripcija: WEP, WPA, WPA2
vima (radi mnogih reflekbitno sporija suelja), a i izgleda kako bi 802.11n standardu koji jo nije rairen. Puno ih je paDimenzije i masa: 53,3x119,3x7,62 mm, 45,3 g
sija signala) te se tako osttrebalo u Firefoxu, a ispravno se prikazuje metnije kupiti ukoliko ih mislite rabiti za novu kunu
Zadovoljavajue performanse za ureaj
varuje svojevrsna reduni u ostalim browserima (Internet Explorer ili uredsku mreu (pogotovo USB adapter opisan na
ovakve vrste
Nepostojanje osnovne on/off opcije u
VidiLab.com portalu). Cijena im je neto via od
dancija; ako podaci prenev 6.0, Mozilla 1.7.12, i Opera 9).
softveru
seni jednim putem nisu Ustupio: M SAN Grupa
Konfiguracija ureaja moe biti i jednos- ureaja na sporijem 802.11g standardu, ali se moe
Cijena s PDV-om:
istovjetni emitiranom oritavna uz priloenu aplikaciju na CD-u, a oekivati manji pad cijene u dolazeim mjesecima. No
Tel: 01/3654-900
ginalu, podaci preneseni
postoji i Wizard u softveru routera. Router do tada e vam ovi ureaji sasvim sigurno ponuditi
www.msan.hr
drugim putem potencijalima mnogo opcija za ureaj ove vrste te je najveu moguu brzinu prijenosa podataka.

3,9

1.035,78 kn

4,1

633,18 kn

82

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

hardver usb trendnet+fireb (1)

18/10/06

09:25

Page 83

RECENZIJE HARDVER
TRENDnet beini USB adapter

Trendovski
TRENDnet je poznat igra na podruju mrea, s cjenovno
pristupanim proizvodima
pie: Ivica Koriti

Ocjena: J J J J J
Performanse: J J J J J

Klasino obiljeje:
Plava boja koju TRENDnet
koristi na svojim ureajima.

4,0

Isplativost : J J J J J
ureaja nalaze se signalne lediRENDnetov beini adapter spaDojam: J J J J J
ce, od ega jedna oznaava
ja se putem USB suelja, pa nije
TEW-604UB
uspostavljenu vezu, dok ostale
ogranien platformom, to je vaProizvoa: TRENDnet
tri signaliziraju s kojom anteno za korisnika. Drugim rijeima,
Podrani IEEE standardi: 802.11g, 802.11b
nom je veza uspostavljena.
moete ga spojiti na bilo koje raunalo
Konektori: USB 2.0
Napajanje: 450 mA, 5 V
Adapter ima vie antena
koje ima USB konektor - bilo to stolno
Antene: 3 x 2 dBi
(MIMO tehnologija) te se rabi
ili prijenosno raunalo. Ovdje treba
Enkripcija: WEP, WPA, WPA2
Dimenzije i masa: 115 x 80 x 33 mm, 92 g
antena na kojoj je trenutano
spomenuti i da se adapter moe postaIznimno dobre performanse, jednostavan,
najjai signal. Ovdje moramo
viti dalje od raunala, na mjesto gdje je
ali dobar softver
primijetiti da se signalne ledice
bolji signal beine mree (za razliku
Loa vidljivost signalnih ledica, cijena
dosta slabo vide kada svijetle od PCI ili PCMCIA kartica, kod kojih
osjetno via od konkurencije
pa vjerujemo da je izvedba
se to moe samo ako nabavite skup Ustupio: ELMA Kurtalj
Cijena s PDV-om:
mogla biti i bolja, tako da se ne
koaksijalni kabel). Pritom se mora Tel: 01/3035-555
mora provjeravati koja ledica
rabiti i dulji USB kabel ili ak i pokoji www.elma.hr
zaista svijetli (ponekad je to
USB hub da bi signal odrao na razini
ako je udaljenost neto vea. Oblik ovog adaptera se teko zakljuiti). Driveri ureaja izgledaju pristojno, a
rijetko via; dimenzije su neto vee, a adapter je zgodno je vidjeti da se jaina signala mjeri u realnom
ovalan i sasvim dobro izgleda. Boja je klasino vremenu, te se stupac jaine signala sukladno tome
TRENDnetova plava. Namijenjen je za okomito staja- podie i sputa. Ureaj smo testirali s D-Linkovim
nje pri emu je dno obloeno gumom, tako da se ne beinim routerom koji podrava prijedlog 802.11n
klie kada se stavi na glatku podlogu. S prednje strane standarda, a bio je namjeten na rad u 802.11g stan-

479,81 Kn

dardu.
Zanimljivo je
primijetiti da je brzina prijenosa bila kao i kod DLinka (koji je radio na 802.11n standardu), a iznosila je
oko 2,7 MB/s. No bila je konstantna te nije bilo nekih
posebnih padova u brzini. To je vjerojatno razlog bolje
antene u ovom ureaju nego u D-Linkovoj PCMCIA
beinoj kartici. ini se da MIMO nain prijenosa
podataka zaista nudi opipljivo poboljanje u prijenosu
kod beinih mrea. S univerzalnom primjenom i
klasinom TRENDnetovom kvalitetom izrade, ovaj
ureaj je jedan od boljih izbora pri nabavi beinog
adaptera - neovisno o vrsti raunala koje imate.

Super Talent USB flash disk

It burns!
Dizajn ima velik utjecaj pri prodaji nekog
proizvoda. ini se da su u Super Talentu odluili
malo paziti i na dizajn, kako zbog bolje prodaje
tako i zbog konkurencije, koja ima modele sline
ovome. Tako je u nae ruke dospio i ovaj model
koji ima kapacitet od 1 GB (991 MB ili 1.039.368
KB). Ova veliina diskova predstavlja vrlo dobar
izbor pri kupnji, osim to ima dostatan kapacitet, moe se nabaviti i za relativno male, a sve
pristupanije cijene.
Izgled diska je odlian, upotrebljene su
kombinacije crvene, ute, crne i bijele
boje (kao to se i vidi iz priloene fotografije). Izgledom vatre se oito htjelo
insinuirati na odline brzine prijenosa
podataka. Poglede svakako privlai.
Kuite je gumeno, te je tako
sam disk vodootporan. Ali treba
primijetiti
da je
Vatreno:
Kuite je gumeno
i ep odlino prijanja,
pa je disk zatien od vode i
izdrljiv prilikom padova.

zapisuje/ita. Na istoj ledici je

napisan i kapacitet diska (na
Performanse: J J J J J
slici je ureaj prikazan sa
Isplativost : J J J J J
Veliina Brzina prijenosa (MB/s)
Dojam: J J J J J
druge
strane). Performanse
zapisa (KB) Zapisivanje
itanje
ureaja
ne odmiu previe
Fireball
84.456
2.521,1
10.690,7
Proizvoa: Super Talent Technology, Corporation
od deklariranih vrijednosti 290.252
10.148,6
14.733,6
Kapacitet: 1.024 MB
ionako su navedene vrne
583.263
9.453,2
15.512,3
Suelje: USB 2.0, USB 1.1
Ostalo:
Dvokanalni
kontroler,
gumeno
kuite
brzine prijenosa.
902.126
10.921,6
16.462,1
Dimenzije i masa: 69 x 23 x 11 mm, 16 g
Mi smo pak ureaj testirali u
Vrlo dobre performanse, odlian izgled,
SiSoft Sandri 2007 te kopiguma prilino neugodnog mirisa,
vodootpornost i otpornos na padove
ranjem nekoliko razliitih
to ipak nije strano ni za sline
Odreenom dijelu korisnika bi mogao
vrsta datoteka sa diska i na
modele konkurenata. Nakon nesmetati neugodan miris gume
disk, te smo mjerenjem vrekog vremena upotrebe miris e Ustupio: Viva-Net d.o.o.
Cijena s PDV-om:
mena potrebnog za kopirannestati, a ureaj e sasvim sigurno Tel: 01/3907-206
je izraunali prosjenu brztrajati due - ako ipak ne potraje, www.supertalent.info
inu prijenosa. Sandra je dala
imate garanciju od ak 15 godina,
te e dotini biti zamijenjen. No, podaci e ipak biti rezultat od 1866 operacija/min u testu prijenosnih
izgubljeni ako doe do otkazivanja ureaja; backup memorija (Combined Index Operations), te
je uvijek pametno raditi. Na kuitu USB-a se prim- Endurance Factor 8,7. Test itanja podataka (Physical
jeuje i rupica kroz koju se moe provui vezica za Disks) je pak dao podatak od 23 MB/s. Konani
prikladno noenje oko vrata. Pitamo se samo kada zakljuak jest da je ovo solidan USB flash disk sa vrlo
e ta rupa biti na epu, tako da ep ne moete izgu- dobrom brzinom prijenosa (no ne rekordnom),
biti, a da ni vezicu ne morate skidati. Disk ima i dobrim i privlanim izgledom, dobrom fizikom
ledicu crvene boje koja svijetli konstantno kada je zatitom i odgovarajuom cijenom za takav izgled i
ureaj spojen na raunalo, i treperi kada se na disk tu razinu zatite.

Testni rezultati

Ocjena: J J J J J

4,0

299,00 kn

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

83

hardver olimpus SP510 (0.5)

18/10/06

15:35

Page 85

RECENZIJE HARDVER
Olympus SP-510 UltraZoom

Srebrenko
SP-500UZ je na
trite doao relativno nedavno,
a Olympus ve
ima zamjenu za
njega, SP-510UZ
Zoom: 10x optiki zoom je dugogodinji
standard na UltraZoom modelima.

pie: Boo Kauri

Kada se prvi put susretnete sa SP510, moda e vam djelovati neuglednije od starijih modela i nekako bucmasto, ali to, na svu sreu, ostaje samo
pri prvom pogledu, jer kada ga prvi
put primite u ruku, shvatit ete da su
''Olympusovci'' u ovom sluaju malo
vie panje posvetili ergonomiji umjesto dizajnu, to je svakako pohvalno.
Aparat u ruci lei izvrsno i rad je s njime u potpunosti prirodan, jer su sve
kontrole na svojemu mjestu.

spomenuti jest vea rezolucija fotografiranja, koja je sada 7.1 megapiksela,

a poveana je i maksimalna osjetljivost
aparata, koja u normalnom radu
dosee do ISO 1600; zatim, postoji i
mogunost smanjivanja rezolucije
fotografiranja kako bi se mogao koristiti ISO 2500 i ISO 4000, ali vam to ne
preporuujemo, jer fotografije s osjetljivou iznad ISO 800 nisu zadovoljavajue kvalitete. No, ponekada dobro
doe i ova opcija. Snimanje videozapisa takoer je unaprijeeno jer je
mogue snimati zapise u rezoluciji od
640 x 480 piksela pri 30 sliica u sekundi, a kvaliteta videozapisa je na zadovoljavajuoj razini, kao i kvaliteta
zvuka. Ali ne oekujte uda, ipak je ovo
primarno digitalni fotoaparat.
Moramo spomenuti i dobrodolu
stabilizaciju slike koja svoj posao
odrauje solidno, a definitivno je
dobrodola u UltraZoom klasi digitalnih fotoaparata.

to je novo?

to je staro?

Osim na vanjtini, promjene su se,

naravno, dogodile i u unutranjosti
aparata: prvo to valja

SP-500 nije bio bez mana, a

naalost nije niti SP-510. Kao i kod
prijanjeg modela, kuite je plastino i
djeluje krhko te ne odaje neki preveliki
dojam robusnosti, a zadran je i gumeni poklopac USB utora koji je nepraktian kod svakodnevne upotrebe.
Ovaj model jo uvijek koristi
klasine AA baterije, to smatramo nedostatkom jer je masa aparata time poveana; prednost je jer Olympus s
ovim aparatom pakira i punja za dodatne baterije.
Olympus je napravio novog predstavnika UltraZoom klase, koji je
logian nasljednik prijanjih modela i
sa svojim e performansama zadovoljiti svakoga korisnika koji trai digitalni
aparat velikog optikoga zooma i
visoke rezolucije snimanja.

rije pola godine na testu smo

imali Olympusov SP-500 UltraZoom, koji sada zamjenjuje SP510 UltraZoom, to je logian korak
naprijed u Olympusovoj UltraZoom
klasi. Kao to smo i oekivali, rije je
samo o evoluciji starijeg modela, bez
nekih znaajnih izmjena, osim boje
koja vie nije crna nego srebrna, kao i
kod starijih UltraZoom modela.

Prvi dojam

Ocjena: J J J J J
Performanse: J J J J J
Ergonomija: J J J J J
Kvaliteta: J J J J J

4,0

SP-510 UltraZoom
Proizvoa: Olympus
Rezolucija: 7.1 MP, 3072 x 2304 piksela
Zoom: 10x optiki, ekvivalent 38-380 mm
Osjetljivost: ISO 50-1600, 2500 i 4000 sa 3MP
U pakiranju: 4 x AA baterije, uputstva, USB i
Video kablovi, trakica, Camedia Master softver
Dimenzije i masa: 105.5 x 74.5 x 70mm, 325 g
Dobro pogoena ergonomija, stabilizacija
slike, povean maksimalni ISO
Kvaliteta fotografija pri velikim ISO
vrijednostima, AA baterije
Ustupio: Olympus hrvatska

Tel: 01/4899-000
www.olympus.hr

Cijena s PDV-om:

2.699,00 kn

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

85

hard 3D printer (0.88)

19/10/06

12:07

Page 87

RECENZIJE HARDVER
Contex DESIGNmate Cx

3D ispis sve prisutniji

Prvi pogled na komercijalno dostupan
Contexov pisa baziran na ink-jet tehnologiji...
pie: Ivan Pekarik

Masivan: Ureaj
je glomazan i teak,
ali jednostavan

d naeg prvog spomena o razvoju

razliitih rapid prototyping tehnolo- Ocjena: J J J J J
Performanse: J J J J J
gija prolo je vie od deset godina, a
Isplativost: J J J J J
Dojam: J J J J J
prole godine smo objavili i opseniji lanak
na tu temu, opisujui nekoliko razliitih
Contex DESIGNmate Cx
Rezolucija: 600 x 540 dpi
tipova tehnologija koje se koriste za ispisiDebljina sloja: 0.089 - 0.203 mm;
vanje 3D objekata u prostoru.
Brzina ispisa: 2 sloja u minuti
Sve se baziraju na jednostavnom princiIspisne glave: 4 (3x RGB + 1x za fiksir)
Dimenzije modela: 25,4 x 35,6 x 20,3 cm
pu ispisa slojeva - model se u posebno razviGabariti pisaa: 107 x 79 x 127 cm, 204 kg
mm) na kojenom softveru izree na tisue tankih 2D
vrstoa, rezolucija ispisanih modela, jedjem pisa ispoetnita, koje se zatim planarno, kao na papir,
nostavna ink-jet tehnologija
ienje modela zahtijeva dodatni trud i
ka poinje cijelu proceispisuju jedna na drugu, prilikom ega ureaparaturu, boje nisu posve vjerne
duru sa iduim slojem.
aji za svaki idui sloj pomaknu ispisnu ravCijena s PDV-om:
Iz svega navedenoga se
ninu po vertikalnoj, z-osi za debljinu sloja Ustupio: Infodata
da zakljuiti kako je ovo
nie. Contexov pisa, koji smo imali prilike Tel: 01/2409-140
prilino spor proces - to
uivo vidjeti u radu, svoje slojeve ispisuje www.infodata.hr
je istina. DESIGNmate
klasinom ink-jet tehnologijom (tovie,
koristi lako dostupne HP-ove ink-jet ispisne glave), na Cx ispisuje dva sloja po minuti, pa je potrebno je i denain da trima posebno razvijenim RGB bojama na setak sati da bi se stvorio model kompleksan poput
vodenoj bazi boji model na sloju finog Contexovog nekih koje moete vidjeti na prateim slikama uz tekst.
praha, nakon ega uvruje obojani prah posebnim Ipak, imajte na umu da je to danima, nekad ak i tjedprozirnim fiksirom. Ostatak praha koji nije fiksiran da- nima bre od svake druge metode razvoja prototipa i
lje slui kao savreno glatka i ravna podloga za idui modela tradicionalnim metodama. Modeli dobiveni
tanki, gotovo providni sloj praha (tanak i do 0.089 ovom tehnologijom ne samo da ne zahtijevaju naknadno bojenje i obradu, nego mogu
sadravati i pokretne dijelove i
initi gotovu radnu maketu za
proizvode u pretproizvodnoj fazi
razvoja.

4,3

na upit

Trajnost i vrstoa modela takoer su izvrsni, nakon to se model naknadno oisti i uvrsti, iako nisu
pogodni za bilo kakvu ozbiljniju uporabu osim za demonstracijske potrebe. No s napretkom ovih tehnologija napreduje i vrstoa i finoa dobivenih modela,
pa nas ne bi udilo da ubrzo i u hrvatskoj postanu dostupne razliite rapid manufacturing tehnologije.
Contexove pisae u hrvatskoj distribuira zagrebaka tvrtka Infodata, koja uz distribuciju ovih pisaa
nudi i usluge ispisa modela iz vaih CAD datoteka. Cijena ovakvog najma ureaja ovisi, naravno, o kompleksnosti modela i koliini potroenog materijala, ali
je svakako mnogo isplativija od kupovine cijelog pisaa ukoliko vam modeli trebaju samo povremeno i
oko njih ne bazirate svoj posao.
Sve u svemu, radi se o izvrsnom i povoljnom pisau, s obzirom koliko vam novca moe utedjeti.

Isprintani modeli: Sa printerima poput

ovoga danas je mogue
kreirati posve funkcionalne
modele s pokretnim dijelovima (desno). Primjene ove
tehnologije doista su mnogobrojne.

ienje modela: Nakon ispisa i kraeg perioda suennja, suvini prah, koji je u raznim
fazama ispisa sluio kao potporanj za sljedei sloj, se isti i reciklira za ponovnu upotrebu, a
model (gore vidimo djelomian presjek enske tikle) se komprimiranim zrakom oisti do kraja.

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

87

hard samsung pisac-iCans (1)

18/10/06

09:21

Page 89

RECENZIJE HARDVER
Samsung mono laserski pisa

Univerzalno spojiv

Pisa je neto
veih dimenzija kad se ladica otvori;
inae zauzima
malo prostora.

Ovaj se pisa istie s ak tri razliita

suelja za spajanje na raunalo
pie: Ivica Koriti

Ocjena: J J J J J

Kompakt:

4,3

Performanse: J J J J J
prvo spaja pivaj pisa je novi
Isplativost: J J J J J
sa, a instalacija
model u seriji 25xx.
Dojam: J J J J J
se pokree auKompaktan je, i
ML-2571N
tomatski
ima sve potrebne konekProizvoa: Samsung Electronics Co., Ltd.
n a k o n
tore pa ga moete spojiti
Rezolucija: 1200 x 1200 dpi
Suelja: USB 2.0, Ethernet 10/100 Base TX,
umetanja
na raunalo na nain koji
IEEE1284 Parallel
CD-a te trai minimalvam najbolje odgovara.
Toner: 3.000 str., 511 kn
Dimenzije i masa: 354 x 297 x 246 mm, 5,6 kg
nu interakciju od
Ima dvije ladice, od ega
Kompaktne dimenzije, izvrsna kvaliteta
korisnika. Uz drivere
je gornja "runa" te se iz
ispisa teksta
se instalira i aplikacija koja se nanje papiri povlae samo
Bio bi jo isplativiji da je cijena nia nekokon toga nalazi u trayu te preko nje jednosjedan po jedan. Moe se
liko stotina kuna
tavno moete pristupiti i postavkama za
koristiti za povremeni is- Ustupio: M SAN Grupa
Cijena s PDV-om:
ispis, ali i openitim postavkama pisaa. U
pis omotnica, a bez mi- Tel: 01/3654-900
toj aplikaciji se ak nalazi i direktan link na
canja standardnog A4 www.msan.hr
Samsungovu web stranicu na kojoj se napapira iz donje ladice.
Umetanje tonera je jednostavno, a on ima zanimljivu laze problemi vezani uz ovaj pisa, ali i njihova rjeenja.
ruku koja se preklapa - koju inae ne vidimo kod Ispis ovog pisaa je sasvim dobar; otrina slova je doostalih laserskih pisaa. Treba ipak primijetiti da pisa bra, no to je ipak standard za laserske pisae. Slike
nije "toliko malen" u pogonu jer mu ladica za papire izgledaju ''ispikselizirano'', no prikaz slika ni nije glavdodaje desetak centimetara s prednje strane. Instalacija na namjena ovog pisaa. Razlike u ispisu teksta jedva
drivera je takoer jednostavna; prema uputama se su zamjetne izmeu sve tri vrste ispisa (normal (600

1.999,00 kn

dpi), normal text enhance i

best (1.200 dpi)). Tek
traenjem razlika na tono
odreenim mjestima uspjeli smo primijetiti jedva
zamjetne razlike. Kvaliteta ispisa slike je pak najbolja
pri best ispisu, dosta je tamnija i tokice su gue rasporeene. Moramo stoga rei da zaista ne vidimo
smisao u ispisu na bilo kojoj drugoj kvaliteti ispisa
osim normalne. Pri boljoj kvaliteti ispisa samo troite
vie tonera, a uinak je isti. Najkrae vrijeme ispisa
jedne stranice iznosilo je 15 sekundi (od "klika" pa do
izlaska papira), pri emu je pola tog vremena
potroeno na slanje dokumenta prema pisau te na
njegovu obradu (to je uobiajeno za laserski pisa).

Ultrasone iCans
Ocjena: J J J J J

Nosi se ik
Glavna znaajka kojom se marketinki odjel Ultrasonea
koristi prilikom reklamiranja ovih slualica jest njihova
kompaktnost, tj. mogunost sklapanja na malene
dimenzije kako bi ih se moglo smjestiti u lijepu metalnu kutiju u kojoj dolaze. Osim kompaktnosti, iCanse
odlikuju dvije tehnologije koje pridonose kvaliteti
zvuka i zatiti sluatelja. Prva od njih, S-Logic (Natural
Surround Sound) zaduena je za prirodniji zvuk jer kod
ovih slualica zvuk ne ulazi direktno u sluni kanal, ve
se zvuk rasprostire po vanjskom dijelu uha,
kako bi ljudski mozak mogao bolje percipirati smjer iz kojega zvuk dolazi. ULE
tehnologija (Ultra Low Emission) zaduena je za smanjivanje emisije elektromagnetskog zraenja, koja je kod ovih slualica
smanjena i do 98% u odnosu na klasine
slualice.
To su naravno slova na papiru, ali ni u
praksi ove slualice ne razoaravaju jer SLogic uistinu omoguuje bolju percepciju
otkuda zvuk dolazi i sluatelj ima osjeaj kao da
zvuk dolazi sa svih strana, a ne samo s jedne.
Kvaliteta zvuka je vie nego zadovoljavajua,
daleko iznad klasinih slualica koje ete dobiti sa

svojim MP3 playerom, iako su

srednji tonovi malo prenaglaeni, a niskih tonova ponekad nedostaje pa ih je potrebno softverski pojaati.
Kvaliteta izrade i koriteni
materijali su ono to nas je
pomalo razoaralo jer na svim
slubenim

3,7

Ergonomija: J J J J J
Isplativost: J J J J J
Kvaliteta: J J J J J

iCans
Proizvoa: Ultrasone
Frekvencijski raspon: 20 - 20.000 Hz
Impedancija: 35 Ohm
Masa: 82 g
Kvaliteta zvuka, S-Logic, ergonomija je
izvrsna
Nepovoljna cijena, kvaliteta koritenih
materijala
Ustupio: Provox d.o.o.

Cijena s PDV-om:

Tel: 01/3647-230
www.provox.hr

799,00

Pakiranje: slualice
dolaze pakirane u lijepoj metalnoj kutijici, u koju ih je mogue
elegantno pospremiti kada se
ne koriste

WWW.VIDILAB.COM

fotografijama ove slualice izgledaju

vrlo kvalitetno izraene, ali u praksi
to ba i nije tako. Slualice su dosta
lagane, a ''metalni'' dio nije metal ve
plastika koja vrlo lako sakuplja otiske
prstiju.
Nain promjene veliine slualica napravljen je previe grubo jer je potrebna poprilina sila kako bi se slualice produile; ak tolika da smo
mislili da e sve puknuti ukoliko malo
jae potegnemo, ali na svu sreu plastika je poprilino tvrda i izdrala je
bez problema. Sve u svemu, ovo su
slualice koje e vam pruiti vrlo
kvalitetan zvuk koji softverski
moete dodatno poboljati, a
njihova rasklopivost i metalna
kutija teko da e vam ikada posluiti, osim kao ukras. Na
cijeli ovaj paket negativno
utjee i jedan od najbitnijih stavaka, a to je cijena. (bk)

VIDI br. 128 / 2006

89

test 1RAM uvod (1)

10/19/06

20:30

Page 91

DDR2 MEMORIJE, DIO #1 MARATON TEST

Mar a
to n
test

Po prv
i pu
detaljn ta Vidi vam
donos
i
i
trajanju usporedni t
e
st u
o
d
kona
ne rez dva mjeseca
ult
u broju ate objavit e
za pro
sinac! mo

Po prvi puta vam donosimo temeljit dvomjeseni usporedni test!

DDR2 maraton!
Iako ste od Vidija navikli vidjeti
Grand Prix i Best Buy medalje
svaki mjesec, ovaj puta smo se
odluili napraviti detaljni
dvomjeseni maraton test - najdetaljniji usporedni test DDR2
memorija na tritu!
piu: Ivica Koriti
i Robert Brozd

oto je AMD sa svojom AM2 platformom

uskoio u DDR2 autobus, napokon su stvoreni
preduvjeti da se oprostimo s DDR-om kao takvim. U retrospektivi, DDR je dugo godina bio uz nas i
uspjeno nam sluio; sa stajalita informatike povijesti, DDR e zauvijek imati bitno mjesto u poretku stvari
kao tehnologija ijom podrkom se David (AMD) suprotstavio Golijatu (Intelu) - i pobijedio. Svi se jo sjeamo Intelovog forsiranja skupe Rambus memorije
kao nasljednika SDRAM-a i popratnog udara na depove kupaca. Dobro znamo i kako je to zavrilo.
Dananji i budui zahtjevi za memorijskim kapacitetom, brzinom i sve manjom potronjom energije
uvjetuju prelazak na novije tehnologije. Windows Vista
se najbolje osjea tek uz 2 GB radne memorije, prijenosna raunala moraju moi izdrati u pogonu sve
WWW.VIDILAB.COM

dulje i dulje, a procesori su sve gladniji brzog pristupa

memoriji. DDR2 je konano u stadiju gdje moe kvalitetno adresirati sve te zahtjeve.
Za vas smo, stoga, pripremili detaljan pregled
najbrih DDR2 modula na domaem tritu, u kapacitetu prilagoenom ba tim zahtjevima nadolazee
2007. godine. Budui e opseg i detaljnost testa biti vei
nego to smo to radili do sada, odluili smo pretvoriti
ga u prvi Vidijev maraton-test - dvomjeseni usporedni test na kojem emo iz memorija iscijediti i zadnju
nanosekundu ivota. Na testu imamo vrue Corsair,
GeIL, OCZ, Crucial, Kingmax, Patriot, Super Talent i
A-Data memorije. Tko je najbri, kolika je razlika i
osjeti li se ona u svakodnevnom radu? Saznajte na sljedeim stranicama tko su favoriti, a u iduem broju tko
kupi lovorike!

VIDI br. 128 / 2006

91

test 2RAM tehnologij(1.75)

10/19/06

19:31

Page 92

MARATON TEST DDR2 MEMORIJE, DIO #1

Tehnologija memorijskih modula

Red, stupac, red...

Memorijski moduli su jedna od vanijih komponenti
raunala i kao takvi moraju raditi stabilno...
pie: Ivica Koriti

loga radne memorije u raunalu je kritina. Sa

tvrdog diska se podaci prenose u RAM, te se
tamo dalje obrauju. Sve to radite na raunalu,
pisanje nekog dokumenta, pretraivanje interneta ili
pak igranje, u svakoj od tih radnji se manipulira

Kanjenje...
to je latencija?
Latencije se mjere u vremenskim ciklusima procesora (taktovi FSB-a), a u biti govore o kanjenjima koja
se dogaaju izmeu odabira redaka i stupaca, te u
konanici o ukupnom kanjenju koje se dogaa od
trenutka kada procesor raunala zatrai informaciju
pa do trenutka kada procesor dobije tu informaciju.
Latencije se obino izraavaju sa etiri brojke (npr.
4-4-4-12, 5-5-5-15), a ija objanjenja slijede. Zanimljivo je primijetiti da ove brojke nisu poslagane
kronolokim redom (tRCD se dogaa prije tCAS):
4 - tCAS, Column Adress Strobe - vrijeme potrebno
da se odabere odreeni stupac memorije
4 - tRCD, Row Adress to Column Adress Delay - vrijeme koje protjee od definiranja retka i njegovog
odabira do definiranja stupca
4 - tRP, Row Precharge Time - vrijeme potrebno da
se prekine pristup odreenom redu memorije nakon
to je oitana informacija i da se otvori pristup
sljedeem redu
12 - tRAS, Active to Precharge Delay - najmanja
koliina vremena u kojoj red moe biti aktivan, a
prije nego to se deaktivira

John Bardeen, Walter Brattain i Wiliam

Shockley izumili tranzistor, bazu mnogih
raunalnih komponenti.

podacima u obliku
bitova. A ti bitovi su
zapisani u RAM-u.
Neki od itatelja e
se, naravno, zapitati:
A to nedostaje disku? Zato se on ne
koristi umjesto radne memorije? Odgovor je sasvim jednostavan: tvrdi disk
U memorijskom ipu: Nalazi se jezgra sa elijama koje obavljaju sav posao.
je otprilike 1.000 puta sporiji od RAM-a, barem to se tie vremena pristu- (najee ih je 6), tj. u njihovom trenutnom stanju.
pa. Kod diskova se to vrijeme mjeri u milisekundama, Podatak se upie i tranzistori ostaju u odreenom
dok su ta vremena kod RAM-a izraena u nanosekun- stanju dok im se stanje ne promijeni ponovnim upidama. No, DRAM-u moda vrijeme polako odzvanja, som. DRAM je pak jednostavniji za izradu (itaj: jefjer se SRAM (u obliku flash memorija) iz dana u dan tiniji), te je zbog toga danas glavni oblik radne memopoboljava. Ipak, prije DRAM-a i njegove propasti na rije koji se koristi u raunalu. Sastoji se od samo jednog
redu su tvrdi diskovi i njihova propast, ali i taj e pro- tranzistora i kondenzatora, a u tome je i glavna razlika
ces potrajati, jer tvrdi diskovi imaju trenutno manju izmeu ove dvije vrste memorije. Informacija se dri u
cijenu po gigabajtu kapaciteta.
kondenzatoru u obliku elektrinog napona. Kondenzatori gube svoj napon od trenutka kad se napune, te
DRAM i SRAM
se tako informacija u njima mora osvjeavati. Zbog
SRAM i DRAM se tehnoloki ne razlikuju mnogo. toga kod DRAM memorije postoji i vrijeme osvjeavanja koje je u rangu nekoliko desetaNajvea razlika kod njih je u principu
ka nanosekundi.
Legenda boja:
rada, i u koliini potrebnih osnovnih
elektronikih elemenata da bi realiRazvoj tehnologije
I kako radi memorija?
zirali takvu memoriju. Kod SRAM-a
SRAM - statiki RAM
se podaci ne moraju osvjeavati, inPojedini bit memorije se dakle sastoji
formacija se dri u tranzistorima
od tranzistora i kondenzatora (naziDRAM - dinamiki RAM

dr. Robert Dennard iz IBM-a

patentirao princip DRAM (Dynamic
Random Access Memory).

1947.

1968.
1958.

Proizvodnja integriranih krugova postaje komercijalno isplativa otkriem planarne tehnologije izrade

92

VIDI br. 128 / 2006

Intel predstavio 1103, prvi komercijalni

memorijski ip kapaciteta 1.024 bita

1970. listopad
1969.

Intel predstavio 1101, 256-bitni

statiki RAM ip, prvi ip izraen u
MOS poluvodikoj tehnologiji izrade

WWW.VIDI.HR

Predstavljen ip 2109, DRAM

ip u MOS tehnologiji izrade
kapaciteta 8.192 bita

1977.

1970.
Tvrtka Fairchild Corporation izumila
prvi SRAM ip kapaciteta 262.144 bita

1982.
Intel predstavlja 80286
procesor koji je koristio
FPM RAM

test 2RAM tehnologij(1.75)

10/19/06

19:31

Page 93

DDR2 MEMORIJE, DIO #1 MARATON TEST

vaju se i elija). Kako bi se u memoriji oformile cijele kod SDR i kod DDR memorije. Maksimalna propusrijei podataka elije moraju biti organizirane na neki nost se rauna prema sljedeoj formuli (DDR memnain kako bi se njima moglo pristupiti. elije su tako orija): frekvencija x 2 x broj bita / 8 = propusnost
poslagane u polje, pri emu se to polje definira sa dva (200 x 2 x 64 / 8 = 3.200 MB/s) te se tako dobivaju
podatka, redom i stupcem. Ako se znaju ta dva podat- brojke koje oznaavaju odreene DDR(2) memorije
ka, tada se moe pristupiti svakoj eliji zasebno. I tako (3.200, 6.400, 8.500).
Tehnoloki se DDR2 memorija ne razlikuje prese ostvaruje nasumini pristup (Random Access) koji
vie od DDR-a. Vee brzine DDR2 memorije postigse nalazi u kratici RAM.
Upisivanje podatka se vri vrlo jednostavno, aktivi- nute su poboljanjima u izradi tiskanih ploica, te
raju se odreeni redak i stupac, te se tako na pojedinu upotrebom drugaijih pakiranja ipova (BGA pakieliju dovede potreban napon koji tada ostaje u toj ranje). Kod ovih pakiranja se kontakti ipa nalaze
eliji, koji tada ostaje u kondenzatoru, te se periodiki ispod ipa, te se tako skrauju vodovi i smanjuju
osvjeava kako bi taj napon ostao konstantan. Oita- smetnje koje bi mogle proizai od indukcije napona
vanje je jo jednostavnije, opet se odabere odreeni u tim vodovima. DDR2 moduli najee na sebi imaredak i stupac i iz elije na raskriju tog retka i stupca ju ovakva pakiranja ipova, no kod skupljih memose oita elektrini napon, tj. logika jedinica ili nula. rija ete ih teko vidjeti jer na sebi imaju hladnjake.
No, stvari ipak nisu toliko jednostavne
jer se cijeli proces odvija u nanoseSD RAM
kundama, te se u cijelu sliku ubacuju
odreena vremenska ogranienja u
obliku latencija. Ako je memorijski Frekvencija jezgre = 100 MHz Frek. takta = 100 MHz Frek. podataka = 100 MHz
ip dobro i precizno izraen, moi e
I/O
Memorijske
Sabirnica
podnijeti vee frekvencije rada i
elije
Meuspremnik
manje latencije, te e memorija
samim time bre raditi. Brzina ipova
se moe utvrditi samo njihovim testiDDR I
ranjem, te su zato bre memorije skuplje. Frekvencija rada pak direktno Frekvencija jezgre = 100 MHz Frek. takta = 100 MHz
Frek. podataka = 200 MHz
utjee na propusnost memorije, tj.
I/O
najveu koliinu podataka koja se
Memorijske
Sabirnica
elije
moe prenijeti. Kod SDRAM-a su se
Meuspremnik
podaci prenosili samo na uzlazni brid
sinkronizacijskog signala (signal se
bazira na brzini sabirnice procesora,
DDR II
FSB-a, koji je u osnovici pravokutni
elektrini signal) dok se kod DDR
Frekvencija jezgre = 100 MHz
Frek. takta = 200 MHz
Frek. podataka = 400 MHz
memorije prenose i na uzlazni i na
I/O
silazni brid (kao to se i vidi iz ilusMemorijske
Sabirnica
tracije s desne strane). Efektivno, to
elije
Meuspremnik
znai dvostruko veu propusnost
memorije (jer se podaci prenose dva
puta ee). Treba primijetiti da je Tri razliita memorijska standarda: Iz grafa se primjeuje da niti DDR niti DDR2
sama fizika frekvencija signala ista i nemaju fiziki bru frekvenciju rada, ve samo logiki; podaci se bre zatrauju.

Predstavljen SDRAM, DIMM

utori poinju zamjenjivati
SIMM-ove

1997.
1995.
Predstavljena EDO
memorija

1997.
72-pinski SIMMovi
zamijenili 30-pinske

Predstavljen
RDRAM
standard

1999.

nVidia predstavlja prvu

grafiku karticu koja
koristi GDDR3 radnu
memoriju. GDDR3 se bazira na DDR2 standardu

2004.

2000.
Predstavljen DDR
SDRAM standard

ATi predstavio
grafiku karticu
opremljenu GDDR4
memorijom

2006.
2006.
Objavljena DDR3 specifikacija, Intel
najavljuje podrku standarda pred kraj
2007., a AMD 2008.

WWW.VIDILAB.COM

Rjenik pojmova

(C)MOS: (Complementary) Metal Oxide Semiconductor, danas najea tehnologija izrade poluvodikih komponenata.
DDR SDRAM: Double Data Rate SDRAM, memorija kod koje se podaci prenose
na uzlazni i silazni brid sabirnice (FSB), ime se efektivno udvostruuje propusnost
memorije u odnosu na SDRAM. Ovo je danas sve manje aktualna vrsta memorije
jer je zamjenjuje DDR2 memorija.
DDR2 SDRAM: sve koritenija vrsta memorije, omoguuje vee frekvencije rada
od DDR memorije radi poboljanja u dizajnu, no latencije su vee nego kod DDR
memorije.
DIMM: Dual In-Line Memory Module, danas najee koriteni nain pakiranja
memorijskih ploica, pri emu se kontakti nalaze na obje strane ploice i nije ih
potrebno ugraivati u parovima. Imaju 72, 144, 200 (SO-DIMM), 168 (FPM, EDO,
SDRAM), 184 (DDR), 240 (DDR2) kontakta na obje strane ploice.
DRAM: Dynamic RAM, danas praktiki jedina vrsta radne memorije koja se
koristi, informacije u njoj se moraju osvjeavati kako se ne bi izgubile. Jednostavnija
za izradu od SRAM-a.
ECC: Error Correcting Code, nain ispravljanja softverskih greaka u memoriji.
ECC memorije mogu detektirati i ispraviti greke u jednom bitu.
EDO RAM: Extended Data Out, poboljana FPM memorija koja je ostvarivala nekoliko postotaka bolje performanse.
FB-DIMM: Fully Buffered DIMM, nain pakiranja memorijskih ipova, pri emu se
izmeu memorijskog kontrolera i modula nalazi meuspremnik (AMB - Advanced
Memory Buffer), ime se poveava pouzdanost i brzina memorije.
FPM RAM: Fast Page Mode; kod ove se memorije pristup jednom redu memorijskih elija ostavlja otvorenim kako bi se kasnije bre pristupilo istom redu (uita se
jedna stranica kako bi se kasnije lake oitavao pojedinani red).
FSB: Front Side Bus, sabirnica u raunalu preko koje procesor komunicira s
ipsetom na matinoj ploi raunala. Jo uvijek je koriste Intelovi procesori.
HTT: HyperTransport, vrsta raunalne sabirnice koja se koristi u raunalima baziranim na Athlon64 procesorima, u nForce ipsetima i u Appleovim PowerMac G5
raunalima. Dizajnirana je kako bi naslijedila FSB.
JEDEC: Joint Electron Device Engineering Council. Vijee osnovano 1960. koje je,
izmeu ostalog, zadueno za standardizaciju memorijskih standarda.
Latencija: Vrijeme koje protjee od zahtjeva za podatkom do dobivanja podatka,
mjeri se u vremenskim ciklusima sabirnice procesora. Logino je da bi to vrijeme
trebalo biti to krae za bolje performanse.
NVRAM: Non-Volatile RAM, memorija koja ne gubi podatke nestankom napajanja.
Prijenosne Flash memorije su predstavnici ove vrste.
RAM: Random Access Memory, kratica za memoriju kod koje se nasumino pristupa bilo kojem dijelu memorije, dotada se memoriji pristupalo sekvencijalno zbog
mehanikih ogranienja (npr. magnetske vrpce).
RDRAM: Rambus DRAM, vrsta memorije koju je proizvodila tvrtka Rambus. Imala
je veu memorijsku propusnost od SDRAM-a, no i vee latencije.
Registered RAM: RAM koji ima dodatne komponente na sebi koje osiguravaju
pouzdaniji i stabilniji rad. Obino se koristi u serverima.
RIMM: Rambus In-Line Memory Module, vrsta pakiranja memorije koja se koristila kod Rambus memorije. Imala je 184 kontakta na obje strane ploice.
SDRAM: Synchronous Dynamic Random Access Memory, sinkrona memorija pri
emu se njezin rad sinkronizira prema brzini rada sabirnice procesora (za razliku
od DRAM-a, gdje se podaci alju asinkrono, tako da stiu to je prije mogue).
SIMM: Single In-Line Memory Module, stara vrsta memorijske ploice u kojoj su
najee bile EDO i FPM memorije. Imala je 30 ili 72 kontakta na jednoj strani
memorijske ploice; obino su se ugraivale u parovima.
SIPP: Single In-Line Pin Package, vrsta pakiranja memorije, pri emu se na ploici
nalazilo 30 pinova koji bi se utaknuli u rupe na matinoj ploi. Pinovi su bili vrlo
skloni savijanju.
SODIMM: Small Outline DIMM, 72, 144 ili 200 pinova, vrsta pakiranja memorijskih ploica koja se veinom koristi za laptope, miniraunala, pisae i usmjernike.
SRAM: Static RAM, vrsta radne memorije u kojoj se podaci ne moraju osvjeavati, ali se gube nestankom napajanja kao i kod DRAM-a.
(T)BGA: (Tiny) Ball Grid Array, pakiranje memorijskih ipova (novije od TSOP-a), pri
emu se kontakti nalaze ispod ipa te se smanjuje povrina potrebna za ipove na
memorijskoj ploici i pojednostavljuje njihov ukupan dizajn.
TSOP: Thin Small Outline Package, danas najee koriteno pakiranje memorijskih ipova. Karakteriziraju ga kontakti s dviju strana ipa.

VIDI br. 128 / 2006

93

test 3RAM metodologija (0.5)

10/19/06

19:33

Page 94

MARATON TEST DDR2 MEMORIJE, DIO #1

Metodologija testiranja #1

U prvom dijelu testa fokusirali smo se na defaultne

frekvencije i latencije...
pie: Ivica Koriti

vaj opsean test, objektivnosti radi, mora biti

proveden na obje platforme, kako bismo vidjeli
kolike su meusobne razlike izmeu njih. Intelova platforma se sastoji od Asusove P5B Deluxe
matine ploe, Core2 procesora X6800 na 2,93 GHz,
Intelovog stock hladnjaka, WD-ovog Raptora kapaciteta 150 GB, MSI optikog XA52P combo ureaja,
Taganovog napajanja snage 580 W i Gainwardove
7600 GT grafike kartice sa 256 MB DDR3 memorije.
AMD testna platforma (uz istu grafiku karticu)
ima Athlon64 FX-62 takta 2,8 GHz, DFI-jevu LAN
Party NF590 SLI-M2R/G matinu plou, Hiperovo
napajanje 530 W, te isti tvrdi disk i optiku jedinicu. Na
oba raunala instalirani su Windowsi XP te desno
navedeni benchmark alati.
Testiramo samo module frekvencije 800 MHz ili
vie, i to kapaciteta 2 GB - dvije ploice po 1 GB. U

94

VIDI br. 128 / 2006

VIDI studio

MHz po MHz: 800 i vie

tablici su navedeni Nula greaka: Prije svakog
testiranja prvo smo memorije
svi podaci o testoviistestirali Memtestom 86 v1.65.
ma, dok se treba napomenuti jedan detalj kod igara - kvaliteta slike je
bila na najviim postavkama, a AntiAliasing i Anisotropic Filtering su bili iskljueni.
Svaki od testova je ima odreenu postotnu
teinu u ukupnoj ocjeni, s time da su igre imale
najvei utjecaj (vei broj sliica po sekundi je davao veu ocjenu). Vea propusnost je dobivala
veu ocjenu, dok je to bio sluaj i kod nie latencije. Ukupna ocjena u prvom dijelu testa je izraunata kao 50% ocjene jedne te 50% ocjene
druge platforme. Konanu Grand Prix i Best Buy
ocjenu pojedinih memorija navest emo u sljedeem broju, nakon to provedemo opseno testiranje latencija i overclocking mogunosti.

WWW.VIDI.HR

Udio rezultata u ocjeni

15 %
15 %

15 %

10 %

15 %
10 %

20 %

ScienceMark 2

Everest 3.01

3DMark06

Sandra 2007

PCMark05

DOOM 3

Umjetno i realno: Dvije igre rade drutvo

skupini od ukupno pet sintetikih testova.

F.E.A.R.

test 4RAM pregled (3)

10/19/06

19:35

Page 96

MARATON TEST DDR2 MEMORIJE, DIO #1

Corsair CM2X1024-6400

Spori start potencijalnog ampiona

Vie latencije, manji napon i sukladno tome nia cijena ine izvrstan
paket, no na defaultnim postavkama jo uvijek ne pokazuje to moe
Ove module karakterizira via latencija - to sa sobom povlai i slabije rezultate na defaultnim postavkama - no
samo kod AMD-a kod kojeg su rezultati vie ovisni o latenciji nego kod Intela. U prosjeku su rezultati propusnosti slabiji za samo 5% (od za sada najbre memorije), dok je kod latencije taj iznos na 10% (ak 20% kod Intela!). Kod obje platforme prosjek testova propusnosti kvari Sandra, u kojoj ovi moduli ostvaruju loije rezultate od ostalih testova. Mogunost rada na 1T kod AMD-ove
platforme osjetno utjee na rezultate, te je ova memorija bolji izbor za AMD-ovu platformu. Za sada solidno, vidjet emo kako napreduje idui mjesec.

Corsair CM2X1024-6400C4

Crucial Ballistix PC2-6400-CL4

Nie je bolje

Izgled je vaan?

Potencijalni izaziva za
GP u 800 MHz ringu

Ovi moduli imaju ak i dodatne kope

radi boljeg prijanjanja hladnjaka
Zbog dotinih kopi je izgled ovih modula
upeatljiv. To ipak nema nikakve veze sa rezultatima, koji su meu boljima. Trea najvia cijena ne
utjee posebno dobro na BB indeks. Ukupno gledano,
ova memorija se za sada vrti negdje oko drugog mjesta, a podjednako dobre rezultate ostvaruje i na Intelu i
na AMD-u. Zanimljivo je ustanoviti da se performanse
modula iznimno dobro poklapaju sa cijenom. Nadajmo se
samo da cijena nee puno vie skoiti gore, imajui u vidu
poskupljenja memorije u zadnje vrijeme... Ovo je jedan od
favorita za prosinaki GP!

Rezultati testova latencija su bolji

na AMD-ovoj platformi - to nije
nita novo. I to se tie ostalih testova, mrvicu su bolji na AMD-ovoj platformi. Ovi memorijski moduli su etvrti
najbolji na AMD-u, te tek peti na Intelu.
Ovo je relativno lo rezultat za Corsair, no u
obzir treba uzeti da se radi o prvom dijelu
testa - defaultne frekvencije i latencije. Imamo
razloga vjerovati da e se u drugom krugu natjecanja ploa posve okrenuti...

Medalje emo dodijeliti u sljedeem broju

AMD
Corsair CM2X1024-6400
Corsair CM2X1024-6400C4
Crucial Ballistix PC2-6400-CL4
GeIL GX22GB6400DC
Kingmax KLDD48F-A8KB5
Patriot PSD21G8002 PC6400 CL5
Super Talent T800UX2GC4
GeIL GX22GB8500PDC
Intel
Corsair CM2X1024-6400
Corsair CM2X1024-6400C4
Crucial Ballistix PC2-6400-CL4
GeIL GX22GB6400DC
Kingmax KLDD48F-A8KB5
Patriot PSD21G8002 PC6400 CL5
Super Talent T800UX2GC4
GeIL GX22GB8500PDC

96

VIDI br. 128 / 2006

Scie
Ban nceMa
r
dwi
dth k 2.0
(MB
/s)
Scie
nce
Late Mark
2.0
ncy
(ns)
F.E.
A.R
. 10
24x
768
(fps
Doo
)
m3
102
4x7
68 (
fps)
S
Ban andra
dwi
2
dth 007
Int (
MB
San
/s)
dra
200
Floa 7 Band
t (M
wid
th
B/s
)
San
dra
200
7 La
tenc
y (n
Eve
s)
rest
3.01
Rea
(MB
d
/s)
Eve
rest
3.0
(MB 1 Write
/s)

Tes
tne
pos
tavk
e

Naz
ivni
nap
on

Rezultati testiranja nakon prvog kruga

1,9
2,1
2,2
1,8
1,8
1,8
2,2
2,4

1,9V 5-5-5-18-1T
2,13V 4-4-4-12-1T
2,2V 4-4-4-12-1T
1,8V 5-5-5-18-2T
1,85V 5-5-5-18-2T
1,85V 5-5-5-18-2T
2,2V 4-4-4-8-2T
2,4V 4-4-4-12-2T

8.447,77
8.532,31
8.214,19
7.735,96
7.822,09
7.701,26
8.543,57
8.972,33

47,51
43,94
44,66
49,30
48,59
49,30
45,73
43,27

82
81
82
82
80
81
82
81

124,00
125,10
124,90
122,80
122,80
122,90
125,30
127,00

8.660
8.965
8.947
8.600
8.410
8.710
8.788
9.662

8.608
8.931
8.915
8.489
8.349
8.716
8.776
9.632

86
83
83
90
90
90
86
79

8.526
8.805
8.805
8.278
8.273
8.268
8.575
8.937

8.021
8.041
8.040
8.016
8.016
8.017
8.040
8.091

1,9
2,1
2,2
1,8
1,8
1,8
2,2
2,4

1,9V 5-5-5-18-2T
2,1V 4-4-4-12-2T
2,25V 4-4-4-12-2T
1,8V 5-5-5-18-2T
1,8V 5-5-5-18-2T
1,8V 5-5-5-18-2T
2,25V 4-4-3-8-2T
2,4V 4-4-4-12-2T

5.190,08
5.228,61
5.261,20
5.204,56
5.180,92
5.218,05
5.259,25
5.455,41

49,43
47,73
47,39
48,75
49,77
48,41
47,39
40,91

82
82
82
81
81
82
82
82

129,70
130,20
130,30
133,30
129,70
133,30
130,60
132,70

5.606
5.651
5.628
5.609
5.595
5.595
5.649
5.969

5.619
5.654
5.642
5.602
5.615
5.606
5.653
5.980

85
81
81
85
85
85
81
70

7.031
7.082
7.077
7.046
7.052
7.050
7.088
7.728

4.861
4.860
4.862
4.862
4.861
4.861
4.860
4.862

WWW.VIDI.HR

test 4RAM pregled (3)

10/19/06

19:35

Page 97

DDR2 MEMORIJE, DIO #1 MARATON TEST

Kingmax KLDD48F-A8KB5

GeIL GX22GB6400DC

Na zaelju

Meu zadnjima
Visoke latencije i nii Command
Rate ostavili su traga

Netko uvijek mora biti i zadnji, a na ovom

testu su to upravo ovi memorijski moduli
Performanse ovih modula su dosljedne - praktiki redovito na zaelju. Tek tu i tamo se elektroni pomalo zalete
te ova memorija uspijeva poskoiti i do sredine po rezultatima u nekim testovima. Ovakvi rezultati su posljedica, pogaate, visokih latencija, no ne bismo se udili i da se performanse poboljaju boljim hlaenjem, tj. stavljanjem hladnjaka. Toplina je uvijek negativan faktor kod elektronike.
Treba ipak primijetiti da je memorija druga to se tie latencije od svih ponuenih CL5 modula, te nudi neto bolje performanse na AMD-ovoj platformi. Najloiji GP i BB indeksi su rekli
svoje - za manje od stotinjak kuna dobije se bolja memorija.

Memorija sa imenom ampiona pada sa stabla daleko od brata. No, ovo je drugi kraj
obitelji koji je neto sporiji. Rezultati su tako
dosta loi te se konstantno vrte oko treeg
mjesta - odozada. No, ako uzmemo u obzir samo
memorije sa viom latencijom, rezultati su drugi,
odmah iza Corsaira. Prilino su konzistentni te se
moe zakljuiti da je to otprilike najbolje to se moe
dobiti od ove memorije. ak su i ovdje performanse u
skladu sa cijenom (trea najnia). BB indeks je, zanimljivo, skoro trei odozada.

Patriot PSD21G8002 PC6400 CL5

Pobjednik po Intelovu ukusu?

Unato visokim latencijama ovi memorijski moduli ostvaruju iznimno
dobar rezultat na Intelovoj platformi
Ve prema zadnja tri slova u imenu memorije mogu se nagaati rezultati - pogotovo u
usporedbi s ovako estokom konkurencijom. Memorija je takoer relativno konzistentna,
slino Kingmaxu uspijeva tu i tamo doskoiti do etvrtog mjesta odozada, no preteno se zadrava na predzadnjem mjestu. Ovdje je zanimljivo primijetiti da su rezultati testova skoro konstantno bolji na Intelu nego na AMD-ovoj platformi
(PCMark i latencije su bolje kod AMD-a). Generalno gledano, ova memorija je bolji izbor za Intelovu platformu. Vidjet emo to nosi drugi krug.

Gaming

 vie je bolje

 manje je bolje

Ust
upi
o

Synthetic

Okv
s PD irna ci
V-o jena
m(
kn)

Gra
n
plat d Prix
form
in
a / deks
uku
pni

Bes
t Bu
y in
dek
s

PCM
ark0
5M
emo
ry
3DM
ark0
6 To
tal

Eve
rest
3.0
(MB 1 Copy
/s)
Eve
rest
3.01
L
(ns) atency

Scientific


1

8.338
8.681
8.661
8.107
8.120
8.122
8.496
9.062

51,80
48,70
48,70
50,20
50,30
50,20
47,00
45,80

5.132
5.205
5.177
5.276
5.140
5.145
5.196
5.301

3.382
3.376
3.379
3.375
3.384
3.374
3.378
3.386

3,65
3,64
3,78
3,67
3,43
3,81
3,87
3,53

3,22 / 2,89
3,55 / 3,29
3,68 / 3,38
2,82 / 2,89
2,35 / 2,23
2,38 / 2,84
3,67 / 3,41
4,78 / 4,78

2.498,00
2.819,00
2.692,09
2.468,00
2.298,00
2.236,00
2.599,00
4.122,00

eSys, www.esys.hr
eSys, www.esys.hr
Links, www.links.hr
eSys, www.esys.hr
Autronic Computers, www.autronic.hr
Asbis, www.asbis.hr
Renoprom, www.renoprom.hr
eSys, www.esys.hr

5.440
5.513
5.513
5.451
5.442
5.448
5.536
5.627

67,80
66,30
66,30
67,90
67,80
67,80
66,30
57,40

5.923
5.977
5.986
5.918
5.917
5.922
5.984
6.191

3.426
3.434
3.428
3.438
3.427
3.436
3.434
3.432

3,65
3,64
3,78
3,67
3,43
3,81
3,87
3,53

2,56 / 2,89
3,04 / 3,29
3,09 / 3,38
2,96 / 2,89
2,11 / 2,23
3,31 / 2,84
3,16 / 3,41
4,78 / 4,78

2.498,00
2.819,00
2.692,09
2.468,00
2.298,00
2.236,00
2.599,00
4.122,00

eSys, www.esys.hr
eSys, www.esys.hr
Links, www.links.hr
eSys, www.esys.hr
Autronic Computers, www.autronic.hr
Asbis, www.asbis.hr
Renoprom, www.renoprom.hr
eSys, www.esys.hr

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

97

test 4RAM pregled (3)

10/19/06

19:35

Page 98

MARATON TEST DDR2 MEMORIJE, DIO #1

FAVORITI NAKON PRVOG KRUGA TESTIRANJA

GeIL GX22GB8500PDC

Pobjednik
prvog kruga!

No, ovakve performanse

imaju svoju cijenu

Prvo to treba napomenuti kod rezultata ove memorije jest da je ona

testirana na 1.066 MHz. Barem kod
U prvom krugu naeg usporednog testa, Super Talent se
Intela, dok na AMD-u tu frekvencipokazao izvrsnim igraem u BB kategoriji...
ju nismo uspjeli postii, a da se ne
Super
Talent je mnogima vjerojatno nepoznat, no ime je u industriji prilino dugo,
promijeni frekvencija procesora
imaju
dvadesetak
godina iskustva na podruju memorija. Kod nas su moda najpoz(BIOS ploe nema opciju 1.066
natiji po prijenosnim flash diskovima. No, ako ve nisu bili poznati itateljima Vidija,
MHz, te smo morali overclockirati
onda e sada biti. Ekstremno niske latencije ovoj memoriji daju odline rezultate. Ipak
procesor da bismo dobili najviu
treba
spomenuti da memoriju nismo uspjeli potjerati na nazivnim latencijama, te se
moguu frekvenciju, 940 MHz).
testne
latencije
mogu vidjeti u usporednoj tablici. Latencije naravno daju bolje rezultate na
to se pak rezultata tie, tu se
AMD-ovoj platformi te je u veini testova trei, a ispred njega su (unato niskim latencijanema to dodati. Nekoliko stotina
ma) Corsair i tek za dlaku Crucial (GeIL je, naravno, prilino ispred). GP indeksi su trei na obje
MHz performanse poboljava poprilino te je tako ova memorija apsoplatforme,
a ukupnu ocjenu izvlae bolje performanse na AMD-u. Cijena memorije je najnia
lutni favorit, barem dok u ring idui mjesec ne ubacimo Corsairove
od
svih
CL4
memorija (ipak su samo etiri), te tako ovi memorijski moduli predstavljaju optiDominatore. Zanimljivo je ipak primijetiti da su 3DMark i Doom3
malnu kombinaciju performansi i novca kojeg ete izdvojiti za nju. Ukoliko se performanse za zahtrezultati neto slabiji kod Intela, te nisu najbolji. Najbolje perforjevnije korisnike ne promijene, ovo je definitivni favorit za BB medalju.
manse ipak imaju svoju cijenu, pa pretpostavljamo da e tek rijet-

The Next Best Thing

ki itatelji (koje oito ulja novanik) odluiti kupiti ba ovu

memoriju. Jedan od definitivnih favorita.

98

VIDI br. 128 / 2006

Grafova nikad dovoljno: Pa tako i ovaj govori

praktiki istu priu kao i graf s lijeva, no na ovom grafu
se vidi stanje pojedinano za svaku od memorija.
Zasebne ocjene su zbrojene te izraene na skali od
jedan do pet, a postotak ocjena platformi u ukupnoj
ocjeni je predstavljen razliito obojanim dijelom stupca.
Vrlo lijepo se vidi da su performanse podijeljene po
latencijama. GeIL je za sada nedodirljiv, a to je posljedica vee frekvencije rada koja (kao i prije) ima direktan
utjecaj na performanse, te ne vidimo da e se ta

WWW.VIDI.HR

Kingmax KLDD48F-A8KB5

Patriot PSD21G8002 PC6400 CL5

GeIL GX22GB6400DC

Corsair CM2X1024-6400

Corsair CM2X1024-6400C4

rijei predstavljene su pitom koju moete vidjeti

iznad teksta. Pita predstavlja zbroj Grand Prix
ocjene svake platforme za svaku pojedinu memoriju, te postotni iznos ocjene platforme u ukupnoj
ocjeni. Jednostavnije je nacrtati nego objasniti. ;)
Iz pite se vidi da vei postotak ukupne ocjene ima
AMD-ova platforma, no tek za 1%. Efektivno to
znai da veina memorija bolje performanse ostvaruje ba na toj platformi, a velik udio u tome
sasvim sigurno ima i memorijski kontroler koji je
integriran u procesor. Rezultati svih memorija osim
Patriotove su bolji na AMD-u, te moramo priznati
da nam takav rezultat Patriota nije nimalo jasan.
Ne postoji nekakav opipljivi razlog zbog kojeg bi
rezultat trebao biti ba takav. Testovi latencije i
memorijske propusnosti su openito gledano bolji
na AMD-ovoj platformi, no to su ipak sintetiki
testovi. Zanimljivo je usporediti dva testa koji

neto govore o realnim uvjetima, a ovdje su to

testovi dviju igara. Broj frameova u F.E.A.R.-u ba i
ne govori mnogo, rezultati su ogranieni grafikom
karticom, te ako pogledamo samo njih moemo slobodno rei da se kupovina ovako brze memorije ne
isplati. Situacija kod Dooma 3 ipak govori neto
vie. Latencija ima vei utjecaj kod AMD-a, te su
tako slabiji rezultati kod memorija sa veom latencijom, a vrijedi i obrnuto. Corsair 6400 se ipak
pomalo istie kvalitetom unato viim latencijama,
to daje naslutiti da e u drugom krugu Corsair
pokazati svoje pravo lice. Kod Intela je situacija
bitno drugaija. Najvie frameova ostvaruju ba
memorije sa veom latencijom - Patriot i GeIL ostvaruju odline rezultate u spomenutoj igri. Ako
imate raunalo bazirano na AMD-ovom procesoru
(ili ga tek planirate nabaviti), slobodno vam moemo preporuiti da obratite pozornost na latencije
memorije. Imajte na umu da ovo nije konaan
zakljuak ovog testa!

Crucial Ballistix PC2-6400-CL4

Ukupna ocjena performansi i njena

podjela: Ovih nekoliko naizgled kompliciranih

Super Talent T800UX2GC4

GeIL GX22GB8500PDC

Super Talent T800UX2GC4

injenica promijeniti - osim ako Corsair ne pomrsi

raune GeIL-u idui mjesec. Takoer se dolazi do
zakljuka da je frekvencija rada vanija od latencija.
Sljedee tri memorije imaju nazivne CL4 latencije, te se
vidi njihov odmak od ostatka memorija, koje su sve sa
nazivnim latencijama CL5. Na zaelju se nalaze dvije
najjeftinije memorije.
Na defaultnm postavkama, dakle, u 800 MHz ringu
najbolji su su Super Talent, Crucial te Corsair, dok GeIL
odmak ostvaruje prvenstveno veem radnom taktu.

BestBuy lista (2.5)

18/10/06

09:18

Page 101

VidiBestBuy
N A J I S P L A T I V I J I
Metodologija
Kako dodjeljujemo Best Buy?
Vidi se trudi u svakom testu nai to je
vei mogui skup karakteristika nekog
ureaja koje se mogu uzeti kao zajednike, kako bi diferencijacija ureaja po
tim kriterijima bila maksimalno objektivna.

H A R D V E R

N A

T R I T U

Best Buy testa LightScribe prilica

BenQ caruje
U otroj konkurenciji na prolomjesenom
testu izmakao je za mrvicu, no ipak
dovoljno za pobjednika...

K
Provjereno u VidiLabu: Plasman svih ureaja na
ovoj listi rezultat je opsenog i objektivnog testiranja
Pojedinu karakteristiku svakog ureaja
usporeujemo sa istom tom karakteristikom ostalih ureaja, relativno prema
najboljem i najloijem ureaju na testu.
Npr, imamo li pet grafikih kartica, od
kojih je najslabija ostvarila 2.000 bodova u 3DMarku 2006, ona e dobiti
najniu ocjenu u 3DMark testu (1), a
najjaa kartica, koja je ostvarila, recimo, 6.000 bodova, dobit e najviu
ocjenu u tom testu (5). Preostale 3 e
se rangirati u ovisnosti o kvaliteti svog
rezultata u odnosu na najbolju i najloiju karticu (od 1.01 do 4.99) prema
tono definiranim formulama i postotnim udjelima.
Na isti nain, naime, ocjenjujemo i
cijenu ureaja. Ureaj sa najviom cijenom dobit e najloiju ocjenu cijene
(1), a ureaj sa najniom cijenom dobit
e najviu ocjenu (5). Ostali ureaji e
se rangirati u ovisnosti o najboljem i
najloijem ureaju po kriteriju cijene i
dobiti odreenu ocjenu cijene. Konaan
Best Buy indeks dodjeljuje se tako da u
njemu Grand Prix ocjena (ocjena performansi) ima udio od 50%, a ocjena
cijene udio od 50%. Dakle, Best Buy
ureaj nije najjeftiniji ureaj na testu,
ve najisplativiji.
Ovo se u praksi pokazalo najrealnijim u
odreivanju omjera cijena / performanse, odnosno uloeno / dobiveno. A upravo taj omjer, izraen numerikom
vrijednou izmeu 1.0 i 5.0, ini Best
Buy ocjenu ureaja.

ako u ovom broju nismo dodijelili Best Buy

nagradu zbog elje da vam test memorijskih
modula donesemo u in-depth dvomjesenom
izdanju, odluili smo se opisati jedan od prije
nagraenih ureaja - s prolomjesenog testa LightBenQ
Scribe prilica.
DW1655:
BenQ DW1655 je prilica robusne i vrste izJednostavan i uobiajen dizajn krije jednu od najbrih
rade, a bio je na favorit od samog poetka testa LightScribe prilica na tritu.
Pokazalo se da smo donekle od prvog trena bili u
Ovaj snima je opremljen inteligentnom SolidBurn tehpravu, obrisao je pod svim ostalim LightScribe snimaima na
testu - nekima samo za dlaku, no dovoljno za proglaenje nologijom koja "ui" karakteristike medija za snimanje i priprvaka. Brat blizanac s drugaijom prednjom maskom, ali lagoava postavke, to rezultira savrenom kontrolom laseristovjetnom ladicom (Philips PBDV1688B/00), ostvario je ske zrake koja se urezuje u medij to u konanici daje vrlo
takoer vrhunske rezultate, s razlikom od samo jedne se- kvalitetan zapis u cijelom podruju snimanja medija. Motokunde. Bili bismo sretniji da uz snima dolazi dodatna maska rizirana ladica Benq snimaa poprilino je tiha, kompaktna i
u drugoj boji kao kod, primjerice, LiteOn snimaa, to sma- jednolino klizi u oba smjera te prihvaa medije od 80 i 120
tramo kvalitetnijim rjeenjem i zgodnim detaljem za sve mm. Vlasnicima mATX kuita takoer e dobro doi mogunost vertikalne montae snimaa.
popularniji modding raunalnih kuita.

Objanjenje Best Buy Info Boxa

Kategorizacija i ocjene
Vidijeva Best Buy lista sastavljena je od ureaja
koji su u posljednjih godinu dana dobivali nagrade u
asopisu Vidi. S time na umu, nain prezentacije ureaja konzistentan je s nainom prezentacije unutar
Vidijevih testova: za svaki je tono navedena ocjena
koju je ureaj ostvario na usporednom testu te trenutna okvirna cijena na naem tritu, ukoliko je ureaj jo u prodaji...
Imajte na umu da su ocjene navedene ovdje ocjene koje su u trenutku testiranja (od kojeg je moda
prolo 6 i vie mjeseci) dodijeljene opisanom ureaju
relativno prema drugim ureajima na tom testu, a ne
prema drugim ureajima u ovom Best Buy pregledu!
Drugim rijeima, ako ureaj A u ovom pregledu ima
manju ocjenu od ureaja B, te ocjene nisu direktno
usporedive, jer nisu doneene u istom kontekstu i na
istom testu.
Za detaljne relacije izmeu ocjena (u kontekstu
kojih ocjene navedene u ovom pregledu doista dolaze
do izraaja) preporuujemo da proitate onaj broj
Vidija u kojem je ureaj testiran (tono izdanje navedeno je u Info Boxu). Nain na koji Vidi dodjeljuje
Best Buy ocjene objanjen je u okviru lijevo...

WWW.VIDILAB.COM

Best Buy Info: Info Box Vidijeve Best Buy liste

napravljen je po uzoru na ostale Vidijeve informacijske okvire: 1) naziv ureaja; 2) kategorija ureaja te
ostvarene ocjene na Vidijevom usporednom testu;
3) osnovne informacije o ureaju te izdanje Vidija u
kojem je ureaj testiran; 4) kratki dojam testiranog
ureaja; 5) okvirna maloprodajna cijena* ureaja na
naem tritu (s ukljuenim PDV-om)...
*cijene ureaja su okvirne i informativnog
karaktera, te vrijede u trenutku ulaska u tisak

LAPTOPI
MONITORI
GRAFIKE KARTICE
DVD SNIMAI

HDTV LCD TV
Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Color Coding:
Kategorije su obojane
razliitim bojama...

3,93
4,22

MRENA OPREMA
PISAI

Samsung LE32R51B

MOBILNI UREAJI

Proizvoa: Samsung
Dijagonala: 32
Rezolucija: 1366x768
Kontrast: 3000:1
Svjetlina: 500cd/m2
Recenzirano u Vidiju:
#121, travanj '06.
Opis: Neskromno deklarirani Samsungov LCD TV
nudi u praksi izvrstan vidljivi kut, te sliku bez veih
zamjerki. Kontrast je vrlo dobar, boje su dobre vjernosti a brzina je meu najboljima.

MATINE PLOE
PROCESORI

Info: www.hgspot.hr
www.europatrade.hr

PROJEKTORI
FOTOAPARATI
TVRDI DISKOVI

Okvirna cijena:

9.330,00 kn

TV OPREMA

VIDI br. 128 / 2006

101

BestBuy lista (2.5)

18/10/06

09:18

Page 102

VIDI BEST BUY HARDVERSKA TOP LISTA

DVD/DIVX PLAYERI
Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

MATINE PLOE (AMD)

4,08
4,54

NAJISPLATIVIJI HARDVER NA TRITU

Vivax K-201

Okvirna cijena:

Info: www.hgspot.hr

DSLR FOTOAPARATI

Olympus E-500

Okvirna cijena:

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

XGA PROJEKTORI

Info: www.elkotech.hr

NEC LT-25

Okvirna cijena:

8.780,00 kn
HDTV LCD TV
Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

102

Okvirna cijena:

9.330,00 kn

VIDI br. 128 / 2006

Okvirna cijena:

Proizvoa: Hitachi
Tehnologija: 3LCD
Buka: 28 dB
Kontrast: 7000:1
Svjetlina: 1200 ANSI lumena
Recenzirano u Vidiju:
#121, travanj '06.
Opis: Visoka kvaliteta prikaza i, za ovu kategoriju,
prilino niska cijena, osigurale su BB ocjenu ovom
projektoru na HDTV testu. Boje su izvrsne, kontrast odlian, u radu je tih - a dizajnom oduevljava!

Info: www.mikronis.hr
www.lukvel.hr

Okvirna cijena:

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Okvirna cijena:

500,00 kn

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Proizvoa: Sony Ericsson

Kamera: 2 MP
Memorija: 32 MB
Ekran: 176x220
Baterija: do 400 sati
Recenzirano u Vidiju:
#124, srpanj '06.
Opis: Neto stariji igra na tritu oduevljava
niskom cijenom i koliinom ponuenih dodataka za
taj iznos. Ima sve to vam treba, a dolazi i s dodatnom Sony Memory Stick Pro duo karticom (64 MB)

Info: www.sonyericsson.hr

2.000,00 kn
Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Okvirna cijena:

Info: www.technomax.hr

3,22
4,47

15.500,00 kn
Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

3,61
3,73

Canon Pixma IP4200

Proizvoa: HP
Rezolucija: 600 tpi
Princip rada: laser
Memorija: 16 MB
Ladica: 250 listova
Recenzirano u Vidiju:
#120, oujak '06.
Opis: Glavno obiljeje ovog pisaa je jednostavnost i
tedljivost. Svaki od tonera sadri vlastiti bubanj,
to pojednostavnjuje odravanje i smanjuje troak
ispisa na samo 0.36 kn po stranici!

WWW.VIDI.HR

Okvirna cijena:

INK-JET PISAI

LASERSKI PISAI U BOJI

Info: www.hp.com/hr
www.ve-mil.hr
www.recro.hr

4,01
4,50

Proizvoa: Philips
Ekran: 42", 16:9
Kontrast: 3000:1
Svjetlina: 1200 cd/m2
TV tuner: analogni
Recenzirano u Vidiju:
#121, travanj '06.
Opis: Visoka rezolucija od 1024 x 1024 piksela,
fenomenalna Philipsova PixelPlus tehnologija i elegantan dizajn, a sve to po cijeni i do 3.000 kuna
manjoj od slinih konkurentnih modela!

840,00 kn
Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Okvirna cijena:

Philips 42PF7520

Proizvoa: Seagate
Kapacitet: 300 GB
Suelje: SATA 3.0
Buffer: 16 MB
Brzina vrtnje: 7200 o/min
Recenzirano u Vidiju:
#122, svibanj '06.
Opis: U testovima je "grabio" ili prva ili druga mjesta, zagrijavao se najmanje, a dobri rezultati potkrijepljeni su povoljnom cijenom od samo 3 kune po
gigabajtu. Treba li rei neto vie?

Info: www.esys.hr

3,69
4,34

HDTV PLAZMA TV
4,64
4,79

HP CLJ 2600n

Proizvoa: Canon
Rezolucija: 300 tpi
Tip: sublimacijski
Formati: JPEG
LCD: nema
Recenzirano u Vidiju:
#127, listopad '06.
Opis: Iako bez mnogo opreme, ovaj pisa savren
je izbor za one koji po maloj cijeni ele solidnu
kvalitetu ispisa, a za koji im nee biti potrebna
prisutnost raunala.

Info: www.kodak-centar.hr

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

13.630,00 kn
2,95
4,50

1.070,00 kn

2.100,00 kn

Baracuda 7200.9 300 GB

Selphy CP-510 DSC

Proizvoa: Samsung
Dijagonala: 32
Rezolucija: 1366x768
Kontrast: 3000:1
Svjetlina: 500cd/m2
Recenzirano u Vidiju:
#121, travanj '06.
Opis: Neskromno deklarirani Samsungov LCD TV
nudi u praksi izvrstan vidljivi kut, te sliku bez veih
zamjerki. Kontrast je vrlo dobar, boje su dobre vjernosti a brzina je meu najboljima.

Proizvoa: HP
Procesor: 300 MHz
ROM/RAM: 64 MB / 32 MB
OS: Windows Mobile 5.0 PE
Ekran: 3.5
Recenzirano u Vidiju:
#124, srpanj '06.
Opis: Ovaj entry-level PDA namijenjen je upravo
korisnicima koji ele ui u svijet handheld PC
raunala, a nisu sigurni je li to za njih... 2.000
kuna povoljna je cijena za ulaznicu.

Info: www.hgspot.hr

Okvirna cijena:

Sony Ericsson K750i

DISKOVI VEI OD 300 GB

4,40
4,48

FOTOPISAI
3,93
4,22

Samsung LE32R51B

Info: www.hgspot.hr
www.europatrade.hr

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Info: www.kvark.hr

MOBITELI S KAMEROM
3,30
3,76

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

1470,00 kn

Hitachi PJ-TX200

Proizvoa: NEC
Tehnologija: DLP
Buka: 30-35 dB
Kontrast: 1500:1
Svjetlina: 2200 ANSI lumena
Recenzirano u Vidiju:
#122, svibanj '06.
Opis: Projektor koji poteno odrauje svoj posao.
Izvrsna svjetlina, solidna otrina (iako ipak neto
mutnija u odnosu na LCD brau) i solidan kontrast i
boje. Idealno za prezentacije i kunu uporabu!

Info: www.acord-computers.hr

Okvirna cijena:

4,29
4,49

Proizvoa: Smartvision
Senzor: 5.0 MP
Rezolucija: 2560x1920
Zoom: 3x
LCD ekran: 2, 130k piksela
Recenzirano u Vidiju:
#121, travanj '06.
Opis: Relativno nepoznati brand pokazao je zube
etabliranoj konkurenciji. Izvrsna otrina i fokusiranje, te vjerne boje kvalitetnog zasienja daje fotoaparat u vrstom kuitu popriline teine.

2.800,00 kn

HP iPAQ rx1950

HDTV PROJEKTORI
4,07
4,42

Okvirna cijena:

PDA RAUNALA
3,72
3,89

Proizvoa: Intel
Arhitektura: Presler, 65 nm
Radni takt: 3,2 GHz
Broj jezgri: 2
L2 cache: 4.096 KB
Recenzirano u Vidiju:
#124, srpanj '06.
Opis: Iako u zadnje vrijeme AMD krasi stranice svih
medija kao definitivni Best Buy, kao odlian procesor za sve namjene i pristupanu cijenu pokazao se
upravo ovaj Intel...

5.400,00 kn
Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Proizvoa: Olympus
Senzor: 8.2 MP
Rezolucija: 3290x2480
Zoom: 3x
LCD ekran: 2.5
Recenzirano u Vidiju:
#125-6, kolovoz/rujan '06.
Opis: Iznimno povoljna cijena i izvrsna kvaliteta
fotografija na usporednom testu ultrakompaktnih
digitalaca osigurali su ovom fotoaparatu ne samo
Best Buy, nego i Grand Prix titulu. Izvrsna kupnja!

Info: www.olympus.hr

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Smartvision DC5345PWS

440,00 kn

Intel Pentium D 940

Proizvoa: Olympus
Senzor: 8.0 MP
Rezolucija: 3264x2448
Zoom: ovisno o objektivu
LCD ekran: 2.5, 215k piksela
Recenzirano u Vidiju:
#123, lipanj '06.
Opis: Ovaj maleni fotoaparat velikih mogunosti
predstavlja izvrstan izbor za poetnike u digitalnoj
SLR fotografiji. Za manje od 1.000 eura dobit ete
kit sa dva objektiva i CF karticom. Iznimno isplativo!

Info: www.olympus.hr

Okvirna cijena:

PROCESORI
3,70
4,42

KOMPAKTNI DIGITALCI
4,39
4,29
4,95

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Olympus mju800

Proizvoa: ASRock
Socket: AM2
ipset: ULi 1697
Hlaenje: Pasivno
RAM: Do 8 GB DDR2
Recenzirano u Vidiju:
#125-6, kolovoz/rujan '06.
Opis: Najjeftinija SLI ploa na tritu odlikuje se
solidnim performansama u svim uvjetima rada.
Nee odueviti najzahtjevnije, ali nudi najbolji omjer
cijene i performansi

230,00 kn
Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

ULTRATANKI DIGITALCI
3,57
4,27

ASRock AM2XLI-eSATA2

Proizvoa: Vivax
Izlazi: SCART, chinch
Titlovi: .sub, .srt
ip: Zoran Vaddis 882
Meni: podran HR
Recenzirano u Vidiju:
#127, listopad '06.
Opis: DVD/DivX playeri u ovako niskom cjenovnom
rangu veinom su prilino loe kvalitete, no Vivax
koji smo testirali, uz jo neke, opravdava ulog od
230 kuna i daje dobru dozu sigurnosti u kvalitetu.

Info: www.hgspot.hr

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Okvirna cijena:

3.050,00 kn

Proizvoa: Canon
Rezolucija: 9600x2400 tpi
Princip rada: termalni
Oprema: dvostrani i CD ispis, ladica
Masa: 6.5 kg
Recenzirano u Vidiju:
#119, veljaa '06.
Opis: Iznimno mala tokica (1 pikolitar) zasluna je
za izvrsnu kvalitetu slike. Dobra opremljenost pisaa
dodatno podie ocjenu, kao i jeftin ispis po stranici,
bilo crno bijela bilo u boji.

Info: www.hgspot.hr

Okvirna cijena:

700,00 kn

BestBuy lista (2.5)

18/10/06

09:19

Page 103

HARDVERSKA TOP LISTA VIDI BEST BUY

INK-JET PISAI

WI-FI MRENI ROUTER

3,09
3,73

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Epson Stylus D88

Okvirna cijena:

HIGH-END LAPTOPI

Info: www.asbis.hr

Okvirna cijena:

370,00 kn
ULTRAPRIJENOSNICI

3,08
4,04

Gericom 1st supersonic PCIe

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

2,64
3,79

Dell Latitude D400

Proizvoa: Gericom
Procesor: Pentiuim M-A 1,73
Ekran: 15,4 1280 x 800
Grafika: NV GF 6600
RAM: 1024 MB DDR2
Recenzirano u Vidiju:
#120, oujak '06.
Opis: Ujednaene performanse, dobro trajanje
baterije (preko tri sata), dovoljno radne memorije,
dosta dobar ekranski prikaz te priloena torba
donijeli su mu naslov u jakoj konkurenciji.
Okvirna cijena:

12.035,00 kn
DVD SNIMAI
Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Proizvoa: Canyon
Standardi: 802.11b,g
Sigurnost: WEP, WPA, MAC filter
Dodatno: DHCP server, firewall, PPPoE
Broj portova: 4 LAN, 1 WAN
Recenzirano u Vidiju:
#119, veljaa '06.
Opis: Najljepe dizajniran router na usporednom
testu performansama nadmauje i mnogo razvikanije modele. Kvaliteta signala je odlina, a cijena iznimno povoljna...

600,00 kn kn

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Info: www.raj.hr

3,81
4,40

Canyon CN-WF514

Proizvoa: Epson
Rezolucija: 5760x1440 tpi
Princip rada: piezzo
Oprema: Masa: 4.6 kg
Recenzirano u Vidiju:
#119, veljaa '06.
Opis: Jedan od rijetkih novih pisaa sa paralernim
portom, to e obradovati vlasnike starih raunala,
izvrsne je kvalitete ispisa i niske cijene otiska. Buka
u radu je niska, a brzina ispisa vrlo dobra.

Info: www.recro.hr
www.eurotrade.hr

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

Proizvoa: Dell
Procesor: Pentiuim M-A 1,6
Ekran: 12,1 1024 x 768
Grafika: Integrirana IEG 2
RAM: 512 MB DDR
Recenzirano u Vidiju:
#123, lipanj '06.
Opis: Nevjerojatno niska cijena zaokruuje u globalu
pozitivan dojam koji je ovaj prijenosnik ostavio na
nas na usporednom testu. Performansama je
unutar prosjeka, a kvalitetom izrade briljira!

Info: www.mikronis.hr
www.tecomtrade.hr

Okvirna cijena:

7.100,00 kn

DVD SNIMAI
4,90
4,94

BenQ DW1655

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

4,34
4,58

BenQ DW1640

Proizvoa: BenQ
Formati: DL DVD+/-RW
Brzina: 8x -DL, 16x +R
Pakiranje: bulk
Buffer: 2MB
Recenzirano u Vidiju:
#127, listopad '05.
Opis: DVD snima s podrkom za LightScribe
tehnologiju koji jednostavno oduevljava brzinom i
kvalitetom LightScribe otiska, a jedini "nedostatak"
mu je manjak podrke za DVD-RAM

Proizvoa: BenQ
Formati: DL DVD+/-RW
Brzina: 4x -DL, 8x +DL
Pakiranje: bulk
Firmware: BLSB
Recenzirano u Vidiju:
#117, prosinac '05.
Opis: Ovaj ureaj moete pronai i pod Philipsovom
znakom, to je ve samo po sebi garancija kvalitete. Izvrsno ita oteene medije, pouzdan je i brz te
je zamalo osvojio GP nagradu, a sve za 350 kn

Info: www.hgspot.hr

Info: www.msan.hr
www.raj.hr

Okvirna cijena:

250,00 kn
EKSTERNI DVD SNIMAI
Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

300,00 kn

EKSTERNI DVD SNIMAI

4,79
3,67

Samsung SE-S164

Grand Prix: J J J J J
Best Buy: J J J J J

4,19
4,59

BenQ EW164B

Proizvoa: Samsung
Suelje: USB 2.0
Standardi: DL DVD+/-RW
Dodatno: LightScribe
Ispravlja: vanjski
Recenzirano u Vidiju:
#127, listopad '06.
Opis: Vrlo elegantan mode koji krasi velika brzina
ispisa, podrka za velik broj formata (ak i DVDRAM), te besprijekorna podrka za LightScribe.
Topla preporuka

Info: www.msan.hr

Okvirna cijena:

Okvirna cijena:

560,00 kn

Proizvoa: BenQ
Suelje: USB 2.0
Standardi: DL DVD+/-RW
Brzina DL: 4x
Ispravlja: vanjski
Recenzirano u Vidiju:
#119, veljaa '06.
Opis: Izvrstan ureaj, koji je tek zbog udljivog
ponaanja ispao iz utrke za GP nagradu. Po brzinskim rezultatima u vrhu je eksternih snimaa, a
nema problema niti sa oteenim medijima.

Info: www.autronic.hr

Okvirna cijena:

640,00 kn
WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

103

softver uvod (1)

17/10/06

18:32

Page 105

Vidisoftver
R E C E N Z I J E ,

T E S T O V I ,

N O V I T E T I . . .

TOP LISTA VIRUSA

piu: D. Beli, R. Brozd, B. Kauri, M. Rai, M. Tomljenovi, D. Rudi

Uvodnik

Novo, novije, najnovije...

gramima. To bi nama korisnicima bilo vrlo privako otprilike idu stihovi jedne pjesme
hvatljivo. Drugi bi zakljuak bio onaj koji se
TBF-a, koja openito govori o potroanamee iz samog uvoda. A to je da nam se sprekom drutvu u kojem ivimo, a njezine
ma jo jedan poluproizvod, koji e zahtijevati
je rijei mogue primijeniti i na segment trita
barem jednu veliku nadogradnju (service pack)
softvera. I dok u nekim segmentima proizvodkako bi bio funkcionalan te emo, naravno, radi
nje kvaliteta proizvoda nije toliko bitna, kod
njega morati obnoviti svoju kolekciju softvera.
izrade softvera ona je upravo krucijalna. Ovo
Drugim rijeima, potroiti jo novca na neto to
vjerojatno najvie osjete korisnici kojima je
ve imamo jer ono to imamo nee raditi s neraunalo osnovno sredstvo za rad. Tako nas jo
im to smo upravo kupili, a sve to proizvodi isti
vie okiraju najave iz Redmonda, odakle poDeni Beli
proizvoa. Moda bi bilo bolje Microsoftu da se
ruuju da mnogi stari programi nee raditi s
s programiranja softvera prebaci na programiranje ljudi, kada
njihovom novom perjanicom, Windows Vistom. Posebice iz
im to tako dobro ide. Budui da su svi odluili napasti
razloga to mnogi od programa koje nee biti mogue
Microsoft, a ipak je psihologija mase zakon, na isto se odluio
upotrebljavati potjeu od samog Microsofta. Neki od njih su
i Symantec. Kreatori Nortona uputili su niz pritubi na dijeVisual Studio 2005 koji bi trebao profunkcionirati ''kako
love Vista operativnog sustava. Pogotovo na dio nazvan
spada'' tek nakon instaliranja zakrpa koje e biti dostupne
nedugo nakon izlaska Viste, dok starije verzije Visual Studia PatchGuard koji Microsoft opisuje kao dio programa koji titi
jezgru Viste (kernel) od mijenjanja ili prebrisavanja izvana.
uope nee biti podrane u Visti. Takoer e i SQL Server
2005 zahtijevati dodatne zakrpe da bi bio u potpunosti funk- No ono to je glavni problem jest da e Vista, ukoliko detektira pokuaj mijenjanja jezgre, automatski ugasiti raunalo.
cionalan.
Takoer, postavlja se pitanje dominantne Microsoftove pozito se vie blii izlazak Viste, to je vei popis programa koji
cije u ovom sluaju jer s izlaskom Viste izlazi i Defender koji
nee uope ili e pak raditi djelomino. Ovo nas dovodi do
e se brinuti za sigurnost operativnog sustava, to ostale
dva mogua zakljuka. Jedan je da je Microsoft stvarno proproizvoae sigurnosnog softvera stavlja u nepovoljan
mijenio Windowse iz temelja, da je stvorio u potpunosti nov
poloaj. No kada je to poloaj bilo koga u odnosu na Microoperativni sustav koji jednostavno poradi svojih naprednih
soft bio povoljan?
mogunosti ne moe raditi u kombinaciji sa zastarjelim pro-

BitDefender Top 10
Na listi zaraenij e-mailova ovaj mjesec nije bilo
nekih znaajnijih promjena, to znai da Netsky i
dalje vodi u ukupnome poretku. U sluaju sustava,
na etvro mjesto se ugurao WMF exploit.
Napomena: Postotak zaraze je relativan prema pet
istaknutih virusa u svakoj kategoriji.

TOP10 NAJAKTIVNIJIH VIRUSA

Postotak zaraenih e-mailova

Virus

30.67 %

Win32.Netsky.P@mm

2 Win32.Nyxem.E@mm

29.33 %

3 Win32.Lovgate.V@mm

17.33 %

4 Exploit.Iframe.Vulnerability
5 Win32.Mytob.C
Virus

16.00 %
6.67 %

Postotak zaraenih sustava

Application.JS.ForcePopup.D

Application.JS.ForcePopup.A

magne2t

Exploit.Win32.WMF-PFV

magne3t

26.87 %
22.39 %
19.40 %
16.42 %
14.93 %

Zoom Player Standard 5 beta 8

Zoom, Zoom, Zoom

suelju su vam dostupne samo osnovne komande, a do ostalih se dolazi pritiskom na
Performanse: J J J J J
desnu tipku mia. I ovdje Zoom pokazuje sve
Intuitivnost: J J J J J
Isplativost: J J J J J
svoje prednosti. Jednostavan, a opet bogat
opcijama i za zahtjevnije korisnike. Meutim
Zoom Player 5.0
Proizvoa: Inmatrix
neki korisnici e ipak biti razoarani, jer ovaj
Tip softvera: Multimedijalni preglednik
player ne posjeduje mogunost baratanja tiProfesional licenca: 27.95 USD
OS: Svi Windowsi
tlovima, ve za to morate imati neki dodatVelik broj mogunosti, jednostavnost, brzini program poput Direct VobSub-a. Nije
na, izgled
nam jasno kako je autor Zoom media playera
Naalost, ne podrava rad s titlovima, to
previdio ili namjerno uinio ovaj propust, jer
je neoprostivo
Ustupio:
se radi o poprilino velikom gafu. ak i neki
Cijena s PDV-om:
najjednostavniji media playeri posjeduju tu
Inmatrix
www.inmatrix.com
opciju, a s druge strane isti radikalno zaostaju po drugim mogunostima, te kvaliteti priJednostavno suelje: Ukoliko vam standardno suelje ne odgovara, slobodno moete odabrati neki gi korisnici smatraju jednom kaza za Zoom media playerom. Prava enigma. Samim plaod atraktivnijih skinova.
od najboljih verzija nekog
yerom je u potpunosti mogue upravljati putem tipkovModa se neki od vas jo uvijek sjeaju poetaka Zoom
playera u toj kategoriji, te je i danas koriste. Ali, s na- nice, to dodatno olakava situaciju. Inae, Zoom moe
media playera. Dotini je bio jedan od pionira na svom
pretkom konkurencije, tvorac Zoom media playera je
raditi u dva osnovna moda, Media mod, koji moe pokrepodruju, te je prvenstveno bio zamiljen kao prijelazni
takoer bio prinuen uvesti neke novosti. Tako da danas
nuti bilo koju datoteku podranu u DirectShowu, te DVD
player izmeu obinih i profesionalnih korisnika. No, u pred sobom imamo Zoom media player 5.0 beta 8. Prvo mod koji koristi preinstalirane DVD DirectShow filtere
svojim poecima nije bio pretjerano zanimljiv irem audito ete primijetiti prilikom pokretanja je lagano redizajkako bi prikazao DVD sadraj. Program je u osnovnoj
toriju, te je obino bio distribuiran u sklopu paketa nekog
nirano suelje u odnosu na prijanje verzije. Ako vam
verziji besplatan, te ga je mogue koristiti za osobnu upocodeca, npr. DivX-a. S vremenom i uz dosta truda je standardno suelje ne odgovara, uvijek moete zamijeni- trebu, dok e Professional verzija biti dostupna onima koji
dogurao do svoje prve kvalitetne verzije 2.80, koju mnoti njegov skin za neki drugi, vama prihvatljiviji. U samom
se registriraju.

Ocjena: J J J J J

3,8

besplatan

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

105

softver PDF transf i Mojo (1)

17/10/06

18:32

Page 107

PDF Transformer Pro 2.0

MojoPac 1.0

Povratak transformera

Windowsi na sticku

Iz Ukrajine nam dolazi

puno vie od ispranih
nogometaa koji se
vraaju s ''gastarbajta'' i
lova na ljepotice...

Vai Windowsi i
dokumenti na
memory sticku
pie: Boo Kauri

pie: Dejan Rudi

igurno ste se u poslovanju ve

nali u poloaju da vam treba
alatka kojom biste imali mogunost pretvaranja PDF datoteke u neki
drugi tekstualni ili ak slikovni oblik
datoteke. Kada se alju, bilo klasinom
(na razliitim optikim i inim medijima), bilo elektronikom potom, cjePDF encrypter: Dio programa posveen
nici se vrlo esto nalaze u PDF forproizvodnji PDF dokumenata.
matu. Kada primate promidbene materijale, vrlo esto ih primate u PDF svojeg raunala pohranite u PDF forformatu. Dakle, vi ste dobili taj dugo mat, to ete moda, miljenja smo,
zahtijevani dokument i elite neku fo- nai kao jo zanimljiviju injenicu.
Ukupno program oduevljava
tografiju rabiti za svoje vlastite potrebe. Imate Acrobat Reader i relativno brzinom i funkcionalnou. U testu se
povrno znanje o radu raunala. to pokazao vrlo stabilnim, to za poslovne ljude treba predstavljati priorisada?
Odgovor upravo lei pred vama. tet, a ni cijena programa nije previsoNakon tipine (u pojedinim trenuci- ka. Probajte ga.
ma malo preduge instalacije), pred
vama e se otvoriti carstvo jednostavOcjena: J J J J J
nosti. Jedan pritisak gumba mia i od
Intuitivnost: J J J J J
Isplativost: J J J J J
vaeg PDF-a, primjenom ovog izvanKvaliteta: J J J J J
redno funkcionalnog programa, nasPDF Transformer 2.0
taje Word, Excel, Outlook, .txt ili ak
Proizvoa: Abbyy LLC
HTML datoteka. Jednostavnost proTip softvera: Pretvaranje PDFa u druge formate
grama je vrlo teko opisati. Nema niMinimalna konfiguracija: 500 MHz, 128 MB
RAM-a, 350 MB diskovnog prostora
kakvih nepotrebnih ''gumbia'' za poOS: Windows XP
deavanje sve sile opcija programa, od
Jednostavnost, uinkovitost, razumljivo
suelja do metoda rada. Jednostavno i
oblikovano suelje
Manjak opcija moe zasmetati zahtjevnikrajnje pregledno.
jim korisnicima
S izbornika odaberete tono u koji
Ustupio: Digital Media d.o.o.
Cijena s PDV-om:
datoteni oblik elite pohraniti PDF
Tel: 040/343-612
datoteku koju elite transformirati i www.digitalmedia.hr
voila, stvar rijeena. Jedini izbornik u
kojem se mijenja nain na
koji se datoteka obrauje jest
izbornik u kojemu odreujete hoe li se cijela povrina
jedne stranice promatrati
kao fotografija ili kao skup
tekstualnih, fotografskih i
svih ostalih elementa koji
ine dokument.
Program je, naime, dvokomponentan te e vam tako
dati moguost da datoteke sa Transformer: Krajne jednostavan i ubojito uinkovit program.

4,2

597,80 Kn

amislite ovu situaciju:

posjedujete kuno raunalo, prijenosnik nemate,
ali imate memory stick ili iPod. Samo vai: Gostujui Windowsi XP, u potpunosti samostalni.
Kreete na poslovni put ili kod prijatelja i
Ocjena: J J J J J
eljeli biste ponijeti svoje dokumente, ali
Performanse: J J J J J
biste eljeli imati i svoje aplikacije kojima
Intuitivnost: J J J J J
se svakodnevno koristite; eljeli biste proIsplativost: J J J J J
itati e-mail bez da morate konfigurirati
MojoPac
1.0
tui e-mail klijent. Zvui kao nemogua
Proizvoa: RingCube Technologies, Inc.
Tip softvera: Virtualizacijski softver
misija? Pa do sada je i bila, ali rjeenje se
Minimalna konfiguracija: 256 MB RAM-a, 128
pojavilo - u obliku MojoPaca.
MB USB memory stick
MojoPac je malena aplikacija koja e
OS: Windows XP Home/Pro/MCE/Tablet
od vaeg memory sticka ili USB MP3
Malo zauzee, jednostavnost instalacije,
stabilnost i brzina rada
playera napraviti ureaj s kojim moete
Jo kada bi se moglo bootati gostujui
doi do bilo kojega raunala baziranog
sustav bez logiranja na host... ;-)
na Windows XP operativnom sustavu,
Ustupio:
Cijena s PDV-om:
utaknuti ga u USB port i unutar WinRingCube Tech., Inc.
dowsa koji su instalirani na raunalu
www.mojopac.com
podignuti jo jedne Windowse XP, ije se
opcije, dokumenti i aplikacije nalaze na startanje ''gostujuih'' Windowsa traje
memory sticku, dok se velika veina dato- malo due jer se operativni sustav mora
teka samog operativnoga sustava koristi prilagoditi u potpunosti. Svako kasnije
startanje je na naemu raunalu trajalo u
od "host" operativnog sustava.
Instalacija ove aplikacije krajnje je prosjeku 40 sekundi, od ega je 20 sekunjednostavna: instalacijska datoteka se di otpalo na provjeravanje novih verzija
prebaci na memory stick i od tamo se po- aplikacije, a samo bootanje operativnog
krene. Instalacija traje oko pet minuta, a sustava trajalo je oko 20 sekundi - to je
nain pokretanja ''novih'' Windowsa je zadovoljavajue .
Svi podaci koji se nalaze na memory
krajnje jednostavan. Kada spojite memory stick s raunalom, prikazat e vam se sticku u potpunosti su zatieni jer gostuklasini Autorun prozori u kojemu jui operativni sustav ne dijeli datoteke s
sada postoji i opcija Run MojoPac. Prvo operativnim sustavom unutar kojega je
pokrenut, ve je datoteke mogue
izmjenjivati prije podizanja gostujueg operativnoga sustava.
Ono to nas je najvie iznenadilo jest
zauzee na memory sticku, koje je u
naem sluaju bilo samo 47 MB,
tako da MojoPac moete instalirati i
na prijenosni ureaj kapaciteta 128
MB ili manji (to ipak ne preporuujemo).
Vjerujemo kako e MojoPac biti
mnogima zanimljiv, a cijena mu je
prihvatljiva, 29,99 amerikih dolara
za vrijeme prvih mjesec dana nakon
izdavanja, a nakon toga e se popeti
na skoro duplo veu cijenu od 49,99
Kopiranje podataka: Odvija se prije podizanja gostudolara.
juega operativnog sustava.

WWW.VIDILAB.COM

4,3

29.99 USD

VIDI br. 128 / 2006

107

softver adobe lightroom (1.5)

18/10/06

13:06

Page 108

SOFTVER RECENZIJE
Adobe Lightroom Public Beta 4

Digitalna komora

I CD-u
NA VID

Obrada RAW, ali i klasinih fotografija nikada nije

bila laka, a ovo je tek beta verzija jedne od boljih
aplikacija koje smo u zadnje vrijeme susreli
pie: Boo Kauri

rofesionalni fotografi,a sve vie i

oni amaterski, nisu u potpunosDevelop: Modul u kojem ete provoditi najvie vremena.
ti zadovoljni fotografijama koje
daje njihov digitalni fotoaparat jer su
zapoinje u Libraryju unutar kojeg smjetate svoje
oni tu fotografiju zamislili na jedan
fotografije. Fotografije koje unosite u Library
nain, ali fotoparat nije uspio uhvatiti
moete snimiti unutar njega ili ih ostaviti tamo gdje
tono ono to su oni htjeli, ve je prose nalaze na disku, ali mi preporuujemo da ih
ducirao neto u potpunosti drugaije.
posloite u Library jer ete na jednome mjestu
Taj problem se rjeavao naknadnom
imati sve svoje uratke. Library je napravljen vrlo
obradom fotografije u nekoj aplikaciji
detaljno i fotografije je mogue stavljati u zasebne
za obradu fotografija, u 99% sluajeva
''kolekcije'', dodavati im kljune rijei te ocjene i
u Photoshopu. Najzahtjevniji korisniprema svim tim parametrima ih sortirati, kako
ci koji rabe SLR fotoaparate su takoer
biste to jednostavnije i
shvatili nedostatke softverske obrade Library: Baza svih vaih fotografija.
bre meu tisuama slika
Ocjena: J J J J J
unutar fotoaparata te su poeli snimogli pronai tono ono
Funkcionalnost: J J J J J
mati u RAW formatu, koji im je doputao puno kas- pjelo? Slobodno moemo rei da im
to elite.
Mogunosti: J J J J J
nije obrade kako bi dobili tono ono to su zamislili. ide i vie no dobro, budui da ak i
Kad ste ubacili sve slike u
Suelje: J J J J J
Ali problem je leao u aplikacijama za obradu RAW potpisnik ovih redova vie ne koristi
Library, vrijeme je za poePhotoshop Lightroom
formata, kojih se moe nai puno, ali niti jedna nije nita osim Lightrooma za obradu digtak obrade. Osnovnu obraProizvoa: Adobe Systems
Tip softvera: Aplikacija za obradu fotografija u
mogla pruiti sve funkcije unutar jednog paketa, italnih fotografija, jednostavno ima
du moete napraviti s alatiRAW i ostalim slikovnim formatima
sve dosad.
ma koji su dostupni unutar
sve to vam treba.
Minimalna konfiguracija: 768 MB RAM-a, 1 GB
Libraryja, ukoliko elite
Suelje aplikacije je napravljeno u
HDD, rezolucija monitora min. 1024 x 768
Dark Lightroom
OS: OS X 10.4.3, Windows XP SP2
samo promijeniti kontrast
potpunosti u crno-sivim tonovima i
Odlino osmiljeno i izvedeno suelje,
ili neki od drugih osnovnih
Na poetku je vano napomenuti kako ovo jo daje dojam elegancije, ali osim elemogunosti obrade fotografija
parametara. Za detaljnu
uvijek nije puna verzija aplikacije, ve beta 4, tako gancije,Adobeovi strunjaci su veliku
Velika glad za radnom memorijom, jo
uvijek ne podrava sve RAW formate
obradu fotografija je potrepanju posvetili erbno otii u sljedei modul,
gonomiji rada koja Ustupio:
Cijena s PDV-om:
Develop.
je na zaista zavid- Adobe
Develop modul je mjesto
noj razini. Nakon www.adobe.com
na kojemu ete provesti
nekoliko minuta
rada u Lightroomu, osjeat ete najvie vremena jer ovdje se nalaze apsolutno sve
opcije koje moete poeljeti u aplikaciji za obradu
se ''kao kod kue''.
Suelje je podijeljeno na 4 glavna fotografija, a sve su one uredno posloene unutar
elementa - donju alatnu traku, alatne trake sa desne strane ekrana. Prilikom
lijevu i desnu alatnu traku te cen- obrade fotografije moete imati pogled samo na
tralni dio na kojem se prikazuje fotografiju koju obraujete ili svoj rad moete
obraivana fotografija. Svaka od direktno usporeivati s originalnom fotografijom
alatnih traka moe se jednos- od koje ste poeli, a jedim klikom na bilo koji dio
tavno skriti pritiskom na malenu slike ona e se uveati do razine koju moete
strelicu na njezinu rubu ili ih se odabrati u ''Navigatoru'' koji se nalazi na lijevoj
sve moe odjednom skriti jed- alatnoj traci. Unutar navigatora nalazi se i umanjenostavnim pritiskom tipke "Tab", na verzija fotografije te na njoj moete birati dio
ime dobivate cijelu radnu fotografije koji elite da se prikae unutar glavnog
Slideshow: Izrada slideshowa je krajnje jednostavna i brza
povrinu za obraivanu sliku. prozora.
Sve kontrole za manipulaciju fotografijom
da se poboljanja i nove opcije mogu oekivati u Alatne je trake takoer mogue jednostavno zatampunoj verziji, ali ono jo vanije jest injenica da je, niti, kako vam ne bi smetale prilikom rada, a za to je smjetene su unutar desne alatne trake i prezentirane su sliderima, a kako bi se dobilo na preciznosiako jo uvijek u beti, ovo jako mona i stabilna zaduena tipka ''L''.
aplikacija, koja nam se niti jednom nije sruila!
ti namjetanja mogue je poveati cijelu alatnu
Lightroom je zamiljen kao jedini alat koji je ''Razvijanje'' fotografija
traku, a samim time i slidere. A za perfekcioniste
potreban profesionalnim fotografima prilikom
Proces obrade RAW ili bio kojega drugog forma- uvijek postoji opcija runog unoenja pojedinanih
obrade fotografij - koliko je to Adobeu za sada us- ta fotografija podijeljen je u ukupno 5 koraka, a sve vrijednosti, iako ne vjerujemo da e itko raditi na

4,6

besplatno

108

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

softver adobe lightroom (1.5)

18/10/06

13:06

Page 109

RECENZIJE SOFTVER

detaljno na VidiLab.com
Proirenu verziju ovog lanka, s vie fotografija
samog suelja aplikacije, moete pronai na naem Web
portalu, dok aplikaciju imate i na Vidijevom CD mediju.

are
b.com/softw
www.vidila

Web: Web albumi u html i flash formatu, u roku od nekoliko minuta.

ovaj nain jer osnovni nain rada unutar Lightrooma je vizualni. Kada napravite izmjenu na
nekome od parametra fotografije, rezultat je vidljiv
isti trenutak na fotografiji, a najbolja stvar jest
injenica da svaki parametar moete naknadno
promijeniti ili vratiti u poetno stanje, bez da se
fotografiji ita dogodi! ak i ukoliko u potpunosti
''unitite'' fotografiju, jednim klikom na gumb
Reset, sve se vraa u poetno stanje i moete
zapoeti ponovno. Opcija za obradu je uistinu puno
i opis svake ne bi stao unutar ovog lanka te vam
stoga preporuujemo da isprobate Lightroom koji

se nalazi isporuen uz ovaj broj

Vidija i sami se poigrate s njima.

Ne budite sebini!
Podijelite svoje fotografije sa svojim najbliima ili s cijelim svijetom! Kako? Takoer unutar Lightrooma, koji nudi nekoliko vrlo
korisnih naina za prezentaciju
vaih uradaka. Prvi i najjednostavniji je klasino eksportiranje
fotografija u neki od poznatih formata, ali tu postoje i dosta napredniji naini, kao to je izrada
Slideshowa. Unutar Beta 4 Lightrooma podran je eksport jedino u
PDF slideshow, ali najavljuju se
dodatne mogunosti koje e doi u sljedeim verzijama. Osim eksportiranja, slideshow je mogue i
pokrenuti automatski iz samog Lightrooma, pritiskom na gumb Play. Sm slideshow u potpunosti
je prilagodljiv - od smjetaja fotorafije na ekranu,
dodatnih podataka koji mogu biti prikazani, boje
pozadina, sjena itd..
Sljedei nain dijeljenja fotografija jest klasian
ispis na papir. Ali u Lightroomu nita nije klasino,
tako da je i modul za ispis dotjeran do krajnjih
granica, a mogunosti ispisa su mnogobrojne,
slino kao i kod izrade slideshowa.
Posljednji, ali i najzanimljiviji nain dijeljenja
fotografija jest automatska izrada web albuma,koja

WWW.VIDILAB.COM

vam omoguuje krajnje jednostavnu izradu html ili

flash baziranih web albuma, iji izgled moete
podesiti po vlastitim eljama u svega nekoliko koraka. Savreno za sve one korisnike koji jednostavno
nemaju vremena sami izraivati web albume ili ne
znaju kako to samostalno napraviti.

Spas za fotografe?
Prema svemu vienome, moemo slobodno rei
- da. Lightroom svakom fotografu nudi tono ono
to mu treba, na jednome mjestu u savreno estetski, funkcionalno i ergonomski pogoenom pakiranju.
Definitivna preporuka svakome fotografskom
profesionalcu, ali i svakom amateru jer uz pomo
Lightrooma ete postii fascinantne rezultate u vrlo
kratkomu vremenu.

Print: Mogunosti ispisa na papir su mnogobrojne.

VIDI br. 128 / 2006

109

MOBILE BOX uvod (1)

17/10/06

18:31

Page 111

VidiMobileBox
P D A ,

G P S ,

L A P T O P I ,

M O B I L N E

T E L E K O M U N I K A C I J E . . .

Mobilne novosti

Novi modeli na svjetskome i domaem tritu

Nokia predstavila tehnologiju

Wibree

Sony Ericsson Z558

Palm Treo 680

Inovacija?

Novi Palm

Nokia je predstavila radijsku tehnologiju Wibree, koja e proiriti mogunost

lokalnog povezivanja na male ureaje.
Tehnologija e omoguiti povezivanje
mobilnih ureaja ili osobnih raunala i
malih ureaja na baterije, kao to su
runi satovi, beine tipkovnice, igrake
i slino. Doseg iznosi oko 10 metara, a
prijenos podataka moe dosei brzinu
do 1 Mb/s. Prva komercijalna specifikacija tehnologije biti e predstavljena
u drugom tromjeseju slijedee godine.
(bk)

Osnovan savez operatera WiMAX

Osnovano je prvo globalno udruenje
tvrtki koje imaju licence za upravljanje
frekvencijskim prostorom namijenjenom tehnologiji WiMAX. Glavni zadatak WiMAX Spectrum Owners Alliance (WiSOA) je povezivanje sljedee
milijarde korisnika u svjetsku beinu
irokopojasnu mreu. U prosincu po
uzoru na mobilnu telefoniju GSM planiraju potpisati prvi ugovor o meunarodnom ugoivanju. (bk)

Novo tijelo za mobilni svijet tree

generacije
Skupina vodeih svjetskih mobilnih
operatera (China Mobile, KNP, NTT
DoCoMo, Orange, Sprint Nextel, TMobile i Vodafone) je pokrenula inicijativu Next Generation Mobile Networks
(NGMN). Inicijativa, koja e raditi kao
tvrtka u Velikoj Britaniji, zalagat e se
za razvoj i standardizaciju nove generacije mobilnih tehnologija, koja e u
budunosti nadomjestiti dananje tehnologije HSPA i EVDO. (bk)

Philips prestaje proizvoditi

mobilne telefone
Philips je potpisao pismo o namjeri prijenosa proizvodnje mobilnih telefona
kineskoj tvrtci China electronics Corporation (CEC). Godinji prihod Philipsovog odjela za mobilnu telefoniju iznosi oko 400 milijuna eura, a zapoljava 240 ljudi u Aziji i
istonoj Europi. CEC e dobiti licencu za izradu i prodaju mobilnih telefona pod robnom
markom Philips za razdoblje
od pet godina.

Kako bi bili im konkurentniji na zasienom tritu

telefona, gotovo svi proizvoai pokuavaju korisnicima ponuditi neto novo, to nitko do sada
nije ponudio. Najnoviji izlet u eksperimente je
napravio Sony Ericsson, koji je ponudio mobilni telefon sa ekranom osjetljivim na dodir.
Kada su ve implementirali ekran osjetljiv na
dodir, odluili su dodati jo jednu zanimljivu funkciju, prepoznavanje rukopisa.
Model Z558 je u osnovi klasian mobilni telefon, koji nudi ekran rezolucije 220 x 176 piksela i inegrianu
kameru od 1.3 MP. (bk)

Palm je predstavio svoj

etvrti smartphone ove
godine, a radi se o pristupanom modelu Treo
680, koji je, naravno, baziran na PalmOS-u, a
nudi visoke performanse
po pristupanoj cijeni. Kada se pojavi na tritu, biti e dobavljiv
u etiri boje: grafitnoj, bakrenoj, ljubiastoj i bijeloj.
Novi model je 23 grama laki od prijanjeg modela 700p, a razlikuje se i po dimenzijama, 6 mm je dui i 3 mm tanji.
Kao i prijanji modeli i Treo 680 podrava rad na frekvencijama
od 850, 900, 1.800 te 1.900 MHz. (bk)

Nokia N95

Multimedija u ruci
Klizni mobiteli nisu novost na tritu, ali
dvosmjerno klizni definitivno jesu
Kliznih mobitela na tritu ve postoji poprilian broj, i svaki
proizvoa u svojoj ponudi ima barem jedan model koji je zasnovan na ovom principu otvaranja.
Nokia je sa modelom N95 eljela malo unaprijediti taj sustav
otvaranja mobilnog telefona, tako da je ovaj model mogue
otvoriti u dva smjera, prema dolje i prema gore, zavisno od
toga koje su vam funkcije ureaja trenutano potrebne.
Prilikom klasinog otvaranja na vidjelo dolaze standardne
tipke za svakodnevnu upotrebu, na koje ste navikli kod svakog
kliznog mobilnog telefona, a kada ga otvorite na suprotnu
stranu, postaju vam dostupne tipke za navigaciju multimedijalnim sadrajima. Dotinih tipaka ima etiri, a svedene su na
one najosnovnije, a samim time i najpotrebnije: play/pause,
stop, rewind i forward.

Multimedijalac:
Mobilni telefon koji nije niti priblino samo to, jer nudi
mogunosti koje oduevljavaju i ine ga multimedijalnim centrom vaeg epa

Ovaj mobilni telefon je zamiljen kao centar multimedije u

vaem depu, te kao takav ima integriranu kameru rezolucije
5 megapiksela sa Carl-Zeissovom optikom, koja daje fotografije iznimne kvalitete.
Ekran je velik, dijagonale ak 6.6 cm i rezolucije 240 x 320
piksela, te prikazuje sliku u 16 milijuna boja. Uz to, ovaj ureaj
moe reproducirati audio i video sadraje, te ima integriran
GPS prijamnik, za koji je mogue dokupiti navigacijski softver
koji dodatno proiruje mogunosti ovog mobilnog telefona i
od njega stvara punokrvni navigacijski ureaj. (bk)

Nokia Aeon

Samsung SCH-B600

Koncept

10 megapiksela

Nokia je prikazala svoj najnoviji koncept personaliziranog

mobilnog telefona, kojeg naziva Aeon. Ovaj ureaj se sastoji od dva ekrana osjetljiva na dodir koji su smjeteni na gorivoj eliji koja je zaduena za napajanje ureaja. Kada je
ureaj sastavljen, gornji ekran slui kao i svaki drugi
klasini ekran, dok se na
donjem prikazuje virtualna tipkovnica. Poto je tipkovnica u
potpunosti virtualna, vrlo je jednostavno promijeniti njezinu funkciju, bilo
da se radi o numerikoj tipkovnici, media
playeru ili neem drugom. (bk)

Prosjena rezolucija snimanja kod digitalnih fotoaparata je

trenutano oko 7 megapiksela, a 10 megapiksela se smatra
poprilino visokom rezolucijom za digitalni fotoaparat, a kamoli za jedan mobilni telefon, ali upravo
je to rezolucija kojom snima najnoviji Samsungov
uradak, model SCH-B600.
Da ne bi sve ostalo samo na rezoluciji, Samsung je
ovaj aparat opremio i 3x optikim zumom, bljeskalicom i autofokusom. Osim toga, mogue je namjestiti kontrast bijele boje, runo fokusirati i fotografirati u nizu. Integrirani ekran je u stanju prikazati ak 16 milijuna boja, dok se video zapisi snimaju u 15 do 30 sliica u sekundi. (bk)

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

111

mobile msi laptopi (1)

17/10/06

18:30

Page 112

MOBILE BOX RECENZIJE

MSI prijenosna raunala

Ako naete bolje, kupite!

Naslov se referira na film ''Od sumraka do zore'',
a prijevod je slobodan
pie: Dejan Rudi
ojam prijenosnog raunala koje u radu treba
zamijeniti stolna raunala uvijek je bio iroko
shvaen. Svata se guralo u grupu desktop replacement raunala, a mali broj ih je tu svoju funkciju,
odnosno marketinki nadjenut atribut, adekvatno
ispunjavao.

MSI Megabook M655

Desktop replacement je s ovim strojem dobio sasvim
novu dimenziju. Ovo je izvanredno jako raunalo, to
testni rezultati i potvruju. Lakoa s kojom je ovo
raunalo vrtjelo testne benchmarke, ostavila nas je bez
daha. U 3DMarku06 Canyon Flight je jednostavno
prozujao pred naim oima - kao da je djeja igra vrtjeti te milijune poligona. Nemojte nas krivo shvatiti pa
pomisliti da su svi testovi proli perfektno glatko, ali
sigurno je veinu progutao bez veih problema. Priblino 7.000 3DMarka je rezultat kojeg se ne bi postidio prosjean desktop stroj. 1.024 MB DDR memorije i grafiki procesor Radeon X1600 s vlastitih 256
RAM-a (DVI izlaz i TV izlaz) je upravo ono to ovom
sustavu daje krila. S druge pak strane, s procesorom
nismo prezadovoljni. Testni rezultati pokazali su inferiornost u odnosu na Core Duo koji je odsjeo u drugome testiranome modelu. No, ovo nije dvojezgreni
procesor pa se s te strane niti ne mogu usporeivati,
barem ne direktno. Da je MSI odluio u ovaj stroj
ugraditi dvojezgreni Turion situacija bi, sigurni smo,
bila i bitno povoljnija. 15.4 WXGA glare tip zaslona
koji MSI zduno promovira je kvalitetan, ali i malo
pretaman. Opet, nije to

Ocjena: J J J J J
Performanse: J J J J J
Autonomija: J J J J J
Isplativost: J J J J J

nita to se popraviti ne moe,

ali svakako nije idealno. S
tehnike strane, ovaj
stroj je sloen izvanredno.
Ugraena
kamera
od 1.3 MP
Bluetooth, beina mrea te ita
memorijskih kartica, stavljaju
ovo raunalo u rang bolje opremljenih
raunala na tritu. Baterija, odnosno manjak
trajanja iste je bio sasvim oekivan, s obzirom na ugraene komponente. Moramo primijetiti da je
dugo i trajala jer smo puno manje od nje oeki- Ocjena: J J J J J
vali. Uza sve testirane MSI-ove modele u paketu
Performanse: J J J J J
Autonomija: J J J J J
dolazi i jedan vrlo mali i nefunkcionalan mi te
Isplativost: J J J J J
torba za prijenos raunala. Nije nita previe, ali
Megabook
M655
svakako nas veseli jer mnogi trae puno vie, a
Proizvoa: MSI
nude puno manje.
Procesor: AMD Turion 64 MT-37 (2.0 GHz)
Sve u svemu, izvrsno opremljen stroj zavidne
Memorija: 1024MB DDR 400, maksimum 2 GB
ipset: ATI RX480M + SB450
snage. Meutim, objektivno vrlo jake kompoGrafiki sustav: ATI X1600 256 MB
nente ipak nisu njegov osnovni argument koji e
Hard disk: 100 GB
Ekran: 15.4" WXGA Widescreen, 1280 x 800
vas sigurno natjerati na kupnju. Osnovni arguOptiki ureaj: DVD-RW dual layer
ment koji e vas natjerati da ''pojedete'' ovu straOstalo: DVI + TV-out
nicu da je ne bi nitko vidio i kupio zadnji M655
Mrea: 10/100 Mbps ethernet LAN i modem,
802.11 b/g wireless i Bluetooth
prije vas, jest definitivno - cijena. Priblino 7.300
OS: Windows XP Home
kuna za gotovinsko plaanje, za verziju bez OSDimenzije i masa: 35.79x 25.91x 3.3, 3.2 kg
a, je cijena za koju ete teko nai prijenosno
Zasebna grafika kartica s vlastitim RAMraunalo ove snage. Priprema, pozor, trk u
om, Izvrsne ukupne karakteristike
Slaba osjetljivost touchpada, kuite, tipduan!

MSI Megabook
L720

Proizvoa: MSI
Procesor: Intel Dothan Celeron M 370 (1.5GHz)
Memorija: 512 MB DDR (1 DIMM slot slobodan)
ipset: 915GM + ICH6-M
Grafiki sustav: integrirana UMA 915GM
Hard disk: 80 GB hard disk (5400 RPM)
Ekran: 17" widescreen, 1440 x 900
Optiki ureaj: DVD-RW dual layer
Ostalo: TV-out
Mrea: 1Gb LAN i modem, 802.11 b/g wireless
OS: Windows XP Home
Dimenzije i masa: 39.5x 27.79x 3.51, 3.61 kg

Tel: 01/2910-400
www.feniks-kompjutori.hr

112

Cijena s PDV-om:

7.190,45 kn

VIDI br. 128 / 2006

Ustupio: Feniks Kompjutori

Tel: 01/2910-400
www.feniks-kompjutori.hr

Suta suprotnost gore opisanoga modela - i po

namjeni i po snazi, ali i po
dojmu. Slabaan procesor
(koji je usput reeno ipak
pomeo AMD-ov procesor u snanijem
modelu), jo

Megabook L720

Ustupio: Feniks Kompjutori

4,7

kovnica, ne pee jaja sam:)

3,1

Widescreen, kvaliteta kuita, estetski

izgled, procesor koji ''mete'' konkurenciju
Trajnost baterije u odnosu na oekivano,
nema Bluetooth, premalo RAM-a

M655: Odnos
uloeno-dobiveno, i
vie no povoljan.

L720:
Intelovi mobilni procesori jo
uvijek su jedan stupanj iznad konkurencije.

slabanija
grafika kartica te
512 MB RAM-a govorili su
nam da na ovome stroju Vista teko
WWW.VIDI.HR

Cijena s PDV-om:

7.899,00 kn

moe doekati jutro.

Testni su rezultati
nae sumnje i potvrdili, ali od malenog
poslovnog prijenosnika nismo ni oekivali puno vie.
Kao i kod ostalih
modela u MSI-evoj
gami, opremljenost i
ovog modela je na
zavidnoj, vrlo pohvalnoj razini. ita
kartica,
beina
mrea, PCMCIA i
ak jedan PCI Express X1 smatramo
izvrsnim perifernim
dodatcima. Izostanak Bluetootha na
ovom modelu ipak
je oproten.

Testni rezultati
3DMark 03
3DMark 05
3DMark 06
PC Mark 05
Perofrmance Test 6
- CPU Mark
- Pass Mark
Batterymark 4
Everest 3 Ultimate
- RAM read
- RAM write
- Latencija

M655
6989
3902
1857
1852

L720
596
135
35
1482

151.6
252.8
1:48

323.5
275.8
2:40

2391
2290
85.7

1919
1906
136.2

mobile sony vaio laptop (0.66)

17/10/06

18:29

Page 113

MOBILNA TEHNOLOGIJA MOBILE BOX

Sony Vaio VGN- BX296XP

Moe i bolje
Dvije baterije u kompletu
ne znae vie autonomije
pie: Dejan Rudi

ada Sony proizvodi ureaje, rijetko se dogodi da razoaraju svoje

kupce. S ovim ureajem moglo
bi se upravo to dogoditi. Nama se dogodilo. Kada oslobodite ovaj prijenosnik kartonskih ''okova'', prvo to
ete primijetiti jest to da ste uz
ureaj dobili optiku jedinicu koju sami morate
ugraditi u stroj.
Nije nita preteko za
Vaio:
uraditi, ali
Dobre testne
nam nije
brojke, i potpuna
jasno zato
pomutnja sa Sonyse Sony odluio na ovakvo komevim baterijama
pliciranje. Jasno je da se radi o tome da ako vam eventualno otkae optika jedinica,
Ocjena: J J J J J
da moete otii u duan i zamPerformanse: J J J J J
jeniti je bez veih potekoa.
Autonomija: J J J J J
Testni rezultati
Isplativost: J J J J J
Ustvari, i ovako je teko zamisSony Vaio
livo da ete je vi osobno mjeVaio VGN- BX296XP
nije zavrio
3
D
M
a
r
k
0
3
Proizvoa: Sony
njati. Veina ljudi e uzeti lap2575
3DMark 05
Procesor: M 750 1,86 GHz
top u ruku i odetati so servisa
Memorija: 1 GB DDR2 533 MHz DIMM
610
3DMark 06
gdje e vam je zamjeniti strune
ipset: Mobile Intel Intel 915PM
2
783
P
C
M
a
r
k
0
5
Grafiki sustav: Mobile Ati Radeon X700
ruke serviserske. A onda potHard disk: 120 GB Hard Drive (5400 RPM)
Perofrmance Test 6
puno iznenaenje. Uz ovo priEkran: 15.4" (1280 X 800)
446.6
- CPU Mark
Optiki ureaj: DVD-RW Dual Layer
jenosno raunalo, to je prava
354.3
P
a
s
s
M
a
r
k
Ostalo: VGA
rijetkost, dobijete 2 (slovima:
Mrea: 1 Gb LAN i modem, 802.11g, Bluetooth
2:30
Batterymark 4 (normal)
dvije) baterije. I to biste vi (i
Dimenzije i masa: 33,5 x 28,3 x 3,6 cm, 2.8 kg
1:04
Batterymark 4 (heavy)
mi) odmah pomislili? Jedna
Solidna kvaliteta izrade kuita, estetski
E
v
e
r
e
s
t
3
U
l
t
i
m
a
t
e
vrlo lijep uradak
heavy duty i jedna obina ba3374
- RAM read
Prosjena i loa baterija u kombinaciji,
terija. Vizualnim pregledom
izmjetena optika jedinica
2774
- RAM write
ustanovili smo da je gotovo si- Ustupio: Renoprom d.o.o.
Cijena s PDV-om:
103.5
- Latencija
gurno upravo tako.
Tel. 01/3330-947
latencije memorije. Bolje rezultate
Kvaliteta kuita i tipkov- www.renoprom.hr
mjerenja latencije dobivali smo na
nice su zaista na zavidnoj razini. Monitor je takoer vrhunski uradak - toliko dobar strojevima puno manje poznatih i znatno slabijih tvrtda je s njega malo tee oi odlijepiti. Unutar raunala ki. Zloesti Sony
A sada na razoaranje: baterije. Ispostavilo se, kao
odsjeo je na Centrino platformi Pentium M na 1,86
GHz. Uparen s 1 GB DDR2 RAM-a te s Radeonom to moete proitati iz tablice testnih rezultata, da bateX700 (moe dijeliti do 256 MB sa sustavom) daje sas- rije nisu u kombinaciji heavy duty / normal, ve bismo
vim solidnu koliinu snage, to se zorno dade primijeti- prije rekli normal / low duty. Manju bateriju, da se nas
ti i iz testnih rezultata. Testovi koje standardno vrtimo pita, nisu trebali niti isporuivati. Vrijeme trajanja od
u elji da vas s jedne strane ne zatrpamo s previe sat vremena definitivno vas nee zadovoljiti. ak niti
podataka u nekoj polupreglednoj tablici, a s druge vea baterija nije nas ostavila bez daha. Trajanje se moe
strane da vam omoguimo dovoljan uvid u kapacitete ocijeniti tek prosjenim za ovakve strojeve.
Ukupno, stroj e svoj posao solidno odraditi i teko
pojedinog stroja, zavrtjesmo i ovaj put. Sve testove
raunalo je prolo sa zadovoljavajuim ocjenama. Ipak, da ete kupovinom ovog ureaja biti nezadovoljni.
3DMark03 iz nekog razloga nije htio pokrenuti i ni uz Jedino nam nikako nije jasno zato je uz raunalo Sony
nadljudske napore nismo uspjeli zavrtjeti taj bench- odluio isporuiti dvije baterije i to slabu i slabiju Pa
mark. Takoer, treba pokuditi i mjerenih gotovo 105 ns zar im nije jasno da ''jai tlai''?

3,8

13.699,00 kn

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

113

mobile sgh820 i d830 (1)

17/10/06

18:28

Page 114

MOBILE BOX MOBILNA TEHNOLOGIJA

Samsung SGH-X820

Ocjena: J J J J J
Performanse: J J J J J
Isplativost: J J J J J
Ergonomija: J J J J J

Anoreksija

4,3

Samsung SGH-X820

Samsung SGH-X820 je s perverznih 6,9 mm debljine

osvojio titulu najtanjega mobitela na svijetu
pie: Luka Grbei

Proizvoa: Samsung
Frekvencija: GSM 900 / 1800 / 1900 i EDGE
Ekran: TFT LCD 262.144 boja, 220 x 176 piksela
Memorija: 80 MB
Kamera: 2 MP (foto), CIF (video)
Multimedija: Java, mp3, MPEG4, H.263, AMR
NB, AAC, WMA
Beino povezivanje: Bluetooth
Extra: e-mail, xHTML, MS Office i PDF podrka
Dimenzije i masa: 113 x 50 x 6.9 mm, 65 g
6,9 mm debljine i neznatnih 65 g mase

oliko puta vam je mobitel zasmetao u depu jer

je debeo i teak? Odsad mobitel moete drati u
novaniku pokraj kreditne kartice. Da, zahvaljujui Samsungu X820 i to je mogue. Predstavljen
je na ruskom sajmu Sviaz ExpoComm 2006 te je sa
svojih neznatnih 6,9 mm debljine osvojio titulu najtanjeg mobitela na svijetu, koja se donedavno pripisivala
Motorolinoj seriji RAZR. Ako mislite da bi vam ovako
tanak mobitel mogao puknuti u depu, varate se. X820
izraen je od fiberglasa, plastike sa staklenim vlaknima
debljine oko 1mm. Okvir kuita dodatno je ojaan pa
mobitel djeluje robusno, iako je malice savitljiv. No to
je ipak bolje od metalnih pokrova na Motorolinoj
RAZR seriji koji imaju vee predispozicije pucanja
nego fiberglas plastika.
X820, iako je najtanji na svijetu, gotovo ni po emu
ne zaostaje za mobitelima uobiajenih dimenzija. Na
tako mali prostor uspjeli su se stisnuti 2 MP kamera,
mp3 player, Bluetooth podrka te 80 MB memorije
koja se prilino brzo popuni multimedijalnim sadrajem pa bi dobro doao utor za memorijsku karticu. No

glavna su odlika X820

bilo bi previe oekivati memSlaba baterija, nema utor za memorijsku
orijsku karticu u ovomu mokarticu
bitelu. Samsung je u ovaj moUstupio: Europatrade
Cijena s PDV-om:
del ugurao i podrku za
Tel: 01/2049-801
Microsoftov Word, Excel i Powww.et-mobile.net
wer Point te PDF i .txt formate.
sredinja tipka su prezbijene pa nam se esto
E-mail klijent (POP3 / SMTP /
dogaalo pritiskanje dviju tipki odjednom.
IMAP4 / SSL / TSL) je upravo Minimizacija mobitela: Zaista
ostavlja bez daha!
TFT LCD ekranu ne bi bilo prigovora da ima
zato vrlo koristan, a za bre
slanje i primanje e-mail poruka X820 koristi puno- neto jae pozadinsko osvjetljenje koje se nije pokazalo
krvni 10 kanalni GPRS ili jo bri EDGE brzine 236,8 uinkovitim na suncu. Zvunik ima opciju ukljuenja
3D-a, to mu poveava kvalitetu zvuka, a ugodno nas je
kbit/s.
Na mobitelu se nalazi samo jedan utor koji se isto- iznenadila i 2 MP kamera s mogunou prilagoavavremeno koristi za punja, slualice, USB kabel te kabel nja ISO osjetljivosti od 100 do 400 te diktafon s
za direktno povezivanje s TV prijamnikom. Tu su i mogunou snimanja do jedan sat. S obzirom na to da
opcije Pict Bridge za beino ispisivanje te Bluetooth ovce i novci ne idu zajedno, zbog dimenzija rtvovana
A2DP Stereo Audio Streaming. Ergonomija samog je baterija (650 mAh) koja je pod naim punim opteureaja je gotovo fantastina, no kvari je tipkovnica. reenjem izdrala tek 12 sati.
Manje zahtjevni korisnici mobilnih telefona bit e i
Tipke su plastine i same po sebi praktine i ugodne za
tipkanje, ali problem je u tome to su posljednja dva vie nego zadovoljni ovim Samsungovim ''udom''
reda numerike tipkovnice prenisko, a navigacijske i koje u depu teko moete osjetiti.

2.285,00 kn

Samsung SGH D830

Zaista najtanji
Ono to definitivno moramo priznati
ovomu preklopnomu mobitelu jest
injenica da je uistinu tanak, tanji od
veine klasinih, nepreklopnih ureaja.
Ukoliko pomislite kako su smanjene
dimenzije uzele danak u mogunostima
ovog mobitela, moramo vas razoarati.
Ovaj mobitel moe ponuditi dosta toga.
Cijeli ureaj izveden je u crnoj boji, s
pozadinski osvijetljenim tipkama i
izvrsnim ekranom rezolucije 320 x 240
piksela u 262.144 boja. Osim glavnog
ekrana, s vanjske se strane nalazi maleni
statusni ekran tirkizne boje, na kojemu
moete vidjeti stanje baterije, notifikaciju
o pristigloj poruci i tko vas zove.
Integrirana kamera je rezolucije 2 megapiksela i u dobrim svjetlosnim uvjetima daje
poprilino kvalitetnu sliku, dok se u uvjetima
slabije svjetlosti ba i ne snalazi, kao ni veina
integriranih kamera. Snimanje videozapisa je
takoer vrlo kvalitetno, a 80 MB integrirane
memorije posluit e vam za poprilinu koliinu
podataka jer s ovim mobitelom moete pregleda-

114

VIDI br. 128 / 2006

vati i raznorazne vrste dokumekovnici koja je zamiljena kao tipkovnica osjetljiva na

nata, kao to su DOC, XLS, PDF,
dodir, ali je problem u tome to su senzori pritiska poHTML, JPEG i GIF. Pregledavanje
prilino maleni i potrebno je dosta panje kako bi se toklasinih uredskih dokumenata
no pogodila tipka. Kod klasinih je tipkovnica potrebizuzetno je jednostavno i poprino pritisnuti odreenu tipku, a kod D830 je potrebno
lino brzo te e zasigurno pronai
stisnuti njezin centar, to zna iritirati u radu, posebice
primjenu u nekih korisnika.
kada piete SMS poruke.
Sve je to lijepo i krasUkljuivanje zvuka tipkovOcjena: J J J J J
no, ali uvijek se pronice je jednostavno obvezMogunosti: J J J J J
nae pokoja negatina stvar kako biste znali
Ergonomija: J J J J J
Kvaliteta: J J J J J
vna strana, a naajeste li pritisnuli odreenu
lost kod ovoga motipku.
Samsung SGH-D830
Proizvoa: Samsung
dela postoji jedna
Ovo je ujedno i jedini miEkran: 320 x 240 piksela u 262.144 boja
prilino
velika.
nus i jednini razlog za maIntegrirana kamera: 2 megapiksela
Rije je o tipnju ocjenu od one to bi je
Audio reprodukcija: MP3/ ACC/ ACC+/ WMA
Povezivanje: Bluetooth, WAP 2.0, USB, TV-out
ovaj mobitel dobio kada bi
Memorija: 80 MB integrirano, microSD kartice
imao klasinu tipkovnicu.
Dimenzije i masa: 103 x 54 x 9,9 mm, 100 g
Najtanji: 9.9
U tom sluaju bio bi vrlo
Izvrstan ekran, pregledavanje Office i PDF
milimetara je
dokumenata, malene dimenzije
blizu savrenstva. teta,
uistinu dimenzija
Tipkovnica na kojoj je "umjetnost" pisati,
ali vjerujemo kako je
vrijedna divljensporo baratanje fotografijama
ja, kada
Samsung spoznao svoju
Ustupio: Europatrade
Cijena s PDV-om:
priamo o
greku i kako se ona nee
Tel: 01/2049-801
mobitelima,
ponavljati na nadolazeim
www.et-mobile.net
naravno ;)
modelima (bk).

4,3

2.672,00 kn

WWW.VIDI.HR

report heliodisplay (2)

17/10/06

17:30

Page 116

TRENDOVI HELIODISPLAY
Heliodisplay

Korak do holografije
Projekcija na zidu zraka? Mogue - i izvedeno!
Uivo smo pogledali to to nudi Heliodisplay
pie: Dejan Rudi

tehnologiju, vizualno ima vrlo slian efekt. Heliodisplay je interaktivan planarni prikazni sustav kojim se trodimenzionalne pokretne ili statine slike prikazuju u prostoru bez vidljive pozadine. Vano je odmah pojasniti jedan detalj:
nije rije o trodimenzionalnom prikazu (u smislu da prikazana slika ima formu objekta, odnosno da ima treu dimenziju), ve je rije o prikazivanju trodimenzionalnih objekata u dvije dimenzije.
Vratimo se jedan trenutak unatrag. Bez vidljive pozadine... to to znai? Pa koliko mi je poznato, svaki projektor mora imati povrinu na
koju projicira!? Zid ili platno je daleko od
nevidljivoga; itekako je vidljiv i s veih udaljenosti. Naime, iako su u poetku kolale razne prie o
svojstvu ovoga nevidljivog zida, iz naega
samostalnog suoavanja s ureajem doli smo do zakljuka da
ipak nije rije o vodenoj
pari, kao to je u jednoj
od svojih iteracija
proizvoa navodio.
Naime, da je rije o
pari, zid bi bio
vlaan (to nije) i
kondenzirao vlagu
Interaktivna slika
na predmetima rana zraku
zliite temperature.
Proizvoa krije
Iako ureaj koji estvarni princip rada
mo vam probati opisati
ovog ureaja kao zmine koristi holografsku
ja noge i ve je izjavio nekoliko oprenih naina
funkcionirao, da bi zadnja
slubena izjava bila: dolazi do
razbijanja molekula zraka na
atomskoj razini. to, vjerujemo da shvaate zato, nismo
povjerovali. Rije je najvjerojatnije o obogaivanju zraka
nekom vrstom dima, no to je
samo nae miljenje...
Na nevidljivi zid koji ureaj
emitira potom se projicira slika iz, koliko smo iz dostupnih
informacija shvatili, obinog
projektora. Iako su tekstovi
koji su najavljivali proizvod
govorili o implementaciji lasera pri projiciranju slike, ini
se da je proizvoa odluio Heliodisplay: Mlada tehnologija kjoj e trebati jo da stasa u pravom smislu.
barem kod komercijalnih ver-

ove tehnologije preplavljuju na ivot

svaki dan. Jedan dan su stvar znanstvene
fantastike, a ve su drugi dan u naim depovima, nerazdvojno povezani s nama, u svojevrsnoj simbiozi. Najbolji primjer je zasigurno
mobitel. Sjeate li se kapetana Jamesa Kirka iz
Zvjezdanih staza i njegove galaktiki poznate:
Beam me up, Scotty!? Transport molekula
morat ete malo priekati, ali taj mobitel u vaem
depu neodoljivo podsjea na kapetanov komunikacijski ureaj.
Predstavljamo vam Heliodisplay. Ovaj projekcijski sustav je sljedea evolutivna faza reklamiranja i plasiranja reklame. Novitet ovog profila ve dugo se eka meu ''marketingaima'' dananjice, izmeu ostaloga i zato to su postojee
metode reklamiranja uvelike manjkave. Slika prikazana ovom metodom jami
da e glave zalijepiti ba za vau
reklamu. Tko bi gledao u runi plakat blago modificiran flomasterom od strane nekoga polupijanog
delikventa kada moe
pred sobom imati
ovakav eyecandy?

116

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

zija - prijei na projektore, pretpostavljamo

prvenstveno radi smanjenja cijene proizvoda.
Display moe biti i interaktivan, odnosno
slika se moe aktivno ponaati pri ''dodiru''.
Proizvoa je osmislio krajnje jednostavan nain
da displej uini interaktivnim. U bazu ureaja
ugraena je visokorezolucijska kamera koja
snima vae pokrete. Ureaj pokrete interpretira
te ih prevodi u paralelno pomicanje slike na displayju. Sam efekt, iako tehniki krajnje jednostavan, ogromni inicijalni wow efekt koji izaziva u
ljudima koji ga po prvi put vide, dovest e do
vrhunca.
Meutim, nemojte se nadati da ete svoju potpuno novu Vistu u privatnosti svojega doma
imati priliku samo tako zavrtjeti na Heliodisplayu te tako impresionirati kojega zalutalog susjeda. Tehnologija zasad doputa samo ogranienu
interaktivnost, ovisnu o softverskoj podrci
posebnih aplikacija - to dananji operativni sustavi, dakako, jo uvijek nemaju.

Dostupni proizvodi
M1 je osnovni model koji je ugledao svjetlo
trinog dana potkraj 2005. godine. Nije bio
puno vie od konceptnog prototipa, meutim
nekoliko ih je uspjelo nai svoj put do eBaya, gdje
su i prodani. M2 i M2i su modeli koji e ui u
masovniji proizvodni proces i upravo njihovo
pojavljivanje moete oekivati relativno brzo i u
naim trgovakim centrima i u naim trgovinama. Oba modela imaju mogunost prikaza na
maksimalnoj dijagonali od 30 i 16,7 milijuna
boja, pri kontrastu od 2000:1 te omjeru od 4:3 ili
16:9, s time to je M2i model kod kojeg je
omoguena interaktivnost.
Ureajima je potreban naponski kabel te, naravno, veza s izvorom signala. Taj izvor signala
moe biti raunalo,TV,DVD,HDTV ili ak igraa
konzola (''Sony Playstationai'' mogu odahnuti).
Za povezivanje s raunalom Heliodisplay koristi
stanardni VGA konektor, dok se TV ili DVD
mogu spojiti preko standardnog videokabela.
Ureaji su dizajnirani tako da su namijenjeni da
budu sakriveni u bilo koji komad namjetaja.
Iako se ovaj projekcijski sustav moe koristiti i u
uredskim prostorima, vano je napomenuti da bi
prostorija u kojoj se koristi trebala biti to je god
mogue tamnija pa iz praktinih razloga ne
moemo preporuiti ovaj sustav za sva mjesta
gdje je nuna jaka rasvjeta. Ukupni vidni kut
iznosi 150 stupnjeva s ime, moramo priznati,
nismo impresionirani. Nativna rezolucija je,

report heliodisplay (2)

17/10/06

17:31

Page 117

HELIODISPLAY TRENDOVI

Projektor: Kroz otvor na stranjoj strani projektor projecira sliku na ogledalo koje sliku reflektira na zid.
takoer ne preizdanih 800 X 600, s
time to je mogua promjena,
odnosno korekcija iste na 640 X 350
ili 1280 X 1024. Na 30, odnosno
neto vie od 76 cm,ova rezolucija ne
ostavlja bez daha. Sve u svemu,
tehniki detalji ipak su nas ostavili s
upitnikom iznad glave. Iskreno,
oekivali smo puno vie, no dok nam
jedan primjerak ne doe u lab na
testiranje, ograujemo se od donoenja krajnjih sudova
S druge pak strane, iako se pred
tehnologijom nalazi puno problema
koji bi je trebali uiniti dostupnom
svakome i konkurentnom u odnosu
na druge tehnologije prikaza, ovoj
tehnologiji predviamo sretnu budunost, nakon dobre dorade.
Problema je nekoliko pa bi bilo
pametno nabrojati ih. Prvo, ureajem se nije mogue koristiti na otvorenome zbog toga to svako pomicanje zraka (vjetar i sl.) dovodi do
pomicanja ''zaslona''. Budui da je
rije o projektorskom prikazu, sve
manjkavosti te tehnologije moete
prepisati i uz ovaj ureaj (ograni-

ena trajnost lampe, osjetljivost na

kontrast u prostoru itd.). Veliina
ureaja jo uvijek prelazi gabarite
opeprihvaenoga shvaanja praktinosti.Slika je nepravilna i dinamina, to bi vam pri duljem promatranju moglo zasmetati.
Dobiti dodatne, pa usudili bismo
se rei, i gotovo ikakve konkretne
informacije o ovom ureaju pokazalo se ozbiljnim problemom, iskljuimo li specifikacije. Internet je pun
kojekakvih pekulacija, to s tehnolokih, to tipski drugaijih portala,
ali u globalu svi priaju o magli.Gdje
god smo ''zagrebali'', naili smo na
zid tajni.
A onda smo na proizvoaevoj
internetskoj stranici proitali da se
ova tvrtka bavi i razvojem tehnologija za ameriku vojsku, to je
bacilo novo svjetlo na cijelu priu.
Daljnjim istraivanjem teme nismo
daleko stigli, to moe potvrditi
injenicu da se za tehnologiju ovog
displeja zanima amerika vojska.
Kakav tono oblik suradnje? Odgovor lakonski kratak: Classified.

Specifikacije
Heliodisplay M2i
Proizvoa
Dimenzija slike
Omjer
Max rezolucija
Broj boja
Kontrast
Video ulazi

Prikljuci: Na ureaj je mogue spojiti sve to i

na bilo koji projektor.

IO2 Tech.
30"
4:3 ili 16:9
1280 x 1024
16.7 milijuna boja
2000:1
RGB, USB, RCA
video, S-VIDEO, VGA
Interaktivnost
Da, u posebnim
uvjetima
Kompatibilnost PC, Mac, NTSC, PAL,
SECAM HDTV: 480i/
480p, 720p, 1080i
Buka
38 dB
Dimenzija i
141 x 82 x 82 cm,
masa
21.8 kg
Cijena
268.400,00 kn

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

117

trend RFIDb (1.66)

17/10/06

17:29

Page 119

RADIO FREQUENCY IDENTIFICATION TRENDOVI

Radio Frequency Identification

Bolja budunost
ili globalno selo
tajnih agenata?
Sustavnim implementiranjem RFID
tehnologije te novim standardima i
deklaracijama, put ove kontroverzne
tehnologije sve je iri
pie: Marko Krika

ehnologija RFID (Radio Frequency Identification), svakim danom doivljava ekspanziju u

svaku poru drutva, iji lanovi veinom nisu niti
svjesni da su dionici globalne baze podataka u RFID
sustavima, bilo to aktivnim ili pasivnim putevima. Za
tehnologiju RFID-a ne postoje egzaktni podaci o nastanku te se smatra da je nastala u prolom stoljeu,
tonije u rasponu izmeu 20-ih i 60-ih godina, a aktivnije provoenje tehnologije za vrijeme II. svjetskog
rata samo apatini mogu proglasiti sluajnou, nimalo ne sumnjajui u naruenost svoje individue, prava
privatnosti i integriteta svake osobe.

Tehnologija i sigurnost
Da bismo pristupili i dobili odreene podatke od
RFID transmitera, potreban je odailja, koji se sastoji
od ipa, transmitera signala (antena + odailja/primatelj radiosignala). Unutar ipa pohranjeni su jedinstveni podaci koji govore o nekome ili neemu u obliku
tagova, tj. niza podataka. Tagove unutar ipa odailje
antena, a primatelj, posebno specijaliziran komad hardvera namijenjen iskljuivo primanju takvog signala,
zaduen je za oitavanje podataka i njihovo daljnje procesiranje unutar baza podataka raunala koje posjeduju detaljnije informacije o odreenom proizvodu.
Podaci unutar ipa mogu biti zapisani na pasivni ili
aktivni RFID ip, a negdje se navodi i polu-pasivni
RFID koji ima iskljuivu primjenu u odreenim postrojenjima u kojima interferencija predstavlja velik
problem prilikom odailjanja i primanja tagova.
Takvi polu-pasivni ipovi nemaju antene upravo
zbog problema mogue ili postojee interferencije, ve
sadre elije iz kojih se napajaju te na taj nain anuliraju problem interferencije. Sigurno se pitate koliko vremenski takve elije mogu napajati RFID ip. Vrijeme
od prosjeno 10 godina nije malo i upravo su zbog tog
i niza drugih faktora RFID ipovi otvorili niz pitanja
vezanih uz prava svakog ovjeka i njegova integriteta.
Pasivni i polu-pasivni ipovi sadre podatke koji se ne
mogu mijenjati ve ih se moe samo oitavati, za raz-

RFID: Ogromne su mogunosti primjene RFID-a prvenstveno u identifikaciji, ali i u medicini, prometu, itd..
liku od aktivnih RFID ipova kojima je sadraj promjenjiv, dakle u ip se mogu zapisivati podaci te se jednako tako ti podaci mogu iznova mijenjati i oitavati.
Upravo je ovaj segment RFID tehnologije u izravnom
sukobu sa zakonima i deklaracijama koji sprjeavaju
njeno koritenje, kako se ne bi povrijedilo pravo privatnosti ljudi i njihova opa ivotna prava.
Operativne frekvencije ovih ureaja razliite su za
podruje SAD-a i podruje Europe, kao to je sluaj i s
drugim radiotehnologijama, poput primjerice Wireless
LAN-a. Naravno, interferencija od strane drugih RF
ureaja postoji i u mogunosti je znatno utjecati na rad
ipa. Oitavanje tagova s RFID ipa proces je velike preciznosti te jednako tako ovisi o faktoru prostora i
drugih RF ureaja koji mogu negativno utjecati na sam
rad ipa. Pitanje koje se namee jest: treba li koristiti
pasivnu ili aktivnu tehnologiju? Aktivna tehnologija
uvelike je naprednija od pasivne, ali i puno nesigurnija,
zbog moguih neovlatenih upada i interferencija te
potrebe za dodatnim modulacijama raunala koja primaju podatke te ih obrauju. Interferencija u pogledu
drugih RF ureaja gotovo je uvijek prisutna, kao i
mogunost interferencije slinih ili istih tagova unutar
ipova.

Ekonomski driver
Veliki broj globalno poznatih tvrtki i sustava obrane
velikih zemalja temelje svoje sustave i postrojenja na
temelju RFID tehnologije, koja im uvelike olakava poslovanje i poveava ekonomsku mo te time znatno utjee na globalnu ekonomiju i gospodarstvo, iako, zasad
ne u tolikim razmjerima. One tvrtke koje e biti voljne
prihvatiti zadatak proizvodnje RFID ipova i svih potrebnih hardverskih i softverskih modulacija, mogle bi
se, po nekim predvianjima u sljedeem desetljeu
znatno obogatiti. Daljnjim irenjem tehnologije u budunosti, ipovi i sve vezano uz RFID mogli bi postati
WWW.VIDILAB.COM

apriorni segment u drutvu (trgovina, kompanije,

gospodarstvo...), poput bar kodova koje vie ni ne primjeujemo.

Kontroverzne primjene
Primjena ove tehnologije globalno je poznata po
biometrikim podacima te nasilnom uvoenju RFID
putovnica (putovnice koje uobiajene podatke o vlasniku imaju pohranjene u RFID ipu + digitalna fotografija osobe, bez koje je putovnica nevaea). To nasilno uvoenje digitalnih putovnica inicirale su, a tko
drugi do li - SAD. Razlog brzoj izmjeni postojeih putovnica mjerodavni u SAD-u tumae na sljedei nain:
svi koji ele posjetiti SAD nee morati posjedovati vizu,
jer im to omoguava "RFID putovnica". Uz to, u je i
poveana sigurnost kojom se kontrolira ulazak neovlatenih osoba u dravu, bilo emigranata, potencijalnih
ili stvarnih terorista te sustavno sprjeavanje teroristikih dogaaja. Vodei se teroristikim napadima na
WTC, teroristikim napadima u panjolskoj i Londonu, SAD uporno potencira uvoenje RFID putovnica u EU, jer iz internih izvora posjeduju podatak o
tome da je niz teroristikih napada planiran upravo u
EU, te da je "filtriranje" stanovnika EU nunost. Sustavnim uvoenjem RFID rjeenja ti dogaaji mogli su se
izbjei, no zato treba treba djelovati proaktivno i sprijeiti takve dogaaje u budunosti.

Silom ili ne, treba li nam to?

Iako su SAD silom poele gurati RFID u iru primjenu, to ne mora nuno biti loe. Jest loe ako prebrzo
rade na implementaciji tehnologije koja jo nije pomno popraena zakonima i kojoj nije dovoljno razraena sigurnost, ali moemo se sjetiti niza situacija u
kojima RFID moe doslovno poveati kvalitetu ljudskog ivota. Sjetite se filma Terminal, a ako ga niste
pogledali, obavezno to uinite, da sumirate i uvidite

VIDI br. 128 / 2006

119

trend RFIDb (1.66)

17/10/06

17:29

Page 120

TRENDOVI RADIO FREQUENCY IDENTIFICATION

moebitnu situaciju u kojoj se moe nai
bilo tko i u kojoj bi RFID znatno olakao
ivot glavnom akteru (i posve anulirao potrebu za snimanjem filma, ali dobro...
op.ur.). Film dobro opisuje imaginarnu situaciju u kojoj se zatekao jedan strani graanin
i njegove nevolje u vidu nemogunosti ulaska u SAD. Da je posjedovao RFID ip u
putovnici ili u... bilo emu... to se sigurno ne
bi dogodilo.
Kada bi bila provedena anketa o tome
koliko ljudi eli nove sigurne putovnice, zasigurno ne bi postojao veliki interes, ali bi
ljudi ubrzo uvidjeli prednost i vlastitu sigurnost koju bi im ovakva implementacija
omoguila. Ali kada bi bila provedena anketa o tome da li elite da u vas ugrade ip, koji
bi oitavao vae biometrijske podatke i koji
bi otkrivao vau trenutanu poziciju, zasigurno ne biste pristali, jer ne biste kao individua niti primijetili slinost sa RFID
putovnicama za koje biste (moda) imali tolerancije.
Potencijal ove tehnologije iskoristiv je i za
brojne senzore, primjerice u sportu ili za
nadzor odreene grupacije ljudi unutar objekta, to se
ve i koristi u odreenim zatvorima i specijaliziranim
institucijama u kojima je nadzor ljudi od velike sigurnosne vanosti. Zamislite da vas poslodavac kontrolira i
nadzire va rad ili nerad, uz pomo ipa koji se nalazi
unutar vaeg tijela! Zasigurno ne biste na to pristali jer
bi se na taj nain krila vaa ustavom zajamena prava,
od kojih je zakon o zatiti osobnih podataka
(www.azop.hr) samo jedan od segmenata. Nazovimo to
paketom zakonskih regulacija koje pojedincu osiguravaju pravo na privatnost, ivot, dostojanstvo, sigurnost, integritet i sl.
Neosporna je injenica, dakle, da RFID tehnologija
pravilnom regulacijom moe postati ope prihvaena i
prihvatljiva jer svojom implementacijom otvara brojne
mogunosti koje bi olakale mnoge stvari u budunosti
i bile jo jedan tehnoloki segment koji bi pravilno postavljenom strategijom mogao postati jedan od vodeih
tehnolokih imbenika. Isto tako, neosporno je da moe
biti i vrlo agresivno zlouporabljeno...

Zakonska regulativa
Zakoni i odluke nadlenih tijela, presudne su u
svemu, tako i u doneenju i implementaciji tehnologije
RFID-a. Isti zakoni kontroliraju i omoguavaju pojedincu da zadri i bude svjestan vlastitih prava te da iskoristi mogunosti odreene tehnologije. Pri tome bi nepravedno bilo zapostaviti te ne spomenuti ope poznatu
organizaciju CASPIAN (Consumers Against Supermarket Privacy Invasion and Numbers) koja nastoji ukazati
na mogue probleme privatnosti koji se javljaju prilikom koritenja RFID-a, no postojanje sumnje i neuvjerljiva sigurnost tehnologije, uvijek su potencijalno vee,
nego li sama mogunost zadiranja u tuu privatnost
koja je upravo "osigurana" ili nedostacima ili sigurnosnim mjerama i regulativama. Najveu prijetnju predstavlja mogua promjena tagova unutar ipova od strane neovlatenih upada, to sustavno negativno potencira primjenu aktivnih ipova i implicira moguu
iskljuivu primjenu pasivnih ipova.

120

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

Minijaturizacija:
Budunost su ipovi sve manjih
dimenzija i sve veih
mogunosti, kao to je, primjerice, nadzor rada unutarnjih
organa.

Kalifornijski zakoni pozitivno utjeu na iskoritavanje potencijala RFID tehnologije, tj. reguliraju
istosmjernu zatitu privatnosti i put za bolju i jednostavniju budunost implementiranja tehnologije RFID
te ukljuuju sveopu zatitu privatnosti osobe. Upravo u
sinkronosti zakona i tehnologije, kao u sluaju Kalifornije, lei budunost koja e otvoriti puteve implementacije. Nedavno je potvren ISO standard za RFID
kojim se regulira razvoj suelja i strojne opreme koja
koristi RFID tehnologiju te je Europska komisija otvorila javnu raspravu o tehnologiji RFID te razmotrila
pitanje konkurentnosti europskog gospodarstva i kvalitetu ivljenja te zatitu prava graana, osobito prava
privatnosti. Deklaracija UN-a i Povelja EU o temeljnim
ljudskim pravima definira privatnost kao jedno od ljudskih prava.
Zadiranje u privatnost, liberalna informacijska tehnologija, nesigurnost ostavljanja podataka na internetu,
faktori su koji nuno utjeu na usvajanje novih tehnologija. U SAD-u, zakon koji se odnosi na koritenje
RFID-a i slinih tehnologija i regulira nadzor telekomunikacija i raunala, naziva se Patriot Act (utemeljen nakon traginih dogaaja 11. rujna 2001.) i izuzetno je liberalan, ali ne prema graanima, ve prema onima koji
graane nadziru. Isti je akt doivio i doivljava velike
kritike i proteste od strane graana koji se osjeaju ugroeno i kojima je naruena sloboda i privatnost. Mnoge kompanije ulau u vrlo nesigurnu budunost te im
zakoni, paradoksalno, i pomau i odmau, ulau velike
svote novca kako bi zaradile na otimanju onoga apriornoga ovjeku - slobodu. Alternativne tehnologije,
poput itaa otiska prsta, biometrije lice ili skena ronice, ne predstavljaju toliko disperzne mogunosti poput
RFID-a, stoga ih se niti ne smatra pravim alternativnim
mogunostima koje bi zamjenile RFID.
Globalni, pijunsko-vraiji plan velikih, multinacionalnih korporacija i brojnih dravnih vlada kao njihovih sluga ili fascinantno dobra i jednako tako kontroverzna tehnologija koja svakom minutom postaje sve
propulzivnija? Odgovor je preputen vama.

igre 1 uvod (2)

17/10/06

17:28

Page 122

VidiGamer
NOVOSTI,

NAJAVE,

RECENZIJE

Call of Juarez
124

to nakon Preya?
126

Nakon uvijek sunog gamerskog perioda, pred nama je razdoblje u

kojem moemo oekivati izlazak prvih velikih naslova
pie: Igor orkalo

Civ City - Rome

D
128

122

VIDI br. 128 / 2006

ugo se nismo vidjeli na ovim stranicama, jer

je u prolomjesenom broju "VidiGamer" u
posljednji as izletio, ustupivi mjesto mnogim aktualnostima koje su nam pristigle "5 do 12".
U meuvremenu, prolo je jo jedno ljeto. Vrijeme
kada smo u pauzama izmeu kupanja i sunanja
pronali vremena i za elektronsku zabavu. Istina,
veina nas iz kontinentalnih krajeva zapalila je na
more ne elei vidjeti kompjuter u tom uvijek prekratkom razdoblju punjenja organskih baterija.
Oni pak, koji su slobodne dane odluili provesti
pred zaslonima ekrana, imali su dovoljno vremena
da se posvete svojoj omiljenoj igri. Kaem "omiljenoj" jer tijekom ove godine izaao je zavidan broj
kvalitetnih igara u svim anrovima.
Nai kolege iz PC Playa hitom ovoga ljeta proglasili su Prey, pucainu iz prvog lica zanimljive
radnje i jo boljih grafikih mogunosti. Ukoliko
ste poklonik pucaina, teko da vam je Prey mogao
promai, a nedavno se pojavio i patch koji ispravlja
neke primjetne probleme u samoj igri. Ako ste se
odluili posvetiti nekoj novoj, tek izaloj igri,
nabavljanje iste bila je gotovo nemogua misija.
Naime, ljetni mjeseci su ve tradicionalno poznati
po slabom izdavanju novih igara, a u onoj aici
iole kvalitetnijih naslova teko je pronai neto po
svom ukusu. No zato je ovo idealno razdoblje da
nam brojne izdavake kue najave svoje velike
hitove koji obino stiu u blagdansko vrijeme krajem godine, udarno vrijeme potronje i darivanja.
Trenutno moda najoekivanija od tih igara je
Crysis, FPS iz produkcije popularnog Cryteka koji
nas je prije nekoliko godina oduevio Far Cryjem.
I zaduio, rekli bismo, jer mnogi fanovi Far Cryja

WWW.PCPLAY.HR

ve due vrijeme vape za nastavkom. Iako Crysis to

nije, mnogi su ga unaprijed proglasili nasljednikom, a u prilog tome ide mu i vizualni dojam koji
bi nas trebao prikovati uz ekrane ba kao to je to
svojevremeno inio i Far Cry. Uostalom, vie o
Crysisu moete proitati na sljedeim stranicama
gdje ga po prvi puta najavljujemo.
Ve na sljedeoj stranici oekuju vas standardne
novosti popraene Elspinom ljestvicom deset najprodavanijih PC igara. Rekorder Sims 2 vratio se
na vrh ljestvice s koje nije siao ve 103 tjedna, a po
svemu sudei jo e dugo boraviti ovdje. Od novijih igara niti jedna nije upala meu deset najprodavanijih u posljednjih par mjeseci, emu ide u prilog
slaba ljetna i jesenja prodaja.
Na kraju, tu su i dvije recenzije zanimljivijih
igara u ovom siromanom razdoblju. CivCity:
Rome dopadljiva je mjeavina Civilizationa, Ceasara i Sim Cityja u kojoj gradite drevne gradove diljem Rimskog Carstva. Moramo priznati da smo
od ove igre oekivali ipak vie s obzirom da je Sid
Meierov Firaxis bio izravno upleten u njen razvoj.
Druga igra, koju s ponosom predstavljamo, je western pucaina Call of Juarez koja je jo jedan pokuaj da se nadmai legendarni LucasArtsov Outlaws.
No, iako na pokuaju sve i ostaje, Call of Juarez na
je oduevio u gotovo svakom pogledu.
Prepoznatljiva western atmosfera, uminkana
grafika koja posramljuje mnoge srodne FPS igre i
odline glazbene teme dat e vam do znanja da
aktualne pucaine ne stanuju na izvanzemaljskim
planetama, Junoamerikim dunglama ili na
Ruskom frontu, ve na starom dobrom Divljem
Zapadu.

igre 1 uvod (2)

17/10/06

17:28

Page 123

NOVOSTI IGRE
Canis Canem Edit

NOVOSTI

Bully mijenja
ime?

MTV nagradio igre Oblivion

i Getting Up
MTV, planetarno popularni glazbeni TV
pr ogr a m, u sv ojoj v e e ri dodje ljiv a n j a
nagrada VIdeo Music Awards izdvojio je
Bethesdin Oblivion i Atarijev Getting Up

pie: Igor orkalo

ajnovija igra Rockstar Gamesa

koja je kroz zadnjih godinu dana
svojega razvoja bila poznata pod
nazivom Bully, vrlo bi lako mogla promijeniti ime. Naime, igra koja e nas
svojom tematikom upoznati s nasilnim
uenicima, zlim nastavnicima i svim
drugim oblicima kolskog huliganstva,
ve je due vrijeme na meti javnosti
koju mahom zastupaju roditelji "onih
boljih" uenika. Zabrinuti roditelji dre
kako e ova kontroverzna igra u kojoj je
cilj dolaziti s orujem u kolu, premlaivati odlikae i sl. jo vie potaknuti

Assassin's Creed

PC EURO TOP10
Naslov

Izdava

1 The Sims 2

EA

2 LOTR: Battle for Middle Earth 2

EA

3 The Sims 2: Open for Business

EA

4 Football Manager 2006

5 Star Wars: Empire at War
6 World of Warcraft
7 The Elder Scrolls 4: Oblivion

Sega
LucasArts
Blizzard
2K Games

8 The Sims 2: Nightlife

9 Civilization 4

ameriku
mlade na Dva loa ubie Miloa: I kolcem i lancem i bokserom u glavu... Igra koja na sirov
neto to im nain promovira kolsko nasilje. Teko treberima.
ni dosad nije bilo strano. U skladu s time, igra e se poput Metal Gear Solida 2 i Resident
u Velikoj Britaniji i jo nekim preven- Evila 4, a 18 Grand Theft Auto: San
tivnim dravama prodavati pod nazi- Andreas i Dead Rising. No, kako to
vom Canis Canem Edit (prevedeno s obino biva, sav ovaj lo publicitet i sve
vee restrikcije idu na ruku glaveinama
latinskog: Pas jede psa).
Igra je zasada dobila oznaku 15, to iz Rockstar Gamesa jer vrlo dobro znaju
je oznaava kao neprimjerenu za mlae da e to samo dodatno pospjeiti prodaod 15 godina, a sve vie naginje da do ju njihove igre. Bully izlazi ove zime,
kraja produkcije zaradi oznaku 18. prvo na PS2, a zatim vjerojatno i na
Usporedbe radi, oznaku 15 imale su igre ostalim platformama.

EA
2K Games

10 Rome: Total War - Gold Edition Activision

Izvor: Entertainment and Leisure Software
Publishers Association (www.elspa.com)

Poetak nove franize

Kada je na E3-u Ubisoft
predstavio igru Assassin's
Creed, uz nju je odmah
servirao i podatak da e
igra izii istoga datuma
kada na tritu osvane i
PS3. Iako nije bilo teko
zakljuiti na kojoj e se
platformi igra prvi put
zavrtjeti, dolo je do neoekivanog obrata koji se vrlo rijetko dogaa u ovoj grani industrije. ini se da e
Assassin's Creed biti zavren prije predvienog roka (i to se dogaa!) pa e premijerno ipak osvanuti na XBox-u 360 i PCu. Ovakav preokret iznenadio je mnoge,
ponajprije zato to po prvim informacijama
ova igra nije uope bila predviena za

kao dvije igre koje su ih tijekom ove godine

najvie glazbeno zadovoljile. Oblivion je
tako pokupio nagradu za najbolju glazbenu
temu, a Getting Up za najbolji soundtrack.
ini se da nitko nije primijetio da je nagraena tema Obliviona tek poneto modificirana tema i z njegova prethodnika
Morrowinda od prije etiri godine, no ako
su i primijetili to im nije zasmetalo. Bilo
kako bilo, obje igre napustile su show s
MTV-ovim popularnim Moon Man statuama.

400 Playstationa za
Izraelce
Poznati hollywoodski komiar Adam Sandler jo jednom je javnost podsjetio na
svoje idovsko podrijetlo pridruivi se

potonje platforme. Objanjenje se vjerojatno krije u tome to je Assassin's Creed

otpoetka zamiljen kao franiza - pa zato
onda ne izgraditi ime i pokupiti lovu sa sve
tri strane. Inae, rije je o akcijskoj avanturi smjetenoj u vrijeme Treega kriarskog rata, tonije u godinu 1191., a njezin
izlazak na trite bit e tijekom 2007.

Prey

Pokrpani shooter
Apsolutni hit ovoga ljeta bila je
igra Prey, SF shooter kojeg se
mnogi jo nisu zasitili. Ukoliko je
i vama smetalo to se igra povremeno niim izazvana srui ili
niste bili zadovoljni optimizacijom multiplayera, primite na
znanje da je Human Head izbacio
prvi patch koji podie igru na

verziju 1.1 te, dakako, otklanja

spomenute bugove i probleme.
Naalost, ova zakrpa ne dotie
glavni nedostatak Preya njegovu prelaganost. Ipak, ovaj 23
MB patch koji moete besplatno
skinuti na slubenim stranicama
igre nezaobilazan je za sve poklonike Preya.

Alieni: U 674. pokuaju osvajanja Zemlje dolaze spremniji no ikad.

WWW.PCPLAY.HR

ostalim poznatim osobama koje su humanitarno potpomogle donedavno zaraene

Izrael i Libanon. Istina, velika veina humanitaraca otila je za Izrael - pa tako i
Sandler koji je donirao 400 Playstation
konzola obiteljima koje su izgubile domove. Nije poznato je li donirao i pokoju
igru te jesu li to bile pucaine ili moda
sportske simulacije

VIDI br. 128 / 2006

123

igre 2 crysis (2)

17/10/06

17:26

Page 124

IGRE NAJAVE
Crysis

Protiv aliena i komunista

Dugo smo ekali nastavak Far Crya, no umjesto njega, od Cryteka nam stie
neto puno bolje. Prije nasljednik nego nastavak, Crysis pomie grafike
mogunosti first person shootera na jednu razinu vie
pie: Igor orkalo

124

VIDI br. 128 / 2006

WWW.PCPLAY.HR

igre 2 crysis (2)

17/10/06

17:27

Page 125

NAJAVE IGRE

U praumi: Izrazito bujna vegetacija u potpunosti je prilgodljiva vaem destruktivnom djelovanju.

Mrano i u podne: Ultra realistini efekti svjetla i sjene od
kojih zastaje dah. Kako li e tek ovo izgledati u real-timeu?

ko bi rekao da su prole ve dvije i pol godine

od kada nam je njemaki Crytek podario Far
Cry, jednu od najljepih pucaina koje je PC
ikada vidio. Fanovi ovoga anra jo uvijek se sjeaju
dotad neviene grafike i izvrsnih zvunih efekata,
ba kao i gomile novca koji su morali utroiti u
nadogradnju raunala da bi tu igru mogli igrati u
to veem sjaju. Malo tko je oekivao takav hit od
dotad relativno anonimnog Cryteka, no nakon toga
svi su znali da e sljedea njihova igra ponovo biti
neto doista veliko i posebno.

Timski ili solo

I bi svjetlo. Neslubeni nastavak Far Crya zove se
Crysis, a u ulozi izdavaa igre, nakon Ubisofta
pojavljuje se veliki Electronic Arts. Uvodna pria
igre toliko je originalna da vam doe da pustite
vodu za njom. Na izolirani pacifiki otok prizemlji
nepoznati asteroid, prepun krvolonih izvanzemaljaca koji prijete (a emu drugo?) istrebljenju ljudske rase. U skladu s tim, SAD alje svoje elitnu postrojbu da ispita stvar, no im specijalci stupe na
otok, uvide da su ih pretekli omraeni komunisti iz
Sjeverne Koreje. Vi ste u ulozi Jakea Dunna, jednog
od pripadnika amerikih specijalaca i cilj vam je
istrijebiti svaki ivi organizam na otoku, kako onaj
izvanzemaljski, tako i onaj komunistiki. Sama igra
podjeljena je u tri dijela; u prvom se borite protiv
Sjevernokorejaca, u drugom u igru upadaju alieni
pa se udruujete sa Sjevernokorejcima protiv njih,

Gdje su?: Nakon dungle oekuju vas puste urbane lokacije. Samo naizgled puste...
da bi konano u treem dijelu zakoraili u ve
spomenuti asteroid. Kao to vidite, Crysis se po arno doli tek u kasnijoj fazi igre. to se tie samog
ovom konceptu nee previe razlikovati od starog naoruanja i razno-raznih vozila, poznato je da e
Far Cry-a, no bitna je razlika to Crysis nee biti Crytek po tom pitanju biti jo dareljiviji nego u Far
strogo podjeljen na svojevrsne mini-misije, ve e Cryu. Moi ete se ak okrenuti i protiv svojih subnivoi biti daleko vei i kompleksniji. Sama injenica oraca tako to ete prilikom jednog incidenta izazto na otok ne dolazite kao pojedinac, ve kao jedan vati nadreenog asnika da puca u vas, a time si
od lanova postrojbe, dodatno e vam olakati ili navui na vrat i ostatak specijalaca. Nakon toga
oteati igru. Naime, vai ratni drugovi s kojima ete vjerojatno neete moi nastaviti igru, pa ete se
napredovati kroz igru mogu izginuti prije ili kasni- okrenuti "load" opciji.
je, to, dakako, ovisi samo o vama, tj. u kojoj mjeri
Svi oni koji su u Far Cryu mrzili kontraverzni
ete timski sudjelovati u akcijama. Jo ne znamo na "checkpoint" sustav snimanja pozicija, mogu odahkoji e nain to funkcionirati, jer je ipak rije o nuti jer Crysis pored ove mogunosti, nudi i puno
likovima koje pokree uvijek diskutabilan AI, no jednostavniju "quicksave" metodu. O grafici ne
nadajmo se najboljem. Crysis nee biti strogo lin- treba troiti rijei ve je dovoljno baciti pogled na
earna igra, kao to je to najee sluaj s pucai- ove screenshotove pa da vam bude jasno da e i
nama, tako da vam nee biti uvjetovano da proete Crysis prouzroiti pravi grafiki boom, ba kao to
put od jedne do druge toke i pritom "uklonite je to svojevremeno napravio i Far Cry. Zvuni efeksuvine smetnje", ve ete moi do traenog cilja ti, po svemu sudei, takoer nee nimalo zaostajati,
doi i na neto drugaiji nain. Vie o tome, takoer a u njihovu kvalitetu moi ete se uvjeriti tek krajem
emo saznati kad se igra pojavi na tritu.
godine kad Crysis ugleda svjetlo dana. Ipak, kao
najveu prednost ove igre programeri istiu njenu
Mogunosti izbora
visoku igrivost koju opravdavaju injenicom da ete
Osim standardnih misija moi ete (ali ne i joj se ponovo vratiti nakon to je zavrite, jer Crysis
morati) "presresti" brojne meu-misije. Primjerice, e svakim novim igranjem biti drugaiji.
u jednoj od takvih misija uhvatit ete signal
Sjevernokorejaca koji su upali u
IZLAZI:
zasjedu aliena. Stigavi na mjesto
krajem
NAJAVA
2006.
sukoba, moi ete se pridruiti
Sjevernokorejcima protiv aliena,
Crysis
alienima protiv Sjevernokorejaca
Platforma: PC
ili bez uplitanja promatrati
Vrsta: First person shooter
sukob. Tijekom
Proizvoa: Crytek
takvih sukoba
Izdava: Electronic Arts
Konfiguracija: Zasad nije poznata
moi ete zaroMultiplayer: Da
biti i neko naZakljuak: Potencijalno veliki hit i jedna od
prednije naorutrenutno najoekivanijih igara koja
n a m s t i e k r a j e m g o d i n e . S k up l j a j t e
anje, do kojeg
novac za novi hardware .
biste inae line-

No na Zemlji: None misije nisu nita manje

atraktivne od onih dnevnih. Ne nedostaje nabrijanih
svjetlosnih efekata, a samim tim i akcije.

DirectX10 na djelu: Moda djeluje kao iva fotografija, no ovo je uistinu u potpunosti
in-game screenshot. Da, gospodo, DirectX10.

WWW.PCPLAY.HR

VIDI br. 128 / 2006

125

igre 3 call jurrarez (2)

17/10/06

17:25

Page 126

IGRE RECENZIJE
Call of Juarez

Pria sa Zapada

Jo jedan pokuaj da se first person shootere smjesti u neto drugaiji

ambijent od uobiajenoga. Navikli smo da to bude Drugi svjetski rat ili
neto iz znanstveno-fantastinog miljea, a sada je osvojen i Divlji Zapad
pie: Igor orkalo

ada je toga dana Billy naputao svoj dom i

obitelj, mislio je da odlazi zauvijek. Njegovi
vjeni sukobi s ouhom konano su dosegli
vrhunac. No nakon dvogodinjeg lutanja odluio se
primiriti i vratiti na rodni ran. Doavi tamo imao
je to vidjeti... Pucnjevi su se uli sve do oblinjeg

126

VIDI br. 128 / 2006

grada i otac Ray, brat Billyjevog ouha, nekada

revolvera a sada sveenik, pojurio je do rana i
zatekao svoga brata i njegovu obitelj kako lee u
krvi. Nedaleko njih je stajao Billy koji se ugledavi
Raya dao u bijeg, pa je Ray zakljuio da je Billy krivac i dao se u potjeru. U tom kratkom vremenu niti
WWW.PCPLAY.HR

jednome nije promakao nerazumljivi natpis ispisan

krvlju na zidu kue: "Call of Juarez"...

Great Balls of Fire

Ova zanimljiva uvodna pria uvodi nas u jo
jednu pucainu iz prvog lica, ovoga puta smjetenu

igre 3 call jurrarez (2)

17/10/06

17:26

Page 127

RECENZIJE IGRE

Tono u podne: Revolveraki okraj na mostu ili odmjeravanje snaga s crvenokocima naoruanima vinesterkama pruit e osjeaj kakav smo do sada vidjeli smao u klasinim western filmovima.
u rijetko vieni ambijent - Divlji Zapad. Stariji
gejmeri jo nisu zaboravili kultne Outlawse, igru
koju je LucasArts izdao u vrijeme kada su FPS igre
bile jo u povojima i koju do danas jo nijedan western shooter nije uspio nadmaiti. U tih nekoliko
slabanih pokuaja pamtimo tek nedavni Gun, a
ova igra koja je pred nama u tom pokuaju bila je
najizglednija.
Da Call of Juarez nije tek jo jedna u nizu
suhoparnih pucaina, shvatit ete odmah na
poetku kada se upoznate s glavnim likovima. Ovaj,
za FPS neobian izbor, prua vam mogunost da
igrate kao bjegunac Billy i kao njegov progonitelj
Ray. Kao Billy odlino ete se sluiti lukom i strijelama, te biem. Ova oruja omoguiti e mu stealth
akcije, promatranje neprijatelja iz prikrajka, penjanje, uljanje i sl. U klasinom revolverakom
obraunu Billy nee imati previe anse jer rukovanjem vatrenim orujem nije ba vian. To e vie
u prilog ii Rayu koji e s mnogim nevoljama na
kraj izlaziti uz pomo svog Colta "Peacemakera" u
dobro nam poznatom western stilu. Da ne bi ostao
zakinut za jo jedno "oruje", Ray se u odstranjivanju protivnika takoer slui i Biblijom(!) uz pomo
koje nekakvim vatrenim loptama gaa zloeste
deke. Eto, a taman kada smo pomislili kako bar u
ovoj povijesnoj igri nee biti nita nadnaravno...
Dakako, nisu to jedina oruja koja ete koristiti
tijekom igre, jer ete moi pucati iz gotovo bilo koje
ubojite naprave onoga vremena. Osim ove dvojice,
upoznat ete jo itav niz ivopisnih likova Divljeg

Zapada - od krmara i prostitutki u gradskom

saloonu, preko indijanaca koji se kriju u preriji i
umi, do Meksikanaca koji vas "s dobrodolicom"
oekuju s one strane granice.

mega-blastera" iz slinih igara, prua vam jedinstveni doivljaj napucavanja pitoljima od est
metaka. Svejedno da li odabrali Deathmatch,
Skirmish ili Robbery mod, te mape koje e vas staviti u urbanu ili prirodnu sredinu, dobro ete se
A to kad ostanem bez metaka?
zabaviti.
Gledajui grafiku i animaciju, te sluajui glazbu
Kada je o samom gameplayu rije, dolazimo do
i zvune efekte, doista se teko
one injenice zato Call of Juarez nije bolji od
moe pronai koja zamjerka ovoj
Outlawsa. Naime, igra u
igri. Likovi, ba kao i okoli koji ih
nekim trenucima zna biti Ocjena: J J J J J
Igrivost: J J J J J
okruuje, izgledaju fenomenalno, a
vrlo frustrirajua, a pogotoGrafika: J J J J J
sve je to popraeno odlinim
vo ete to osjetiti igrajui
Zvuk: J J J J J
gitarskim i bendo temama, kao i
kao Billy. Od poetka do
Call of Juarez
dopadljivom glasovnom sinkrokraja igre brojat ete svaki
Platforma: PC
Vrsta igre: FPS
nizacijom. Jasno, ovakve divote
metak jer pronai dodatnu
Proizvoa: Techland
zahtjevaju i jai hardware, pa stoga
municiju prava je lutrija.
Izdava: Ubisoft
"koliko para - toliko muzike". Treba
Pored toga, umjetna inteliMinimalna konfiguracija: 2 GHz, 512 MB RAM,
64 MB VRAM
pohvaliti i tzv. Chrome engine koji
gencija protivnikih likova
Preporuena konfiguracija: 3 GHz, 1 GB RAM,
vam omoguuje koritenje mnogih
nije na nekoj zavidnoj razi128 MB VRAM
predmeta iz svoje okoline, to za
ni, pa ete ve nakon nekog
Multiplayer: da
rjeavanje nekih zagonetki, to za
vremena znati proitati njiGrafika, zvuni efekti, western atmosfera,
multiplayer
tamanjenje neprijatelja. Sve u
hove finte.
Predvidljiva umjetna inteligencija, lo balsvemu, Call of Juarez je dobar izbor
Onaj dio gameplaya koji
ans
za sve ljubitelje FPS-a koji ele
zasluuje sve hvale su
P
u
c
a

i
n
a
k
o
j
a
n
a
s
v
o
d
i
n
a
D
i
v
l
j
i
Z
a
Zakljuak:
malo odmoriti od kojekakvih
sekvence kada jaite konja,
pad toliko je tehniki ispolirana da
u i v a m o s v i m u l i m a . t e ta t o l o
komandosa, robota, izvanzemaljaca
to je vrlo efektno napravlAI i jo neke sitnice kvare dojam.
i ostalih perverzija.
jeno i prava je teta to to
nije ee iskoriteno. Call of Juarez najvie e vas
odueviti u multiplayer igri, jer za razliku od "ultra-

4,0

Usamljeni jaha: Pogled na zaetak grada u divljini u kojem

e se biti obrauna.

Let s vodotornja: Kukaviko ubojstvo iz zasjede, i to s drvenog

vodotornja. Tipina western ikonografija u kojoj samo jo fali eljezni
konj i Bik koji sjedi.
WWW.PCPLAY.HR

Divlja horda: Kada zateku coltovi ene i djeca se razbjeae.

Bezakonje je uzelo maha i nitko se ne usudi staviti zvijezdu na junaka
prsa i obraunati s nitkovima. Bande vladaju.

VIDI br. 128 / 2006

127

igre 4 CivCity - Rome (1)

17/10/06

17:24

Page 128

IGRE RECENZIJE
CivCity: Rome

Virtualni Vjeni grad

Obucite togu i nakratko postanite guvernerom
Rima u danima njegove najvee slave
pie: Igor orkalo

rije nekoliko mjeseci ukratko smo vam

skrenuli panju na novu igru tzv. "civ" anra
- na CivCity: Rome. Zanimalo nas je to nam
nakon uspjenoga etvrtog nastavka legendarne
Civilizacije moe ponuditi njezin tvorac Sid Meier.
Naime, njegov Firaxis Games udruio je snage s
Firefly Studiosom, poznatijemu po igri Stronghold
od prije nekoliko godina i - napravio ovu igru.
Naalost, sam Meier nije se previe petljao u razvoj
CivCityja, to je itekako primjetno.

Caesarovim stopama
Odmah recimo da e se svi ljubitelji Civilization
igara pronai i u CivCityju, pod uvjetom da ovoj igri
pristupe s neto skromnijim oekivanjima. CivCity

Koloseum:
U tijeku su gladijatorske borbe, a gledatelja kao na utakmici Cibalia Meimurje. Eh, ti
Rimljani...

kovanice itd.. Sve u svemu, posla e biti uvijek i meu. Ono to e vam se svidjeti u CivCityju jest
neete se dosaivati. Barem u poetku. Kada nakon izvrsno pogoena atmosfera staroga Rima, bilo da
tree, etvrte misije shvatite da se svaki grad gradi na govorimo o klasnim podjelama graanstva, o
vrlo slian nain, dolazi do prvih znakova monoto- arhitekturi ili o organiziranju brutalnih gladijanije u igri. Istina, krajnji ciljevi u misijama uvijek su torskih igara za puanstvo. Graevine su vrlo lijepo
drugaiji, no da biste doli do njih esto morate pro- i vjerno dizajnirane, a osim onih standardnih poslaziti uvijek jedan te isti put. U kasnijoj fazi CivCity toje i unikatne poput Koloseuma, Svjetionika s
dobiva na dinaminosti u ratFarosa,Aleksandrijske biblioteke i
nim vremenima kada pored Ocjena: J J J J J
dr.. Tu je jo i hrpa detalja, poput
svega navedenog trebate obravoenja diplomacija, plaanja
Igrivost: J J J J J
Grafika: J J J J J
ati pozornost i na podizanje
taksi, otkrivanja novih znanja i
Zvuk: J J J J J
bedema, izgradnju kula, retehnologija te jo kojeega.
CivCity: Rome
grutiranje vojske, raznih kataUglavnom, dobar dio onoga to
Platforma: PC
pulta i sl.. Jo neto to ide u
ste vidjeli u Civilizationu, vidjet
Vrsta: strategija
prilog dinaminosti jest trgovete i ovdje. Tehniki gledano,
Proizvoa: Firaxis Studios i Firefly Games
Izdava: 2K Games
ina s drugim gradovima koja
grafika i zvuni efekti mogli bi se
Minimalna konfiguracija: 1.6 GHz, 512 MB-a
vam, ukoliko je dobro usponazvati prosjenim za dananje
RAM, 64 MB VRAM
Preporuena konfiguracija: 2 GHz, 1 GB RAM-a,
stavljena, moe vrlo brzo nastandarde, a ne bismo imali nita
128 MB VRAM
puniti blagajnu. Iako je dobro
protiv multiplayera. Firaxis nikaMultiplayer: Ne
zamiljena, dovoljno je malo
da nije previe drao do toga jer
Atmosfera, velik broj razliitih graevina,
''kiksa'' u brzini pa vam se eim je na prvomu mjestu uvijek
mnogo mogunosti
Osrednja grafika i zvuk, monotone misije,
sto zna nakupiti proizvoda
bila igrivost, a ini se kako se i
manji bugovi
koje jednostavno ne moete
Firefly povukao za tom formuunoviti istom tom brzinom Zakljuak: Otvdoriagcrea kCoivjailinzaatmiondaoliazSitrizonsguhraodldnaje lom. Razlika je u tome to Firekojom ih proizvodite.
flyju to malo tee polazi za ruo e k i v a l i s m o i p a k m a l o v i e . N o
svejedno nudi pristojnu zabavu.
kom.

3,0

Arhitektura: S ovog aspekta igri ba nita ne manjka, tovie, brojne razliite

graevine uinit e svaki grad jedinstvenim na svoj nain.
ima puno dodirnih toaka sa samim Civilizationom, s najbitnijom razlikom to ovdje svoju panju
ne koncentrirate na cijeli svijet, ve iskljuivo na
jedno carstvo - u ovom sluaju Rimsko. Kada govorimo o igrama u kojima gradite gradove, prvo nam
na pamet pada Sim City, s kojim CivCity ima vrlo
malo dodirnih toaka. Gamere starije generacije ova
e igra ponajprije asocirati na uspjeni serijal Caesar
koji je ario i palio krajem 90-ih. Tako i ovdje u ulozi
guvernera gradite gradove irom Rimskog Carstva
na poprilino linearan i stereotipan nain. Ve
bezbroj puta viena formula odnosi se na izgradnju
kua za graane te raznoraznih trgovina i svih
drugih obrtnikih i vojnih graevina. Primjerice,
elite li da se va grad razvija, potrebno je hraniti
ljude. Izgradite farme na kojima se uzgaja penica,
izgradite mlinove gdje e tu penicu preraivati u
brano i, konano, izgradite pekare koje e
proizvoditi kruh. Sada tome pridodajte stone
farme i mesnice, sjeu uma i pilane, rudnike i

128

VIDI br. 128 / 2006

Slijepe ulice

Problem koji se odnosi na

trgovinsko povezivanje gradova primjetan je i unutar
samoga grada jer, iako su stari
Rimljani izmislili gradnju
cesta, to u ovoj igri vrlo slabo
funkcionira. Najuoljivije je
kod onih podruja koja su
gusto izgraena pa se graani
esto znaju "izgubiti" meu
graevinama i nikako ne uspijevaju pronai put od kue
do svojega radnog mjesta. U
prijevodu, to znai da proizvodnja stoji pa, dok ne primijetite gdje je zapelo, izgubili
ste dosta dragocjenog vremena jer je gameplay u real-ti-

Luka: Poetna toka trgovine, najspornijeg segmenta igre. Ovi brodovi jednostavno presporo plove.

WWW.PCPLAY.HR

hi-tech (2)

17/10/06

17:23

Page 131

SVE TO STE ELJELI IMATI HI-TECH

160-megapikselna digitalna mrcina
Seitz 6x17 Digital
Proizvoa: Seitz
Cijena: 26,900 do 28,900 eura
www.roundshot.ch

Digitalne fotografije rezolucije od nekoliko stotina milijuna piksela mogue je dobiti na nekoliko
razliitih softverskih naina, a na tritu postoji izuzetno malo digitalnih fotoaparata koji hardverski omoguuju snimanje tolike fotografije jednim jedinim klikom. Seitz 6x17 Digital jedan je od
takvih digitalaca.
tovie, Seitz 6x17 Digital je u stanju fotografiju ove glomazne rezolucije snimiti za jednu jedinu
sekundu. Jednako tako, impresivna je brzina od 300 megabita u sekundi kojom ovaj ureaj radi
prijenos podataka. Ipak, ako se i odluite za snimanje panoramske fotografije rezolucije
160 megapiksela, budite pripremni opskrbiti se akom memorijskih kartica, s obzirom na
to da jedna takva fotografija u RAW formatu moe ''teiti'' do nevjerojatnih 950
megabajta. Od ostalih tehnikih karakteristika navodimo znaajan ISO raspon od 500
do 10.000 te maksimalnu brzinu ekspozicije od 1/20.000.
Ureajem se upravlja preko ekrana osjetljivog na dodir, rezolucije 640 x 480 piksela.
Kada se poetkom sljedee godine pojavi na tritu, Seitz 6x17 Digital kotat e od
26.900 do 28.900 eura, ovisno o modelu. Usudili bismo se rei: ak je i pristupaan!

Punjive USB baterije

Zune - MS-ov odgovor na iPod

Gotovo tijekom cijelog ljeta bespuima Interneta pratili
smo rasprave i nagaanja o Microsofotovu odgovoru
na trenutano najpopularniji prijenosni multimedijski
ureaj, Appleov iPod. Kao to
Microsoft Zune
je to u dananje vrijeme uobiProizvoa: Microsoft
ajeno, tehnike specifikacije i
Cijena: oko 250 dolara
prve slike objavljene su puno
www.comingzune.com
ranije od slubene Microsoftove obavijesti, no u konanici i Microsoft je sredinom rujna potvrdio
izlazak Zune playera.
Isporuuje se u crnoj, bijeloj i smeoj boji, a kapacitet je do 30 GB.
Ureaj e se beinom vezom moi
povezivati s ostalim kompatibilnim ureajima, sva navigacija i reprodukcija videozapisa obavlja se na ekranu dijagonale 3 ina rezolucije 320
x 240 piksela, a sadri i ugraeni FM radioprijamnik. Brojne audio/video zapise, koji e
se predefinirano isporuivati s ureajem, omoguili su Virgin Records, Sub Pop te neke
druge kue glazbene industrije. Softversko-hardverski div Microsoft predstavio je pod
nazivom Zune Marketplace vlastitu verziju iTunes on-line duana, u kojem e biti
mogue kupovati glazbu kako pojedinano, tako i u nekom obliku pretplate. Naalost
u trenutku pisanja lanka jo uvijek nismo bili upoznati s prodajnom cijenom ureaja,
no internetske glasine govore da bi se ona mogla kretati negdje oko 250 dolara.

Audiosistem na kotaima
Veina dananjih prijenosnih audiosustava nuno
je minijaturna i kompaktna, no Music Booster
audiosustav na kotaima, iako prijenosan i
tovie mobilan, predstavlja prilino glomazan komad hardvera. Ureaj sadri
ugraeni sistem zvunika, CD player te
vlastito napajanje. Music Booster ivi
iskljuivo u glavi dizajnera Nika Nowaka te, ako ste zainteresirani za
njegovu komercijalizaciju, slobodno
kontaktirajte s autorom. (br)
www.niknowak.de

Iskreno, nije nam ba jasno kako se netko

ve ranije nije dosjetio ovakvoga koncepta, no svejedno dajemo istu peticu
proizvoaima ovih USB baterija. Naime,
kao to je jasno iz naziva, ove baterije
mogue je puniti - kako uobiajenim
nainom, putem pripadajueg punjaa, tako i preko
USBCELL
klasinog USB utora na bilo
Proizvoa: UsbCell
Cijena: 12,99 funti
kojem ureaju. USB prikljuwww.usbcell.com
ak nalazi se ispod gornje
pomine strane baterije i, barem kako se vidi na
fotografijama, izuzetno ih je jednostavno koristiti.
Tvrtka Moxia Energy, odgovorna za ovaj revolucionaran proizvod, zasad je predstavila iskljuivo baterije AA
formata, no oekuje se izlazak na trite AAA, plosnatih 9V
te, to je najzanimljivije, USB baterija namijenjenih
raznoraznim prijenosnim ureajima, poput mobitela ili Blackberry ureaja.
S obzirom na to da su neto naprednije od klasinih punjivih baterija, naprednija je i njihova cijena
- tako da je za jedan par USBCELL AA baterija potrebno izdvojiti 12,99
funti, dok su cijene za najavljene baterije ostalih formata jo uvijek
nepoznate.

Glazbom grijane ui
Hladniji dani ve su tu i ako to ve niste dosad
uinili, vrijeme je da nabavite pokrivalo za glavu.
Na prijedlog mogla bi biti Audex Ordinance, pletena kapa s ugraenim slualicama, to je produkt
suradnje proizvoaa mobitela i pripadajue opreme
Motorole i proizvoaa hi-tech odjevnih predmeta tvrtke Burton. Slualicama se, osim za sluanje popularnih glazbenih hitova, mogue koristiti i za primanje poziva s mobitela, budui da
koriste Bluetooth tehnologiju prijenosa podataka. (br)
motorola.digitalriver.com

WWW.VIDILAB.COM

elina tipkovnica
U potrazi ste za novom tipkovnicom, a imate nekoliko tisua kuna vika? Ne traite dalje jer ova tipkovnica s ugraenom trackball kuglicom za navigaciju mogla bi biti ono to vam treba. Nematovitog naziva 2000-DT-TB izraena je od nehrajueg
elika i u potpunosti je hermetiki zatvorena, a
tipke su izraene od industrijske silikonske gume.
Ono to upada u oi jest mizerno jamstvo od
jedne godine to, obzirom na cijenu (1.200 USD), ba ne
ulijeva povjerenje. (br)
www.stealthcomputer.com

VIDI br. 128 / 2006

131

hi-tech (2)

17/10/06

17:23

Page 132

HI-TECH SVE TO STE ELJELI IMATI

Nokijine multimedijalne uzdanice
Odjel marketinga finske Nokije bio je izuzetno aktivan tijekom rujna i listopada, a u moru novih i unaprijeenih starih modela,
odabrali smo dva koji svojim hi-tech dizajnom zasluuju svrstavanje u ovu rubriku. Oba modela svrstana su pod zajedniki nazivnik
XpressMusic, a zbog multimedijalnih mogunosti te ''mlaahnog'' dizajna jasno je da ovim ureajima finski gigant cilja na mlau
populaciju korisnika.
Klizni model brojane oznake 5300 podrava umetanje microSD memorijske kartice kapaciteta do 2 GB, a reprodukcija audiodatoteka obavlja se preko pripadajuih tipaka na bonoj strani ureaja. Sadri 1,3-megapikselnu kameru, 3,5 milimetarski utor
za slualice te miniUSB utor za povezivanje s raunalima i pripadajuim ureajima. Drugi pak model nazvan 5200 slian je
prethodniku, no kako u Nokiji izjavljuju, uklonjene su neke napredne moguXpressMusic 5300 i 5200
nosti jaega modela. Uz oba mobitela mogue je koristiti Nokia Wireless Audio
Proizvoa: Nokia
Gateway AD-42W ureaj, koji omoguuje beini prijenos glazbe s mobitela na
Cijena: 250/200 eura
kompatibilne kune stereo sustave.
www.nokia.com.hr

Analogno-digitalni runi sat

Radio koji izgleda kako poelite
U moru prijenosnih audio i video reproduktora vrlo je malo onih koji su
namijenjeni reprodukciji iskljuivo radijskog sadraja. tovie, meu tehnikim karakteristikama iPoda, iRivera, sada Microsoftovog Zunea, sadrana je i opcija reprodukcije radija, no vrlo je malo audiofila koji je rabe.
Tvrtka Intempo Digital predstavila je ureaj namijenjen iskljuivo reprodukciji digitalnog radiosignala, a osim to ovu funkciju obavlja dobro,
ureaj moe izgledati kako god poelite.
Ovaj ''kameleon'' DAB (digital audio broadcasting) player krije se pod
nazivom PP01 i na potpunoj prednjoj povrini sadri zvunik te
izmjenjivu masku, u koju u dogovoru s proizvoaem
moete umetnuti i vlastitu ili sliku svojih najmilijih. Osim digitalnog, PP01 je u stanju
reproducirati i klasini FM radio, a
moe posluiti i kao zaseban
zvunik bilo kojemu postojeem
audio/video playeru. Ugraena baterija ovog ultrakompaktnog radioreproduktora omoguuje do 20
sati neovisnog rada, no kao ponajbolja karakteristika PP01
PP01
ureaja nekako nam se ini
Proizvoa: Intempo Digital
zanimljiva mogunost izmjeCijena: Cijena: oko 135 eura
www.intempodigital.co.uk
njive prednje maske.

Drveni digitalac
Ukoliko vam pri odabiru digitalnog
fotoaparata nisu bitne tehnike karakteristike ve ''padate'' na dizajn, onda
je najnoviji Olypusov foti ureaj za vas.
Drveni digitalac za sada jo uvijek nema
ime, a predstavljen je na Photokina sajmu.
Jedino to je poznato o ovome neobinom digitalcu jest injenica da mu je kuite izraeno od
japanskoga empresa, dugovjenog materijala od
kojeg su izraeni neki od najpoznatijih budistikih
hramova. (br)
www.olympus.com

132

VIDI br. 128 / 2006

Japansko-vedski konglomerat Sony Ericsson ostvario je suradnju s jednim od

vodeih svjetskih proizvoaa runih satova - tvrtkom Fossil, koja je rezultirala predstavljanjem runog sata s ugraenom Bletooth vezom za upravljanje odreenim
modelima Sony Ericsson mobitela.
MBW-100 Bluetooth 2.0 runi sat sadri, osim uobiajenih analognih kazaljki sata,
i minijaturni OLED ekran, preko kojeg se i upravlja odreenim mogunostima
mobitela - od javljanja na nadolazei poziv pa sve do navigacije i upravljanja multimedijskim mogunostima ureaja. Tehnike karakteristike ugraenog analognoga sata nisu nam ba impresivne. Velika i mala kazaljka koje prikazuju
sate, odnosno minute ba i ne mogu biti
neto impresivne, no prilino nam se svia
ona druga strana prie kod ovog ureaja.
Osim upravljanja MP3 i ostalim vrstama
audioformata, MBW-100 omoguuje prikaz primljene SMS ili MMS poruke te javljanje ili odbijanje nadolazeeg poziva, a
ugraena baterija ureaju bi navodno trebala omoguiti do 7 dana rada bez punjenja. Ovaj simpatian Bluetooth dodatak
Sony Ericssonovoj paleti multimedijskih mobitela na tritu bi
MBW-100 Bluetooth 2.0
se trebao pojaviti
Proizvoa: Sony Ericsson/Fossil
paralelno s objavljiCijena: oko 300 eura
vanjem ovoga tekswww.sonyericsson.com
ta.

Space Invaders budilica

Starijim korisnicima raunala i raunalnih igara
zvukovi iz popularne igre Space Invaders nisu
nepoznati, no mlai ih ni u kojem sluaju ne mogu
prepoznati. U svakom sluaju, obje dobne skupine
mogu uivati u legendarnim zvukovima ugraenima u budilicu. Ureaj napajaju
dvije AAA baterije, a cijelo se
vrijeme na ekranu odvija simulacija borbe iz Space Invadersa. Budilicu je mogue kupiti za 34 dolara. (br)
www.rakuten.co.jp

WWW.VIDI.HR

Dvanaestostranini zvunici
JVC je predstavio par stereozvunika
koji zbog svog oblika navodno nude
savreni audio doivljaj. Nekako dvojimo oko ove tvrdnje, a vjerujemo da e
se sloiti i svi audiofili, no JVC-u
jednostavno ne moemo zanemariti injenicu da njegovi 'pulsirajui sferini' zvunici izgledaju dobro. Naalost, tek su predstavljeni na nekom od sajmova Japana, tako da nismo
uspjeli doi do detaljnijih tehnikih karakteristika
niti preporuene prodajne cijene. (br)
www.jvc.com

epoha adobe v1 (2)

17/10/06

17:13

Page 136

EPOCHA VELIKANI INFO DOBA

Vizija i misija
Jedna od najveih softverskih
kua dananjice kroz prizmu
vlastitih uspjeha dobiva jo vie
na svojoj vanosti
Adobe Systems je amerika softverska kua ije se sjedite nalazi u San Joseu u saveznoj dravi Kaliforniji.
Osnivai John Warnock i Charles Geschke utemeljili su
tvrtku u prosincu 1982. godine, nakon odlaska iz Xeroxa. Naziv tvrtke dolazi od naziva istoimene rijeke koja je
prolazila pokraj kue jednog od osnivaa. Cilj im je u poetnoj fazi bio daljnji razvoj i komercijalizacija PostScript
jezika za tiskanje koji su sami napisali i razvili. Adobe je
tijekom svoje povijesti odigrao jednu od kljunih uloga

Ime:

u omoguavanju dostupnosti printera svakom pojedincu.

Revolucija poinje dana kada je Apple Computer od
Adobea licencirao PostScript za koritenje u svojoj
LaserWriter liniji proizvoda davne 1985. godine.
Rane 2006. Adobe Systems ima oko 5.200 zaposlenika,
od ega je oko 40% u bazi u San Joseu. Vee proizvodne
centre Adobe je rasporedio po cijelim Sjedinjenim
Amerikim Dravama. Od pogona izvan samih Drava
valja istaknuti proizvodne pogone u Indiji i u Kanadi, a
jedan manji pogon imaju ak i u Hamburgu u
Njemakoj.
Adobe se smatra jednom od najprincipijelnijih velikih
softverskih kua. Njihova je podrka velikim potroaima
Adobeovih proizvoda uvijek bila fantastina, dok je
podrka prema manjim tvrtkama i pojedinanim koris-

nicima esto bila manjkava. Adobe je na vrlo dobrom

glasu glede ponaanja prema vlastitim zaposlenicima,
tako da se vrlo brzo uspela na visoko mjesto na ljestvici
najboljih tvrtki Fortune magazina.
S druge pak strane, meu zagovornicima open source
zajednice, Adobe je obino promatran kao tvrtka koja
forsira preveliku razinu kontrole nad svojim vlasnitvom.
Ova slika o tvrtki stvorena je jo osamdesetih godina,
kada su se odluili za kodirani format Type 1 fontova,
omoguivi si time naplaivanje tantijema svakoj kompaniji koja se odluila koristiti ili proizvoditi Type 1
fontove. Veliina ovih haraa bio je jedan od presudnih
faktora koji je natjerao Apple da proizvede vlastitu tehnologiju, nazvavi je TrueType te Microsoftove naknadne
odluke da prijee na Appleov TrueType.

PostScript

Adobe

Tip:
Korporacija
Osnovana: San Jose (1982.)
Vrsta:
Softverska kua
Sjedite: San Jose, California, USA
Kljuni ljudi:
Charles Geschke Co-COB, Founder
John Warnock Co-COB, Founder
Bruce Chizen, CEO
Shantanu Narayen, Pres. & COO
Zaposlenika:
5.200 (sijeanj 2006.)
Internetska stranica: www.adobe.com
Vee Akvizicije:
Aldus (1994), Frame Tech. (1995),
GoLive (1999), Accelio (2002), Macromedia (2005)

Koncept PostScript jezika zaet je 1976. godine, dok je John Warnock

jo uvijek bio zaposlenik tvrtke Evans and Sutherland, tada vrlo poznate tvrtke za raunalnu grafiku. U isto vrijeme John Gaffney je radio
na razvoju programa prevoditelja za veliku trodimenzionalnu grafiku
bazu njujorke luke. Gaffney je tada zaeo Design System, jezik za procesiranje grafikih podataka i elemenata koji je uvelike nalikovao Forth programskom jeziku.
Godine 1987. od njega je zahtjevan premjetaj u bazu tvrtke u Saveznoj dravi Utah, to je Warnock odbio
i preao u redove Xerox PARC-a gdje je nastavio raditi s Martinom Newellom. Zajedno su stvorili JaM (John
i Martin) koji je daljnjim razvojem dobio nove funkcije i preimenovan u InterPress.
Warnock je napustio Xerox zajedno s Chuckom Gesckeom, i u prosincu 1982. godine osnovao Adobe
Systems. Zajednikim snagama razvili su jednostavniji jezik, slian Design Systemu, koji su nazvali PostScript
i koji je na trite stigao 1984.. Negdje u ovo vrijeme, sugeriano im je da prilagode
program za primjenu sa laserskim printerima kako bi zajedno s Canonovim hardverskim rjeenjem za laserske printere tvorio LaserWriter.
U Oujku 1985., Appleov LaserWriter je bio prvi printer koji je bio isporuivan s
PostScriptom, ime je poela era desktop izdavatva sredinom osamdesetih godina.
Jedan od najvanijih proizvoda monoga Adobea od raKombinacija izvrsnih tehnolokih rjeenja i velike rairenosti uinili su PostScript
nih faza razvoja tvrtke bio je njihov upliv u razvoj fontova. Adobe je nastavio ostvajezikom broj jedan u klasi jezika koritenih za tiskanje vektorskih grafikih elemerivati vrlo jaku prisutnost u ovome polju i 1996., u suradnji s Microsoftom izdao
nata.RIP (Raster Image Processor) za PostScript, bio je takoer sastavni dio laserskih
OpenType format za fontove, da bi 2003. godine zavrili prilagodbu biblioteke Type
pisaa tijekom devedesetih, ali okrenut prema rasterskim formatima slike.
1 fontova u OpenType.
PostScript je u svojemu razvoju dva puta znatno unapreivan. Prvu verziju izdanu
Sredinom osamdesetih, nedugo nakon izbacivanja PostScripta na trite, Adobe je
1984., poznatiju kao PostScript Level 1, naslijedio je Level 2 PostScript koji je predobjavio Adobe Illustrator, program za vektorsku obradu fotografije namijenjenom
stavljen 1991. godine. Unio je nekoliko vanih unapreenja: poveanu brzinu i
Apple Macintosh platformi. Illustrator je na svojevrstan nain predstavljao logian
kvalitetu ispisa, podrku za RIP, mogunost dekompresije slike (npr. slikama u JPEG
korak u daljnjemu razvoju aplikacija koje su u Adobeu interno rabili za razvoj fontoformatu zapisa PostScript je sada pristupao direktno), podrka za kompozitne
va. Program je popularizirao PostScript laserske printere. Za razliku od MacDrawa
fontove i mehanizam za pamenje objekata koji su se mogli naknadno koristiti.
koji je tada predstavljao standard za obradu vektorskih grafikih elemenata, IlluPostScript 3 se na tritu naao 1997. godine i ponudio mnoge prednosti nad
strator je sve elemente opisivao fleksibilnijim Bezier krivuljama, to je prualo znatprethodnicima, kao to su unaprijeen rad s bojama, novi filtri, (koji omoguuju
no poveanje preciznosti stvaranja. Renderiranje fontova u Ilustratoru je, s druge
kompresiju i dekompresiju u samom programu, napredni sustav za uklanjanje
strane, bilo preputeno Macintoshovom QuickDrawu i njegovim bibliotekama, to je
pogreaka).
i ostalo tako sve do izlaska Adobeovog Type Managera, to je pak u konanici rezultiralo Appleovim prihvaanjem TrueTypea.
1994:
Preuzimanje Aldusa
Adobe PageMaker
1986:
1983:
1989:
1991:
Adobe After Effects
Prva Type biblioteka
Prvi OEM ugovor
Prvi japanski PostScript printer
Adobe Premiere

A sada stvarno Font

1982:
Osnovana kompanija

136

1985:
Prvi PostScript jezik za tiskanje i pisanje

VIDI br. 128 / 2006

1987:
Adobe Illustrator

WWW.VIDI.HR

1990:
Adobe Photoshop
Adobe Type Manager

1993:
Adobe Acrobat

epoha adobe v1 (2)

17/10/06

17:14

Page 137

VELIKANI INFO DOBA EPOCHA

Adobe Photoshop
Iako je Illustrator bio izvanredan proizvod i jo
uvijek je vrlo cijenjen od strane profesionalnog
dijela industrije, Adobe je 1989. godine predstavio proizvod koji e postati njihov glavni
proizvod i brand u budunosti - Photoshop. Prvi je put predstavljen za Appleovu platformu i vrlo brzo je preuzeo primat pred konkurencijom, istiui se prvenstveno stabilnou i naprednim funkcijama. Jo jedan od razloga naglog uspona ovoga programa bila
je ogromna promidba prvenstveno u ranim fazama distribucije programa. Kombinacija
ovih elemenata jamila je uspjeh ovoga branda. Naravno, govorimo o Photoshopu.
Sam proces razvoja Photoshopa poeo je davno prije 1990. godine, kada je izdana prva
verzija ovoga sve popularnog programa. Ovaj primarni killer app svoj korijenje poinje
razvijati u Ann Arboru u Saveznoj dravi Michigan, gdje je obitavao profesor ondanjeg
koleda, gospodin Glen Knoll, krajem sedamdesetih godina prologa milenija. Glenn je
bio veliki fotografski entuzijast, vrlo zainteresiran za nove raunalne tehnologije. Ovaj
entuzijazam prenio je i na svoje sinove Johna i Thomasa. Djeca su svoje prve fotografske
korake poduzela u oevu podrumu u kojem je on imao
mranu komoru i Apple II Plus koji je donio iz ureda
kui radi znanstvenog istraivanja.
Dok je Thomasa vie zanimala fotografija, Johna je vie
privukla ta udna kutija koju je otac donio u kuu.
Iako je Thomas bio vie okrenut fotografiji i on je sam
izraavao veliko zanimanje prema raunalima. Za potrebe pisanja svojega doktorata na
temu ''Procesuiranje digitalne fotografije'' kupio je Apple Macintosh Pro i bio je iznimno razoaran kada je shvatio da njegov Mac ne moe prikazati sivu skalu boja. Thomas
je tada za potrebe svojega doktorata napravio Addon koji je simulirao sivu skalu.
Naknadno je Thomas poeo pisati i druge rutine za obradu fotografije te je s vremenom
stvorio poveliku bazu addona. Ovi dijelovi raunalne magije zapeli su za oko njegovu
bratu Johnu koji je tada radio u ILM-u (Industrial Light and Magic).
Kroz razgovor odluili su se zajedno razviti aplikaciju, u poetku prvenstveno za vlastite
potrebe, kojoj e osnovna namjena biti obrada i manipulacija fotografskim sadrajem.
Kroz puno faza rafiniranja i nakon puno mjeseci, 1988. godine razvili su aplikaciju za
obradu fotografije Image - odnosno njezinu naprednu verziju ImagePro. U ovom
trenutku poeli su, na Johnovu inicijativu, razmiljati o komercijalizaciji svojega proizvoda. Rane 1998. godine Thomas je ipak popustio bratovim pritiscima za komercijalizaciju i nekoliko mjeseci je radio ne bi li zavrio Beta verziju. Zavrenu Betu poslao je
svojemu bratu da je proba ponuditi tvrtkama smjetenim u silikonskoj dolini. Na njihovo iznenaenje, mnoge kompanije bile su vrlo zainteresirane za njihov koncept programa za obradu fotografije. SuperMac ih je odbio jer nisu razumjeli kako bi ImagePro
mogao nadopuniti njihov tada ve popularan program PixelPaint, namijenjen raunalnom vektorskom grafikom kreiranju. Jedna kompanija, BarnyScan bila je vrlo zainteresirana. Ponudili su da kratkorono bundleiraju ImagePro koji su preimenovali u Photoshop sa svojim skenerima slajdova. Ukupno 200 primjeraka Photoshopa isporueni su s
njihovim skenerima.
U Rujnu 1988. godine, srea brae Knoll je okrenula novo lice i podarila im veliku priliku. John je pred kreativnim timom tvrtke Adobe odrao prezentaciju svojega
proizvoda, a elnicima tvrtke ideja i program jako su se svidjeli. Licencijski ugovor ubrzo je potpisan, Photoshop 1.0 je
izdan te se ubrzo naao na policama (u
veljai 1990. godine), nakon deset mjeseci dodatnog razvoja i ''poliranja''.
Ovdje iz prie daljnjeg razvoja izlaze braa
Knoll, a ostalo je povijest.

1996:
Adobe PhotoDeluxe
Adobe PageMill
1995:
Preuzimanje Frame
Technologies

1998:
Adobe ImageStyler
Adobe ImageReady

2001:
Adobe Photoshop Elements
1999:
Adobe Atmosphere
Preuzimanje GoLivea Adobe Acrobat eBook Reader
Adobe GoLive
Adobe Studio
Adobe InDesign
Preuzimanje Fotivae
2000:
Bruce Chizen unaprijeen u CEO
Adobe InCopy
Adobe LiveMotion

PDF (Portable Document File)

PDF je format zapisa za prikaz fiksnih dvodimenzionalnih
dokumenata potpuno neovisan o ureajima i rezoluciji.
Svaka PDF datoteka u sebi sadri potpun opis dvodimenzionalnog objekta, to ukljuuje tekst, fontove, slike i dvodimenzionalne vektorske grafike elemente. PDF datoteke ne
kodiraju informacije koje sadre prema softveru, hardveru ili
operativnom sustavu raunala na kojemu nastaju, to jami
da e se isti dokument moi rabiti na bilo kojemu raunalu.
Najvanije od svega jest injenica da svatko na svijetu moe
napisati i prodavati programe kojima je osnovna svrha manipulacija PDF
datotekama jer Adobe ne ostvaruje prava vlasnitva nad pojmom PDF formata,
ve samo na pojedina tehnoloka rjeenja. Adobe potpuno besplatno distribuira
dijelove programa na koje ostvaruje autorska prava.
Kada se prvi put pojavio u ranim devedesetima, slabo je hvatao zamah. U ta
davna vremena Adobe je naplaivao sve, od programa za stvaranje PDF datoteka do programa za promatranje istih. Rane verzije PDF dokumenata nisu imale
podrku za hiperlinkove, to je uvelike ograniavalo njihovu funkcionalnost u
okviru internetskog prostora. Sve se meutim promijenilo kada je Adobe poeo
distribuirati popularni Acrobat posve besplatno. Veliku pobjedu Adobe je izborio i kada je PDF odabran za glavni format za prikaz
metapodataka za Mac OS X na tronu zamijenivi vremeni PICT format koji je bio koriten u starijim inaicama ovog OS-a.

Zakljuak
Neizdavanje DTP (Desktop Publishing) programa za Macintosh platformu, gdje su se Aldus
s PageMakerom i Quark s QuarkExpressom rano snali i predstavili
vlastita rjeenja koja su ubrzo zavladala ovom platformom veliki je
promaaj. Adobe je takoer presporo reagirao na Windows DTP tritu.
Ipak, ukupno gledano, povijest je bila blaga prema Adobeu. Kompanija
je uvijek imala licencijska prava na PostScript jezik, da se na njih osloni
u tekim trenucima. Kao posljedica ovoga, Adobe je uvijek uspijevao
nadivjeti konkurenciju. Iz samo njima znanih razloga, Corel nije nikada dovoljno forsirao CorelDraw prema profesionalnomu dijelu industrije. Ovo je rezultiralo velikim zanimanjem za Adobeov Illustrator
odmah po izlasku. Corelova elja da kupi WordPerfect pokazala se kao
dobra diverzija u tom trenutku. Godine 1994. Adobe je preuzeo Aldus
i time dobio prava na PageMaker te TIFF format za zapis fotografije,
da bi 1995. kupili DTP aplikaciju FrameMaker od Frame Techologiesa.
Adobe se u zadnje vrijeme potpuno posvetio PDF formatu. Iako je prodaja Adobe Acrobata u devedesetima bila prilino slaba, Adobe je nastavio razvijati program mudro predviajui njegovu buduu potrebu i
vrijednost. Na krilima svojih pulena, Adobe je 2005. potpisao ugovor i
postao vlasnik svoga najveeg konkurenta - Macromediae i time si
otvorio vrata u budunost koja, bar za njih, ne izgleda nimalo crno.
2003:
Adobe Photoshop Album
Adobe Acrobat Family
(Elements, Standard i Professional)
Adobe Encore DVD
Adobe Video Collection
Adobe Auditon
Adobe Creative Suite
Preuzimanje Yellow Dragona

2002:
Enterprise Server Products
ACCELLO AQUISITION

WWW.VIDILAB.COM

2004:
Adobe InDesign CS
Page Maker Edition
Adobe Intelligent
Document Platform
Adobe LifeCycle
Adobe Premiere Elements

2005:
Preuzimanje Macromedije

ljeto 2007:
Adobe Acrobat 3D v8

VIDI br. 128 / 2006

137

epocha (1)

17/10/06

16:41

Page 138

EPOHA VELIKANI INFO DOBA

WANTED
BY U.S. MARSHALS
Kevin Mitnick

'Kondorov' slet
Od najtraenijega cyber kriminalca do vrhunskog
strunjaka za raunalnu sigurnost
pie: Boris Radoevi

Nekoliko osuda i konaan, pomalo

nepravedan proces
Kevin Mitnick: Nekadanji najzloglasniji haker izrastao je u svjetski
traenoga strunjaka za raunalnu sigurnost.

nogi poznavatelji raunalnih tehnologija,

posebice one mranije strane - neovlatenih provaljivanja u raunala megakompanija, krae osobnih podataka i sl., smatraju da bi
Kevin Mitnick, da je kojim sluajem poginuo
tijekom sukoba s policijom, postao najvea ikona
hakerskoga svijeta: James Dean ili Jim Morrison
hakinga.
Na svu sreu po njega, a i po mnoge koji na njegovim grekama i dananjim savjetima ue, najpoznatiji i najozloglaeniji cyber kriminalac u raunalnoj povijesti je iv i zdrav te je pronaao nain da
svoju ljubav za hakiranjem i raunalnim provalama
uklopi u poslovnu politiku svoje kompanije.

Social engineering
Mitnickova ljubav za raunalima i raunalnim
tehnologijama see jo u davnu 1980. godinu, kada
si je kao sedamnaestogodinjak nadjenuo nadimak
'The Condor'. Ve tada se mlaahni Mitnick upoznavao s nainima i mogunostima upada u raznorazne raunalne mree, a jedna od talenata bio mu
je umjenost navoenja svojih rtava da mu
razotkriju korisnika imena i lozinke za pristup
mreama na koje se namjerio. Upravo ta njegova
sposobnost, tzv. 'social engineering', postala je i njegov zatitni znak, no kako je sam nekoliko puta kasnije izjavio, svoju sposobnost pokuao je usmjeriti u
pozitivnom smjeru, tj. iskoristiti je za nuenje
zatite kompanijama u ije mree je provaljivao.
Tada premladog Mitnicka nisu ozbiljno shvaali
i umjesto da zapone karijeru legitimnoga raunalnog strunjaka, Kondor je odluio etati po rubu
zakona.

138

VIDI br. 128 / 2006

Njegova igra kotala ga je nekoliko hapenja i

osuda pod razliitim optubama. Njegov prvi susret
sa zakonodavcima dogodio se 1987. godine kada je
provalio u mreu tvrtke Santa Cruz Organization.
Tuitelji su pokuali od suda iskamiti krivinu
osudu, no s obzirom na to da mu je ovo bio prvi
prekraj, sud mu je izrekao trogodinju uvjetnu
prekrajnu kaznu.
Njegova druga osuda, za upad u raunalnu mreu tvrtke Digital Equipment Corporation i krau
njihova raunalnoga koda, iznosila je jednu godinu
zatvora, koju je Mitnick vei dio vremena proveo u
samici. Razlog tome jest njegova tadanja ozloglaenost koja je upravitelju zatvora usadila ideju da je
Mitnick sposoban provaliti u neko raunalo iskljuivo koritenjem svojega glasa i telefonske linije.
Nakon to je ''odgulio kaznu'', Mitnick se okuao u
nekoliko legitimnih poslova, no bez prevelikog uspjeha i nije potrajalo dugo dok Kondor nije razvio
krila i ponovo se naao s one strane zakona.
Iako je koristio svoje raunalne sposobnosti da
laira svoj identitet, Mitnick je ipak 15. veljae 1995.
godine pao u ruke FBI-a i to ponajvie zahvaljujui
Tsutomo Shimomuri, amerikom Japancu, takoer
velikome raunalnom strunjaku. Do Mitnickova
hapenja prvenstveno je dolo jer je Shimomura bio
uvjeren da mu je upravo ovaj provalio u raunalo te
mu se elio osvetiti na nain da pomogne zakonodavcima u njegovu lociranju. Ovaj novi proces protiv Mitnicka jedan je od najkontroverznijih u povi-

Iluzija o neranjivosti
''Dananji hakeri pronalaze sigurnosne propuste
unutar ljudskog vatrozida (firewall), a najvei
mogui sigurnosni propust upravo je iluzija o neranjivosti raunalnih sustava.''

WWW.VIDI.HR

jesti amerikoga sudstva, s obzirom na to da je

haker proveo gotovo etiri godine iza reetaka bez
da je protiv njega podignuta optunica te bez da su
njegovim braniteljima podastrijeti bilo kakvi dokazi
o kriminalnim aktivnostima, a zadran je i bez prava na jamevinu.
etiri godine nakon hapenja, Mitnick je
optuen da je provalio u raunalne sisteme kompanija Fujitsu, Sun Microsystems, Motorola te
Nokia, a osuen je na pet godina zatvora (vrijeme
provedeno u pritvoru uraunato mu je u kaznu) te
na zabranu bilo kakvoga koritenja raunala i pripadajuih ICT tehnologija, osim klasinog telefona,
u trajanju od tri godine.

Knjiga, film i konana sloboda uhvaenoga

Kondora
Tsutomo Shimomura je s Johnom Markoffom,
novinarom New York Timesa, koji je u seriji lanaka pratio Mitnickov progon, napisao kontroverznu
knjigu naslova ''Takedown'', a prava na snimanje
istoimenog filma prodana su Miramaxu. Iako je
sporni film snimljen po stvarnim dogaajima, oni
opisani u njemu nemaju ba previe veze sa stvarnou. U filmu se Mitnick susree i sukobljava s
likom Shimoure, no oni se u stvarnosti nikada nisu
susreli, a u raunala provaljuje na nain da fuka u
slualicu telefona, to je zasad jo uvijek nemogue
u stvarnosti. Navedena dvojica odluili su debelo
unoviti ''sluaj Mitnick'' i mnogi kritiari njihove
postupke smatraju prilino neetinima.
Nakon brojnih peripetija, Mitnicku je 21. sijenja 2003. godine odobreno koritenje raunala, interneta i pripadajuih tehnologija. Napisao je nekoliko knjiga vezanih uz problematiku raunalne sigurnosti, a gost je ili glavni predava brojnih konferencija i susreta strunjaka koji se bave problemima raunalne sigurnosti. Svoje iskustvo i znanje uobliio
je u kompaniju nazvanu Mitnick Security Consulting, putem koje korisnicima prua brojne savjetodavne usluge.

doktor (2.75)

17/10/06

16:40

Page 141

pressF1
V I D I

D O K T O R ,

S A V J E T I ,

K O L E ,

Vidi Doktori: R. Brozd, D. Rudi

Grafika do 64 MB

Novi stroj

Doktore, molim za tvoju pomo. Imam

poprilino staro raunalo (DELL OptiPlex GX1).
Procesor Intel Pentium III 455 MHz, 192 MB
RAM-a, HDD 14 GB i videokarticu od samo 4
MB. Gdje da pronaem za njega grafiku karticu
od 32 ili 64 MB jer su samo do 64 MB podrane od
strane sustava. HVALA!
Nemanja

Nedavno sam sloio novi stroj. Konfiguacija je:

MBO Asus P5WDH Deluxe, 2 GB RAM-a na 800
MHz (Kingmax), Conroe 6600, nVidia 7950 GT s
512 MB RAM-a, HDD WD 160 GB sata II; napajanje je 430 W. Problem je u tome to se stroj nakon
odreenog vremena smrzne na nekoliko sekundi i
restarta se sam od sebe. Nakon toga sam provjerio
sve kontakte i kabele na matinoj ploi, ali problem
se i dalje dogaa... to bi moglo biti uzrok?

Igor
Vie je potencijalnih problema koji mogu uzrokovati takvo ponaanje sustava. Jedna je mogunost da
vam se CPU pregrijava, druga je da je radna memorija neispravna, a mogue je i da vam napajanje nije
dovoljno jako da podnese zahtjeve za strujom koje
postavljaju grafika kartica i procesor u suradnji s
ostalim komponentama. Provjerite prvo temperaturu CPU-a u BIOS-u, zatim pokuajte izvaditi po
jedan RAM modul iz ploe i podii raunalo prvo s
jednim pa s drugim modulom. Ako to ne pomogne u
pronalasku ''krivca'', naa preporuka je da nabavite
jae napajanje.

Boot s USB-a

I N S I D E R I . . .

Plavi oglasnik je, bojimo se, moda jedno od

rijetkih mjesta uz trgovine rabljenom raunalnom
opremom u kojima moete pronai takve grafike
kartice. GeCube Radeon 7000 (VE), 64 MB, AGP
moete naruiti iz Optimum raunala na stranici
http://www.optimum-online.hr/ , ali to je jedan od
rjeih primjera novih grafikih kartica sa 64 MB
memorije.

Procesor ili/i matina ploa

Pozdrav svima u redakciji! Imam dva pitanja.
Koja je vaa preporuka procesora za igranje do 800
kn i za to matina ploa s PCI Express utorom te
vaa preporuka grafike kartice
PCI Express do 1.300 kn
(po mogunosti ATIeva)? Hvala unaprijed.
Dejan

Kako bootati (koritenjem eksternog diska ili

USB flash memorije) s USB porta? Matina
ploa je ABIT NF7-S rev. 2. Hvala.
Damir

Nismo sigurni jeste li

mislili matina ploa +
procesor za 800 kuna ili
samo procesor.
U svakom sluaju. Ako ste
Pitanje je da li je to na datoj ploi
mislilii procesor do 800 kuna, preporuuope izvedivo. Predpostavimo da
uamo bilo koji AMD-ov AM2 procesor.
ipak jest.
Cijeli ih je niz s cijenom ispod 800 kuna. Ako
U tom sluaju, potrebno
ste mislili kupiti matinu plou i procesor za 800
je u postavkama BIOS-a
kuna onda bi vam preporuili: AMD
(najvjerojatnije pod
Veliki
Athlon 64 3000+, AM2, BOX OrAdvanced BIOS Fedisk: Za bootaleans, koji kota oko 550 kuna te ploa
atures izbornikom)
nje sustava vam treba
AsRock AM2XLI-ESATA2Uli M16odabrati da se
ovakva 4 GB zvjerica.
974x DDR2 SATA2 ATX za oko 500
USB ili Removable
Zamislite koliki e vam
kuna.
Device boota prije tvrdiski trebati za Vistu.
Malo smo premaili zadane nam gadog diska (Primary Boot
barite, ali vam je ovo to smo preporuili definitivno
Device).
dobra osnova za daljnje slaganje komponenti vaega
Nakon to ste ukljuili tu opciju, sustav e sam pri
budueg raunala. Za taj novac radije nVidia - i to
podizanju prekontrolirati diskove eventualno spobismo rekli: MSI GeForce 6600, 128MB, DVI, TV
jene na USB port te e, ako naie na bootabilni disk,
out, PCI-e.
podignuti OS s njega.

WWW.VIDILAB.COM

Optiki ureaj: Pogled u unutranjost optikih ureaja.

Oj, prilice kleta

Potovani,
Ve odavno sam u zrelim godinama i zadovoljstvo mi je zakljuiti da ste jo uvijek kvalitetni,
a ponekad i puno, puno kvalitetniji nego davne
1998., kada sam uz prvi PC kupio i Vidi. Obiteljski
PC dijelim sa svojom etrnaestogodinjom kerkom koja, hvala Bogu, ima potpuno drugaije zahtjeve od mene. Kako ne bismo ''brljali'' jedno drugome po postavkama, raunima i sl., poetkom
ove godine kupio sam drugi disk Seagate SATA 160
GB i u potpunosti se odvojio od keri (na PC-u
naravno).
Otprilike u isto vrijeme otkrio sam na netu program Flykite OSX i instalirao ga na svoj SATA disk.
Sve je funkcioniralo savreno do mjeseca srpnja
kada sam otkrio novi firmware za svoj DVD-RW
Aopen DUW 1608-ARR koji je star otprilike godinu i pol te nije bio previe koriten. Nakon instalacije novog 1.11 firmwarea i resetiranja PC-a nastaje pakao u kui (pored onog vani). Naime, PC je
stalno javljao da mu nedostaje neki .dll i ovaj i onaj
.exe i odbijao je svaku poslunost. Vraanje sustava
uz pomo Acronisa, Ghosta i slinih alata nije

VIDI br. 128 / 2006

141

doktor (2.75)

17/10/06

16:40

Page 142

VIDI doktor
davalo rezultata, kao ni ponovna instalacija na formatiranu particiju moga diska. Nakon vietjednih
pokuaja uspio sam (ne znam kako) obnoviti sustav
(XP SP2) sa svim svojim eljenim programima i
postavkama, osim jedne stvari, a to je pokretanje
bilo koje vrste DVD-a (originalni, preni, glazbeni;
svake vrste i namjene, ak i onaj za ienje DVD-a)
u mom DVD-RW. Nije pomagala kako softverska,
tako ni fizika demontaa istog, zamjene kabela,
vraanje starog firmwarea DVD je ostajao neumoljiv te je uporno javljao i jo uvijek javlja da u
njegovoj ladici nema nikakvog DVD medija. Ono
to me jo vie izluuje jest i to to bilo koji i bilo
kakav CD ita i snima bez ikakve zamjerke. Kada je
prazan deklarira se kao DVD-RW AOpen, a kad
proguta DVD deklarira se kao CD u kojemu nema
medija. Inae, moja je konfiguracija: AMD 64 3200
Venice, WD 120 GB ATA i Seagate 160 GB SATA, 1
GB memorije, nV 6600 GeForce GT turbo i ini mi
se da sve radi vrlo dobro osim proklete prilice.
Zar je mogue da DVD prilica koja je malo
koritena ode u nepovrat nakon godinu i pol, a da
istovremeno ita i pri sve CD-ove.
Ima li lijeka doktore ili je vrijeme za amputaciju?
Pozdrav iz Rijeke.
Mladen
Imamo odgovor na vau muku. S obzirom da
ureaji koji mogu itati CD i DVD medije imaju
posebne glave za itanje jednih odnosno drugih, mi
pretpostavljamo da vam je vjerojatno glava za itanje
DVD-a pokvarena. S obzirom na to da je procijenjeni
vijek trajanja pojedine optike jedinice oko godinu
dana, a cijena im je takva kakva ve jest, samo emo
vam rei: ''Rei miko. Kupite si novu prilicu i
zavrite svoju muku!''

Rije je o grafikoj kartici

Leadtek 7900 GT. Grafika je
dobra, ali sam proitao da moe
biti i bolja uz nekoliko modifikacija
V+5 V max 160 W) izdrati? Preporuite mi
matinu plou (nForce 4 Ultra)? Je li Athlon 3800+
X2? Na kojemu radnom taktu radi i koliko L2
cachea ima? Ima li overclockerski potencijal s
tvornikim hladnjakom? Je li bolje da uzmem 7300
GT ili neku ATI ili nVidia po istoj cijeni, ali da ima
bolje performanse? Koju? Moe i neka starija, ali su
mi bitne performanse.
3. to mislite o igri Black and White 2? Radi nje
i hou popraviti grafiku.
4. Molim vas pomozite mi i odgovorite mi u to
kraem roku, igra mi se B&W 2!
Pozdrav,
Rade
Pregorjeli ip teko moete sami zamijeniti. Moda
bi se isplatilo nositi stvar serviseru da je pregorio neki
kondenzator ili otpornik. Samo ime D18 nita nam ne
znai, a takvih kartica trenutano nema u labu pa ne
moemo provjeriti o kojemu tono tipu ipa je rije.
Raunalo vam je OK, s time to bismo vam preporuili 1 GB RAM-a, to bi
vam se u igri trebalo i te
kako dobro osjetiti.
Matinu

Pitanja, pitanja,
pitanja
Pozdrav najboljoj
redakciji najboljega
asopisa na Balkanu!
Imam nekoliko pitanja za vas, na koja
ete - nadam se - odgovoriti.
1. Imam Inno 3D GeForce FX5500 256 MB.
Nedavno sam upalio raunalo i neto je zasmrdjelo
u njemu. Sve sam provjerio i ispostavilo se da je grafika u pitanju. Izvadio sam je i vidio da je pregorio
ip oznaen s - D18. Moe li se ip zamijeniti i gdje?
Po mogunosti u BiH. ivim u Bijeljini pa ako ima
servis koji to moe popraviti, recite mi.
2. Razmiljam o kupovanju novog raunala:
Athlon 3800+ Soc.939, GeForce 7300GT PCI Ex,
HDD SATA2 250 GB, 512 ili 1024 MB RAM-a.
Hoe li moje napajanje "Schalt Netzteil" 300 W (3.3

142

VIDI br. 128 / 2006

plou kojom se doktor

koristi bi vam i
sm mogao preporuiti. Nije
nita spektakularno, ali radi
sasvim solidno: to je ABIT AN8,
koja postoji i u verziji s Ultra
chipom.
Napajanje vam, bojimo se, treba
novo. 7300 je OK, ali moda je isplativije nabaviti
neku 6600 GT karticu pa bismo vam preporuili da se
radije strpite i sakupite novac za ovaj, ipak puno bolji
model (naravno neto i skuplji). OK igra. Meutim,
ako ste ba hrabri moda je najbolje da se okuate u
World of Warcraft. Usudite se i prodajte duu vragu s
osmijehom

WWW.VIDI.HR

Lemilice moja draga

Jo jedanput pozdravljam sve u redakciji!

Naime, rije je o grafikoj kartici Leadtek 7900
GT. Graficka je dobra, ali sam proitao da moe biti
i bolja uz nekoliko modifikacija. Treba odlemiti
originalni od 5 K Ohma i zamijeniti ga s 50 K
Ohma. To sam i uinio, tj. pokuao uiniti jer nije
ispalo kako treba. Prilikom lemljenja otpala su
lemna mjesta u obliku kvadratia. Ispod toga je neki
materijal crne boje koji ne prima lem.
To sam prokopao i doao do bakra koji je vrlo
tanak pa sam i njega prokopao. Napravio sam takorei rupetinu. Moe se nekako zalemiti, no to je
najvanije - grafika ne radi. Jesam li je prekurio i
moe li se to nekako popraviti. Ako znate, molim
vas recite mi.
Domagoj

Iskreno da vam kaemo, odavno nismo rabili

lemilicu blizu grafike kartice. Neemo vam prisjedati
na muku ili pokuavati se zezati jer problem je ozbiljan. Kartica sada ne radi jer je kod onog "bakra"
vjerojatno prekinut vodi, iako je pri skidanju
otpornika ve stvar bila na samrti. Bojimo se da ete
to teko popraviti sami. teta solidne grafike, jednog
od najjaih modela na tritu.

Pozdrav dobri moji Vidijevci!

Nakon 110 kupljenih i proitanih brojeva Vidija,
moram poslati mail pa makar bio prazan bez mojega pitanja
Pozdrav ekipi. Vidi itam i kupujem samo iz
jednog razloga: svaku temu i problem prouavate
detaljno od poetka do kraja, to malo tko radi.
Temeljitost i perfekcionizam - savren spoj. Prvi
broj mi je mama donijela, a ja se "navukao" i jo me
dri! Rastao sam uz vas i educirao se u informatici,
unovio znanje dok se nisam vratio studiranju i
zaista ste mi dragi!
Overclockao sam raunalo s MSI Core Cell programom koji automatski die frekvenciju iz

doktor (2.75)

17/10/06

16:40

Page 143

VIDI doktor
dopustiti da poveavate brzinu do unedogled ili e vas jedno petsto puta bombarirati s onom narodnom: "Are you sure you
want to"...

BSOD napada

Sarajevo: Najmiliji grade, u tebi...

Windowsa kada je veliko optereenje procesora, u
BIOS-u sam stavio PERFORMANCE: FAST i nivo
overclockiranja: commander - najvii nivo.
Raunalo radi stabilno, perfektno. Sa Sandrom
sam izmjerio performanse (prije i poslije overclockiranja) i moj procesor postie performanse
blizu procesora 2.4 GHz.
Zanima me koliko to teti raunalu. Ne bih ba
da moram kupovati novo raunalo niti da bilo to
nadograujem s jedne strane, a s druge, komponente su kvalitetne pa je teta ne iskoristiti ih da ne
rade na veim brzinama.
Raunalo overclockirano radi na 2300 MHz
(115 x 20), a originalno 2 GHz. Koristio sam MSIjev Core Cell ip za OC i pripadajuu aplikaciju.
Da li je ovo loe za za ivotni vijek komponenti?
Temperatura procesora ne prelazi 50 - 51C,
kuita 37C - pod punim dugotrajnim optereenjem.
Core Cell pokazuje ovo: vcore: 1,49 V, FSB 115,
memory voltage 2,60, AGP voltage 1,55 V. Zanima
me i ATI Tweek. Koliko se grafika moe overclockirati i kako, postoje li u BIOS-u neke stavke za
bolje performanse?

Meni nije bilo teko proitati

110 brojeva, nemojte da
vama bude teko odgovoriti
Znam da je konfiguracija zastarjela, ali nemam
potrebe za niim brim, barem za sada.
Ako meni nije bio teko proitati 110 brojeva.
Znam da je mail povelik, pa nemojte da vama
bude teko odgovoriti.
Pozdrav iz Sarajeva.
Vedad
Dragi sugraanine, uvijek je lijepo odgovarati na
ovakva pitanja. Svi smo mi doli u Vidi itajui ga od
korica do korica i upijajui svaki detalj, od boje
naslovnice do reklame na zadnjoj stranici. Veliko je
zadovoljstvo zahvaliti se vjernim itateljima na
bespotednoj podrci naim pokuajima da Vidi svaki
mjesec zasja na kioscima sve bolji i zanimljiviji.
Hvala ti Vedade.
Do kvalitetnih resursa o overclockingu neto je
tee doi, ali kako net vrvi svime, tako vrvi i takvim
sadrajima. Najbolje vam je malo progooglat. to se
tie overclockiranja pomou Core Cell ipa... Rije je
o najsigurnijemu moguem obliku poveavanja
brzine procesora. Naime, ip koji je ugraen na ploi
(u pravilu se nalazi negdje oko PCI utora), nee vam

PISMO MJESECA
Doktore, molim vas za pomo. Raunalo mi se rui, na
dnevnoj bazi - jednostavno se resetira nakon odreenog vremena. Pokuala sam promijeniti memoriju (dala mi prijateljica
svoju za probu), napajanje i grafiku karticu. Nita se nije
dogodilo, osim to sam si dobrano zapraila sobu. Znai li to da
mi je procesor neispravan - ili matina ploa? Pogledala sam u
BIOS nakon resetiranja, temperatura je 56C. Previe? to da
radim? Procesor je Intel Pentium 4 1,8 GHz i neka ASUS ploa.
Ksenija

Pozdrav doktore, molio bih vas

pomo.
Imam Pentium 4 1.8 GHz procesor,
512 MB RAMBUS radne memorije, ATI
Radeon 9550 na 256 MB RAM-a, napajanje od 310 W (ne znam tono koje
marke) i ABIT TH-7 Raid matinu plou.
Dogaa mi se da mi se raunalo resetira
Draga naa itateljice... cura koja je sama otvorila raunalo i
samo od sebe, te mi se svakih oko mjesec
jo ima frendicu koja dila RAM na crno (kao stoji na placu i tiho
dana uredno rui uz ve nezaobilazan
govori plavi RAM, RAM, RAM 100s). Molim vas da doete u
plavi ekran smrti. Raunalo mi se resetira
redakciju ako ivite u Zagrebu, a ako ne, svakako se javite da razbez ikakvoga meni valjanog razloga i dok
govaramo o moebitnoj suradnji. I onda jo po BIOS-u... Svata...
radim bilo to, igram, programiram, a
Svaka ti ast, da je Bog dao vie takvih; jo samo reci da ''pii''
katkada ak i kod obinog surfanja. Mislio
WoW do zore pa ausam da je procesor, ali ustanovio sam da
toru ovih redaka sanije jer mi temperatura nikada ne prelazi
mo javi na koju adkritinu, nije ak ni blizu. Pokuao sam
resu da alje prsten.
promijeniti i Windowse te instalirati iste sa
Kleknut u pred vraSP2, no meutim i tu se dogodila zavrzlatima Orgrimara.
ma; naime, XP sa SP1 uredno se instaliraUf, morao sam.
ju, ali kada pokuam staviti XP sa SP2
Ili je ploa, procesor
Setup od Windowsa mi javi da ne moe
ili malware... ostalo
nai nijedan Hard disk i da Setup - ne
si sama iskljuila iz
moe nastaviti. Imam instalirane i korisne
jednadbe.
programie, kao Kaspersky, koje redovno
Updateam: TuneUp Utilities 2006,
Neispravna particija
Spyware search and destroy te oni nisu nali nikakve
probleme (viruse), a sav spyware se na dnevnoj bazi
Imam pola problema. Dodao sam u PC novi
isti iz raunala. Jednako tako, instalirao sam i
hard disk kapaciteta 200 GB, te ga formatirao na
Everest Ultimate edition, ali ni on nije pronaao
dvije particije. Onda sam ugasio Windowse XP, a u
nita.
USB utoru je ostao utaknut stick. Kod ponovog
U meuvremenu sam ve i kupio novo
dizanja Windowsa sustav tvrdi da particiju trebam
raunalo, u kojem koristim hard diskove iz ovoga
preformatirati, a kao file sistem pise RAW, dok
"starog" te sam vidio da nije ni do hard diskova, jer
druga particija radi OK. Ima li kakve pomoci osim
s novim raunalom SP2 se instalirao bez ikakvih
formatiranja te particije ili odlaska u servis.
problema. Pitam vas, jer bih si elio osposobiti i
Miomir
ovo "staro" raunalo, a jednostavno vie ne nalazim razloga zato mi se to dogaalo?
Prisutnost USB sticka ne bi smjela utjecati na
Hvala unaprijed na odgovoru i pomoi!
ponaanje HDD-a. Bilo bi dobro vidjeti kako se disk
Pozdrav
ponaa na drugome stroju (s drugim kontrolerom),
ako ni tamo particija ne bude itljiva, niti se moe
eljko
popraviti programima kao to je ScanDisk jedino
rjeenje koje nam pada na pamet jest formatiranje.
Zvui kao hardverski problem. Mogue je da vam
Ukoliko disk i dalje bude pravio probleme nakon forje napajanje preslabo, odnosno da je na izdisaju.
matiranja i na izvornom raunalu i na drugom stroPrvo pokuajte spojiti stari sustav na napajanje
ju, odnesite ga u
novog raunala (pretpostavljamo da je jae); ukoliko
servis.
to ne rijei problem, ostaju procesor, RAM ili sama
ploa. Najzgodnije bi bilo da od prijatelja
ili susjeda moete posuditi
slini CPU i memoriju
(s rambusom bi moglo
biti problema) te ih
jedan po jedan zamijeniti sa svojim komponentama i promatrati ponaanje
sustava.
Ukoliko ni to ne pomogne, velika je
vjerojatnost da je neto na ploi odpjevalo
svoj zadnji silikonski blues.
WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

143

17/10/06

16:37

Page 144

SAVJETI KOLA FOTOGRAFIRANJA

VIDI studio

skola fotografije (2)

Iza objektiva

Portret
Pokuajte snimiti ono to ste vidjeli dok ste
neobavezno razgovarali sa modelom. Snimite lice
ali i detalj koji e otkriti osobnost.
pie: Mario Besprska

ajei motiv na naim fotografijama su ljudi,

naa obitelj, djeca, starci, skupovi i razna dogaanja ili pojedini prolaznici koji su neim zasluili nau panju. Nitko od nas ne eli na svojim fotografijama gomilu nepoznatih likova. ak i ako smo ih
mi poznavali, naoj djeci i prijateljima to su stranci. Zato je potrebno na fotografiju osim osobe snimiti i ono
to ta osoba zaista jest, zabiljeiti detalj koji e otkriti
osobnost, osjeaje, namjeru i bez ijedne rijei pomoi
onome tko promatra fotografiju da upozna njezinog
"junaka" i doivi ga to stvarnije. Ne bojte se, lako je
kao 'pucnuti prstima'.
Poznato je da su veliki slikari, prije nego to bi napravili portret, odreeno vrijeme proveli s modelom
kako bi ga to bolje upoznali. Brojni dananji slikari i
fotografi uspjeno slijede taj primjer. To podrazumijeva suradnju fotografa i
modela i kod klasinog portreta
ta suradnja je
Najei prikaz
portreta: Pravilan
profil, poluprofil i en
face, naravno u
najuem smislu.

prisutna, ali kod

spontanih situacija
potrebno je snimiti
Portret: Proitajte savjet u koli fotografiranja i umjesto na zgodno lice
portret unutar dogaokrenite kotai na M.
aja koji se odvijaju
bez naeg utjecaja. Bez obzira u kojoj se od te dvije na A". Na tako podeenom aparatu vi kontrolirate f"
situacije nalazili, potrebno je da razmislite koji je broj (otvor blende ili dubinsku otrinu) a aparat sam
odgovor na sljedee pitanje: "to elite snimiti?", a mi odreuje brzinu zatvaraa i ISO vrijednost. Naravno
emo vam rei kako.
ISO je potrebno u tom sluaju postaviti na AUTO".
Za poetak elimo
Jo jedan detalj je vrlo bitan, a to je odabir
vas odvratiti od toga da
objektiva i udaljenost od modela.
posegnete za automatiirokokutni objektivi mogu izobliiti lice i
kom na svom fotoapakrasnog labuda pretvoriti u runo pae, zato
ratu, zato kotai sa pose preporuuju objektivi od 80 mm na vie.
stavkama okrenite na
Lo poluprofil: Linija lica je sva isprekidana, nos izlazi
M", f" broj podesite
van linije lica pa se ini veim.
na najmanji mogui a
brzinu zatvaraa regulirajte prema EV" vrijednosti tako da EV" bude 0. Nakon probne
snimke korigirajte brzinu zatvaraa (manja
brzina = svjetlija fotografija). Ako zakljuite
kako nemate dovoljno Izoblienje: Kod irokokutnog
svjetla za brzinu zatva- objektiva i male udaljenosti modela.
raa koja vam je potrebna, a ne elite upotrijebiti
bljeskalicu, poveajte ISO.

Zato sve to?

Mali f" broj e vam omoguiti malu dubinsku
otrinu. Imajui to na umu ako fokusirate oko modela,
otar dio e biti otprilike od vrha nosa do kraja uha,
dakle cijelo lice. Ostatak fotografije e se lagano gubiti
u maglici i zamuenju.
elite li pak snimiti i
dio okoline jednostavno upotrijebite
vei f" broj i ponovno korigirajte brzinu zatvaraa.
Da bi si olakali sve
to, u situaciji kada
morate iskoristiti
trenutak i brzo snimiti neponovljivu
scenu, kotai na fotoaparatu okrenite

144

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

Ako je va objektiv manji od 80mm udaljite se barem

2 metra od modela kako biste izbjegli izoblienje.
Ako fotografirate nekoga na njegovom radnom
mjestu, pobrinite se da u kadar smjestite i dio radnog
mjesta, atmosfere. Poelite li fotografirati nekog na ulici, upamtite da ne vole svi da ih se fotografira. Budite
ljubazni i nasmijeeni, traite dozvolu od osobe koju
elite fotografirati. Recite neto pozitivno o njihovoj
odjei, poslu ili slino kako bi ste ih udobrovoljili. Kada
ste ljubazni i prijateljskog izgleda (nasmijeeni i vedri)
ljudi su skloniji tome da se izloe vaem objektivu, no
u svakom sluaju - ne forsirajte vodu na svoj mlin.

17/10/06

16:38

Page 145

KOLA FOTOGRAFIRANJA SAVJETI

Neformalne situacije:
Traite dozvolu, budite ljubazni,
uhvatite dio atmosfere.

Djeca

to rei o djeci?
Pa kao prvo NIKAD, ali ba NIKAD ne fotografirajte tuu djecu bez odobrenja roditelja
ili skrbnika.
U svim drugim situacijama snimajte to vie
fotografija, ni sto nee biti previe. Djeca brzo
mijenjaju raspoloenje, teko im je ostati koncentriranima dulje od par minuta. Kada shvate
da su u centru panje esto ponu izvoditi grimase...
Slaba koncentracija moe se pokazati kao suradnik. Snimate li ih dovoljno
dugo zaboravit e
da su u centru panje. Spustite se na
njihov nivo (ravninu), ne fotografirajte ih iz ptije perspektive. Zamolite ih da
naprave ili donesu neto to najvie vole. Pokuajte uhvatiti izraz na njihovom licu kada pronau omiljenu igraku.
Fotografirajte ih kada su vedra i kada su umorna, nee
vam biti ao, jer ona e biti mala jo samo kratko vrijeme.

Model: Amila uljo, Make-up: Marija Koprtla

skola fotografije (2)

Detalj
Vjerujte da sitan detalj
gradi vau fotografiju.
Promotrite ove dvije fotografije. Gotovo su identine, zapravo, jedina prava razlika je u poloaju
ruke i smjeru pogleda. Naravno poruka koju vam
alju je potpuno razliita.
Razmislite o tome to
elite snimiti, a onda poaljite fotografiju na email adresu impulsi@
vidi.hr, moda osvojite i
kakvu nagradu. ;-)
Djeca: Fotografirajte djecu

Obratite panju: Razlika je u jednom detalju i

puno, jer nee dugo biti mala.

gomili emocija.

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

145

skola word (2)

17/10/06

16:34

Page 147

WORD SAVJETI
Savjeti i trikovi za Microsoft Word

Word po vaoj mjeri!

Dosta je bilo dopisa, obrazaca,
seminara, pozivnica! Hajdemo vidjeti kako "sloiti" Word po vaoj
mjeri!

pie: Roberto Beni

e se dugo vremena u Word koli bavimo izradom razliitih vrsta dokumenata i kroz njih usvajamo sva manje ili vie bitna znanja, kao i
neizbjene trikove i "cake" koji su nam nuni da bismo
postali kvalificirani korisnici Worda. No sada je vrijeme da se uzdignemo i malo vie, iznad razine obinog dokumenta i da prouimo naine na koje si rad
u Wordu moemo uiniti lakim, ugodnijim i intuitivnijim bez obzira na tip dokumenta koji u njemu u nekom trenutku izraujemo. Jer, uredu je do neke mjere
prilagoavati vlastiti rad i navike potrebama programa, ali samo do neke mjere - jer ne bismo smjeli zaboraviti: oni su tu zbog nas, a ne mi zbog njih - pa neka
se oni prilagoavaju, ne mi!
Na kraju krajeva, Word su napravili ljudi za ljude. I
to za one prosjene, ne za takve poput vas, naravno.
Stoga je injenica da vam odreeni detalji na njegovoj
radnoj okolini nikad do kraja nisu legli kao sasvim
razumljivi. No ne oajavajte, doli ste na pravo mjesto:
u ovom emo vas nastavku nauiti kako ete Wordove
toolbare i izbornike prilagoditi upravo svojim eljama
i potrebama.
A Word je na tom podruju prilino suveren,
vjerujte nam na rije: malo e koji program dananjice
dopustiti da mu toliko "prkate" po suelju i da mu u
toj zaigranosti promijenite gotovo ba sve: od trivijalnih stvari poput razmjetaja toolbara i gumba, doda-

5
3

6
1
2
3

Standard i Formatting: Dva osnovna Wordova toolbara,

prikazana u zasebnim recima.
Bogatstvo toolbara: Svi ostali Wordovi toolbari, ukljueni u
ovolikom broju samo za ovu priliku.
New Toolbar: Primjer korisniki definiranog novog toolbara, s
dodanim gumbima.

vanja ee koritenih gumba na lake dostupno mjesto, pa sve do kompletno preimenovanih izbornika i

Floating Toolbar: Primjer postavljanja toolbara u slobodan prostor, tzv. "plutajui" toolbar.
Shortcut Menu: Mogunost prilagoavanja ne samo
statikih ve i "pametnih" izbornika.
Ruler/Scroll Bar: Ravnalo (lijevo) i kliza (dolje) koje se
zbog njihove beskorisnosti preporua iskljuiti i time osloboditi
radni prostor.

4
5
6

naredaba te promijenjenih sliica na gumbima. Nije

malo, priznat ete. No krenimo redom.

Suelje koje pamti

Wordove osnovne alatne trake naizgled sadre samo najvanije gumbe. Takoer, izbornici s naredbama prividno sadre
manje naredbi no to bi trebali. Trik je u sljedeemu: Word pamti uestalost koritenja naredbi te prikazuje samo one
koje najee koristite, a skriva one koje vam moda nikad nee trebati.

1: Trebate li pozvati neku naredbu, a njezinoga gumba nema na toolbarima (a zakleli biste se da je tamo oduvijek bio!), kliknite na strelicu na
desnom kraju toolbara pa ga potraite u dodatnom izborniku. Kliknite na
njega: Word e naredbu uraditi, a gumb pozvane naredbe stavit e na
toolbar (umjesto nekoga drugog, manje koritenoga) kako bi vam sljedei
put ista bila lake dostupna.

2: Trebate li pozvati neku naredbu, a njezinog imena nema u izbornicima

(a zakleli biste se da je tamo oduvijek bio!), postavite mi na strelicu na
dnu izbornika i Word e prikazati sve raspoloive naredbe. Kliknite na
nju: Word e naredbu uraditi i, kao i kod toolbara, jednom pozvana naredba prestat e biti skrivena, kako bi vam pri sljedeem pozivu bila lake i
bre dostupna.

WWW.VIDILAB.COM

3: Ukoliko vam se ova Wordova igra skrivaa ne svia, moete je prekinuti: u izborniku na desnom kraju toolbara odaberite opciju Show Buttons
on Two Rows kako biste toolbare postavili u dva, umjesto u jedan red.
Zatim pozovite naredbu Tools - Customize, u okviru Customize kliknite na
karticu Options pa ukljuite opciju Always show full menus kako bi sve
naredbe u izbornicima postale odmah vidljive.

VIDI br. 128 / 2006

147

skola word (2)

17/10/06

16:35

Page 148

SAVJETI WORD
Kako ga prilagoditi,
urediti, doraditi

Ukoliko imate potrebu ee pozivati neku naredbu za koju Wordovi tvorci nisu predvidjeli gumb na toolbarima, zahvaljujui mogunosti dodavanja gumba taj problem moete rijeiti. Osim toga, postojee gumbe (ali i izbornike!)
mogue je lako premjetati, izraivati nove pa ak i brisati.

1: Ispod strelice na desnom kraju toolbara odaberite naredbu Add or

Remove Buttons pa iz izbornika s gumbima koji pripadaju dotinom toolbaru odaberite onaj koji elite. Ukoliko vam to nije dovoljno, odaberite
naredbu Customize pa kliknite na karticu Commands. U podruju Categories odaberite skupinu kojoj naredba pripada, u podruju Commands je
pronaite, zatim je ''uhvatite'', odvucite na neki toolbar i ispustite.

2: elite li neki ve postojei gumb ili izbornik prenijeti na novo mjesto

ili pak zauvijek ukloniti s toolbara, pritisnite tipku Alt, a zatim lijevom tipkom mia uhvatite eljeni gumb te ga odnesite na novu poziciju. Ukoliko
pritom drite pritisnutom tipku Control, na novoj poziciji postavit ete
njegovu kopiju. Ako gumb elite odstraniti, jednostavno ga odvucite i
ispustite bilo gdje izvan toolbara.

Vlastiti toolbari,
izbornici, gumbi

Sada znate kako prilagoditi sadraje postojeih toolbara, no znate li kako stvoriti vlastite? I jo neto, potencijalno
zanimljivije: znate li kako prilagoditi naredbe u izbornicima, posebice onim "pametnim", koji se odazivaju na klik
desnom tipkom mia? A znate li kako prilagoditi izgled gumba?

1: Pozovite naredbu Customize, zatim na kartici Toolbars kliknite na

gumb New: upiite ime novog toolbara; kliknite na OK, a zatim toolbar
popunite gumbima prema svojoj elji. Za stvaranje novog izbornika u
okviru Customize na dnu podruja Categories kartice Commands uhvatite
naredbu New Menu i odvucite je bilo gdje na Menu Bar: stvorit ete
prazan izbornik koji takoer moete popuniti naredbama po vlastitoj elji.

2: elite li prilagoditi izgled skonih izbornika, u okviru Customize

izaberite karticu Toolbars pa na popisu toolbara oznaite rubriku Shortcut
Menus: zatim na popisu skonih izbornika kliknite na onaj izbornik u koji
elite dodati svoju naredbu. Dalje postupite kao da je rije o obinom
izborniku: na kartici Commands odaberite eljenu naredbu te je odvucite
na odgovarajue mjesto unutar skonog izbornika.

Dodatni detalji u
vezi izbornika

Osim svega gore navedenoga, Word vam omoguuje da nad njegovim sueljem provedete i jo neke globalne "korektivne" zahvate, a sve s ciljem toga da se u njemu to bolje osjeate. Dio tih naredbi i dalje se tie izbornika, a neke se
od njih odnose i na ostale elemente Wordovog prozora.

1: elite li podesiti "globalno" ponaanje vaih toolbara i izbornika,

pozovite naredbu Tools - Customize pa u okviru Customize kliknite na karticu Options. Ovdje sada moete ukljuiti primjerice posebno velike
gumbe (ukoliko ste npr. slabovidni), oblaie (ScreenTips) s opisom pojedinih gumba kada se preko njih stavi pokaziva mia, a takoer moete
ukljuiti (odnosno iskljuiti) ''tosove'' poput animacija izbornika i sl..

2: Pozovite naredbu Tools - Options pa kliknite na karticu View: ovdje

moete namjestiti prikaz razliitih elemenata Wordovog suelja, odnosno
odrediti na koji e nain biti prikazani neki objekti unutar samog
Wordovog dokumenta - naprimjer ne elite li da vam horizontalni kliza
(scroll bar) zauzima mjesto na ekranu (jer je uglavnom beskoristan),
ovdje iskljuite opciju Show - Horizontal scroll bar.

148

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

3: Takoer, kako biste Wordovo suelje bolje iskoristili, moete ukljuiti

i druge postojee toolbare: pozovite naredbu View - Toolbars pa odaberite
neki od dodatnih toolbara s naredbama odreene tematske skupine.
Ukoliko vam se pak defaultni smjetaj toolbara (uz gornji rub Wordovog
prozora) ne svia, moete ga premjestiti uz bilo koji drugi rub prozora ili
ga moete ostaviti da "pluta" bilo gdje na radnoj povrini.

3: elite li prilagoditi izgled gumba, otvorite okvir Customize, kliknite na

eljeni gumb desnom tipkom mia pa iz izbornika Change Button Image
odaberite jednu od ponuenih sliica. Ili, sliicu moete nacrtati i sami:
kliknite na Edit Button Image pa u Button Editoru pustite mati na volju.
Ako vam ni to nije dovoljno, kopirajte sadraj bilo koje slike pa je na
gumb zalijepite izborom naredbe Paste Button Image!

2: Analogno tome, zbog sline beskorisnosti moete iskljuiti i vertikalno ravnalo (ruler) i tako dodatno poveati radnu povrinu - na kartici
View jednostavno iskljuite opciju Vertical Ruler. Takoer ravnala moete
iskljuiti i samo privremeno: da bi to uinili, odaberite naredbu View Ruler i ravnala e nestati: zatrebaju li vam, bit e dovoljno pribliiti
pokaziva mia rubu radnog prozora i ona e se prikazati.

skola excel (2)

17/10/06

16:08

Page 151

EXCEL SAVJETI
Obogatite radni list brojnim dodatnim sadrajima

Radni list Excela - arena pozornica

Nema nikakvog razloga da
radni list Excela izgleda
suhoparno. Ba suprotno,
mogunosti da se on osvjei i
oivi ima mnotvo i sasvim su
zabavne

3
4

pie: Vedran Ivani

1
snovnu snagu Excela ine brojne ugraene funkcije te mogunost stvaranja
sloenih formula kojima se obrauju
uneseni podaci. No Excel je, jednako tako, mo2
gue rabiti kao moan alat za prezentaciju i
vizualizaciju podataka. I to ne samo uobiajenih brojanih podataka ili teksta. Kroz Excel
mogue je otvoriti ili s njime povezati i brojne
druge datoteke.
Najjednostavniji dodatni objekti kojima se
korisnik moe posluiti jesu dodatne elije, redovi i stupci na postojeemu radnom listu te
simbola: Ukoliko se ne nalaze u osnovnom fontu, simbole
cijeli novi radni listovi. Zatim, to mogu biti ko1 jeUmetanje
potrebno runo umetnuti na radni list.
mentari koji se pridruuju pojedinanoj eliji i
Pridruivanje komentara: Kao podsjetnik ili uputu, svakoj eliji
sadre pojanjenja, upute, opis formule i dr..
2 mogue
je pridruiti koristan komentar.
Konano, to su raznovrsni posebni simboli koji
Raznovrsni grafikoni: Najee koriteni grafiki objekti za vizua3 lizaciju podataka ili veza meu njima.
se ne nalaze u osnovnom fontu.
Zatim, u Excel je mogue dodati slike izravno umetanjem na radni list. To mogu biti fotografije, koriteni grafiki elementi Excela, a bogatstvo paramepodloge, bilo kakve vrste vanjskih prezentacija i dr., sve tara koje je na njima mogue podesiti prua doista razdok su u uobiajenom formatu koji e Excel prepoz- novrsne mogunosti vizualne prezentacije. Dijagrami
su zasebni elementi koje je zgodno koristiti ukoliko je
nati.
Dodajmo radnom listu grafikone i dijagrame te njima podatke mogue jednostavnije i loginije prikaradni list doista postaje aren. Grafikoni su najee zati. Mogu se smatrati shematskim prikazom uza-

Tipski dijagrami: Aktualna inaica Excela nudi est vrsta dija-

Slike na radnom listu: Pasivni grafiki objekti koje je mogue

grama koji se mogu proiriti i urediti prema potrebi.

oblikovati da zajedno s podacima pruaju potpunu informaciju.
Traka s alatima: Veinu grafikih objekata prati odgovarajua
traka s najpotrebnijim alatima.

jamne povezanosti podataka. Konano, radnom listu

mogue je dodati tzv. hiperveze. To su oznake kojima
se pristupa pojedinim datotekama izvan radne knjige
Excela. Time se tedi na veliini Excel datoteke, a ujedno Excel povezuje s podacima bilo s matinog raunala ili s bilo kojeg raunala s Interneta.

Dodajte retke, stupce,

komentare, simbole

Radni list Excela sastavljen je od velikog broja elija u pravilnoj mrei redaka i stupaca. Na prvi pogled ini se da je to
sve to korisniku treba. Ipak, nakon malo uhodavanja, postaje oita potreba lakega i jednostavnijeg snalaenja u
gomili elija. Ponekad podatke treba razmjestiti, a ponekad su ti podaci pomalo i neobini.

1: esto je na radnom listu potrebno dodati novi redak ili stupac. Ponajprije u sluaju kada je taj novi redak ili stupac potrebno ugurati meu
postojee podatke. Primjerice, kako bi se dodalo ime novog zaposlenika.
Od svih naina da se to uini, najjednostavnije je kliknuti desnom tipkom
mia na redak ili stupac gdje podatak treba ubaciti i zatim na opciju
Umetni. Zatim odabrati odgovarajue, primjerice "Pomakni elije nadolje".

2: Komentari se stvaraju, ispravljaju i briu na jednostavan nain.

Kliknuvi desnom tipkom mia na neku eliju pojavit e se istoimene
opcije. Naravno, komentar je prvo potrebno stvoriti da bi ga se moglo
urediti ili izbrisati. Komentari su vrlo korisni jer olakavaju koritenje i
razumijevanje starijih Excel datoteka. Mogu biti stalno prikazani ili samo
crveni trokuti u kutu elije indicira njihovo postojanje.

WWW.VIDILAB.COM

3: Intenzivno koritenje matematikih ili inenjerskih simbola, ali i posebnih znakova iz drugih jezika nije problem u Excelu. Raznovrsne simbole mogue je umetnuti u eliju putem naredbe Simbol u padajuem izborniku umetanje. Pojavit e se tablica s raznovrsnim simbolima, odakle
je potrebno odabrati eljeni. Zatim, treba kliknuti na gumb Umetni i simbol e se pojaviti na radnom listu.

VIDI br. 128 / 2006

151

skola excel (2)

17/10/06

16:08

Page 152

SAVJETI EXCEL
Umetanje slika
na radni list

Razloga za umetanje slika u Excel ima mnotvo. Primjerice, uz financijsku analizu isplativosti investicije mogue je
prikazati nekretninu na koju se analiza odnosi. Baza podataka moe biti dopunjena fotografijama djelatnika. Podaci s
Interneta esto se najlake prenose kao slike. Konano, lijepa slika moe biti podloga radnog lista.

1: Umetanje slike u Excel datoteku znai postaviti je na radni list kao

zaseban grafiki objekt. Tako ona postaje dijelom Excel datoteke. Pritom
valja imati na umu dvije stvari. Slika mora biti u jednom od formata koji
Excel prepoznaje, dakle jpg, tif i sl. I drugo, umetanje velikih slika uinit
e i datoteku Excela velikom. Za poetak valja kliknuti na izbornik
Umetanje i naredbu Slika/Iz datoteke.

2: Pojavit e se dijaloki okvir Umetni sliku. Pomou njega valja potraiti

odgovarajuu sliku na disku vaeg raunala, odnosno na internoj mrei ili
Internetu. Gumbi s lijeve strane, "Moji nedavni dokumenti", "Radna
povrina" itd., omoguuju izravan pristup najeim odreditima.
Takoer, potragu je mogue suziti na eljenu vrstu datoteke. Valja
oznaiti eljenu sliku i kliknuti na gumb ''Umetni''.

Umetanje grafikona
i dijagrama

Umetanje grafikona i dijagrama nije tako jednostavno kao umetanje slika. Naime, za razliku od slika koje su pasivni
grafiki objekti i grafikoni i dijagrami odnose se na aktivne podatke. Treba, dakle, neto truda kod pripreme podataka.
Posao pojednostavljuje postojanje tipskih vrsta grafikona i dijagrama.

1: Najjednostavniji nain da se na radni list postavi grafikon ili dijagram

jest putem izbornika Umetanje. Na njemu, potrebno je odabrati jednu od
odgovarajue dvije istoimene opcije. Oba grafika objekta mogu se slobodno razmjetati po radnom listu, a grafikon moe postojati i kao zaseban, posebni radni list. Sadre brojne grafike elemente koji se pak mogu
dalje oblikovati po potrebi.

Umetanje hiperveza

1: Postupak definiranja hiperveze zapoinje s izbornikom Umetanje.

Opcija Hiperveza nalazi se na dnu tog izbornika. Hiperveze se najee
povezuju s nekom stranicom na Internetu, ali mogu se povezati i s drugim
vrstama datoteka, primjerice s videodatotekama. Osim povezivanja sa
eljenom datotekom, hiperveza omoguuje i slanje elektronske pote ili
prijenos datoteka: preuzimanje ili slanje naprimjer ftp protokolom.

152

VIDI br. 128 / 2006

2: Stvaranje grafikona odvija se u etiri uglavnom samorazumljiva koraka. Prvi korak pri tome jest vjerojatno najvaniji: odabir odgovarajue
vrste grafikona. Biramo meu vie desetaka vrsta standardnih i
prilagoenih grafikona. Odabir e ovisiti o podacima koje je grafikonom
potrebno prezentirati. Ovisno o vrsti grafikona bit e mogue urediti i njegove elemente: koordinatne osi, naslove, boje i dr..

3: Sliku na radnom listu moete urediti na brojne naine. Ponajprije,

moete joj promijeniti veliinu kako bi pristajala uz ostale podatke. To
ete uiniti povlaenjem njenih kutova prema unutra ili vani, na vrlo
intuitivan i jednostavan nain. Takoer, premjestite je na odgovarajue
mjesto. Svaki put kada je oznaite, pojavit e se traka s adekvatnim alatima: posvijetlite, obreite, zakrenite sliku itd..

3: Ukoliko iz izbornika Umetanje odaberemo naredbu Dijagrama, pojavit

e se mali prozor sa est razliitih tipskih dijagrama. Iako njihov oblik i
funkcija pokrivaju najee zahtjeve korisnika, ne treba sumnjati da e u
novijim inaicama Excela oni biti sve raznovrsniji. Dijagrami se ureuju
popunjavanjem postojeih rubrika i proiruju dodavanjem novih rubrika
pomou prigodne trake s alatima.

Hiperveza je naziv za vezu izmeu aktualne radne knjige i neke druge radne knjige, Internet stranice, slike i dr. Moe
imati izgled teksta, uobiajenog plavog ili ljubiastog i podcrtanog ili pak slike. Kliknuvi na takav tekst ili sliku,
odnosno hipervezu, otvara se objekt na koji hiperveza ukazuje.

2: Kada se pojavi dijaloki okvir Umetni hipervezu postaje mogue

definirati hipervezu. Dva su osnovna koraka pri tome. Najprije, valja
pronai datoteku (npr. sliku ili Internet stranicu) kojoj elimo pristupiti,
odnosno oznaiti njezinu Adresu. Zatim, treba definirati tzv. Tekst za
prikaz, odnosno opisni naziv veze koji e se prikazati na radnom listu.
Kliknuvi na gumb Uredu hiperveza je definirana.
WWW.VIDI.HR

3: Jednom definiranu hipervezu vrlo je lako koristiti. Zastanemo li strelicom mia iznad hiperveze, ona e promijeniti svoj oblik u ruku s ispruenim kaiprstom. Kliknuvi na hipervezu, koja primjerice vodi k nekoj slici,
ta e se slika istom otvoriti u adekvatnom programu, primjerice u Internet
Exploreru. Hiperveze su osobito korisne kada vode k podacima na Internetu koji se stalno osvjeavaju, kao to su primjerice burzovna izvjea.

skola outlook (2)

17/10/06

16:10

Page 154

SAVJETI OUTLOOK
Savjeti i trikovi za Microsoft Outlook

Outlook Contacts - osobni adresar (3)

"Mala crna knjiica" nije otok izoliran od svijeta. Nauite stoga kako u
nju uvoziti i iz nje izvoziti kontakte!

2
1

pie: Roberto Beni

osad smo se u Outlook koli bavili pojedinanim unosom i organizacijom kontakata i

njihovih informacija. Ako ste na osnovi steenih
znanja i sami probali unijeti sve kontakte koje ste poeljeli unijeti, vjerojatno ste zakljuili da je takvo to
prilino mukotrpan posao. Nasreu, kako ivimo u
umreenom svijetu i kako je za pretpostaviti da ste
okrueni prijateljima/kolegama koji imaju vlastite
kontakte u vlastitim Outlookovima (ili nekim drugim
programima za PIM i e-mail poslove, nije bitno) vjerojatno e vam se atraktivnom initi mogunost da kontakte u svojem Outlooku moete stvoriti i unoenjem
iz datoteka koje vam vai prijatelji/kolege dostave emailom ili na drugi nain stave na raspolaganje (npr.
stavljanjem na neko mjesto koje moete dohvatiti preko uredske lokalne mree).
Za svrhu uvoza i izvoza kontakata, Outlook vam
prua mogunosti njihovog unosa iz poruka koje su
poslane samo vama, iz poruka koje su poslane nekoj
skupini koje ste vi dio, kao i iz poruka koje ste vi poslali
(a iz nekog razloga primatelji ve nisu zavedeni kao
kontakt). Takoer, unos e biti mogu i direktnom
razmjenom kontakata (njihovim slanjem i primanjem
u obliku attachmenta, kao bilo koje druge datoteke) te
"masovnim" izvozom svih (ili samo odabranih) kontakata u odgovarajui oblik datoteke te njezinog
prenoenja i uvoza na neko drugo raunalo, u isti
(Outlook) ili neki drugi program za rad s e-mailom.

1
2
3

Poiljatelj nepoznat: Primjer kontakta koji (ukoliko e

vam u budunosti trebati) ima smisla pohraniti u mapu Contacts.
Naredba File: Import and Export - Outlookova funkcija koja
vam omoguuje jednostavno unoenje kontakata iz drugih programa/datoteka.
Import and Export Wizard: Prvi korak Wizarda za unos
kontakata od vas e traiti da definirate tip datoteke iz koje namjeravate unositi kontakte.

Kraj tolikih i tako dobro doraenih mogunosti razmjene kontakata stvarno teko da bi se moglo oeki-

4
5

Naredba Advanced Find: Funkcija koja omoguuje pretraivanje kontakata, primjerice kada ih je potrebno grupirati po
nekom kljuu pa ih zatim poslati primatelju.
Naredba Forward: Desnim klikom mia poziva se naredba
za prosljeivanje pronaenih i odabranih kontakata na eljenu
adresu.

vati da e va Outlook dugo ostati izolirani otok u

moru interneta! No krenimo redom.

Automatizirani unos
kontakata

Kako smo ve napomenuli u proloj Outlook koli, podaci o kontaktima mogu se, osim runo, uvoziti i na jo neke
naine. I dobro je da je tako, s obzirom na to da upisivanje kontakta moe biti prilino mukotrpan posao. Jedan od
naina unosa kontakata je iz podataka koje dobivate u zaglavljima e-mail poruka.

1:

2: Kliknite desnom tipkom mia na poiljatelja (ili na nekog od primatelja) pa u padajuem izborniku pozovite naredbu Add to Outlook Contacts:
Outlook e otvoriti novu karticu kontakta i u nju automatski upisati sve
podatke koje je mogao izvui iz zaglavlja poruke. Iako e to najee biti
samo ime i prezime poiljatelja te njegova e-mail adresa - i to e (za
poetak) biti sasvim dovoljno.

Na Navigacijskom oknu kliknite na Inbox pa na listi zaglavlja poruka

pronaite poruku primljenu od osobe koju elite dodati na svoj popis kontakata. U kontakte na ovaj nain moete dodati i ostale primatelje (ukoliko se takvi nalaze u zaglavlju poruke), a stvar funkcionira i obratno, tj. u
porukama koje ste vi poslali na adresu primatelja kojeg prethodno niste
spremili kao kontakt, pa to upravo elite uiniti.

154

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

3: Ukoliko elite, dopunite i ostale podatke, a zatim spremite i zatvorite

kontakt. Ako kolu dosad niste pratili, ponavljamo jo jednom: kontaktu
moete dodati "mali milijun" informacija: adrese, brojeve telefona,
podatke o zaposlenju, obiteljske podatke (suprunik, djeca, roendani i
sl.), moete dodati sliku i druge datoteke, a po eli definirati i potpuno
nov, samo vama zanimljiv tip informacije.

skola outlook (2)

17/10/06

16:10

Page 155

OUTLOOK SAVJETI

Uvoz iz drugih
programa

1: Pozovite naredbu File - Import and Export; pa u okviru Import and

Export Wizard na popisu Choose an action to perform odaberite opciju
Import Internet Mail and Addresses, ukoliko kontakte mislite uvesti iz
Outlook Expressa, Import a VCARD File ukoliko uvozite vCard tip kontakta
(vie o njemu u zadnjemu ovomjesenom savjetu) ili Import from other
program or file ukoliko je rije o datoteci opeg oblika.

Slanje i primanje
e-mailom

1: Oznaite kontakt koji elite poslati, kliknite na nj desnom tipkom

mia pa iz padajueg izbornika pozovite naredbu Forward. Otvorit e se
okvir za novu poruku Forward, koji e ve sadravati oznaenu kontaktnu
stavku. elite li uz ovu poslati i druge stavke, pozovite naredbu Insert Contacts pa u okviru Insert Contact odredite ostale kontakte koje elite
poslati.

Spremanje u
datoteku

1: Oznaite kontakt koji elite spremiti. Ukoliko elite, moete istovremeno oznaiti i vie kontakata: pritiskom na tipku Control moete oznaiti
vie pojedinanih (i neovisnih) kontakata, a pritiskom na tipku Shift
moete oznaiti odreeni rang kontakata (od-do). Kontakte takoer iz
gomile moete izdvojiti i koritenjem funkcije Tools - Advanced Find, i
upisom eljenih parametara.

Osim prikupljanjem podataka iz prispjelih e-mail poruka, Outlookove kontakte moete stvoriti i njihovim uvoenjem iz
datoteka drugih programa za upravljanje osobnim podacima (npr. Lotus Organizer, pa i Access ili Excel) te za rad s
e-mailom (npr. Outlook Express, Mozilla Thunderbird) i sl..

2: Kliknite na Next pa u okviru Outlook Import Tool oznaite program iz

kojeg elite uvesti kontakte. Ukoliko je rije o Outlook Expressu, u okviru
Import Addresses iskljuite opcije Import Mail i Import Rules (pretpostavljamo da elite uvesti samo kontakte), a ukoliko je pak rije o
nekomu drugom formatu pomou gumba Browse oznaite datoteku za
uvoz (File to import). Opet kliknite na gumb Next.

3: U okviru Import Addresses jo oznaite odredite uvezenih adresa

(Outlookova mapa Contacts), odredite to s duplikatima (ignoriranje,
prepisivanje ili dopisivanje postojeim kontaktima) pa kliknite na
Finish: Outlook e importirati pronaene kontakte te e vas o rezultatima izvijestiti u okviru Import Summary. Na kraju, uvezene kontakte
moete dodatno urediti kako je to ve ranije objanjeno.

Trei nain unoenja kontakata je da vam ih netko dostavi potom, a istim mehanizmom i vi moete svoje kontakte
slati drugima. Ukoliko i primatelj rabi Outlook, tada kontakte moete razmjenjivati direktno, a ukoliko je u pitanju neki
drugi program, koristite se univerzalnim formatom vCard.

2: Svi kontakti dodani poruci bit e dodani kao prilog (attachment).

Ukoliko elite, poruci moete dodati i druge vrste priloga, a moete i
napisati neki tekst (dapae, to bi bilo i poeljno jer spada u Internetski
bonton). Na kraju vam jo preostaje da u polju To odredite primatelja (ili
vie njih), te kliknete na gumb Send (Po potrebi kliknite i na gumb
Send/Receive) - ba kao da aljete obinu e-mail poruku.

3: Pohranjivanje primljenih kontakata jo je jednostavnije od njihovog

slanja: dvaput kliknite na zaglavlje primljene poruke koja sadri kontakt
koji elite pohraniti, tako da je otvorite. U prozoru poruke dvaput kliknite
na ikonu kontakta: pojavit e se okvir Contacts. Sada kliknite na gumb
Save and Close: informacije o primljenom kontaktu bit e spremljene u
mapu Contacts.

Iako je Outlook zamiljen kao centralno mjesto vae komunikacije s vanjskim svijetom, ponekad e vam neki kontakt
biti zgodno pretvoriti i u neki "neutralni" format, koji e biti itljiv i u drugim programima koji mogu imati potrebu za
kontaktnim informacijama.

2: Kada ste kontakte nali i odabrali, pozovite naredbu File - Save As pa

u okviru Save As odaberite format koji elite upotrijebiti: elite li potpunu
prenosivost podataka, najbolje je izabrati univerzalne formate poput TEXT
ili RTF. Takoer, na raspolaganju vam je i Outlookov "nativni" format za
kontakte (koji ima smisla samo ukoliko kontakte prebacujete u neki drugi
Outlook).

WWW.VIDILAB.COM

3: elite li pak kontaktne eksportirati u obliku u kojem e najlake biti

prebaene u bilo koji drugi PIM program, na PC raunalu, dlanovniku ili
ak mobitelu, odaberite format vCard - rije je o univerzalnom formatu
"virtualne posjetnice" sposebno razvijenom upravo za ovu namjenu.
Inae, ovaj eksport moete odraditi i bre, direktnim pozivanjem
naredbe File - Export to vCard File.

VIDI br. 128 / 2006

155

insider directX (2)

17/10/06

16:11

Page 156

INSIDER MICROSOFTOV DirectX

DirectX

Particles (partikli)
Jeste li se ikada vozili svemirskim
brodom? Jeste li taj svemirski brod
slupali u bezbroj malenih komadia
sudarivi se s kiom meteora? E, taj
krajnji rezultat sudara nazivamo particles (partiklima)
pie: Ivica Hoko

efinicija partikla na prvi pogled izgleda jednostavno, no u stvarnosti ima puno filozofiranja oko njih. Partikli nam predstavljaju sitne estice koje nalazimo u prirodi - praina, estice
dima, estice vode, ahure od metaka i sline prirodne pojave. U raunalnoj se grafici koriste za sve
objekte koji su dovoljno maleni ili dovoljno uestali
da ih se moe iscrtavati na odreeni nain. S obzirom na to da su partikli prilino apstraktan pojam,
postoji nekoliko trikova koji su nam od velike koristi kod crtanja partikla u realnomu vremenu.
Prvo i osnovno svojstvo jest da u veini sluajeva
moemo rabiti jednostavne poligone koji su uvijek
orijentirani prema kameri. Kao, recimo, kulise koje
se uvijek okreu tako da budu orijentirane prema
vama. Dakle, uzmu se dva poligona, spoje se u pravokutnik, nalijepi se tekstura i samo se rotira ovisno
o kameri; princip koji se koristio, recimo, u starim
igrama za crtanje vegetacije (ako se sjeate starih simulacija vonje automobila u kojima je svako drvo
zapravo bilo "kartonsko", bez volumena).

Point sprite i quadovi

Kod lijepljenja teksture razlikujemo pak dvije
najee koritene metode. Prvu predstavlja point
sprite, metoda koju DirectX podrava ve godinama kao opciju za partikle. U principu postavite
D3D-u eljenu veliinu partikla koji se crtaju, postavite teksturu koju elite i samo poaljete toke u
prostoru na koje elite nalijepiti partikle. Ono to se
dogaa nakon toga, moe se protumaiti ovako:
D3D uzme poloaje koje ste mu poslali u 3D prostoru te na svaku toku jednostavno zalijepi cijelu
teksturu, samo to je smanji na veliinu koju ste mu
oznaili. Dakle, nemate posla s poligonima, rotacijama, ''iama'', ve samo rukujete s tokama. Prilino jednostavno i prilino ogranieno.
Druga metoda je da runo napravite quadove,

Razliiti modeli partikla: Mogunosti partikla su ogromne i ograniene iskljuivo vaom matom.
odnosno pravokutnike sastavljene od dva trokuta.
Nakon toga eka vas malo ''spolnih odnoaja'' s matricama, vektorima i matematikom openito (kako
biste postigli da se poligoni dobro orijentiraju prema vama, skaliraju itd.), no kad tu sitnicu prebrodite, na konju ste. Dakle, s obzirom na to da je rije
o poligonima koje sami radite, moete sami i kontrolirati teksturne koordinate, odnosno moete si
uzeti hrpu malenih tekstura i zalijepiti ih na jednu
veliku, to recimo kod point spriteova nema puno
smisla. Znai, moete crtati partikle s razliitim teksturama u istom naletu, samo pratite teksturne
koordinate kako se mijenjaju. I sada kree veselje:
moete si animirati neki efekt i samo posloiti sliice jednu iza druge te na taj
nain dobiti fluidne animacije gotovo bilo ega. Jednako tako, moete cijelu
stvar strpati na volumnu
teksturu pa kombinirati izmeu raznih slojeva volumne kako biste dobili
fluidniju animaciju.

Svjetlosni efekti u svemiru:

Upotrebom partikla mogu se postii
fenomenalni efekti koji e igri dati neopisivu ivost. Najea upotreba partikla je
za raznorazne eksplozije i zvjezdana polja.
No to je tek dio moi partikla. Na slici se
mogu vidjeti i efekti koritenja oruja te
plamenovi iz motora svemirskih brodova.

Point sprite metoda

m_pd3dDevice->SetRenderState(D3DRS_POINTSPRITEENABLE, true); // ukljuimo point spriteove
m_pd3dDevice->SetRenderState(D3DRS_POINTSCALEENABLE, true); // ukljuimo njihovo skaliranje

156

VIDI br. 128 / 2006

Moete isto tako rabiti vie tekstura koje se

preklapaju i u kombinaciji daju brutalne efekte primjerice jednu "obinu" teksturu i jednu koja e
vam posluiti samo da biste pomaknuli piksele s
prve teksture u nekoj eljenoj pseudosluajnoj maniri. Takoer, moete samo ''pucati'' partikle na
neku sekundarnu povrinu te ih iskoristiti naknadno kako biste savinuli piksele s izvornog ekrana i
dobili efekt koji podsjea na vrui zrak. Moete i...
OK, kod teksturiranja imamo dva osnovna principa i jako puno podvarijanti. No, kako dobiti uope
same partikle? Dakle, svaki partikl ima svoja nekakva svojstva, recimo trenutanu poziciju, brzinu,
smjer, vrijeme nastanka i vrijeme ivota. U praksi se

WWW.VIDI.HR

insider directX (2)

17/10/06

16:11

Page 157

MICROSOFTOV DirectX INSIDER

ova svojstva grupiraju pomou klasa ili struktura te
predstavljaju jedan partikl. Jednako tako, u praksi
partikli rijetko kada ive sami - odnosno postoje
njihovi tzv. emiteri, rodilita za nove partikle. Primjerice, zakaite emiter za ventilator svojega procesora i samo mu definirate da generira nove partikle
bijelog dima; dodijeli im smjer, brzinu (i to vam je
ve bitno) te ih poalje u ivot. Na ovaj nain napravljena struktura uvelike e vam olakati ivot.
Kontrola je bitna jer nakon to poaljete partikl
u ivot, on postaje samostalan i uvjetno reeno nevezan za emiter; dakle ako pomaknete procesor, to
nee uzrokovati da se pomakne i dim koji je tamo
ve bio. No uvjetovat e nastajanje novog dima na
novoj lokaciji. Dakle, morate kontrolirati svaki partikl zasebno te, k tome, jo i njihova roditelja. Procesor vas odjednom gleda ispod oka i ima srednji prst
spreman za akciju. Uzmimo u obzir i da mi generiramo nove poligone za svaki novi partikl te da moramo na neki nain postojeim poligonima mijenjati poziciju u prostoru i teksturne koordinate. Generiranje hrpe poligona i konstantno slanje te hrpe
grafikoj kartici moglo bi se pokazati kao problem.
Osim to poligone u pravilu kreira procesor, on ih
isto tako i osvjeava novim informacijama. Dakle,
mogu je problem oko konstantnog prebacivanja
podataka u grafiku memoriju; ovaj dio elite opti-

Eksplozivni cvijet: Partiklima dima i vatre stvorena eksplozija.

mu te zatim niz pozicija (ili ega god

ve) u drugome. Grafika kartica zatim
uzme model iz prvog niza i koristi konstantno jedan te isti model. Rezultat:
puno iscrtanih modela sa samo jednim
drawprimitive pozivom, dakle u jednom naletu samo jedan model u grafikoj memoriji proiren s neto sitno
dodatnih vrijednosti koje aljete. Simpatino je i to da po specifikacijama
DX-a vaa grafika mora podravati
shadere 3.0 kako bi mogla instancirati
objekte, no to nije istina.

Problemi sa z-bufferom
Maleni problem bi vam mogao predstavljati i z-buffer. Dakle, imamo hrpu
poligona koji se rotiraju i to na relativno malenoj povrini; vjerojatnost da
e se njihovi poloaji preklapati je znaajna. Nadalje, partikli se mahom koriste i alfom kako bi se postigli bolji Kao na filmskom platnu: Partikli su puno pripomogli u stvaranju realnih efekata u igrama.
efekti. Ako nacrtamo poligon u z-buffer, on automatski skrije sve poligone koji se nalaze ponaanja partikla i njihovom interakcijom ili ete
iza njega. Ukoliko je na poligon poluproziran ili zaglibiti s poveim shaderom i hrpom parametara
proziran, imamo problem. Ukoliko iskljuimo z- kojima ga morate hraniti. Ali i ovom se metodom
buffer, partikli e nam kao poligoni prolaziti kroz mogu dobiti krajnje impresivni rezultati te ona
sve na to naiu i nee izgledati lijepo Moemo definitivno predstavlja opciju koju treba razmotriti.
Partikli dolaze u cijeloj paleti razliitih ''okusa'':
dodue iskljuiti pisanje u z-buffer kod crtanja partikla, a ostaviti testiranje naspram z-buffera, no u kao maleni modeli, kao poligoni koji su orijentirani
ovom sluaju se moe dogoditi da nam se poligoni prema vama, kao poligoni koji nisu orijentirani
koji se inae nalaze dalje od oka iscrtavaju ispred prema vama, kao obine toke u prostoru - oni
ovih bliih - zato to jednostavno nemaju informa- mogu biti u interakciji s okolinom, no i ne moraju cije o dubini na kojoj se nalaze ''kolege''. Ovo se
moe rijeiti ili dobro dizajniranim sustavom partikla ili sortiranjem partikla prema udaljenosti od
oka. U svakom sluaju vam ne gine malo eksperimentiranja i testiranja
Bilo je i pokuaja da se partikli naprave u potpunosti preko shadera. Dakle, da shaderi preuzmu
ulogu procesora to se tie pomicanja i osvjeavanja
partikla. Osim to su shaderi brutalno sposobniji za
takve kalkulacije, sve skupa se nalazi u grafikoj
Vatromet: Efekt sastavljen od niza malih partikla-zvjezdica.
memoriji te nema prebacivanja podataka lijevodesno, kreiranja buffera u realnom vremenu i mogu posluiti i samo kao ukras, ali mogu imati i
slinih stvari. Maleni problem je fleksibilnost cijele bitne funkcije. Obzirom da se s partiklima moe
stvari: ili ete zaglibiti s rudimentarnim modelom doista puno, posvetit emo i sljedei broj DX Insidera istoj temi, ali u poneto detaljnijem izdanju.

mizirati koliko je god to mogue. Jedna od metoda

jest skucati sve partikle u jedan jedini vertex buffer
(ukoliko je to mogue) te taj buffer oznaiti kao
dinamiki i, recimo, samo za pisanje (D3DUSAGE_DYNAMIC; D3DUSAGE_WRITEONLY)
kako biste objasnili grafikoj kartici da se ne zamara puno validacijom memorije, kopiranjem
sadraja u sistemsku memoriju, internim validacijama i ''iama'', nego da jednostavno
pretpostavi kako e taj komadiak memorije
biti brutalno ''silovan'' u skoroj budunosti.
Ukoliko ste sloili dobar format za vertekse ne
bi trebalo biti problema; verteksi su redovito
maleni po veliini (recimo 10.000 partikla predstavlja 10.000 x 6 verteksa po partiklu x 32
bytea po vertexu = 1.8 MB, dakle gotovo veliina prosjene teksture). Druga bi pak metoda bila da imate ve napravljen niz poligona
koji sjedi u grafikoj kartici a vi samo proslijedite niz pozicija te u vertex shaderu samo pomiete svaki poligon na mjesto koje ste odredili. Ovome slina metoda jest i instanciranje.
Princip instanciranja je da grafikoj kartici poaljete model koji elite iscrtati u jednom strea- Velika eksplozija: Prekrasan efekt eksplozije s partiklima i za komade svemirskog broda.
WWW.VIDILAB.COM

DirectX serijal
Grafika za sve - Vidi 117

Direct X files - Vidi 118

Materijali i teksture - Vidi 119
Povratak tekstura... - Vidi 120

Textures strike back! - Vidi 121

Shaderi - Vidi 122
Elementi igara 1 - Vidi 123
U poetku Bog stvori zemlju i... - Vidi 124
Satavilo se nebo sa zemljom - Vidi 125/126
O nebu, horizontu, magli i svemiru - Vidi 127

VIDI br. 128 / 2006

157

insider visual (2)

17/10/06

16:12

Page 159

MICROSOFT VISUAL STUDIO 2005 INSIDER

Microsoft Visual Studio 2005

Uvod u izradu
Windows aplikacija (2)
I ovome nastavku bavit emo se svojstvima forme
kao temeljem svake Windows aplikacije
pie: Nenad Crnko

stvima nema puno

toga za napisati, ipak
evo dva vrlo vana
savjeta za poetnike. Oprez kod postavljanja grafikih sadraja na formu: Iako je ovakva tehnika izrade Windows aplikacija
Prvi savjet Kori- primamljiva za poetnike, moe dovesti do prave eksplozije u veliini izvrne datoteke.
tenje navedenih svojstava vrlo je esto i uobiajeno Eventualno moete upotrijebiti efektnu sliku kao
u igrama, odnosno u multimedijalnim, izobrazbe- pozadinu forme s informacijama o proizvoau sono orijentiranim pa ak i razliitim vrstama uslu- ftvera, i to bi bilo to. Potpuno ista pravila vrijede kod
nih aplikacija. Meutim, vrlo je rijetko i neuobia- postavljanja drugih grafikih kontrola za izradu
jeno njihovo koritenje u poslovnim aplikacijama suelja na formu.
Drugi savjet Ako izraujete aplikaciju kod koje
(iako i tu ima izuzetaka). Korisnik poslovne aplikacije namjerava upotrijebiti va softverski uradak je uobiajeno postavljanje slika na pozadinu, dobro
za rjeavanje konkretnoga poslovnog problema pa razmislite o tome trebate li slike ugraditi u izvrni
zato najee nije uope impresioniran efektnim iz- program ili ete ih po potrebi uitavati tek tijekom
gledom pozadine. Jo i gore, slika u pozadini moe izvoenja programa kao samostalne datoteke na
mu samo smetati u koncentriranju na problem. disku ili kao dio neke baze podataka (primjerice
SQL Servera). Tehnika postavljanja slika izravno na formu puno je jednostavnija i privlanija
Svojstava kojima se utjee na osnovni izgled forme
programerima poetnicima upravo radi svoje
jednostavnosti. Na istu formu mogue je
ControlBox
Ukljuuje/iskljuuje prikaz sistemskog izbornika u gornjemu lijevom uglu forme.
postaviti ak i desetke razliitih slika ako se za
Cursor
Definira oblik pokazivaa mia tijekom njegovog pomicanja iznad forme. Rabi se za davanje
tim ukae potreba, nakon ega se najrazliitiji
informacija korisniku programa o tome to se dogaa tijekom izvoenja programa (primjerice,
grafiki efekti mogu dobiti jednostavnim "padobro poznati pjeani sat kod izvoenja dugotrajnijih operacija).
ljenjem i gaenjem slika", tj. postavljanje vrijedFont
Sloeno svojstvo koje omoguuje definiranje razliitih karakteristika pisma na objektima forme.
nosti njihovog svojstva Visible na True ili False.
Dostupne mogunosti trebale bi biti poznate svakome tko je bar jednom napisao neki dokument
Najvei nedostatak opisane tehnike je prava
u programima za obradu teksta.
eksplozija u veliini izvrne datoteke.
ForeColor
Definira boju za prikaz teksta na formi ili kontroli.

akon zapoetog uvoda u prethodnom broju

o najvanijim svojstvima forme, kao temeljnog dijela svake Windows orijentirane
aplikacije, u ovom broju slijedi nastavak prie o istoj
temi. Zaponimo tekst s nekoliko vrlo jednostavnih
svojstava, ije bi razumijevanje trebalo biti jasno na
temelju samih naziva svojstava. Tri svojstva iji
nazivi zapoinju s "Back" (BackColor, BackGroundImage i BackGroundImageLayout) zaduena su za
upravljanje izgledom pozadine forme. Osim izmjene podrazumijevane boje pozadine omoguuju
i postavljanje slika u razliitim grafikim formatima
na samu formu, odnosno upravljanje "rastezanjem"
postavljene slike. To su sluajevi kod kojih su dimenzije slike puno manje ili puno vee od dimenzija same forme. Iako se na prvi pogled o ovim svoj-

Icon
MaximizeBox

Omoguuje promjenu standarde ikone koja se pojavljuje u gornjemu lijevom uglu forme.
Ukljuuje/iskljuuje prikaz gumba za poveanje veliine forme na najveu moguu veliinu u
gornjemu desnom uglu forme.
MinimizeBox
Ukljuuje/iskljuuje prikaz gumba za smanjenje veliine forme na najmanju moguu veliinu u
gornjemu desnom uglu forme.
Opacity
Definira stupanj prozirnosti forme. Izmjenom vrijednosti ovog svojstva mogu se dobiti manje ili
vie prozirne forme.
ShowIcon
Ukljuuje/iskljuuje prikaz ikone u gornjem lijevom uglu forme.
ShowInTaskBar Ukljuuje/iskljuuje prikaz otvorene forme tijekom koritenja aplikacije na sistemskoj traci
Windowsa. Vidi dodatni komentar.
TopMost
Ukljuuje/iskljuuje prikaz otvorene forme "na vrhu zaslona" iznad svih drugih formi. Vidi
dodatni komentar.
TransparencyKey Definiranje boje koja se ponaa kao transparentna (prozirna) nakon njezina postavljanja na
formu.
UseWaitCursor Ukljuuje/iskljuuje prikaz pokazivaa mia u obliku pjeanog sata iznad forme. Ranije
navedeno svojstvo Cursor doputa koritenje dodatnih oblika pokazivaa.
WindowsState Definira jednu od tri mogue standardne veliine forme: Normal, Minimized ili Maximized.
Napomena: Za vjebu isprobajte koritenje opisanih svojstva na nekoliko primjera. Tako ete najbolje upoznati
njihovo djelovanje. Ne zaboravite da se istoimena svojstva koriste na potpuno jednak nain i kod drugih grafikih
objekata koji ih posjeduju (npr. Font ili ForeColor) pa ih vie neemo ponavljati.

WWW.VIDILAB.COM

Provedba u praksi
Evo jednostavnog primjera koji potkrepljuje
prethodnu tvrdnju. Ako pripremimo novi projekt za Windows orijentiranu aplikaciju, koji se
sastoji od jedne jedine (potpuno prazne) forme
i prevedemo ga u izvrni oblik, dobit emo EXE
datoteku veliine manje od 30 KB. Odaberimo
nakon toga sliku veliine 4 MB i postavimo je
pomou svojstva BackGroundImage na formu,
a nakon toga ponovo pripremimo izvrnu datoteku. Veliina EXE datoteke porast e takoer
na zastraujuih 4 MB. Dakle, oprez kod izravnog postavljanja slika na formu.
Iako koritenje svojstava forme navedenih u
prethodnoj tablici ne bi trebalo predstavljati
preveliki problem, dva svojstva ipak zasluuju
dodatni komentar. Svojstvo ShowInTaskBar
ukljuuje ili iskljuuje prikaz forme u sistemskoj traci Windowsa na dnu zaslona. U podrazumijevanom stanju svaka nova forma dodana

VIDI br. 128 / 2006

159

insider visual (2)

17/10/06

16:12

Page 160

INSIDER MICROSOFT VISUAL STUDIO 2005

poslovnih dokumenata
ili upis gosta u recepcijskom poslovanju. Kao i
obino, postoje izuzeci
kada je ukljuivanje svojstva TopMost vie nego
opravdano. Ako piete
usluni program koji vas
stalno treba obavjetavati o bitnim informacijama (npr. rasporedu
vlastitih obaveza, popunjenosti prostora na
disku, odnosno trenuTopMost svojstvo
tanoj defragmentaciji
Slino prethodnom svojstvu, i kod svojstva Top- podataka ili indeksa u
Most bolje je da njegova vrijednost bude False. U bazi podataka), onda se
suprotnom se forma tijekom izvoenja aplikacije odgovarajua forma
moe stalno nalazi na
oku korisnika aplikacije
ispred svih drugih pro- Spektakularno svojstvo Opacity: Tko kae da forma (prozor) mora uvijek biti neprozirna?
anje tijekom izvoenja programa. Pomou svojstagrama.
Evo jo jednoga zanimljivog primjera koritenja va AcceptButton i CancelButton mogu se odrediti
dosad predstavljenih svojstava forme iz vlastite podrazumijevani gumbi na formi ije se koritenje,
prakse autora teksta. Tijekom razvoja programa za osim pritiska miem na gumb, pokree i pritiskom
elektronsko testiranje polaznika kole trebalo je tipki Enter ili Esc na tipkovnici. Kao vrijednost svonekako sprijeiti polaznike da "prepisuju". U ovom jstva navodi se naziv kontrole gumba postavljene na
sluaju se pod prepisivanjem podrazumijeva formu. Najee su to gumbi btnOK i btnCancel,
spreavanje polaznika da trae odgovore na postav- odnosno prijevodi njihovih naziva na hrvatski jezik.
ljena pitanja tako da na istom raunalu pokrenu
neku od Web trailica ili sm program o kojem su Svojstvo KeyPreview
im postavljena pitanja (Word, Excel i slino).
Svojstvo KeyPreview omoguuje preuzimanje
Forma s "rupom", odnosno svojstvo TransparencyKey na
Rjeenje je vrlo jednostavno pa ako ste paljivo itali obrade dogaaja nastalih na tipkovnici s kontrola
djelu: Na formu je postavljena kontrola GroupBox, nakon ega joj je boja pozaovaj i prethodni nastavak trebali biste sami vrlo postavljenih na formu na samu formu. Iako emo
dine postavljena na plavu. Nakon toga je kao transparentna boja forme odabrana
brzo pronai rjeenje. Za nestrpljivije itatelje slijedi tehniku koritenja svojstva KeyPreview razjasniti u
ta ista plava boja.
odgovor. Potrebno je izmijeniti vrijednosti svega tri nekom od buduih nastavaka serijala, nakon to se
pojavljuje iznad svih drugih aplikacija i njihovih svojstva forme: FormBorderStyle na FixedTo- detaljnije pozabavimo kontrolama za Windows oriprozora. Najee to nije potrebno. Zaista nema ne- olWindow, TopMost na True i WindowState na jentirane aplikacije, istaknimo zasada da se njegokog opravdanog razloga da, primjerice, Microsoft Maximized. Na taj nain je forma za postavljanje i vim ukljuivanjem vrlo elegantno rjeava problem
Word ne moe prekriti vau aplikaciju za knjienje odgovaranje na pitanja poveana na najveu obrade dogaaja u sluaju postavljanja velikog broja
moguu veliinu, kontrola na formu. U suprotnom bismo obradu
nalazi se iznad svih dogaaja na tipkovnici morali pisati za svaku pojedrugih
aplikacija dinu kontrolu ili bar grupu kontrola, a ovako je
(ukljuujui i one za mogue imati centraliziranu obradu dogaaja za
pronalaenje odgov- sve kontrole, to bitno ubrzava razvoj aplikacija, ali
ora na postavljena i smanjuje mogunost pogreke.
pitanja), a ne moe
Preostala svojstva forme opisat emo kasnije jer
se ni smanjiti kako bi su najee povezana s koritenjem drugih kontrola
se vidjelo neto dru- na formi (primjerice ContextMenuStrip ili Maingo. Doputeno je MenuStrip kod dodavanja izbornika na formu).
jedino zatvaranje
forme, ali to istovreVisual Studio '05 serijal
meno znai i prekid
testiranja, odnosno
Orijentiran na web - Vidi 116
ocjenjivanje dotada
Udobno pisanje programskoga kda - Vidi 117
rijeenih pitanja.
Programiranje u besplatnim alatima - Vidi 118
Navedimo na kraju
Varijable, polja i jo poneto - Vidi 119
prie o svojstvima
Kontrolne strukture - Vidi 120
forme jo nekoliko
Obrada pogreaka - Vidi 121
zanimljivih detalja.
Obrada pogreaka, dio drugi... - Vidi 122
Istina, sljedea svojsProcedure i funkcije - Vidi 123
tva ne utjeu u toliUvod u objektno programiranje - Vidi 124
koj mjeri na izgled
Uvod u objektno programiranje II - Vidi 125/126
forme koliko utjeu
Pazite kako rabite svojstvo ShowInTaskBar: U veini sluajeva nije dobro da ba svaka otvorena forma
Uvod u izradu Windows aplikacija - Vidi 127
na njezino ponaaplikacije bude prikazana na sistemskoj traci.
u projekt ima vrijednost ovog svojstava postavljenu
na True, to znai da se forma pojavljuje na traci.
Ako se pak projekt na kojem upravo radite sastoji
od veeg broja formi (a u pravilu se sastoji) te ako se
tijekom izvoenja programa pojavljuju situacije kad
korisnik programa istovremeno otvara vei broj
formi (takoer vrlo est sluaj), postoje dobri izgledi da forme vae aplikacije popune itavu sistemsku
traku. U veini sluajeva to nije ono to elite pa je
mnogo bolje da itava aplikacija samo jednom bude
prikazana u popisu pokrenutih aplikacija. Dakle,
samo glavna forma aplikacije ima svojstvo ShowInTaskBar postavljeno na True.

160

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

insider sql (1.75)

17/10/06

16:14

Page 163

MICROSOFT SQL SERVER 2005 INSIDER

Microsoft SQL Server 2005

SQL Server u telefonu

Da i to je mogue! Microsoft SQL Server 2005
Mobile inaica za - mobilne ureaje
pie: Nenad Crnko

ko ste proteklih godinu

dana pratili tekstove iz
serijala o SQL Serveru
2005 te, jo vanije, ako ste kroz
to razdoblje i sami probali koristiti ovaj alat za profesionalne ili
bar hobistike svrhe, sigurno se
ve prilino dobro snalazite u
standardnom okruenju. Zato
Kopiranje instalacijskih datoteka SQL Servera: Postupak se izvodi pomou standardnoga Microsoftovog
od ovog broja prelazimo na nealata ActiveSync.
to sloenije teme, koje od po- "Hvatanje" slika pomou programa
tencijalnoga itatelja zahtijevaju Screen Capture: Dobivena slika se odmah moe
aplikacije). Veina prateih instalaciju modernih softverskih rjeenja treba
malo vei stupanj koncentracije pregledati te po elji spremiti u datoteku ili privremeno
slika uz ovaj tekst nastala je odmah upozoriti - kod instalacije SQL Servera na
u praenju teksta. Prva od njih kopirati u clipboard.
na MDA Vario ureaju, a "telefon", cijeli postupak je bitno sloeniji. Zato smo
jest koritenje posebno pripremljene verzije SQL onda je prenijeta na Windows XP raunalo. Kako se ga u nastavku opisali neto detaljnije.
Servera namijenjene prijenosnim ureajima ogra- to radi? U principu postoje dva naina. Prvi je da na
Ukoliko ste paljivije pratili prethodne nastavke
nienih hardverskih resursa. Iako smo radi efektno- MDA Vario (ili neki drugi slini ureaj, to vie serijala, trebalo bi vam biti poznato da se rad SQL
sti naslova napisali kako emo u ovom tekstu de- neemo isticati) instalirate poseban shareware ili Servera u verziji iz 2005 godine temelji na odgomonstrirati instalaciju i koritenje SQL
freeware program koji "hvata" sadraj varajuoj softverskoj "infrastukturi" - Microsoft
Serveru u telefonu, naslov ipak treba
zaslona te ga sprema na sm ureaj. .NET Frameworku. U sluaju standardne verzije
shvatiti donekle uvjetno. SQL Server siDobivene grafike datoteke naknad- SQL Servera to je Microsoft .NET Framework 2.0, a
gurno neete moi pokrenuti na jeftinno se, nekim od oblika dostupne ko- u sluaju mobilne verzije to je Microsoft .NET
om ureaju iz prepaid kompleta nabavmunikacije, mogu prenijeti na stan- Compact Framework 2.0. Najvanija komplikacija
ljenoga u nekom od trgovakih lanaca,
dardno PC raunalo.
u cijeloj prii je u tome to mobilna verzija SQL
ve je za to potreban neto sloeniji i
U ovom sluaju koriten je neto dru- Servera prilikom vlastite instalacije ne izvodi instaskuplji ureaj.
gaiji i (bar po miljenju autora teks- laciju Frameworka, nego oekuje da taj modul ve
U sluaju ovog teksta to je T-Mobile
ta) elegantniji pristup. MDA Vario je bude instaliran od prije. Kako je SQL Server 2005
MDA Vario, ali moe posluiti i neki
spojen na Windows XP raunalo relativno nov proizvod, odgovarajua verzija Fradrugi ureaj slinih hardverskih i softstandardnim USB kabelom (koji je meworka najvjerojatnije nije unaprijed instalirana
verskih karakteristika. Naslov teksta u Odabir dijela memorije ionako potreban zbog instalacije SQL od strane proizvoaa hardvera. Moda je na uresluaju takvih ureaja nije nikakva pri- u koji se izvodi instaServera), a na PC raunalo je instali- aju ak instalirana neka od starijih verzija (npr.
jevara jer se pomou njih najnormalni- lacija .NET Frameran shareware program Screen Cap- 1.1), ali vam to nimalo ne koristi u sluaju korije moe izvoditi telefoniranje, ba kao worka: To moe biti osnovna
ture proizvoaa Vito Technology. tenja SQL Servera 2005. Stariju verziju .NET Frato je to i uobiajeno za kategoriju pa- memorija ili njezino proirenje u Genijalno jednostavan program, po meworka, s ciljem oslobaanja prostora u skuenoj
metnih telefona. Prije nego to ukratko obliku memorijske kartice.
cijeni od svega 5,95 dolara, omogu- memoriji moete naknadno i ukloniti, pod pretponavedemo najbitnije hardverske i softuje izverske karakteristike ureaja koritenog za pripre- ravno spremanje sadrT-Mobile MDA Vario
mu teksta, napiimo nekoliko rijei za itatelje koji aja zaslona MDA Vanemaju nita slino na raspolaganju, to znai da ne rio ureaja na WinProcesor: TI OMAP 850
mogu isprobati opisano u praksi. ak i takvi itatelji dows raunalo preko
Memorija: ROM: 128 MB, RAM 64 MB
mogu informativno proitati tekst, kako bi stekli USB kabela. Sve to je
osnovne informacije o mobilnoj verziji SQL Serve- potrebno napraviti jest
Zaslon:
2,8 ina TFT-LCD s pozadinskim osvjetljenjem osjetljiv na dodir,
rezolucija zaslona 240 x 320 i 65536 boja
ra, a one mogu posluiti vrlo korisno kad se jednog pritisak na odgovarajudana ukljuite u neki projekt temeljen na istoj ili sli- i gumb u suelju proOstalo:
GSM/EDGE, kamera od 1,3 megapiksela, tipkovnica na izvlaenje,
IrDA, mini USB prikljuak, Bluetooth...
noj tehnologiji.
grama.

Kako smo skidali slike?

Sljedeih nekoliko reenica nema apsolutno nikakve izravne veze s SQL Serverom, ali moe posluiti ako jednog dana zatrebate sliku s prijenosnog
ureaja preuzeti na PC raunalo te ukljuiti u vlastiti tekst (ili pratei propagandni materijal mobilne

Male komplikacije
kod instalacije SQL
Servera
Korisnike Windows
programa koji su navikli na vrlo jednostavnu

OS:

Windows Mobile Version 5.0

Primjerak autora teksta opremljen je dodatnom miniSD karticom od 512 MB,

ali je njezina uloga u praksi vanija u pogledu spremanja i reprodukcije MP3
datoteka nego kao preduvjet za koritenje SQL Servera. Naravno, ako SQL
Server namjeravate rabiti neto ozbiljnije (itaj: s bazama podataka veih
kapaciteta), onda e vam svakako zatrebati neki oblik memorijskog proirenja.

WWW.VIDILAB.COM

VIDI br. 128 / 2006

163

insider sql (1.75)

17/10/06

16:14

Page 164

INSIDER MICROSOFT SQL SERVER 2005

stavkom da ne koristite neki od programa koji zahtijevaju ba nju kao svoju softversku infrastrukturu.
Dakle, kako se izvodi instalacija Microsoft .NET Framework 2.0? Prvo s Weba (najbolje s Microsoftovih
stranica) preuzmete datoteku NETCFSetupv2.exe i
pokrenete njezinu instalaciju na PC raunalu. Podrazumijeva se da je MDA Vario prije toga ve spojen na PC
raunalo pomou USB kabela. Nakon to se dovri prvi
dio instalacije na PC raunalu, automatski zapoinje njezin nastavak na MDA Vario
ureaju. Ako MDA Vario sadri memorijsko proirenje u
obliku memorijske kartice,
onda se prije nastavka instalacije moe odabrati izvodi li
se instalaciju u osnovnu memoriju
ili na karticu.
Restartanje
"telefonia": Neizostavan dio u postupku instalacije
.NET Frameworka. Zato obvezno
imajte pokraj sebe PIN.

Vane napomene

Osim postojanja komunikacijske veze izmeu standardnog PC raunala i MDA Vario ureaja (u ovom sluaju to je USB kabel) za instalaciju SQL Servera potreban je jo jedan preduvjet, ali
njegovo detaljnije objanjenje prelazi okvire ovog teksta.
Na PC raunalo treba biti instaliran dodatni komad
Microsoftovog softvera pod nazivom Microsoft ActiveSync. Navedeni softverski uradak u veini sluajeva
dobivate pri kupovini pametnog telefona na digitalnome mediju, ali ako to nije
sluaj uvijek ga moete besplatno skinuti s Microsoftovih stranica. Microsoft ActiveSync inae slui za sinkronizaciju podataka i datoteka
izmeu pametnog telefona i
PC raunala. Kako ovaj softverski dodatak najvjerojatni- Provjera instalacije:
je ve koristite (emu biste Nakon restartanja ureaja u
inae uope kupovali pamet- sistemskim opcijama se moe
ni telefon), nismo ga detalj- provjeriti je li uspjela instalacija .NET Frameworka.
nije opisivali.
Drugi problem koji se moe dogoditi u praksi jest da
instalacijski program .NET Compact Frameworka prilikom svojeg pokretanja javlja kako je Framework ve
instaliran na raunalo, a mogli biste se zakleti da nije.
Cijela zbrka nastaje zbog toga to se tijekom instalacije
provjerava njegovo postojanje i na PC raunalu, a Framework je moda doista
ve tamo kao dio instalacije
Visual
Studia
2005.
Rjeenje je vrlo jednostavno: na PC raunalu
treba izabrati uklanjanje
.NET Compact Frameworka 2.0 (nije potrebno
uklanjati cijeli Visual
Studio) te nakon toga poFile Explorer: Najjednostanoviti njegovu instalaciju.
vniji nain za pokretanje postupka
instalacije SQL Servera nakon
Sada bi sve trebalo biti u
kopiranja datoteka.
redu.

164

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

A sada prelazimo na SQL Server

Instalacija mobilne verzije SQL Servera zapoinje

kopiranjem triju datoteka, koje se takoer mogu skinuti s Microsoftovih stranica (ili s nekih drugih na koje
naletite pretraivanjem Weba):
sqlce30.dev.ENU.ppc.wce5.armv4i.CAB
sqlce30.ppc.wce5.armv4i.CAB
sqlce30.repl.ppc.wce5.armv4i.CAB
Nabrojene datoteke treba
kopirati na MDA Vario
pomou programa ActiveSync kao bilo koju drugu
vrsta datoteka (primjerice,
glazbenih ili slikovnih) u
neku od postojeih mapa.
Nakon toga na MDA Vario
ureaju treba pokrenuti
instalaciju svake od datoteka
prema prethodnom navede- Pregled instaliranih
nom redoslijedu, to se naj- aplikacija: Dokaz da je
jednostavnije moe napraviti mobilna verzija SQL Servera
iz File Explorera obinim uspjeno instalirana na MDA
pritiskom na naziv datoteke. Vario.
Kao i kod instalacije .NET
Compact Frameworka omoguen je izbor odredine
vrste memorije (osnovna memorija ili memorijska kartica). Nakon dovretka instalacije svake od datoteka
izvodi se njezino automatsko uklanjanje, kako se ne bi
nepotrebno rasipala radna memorija.
Kako se najjednostavnije moe provjeriti da je mobilna verzija SQL Servera
doista uspjeno instalirana
na raunalo? Jedan od
naina jest pregled instaliranih aplikacija, a drugi
potraga za ikonom Query
Analyzera u popisu programa.
U sljedeem broju jo emo
se jednom pozabaviti mobilnom verzijom SQL Servera,
A evo konano i Query
ali e naglasak biti na njezAnalyzera: Dobro poznati
inu koritenju. Nakon toga
alat pojavio se u popisu dostupnih programa.
slijedi polako usmjeravanje
prema razmjeni i integraciji
podataka izmeu razliitih verzija SQL Servera i drugih
izvora.

SQL Server 2005 serijal

I podaci imaju reprezentaciju - Vidi 116
Zatita baze podataka - Vidi 117
Logika struktura baze podataka - Vidi 118
Kako voditi brigu o radnicima - Vidi 119
Kreiranje tablica - Vidi 120
Obrada pogreaka - Vidi 121
Uvod u SQL - Vidi 122
Transact-SQL noviteti, I. Dio - Vidi 123
Transact-SQL noviteti, II. Dio - Vidi 124
Transact-SQL noviteti, III. Dio - Vidi 125/126
Transact-SQL noviteti, IV. Dio - Vidi 127

kolumna stanic (0.87)

17/10/06

16:15

Page 166

KOLUMNA MREE I MRENO PRIGOVARANJE

Nataa
Ukoliko jednog dana organi dozvole
brak izmeu ovjeka i elektronskog
ureaja, mislim da e Nataa imati
puno prosaca.

Javite nam se

edjelja kasno naveer. Zapadni ulaz u grad

Zagreb. Svjetla grada. Svjetla moga grada.
Najljepeg grada na svijetu. Nek' mi ne zamjere Spliani, Zadrani, Dubrovani, Rijeani,
Osjeani, upanjci i puani ostalih lijepih naih
gradova. Blaenih gradova. Prolaze kraj nas svjetla
velikih oping centara na Jankomiru. Bljete reklame. A na cesti, prometne trake, vidljive bijele
isprekidane i pune crte. I auti se kreu unutar tih
obiljeenih traka. Staju kad je na semaforu upaljeno crveno. Proputaju pjeake koji stoje pred zebrom. Svuda cvijee, zelenilo. Nema smea, nema
papira i limenki na cesti. Plavi tramvaji, najljepi na
svijetu. isti, uredni. Ljudi hodaju po nogostupu, a
blizu je pono. Nema straha. Sljedee jutro.
Ponedjeljak. Guva, zagrebaka guva. Blaeni
grad. Proe s kraja na kraj za sat vremena, po najveoj guvi. Uitak ivota u naoj metropoli.
Pomislit ete da sam prolupao, ili da me uhvatio trenutak iznimnog domoljublja, zapravo gradoljublja. A nisam. Samo sam se vratio autom iz
Rima. Kolijevke nae civilizacije. Centrom kranstva, kulture. Jedan od glavnih europskih i svjetskih
gradova. Guva, nezamisliva guva. Ako potuje
prometna pravila, i pristojan si voza, vjerojatno
e ostarjeti i umrijeti na nekom raskru ekajui
da te netko propusti. Talijani vjerojatno ostanu
okirani, i u nevjerici umiru, kad uu iz Dalmatinske u Medulievu, iz sporedne ceste gdje vozai
koji dolaze glavnom cestom obavezno propuste
jednog sporednjaka. Nepisano je pravilo, ali ga
potuju svi. To je vjerojatno jedinstveno raskre
na svijetu, kojim se trebamo ponositi. A ako si pjeak u Rimu, i pokuava prijei cestu, i ako uspije,
onda si sretan ovjek, dobitnik na lutriji. Prometne
trake ne postoje na velikoj veini cesta, i to je pakao,
a tamo gdje su iscrtane samo zbunjuju rimljane
koji ne znaju emu slue te smijene crte, i naravno
da ih gaze sve u esnaest. Milion auta se nagurava
kroz uske ulice, sinhronizacija semafora je neto za
to su rimski oci uli jednom davno, itali u nekom
znanstvenom asopisu.
A pjeaci se probijaju kroz hrpe smea, na cesti,
na ploniku, na trgovima. Izgleda da smetlari tamo
opet trajkaju, pa ne prazne kante i ne metu ulice.
Na sve strane limenke i plastine boce. Bacaju ih
okolo. Zagauju svijet. Ta i tu smo daleko ispred

166

pie: Zvonimir Stani

Ravnatelj CARNeta
(Croatian Academic and Research Network)

njih. Ako je to Europa kojoj teimo, ja radije ne bi.

Hvala lijepa, ne treba, radije ostajem na Balkanu.
Ali naguravanje kroz uasnu rimsku guvu ima
i svojih pozitivnih strana. Moja Najdraa je prihvatila jo jedno tehnoloko udo. GPS. I tretira ga
kao neto boansko. Ta, ni ja ga ne gledam drugaije. Ta kako i bi. Kako moe znati gdje se nalazi,
samo gledajui u nebo, i primajui mlaki radio signal sa 20.000 kilometara visine? Kako to mogu biti
ista posla? To nek priaju nekom drugom. Pa ja
sam inenjer i ne puim takve stvari. Ne, ne. I jo
zna u kojoj si ulici, kraj kojeg kunog broja, nekog
tamo grada. I navodi te, sad lijevo, sad desno, pa
dri lijevo, pa drugi izlaz krunog toka. I dovede te
bez greke. I jo kae Biip, stigli ste na odredite. I
pogodi, skoro u minutu, kad e doi na cilj.
Savreno. Jo jedna sprava za zaglupljivanje. Nema
vie romantinog lutanja nepoznatim zemljama i
gradovima, oajnikog traenja natpisa ulica i
kunog broja. Sjeam se kad sam u nekom gradu,
mislim da je bila Bratislava, traio neki hotel. Bez
pomoi s nebesa. Vidim hotel u daljini, probam
prii s jedne strane, jednosmjerna ulica, naravno ja

asopis Vidi otvoren je za sve oblike suradnje. Osobito su dobrodoli svi potencijalni autori.
Bit emo poaeni ako nam se obratite (ostvarimo li suradnju - jo bolje).

Tel: 01/3096-676
e-mail: vidi@vidi.hr

01/3096-674

01/3096-677

web-stranice: www.vidi.hr
Florijana Andraeca 14, 10000 Zagreb, Croatia

VIDI br. 128 / 2006

WWW.VIDI.HR

dolazim s kontra strane, pa pokuam drugom stranom, pa treom, i nikako, i nikako. U tom sluaju
rjeenje je bilo iznajmiti taxi da te dovede do cilja.
Tako i bijae, trajalo je, kotalo je (na sreu tamo je
taxi jeftin, zapravo gotovo svagdje je jeftin osim u
Londonu i Zagrebu), ali nalo se cilj.
Kad smo kod sprava za zaglupljivanje, iskreno,
koliko vas napamet zna broj mobitela od ene,
mua, djece, djevojke, deka? Nema vie treniranja
mozga pamenjem silne koliine brojeva, sada je
vrhunac treninga pitanje Na kojem speed dialu mi
je mu? ili Kako se ono zove onaj kojeg trebam
nazvati. Sljedei korak u evoluciji e biti biranje
osobe s kojom elimo komunicirati putem misli.
Mmmmmmmm hou priati sa onom visokom,
plavom, ne tom, ne tom, onom odlikaicom, e ta,
ta. Bi bii bi ba bi ba bii paa pii, i eto plavue. Nee
morati pamtiti ni brojeve, ni imena. Idila.
I tako je nas Nataa (ime od milja za GPS prijemnik, za enigmate) bezgreno vodila Rimom, o
autom, o pjeke, o biciklom. Nataa ne grijei.
Idealan suvoza, pria vrlo rijetko, ne prigovara.
Znate ono: uspori, sporije, bre, kreni, stani, gle
ovog, gle onog, te ovo, te ono. Ona uti i prati
situaciju. Pa uljudno kae biip (to ti je kao
Dozvolite da se obratimo) i govori samo najnunije, pa opet zauti. Da ovjek ne povjeruje. Ne
pije, ne jede, ne mora na wc, ne mora usput stati u
oping centru na rasprodaji. Koji su to trikovi
lukavih talijanskih (ma i nai su isti) trgovaca, pa
oni vjeno imaju rasprodaje. Mamac za ene. Nikad ni ne skidaju natpise SCONTO. Samo dre
dvije cijene, pravu i duplo veu. A mislimo kako su
ih spustili. A istina je da ih samo nisu digli. I nije
vano koliko to kota, vano je koliko si utedio,
pa onda jo i taj uteeni iznos sprai na cipeleili
torbu. A Nataa treba samo malo struje i mali komadi neba. Ukoliko jednog dana organi dozvole
brak izmeu ovjeka i elektronskog ureaja, mislim da e Nataa imati puno prosaca. Ja ve poznajem dvojicu. Torrea i mene.

Contact us
Vidi (ISSN 1330-626X) is a computer magazine
published monthly in Zagreb, Croatia. You can contact us via e-mail: vidi@vidi.hr. Our address is Vidi,
F. Andraseca 14, 10000 Zagreb, Croatia.
Please visit our Web site at: www.vidi.hr.
For any further questions, please do not hesitate to
call: +385 1 3096 674; or fax: +385 1 3096 675