DRAVNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

DEPARTMAN ZA TEHNIKE NAUKE

Predmet: ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA GRADJENJA

TEMA 2:
TEHNOLOGIJA GRADJENJA
GRADJEVINSKA PROIZVODNJA
dr Izet Hot, dipl.in.gradj.

Novi Pazar, 23. oktobar 2015.godine

TEHNOLOGIJA
TEHNOLOGIJA GRADJENJA
Tehnologija je nauka koja prouava primjenu saznanja iz podruja prirodnih,
tehnikih i organizacijskih naunih disciplina pri oblikovanju materijalno- tehnike
dimenzije proizvodnog procesa.
Ona istrauje zakonitosti koje se pojavljuju u ovoj dimenzije i tako stvara naunu
osnovu za optimalnu tehnoloku pripremu i realizaciju proizvodnog procesa.
Predmet prouavanja tehnologije su sloeni dinamiki sistemi proizvodne tehnike i
organizacije proizvodnje.
Njezin cilj je oblikovanje proizvodnih procesa u smislu postizanja optimalnog.

PROIZVODNI PROCES
Pod pojmom proizvodni proces, u najirem smislu, misli se na skup svih procesa kojim
se materijalna dobra pretvaraju u proizvodna i uporabna sredstva.
Ili, proizvodni proces je tok aktivnosti od ulaska sirovine u proizvodni sistem do izlaska
gotovog proizvoda na trite.
Proces gradjenja (gradjevinski proces) nije nita drugo nego proizvodni proces
usmjeren na izgradnju odredjenog objekta.
U literaturi se esto pojavljuje i izraz tehnoloki proces. Pod njim se podrazumijeva
materijalno- tehniku dimenziju proizvodnog procesa.
Ili, tehnoloki proces je (osnovni) dio proizvodnog procesa sastavljen od loginog niza
operacija iji je cilj proizvesti izlazni proizvod koritenjem ulaznog inputa (materijal,
energija, informacije).

PROIZVODNI PROCES
Podruje djelovanja proizvodnog procesa

PROIZVODNI PROCES U GRADJEVINARSTVU

Proizvodni proces u gradjevinarstvu je zapravo sam proces izgradnje. On
podrazumijeva skup svih procesa koji se tiu samih gradjevinskih radova, transporta,
skladitenja, nadgledanja (nadzora), te osiguranja nabavke svih resursa na gradilitu, a
prilikom kojih se izradjuju i postavljaju gradjevni elementi i dijelovi.
(Prefabrikovani i gradilini procesi razlikuju se prema mjestu proizvodnje na kojem se
odvija proizvodnja, odnosno izrada)
U tehnoloko- gradjevinskom smislu, s jedne, i u ekonomskom smislu, s druge strane,
proces izgradnje se moe razluiti na radni proces (proces rada) i proces stvaranja
vrijednosti.

PROIZVODNI PROCES
Razdvajanje procesa izgradnje na radni proces i proces stvaranja vrijednosti
Proces
izgradnje

Radni proces
Temelj tehnolokog naina razmiljanja je
uvijek nain dobijanja proizvoda
Oblikovanje procesa izgradnje je uvijek
usmjeren na konkretne gradjevinske radove
Pri utvrdjivanju produktivnosti, uvijek je na
umu, osim trokova, potrebno imati i
funkcionalnost, te strukturu gradjevinskih
radova

Proces stvaranja vrijednosti

Ako se gleda sa aspekta izrade dobara, proces
izgradnje (kao proces stvaranja vrijednosti) je
predmet prouavanje ekonomske nauke
U prvom planu je naravno, ekonomska
produktivnost
Produktivnost ima prednost pred upotrebnom
vrijednou same gradjevine

POVEZIVANJE PROCESA U GRADJEVINSKOJ PROIZVODNJI

Povezivanje graevinskih procesa je zapravo podloga planiranju, slui kao osnova pri
uredjivanju gradilita, pomo pri analizi procesa i dr.
Zavisno od cilja koji se eli postii povezivanjem odredjenih procesa, postoje razne take
povezivanja koje se razlikuju sa aspekta korisnika (s obzirom na potrebe i elje
korisnika).
1. Povezivanje procesa s obzirom na vrstu djelovanja sredstva rada na predmet rada

POVEZIVANJE PROCESA U GRADJEVINSKOJ PROIZVODNJI

2. Horizontalno povezivanje procesa

POVEZIVANJE PROCESA U GRADJEVINSKOJ PROIZVODNJI

3. Vertikalno povezivanje procesa

TEHNOLOKI POSTUPCI PROIZVODNJE

Postupak podrazumijeva odredjeni niz pravila, te tako odredjuje i procese koji e biti
primjenjeni.
Pod pojmom postupak u prvoj liniji podrazumijeva se sloena cjelina koju ine tehnike
industrijske izrade, a koju karakterie odredjena kombinacija proizvodnih faktora.

Postupak podrazumijeva odredjeni sistem pri kojem se prerada (oblikovanje) predmeta

dogadja u svrhu ispunjenja zadanog cilja, a poiva na odredjenom principu djelovanja.
Odredjivanje tehnikog principa djelovanja zasniva se na obiljejima prirodnih
zakonitosti s ciljem postizanja optimalnog nivoa iskoristivosti istih prirodonaunih
principa.

TEHNOLOKI POSTUPCI PROIZVODNJE

Svaki proizvodni postupak ima odreenu ciljnu funkciju kako bi se izvrio odredjeni
parcijalni ili ukupni proces:
preraditi materijale, s obzirom na oblik/strukturu
prirediti materijale za kasniju obradu
materijal, radnu snagu i radna sredstva zamjeniti,
obzirom na poloaj i mjesto
proizvodne elemente i procese kontrolisati putem mjerenja
sredstva rada (npr. maine i uredjaje) putem odravanja
i servisiranja drati u stanju pripravnosti

(izrada)
(skladitenje)
(transport)
(kontrola)
(odravanje)

TEHNOLOKI POSTUPCI PROIZVODNJE

Jedan postupak moe u svim procesnim klasama biti strukturisan na sljedei nain:

TEHNOLOKI POSTUPCI PROIZVODNJE

Izbor postupka
Odabiru osnovnog postupka moe se pristupiti na bazi sljedeih kriterija:

Kako je predmet rada formulisan ili definisan?

Koje se promjene namjeravaju izvriti na predmetu rada?
Na koji nain se promjene trebaju izvriti?
Na temelju kojih nauno definisanih prirodnih zakonitosti se moe utvrditi
primjena djelovanja na predmet rada?
Pomou kojeg sredstva rada, odnosno radnog organa kao elementa djelovanja, se
prirodne zakonitosti mogu primjeniti?
Koja energija se moe upotrijebiti kao element djelovanja?

TEHNOLOKI POSTUPCI PROIZVODNJE

Izbor postupka
Kako se predmet rada ponaa kao faktor djelovanja kod primjene nekih djelovanja i
kako on utie na operaciju?
Na koje remetilake faktore (uticaje) je potrebno obratiti panju i kako se oni
kvantifikuju?
Kakav bi trebao biti redosljed osnovnih operacija i na koji nain je potrebno
razmatrati uslove njihovih sadejstava?
Postoji li vie varijanti postupka?

TEHNOLOKI POSTUPCI PROIZVODNJE

Ciklus pri izboru postupka

KARAKTERISTIKE GRADJEVINSKE PROIZVODNJE

Sloenija od svih drugih vidova proiyvodnje, naroito industrijske proizvodnje.

Razlozi:
1. Izgradnja gradjevinskog objekta je projekt sloeni jedinstveni poduhvat
ogranienog trajanja
Samim tim, organizacija i upravljanje proizvodnim procesom je znatno tee nego kod
industrijske proizvodnje.

NE POSTOJE DVA ISTA PROJEKTA!

KARAKTERISTIKE GRADJEVINSKE PROIZVODNJE

2. Radi se na otvorenom
Zato su gubici radnog vremena zbog vremenskih nepogoda vei nego u industriji.
3. Sredstva za rad mehanizacija, oplate, skele, kontejneri i dr. se premjetaju s
gradilita na gradilite. U industriji su sredstva za rad stacionarna.
4. Vijek trajanja zgrada je cca 100 godina.
Vijek trajanja industrijskih proizvoda je puno krai. Zato su zahtjevi za
kvalitetetom puno vei nego u industriji.

KARAKTERISTIKE GRADJEVINSKE PROIZVODNJE

5. Gradilita su dislocirana, udaljena od uprave.
Slanje ljudi, komunikacija, slanje mehanizacije i druge opreme je skuplje i
oteano.

6. Karakteristika izgradnje objekta je raznovrsnost, veliki broj raznih radova,

materijala, izvilaca, dobavljaa, kooperanata i drugih uesnika u gradjenju.
7. Obraun radova puno je sloeniji nego u industriji.
Svaki rad ima drugu jedininu cijenu. Ispostavljaju se mjesene fakture - situacije na bazi
gradjevinske knjige i ugovorenih jedininih cijena, te na kraju okonana situacija.

TIPOVI PROIZVODNJE U GRADJEVINARSTVU

pojedinana neracionalna zbog nemogunosti da procesi budu ustaljeni, nemogunost
sticanja rutine u radu, vei trokovi pripreme i razrade tehnike dokumentacije, primjena
univerzalne mehanizacije (jeftinije, ali manje produktivno), zahtjevnija u pogledu
kvalifikacije radnika (kompleksniji radovi), vea improvizacija i manje iskorienje sredstava
za rad,
serijska - proizvodnja serije ogranienog broja jednakih proizvoda - bolja razrada
tehnolokog procesa, i dokumentacije, racionalnija primjena kvalifikovanih radnika,
specijalizovanih maina i relativni kontinuitet obavljanja posla, manji trokovi pripremnih
radova,
masovna proizvodnja praktino neogranienih serija detaljno ralanjivanje procesa i
visoka specijalizacija radnih mjesta i opreme, razrada dokumentacije i primjena djelimine
ili potpune automatizacije.

FAKTORI KOJI UTIU NA PROCES PROIZVODNJE

PRODUKTIVNOST= masa proizvodnje/ masa uloenog rada

spoljni faktori
klimatsko meteoroloki uslovi (spreg temperature vazduha, vlanosti i atmosferskog pritiska): optimalne T=13-18C;
negativno djelovanje sprijeiti primjenom klimatizacije, zatitnih mjera i uredjaja, aklimatizovane radne snage
temperatura, vlanost (kao rezultat primjene tehnolokih procesa) i promaja; optimalna vlanost oko 70%, promaja od 68m/min zimi; negativno djelovanje sprijeiti kao prethodno i dovodom svjeeg vazduha oko 3.5 m3/h po radniku
osvjetljenje na radnom mjestu (najbolje dnevno); negativno djelovanje sprijeiti primjenom vjetake rasvjete to slinije
dnevnoj difuzna stalnog inteziteta, bez titranja, bez zaslepljivanja, povoljno osvjetljivanje iz svih pravaca
buka i umovi (razdraujue, izaziva umor, smanjenje koncentracije, naroito iznenadni jaki zvuci), negativno djelovanje
sprijeiti primjenom zvune izolacije, periodinu promjenu radnih mjesta, izvodjenjem radova u posebnoj smjeni
praina (tetna za disajne organe i oi), negativno djelovanje sprijeiti primjenom evakuacija praine uz pomo uredjaja
hvataa, primjena zatitne opreme i vodenih zavjesa

ostali tetni faktori (zagadjenost vazduha, zraenja i industrijski otrovi), negativno djelovanje sprijeiti mehanizovanjem
radova kod kojih ove opsanosti postoje, primjena sredstava line zatite

FAKTORI KOJI UTIU NA PROCES PROIZVODNJE

faktori vezani za prirodu ovjeka
pol i starost radnika (ene bolje za poslove automatskog karaktera, mukarci za sloenije poslove; produktivnost raste od
20 do 60 godine iako opada snaga miia, jer se poveava strunost i rutina) negativno djelovanje sprijeiti pravilnim
izborom radnika i formiranjem brigada u vezi sa starou ,
umor (proces nagomilavanja stetnih produkata rada u miiima ali i slabljenja aktivnosti mozga, to ponovo utie na
miie), negativno djelovanje sprijeiti fiziolokim stimulatorima umivanje, gimnastika duboko disanje: psiholokim
stimulatorima prijatna radna atmosfera, dobro profesionalno usmjerenje, trajanje radne smjene 8 sati, pravilni intervali
rada i odmora,
monotonija (karakteristina za industrijsku, odnosno lananu proizvodnju) negativno djelovanje sprijeiti promjenom
posla tokom radne smjene, muzikom, poveanjem osjeaja zajednitva i sl.,

nepovoljan poloaj tijela tokom rada (svaki dugotrajan i posebno prisilan poloaj) negativno djelovanje sprijeiti dobrom
organizacijom radnog mjesta i mehanizovanjem operacija koje se izvode pod naroito nepovoljnim poloajem tijela (rad u
klaae, leeem ili rad iznad glave)

FAKTORI KOJI UTIU NA PROCES PROIZVODNJE

faktori vezani za organizaciju proizvodnje
trajanje radne smjene i raspored rada i odmora -u naim uslovima optimalno 8 sati rada i 5-odnevna radna nedjelja, sa vie
pravilno rasporedjenih pauza tokom smjene i aktivnim odmorom, za tee poslove ili tee uslove skraenje radne smjene

vrijeme rada (najvea produktivnost u popodnevnoj smjeni, najloija u nonoj) rotacija smjena,
radni ritam tempo rada (najbolji je ujednaen i uskladjen sa disanjem) negativno djelovanje sprijeiti lakom muzikom, koja
utie na ujednaenje ritma rada

pretjerano naprezanje organa (plua kod ronioca, sluha kod radova sa prevelikom bukom i sl.) negativno djelovanje
sprijeiti primjenom adekvatnih mjera (skraenje smjene, uvodjenje pauza, smanjenjem buke i sl.)

PROIZVODNI FAKTORI
i njihov uticaj na produktivnost
1. Radna snaga (ljudski faktor)

2. Materijal i energija

strunost

obim, vrsta i razudjenost radova,

uvjebanost i produktivnost

uslovi snabdijevanja,

radna sposobnost

ekonomska opravdanost primjene,

pravilan izbor zanimanja i profesionana orjentacija

reim eksploatacije maina i uredjaja,

pravilan raspored i korienje kadrova,

uslovi dopreme, tehniki uslovi projekta i

uslovi konstrukcije,

uslovi pod kojima rad treba da se izvodi,

radna atmosfera i odnosi u kolektivu,
podsticanja i zalaganja radnika,
sistem nagradjivanja i nain isplate zarada,

osposobljavanje i usavravanje kadrova,

lini postupci radnika i odnos prema radu,
zainteresovanost kolektiva kao cjeline za izvravanje zadataka.

mogunost primjene prefabrikovanih

elemenata,
minimizacija otpadaka,
racionalno korienje skladita i deponija,
racionalnost vrste i sistema manipulacije.

PROIZVODNI FAKTORI
i njihov uticaj na produktivnost
3. Mehanika opremljenost (mehanizacija)

4. Industrijalizacija i automatizacija

vrsta i obim gradjevinskih radova,

obim i vrsta radova,

uslovi dopreme i montae,

mogunost ralanjivanja konstrukcije do

elemenata za primejnu montanog sistema,

uslovi snabdijevanja pogonskom energijom,

organizacija odravanja i opravki,
nivo organizacije eksploatacije maina i uredjaja,
fiziko stanje maina i opreme

reim i stepen korienja,

strunost i uvjebanost rukovaoca,
racionalan izbor vrste i veliine maine,
radni uslovi i organizacija na radnom mjestu.

kontinuitet radova (posla, finansiranja i

izvodjenja),
stepen kompletiranja i razrade tehnike
dokumentacije,

stepen razrade tehnikih procesa i

mehanizovanosti,
specijalizacija izvodjaa i kooperacija,
planiranje,
situacija na tritu.

PROIZVODNI FAKTORI
i njihov uticaj na produktivnost
5. Standardizacija, tipizacija i modularna koordinacija
preduslov za industrijalizaciju.
6. Vrijeme

8. Veliina i obim radova

generalni izvodja radova,
manji trokovi pripremnih radova,

uvodjenje prekovremenog rada,

strunost kadrova,

uvodjenje viesmjenskog rada,

bolji uslovi ivota.

primjena skupljih, produktivnijih materijala,

poveanje broja mehanizacije,

primjena skupljih metoda i tehnologija.

7. Kontinuitet proizvodnje
omoguava bolje korienje radne snage,
uigravanje radne snage i postizanje rutine,

specijalizacija radnika i organizacije,

nabavka specijalizovanih maina.

9. Nivo organizacije
kvalitet odeljenja za pripremu i
unapredjenje proizvodnje.
10. Spoljni faktori
klimatsko meteoroloki,
geoloko geomehaniki,

topografski,
udaljenost od naselja.

Hvala na panji