You are on page 1of 136
Biblioteka KLASICI KATOLICKE KULTURE L init Obseat * Mote se dati dozvola za iskanje" Cenzoe: amsgr. Srocko Beale Imprimatur + Neka se tis Nadbisk.ordinarijat Br.207782.9XL1992. ‘Generalni vikar: sms. Tomislav Karaman,v Uredniks PETAR BALTA, Prijevod: prof. dr. IVAN PEDERIN eolotkalekeura: imsgr. SRECKO BEZIC, biskupski povjerenik za katekizam u Skolt Lektor 4, RADOVAN VIDOVIC Prof. VLADE LOZIC Korekzor: Prof. VLADELOZIC Tehniek ured JAKOSLAV ROINICA, Zaindavata: MIRO RADALI IKI KATERIZAM proglaSen od SV. PIA X. Naslov izvoraika ‘CATECHISMO MAGGIORE, PROMULGATO DA SAN PIO X. Bdizioni Ares, Milano, 1988, POPRATNA RIJEC Nakon pada bezbotne komunistitke diktature w Hirvatsko}, koja je za sebe ostavla duhovnu i vjersku pustos v jednom diel ‘gradanstva, vge je nego potrebna osnova katolicke vere. Ovo} potrebi za vjerskom obnovom nateg naroda wwelike eo pomoci ovaj Veliki katekizam, proplsan | odobren od svetog Pape ja X, koji je sada po prvi put preveden na hrvatski jezik. Rijet je zapravo o Osnovama Krséanskog nauka (kompendi)), kako th je zamislio i naslovio sv, Pio X. Ove Osnove, u2 Veliki aiekizan, wore jos i Naputak 0 Blagdanima Gospodinovim, Blatene Djevice Manje i svetaca, Kratka povijest vjere (gdje su onesenimomenti bitni za katolicku vjers iz Starog zavjets, Nowog zavjtai powjesti Crkve), te Dodatak. ‘Kao Sto je poznato, od ove godine se u naSim javnim Skolama predaje katolick vjeronauk. Time bi se mladem naraStaju pruZilo solidno poznavanje svoje vjere, ali dijelu nafeg puka to je blo uskrageno za vijeme komunistickog retina. Danas mnogi rit, javni druftvent radnici, novinarl, profesor i dr. dolaze u ivi dodir s katolitkom vjerom, ali im nedostaje temeljno zmanje 0 njoj. Jedna ovakva knjiga mogla bi im biti velo vrijedna u pravilnom upoznavanjunjenih istina. Premda je sastavljena podetkom stoljea, nije nigta izgubila od svoje aktualnosti,st0 rajbolje govori o njenoj neprolaznoj vijednosti u doktrinarnom tumacenju sadréaja katoligke vere. Zato nas ne smije iznenaditi injenica da je samo od 1974, god, do danas dozijelaosam izdanja 8 al ee posi golem tro} kn Hoje obra ito Imamo srecu da Je ovo hrvatsko iztanje plod rada prvenstveno ‘atolikih laka, ime se ostvaruju nakane Drugoga vatikanskog, Sabora, dosijedno i nase, glede angazmana Jaika u Zivotw Crkve. Potreba za jednim jasnim i konciznim katekizmom ofituje se i u Pripremi Sveopéeg katolitkog katekizma, koji Svetastolca kan iadati. Idavaé je Zelio ovim izdanjem popuniti prazninu dok se ne ‘ojavi Sveopél katekezam (iz kojeg ée onda biti nuino priediti sliéne Osnove za Siroki katoi puk). Kako su se prijevodi racionalnih katekizama pokazali nedostatn, a ponekad | nejasni, priredvat se odluti u skladu s vjernosti Petrovim nasijednicima, ‘ siguran nauk katolitke vjere propisan od sv. Pia X, u dje plodove se ne mode sumnjat, | jedin nedostatak ovog katekizma, anakronizam glede odiuka Drugog vatikanskog sabora,izbjegnut je time Sto su tocke koje st ‘dotiyjele pastoralne promjene omnatene iu Biljeskama je ‘doneseno postkoncilsko navtavanje Katolitke Crive, bog svega ilotenog smatram ovaj Veliki katekizam iavorom jssnog nauka katolitke vere i zato ga preporucam svecenicima, ‘edovnicima i redovnicama, vjernickom puku, kao { svima onima koji se zanimaju za istine katolike vere. U Splitu, na dan Botica 1991.g0d, + fevpor' [Nadbiskup splitsko-makarski NAPOMENA Vell Katekicam, kj je pogo set Papa Plo X, fein Je ovaleo djelo u ovom sojeey, anivezalna fale 20 ey atoll jet Mi gx donosimo po pri put na hratskom jeaku teen da prin ateson owen dokument nepolane jefintvenevifednost za svako tumatenje doirnarnih sdraja yee rida se inorila, sve teste objeiujemo integrin} vrais rzumljvin jen plagodbama neain0 Stren povpsvin tunatejia jest uz bro} plans, ede se meso Kockice (m) nalat jendca (8) upolaj na bike oa st 265 dale VELIKI KATEKIZAM Uvodna lekeija o krééanskom nauku i njegovim glavnim dijelovima eee mL. Pitanje: Jste lt Vi keséanin? (dgovor: Da ja sam krSanin mitoseu Bozjom. 2 P. Zaito katete: miloxcu Bosjom? OXKaiem miloseu Bozjom, jer biti kr8anin dar je milosti Boje koju mi nismo mogti ast 3. P. Tho je pravi krs¢anin? . Praviirseanin je onaj tho je krsten, tho vjerje i spovijeda kr8Ganski nauk, tho po njemu Ziv i tho sluSa zakonite crkvene pastire 1m 4, Sto je kr8tanski nauk? ©. Krséanski_nauk je onaj koji nas je utio Isus Krist, nas Gospodin, da nam poksze put spasene. 1 5.P.Jeli potrebno nauciti nauk Isusa Krista? ©. Potrebno je nautti Krstov nauk i tei propust Eine on, koji sn zanemare uit 6. P, Jesu li roditeli i gospodari obvezani slati na katekizam svoju djecu i podredene? O. Roditej i gospodari duini su se brinuti da njihova djeca podredeni nauge krSéanski nauk; ako pak tone utine, oni su krsi pred Bogom. vou KaTERIZAM 1m 7. P. Od koga moramo primiti i naueitt krxCanski nauk? ©. Krsganski nauk moramo primiti{ mautiti od svete Katolicke Ciive. 8. P, Kako éemo znati da je krScanski nauk, koji _primamo od svete Crkve Katolicke, zbilia istinit? ©. Sigurni smo da je krSanski nauk koji primamo od Crive Katoidk itinit, jr je ivor toga nauka Isus Krist, @on je preko svojih apostola povjerio Crkv, koju je on utemeljo i ured, da bude nepogresiva utitejica svih Hudl, pa joj je u tome obecao ‘ofansku pomoe sve do svdetkasvijeta. . P. Ima li i drugih dokaza keséanskoga nauka? O. Istnitostkrfanskog nauka vidi se i ote svetosti mnogth koji su po njemu Zvjli 1 koji i danas ive, vidi se iz, junacke Postojanosti mucenika, iz njegova braog i Cudesnog Sienja u ‘Svijets i njegova potpunog otwanja tjekom rolikihstoljeca raaltth i neprestanih borba, m 10. P. Koliko ima glavnih i najpotrebnijih: dijelova krséanskoga nauka i koji su oni? ©. ima Ceti glava i najpotrebnija diela krtanskogn navka; ‘Vjerovanje, Ogenas, Zapoviedi i Sakramenti w 11. P. Sto nas udi Vjerovanje? (©. Vjerovanje nas ul temelne danke nase svete vere. m 12 P. Sto nas uti Ocenas? (©, Ofenaé nas uéi sve ono demu se imamo nadati od Boga i sve ‘on0 Sto ga moramo molt, w 13, P. Sto nas uée zapovijedi? (©. Zapovijedi nas uve sve ono Sto moramo Cini da bismo se svidjell Bogu: da treba Hubiti Boga iznad svegs, a bliznjegs kao ‘samoga sebe, iz jubavi prema Bogu. a 10 VELIRIKATEKIZAM. 14, P. Sto nas uéi nauk o sakramentima? ©. Nauk o sekramentima uti nas, kakva su to sredstva, koja je Isus Krist ustanovio i kako se treba slufii tim stedstima, koja fe Isus Krist ustanovio da bi nam oprostio grijehe,udijeio svoju milost te uli i povecao u nama krepost vere, nade i jubavi u vein karERteAM Prvi dio O APOSTOLSKOM SIMBOLU ILI "VJEROVANJU" eee L. poglavije © "Vjerovanju" opéenito 15. P. Koji je prvidio krs¢anskoga nauka? ©. Pri je dio krianskoga nauka Apostoiski simbol, sto se narodnima jezikom kale "Vierovanje" 16. P. Zasto *Vjerovanje” nazivate Apostolskim simbolom? ©. *Vjerovanje" se 2ove Apostolskim simbolom, jer sadrdi kratak regledvjerskih isting koje su nautavall apostoli @ 17.P. Kolikou" Vjerovanju’ ima élanaka? (0. UVjerovanju ima dvanaest anak. 18. P. Nabrojite it 0.1. Verujem u Boga Oca svemogucega storia neba i zemlje. 2. Lu susa Krista, Sina njegovajedinoga, Gospodina maser. 3 -Kojijezatet po Duhu Svetome, roden od Mare Djvice. ‘4. Mucen pod Poncijem Pilatom,raspt, umro i pokopan 5. Sia0 nad pakao, tri dan uskrsnvo od mirtvi. 6 Uzatzo na nebesa,sjedis desne Boga Ora svemogucega. 7, Odonua e doi sud ive i mete. 'Vjerujem u Duha Svetoge. 9, Svetu Crkvu Katoticku, opéinstvo sveti, 10. Otputtenje riche 11. Ustrsnuce tela, 12. Zivot vecni, Amen. 2 ELK KATEKIZAM, m 19. P. Sto znati rijee vjerujem koja se kate na pocetku Simbola? ©. Rijet“erujem* zn: drm daje potpuno istnito sve ono, sto se naar w ovih vansest anak i jerujem ute isting fate nego da in vidim svojim ofim, jer th je Bog, kojt ne mote prevail ai prevaren bit, objavio‘svetoj Katotickoj Crk, 2 preko aje th njavjujetnama. 1 20. P. Sto sadrde lanci Verovanja? ©. Cant Vjrovanja sade sve ono, to poglait reba verovatl o Bogu,o Isusu Kristo Crs, novo) zai 1m 21. P. Je livrlo korisno éesto molit"Vjerovanje"? ©. Vito e korsno testo molt "Vjerovanje da bi nam se 80 vise asjeble sre verse sine. IL. poglavije © prvom dlanku Simbola $1. 0 Bogu eu staranja = 22, P. Sto nas uci prvi anak: Vjeruiem u Boga Oca svemogucega, storitelianeba izemlje? ©. Pri eanak *Vjerovana" uti nas da je samo jedan Bog, kot fe svemogut i koji storio nebo, zemlja fave svar na bu ta zemlja wo nati sav wet = 23. P. Kako znamo da ima Boga? ©. Znamo da ima Boga, jer nam to dokazuje na um, vera nam to potrduje. m 24. P. Zaito katemo da je Bog otac? ©. Katemo da je Bog OTAC 1) jer je po to} naravi Otaedruge sabe Presvetoga Trojstva, Sin svga rodenoga, 2) jer Je Bog ‘ota vi ju, Koje je stern, koje dadrava | koja upravj, 3) jer je napokon po mulost ove svh dobrin ana, ko se zato 20W4posijona deca Bora, B m 25. P. Zaiio je Otac pra osoba Presvetoga Trojstva? ©. Otac je prva osoba Presvetoga Trojstv, jer ne proizlazi ni od koje drugeosobe, nego iz jega proistice druga osobe, tj, Si, x od njega i Sina Duh Syed 26. P. Sto znati nije svemoguéi? ©. Rijet svemogut nati da Bog moze vEinit sve ono Sto hate. wm 27. P. Bog ne mote sagrijesiti ni umrijeti-kako se ‘onda kaze da on mote uciniti sve? (©. Kate se.da Bog moze uciniti sve, iako ne mote sagiesiti at ‘umuijet, jer moet sagrjesit it umaijettnisu utinak smage, nego slabost, a toga ne mode biti u Bogu koji jeu svemu savsen. m 28. P. Sto znati stvoritelj neba i zemlje? (O.Sworiti znatiueiniti nesto ni iz €ega; Bog se zovestoritel neba i zemije zato Sto je ni iz éega stvorio nebo i zemlju i sve Sto se nalai na nebu ina zemji sav svijet. 29. P.Je i svijet svorio samo Otac? (0. Svijet su stvorilejednako sve tri botanske osobe, jer sve ono S10 ini jedna osobe s obzirom na stvorenja, to istim nom Gine i drugeoxobe. 30. P. Zavio se dakle stvaranje svijeta pripisuje napose Ocu? (©. Stvaranje se pripisuje mapose Ocu, jer je stvarenje utinak botanskesvemodi, a koja se pripsuje Ocu upravo onako kako se sdtostpripisuje Sin, a ubav Duhu Svetome,iako sve ti osobe maju stu svemoe, madrost i Hubav. 31. P. Brine li se Bog za svijet iza sve stvari koje Jestorio? ©. Da, Bog se brine za sit iz sve star koje je stvorio,odrZava ‘i aja upravia svojom beskonagnom dobrotom i mudrasu, te se ovdjenista ne dogada bez njegove vtj il dopustenja. “ VELIKIKATEKIZAM. 52. P. Zasto katete da se niita ne dogada bez Botje volje i bez njegova dopustenja? ©. Kare se da se na ovom svjetu nia ne dogada bez Bote volle ili dopustenja, jer ima stvari koje Bog 2eli i zapovijeda, kao drugih koje ne pried. erie m 33. P. Zasto Bog ne prijeti grijeh? ©. Bog ne pried rie, jer je Covjeku dao slobodu, ai, ako Covjek _loupotrebi svoju slobodu, Bog moze zo skrenuti na dobro i tak Uutinit da ajegovo milosed ili njegova pravednost jo vise raja, 52.Oandelima 34. P. Koja su najplemenitija biéa koja je Bog stvorio? ‘0. Najplemenitia biga koja je Bog sworiojesu andi 35, P. Tko su andeli? (©. Andeli su razumna isto dunovns bie, 36. P. Zasto je Bog stvorio andele? ©. Bog je stvorio andele da bi ga oni éastii, suri i da bi vjeéno vil sre 37. P. Kakav lik i oblik imaju andeli? (©. Andeli nemaju ni ika ni vidljva oblika jer su dsti duhov, stvoreni od Boga da postoje bez ikakva tela 38. P. Zasto se dakle andeli prikazuju kao vidljivi likovi ©. Andeli se prikazuju u vidjvom obtiku 1) da ih motemo take zamislt, 2) jr su se cesto na taj natin prikazvali judim, kako tamo w Se. pismu. mw 39.P. Jesu i andeli bili Bogu vjemi? ili Bogu vjerni, nego su mnogi of nj, podlegavsi oholosti, tezili za tim da budu njemu i od njega nezavisni. Oni su zbog toga grijeha zauvijek iskjutent iz raja i ‘osudeni na pakao, ves kereRreaMe 40. P. Kako se zove andeli koji su zauvijek iskYjudeni iz raja i osudeni na pakao? (©. Andeli koji su zauvijek ishljuten iz raja i osudeni na pakao nazivaju se davii(vragov ii sotone), @njihov se poglavia zove Lucifer il Sotona. 1 41. P. Mogu li nama davli uéiniti neko zlo? ©. Da, davii mogu nama utiniti mnogo 2la iw tijelu i u dui ali samo ako im to Bog dopust,poglavito da nas napastuju na gif, wm 42 P. Zasto nas napasauju? ©. Davi nas napastuju zbog,svoje zavist,pa zbog toge ele da mi ‘budemo osudeni na vjeéne muke, i zat Sto mrze Boga ej li ‘odsijeva w nama. Bog im nadaje dopusta da nas napastuju da se zi, svojim pobjedama, koje smo postignull njegovom milosu, ‘etbamo w krepostima ida tako sietemo zasluge zara. m 43. P. Kako motemo pobijediti napasti? ©. Napasti se pobjeduju budnotéu, moliwom I kxfanskim trapjenjem. 1 44. P. Kako se zovu andeli koji su ostali Bogu jemi? ©. Ange js salt Bog yer oe dean, bes

You might also like