1.

Koje se sve vrste transporta koriste pri eksploataciji mineralnih sirovina na

povrinskim kopovima?
- Prilikom eksploatacije mineralne sirovine (uglja) najee se koriste dva tipa transporta i to,
kontinuiranog dejstva (trakasti transporteri) i ciklinog dejstva (damperi).
2. Princip rada damper kamiona (DK)?
- Princip rada damper kamiona zasniva se na principu Ward-Leonardovog agregata. Diesel
motor vrti osovinu generatora koji na svom izlazu proizvodi istosmjerni napon. Na taj napon
se prikljuuje istosmjerni motor na ijoj se osovini nalaze tokovi dampera. Regulacijom
napona generatora i/ili napona rotora moe se vriti regulacija brzine vrtnje pogonskih
tokova dumpera
3. Koenje DK?
- Koenje damper kamiona vri se elektrodinamiki. Kada se eli damper koiti ukljui se
serisjki vezani otpornik izmeu generatora i motora, a generator se otpoji. Strujni krug se sada
zatvara preko antiparalelne diode, te se kinetika energija dumpera pretvara u toplinu u rotoru.
4. Objektivne metode dijagnosticiranja DK?
- Objektivne metode primjena postupaka kontrole radnih parametara:

temperatura rada motora,

temperatura ulja u motoru,
pritisak ulja u motoru,
pritisak goriva,
pritisak u hidraulinom podsistemu,
pritisak u podsistemu upravljanja,
pritisak u koionom podsistemu,
pritisak u sistemu istresanja,
broj obrtaja motora,
brzina kamiona.

5. Kakve izvedbe moraju biti instrumenti namjenjeni za teke uslove rada?

- Pri izboru instrumenata za izvoenje odravanja uzimaju se u obzir sljedei parametri:
instrument mora biti robusan,
oznake moraju biti pouzdane
instrumentom se mora lako rukovati;
instrument mora biti siguran, a ako je potrebno mora biti primjenjiv i u opasnim
podrujima.
6. Pored standardnih metoda i opreme za dijagnostiku DK, koje jo dijagnostike
metode se mogu koristiti?
- Za dijagnostiku na kamionima se takoer koriste univerzalni instrumenti i instrumenti za
ispitivanje izolacionog otpora.

8. Navesti nekoliko osnovnih podsistema DK?

Diesel motor
Elektropogonski podsistem
Koni podsistem
Podsistem upravljanja
Hidraulini podsistem
Elektrini podsistem
Podsistem vjeanja
Gume, asija, kabina, korpa
9. Pogonska stanica transportera (konstrukcija, uloga, pogonski elementi)?
- Osnovni dio svake pogonske stanice ine pogonski motori koji imaju zadatak da preko
reduktora, prenesu snagu na pogonski bubanj transportera
10. Uloga pogonskih i zateznih bubnjeva na transporterima?
11. Prednosti hidrodinamikih spojnica i njihov princip rada?
- Hidrodinamika (neregulaciona) spojnica prenosi energiju posredstvom fluida, bez vrste
mehanike veze izmeu pogonske i radne maine. Sastoji se iz dva osnovna elementa:
pumpnog kola (ulaz) i turbinskog kola (izlaz) koje je spojeno sa vratilom radne maine.
Znaajna prednost HD spojnica je to to se kod pogona transportera sa vie pogonskih motora
omoguuje, da se motori mogu sukcesivno ukljuivati jedan za drugim, ime se znaajno
ublaavaju posljedice nastale velikim polaznim strujama i veliki udar na elektroenergetsku
mreu. Naime, pri pokretanju se ne javlja zbir struja pokretanja, nego znatno manja ukupna
struja.
12. Navesti dvije osnovne metode za proraun snage velikih transportnih sistema?
- Proraun snage kontinuiranih transportera bazira se, u naelu, na dva osnovna pristupa:

proraun snage transportera "metodom pojedinanih otpora" obilaskom konture

transportera,
proraun snage transportera priblinim metodama, od kojih je najpoznatiji "metod
jedinstvenog koeficijenta"

13. Najee koriteni motori za pogon pogonskih bubnjeva transportera?

- Najee se koriste dvokavezni asinhroni motori te zatim kliznokolutni asinhroni motori
14. Prednosti i nedostaci kaveznih asinhronih motora?
- Prednosti su to ovi motori imaju jednostavniju izvedbu, a nedostaci su izmeu ostalih: mali
polazni moment (jednokavezni motori), sloena regulacija obrtnog momenta, posebne

potekoe zbog velikih struja koje se javljaju u procesu pokretanja (svi gubici energije u
rotoru se pretvara u toplinu to dovodi do poveanja temperature rotora na velike vrijednosti).
15. Prednosti i nedostaci asinhronih kliznokolutnih motora?
- Prednosti su prilikom pokretanja sa dodatnim otporima u strujnom krugu rotora mogu
ograniiti gubici u rotoru a samim time i na pregrijavanje rotora. Nedostatci su sloenija
konstrukcija rotora (klizni koluti i etkice koje se troe)
16. Prednosti dvokaveznih AM u odnosu na jednokavezne AM?
- Dvokavezni asinhroni motori u odnosu na jednokavezne asinhrone motore imaju kljunu
prednost to potiskuju struju u gornju sekciju rotora to rezultira veim polaznim momentom
asinhrone maine.

1. Kako se definira teki elektromotorni pogon?

Teki elektromotorni pogon definie se prema standardima kao pogon snage vee od 200kW.
Za ove vee snage, tendencija kod nas i u svijetu je da se elektromotori rade po specijalnim
tehnikim kriterijima, koji su daleko stroiji u odnosu na elektromotore opte namjene.
2. Kako se rauna pad napona pri pokretanju EMP?
Pri pokretanju EMP u motoru nastaje pad napona koji se moe izraziti kao:
U p 1, 73 I p
sr . p
R cos

X
sin
sr . p

odnosno pada napona u transformatoru i napojnim kablovima, mjerodavnog za izraunavanje

(raspoloivog) napona na stezaljkama motora.
U jednaini je:
R, X radni i induktivni otpor transformatora, odnosno kablovske mree od napojne take do
motora
cos sr.p srednji faktor snage u transformatoru, odnosno kablu pri pokretanju
Ip struja kroz transformator, odnosno kabal pri pokretanja motora.
3. Od kojih parametara zavisi vrijeme pokretanja EMP?
Trajanje prelaznog procesa pokretanja EMP,prije svega zavisi od ukupnog momenta inercije
na vratilu motora i raspoloivog momenta ubrzanja.
Vrijeme pokretanja rauna se na osnovu podataka o motoru i radnom mehanizmu, tj.
momentu inercije, karakteristikama momenta motora i tereta, prema relaciji:
n
Ju n
J u ns 1
dn
ds
t

(s)

9,55 0 M m (n) - M t ( n) 9,55 sn M m ( s) - M t ( s)

4. Od kojih parametara zavisi nadtemperatura statorskog namota?
Gubici koji se javljaju na statoru za vrijeme dinamikih stanja jednaki su:
1
J u ns
I12 (s )
ACu1 3 R1
ds ( J )
9, 55 sn M m (s )- M t (s )
Pa se na osnovu njih dobiva nadtemperatura statorskog namota kao:
A
1 Cu1 k1 ( C )
m1 c1
Sa odgovarajuim odvoenjem toplote prikazanim faktorom k. Ukupna temperatura se dobiva
kao zbir nadtemperature i temperature okoline. Iz ove dvije relacije se vidi da nadtemperatura
statora ovisi od karakteristika motora tj inercije vratila, otpora i struje statora, momenta
motora i momenta tereta. Pored toga ovisi i od mase bakra statorskog namota m1 te specifine
tooplote tog bakra c1.
5. Od kojih parametara zavisi nadtemperatura rotorskog namota?
Gubici na rotoru za vrijeme pokretanja se raunaju kao:

ACu 2

J u ns2

91, 2

sn

M m ( s) s
ds ( J )
m ( s )- M t ( s )

Pa je nadtemperatura
21

ACu 2
k21 ( C )
m21 c2

Odakle se vidi da ona ovisi od inercije rotora, sinhrone brzine, klizanja, momenta motora i
tereta te od mase bakra, specifinog toplotnog kapaciteta bakra i koeficijenta odvoenja
temperature.
6. ta je pogonski hladno, a ta pogonski toplo stanje motora?
Pogonski hladno stanje motora je stanje, kada su svi dijelovi motora (stator i rotor) na
temperaturi okoline.
Pogonski toplo stanje motora je stanje kada su stator i rotor zagrijani na stacionarnu
temperaturu nakon minimalno 6 do 8 sati rada motora sa nazivnim optereenjem. Temperatura
rotora u stacionarnom radu je priblino jednaka ili neto malo vea od tempertature statora, tj.
cca 100C do 120C.
7. Kako se odreuje dozvoljeni broj pokretanja motora?
Pri projektovanju motora, toplotni kapacitet se za motore velike snage odreuje tako da motor
moe sigurno zaletiti dodatni moment inercije sveden na vratilo motora. Pri momentu tereta
koji ima kvadratnu promjenu u odnosu na brzinu, dodatni moment inercije (sveden na vratilo
motora) ne smije biti vei od izraunatog po obrascu:
Jd

1,56 Pn0,9 - 0, 0031 Pn1,5

ns
1000

1,8

(kgm 2 )

Toplotni kapacitet motora se rauna za zalet (pokretanje) 3 puta iz hladnog stanja ili 2 puta iz
pogonskog toplog stanja. Nakon toga slijedi 30 minuta pauze do sljedeeg ukljuivanja. U
sluaju da je ukupna inercija vea od dozvoljene onda se nakon prvog pokretanja (bez obzira
iz kojeg stanja) mora saekati odgovarajue vrijeme da se maina ohladi za sljedee
pokretanje.
8. Kako snieni napon na motoru utie na dinamike parametre prilikom pokretanja?
Smanjenje napona na prikljucima motora dovodi do smanjenja i njegovog momenta jer je
moment proporcionalan kvadratu napona. Sa smanjenjem momenta maine poveava se i
vrijeme pokretanja to znai da ovo smanjenje nepovoljno utie na dinamike parametre pri
pokretanju.
9. Konstrukcija hidrodinamike spojnice.

Hidrodinamika (neregulaciona) spojnica prenosi energiju posredstvom fluida, bez vrste

mehanike veze izmeu pogonske i radne maine. Sastoji se iz dva osnovna elementa:
pumpnog kola (ulaz) i turbinskog kola (izlaz) koje je spojeno sa vratilom radne maine. Oblik
radnih kola je takav da omoguuje zatvoreni krug cirkulacije fluida (ulja) bez posrednih ili
usmjeravajuih elemenata. Time se ostvaruje elastinaveza pogonske i radne maine, jer se
mehanika energija predata pumpnom radnom kolu u istom pretvara u hidrauliku da bi se u
turbinskom ponovo pretvorila u mehaniku.
10. Uloga i znaaj hidrodinamikih spojnica prilikom pokretanja VN motora?
Da bi se se ublaio problem koji se javlja pri pokretanju velikih elektromotornih pogona
(EMP) sa kaveznim motorima, pokretanje se vri uz pomo posebnih zaletnih ureaja
(fluidnih spojnica). Za pogon transportera koriste se hidrodinamike (HD) spojnice punjene
uljem.Osnovne karakteristike EMP sa kaveznim motorom i HD spojnicom kod velikih
transportera oituje se u tome da se ostvaruje:
bezudarno, kontinualno ubrzanje transportera
priguenje moguih oscilacija optereenja u toku rada
jednostavnost prilagoavanja karakteristika motora i spojnice
lako podeavanje zajednikog rada vie elektromotora dimenzionisanje motora prema
nominalnom optereenju
11. U emu se ogleda osnovna razlika izmeu direktnog pokretanja motora i pokretanja
hidrodinamikom spojnicom?
Osnovna prednost pokretanja hidrodinamikom spojicom je polazni moment. Za razliku od
direktnog pokretanja koji ima polazni moment jednak polaznom momentu motora, EMP sa
HD spojnicom starta sa momentom jednakim maksimalnom momentu motora (ukoliko se
podesi spoj tako). Pored toga udarci su smanjeni te se produava radni vijek maine.
12. Kako se odreuje taka "kuplovanja" motora i spojnice?
Taka kuplovanja pumpnog kola spojnice dobija se u presjecitu momentne karakteristike
motora i karakteristike pumpnog kola spojnice. Spojnica tada radi sa kizanjem 100%.
Izjednaavanjem potpune Klossove jednaine i jednaine za moment pumpnog kola je:
(2 2sp ) M pr
k1 n12
s sp
2sp
sp s
n1 = n s (1 - s)

Odreivanje klizanja (brzine) iz prethodnih relacija je zapravo rjeavanje jednaine etvrtog

stepena, to je neprikladno za praktinu primjenu. Obzirom da se taka kuplovanja uvijek
nalazi iza take prevalnog momenta motora za praktian raun taka kuplovanja moe se
odrediti izjednaavanjem pojednostavljene jednaine tog dijela momentne karakteristike
motora i jednaine za moment pumpnog kola tj:
s
2
M pr.
k1 n1 k1 n s (1 s) 2
sp
Rjeavanjem prethodne relacije dobijamo klizanje (brzinu) u taki kuplovanja, odnosno:

2
s1p

M pr .
k1 ns2

sp

(2

M pr .
k1 ns2 sp

)2 4

Na osnovu poznatih parametara motora i spojnice moe se odrediti klizanje (brzina) pri kome
se vri kuplovanje spojnice i motora.

13. Kako se odreuje optimalno punjenje ulja u hidrodinamikoj spojnici?

Zakonitost promjene obrtnog momenta u funkciji koliine ulja je takoe lepeza parabolinih
krivih. Vee punjenje prua vee mogunosti za prenoenje obrtnih momenata te je pravilno
odabrano punjenje jedan od osnovnih preduslova za pravilnu eksploataciju HD spojnice.
Najprije se iz izbornog dijagrama odredi veliina HD spojnice, a zatim se prema obrtnom
momentu koji treba da se prenese utvrdi koliina ulja sa kojom se potreban obrtni moment
moe da ostvari. Dijagram uticaja punjenja na momentnu karakteristiku HD spojnice dat je
na slici. Treba naglasiti da je analitiki tu promjenu vrlo komplikovano izraziti pa se treba
sluiti metodom proba. Radi toga neophodno je relaciju za momenat pumpnog kola,
pomnoiti koeficijentom punjenja spojnice , prema podacima proizvoaa.

14. Konstrukcija PULVIS spojnice.

Pulvis spojnica prenosi momenat posredstvom elinog praha, bez vrste mehanike veze
izmeu pogonske i radne maine. Sastoji se od tri osnovna dijela: Kuite s poklopcima,
Radno kolo i elini prah.Radno kolo, postavljeno na vratilo pogonske maine, pri pokretanju
razbacuje elini prah po obodu kuita stvarajui dvije gomile koje prvo popunjavaju
ljebove, zatim uslijed djelovanja centrifugalne sile postaju sve vee ime se postepeno
ostvaruje kontakt izmeu radnog kola i kuita, a time i prenos momenta.
15. Nain rada PULVIS spojnice?
Radno kolo , postavljeno na vratilo pogonske maine, pri pokretanju razbacuje elini prah po
obodu kuita stvarajui dvije gomile koje prvo popunjavaju ljebove, zatim uslijed

djelovanja centrifugalne sile postaju sve vee ime se postepeno ostvaruje kontakt izmeu
radnog kola i kuita , a time i prenos momenta.
a) Mirovanje: nema obrtanja radnog kola, elini prah je u donjem dijelu kuita, nema
mehanike veze izmeu vratila, pogonske i radne maine.
b) Pokretanje: pri zaletu radnog kola spojnice, elektromotor ili motor SUS, zbog
nepostojanja vrste veze, startuje neoptereeno, to mu omoguava brzo ostvarenje
nominalnog broja obrtaja. Radno kolo svojim lopaticama zahvata elini prah i
razbacuje ga po obodu kuita, sve dok se uslijed djelovanja mase elinog praha i
centrifugalne sile ne ostvari sila trenja vea od otpora pokretanja plata kuita
spojnice koji moment prenosi na radnu mainu. Pokretanje je lagano i postupno do
nominalne brzine vrtnje.
c) Stalan rad: plat i radno kolo spojnice djelovanjem centrifugalne sile na masu elinog
praha obezbjeuju trajan prenos momenta putem trenja.
16. Uloga i znaaj PULVIS spojnice prilikom pokretanja VN motora?
Prednosti primjene
- Dimenzionisanje snage pogona prema nominalnom optereenju
- Rastereeno pokretanje motora i kod optereene radne maine
- Neznatni strujni udari blago ubrzanje masa
- Priguenje oscilacija optereenja
- Zatita motora i radne maine od preoptereenja i loma
- Visok stepen korisnosti u trajnom radu
- Lako sinhronizovanje rada vie motora na jednom ureaju
- Jednostavno odravanje
- Mogunost regulisanja vremena pokretanja
- Primjena jednostavnijih i jeftinijih motora (asnhroni kavezni motor)
17. Prednosti primjene PULVIS spojnice u odnosu na direktno pokretanje motora?
PULVIS spojnice imaju prednost u tome to rotor nije vrsto spojen za teret, pa se pri
ukljuenju na mreu maina prvo zavrti i tek poinje da djeluje na teret nakon to se elini
prah skupi i pone da prenosi moment. To dalje ima za posljedicu da ovakvo pokretanje ima
neznatan strujni udar za razliku od direktnog pokretanja.
18. Ukratko objasniti proces pokretanja kliznokolutnih asinhronih motora sa
prikljuenim otporom u rotorski strujni krug?

Proces pokretanja asinhronih motora poznat je po velikim udarcima koji se mogu pojaviti
zbog malog polaznog momenta maine. Kod asinhronih maina sa kliznim kolutovima na
rotoru ima se mogunost ukljuivanja dodatnog otpora ili vie dodatnih otpora tzv
otpornikog uputaa. Pri ukljuivanju otpora u rotorski krug ne dolazi do promjene
maksimalne vrijednosti momenta, nego se mijenja poetni moment. Time je mogue postii
vei polazni moment maine, to smanjuje udarce na mainu i smanjuje polaznu struju.

19. Skicirati momentnu karakteristiku kliznokolutnog motora prilikom pokretanja

pokretaem?

20. Uloga rotorskih pokretaa?

Rotorski otpornici (uputai) imaju odgovarajuu ulogu kako u procesu pokretanja tako i u
toku trajnog rada. To su ureaji koji slue za dovoenje asinhronih kliznokolutnih motora na
nazivnu brzinu vrtnje. Nisu dimenzionisani za trajni rad tj. za trajno podeavanje brzine
vrtnje, te se nakon izvedenog procesa pokretanja iskljuuju. U toku pokretanja ulogu
rotorskih otpornika je:

da dre struju pokretanja u dozvoljenim granicama,

da dobijemo mekano pokretanje,

da dre razvijeni moment u dozvoljenim i eljenim granicama,

da se postigne vei polazni moment, koji je kod ovih motora ispod minimalnog
momenta i da se prilagodimo momentu tereta,

da se iz rotora prenese najvei dio omskih gubitaka na rotorske otpornike.

U toku trajnog rada uloga rotorskih otpornika je:

da kod viemotornih pogona (pogoni transportera) ukljuivanjem otpora za korekciju
se ostvare takve mehanike karakteristike koje omoguavaju jednoliko optereenje (jednoliku
raspodjelu tereta na pogonskim motorima).

21. Objasniti razliku izmeu suhih i uljnih uputaa?

Uljni uputai imaju prednost u tome to je hlaenje otpora, koji se griju u procesu
pokretanja, veoma dobro pomou ulja u koje je uputa potopljen. Sva energija koja bi se
oslobodila u motoru pri uputanju se izdvaja van motora i oslobaa se na uputau. Uljni
uputai imaju znaajne manje gabarite. Meutim, postoji podruje gdje upotreba uljnih
uputaa nije dozvoljena. To su mjesta gdje zbog okoline moe doi do zapaljenja ulja,
pogrenom manipulacijom pri zamjeni ulja ili nekoj drugoj havariji.
Suhi uputai mogu biti sa prirodnim ili prinudnim hlaenjem otpora. Obino se ide na
princip prirodnog hlaenja pravilnim izborom otvora za hlaenje. Ovi uputai se izrauju od
limenih i livenih otpornikih elemenata. Uputai sa livenim otpornicima imaju bolji
koeficijent apsorcije topline. Mana im je to su osjetljivi na potrese, odnosno, vibracije, te je
njihova upotreba ograniena pa se u takvim primjenama koriste pokretai sa limenim
otpornikim elemntima.
22. Kako se odreuju otpori pokretaa?
Pokreta se najee sastoji od predotpora i pokretakih otpora. Predotpor se proraunava
tako da u poetnom trenutku ogranii struju ali tako da ona ne moe pokrenuti mainu. Ovaj
predotpor se iskustveno dri ukljuenim 1-3 s. Sam proraun rotorski otpornika se vri na
poznat nain analitikom metodom, meutim sutina je u odreivanju granica struja u
kojima treba pokretanje da se izvri. Ako uzmemo ue granice momenata (struja) dobie se
vei broj stepeni, to povlai odreene pozitivne i negativne posljedice. Pozitivnost se ogleda
u tome to za vei broj stepeni i mrea je optereena manjim pulsacijama struje. Loa strana
ovakve izvedbe uputaa je u veoj cijeni kotanja. Za uzete ire granice momenata (struja)
dobijamo manji broj stepeni otpora. Ovo rjeenje je neto jeftinije i u sluaju jake mree
zadovojavajue. Otpori pojedinih stepeni pokretaa proraunavaju se na sljedei nain.
Maksimalna struja je
s E
I max m 20
3 R m
a odatle i vrijednost otpora pokretaa

Rm

s m E 20
I max 3

S tom vrijednosti otpora motor e krenuti i struja e padati linearno s klizanjem do

vrijednosti , tj. do minimalne struje u toku pokretanja.
Za taj trenutak moemo napisati:
s E
I min m 1 20
3 R m
Postupak se ponavlja za svaki stepen gdje vai da je
I max
s
R
m m m
I min s m 1 R m1

23. Da li na izbor parametara pokretaa utie karakter i vrijednost momenta tereta i

kako?
Kod izbora rotorskih otpornika (uputaa) znaajna veliina je energija jednog zalijetanja , na
osnovu koje se odreuje broj uzastopnih uputanja Z i uestanost uputanja h.
Energija jednog zalijetanja Ek1, predstavlja ukupnu toplotnu energiju koja se oslobodi u
otpornicima uputaa prilikom jednog zalijetanja, tj. energiju zalijetanja je izmjetena iz
rotora u rotorske otpornike uputaa. Ova energija se za priblino izraunavanje moe odrediti
kao
E k1 0,5 J 2
Gdje je J svedena inercija na strani rotora koja ovisi od tereta postavljenog na rotor. Stoga
pokretaem definiemo granice izmeu kojih polazna struja mijenja vrijednost dok od tereta
ovisi osloboena energija, odnosno vrijeme ukljuenosti odgovarajueg stepena.
24. Na bazi kojih parametara je mogue vriti prespajanje ("kraenje") rotorskih
otpornika?
Promjena vrijednosti rotorskog otpornika vri se uglavnom sklopnicima koji mogu biti
aktivirani najee na jedan od sledeih naina:

runo,

vremenskim relejima ,

automatski elektronikim ureajima na osnovu informacija o frekvenciji napona

rotora (brzina rotora),

automatski elektronikim ureajima na osnovu informacije o struji statora