Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • MPbr11 PDF

    Uploaded by

    vljstevic
    26 views82 pages

    Original Title

    MPbr11.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    26 views82 pages

    MPbr11 PDF

    Uploaded by

    vljstevic

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 82
    MAGAZIN | A yy oN ie eae ee roe 7 ae ~~ oe a x 4 ey Pe RUS ai ne rae mat roe Sarat Ulelt njezinomishodt STWARNOST I MITOVI Sve onjemackim oruZanim snagama 1935.-1945. Impresum \VP-MAGAZINZA VO]NU POVIES infovonapouiesthe GLAVNIUREDNIK: 2vonimir Despot GRAFICKO OBLIKOVANTE: R Besplati telefon zaitatele ceco eses: TIsAK: Radin Repro Roto, Gospodarska SvetaNedela wwwracinhe Greskoviceva 10010 Zagreb UPRAVA: Boris Truptevicjasna Zemii Radovan Klak MARKETING Benaladako: PRODAJA LOGLASAVANIE etrahatene-Bakale | Skolama u Republic Hrvatsko) Wehrmacht Stvarnost | mitovi - Njematke oruzane snage 1935-1945, Jovan Sredojevi¢ - a ae my Meet eat ey a vatsk Tetive rata- Pa ce terns ia i ae ar pam acy 56 SJEVERNAKOREJA BITKAZABATINU2 AUKCIJA MILITARIJE Tradicijaikomunistitka Granatiranjasamo —_—_—‘Narodniherojna rigidnost ... 6 poSteden Petuh ....20 aukeijskoj drazbi ....24 BITKA ZA CAEN2 PRVISVJETSKIRAT SINJSKIDIVERZANTI2 Montgomery opozvao Zagrebatkeakcijeza __Ustrojavase Bojna operaciju,Epsom’ ...26 talijanskorati8te ... 38 “BanJelatie” wu. 44 LIPANJSKEZORE2 SUVREMENIRATOVI POVIJESTSVIJETA Karlo Dzeba osvojio Korejskirat-Sjeverna _KriZarska opsadai poraz istotnidioMostara ...52 napalaJuznu ..........62 kod Nikopola ..........68 Magazin za vojnu povijest/ vela vant iietcarlt Koj prprema Zoran San: ut, "nekadasaji logores Srpski’ koncentraciskih Togora MGanasnji predsjednik Udruge pravnika , Vukovar 1991.", Uo} Se 5 nesipljenjem iscekuje. A {o je nova knjiga koja €e uskoro izatu tava kako se najaliue jes temom o ulozi nacional ‘anjina u Domovinskom ratu. jednoj od manjina,onojomsko Vee bilo ijt u jednom od prosth brojevaVojne posijest.ls pravom, jeje danas njihova ulo- fa pone zaneraens ko is libro svaki njhov doprines bio je ekako dragoefen, posebi- ce-ako se na un ima dat danas neki dozivijvaju diskriminacija hog svoje nacionalne pripadno- Sti Asta su uz bok sHivatima {ako bi brani svoj domovi Blo je | puno pripadnika dru: gih rcionalnih'manjna koji st S-Hevatima branili Hrvatsat od agresare: Taljani, Madar, Ces Slovael. All suakako da je na zanimljvja uloga srpske nacio- halne manjine Domovinskom Tatu, Jer stbiianska politika, kao "veal dia ‘polidekihpredstav ka hevatsklhSiba, ne_prlznaja agresiju Stbije | Crne Gore, pot- Domogmst fokalnim Ines Sebima, nego ustajavajuu te 0 gradanstom ratu medu Hivara PSeba. Sangutow projekt upravo Ge tei protv te teze, agumenti- ano, 5 imenima | prezimenima Stba Kot su se rame uz rame bons Hvatima protv JNA, 0 dlomoljubima Koj st Hrva Stbi i drug pripadnici nacional mma ve6 neko viljeme kako Se price 1 pise o projekt Domovinski rat nije bio sukob Hrvata 1 Srba, nego rat zmedu agresora | hrvatskin domoljuba Me ate Ro afo fo th manna, Koji uzajedno sta priv agresor Song e aa tu Knigu iabrao Sovak sitoropien fata pripad nika svi hrvatski nacionaiath manjna. wo} Vj} pees tate pry prota jedan od nh Kako pte dss Ragu edu 0k sudbina brent pripadaiks nacionanih manna, neoblenodt tagline to zapls 0 eudbiat Tova dojeiea,zasavnika TNA five umto Kao ‘si hak brani uredavina}NA" Roden Ur Zadru, Sredojeé Je potetak tain doteing ueina eas irklase u gammizonu INA u Te bjs asta 472, moto brigade Sava Kovagevie Bin je Pn raisons ner ankoga) baalina eve Brign de Sedojec fe Fvatsko) voc Aojajvan dragocjene podake ‘apoxjednim polozajna INA cr tana napada {orojst posto INA na Dubrovathom pronor 2 posebno se ikazao t pomodi iofainom hrvatsKom stanorn®- tru koe je oslo Bet nas sham pocrugju naka okupade JNA.O tome posto brojnase- docansta, a sbena porda Olegora| sada 1 onde ga aaj 1962, abl piped INA. Da tragedja bude veea, on {njegoraobtl do danes o hr watske drzave js nu obit 2a- Sluzen zadovoljstina, Sanguto- ‘a knjiga tobi mogla promi ao okipn pereepeli olor necionainih menjina t obrni Tiare, pa ako Sib ‘Ac novees bi Jot fe star teme'o sink’ iverzantina, prt nastavako Wehrmacht T+ PF ‘Magazin za vojnu povijest/ veljata 2012 ‘edavna smrt_ .Dragog vode" Kim Jongeila wz purkala je duhove na medunarodnoj sce Posebice medusigurnosnim i politickim analitiesrima. Dir stijskim slijedom moe preuzima hajmladi sin Kim Jong-un, Zbog neiskustva, ai i pokavatel {gove neustaljenost u viadajucim Strukturama Sjeverne Kore neki éo se pitat radi lise zaprave 2 potetku Kraja ovog vojnog ko. munistickog rezima, U proteklih, tridesetak godina sjevemokore} ski je rezim bio suogen s nekoliko izazova koji su Cesto dovodili pitanje samu njegovt opstojnost Tako na brutalan nacin, ova) di nastijski rezim prezivio je kr koriste¢i poluge koje su najsige Stetile ionako osiromagenom i obesprauljenom stanovnistvu Jedan od najvecih tzazava bilo je predivljavanje pada Sovjetskog Saveza Koji Je u povijest postao manage rezime slicnog karakte- ra, Do danas ova zemlja ostaje u onstantno) krii kako na regio- rnalnom i medunarodnom planu tako i unutar vastitih.granic Tako obauijen velom tajne, sever: nnokorejski_mehanizam._prediv Ijavanja sam po sebi razotkriva ruzmjere militarizacje komunk stitkog drustva Na Bodie 25. prosinea 1991. go: dine crvena zastava SSSR-a, koja se nepunih sedamdeset godina vijorila nad_Kremiljem, konat no je spustena. Do 3. prosinea iste godine sve insttucije nekoe ‘mociiog Saveza prestaju $ radom. Unutar sjedecih pola godine sve sovjetske republike postaju bivse {bivaju priznate od medunarod ne zajednice kao suverene dave Veena th se adriée komunizma, dk ist! trend prati i mnoge dre: ge sizvansovjetske" satelite, Bas ao njegov glavni ongan — SSSR, omunizam jekao takav propao,& ‘odinosi snaga na medunarodnom 5 J) Magninzavojnupoviest/ UZariStu: Korejski poluotok planu mijenjju se do. neprepo- Patras, Kovnrttin at ema Korea ofuprjla tom valu Dromjena, Ova zona, 2a aia Ec mnogin drugh, prefiela Je Dad svog velo saveznika spon Joa te hastaila posta O10 4 neprorajenjenim toa omunisaekim olyitima. Stove na spomenati globalna promje- ni Sjeverna Koja odgovara Jos Zekcom kominisigkom mdi Tzacjom | olacjom. Bude da je vel dio autokratskog svijeta, 5 posebno bilskoistoen. suosen 5 prossjedima trsenjina total tamih refi, vl bi se duble pouaavii ovom zemjom Koja je nedavno posal edn od ga nih preimeta rasprave na med narodnoj razin. Sjeverna Koreja, pod punim nazivom Demokrat ‘ka Narodna Republika Koreja (a daljnjem teksty DNAX), zemlja Je porpune izolacije otporna na promjene unatoc maogobrojaim turbulentnim. syjtskim dogada. nijima u proteklih pola stole SssitJeboglaenl sponzor DNR nasvim razinama,posebno na poliiékoj, gospodarsko) | voino). Ne treba zaboraviti da je SSSR ‘odigrao | Hjuénu ulogu u'samom ‘osnutku Sjeveme Koreje prije, za vajeme 1 poslije Korejskog. gra danskog rata ranih 1950-ih go: dina. Krajem 20. stole, kada SSSR dozivjava.Kolaps, ‘ostaje rnam intrigantno pitanje kako je DNRK uspjela prezivjett ove vel su indoktriniat u sve pore dust ke promjene i nastaviti postojati uistom obliku sve do danas, Od. govor na ovo pitanje sastojat ese fod vise povezanih djelova koji su luglavnom vojnag, gospodarskog, alli drustveno-kulturoloskog ks rakiera Analizirajudi —noviju povljest DNRK-a moramo biti svjesnt Cl njenice da su objektion’ var Koji se titu nagina djelovanja te zemlje doista rjetki ti potpuno favan dosega, sobzirom na to da je DNRK zasigurno najizolirani- ja diktatura suvremenog. doba. Glavni izvort Kojima danas ras- polavemo Jesu syvjedotansiva prebjega, analizestranth obavje- Stajnih siu2hi, podatel meduna odnih organizaeija kao i razma: istickom rigidnosti ‘ranje dogadanja u okolini prema kojima mozemo doc! do manjih i ol Goatupoe. mats Teele eto vith naginom na ko je abitel redim iskoristio Kombinaciju so- nadzorom vojske te duigoroenom Indoktrinacljom javnost i posve- masnjim drustveno-kuluirelos Najanataiie ne za zaSitu reZima Sjeverne Kore est Kombinacia oe Kultova licnost te elementi Koreiskog nactonalizma sjeerokareaa | bassin {at na (adanjeg juznokorejskog ika Chun Doo Hwvona ra rijeme njegovog posjeta Bue mi, doksu ist agent 1987. godine postavili bombu koja je raznijela Juanokorejski_civini_zrakoplov Ubivslsvih 115 putnika. Teo je reci je l Kim [-sung pokusavao laazvati novi otvorent sukob s Hugo pa tho toni now pi Iiku za ujedinenje poluotoka sljedege Je sigurno —Iuzna Koreja nije uzvracala udarce, dok je Sje- vet ulaskom u 1990-€ postajao sve Izoliraij me rargovore Ono sto je stvorilo nadu u de: Joworn! ‘djalog lame Koreja jest njihove istovremeno primanje u élanstvo U dine fa sim I SSSR Kina okrenule lea, ‘nitko nije ulozio veto na élan- Kim I-sungs vremenom jeod SSSR. preuzeo jaca vojske Pred sam kraj Hladnog su odmicale od strogo planirane dunatodal odnosi- mij tkonomije kono tisno} se velikom brzinom, a minogi Radikalnl sjevernokorejshi vezim — Korejskog poluotoka* (Denuclea razvici odvijali su se Istov ppostepeno je postao problema- ization ofthe Korean Peninsula) no. Vodstvo Juzne Koreje, ean kako @ Sovjete 1 2x Osnoynim dogovorom (Ba Tjucog protivnika Sjevera, na jak sted: sie Agieement). Prethodni dogo- ug je Tanenadenie shizbe- stra SSS teh apa} vor shod je oboutane strep 0 razvojnom pomod, ali Kinesks —_protivaikovim nuklearnim inten politika daljnjeg rasta i si ‘dovoljno dobri razloet da unisti¢kom Kinom — prestanu opskrbljiva i asistrat tumirudim $§SR-om. Prema pisanjt Warrena I. Cohena, cak dvaju neprijatelja. Medi su gore spomenuti dogovor do: f ua, Pyongyang, staje zabrinut promje ‘medunarodnom planu, posebi a ce trenutnim raspadom SSSR-a, NRK eistim terorom —lako je razvo) situacije na Kore) jsakna}ug Godine 1985, skom poluotaku krenuo w de TW pristup ekonomskoj reformi Sa sbezala je in n-zemijama koje Magazin za vojnu povijest/ ve poluotok brom smjeru, mnoge se swvatl ‘isu podudarle sa sigumosnim ?diplomatskim priontetima movog rezima. Vojnt texim bio je misljenja da su postgnut! dogovort | trenuina situgca na neki nagin thi bo- {ice" — prijemje hove} moc, komunistickomporetki zerale te novo bucdacem utjecaj felt Prema tome, ret je od iueio skort sve Instrumente pretivjavanja, ne obaziuct se piltom a travnu Stet koju Ge Fetrnanije nedavno potpisanim dogovorima, Njhow pret instr tment, Koj je delomigna pove- an fu sovelskonn Octavidioon {'Sjeverno} Kore, blo Je upravo program niklearnog naordzanja, Gjevera Koreja maa je pristup atomsko} energitcehnolo Ji zalvaljjucl SSSR-u. Kada Je Tas. godine Kim I-stng irazio imeres 2a nulearau energ, ast mu je SSSR-a dala do mana da ce pruait pomoe pr njezino} {egradait samo ako se budu po- ovale odrednice tv. Ugovora . nesrenju-nuklearnog oruzja {Nuclear Nonproliferation Trea SONPD. Kao porplsniel ovog Ugovora Sfeverna| Je Kore bilo Aopustena razed! nukleamt feneril efiine sehe. ski {0 pod! nadzorom Medunarod- ne agence za stomata enesgio {TAEA).U meduvremen SSSK se Taspao, sto fako w trem polle- Schama neon ne pose 2a DNRK-ov rez, Kima tentmo oslobada soy skih pritsaka 1: smisla atomskog naoruzanja. Kao sto je bilo o kivano, DNRK ubrzo lzbacuje in- spektore IAEA-0, dokse veé 1992. godine javljaju prvi satelitski taveinn podatc kot uke. ju da je sluzbeni Pyongyang vrlo blizw sposobnosti da proizvede atomsko orwje. Da se Sjeverna Korea zalsta posvetla tome elf ‘oj retim poste eastromatioobespravio stanovnisivo poste jasno 1983, godine kade Pelisbeno napuita NPI ugowot potpsan 1963 godine. Gail je vada Kim tsunge smuatrala nullearo oruaje sae enim “onder, odnosno pol som eauevrsivanesvoje pore Je diploma pregovorima {eau proguraanfe ash ine. rosa, Cento iran ator Warren sjevernokorejskim _stanovnis. fiom, Iskoristivst sovetsk nu learu ostavstinu ‘80-ih, DNRK {stom uspjeSno manipulira kada ih Savea vise ne Si Jedan od Kijutnih aspekata o&u vanja stabilnosti unutar granica Sjeverne Koreje ostaje ‘snazan nnadzor vojske. Moze se re¢i da je | ovo dio sovjetske ostavstine. Najvedi dobitak za Narodnu vojsku (pa tako i za rezim) bilo je sluzbeno “odricanje“ od komunizma 2009. kada je uspostavijena “nova* ideologija, poznata pod imenom ,songun” (vojska na prvom mjestu) 1. Cohen (2000) analiza: yon fyangov progam nukleaog Faontzanje pelo je set dt Rove ENR je pastiche ne So sto se moze nazvatlnullear ‘hom ucjenom, nadajui seda Ce tako osnadt! diplomacu,naco nal sigurnost e ogra eko= nom pomo kolo 7 vra Donude gatenjenulearnog pro- fama, Tako niko nije mario za Siow diktatura, mogucnost da DNRK to isto oruzje prod due fim antieameri¢kim rezimima Tearval jeuzbunisuecavorn sve jetu, ane samo u Washington. Kia se masta teed ej Kimovog rezima bio Je postignut ate col pe sans ma, sac, ekonomsko ktasto0 Trepostojanj judskih prava,e- dim preswjava |onaje staan, Konsoidrjuel svoj. meduna. Todi posi ream automatski postajesnaznjt stabil na do acer terendunatoe katt falnim posjedicana rane nad Tl ® [Wisin esa U rani} far, Sovjoti su welike -sponzorial” sjevemokorejsku Soja etjelacanjesemenom Potpurto prewzeo. Kim Tsung. Hat kao 1 mukleamt_ program. ‘vojskae takoder bila instrumen- talizirana kako bi sluzilaiskjue Eivo opstojnost i moG rexima ‘posebice nakon propast SSSR-2 Kirn t-sung umire 1994, godine azadatak manipulianjavojskorn preuzima njegov sin, .Dragi ‘oda Kim Jong. Prije dnalize kim Jongeilovog upravjanja vo}- skom val proutit pozadini, Od ranih 1980-ih DNRK biva suoe- ha sa sve ofiujom ekonomskom Pipes To dovat do ac od oj je, procjenujese, unio vise od va miluna Td. Prve do- Supne podatke objavjuje Orga ‘lzalja za hranu | poljoprivteds {FAO) 1981. godine prema kojma pottebe uvoea DNRK-@ vrtoglavo rastudok istovremeno,prolvod: nj potrosnja psenice drasticno ‘opada.U istom radobija DNRK {api rigorozne sankele. ako po: Posljednih deste suedotti smo cestim vojaim vjetbama Jedi stent sma da fe Reclong a ze comse er Ai ber promene ssestav Be ague cial pordiy Seep esy eas Zalio.mijenja bio Jean © fav rclga ckonomeke Ecnioren Stove, promjene v samom su sista cogedto bi hatttle pot Proj moe tesima, ko slag Thsenje tem dekh pest fife pes sat Ie pee: Thi vee noms Kinsovom ear gierat es spore mea eee toda vost postal fe olirom Dajednowmetie | nejetineg tetera, Moves red da au Kin ip rpupi Eps ceria] Sibi Sam Kin Jong: blo jefe Matitne Sore cece fea paced al eal ei mleag gio ‘of, rated cjlovanje BARK: sumone aa de Sopa Rion weds eric follicle suru feels Zea vial le See fect mney Oia tusom-U zeny Kojo) ye fda pee le fare Jace eae ire "porno ste dsstene sere esa pike aio kako ad peisle art bee nomenieen Opecsmetntgieiseds peculiar Yee uber natasha Seat docielen su steno Suiorwbll t Mower x hn doko ede placene fone naj blak za Narodna ‘oj (pe tako Ia eam bilo Je suena “odecane™ a io truizm 2008, godine kad fe ‘aporadienatore: Sober pata pod imenom Sonn pnjeweda ropa, prem lets Gv deere DNAK radikalho odvaja i rasikugestanuse muikarcea Zena dobilaj vise enema sumnje da 4 nastaviti dohivati s obzirom nna to da se ,Songun” politika te- ‘melji na pretpostavei da zemlja nije sigurna te da je vojska mora tuginiti sigumom prije nego Sto se krene razvjati u odredenom smjeru. Otito da ivojska i drzava fom “nesigurnost hrane svojtt smog i nadzor. Najbizarnijije | pa- radoksalni primer previvijavanja rerima na Vast Kesnlja faza Krize glad 1997. 1 1998. godine ada je, prema ana Scotta Sny dra snedostatak hrane pavecao hhemire oko osiguravanja,naj0- snovnijih namirniea, st e elim niralo moguce politike nemire, Yudi su najprije morall pret vet umjesto da se aktiviraju kao disidenti". Kako bismo ovo) re 3imsko} oipornosti na promjene dal vedi smisto, vaja se zapitatt je li uopee moguce da promjena ode iznutra, odnosno da krene fod nezadovolnih i gladni I di. Dosadaénji dostupni podatei lupucuju na suproino, a svi sul predmet dugorotne indoktrina lle opée drustveno-kalturolos kemanipulacie Da bismo razumjeli naéin na koji jekoristen ovaj aspektodrzavanja last u postsovjetskom razdoblja moramo biti svjesal injenice da DNRKnijeogalitaro drustvo bez natjecanja I nadmetanja koje bi smo obiéno pripisali komunist¢ kim zemijama. Drustwene razi postoje i uklesane stu tx: Son- gbunsustav (razliitoznacenjeod prethodno spomenuce , Songun politike). Songbunom? je odre den neti drustvent stawus, sto na neki natin podsjeéa na indijske aste, Osim ,Songbuna”, mnos tho konzervativnih vijednost i tradieija i dalje su zastupljeni. Za razliku od ostalih komunistickih diktatura, DNRK radikalno odva- ja | raclikuje statuse muskaraca | Zena jer se, proma njihovom po- imanju, od svakoga oéekuje dru- ati drustveni angadman, no § stim eiljem ~ sluzenju vlastima. Sjeverniakorejske se Zene ak po: tiee da nose tradicionalnu odje- 6u, koriste sminku iantikni nakit, Seksualnost je tabu-tema, dok su brakovi uglavnom prethodno ogovoreni u okviru ,Songbun® sustava. Unatoe tradicionalnim elementima, vjera ili bilo kakva religia gorovo da ine pastoje. lz svega se da naslutiti da sjever- nokorejski retim uspjesno kom- binira tradiciju s Komunistickom. rigidnost te tako cjelokupno nj hhovo drustvo Cini zaista poseb: nm sluéajem u svijetu, u najma- nju ruku drugaejim od bilo Kojeg drugogkomunistickog totalitariz- ma, Mote se reGi da je ito jedan fd razioga bog kojeg DNRK nije kao ostale.bivie -komunisticke zemnlje poduzela reforme nakon pada SSSR-a. Prema tome, osim fereta totalitarizma, Sjeverna Ko- roja nosi i terettradieyje, Drugim ‘Nan sari Kim Jongla moe preuzima raja _Dragi voda® Kim Jong-il okruden vojnim whom sin Kim ng-u nijetima, nacija postaje Ztwom Jnereije pa tako i otporna na pro- miene, U drustveno-kultursios kom smisiu, najenaéajnije oruzje za zastita retima i dreavnog tre denja kombinacija je "besmrt- nih’ i svewremenskil kultova lit nostisjevernokorejskih voda, oca isina, Kim -sunga, odnosno Kim Jong-ila te elementi korejskog na Giorializma koji st: dostovee in dokerinirani 11 sve pore drustva U DNRK-u djeca, dacti stucenti moraju napamet utiti govore svojih voda, a od rane ih se dobi uuvjerava u ojihown svemoe. Svi judi bivaju indoktrinirani u zy Juche deologijueijijeautor -Velt ivoda'’ Kim I-sung. Ova doktr nna poducava duh sammodostatno- ‘samokriti¢nosti, neavisnosti i da. Takoder, motajuse ravnati u po posebnom che Kalen! Koji je takoder osmislio sam Kim Tsung te koji posiaje njegovim rodendanom, dznacavajuel tako posetak nove ere Polustoljetna odsutnost bilo ka: oth komtakata DNRK-a s van}- skim svijetom utinilo je ovu zemlju i njezino drustve gotovo fvisnima 9 kultu vode na svim razinama isferama. Naposljetku, vazno jenapamenuitdajeSjever nna Koreja obiljezena i posebnom vrstom nacionalizma kao takvog, Tako teorjikomunisti¢ka, DNR jedo danas u tolikoj mjeri isticala vast! nacionalizam da je Gesto malo prostora preosta Jalo za solldariziranje s ostatkorn ‘ondasnjeg komunistlckog. sv: jeta. Njihova posljednja poluga, bharem ideoloski gledano, jest ll Konatnog “oslobodenja* Juzne Korvje (2 "imperialistickog i ka pitalisti¢kog kaveza". Spomenu. om fanatiénom nacionalizmu i viij oslobadanja Juzne Koroje pridodana je | ogromna koliét hha straha od stalne opasnosti vanjskog napada na DNRK. To donosi opravdanje za ,Songun” politiku kojom retim’ osigura- Ve svoju unutarnju sigurnost. Mnogi struénjaci slozit €e se da je konaéan pad rezima u Pyon- fyangu neizbjezan, No nije Sigurno hoce ise taj prijelaz odviti nasiIne ili mimnim pu- fem. Smt kim Jong-ila mijenja mnoge stvari. Njegovom -sinu im jong-unu posjerena je sio- masna vojna diktarura s nukle- anim, naoruzanjem i éetvrtom najveéom vojskom svijeta koja broji vise od milijun profesiona- Jaca pod orugjem (ne ragunajuel rezerve). Po svemu sudedi, Kim Jong. un ne dréi sve poluge vast neiskusan je, a uz (0 oS i obra- zovan w inozemstvu gdje je ve~ rojamo bio ilozen crugaeijim sustavima vnijednosti. Vrijeme e pokazati ho¢e li Kim Jong-un bid pokretaé promjena, igratka uu rukama moéne vojske ii pak predmet unutarnjeg raspada tog vvojnog rezima. Magadncavorupoviestrveatzare \_ 8 AYP Drugisvjetski rat: Vojske * LM CRNTEAT UNN BGLON TI OEUIRGUOBSA RMN N AeRVNTOCa Na ULE ATO MUBSINSEA ATG) ANTOLIN lg sae vais werhas foto: Arhive etpostednjeg mjesecaslecna Magazin 2a vojnupovijest/velats 2012, Drugi svjetski rat: Vojske 16, ofujka 1935, hoje su Znile Reichsncer ~ dizawna vojska i Relchsmarine

    You might also like