UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK: HISTORIJA

PRIPREMA ZA AS
(Nastavne metode i njihova primjena u nastavi historije)

Student: Fahrudin Hajdarevi

Tuzla, novembar 2016.

TOK I STRUKTURA ASA

Naziv kole: Filozofski fakultet
kolska godina: 2016/2017.
Datum: 01.12.2016.
Predmet: Metodika nastave historije I
Razred: IV godina, odsjek Historija
Nastavna jedinica: Nastavne metode i njihova primjena u nastavi historije
Tip asa: Obrada novog nastavnog sadraja

PEDAGOKI, MEODSKI I DIDAKTIKI ELEMENTI

Odgojni cilj asa: Izgraditi pozitivne osobine linosti, potpomoi stvaranje osjeaja upornosti,
tanosti, odgovornosti, istrajanosti u radu i volje.
Obrazovni cilj asa: Upoznati uenike s nastavnim metodama i njihovom primjenom u
nastavi historije, uputiti na usvajanje novih znanja i ukazati kako ovladati novosteenim
znanjem.
Funkcionalni cilj asa: Razviti komunikativne i intelektualne sposobnosti uenika.
Nastavne metode: monolog, dijalog, rad sa tekstom
Nastavna sredstva: Udbenik
Nastavna pomagala: tabla, kreda, papir za rad u grupama, karta, projektor
Korelacija sa drugim predmetima: Nastavna jedinica Nastavne metode i njihova primjena u
nastavi historije ima korelaciju sa dosta predmeta, zbog toga to svaki nastavni predmet ima
nastavu. Treba istai nastavu geografije koja u odreenoj mjeri pomae uenicima u boljem
savldavanju historijskog gradiva. Upotreba i koritenje geografskih karti u nastavi historije je
u velikoj mjeri korisna pri uenju. Osim toga, nastava historije je povezana sa muzikom i
likovnom kulturom, pedagogijom, psihologijom, sociologijom, filozofijom itd.
Lokacija: Filozofski fakultet, prvi sprat, uionica br. 105.
Udbenik: Senaid Hadi, Azem Koar, Metodika nastave historije, Tuzla, 2006.

ARTIKULACIJA ASA
Uvodni dio asa (5-7 minuta)
Tehnika priprema: Ulazim u uionicu i nakon pozdravljanja razreda ostavljam privatne stvari
i uzimam materijal potreban za voenje asa. Tokom tehnike pripreme zapoinjem
neformalni razgovor koji prelazi u psiholoku pripremu.
Psiholoka priprema: Nakon zapoetog razgovora sa uenicima neformalno razgovaramo o
vremenu, njihovom raspoloenju, uticaju vanjskih faktora na njih i utvrujemo pristunost
uenika. Nakon psiholoke pripreme, prelazimo na uvodni dio asa u kojem emo sa nekoliko
pitanja ponoviti gradivo sa prethodnog asa, kao i pokuati uenike da pitanjima navedem da
odgonetnu nastavni sadraj predvien sa dananji as.
Uenicima posavljam pitanje:
Koju nastavnu jedinicu smo obraivali proli as?
Oekivani odgovor: Proli as smo obraivali oblike rada u nastavi historije.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Navedite kakve to oblike rada imamo u nastavi historije?
Oekivani odgovor: Oblici rada u nastavi historije su: frontalni oblik, rad u grupama,
individualni, rad u parovima, individualizirani oblik.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Kako bi vi definisali frontalni oblik, a kako rad u grupama i u emu je njihova razlika?
Oekivani odgovor: Frontalni oblik rada je model u kome nastavnik radi sa cijelim
odjeljenjem tako to predaje, pojanjava, obrazlae, a rad u grupama je model u kome
nastavnik formira grupe, a unutar grupe uenici sami rjeavaju zadatke i nakon toga izlau
svoj rad.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Navedite razliku izmeu individualnog i individualiziranog oblika u nastvi historije?
Oekivani odgovor: Individualni oblik rada ima isti zadatak za cijelo odjeljenje u kome
samostalno rade uenici, svako za sebe, dok individualizirani oblik rada je prilagoen svakom
ueniku posebno, njegovom tempu rada i psiho-fizikim sposobnostima.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Ostao nam je jo rad u parovima. Objasnite taj oblik rada?
Oekivani odgovor: Rad u parovima je oblik rada u kome dva uenika imaju isti zadatak,
tako da se meusobno dopunjuju, kontroliu, ispravljaju i jedan drugom pruaju podrku.
3

Uenicima posavljam naredno pitanje:

Navedite koje tipovi asa u nastavi historije?
Oekivani odgovor: Tipovi asa u nastavi historije su: as obrade novog gradiva, as analize,
uvodni ili pripremni as, zavrni as i as ponavljanja.
Zadrat emo se kod asa obrade novog gradiva i asa ponavljanja. Postavljam novo pitanje
uenicima koje ih treba uvesti u novu nastavnu jedinicu:
Vi trebate da ispunite jedan uslov da bi, na asu ponavljanja i utvrivanja, dobili dobre
ocjene. ta bi to bilo?
Oekivani odgovor: Trebamo dobro poznavati gradivo koje smo prethodno radili.
Postavljam novo pitanje:
Da li to znai da su nam potrebne metode pomou kojih emo doi do dobre ocjene?
Oekivani odgovor: Da, potrebne su nam metode pomou kojih emo ostvariti svoj cilj, a to
je dobijanje dobre ocjene.
Pa da onda mi neto i kaemo o metodama i njihovoj primjeni.
GLAVNI DIO ASA (25-30 minuta)
Tema naeg dananjeg asa jeste Nastavne metode i njihova primjena u nastavi historije.
Postavljam uenicima pitanje:
Kako bi mi vi preveli rije metoda?
Oekivani odgovor: Metoda je put kojim dolazimo do odreenog cilja.
Sada emo rei neto o samoj klasifikaciji nastavnih metoda. Ranije smo ve spmenuli
obraivanje nogov gradiva i utvrivanje obraenog gradiva. To su dvije glavne faze rada u
nastavi. Drugu fazu, utvrivanje obraenog gradiva, moemo podijeliti na: samo pamenje
obraenog gradiva i na primjeni tog usvojenog znanja.
Prema ovim fazama u nastavi, i nastavne metode moemo podijeliti na dvije grupe:
-

Metode za sticanje znanja, vjetina i navika

Metoda za utvrivanje gradiva.
Neki metodiari nastavne metode dijele u tri grupe:
1. Metode zasnovane na rijeima:
a. Monolog
b. Dijalog
c. Rad sa knjigom;
2. Metode zasnvane na posmatranju;
3. Metode zasnovane na praktinim aktivnostima uenika.
4

Pitanje: Da li ste u dosadanjem radu imali priliku da vam prezentiraju neku od

metoda? Ako je odgovor da, o kojim metodama je rije?
Oekivani odgovor: Tokom kolovanja susreli smo se sa metodom zasnovanom na
rijeima.
Metode koje najee koristimo u nastavi historije su:
-

Usmeno izlaganje monolog,

Razgovor u nastavi dijalog,
Koritenje referata u nastavi,
Pokazivanje i grafiko prikazivanje,
Upotreba teksta u nastavi historije.
Sada emo neto rei o usmenom izlaganju u nastavi historije, odnosno monologu.

U nastavi historije uenici najee dolaze do novog znanja usmenim izlaganjem

nastavnika. Usmeno izlaganje je veoma zahtjevno jer ima svoje tehnike koje mu pomau bolje
pribliiti sadraj uenicima. Te tehnike ili oblici usmenog izlaganja su: prianje, opisivanje,
objanjavanje i predavanje.
Prianje se upotrebljava kada uenike treba upoznati sa nekim novim historijskim
dogaajem, procesom ili slino. Prianjem dogaaje vezujemo za mjesto i navodimo
zanimljive injenice. Da bi se povealo dejstvo prianja na uenike, koristi se i opisivanje
koje ga nadopunjuje.
Opisivanje je navoenje nekih osobina, odlika nekih pojava, dogaaja itd. Koristi se
tako da se prikae uenicima neki historijski objekat, kulturno, ekonomsko i drutveno stanje
itd. da bi se rekonstruisamo sam dogaaj. Opisuju se kue, nain ivota, orua, oruja itd.
Objanjavanje se koristi kada se uenicima treba dodatno objasniti neki pojam, neki
zakoni da bi se to bolje shvatila data tematika.
Predavanje se izvodi tako da se zaokrui jedna cjelina, iznesu injenice i donese
zakljuak. Obino se koristi kod viih razreda osnovne i srednje kole, kao i u
visokokolskom obrazovanju.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Osim navedenog koje metode smo jo spomenuli?
Oekivani odgovor: Pored monologa spomenuli smo jo: dijalog, koritenje referata u
nastavi, pokazivanje i grafiko prikazivanje, upotreba teksta u nastavi historije.
Dijalog se primjenjuje kada uenici imaju odreeno znanje o temi o kojoj se ui.
Razgovor se moe koristiti u bilo kojem dijelu asa, a njime se provjerava, utvruje, dodatno
produbljuje, stie novo znanje. Razgovor daje priliku nastavniku da malo odmori, dok
uenicima prua priliku za misaonu aktivnost, da iskau svoju radoznalost postavljanjem

dodatnih pitanja, navodi uenike da sami izgrauju svoj stav o datoj temi, dok ih pri tome
kontrolie nastavnik, asocira za dalja razmiljanja i zakljuuje njihova izlaganja.
Upotreba teksta u nastavi historije.
Postavljam uenicima pitanje:
Kako bi vi definisali tekst metodu, odnosno upotreba teksta u nastavi?
Oekivani odgovor: Upotreba teksta u nastavi je koritenje nekog teksta iz udbenika
ili iz novina ili nekog drugog teksta, kojeg uenici itaju, analiziraju itd.
To je metoda kojom uenici stiu nova ili utvruju stara znanja. To moe biti neko
nauno dijelo, neki historijski izvori, kao i beletristika. Nauna dijela kao i historijski izvori
dodatno izazivaju, kod uenika, interesovanje za historiju kao nauku.
Postavljam uenicima naredno pitanje:
Kako bi vi definisali beletristiku i njenu pomoi u nastavi historije?
Oekivani odgovor: Beletristika je lijepa knjievost u stihu ili prozi, namjenjena
relaksaciji, zabavi ili Beletristika je sve ono to ne spada u nauu, religijsku ni praktinu
svrhu. Pomae nam u dikciji, pravilnom izgovoru i daje nam sliku prolosti.
Prelazimo na pokazivanje i grafiko prikazivanje u nastavi historije.
Podijeliu uenike u tri grupe u kojima u odrediti voe grupe i dati im zadatak da u
svojoj grupi odrede izlagaa kao i zapisniara na tabli, a ostali lanovi grupe e pripremati
materijal za izlagaa. Svakoj grupi u podijeliti tekst i zadati zadatak da proitaju tekst i
predoe ga, kao i da navedu primjere radi provjere njihovog shvatanja samog teksta.
Prva grupa e imati zadatak da nam kae kako to pokazivanje, audio-vizuelna sretstva,
slike, stipovi i aplikacije pomau u nastavi historije.
Druga grupa e imati zadatak da kae kako nam lenta vremena, zidne novine,
rijenika kartica, aplikator i gramofon pomau u nastavi historije.
Trea grupa e imati zadatak da kae kako nam film, dijafilm, karta, globus i atlas
pomau u nastavi historije.
Sve grupe e imati 5 minuta za pripremu i maksimalno do 2 minute izlaganja. Nakon
toga u ja izvriti neke korekcije, ako postoje ili dodatno pojasniti stvari koje nisu bile
dovoljno jasne.
Nakon toga emo pogledati audio-vizuelni zapis u trajanju od 3:30 minuta radi
demonstracije kako nam to pomae u uenju, kao i kartu i sliku nekog dokumenta.
Nakon toga u grupama podijeliti nove materijale u obliku referata sa ciljem da odrede
da li njihov referat sadri:
6

Naslovnu stranu;
Saetak o temi;
Uvod;
Glavni dio;
Zakljuak;
Popis literature;
Da li se autor poziva na neka druga dijela?

Svaka grupa ima po 2 minute da rijei zadate zadatke, nakon ega e predoiti svoje
rezultate. Nakon toga u postaviti pitanje:
Kako bi vi definisali referat po materijalu koji vi imate?
Oekivani odgovor: Referat je tekst kojim se obrauje odreena tema.
Nakon toga u ja objasniti da je to rad koji obrauje odreenu temu kritiki i temeljno, a
zatim se taj rad javno izlae.
Postavljam naredno pitanje:
Koja grupa, po vama, ima najbolji referat? Potstiii uenike na krau debatu
maksimalno do 2 minute. Nakon toga zakljuujem raspravu objanjavajui ta dobar
referat mora da sadri.
Dobar referat mora da sadri relevantnu literaturu vezanu za tu temu, kao i izvore i
dokumente.

ZAVRNI DIO ASA (7 10 minuta)

Nakon izlaganja dananje lekcije prelazim na ponavljanje gradiva kroz pitanja kako
bih vidjeo u kojoj mjeri su uenici usvojili dananji sadraj.
Moete li podsjetiti razred koju nastavnu jedinicu smo danas obraivali?
Oekivani odgovor: Danas smo obraivali nastavne metode i njihova primjena u
nastavi historije.
Postavljam naredno pitanje:
Navedite koje to metode najee koristimo u nastavi historije?
Oekivani odgovor: Metode koje najee koristimo u nastavi historije su: Usmeno
izlaganje monolog, Razgovor u nastavi dijalog, Koritenje referata u nastavi,
Pokazivanje i grafiko prikazivanje, Upotreba teksta u nastavi historije.
Navedite koje tehnike ili oblike imamo u usmenom izlaganju?

Oekivani odgovor: Tehnike u usmenom izlaganju su: prianje, opisivanje,

objanjavanje i predavanje.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Navedite kada koristimo prianje, a kada opisivanje i razmislite da li se oni
uzajamno pomau?
Oekivani odgovor: Prianje se koristi kada se radi neto novo, a opisivanje se koristi
da bi blie objasnilo samo temu i to bilje rekonstruisala prolost. Prianje i opisivanje se
uzajamno pomau tako to dopunjuju jedno drugo.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Objanjavanje nam je veoma vano na asu. Razmislite zbog ega je to tako?
Oekivani odgovor: Objanjavanje se koristi kada uenicima treba dodatno da se
objasne neki pojmovi radi lakeg razumjevanja sutine historijskog dogaaja.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Navedite kada emo koristi predavanje u nastavi historije?
Oekivani odgovor: Predavanje se koristi radi zaokruivanje jedne cjeline sa
zakljucima radi lakeg praenja historijskog toka. Koristi se u viim razredima osnovnih i
srednjih kola kao i u visokokolskom obrazovanju.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Razgovor se esto koristi u nastavi historije. Razmislite zbog ega?
Oekivani odgovor: Razgovor se moe koristiti u bilo kojem dijelu asa, a najee se
korsti kada uenici imaju ve odreeno znjanje o tomi o kojoj se razgovara. Razgovor
djeluje na uenike tako to ih motivie da iznose svoje stavove, da ih brane, da razvijaju
kulturu dijaloga i proiruju svoja znjanja.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Kako bi vi definisali tekst metodu?
Oekivani odgovor: Upotreba teksta u nastavi je koritenje nekog teksta iz udbenika
ili iz novina ili nekog drugog teksta, kojeg uenici itaju, analiziraju itd. Tako se stiu
nova i utvruju stara saznanja.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Zbog eka nam je potrebno pokazivanje u nastavi historije?
Oekivani odgovor: Pokazivanje je potrebno zbog obezbeivanja jasnosti,
slikovitosti, pojaava zainteresovanost samih uenika.
8

Uenicima postavljam naredno pitanje:

Slike su nam od velike koristi u nastavi historije. Razmislite zbog ega?
Oekivani odgovor: Slike nam pomau jer daju slikovitost historijskih pretstava. One
prikazuju realan historijski trenutak, a pri tome izazivaju emocije kod uenika to
poboljava njihovo shvatanje i vee saznanja iz odreene teme za sliku.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
U kabinetima historije imamo lentu vremena, zidne novine i rijenike kartice.
Zbog ega?
Oekivani odgovor: Lenta vremena pomae radi ponavljanja usvojenog znanja ili
praenja historijskih dogaaja, kao i stalna provjera znanja uenika, kao i podsjeanje na
gradivo koje su moda zaboravili. Zidne novine takoer mogu biti posveene nekim
temama i mogu posluiti kao podsjetnik uenicima kao i izvor dodatnih saznanja.
Rijenika kartica objanjava historijske termine, neke pojmove itd.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Navedite kako nam radio i film pomau u nastavi historije?
Oekivani odgovor: Radio nam pomae radi dodatnih saznanja o nekim temama
putem historijskih emisija, dok nam film i vizuelno i audio daje informacije o odreenoj
temi, pri tome slikom rekonstrujie sam dogaaj.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Primjetili ste da u kabinetu historije imate karte, globuse i atlase. Razmislite zbog
ega?
Oekivani odgovor: Karte nam pruaju preglednu sliku radi lakeg razumjevanja
nekog dogaaja, takoer nam tako pomau glubusi i atlasi zbog manjeg obima, pa se tako
mogu koristiti za individualni rad, kako u uionici tako i kod kue.
Uenicima postavljam naredno pitanje:
Imali ste priliku da vidite referate. Na osnovu toga, kako bi ih vi definisli i zbog
ega nam slue?
Oekivani odgovor: Referati su poseban oblik nastavnog rada na odreenu temu koji
se pie kritiki i temeljito. Slui proirenju postojeih saznanja, a uenicima razvija elju
za istraivanjem, razvija kritinost i odgovornost prema svojim obavezama.
Na kraju u nagraditi najaktivnije uenike i zahvaliti im se na panji, zadati im
domau zadau i zavriti predavanje.

PLAN ZAPISA NA TABLI

Nastavne metode i njihova primjena u nastavi historije
Monolog
Dijalog

Nepoznate rijei:
Metoda

Koritenje referata u nastavi

Domaa zadaa
Udbenik 95-102
Napisati referat

Pokazivanje i grafiko prikazivanje

Upotreba teksta u nastavi historije
Tekst koji e uenici napisati tokom izlaganja grupnog rada

10