UNIVERZITET U SARAJEVU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

ODSJEK ZA ELEKTROENERGETIKU
Inenjerska elektromagnetika

Primjena programskog paketa MATLAB kod

prorauna stacionarnih elektrinih polja
PROJEKTNI ZADATAK

Predmetni nastavnik:
Red. Prof.Dr Hamid Zildo, dipl.ing.el.
Vii asistent:
MoE Selma Grebovi, dipl.ing.el.

Student:
Ime i prezime: Emir Hajdukovi
Boje indeksa: 16808

Sarajevo, Januar 2016. godine

1. UVOD
Rad Couranta (1943) predstavlja prvi rad iz metode konanih elemenata. Clough je 1960.
godine prvi dao ime ovoj metodi. Rayligh-Ritzova variaciona metoda nastala je poetkom
ezdesetih godina, a poetkom sedamdesetih godina pojavljuje se Galerkinova metoda
(Bubnov-Galerkinova) metoda.
Postoje etiri osnovna koncepta na kojima se zasniva metoda konanih elemenata:
Sistem, domen, jednadbe i vanjski utjecaji.
Sistem je jedan fizikalni objekt sastavljen iz razliitih materijala. Postoji kontinualni i
diskretni fizikalni sistem. Broj stepeni slobode jednak je broju zahtijevanih parametara koji su
potrebni da bi se definisale nepoznate varijable u datom trenutku vremena. Sistem je diskretan
ako je broj stepeni slobode konaan, a za sistem se kae da je kontinualan ako je broj stepeni
slobode beskonaan. Kontinualni sistem se moe opisati sa diferencijalnim, parcijalnim i/ili
integro-diferencijalnim jednadbama uz odgovarajue prostorne i vremenske granine uslove.
Diskretni sistem se moe opisati sa sistemom algebarskih jednadbi, koje se mogu rjeiti
direktno s numerikim metodama. Da bi se rijeio kontinualni fizikalni sistem, on se mora
diskretizirati i na taj nain zamijeniti aproksimativno sa odgovarajuim sistemom algebarskih
jednadbi
Domen je dio prostora promatranog sistema. To moe biti i interval vremena kroz koji
izmjena u sistemu zauzima svoje mjesto. Matematiki gledano to je oblast ili interval
neovisnih varijabli, a to su prostor i vrijeme
Jednadbe mogu biti diferencijalne odreene konzervacijom ili balansom neke fizikalne
veliine. Ove jednadbe ukljuuju konstitutivne i eksperimentalne jednadbe, koje opisuju
fizikalne osobine materijala
Vanjski utjecaji se definiraju jednadbama graninih uvjeta na granici domena, a
predstavljaju vanjska djelovanja na sistem koja uzrokuju promjenu stanja sistema.
Uvaavajui ova etiri koncepta metode konanih elemenata, vri se diskretizacija
kontinuuma, tj. posmatranje ponaanja stvarnog fizikalnog sistema se svodi na posmatranje
diskretnog sistema sa konanim brojem stepeni slobode i konanim brojem algebarskih
jednadbi. Diskretizacija se vri primjenom odgovarajuih konanih elemenata. Posmatranje
procesa, odnosno jednadbi s kojima su opisani u kontinuumu, se svodi na posmatranje na
nivou konanog elementa, gdje je mogue relativno lahko vriti numeriku integraciju.
Kod pravljenja raunarskog programa za rijeavanje odreenog fizikalnog problema, dolaze
do izraaja slijedee osobine metode konanih elemenata:
Relativno lahko unoenje ulaznih podataka uz primjenu automatskog kodiranja generiranja
mree konanih elemenata
Primjena jednostavnih numerikih procedura raunarskog kodiranja
Primjena razliitih elemenata iz biblioteke konanih elemenata za jedan
raunarski program, te mogunost postepenog proirivanja biblioteke sa novim elementima

 Modularnost metode konanih elemenata koja omoguava primjenu jednog raunarskog

programa za rijeavanje niza fizikalnih problema iz razliitih oblasti nauke, ije je ponaanje
opisano istom opom jednadbom
U metodi konanih elemenata postoje dvije grupe postupaka, a to su variacioni postupci i
postupci metode teinskih ostataka. U zadnje vrijeme razvijaju se i postupci zasnovani na
globalnim principima energetskog balansa. Program Matlab slui za rjeavanje razliitih
matematikih problema, te itav niz izraunavanja i simulacija vezanih uz obradu signala,
upravljanje, regulaciju i identifikaciju sistema. Ogroman broj naunih i tehnikih disciplina
neizostavno zahtijevaju koritenje Matlab-a.
Matlab pored svojih prvenstveno razvojnih i programabilnih mogunosti posjeduje jo jednu
zaista vrijednu alatku koja je jedna od osnovnih odlika ovog paketa. To su toolboxovi.
Naime, vrlo jednostavno se u Matlab-u mogu kreirati sopstvene funkcije koje daju rjeenja na
postavljene zahtjeve. Skup ovako kreiranih funkcija (m-fajlova) objedinjenih u jednu cjelinu
predstavlja osnovnu strukturu toolboxa. Toolboxovi dakako predstavljaju mnogo vie od
kolekcije upotrebljivih fajlova, jer je u njima objedinjen trud velikih svjetskih istraitelja u
raznim podrujima nauke. Jedan od mnogobrojnih toolboxa je PDE toolbox untar kojeg je
mogue izvriti proraun raznih vrsta polja te grafiki prikazati dobijene rezultate.
2. TEORIJSKE OSNOVE
Potrebno je za primjer prorauna elektrostatikog polja, koji je prikazan na slici 2.,

slika 2. Primjer formiranja globalnog sistema matrica

uraditi slijedee:
Formirati lokalne matrice za svaki konni element, ponaosob.
Formirati globalne matrice koeficijenata i slobodnih lanova za mreu konanih
elemenata.
Unijeti granine uvjete.

2.1. Formiranje lokalnih matrica

U globalnom sistemu oznaavanja vorova mree konanih elemenata, pojedinani lokalni
doprinosi pojedinih konanih elemenata su slijedei:

slika 2.1. Primjer formiranja lokalnih matrica

2.2. Formiranje globalnih matrica

Globalne matrice [H]99 i {Q}91 dobiju se sumiranjem doprinosa lokalnih matrica:

2.3. Unoenje graninih uvjeta

Da bi globalni sistem linearnih algebarskih jednadbi koji predstavlja Galerkinove teinske
funkcije (rjeenja Poissonove jednadbe) bio u potpunosti definisan potrebno je unijeti
granine uvjete.
Posmatrajmo primjer prorauna polja prikazan na slici 4. Neka su u vorovima 1, 4 i 7
narinuti Dirichletovi potencijali (=100V), a u vorovima 3, 6 i 9 potencijali(=0V) . Na
otvorenim granicama u vorovima 2 i 8 vladaju homogeni Neumannovi uvjeti (/n=0). U
globalnom sistemu matrica moramo izvriti sreivanje kako bi osigurali potivanje narinutih
graninih uvjeta.

Globalna matrica [H] se modificira prema napisanom posljednjem sistemu jednadbi, na

slijedei nain:
U redovima matrice [H] iji indeks odgovara voru sa narinutim potencijalom piu se
jedinice samo na mjestu dijagonalnog lana, a u koloni slobodnih lanova u tom redu
stavlja se vrijednost Dirichletovog potencijala
U kolonama matrice [H] iji indeks odgovara voru sa narinutim potencijalom dodjeljuju
se nule svim izvandijagonalnim lanovima, a vrijednost izvandijagonalnog lana
matrice [H] se pomnoena sa Dirihletovim potencijalom prebacuje na desnu stranu u
matricu slobodnih lanova {Q}, na slijedei nain:

Rjeavanjem globalnog sistema Galerkinovih teinskih jednadbi sa ukljuenim graninim

uvjetima dobit emo vrijednosti potencijala u vorovima mree konanih elemenata. Globalna
matrica koeficijenata [H] je rijetko popunjena i simetrina. Red globalnog sistema
[H]{}={Q} linearnih algebarskih jednadbi zavisi od broja globalnih vorova mree
konanih elemenata. Kod rjeavanja velikih sistema algebarskih jednadbi pogodno je
upotrijebiti Croutovu metodu faktorizacije zajedno sa algoritmom supstitucije naprijed-nazad
i tehniku rijetko popunjenih simetrinih matrica.

3. PRORAUN STACIONARNOG ELEKTRINOG POLJA

Posmatrajmo primjer prorauna stacionarnog elektrinog polja prikazanog na slici 3.1.

slika 3.1. Primjer prorauna stacionarnog elektinog polja tropolne metalom oklopljene
sabirnice

Za proraun stacionarnog elektrinog polja prikazanog na slici 3.1. koristimo raunarski

program MATLab, no prije toga potrebno je definirati granine uvjete i proraunski domen
tropolne MOP sabirnice (slika 3.2.).

slika 3.2. Definiranje graninih uvjeta i proraunskog domena tropolne

MOP sabirnice

Dielektrina permitivnost tokom prorauna moe se posmatrati kao konstanta te moemo

rei da se radi o linearnom proraunu elektrostatikog polja. Posmatrajmo primjer prorauna
stacionarnog elektrinog polja za vremenski trenutak kompleksnih vektora napona faza prema
slici 3.2. Na metalnom oklopu vlada potencijal zemlje, a na pojedinim fazama vladaju
sljedee procentualne trenutne vrijednosti Dirichletovih potencijala u odnosu na zadati
maksimalni napon faza:

Nakon pokretanja raunarskog programa MATLab potrebno je pokrenuti pdetool GUI tako
to emo na glavnom komandnom prozoru MATLab-a ukucati: pdetool. Na ekranu e se
pojaviti maska gdje emo u polje Generic skalar odabrati opciju Electrostatics.
Sada emo nacrtati unutranju stjenku plata sabirnice tako to emo ukucati:
Draw
Ellipse/Circle(centered)
X-center: 0
Y-center: 0
A-semiaxes: 0.22*1.1
B-semiaxes: 0.22*1.1
Rotation (degrees): 0
Name: Plast
Poslije toga crtamo unutar plata R, S i T fazu:
Draw
Ellipse/Circle(centered)
X-center: -0.107*1.1
Y-center: -0.011*1.1
A-semiaxes: 0.04*1.1
B-semiaxes: 0.04*1.1
Rotation (degrees): 0
Name: R
Draw
Ellipse/Circle(centered)
X-center: 0.103*1.1
Y-center: -0.011*1.1
A-semiaxes: 0.04*1.1
B-semiaxes: 0.04*1.1
Rotation (degrees): 0
Name: S
Draw
Ellipse/Circle(centered)
X-center: 0.
Y-center: -0.118
A-semiaxes: 0.04
B-semiaxes: 0.04
Rotation (degrees): 0
Name: T

Slika 3.3 prikazuje plat unutar kojeg se nalaze R, S i T faza.

slika 3.3. Plat sa fazama R, S i T

Potrebno je eliminisati unutarnje povrine ekrana R, S i T faze tako to emo u polju Set
Formula, koje se nalazi na prozoru PDE Toolbox-a, ukucati Plast-R-S-T. Takoer emo
zadati fizikalne osobine plata pomou opcije PDE /PDE Mode. Sada emo kliknuti dva puta
na plat i ukucati dielektinu permitivnost SF6 gasa: r=1 i =0 (slika 3.4.).

slika 3.4. Eliminisanje nepotrebnih dijelova i zadavanje fizikalnih osobina plata

Potrebno je unijeti granine uvjete. Granine uvjete unosimo pomou naredbe Boundary
/Boundary Mode te oznaavamo sve linije plata pa kliknemo dva puta na plat i u polje
Dirichlet/Potential unesemo potencijal plata 0 V. Isto to uradimo i sa R, S i T fazama samo
to za fazu R unosimo potencijal 100 V, te za faze S i T -50 V (slika 3.5.).

slika 3.5. Unoenje graninih uvjeta plata i R, S, T faza

Da bi generisali mreu konanih elemenata potrebno je odabrati naredbu Mesh/Mesh

Initialize. Za finiju mreu koristimo naredbu Mesh/Refine Mesh (slika 3.6.).

slika 3.6. Generisana mrea konanih elemenata

4. REZULTATI I ANALIZA REZULTATA

Za rjeavanje sistema Galerkinovih jednaina teinskih ostataka potrebno je pokrenuti
naredbu Solve/Solve PDE. Dobit emo sliku koja predstavlja proraunatu raspodjelu
potencijala:

slika 4.1. Proraunata raspodjela potencijala

Ukoliko elimo nacrtati raspodjelu elektrinih ekvipotencijala odnosno raspodjelu vektora

elektrinog polja, potrebno je ukucati Plot/Parameters zatim odabrati opcije Color+electrical
potential (slika 4.2.) odnosno Arrows+electric field (slika 4.3.).

slika 4.2. Raspodjela elektinih ekvipotencijala

slika 4.3. Raspodjela vektora elektinog polja

5. ZAKLJUAK
Unazad nekoliko destljea, nagli razvoj raunala omoguio je da metoda konanih elemenata
postane vrlo moan i rasprostranjen alat koriten u mnogim dijelovima nauke i inenjerstva.
Snaga metode konanih elemenata poiva na mogunosti rjeavanja nelinearnih
diferencijalnih jednadbi s odgovarajuim graninim i poetnim uvjetima i to za veoma
kompleksne geometrije. Primjenom programskog paketa MATLab mogue je na vrlo
jednostavan i efikasan nain izvriti primjenu metode konanih elemenata, u ovom sluaju za
rjeavanje stacionarnog elektinog polja, i dobiti grafiki prikaz svih veliina koje karakteriu
zadano polje.Bitna prednost programskog paketa MATLab kao i same metode konanih
elemenata je vrlo jednostavno unoenje ulaznih podataka.

6. LITERATURA
[1] H. Zildo, Predavanje 11 , Inenjerska elektromagnetika, Elektrotehniki fakultet u
Sarajevu, Sarajevo, 2014.
[2] H. Zildo, Predavanje 12 , Inenjerska elektromagnetika, Elektrotehniki fakultet u
Sarajevu, Sarajevo, 2014.