Rasvjeta prometnica

Pri vonji nou, duljina vidljivosti ovisi o svjetlosnim izvorima, koji potjeu od
prednjih svjetala motornih vozila ili stalnog osvjetljenja prometnica i vorita.
Dobrom rasvjetom broj prometnih nezgoda smanjuje se 30 35% kao i zamor
vozaa, a poveava se i udobnost vonje. Stupanj sigurnosti vonje nou ne smije
biti manji nego danju.

Javna rasvjeta
Rasvjeta prometnih graevina mora biti takva da:
1. voza na vrijeme ui eventualnu zapreku
2. ima dovoljnu preglednost
3. je siguran u prohodnost prometnice
Rasvjeta mora zadovoljiti ove uvjete:
1. tijekom vonje prometnica mora biti vidljiva u svim dijelovima
2. trasa prometnice mora biti uoljiva i opremljena razliitim pomonim
sredstvima
(smjerokazi.maje oi,.)
3. sva opasna mjesta treba istaknuti da bi ih voza mogao na vrijeme
primijetiti
4. mora biti osigurana visoka udobnost vidljivosti da se voza ne napree
tijekom
vonje
5. treba osigurati jednolinu rasvjetu na cijeloj prometnici

6. sva tlocrtna i uspravna signalizacija i drugi ureaji moraju biti vidljivi i ne

smiju
zasljepljivati vozaa
Razmak izmeu svjetiljaka ne smije biti vei od 3.5 5 visina svjetiljke.
Rasporedi postavljanja svjetiljaka su:
1. centralni izvori u opoziciji
2. jednostrani
3. dvostrani izvori naizmjenino
4. kombinirani centralni i dvostrani
5. osni ili aksijalni sa nosivim icama popreno na cestu
6. osni ili aksijalni sa nosivim icama uzduno na os ceste
Kvaliteta rasvjete prometnica i vorita oituje se u 6 kriterija:
1. razina sjajnosti kolnike povrine
2. stupanj jednolikosti sjajnosti povrine kolnika
3. razina osvijetljenosti okoline prometnice
4. ogranienje blijetanja
5. spektralni sustav izvora svjetlosti
6. vizualno i optiko voenje
Prometnice koje treba osvijetliti
U naseljenim mjestima su:
1. gradske autoceste
2. brze gradske.glavne gradske i gradske prometnice
3. lokalne i sporedne prometnice
4. prometnice s tramvajskim i autobusnim prometom
5. kolnike s mostovima,nadvonjacima i podvonjacima
6. javne trgove i javna parkiralita
7. ceste i prostore namijenjene iskljuivo mjeacima
8. ceste s intenzivnim mjeovitim prometom
9. pjeake pothodnike, nadkodnike javna stubita i prolze
10.parkove i prostore izmeu povijesnih jezgri
Izvan naseljenih mjesta su:
1. dionice svih cesta na krianju 2 ili vie razina na autocestama,ukljuujui
prikljuke i
odvojke

2. dionice svih cesta na krianju dravnih,upanijskih i lokalnih cesta

3. zaobilaznice
4. dionice cesta krae od 1 km izmeu 2 rasvijetljena krianja
5. dionice autocesta u zavojima polumjera manjeg od 500 m
6. dionice autocesta bez razdjelnog pojasa
7. prometne povrine uz naplatne graevine
8. sve tunele i galerije
9. prometne povrine uz kolnik (pjeake staze.biciklistike staze i sl.)
10.sve obiljeene pjeake prijelaze na nerasvijetljenim prometnicama
11.dionice s jakim mjeovitim prometom
12.vana autobusna stajalita na dravnim i upanijskim cestama
13.sve prijelaze eljeznike pruge u razini na dravnim i upanijskim cestama
14.sve javne ceste s utvrenom uestalou prometnih nezgoda
Rasvjeta tunela
Tunel se ne rasvjetljuje jednoliko. Na ulazu treba rasvjetu poveati, a na izlazu je
smanjiti.
Rasvjeta je postavljena prema zonama:
1. prilazna zona
2. ulazna zona u tunel
3. prolazna zona
4. srednja zona
5. izlazna zona
Kvaliteta rasvjete tunela se oituje u:
1. razini sjajnosti povrine kolnika
2. razini sjajnosti povrine zidova
3. jednolikosti sjajnosti povrine kolnika i povrine zidova
4. ogranienju blijetanja
5. spektralnom sustavu izvora svjetlosti
6. vizualnom voenu
7. ogranienju efekta treperenja
8. ostala mjerila
Prema nainu rasvjete tuneli se dijele na:

1. kratki tuneli do 100 m rasvjeta danju nije potrebna

2. srednji tuneli od 100 m do 400 m postoji samo ulazna i izlazna zona
3. dugi tuneli vie od 400 m