JU UNIVERZITET U TUZLI

MAINSKI FAKULTET
PROIZVODNO MAINSTVO

GRAFIKI RAD
Proraun radijalnog kliznog leaja

STUDENT:
Damir Muminovi

Juni, 2007. Godina

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

OZNAKE

AH - rashladna povrina hladnjaka, m2

AL - rashladna povrina leaja, m2
b - nosiva irina blazinice, m
d - promjer leaja (rukavca), m
F - sila na leaj, N
fH - faktor povrine hladnjaka
fL - faktor povrine leaja
ho - najmanja debljina uljnog filma, m
hkr - kritina debljina uljnog filma, m
ku - faktor protoka maziva
l - raspon izmeu leajeva, m
n - brzina vrtnje rukavca, min-1
psr - srednji dodirni pritisak leaja, Pa
Qu - potrebna koliina ulja, m3/s
Re - Reynoldsov broj
Rekr - kritina vrijednost Reynoldsovog broja
Rz1,2 - srednja visina neravnina povrine leaja (blazinice) i rukavca
r - polumjer leaja (rukavca), m
So - Sommerfeldov broj
to - temperatura okolnog zraka, C
tu - srednja temperatura ulja (leaja), C
tv - srednja temperatura rashladne vode, C
t1,2 - ulazni i izlazna temperatura rashladne vode, C
v - obodna brzina osovine, m/s
ymax - maksimalni progib osovine, m
Z - zranost u leaju, m
H - koeficijent prijelaza topline za hladnjak, W/(m2K)
L - koeficijent prijelaza topline za leaj, W/(m2K)
- obuhvatni kut leaja
r - radijalna zranost, =Z/2, m
- relativna debljina uljnog filma, =ho/r
- dinamika viskoznost maziva, Pa s
- faktor trenja
- gustoa ulja, kg/m3
- relativna zranost
- faktor irine leaja
- kutna brzina osovine, rad/s
- kinematika viskoznost maziva, m2/s

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

1. UVOD
Za radijalni klizni leaj koji u stacionarnom pogonu preuzima radijalnu silu F pri
frekvenciji vrtnje rukavca n, potrebno je dimenzionirati leaj, odrediti ulje za podmazivanje i
njegovu temperaturu u stacionarnom pogonu, te provjeriti da li je osigurano hidrodinamiko
podmazivanje, odnosno da li je ostvareno tekue trenje. Pri tome treba imati u vidu da ovdje
prikazani nain prorauna vrijedi samo za leajeve s cilindrinom blazinicom, na viepovrinske
leajeve ili na leajeve s tzv. limunskom zranou ne moe se primijeniti. Isto tako, proraun
vrijedi samo za konstantu veliinu i smjer optereenja leaja, konstantnu brzinu vrtnje i za
laminarno strujanje u uljnom filmu.
2. DIMENZIONIRANJE LEAJA
2.1 Izbor leajnog materijala
Izbor materijala leajne blazinice od presudnog je znaenja za trajnost leaja i itavog stroja
kada se zbog nestacionarnih uvjeta pogona ili drugih razloga ne moe postii hidrodinamiko
podmazivanje, odnosno tekue trenje. Tipian primjer za to su leajevi strojeva s motornim
mehanizmom. Meutim i kod leajeva sa stacionarnim uvjetima pogona (primjerice transmijski
leajevi, leajevi elektrikih i turbo-strojeva, reduktora, valjaonikih stanova i sl.) koje ovdje
proraunavamo, dolazi do graninog i eventualnog suhog trenja kod pokretanja i zaustavljanja
stroja (osim kada posebna pumpa omoguava tzv. hidrodinamiki start), pa je izbor materijala i
kod njih vaan.
Ovi materijali moraju imati dobra antifricijska svojstva, tj. moraju se dati uraivati
(uhodavati) s materijalom rukavca, pri kratkotrajnom radu leaja na suho ne smiju dopustiti
zaribavanje, moraju se dati dobro uglaati i omoguiti dobru prionljivost ulja. Pored toga, trebaju
se to jednolinije rastezati s poveanjem temperature, ne smiju bubriti, moraju imati
odgovarajuu dinamiku vrstou, otpornost na temperaturu, moraju dobro voditi toplinu, te se
kao materijal za platiranje trebaju dati dobro vezati za podlogu.
Ne postoji materijal koji udovoljava svim ovim zahtjevima, ali bijele kovine (leajne
legure na bazi kositra i olova) i razliite vrste bronci su kudikamo bolji leajni materijali od
ostalih, koji se primjenjuju samo za specijalne ili podreene svrhe. Pri tome se ovi kvalitetni i
skupi leajni materijali postavljaju u leajne blazinice u tankom sloju (bimetalne blazinice), ili se
na elinu blazinicu nanosi osnovni sloj od bronce, debljine 0,4 do 0,6 mm, a zatim po njemu
klizni sloj od bijele kovine debljine 0,015 do 0,035 mm (trimetalne blazinice). U posljednje
vrijeme se sve uspjenije primjenjuju vieslojne blazinice iz plastinih masa. Pregled leajnih
materijala dat je u tablici 1. (Vee vrijednosti srednjeg pritiska u leaju treba birati za obilno
podmazivanje pomou pumpe, za manje brzine vrtnje, te za povoljne pogonske uvjete.)

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Tablica 1 Doputeni srednji pritisak leajnih materijala, u MPa

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

2.2 Srednji povrinski pritisak

Sredinji povrinski pritisak u leaju

ne smije prijei doputenu vrijednost koja ovisi o materijalu leaja, nain podmazivanja i
uvjetima pogona (tablica 1.). Iz tog uvjeta moe se odrediti promjer leaja d, ako nije definiran
na drugi nain:

Ovdje je faktor irine leaja koji se za normalna optereenja uzima u granicama od 0,6 do 1, a
za poveanja optereenja 0,4 do 0,6. Za leajeve s hidrodinamikim podmazivanjem poeljno je
ograniiti dodirni pritisak na 2,5 do 4 MPa za bijelu kovinu ili na 5 do 10 MPa za kvalitetnije
materijale, primjerice za broncu sparenu s cementiranim i kaljenim osovinama.
Kada se promjer leaja zaokrui na vei standardni, ili bar na parni broj milimetara, ukupna
irina leaja (ujedno duljina blazinice) je onda

2.3 Zranost u leaju

Prethodna vrijednost relativne zranosti u leaju:

Tablica 2 Preporuene vrijednosti relativne zranosti u promilima () za metalne leajeve

Odreuje se za metalne leajeve iz tablice 2. na osnovi srednjeg pritiska u leaju i obodne

brzine rukavca:

pri emu je kutna brzina rukavca za brzinu vrtnje n zadanu u okr/min.

Za manje promjere osovine (primjerice d < 100 mm), mogue je navedene vrijednosti relativne
zranosti jo poveati. Ponekad se relativna zranost rauna prema iskustvenoj formuli
Vogelpohla gdje se v uvrtava u m/s.

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Kod transmisijskih vratila relativna zranost je obino u granicama od 0,2 do 4,0, kod leaja
reduktora 0,5 do 1,5 a kod leajeva elektromotora, generatora i centrifugalnih pumpi 1,0 do 1,5
promila. Ovako dobivenu relativnu zranost treba jo kontrolirati da li udovoljava uvjetima
vezanim za toplinsko rastezanje materijala blazinice. Na osnovi ovako odabrane relativne
zranosti treba odabrati dosjed blazinice i rukavca, koji e imati relativnu zranost priblino
jednaku odabranoj. Pri tome se rauna sa srednjom zranou leaja

Granina odstupanja ta neka preporuena tolerancijska polja dana su u tablici 3.

Tablica 3 Odstupanja u m za neka tolerancijska polja

3. TEMPERATURA LEAJA I IZBOR ULJA

Temperatura leaja za koju se smatra da je jednaka srednjoj temperaturi ulja u leaju, u
ustaljenom pogonu, kada je postignuta ravnotea izmeu proizvedene topline koja se predaje
okolini, rauna se prema

Temperaturu okolnog zraka uobiajeno je raunati s to = 40C (zatvoreni prostori

strojarnica sa slabom ventilacijom) za dobro provjetravane prostorije, ili za rad na otvorenome
moe se raunati s to = 30C. A koeficijent prijelaza topline s leaja na zrak rauna se prema
iskustvenoj formuli.

gdje je vz 1 m/s brzina strujanja zraka oko leaja. Za neiste povrine uzima se L = 20
W/(m2K) i manje, bez obzira na strujanje zraka. Za umjereno strujanje zraka vz = 1...2 m/s. Za
jako strujanje zraka vz > 2 m/s (prostorije s jakom ventilacijom). Prema navedenoj formuli,
temperatura ulja za odreeni leaj u stacionarnom pogonu ovisi samo o faktoru trenja .
Proraun rashladne (vanjske) povrine leaja prilino je nepouzdan. Rauna se pomou izraza
pri emu se faktor rashladne povrine fL uzima 20 do 25 za lagane transmisijske leajeve, 25
do 30 za srednje transmisijske leajeve, te 30 do 40 za teke transmisijske leajeve.

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Na veliinu rashladne povrine leaja utjee i dio osovine izvan leaja. Budui da prema
dijagramima na slikama od 1 do 4. faktor trenja ovisi samo o Sommerfeldovom broju, a ovaj
samo o dinamikoj viskoznosti, to je i temperatura ulja ovisna iskljuivo o dinamikoj viskoznosti
ulja.

Ova ovisnost se rauna (prema dijagramima na slikama 1-4) za desetak pretpostavljenih

vrijednosti dinamike viskoznosti (obino izmeu 10 i 100 mPas), te se kao karakteristika
leaja ucrtava u -tu dijagram za normna ulja (slika 5). Na presjecitu karakteristika leaja i -tu
karakteristike odabranog ulja, dobije se radna toka leaja, ije koordinate predstavljaju stvarnu
temperaturu leaja u stacionarnom pogonu i dinamiku viskoznost kod te temperature. Ulje se
odabire iskustveno prema tablici 4. Pri upotrebi dijagrama treba voditi rauna da je veina
standardnih leajeva izvedena s obuhvatnim kutom = 180 ili neto manjim, jer na razdjelnoj
ravnini imaju uzdune kanale za raspodjelu ulja, koji prekidaju uljni film, ili pak uope nemaju
gornji dio blazinice. Samo u iznimnim sluajevima leaj se izvodi sa = 360 tj. s neprekinutom
blazinicom. Leajevi kojima je gornja blazinica izvedena s veim udubljenjem za raspodjelu ulja,
odnosno leajevi koji samo na uskim rubovima ukupne irine do 0,3b dodiruju osovinu, raunaju
se sa = 180. Umjesto izbora konkretnog ulja, moe se odrediti samo ISO-VG broj (tj.
kinematika viskoznost u mm2/s kod 40C), a izbor ulja obaviti naknadno u dogovoru sa
specijalistima i korisnicima.
Tablica 4 Izbor maziva za klizne leajeve

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Ukoliko je ovako dobivena temperatura ulja previsoka (za mineralno ulje ne bi smjela
prelaziti 60...75C, iznimno 80C), odabere se drugo ulje s manjom viskoznou. Za brzohodne,
manje optereene leajeve ISO VG broj ne bi smio biti manji od 10, za sporohodne, teko
optereene leajeve preporuuje se ISO VG 32...320. Ako u navedenim rasponima nije mogue
postii odgovarajuu temperaturu ulja, uvodi se dodatno hlaenje, koje se moe ostvariti na vie
naina. Ovdje e se pretpostaviti cijevni hladnjak uronjen u ulje u kuitu leaja. Za njega je
poeljno da razlika temperature rashladne vode na ulazu i izlazu bude t2 t1 = 5...10 K, pa je
srednja temperatura vode

a temperatura ulja se rauna prema izrazu:

Ovdje se rashladna povrina hladnjaka AH rauna iskustveno pri emu se faktor

rashladne povrine hladnjaka fH moe dosta tono izraunati.

Za standardne izvedbe (cijevna spirala u uljnoj kupki, dvostruke stjenke na dnu kuita i
sl.) kree se fH u granicama 2 do 8. Koeficijent prijelaza topline za hladnjak H nepouzdan je
podatak, jer ovisi o brzini strujanja vode u cijevima i intenzitetu mijeenja ulja oko cijevi. Ako ne
postoje pouzdane teorijske ili iskustvene podloge, treba raunati s minimalnim vrijednostima H
= 75...159 W/(m2K). Daljnji tok prorauna isti je kao i onaj opisan za leaj bez dodatnog
hlaenja. Potrebna koliina ulja za hidrodinamiko podmazivanje je:

gdje je:
Qu - faktor protoka maziva, koji se kree u granicama ku = 0,5...0,75.
4. GRANINI UVJETI POGONA
Pored srednjeg dodirnog pritiska u leaju i temperature ulja, koji su ve provjereni,
potrebno je jo provjeriti je li naj manja debljina uljnog filma osigurava hidrodinamiko
podmazivanje, je li dolazi do ciklikog kovitlanja u rukavcu leaju, te je li u uljnom filmu
ostvareno laminarno strujanje ulja.
4.1 Provjera ciklikog kovitlanja rukavca u leaju
Kod veih debljina uljnog filma, poloaj rukavca u leaju postaje nestabilan. Dolazi do
ciklikog kovitlanja najee s frekvencijom od 0,5n. Smatra se da do ove pojave nee doi ako
je ispunjen uvjet

Stvarna vrijednost relativne debljine uljnog filma ho / r dobije se iz slike 2. Ili slike 1. za
Sommerfeldov broj izraunat za dinamiku viskoznost ulja kod radne temperature. Ukoliko ovaj
uvjet nije ispunjen, treba ponoviti proraun s poveanim srednjim pritiskom leaja.

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

4.2 Provjera hidrodinamikog plivanja

Da bi se ostvarilo hidrodinamiko podmazivanje odnosno plivanje rukavca u leaju (a
time i tekue trenje), potrebno je da najmanja debljina uljnog filma ho bude vea od kritine
debljine uljnog filma:

Najmanja debljina uljnog filma dobiva se iz stvarne relativne debljine uljnog filma = ho /
r izraunate u toki 4.1:

Kritina debljina uljnog filma rauna se prema

Srednje visine neravnine Rz1 i Rz2 ovise o primijenjenom nainu obrade, odnosno
stupnja povrinske hrapavosti (tablice 5. i 6.). Veliina h uzima u obzir neparalelnost osi
rukavca i blazinice, progib osovine du leaja, te odstupanje uzdunog presjeka rukavca i
blazinice od nominalnog profila. Budui da je tono odreivanje h mukotrpan posao s
neizvjesnom tonou rezultata, obino se orijentacijski uzima:

Ako su maksimalni progib osovine izmeu dva oslonca ymax i raspon izmeu leajeva l
nepoznati podaci, uvjet hidrodinamikog podmazivanja se rauna priblino

Ukoliko ovaj uvjet nije ispunjen, potrebno je ponoviti proraun sa smanjenom vrijednosti
srednjeg pritiska u leaju.
Tablica 5 Raspon klasa hrapavosti i srednje visine neravnina za razne naine obrade povrina.

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Tablica 6 Povrinska obrada - stupanj povrinske hrapavosti

4.3 Provjera laminarnosti strujanja u uljnom filmu

Laminarno strujanje u uljnom filmu bit e ostvareno ako je Reynoldsov broj manji od
njegove kritine vrijednosti za koju nastupa turbolentno strujanje:

Pri tome je:

Ukoliko ovaj uvjet nije ispunjen, treba ponoviti proraun sa smanjenom vrijednou relativne
zranosti.

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Slika 1. Sommerfeldova znaajka kao funkcija relativne debljine uljnog filma

= ho r , faktora irine leaja = b d i obuhvatnog kuta

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Slika 2. Sommerfeldova znaajka za podruje 0 < 0,3

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Slika 3. Znaajka trenja kao funkcija relativne debljine uljnog filma =ho/r,
faktora irine leaja i obuhvatnog kuta .

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Slika 4. Znaajke trenja za podruje 0< 0,15

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Slika 5. Ovisnost dinamike viskoznosti o temperaturi za normna ulja

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Na sljedeem primjeru su prikazani oblici kanala za dovoenje i razvoenje maziva kod dijeljenih

blazinica.

Slika 6. Oblici kanala za dovoenje i razvoenje maziva kod dijeljenih blazinica

Dimenzije kanala prikazanih na slici 6.

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Na slici 7. Prikazan je primjer dmenzije klizne obloge leajnih blazinica.

Slika 7. Dimenzije klizne obloge leajnih blazinica

GRAFIKI RAD

Dimenzije osovinskih brtvila:

Proraun radijalnog kliznog leaja

GRAFIKI RAD

Proraun radijalnog kliznog leaja

Orijentacijske dimenzije slobodnog prstena za podmazivanje leaja

Za rastavljive prstene vrijede dimenzije D1 i B, a debljinu (s) treba odabrati prema konstrukciji
razdjelnih reka.
Konini zatik (za osiguranje)

Primjer oznaavanja: zatik 10x40