JU UNIVERZITET U TUZLI

MAINSKI FAKULTET
Proizvodno Mainstvo
Predmet: Montani Sistemi

GRAFIKI RAD
Montaa - Deklamerica

Profesor:
Dr. Sc. Demo Tufeki, red. Prof.

Juni, 2013. Godina

Student:
Damir Muminovi

SADRAJ

1. UVOD .............................................................................................................................. 3
2. POJAM PROCESA MONTAE ...................................................................................... 4
3. METODE PROCESA MONTAE ................................................................................... 4
3.1 Metoda postupkom potpune zamjenljivosti dijelova ........................................... 4
3.2 Montaa postupkom nepotpune zamjenljivosti dijelova ..................................... 4
3.3 Montaa postupkom grupne zamjenljivosti dijelova ........................................... 5
3.4 Montaa postupkom podeavanja dijelova ........................................................ 5
3.5 Montaa postupkom regulisanja dijelova ........................................................... 6
4. ORGANIZACIONI OBLICI POSTUPKA MONTAE ...................................................... 6
5. ANALIZA POGIODNOSTI PROIZVODA ZA MONTAU I STEPEN SLOENOSTI ..... 6
5.1. Ocijena stepena pogodnosti proizvoda za automatsku montau ...................... 7
5.2. Projektovanje postupaka rada i tehnolokih sistema u montai ........................ 9
5.3. Proraun ocijene pogodnosti proizvoda za automatsku montau ................... 10
6. ANALIZA I VRSTA SPAJANJA ................................................................................... 12
7. ZAKLJUAK ................................................................................................................ 14
8. PRILOZI ........................................................................................................................ 15

1. UVOD
Proces montae predstavlja dio procesa proizvodnje u okviru koga se od sastavnih
dijelova izrauju sloeni predmeti rada - prizvodi. Ako se posmatra proizvodni sistem sa
osnovnom ulaznom veliinom ''polufabrikat'' i izlaznom veliinom ''proizvod'', proces
montae je dio tog sistema sa viestrukim vezama u okviru sistema, posebno sa
proizvodnjom dijelova.
Predmet rada u okviru procesa montae se naziva predmet montae ili montana
jedinica. On se sastoji od dijelova i u toku procesa montae se prevodi iz odreenog
polaznog stanja u konano stanje po zavretku montae, pri emu znaajnu ulogu imaju
karakteristike dijelova kao to su obiik, dimenzije, masa, itd.

2. POJAM PROCESA MONTAE

Pojam montae dolazi od francuske rijei montage to znai sastavljanje, sklapanje,
slaganje. Pod procesom montae se podrazumjeva dobivanje proizvoda vieg stepena
sloenosti sastavljanjem proizvoda nie sloenosti. Svakako, to se odnosi na sloeni
proizvod koji se sastoji od vie pojedinanih elemenata (vijci, vratila, leaji, itd...) ili vrlo
sloeni proizvodi koji se sastoje od ve montiranih sklopova. Zbog toga procesi montae
su vrlo sloeni tehnoloki procesi, jer mogu biti procesi zavrne montae kada se dobija
finalni proizvod i procesi predmontae kada se spajaju sklopovi razliitih vrsta. Proces
montae je dio procesa proizvodnje gdje se od pojedinanih dijelova izrauju sloeni
proizvodi.
Prema tome, ukupni proces proizvodnje sastoji se od dvije faze i to:
- tehnolokog procesa izrade pojedinanih - sastavnih elemenata,
- tehnolokog procesa montae sastavnih elemenata.

3. METODE PROCESA MONTAE

U procesu montae dijelovi koji se spajaju nalaze se u odreenom meusobnom
poloaju to se prikazuje na sklopnom crteu. Ovisno od stepena tanosti izrade dijelova i
zahtijeva tanosti u postupku montae postoji pet metoda montae:
- montaa postupkom potpune zamjenljivosti dijelova,
- montaa postupkom nepotpune zamjenljivosti dijelova,
- montaa postupkom grupne zamjenljivosti dijelova,
- montaa postupkom regulisanja dijelova,
- montaa postupkom pojedinanog podeavanja.

3.1. Metoda postupkom potpune zamjenljivosti dijelova

Ova montaa osigurava potpunu zamjenljivost dijelova, bez dodatnih radova, jer su
dijelovi izraeni u podruju konstruktivnih tolerancija. Prednost ove montae je u
jednostavnosti i ekonominosti montae, lakoj zamjeni oteenih dijelova u eksploataciji,
jednostavnoj tehnolokoj pripremi montae i mogunosti montae na traci. Zbog
navedenih prednosti, gdje god je to mogue, treba teiti primjeni ove metode u procesu
montae uz uslov da to dozvoljavaju ukupni trokovi.

3.2. Montaa postupkom nepotpune zamjenljivosti dijelova

Ova metoda polazi od saznanja da se ekstremne - granine vrijednosti mjera rijetko
postiu u praksi. Zbog toga i uz primjenu teorije vjerovatnoe tehnika tolerancija T t se
proiruje i prima vrijednosti ekonomske tolerancije T e, to stvara olakice u procesu
obrade dijelova. Svakako, jedan dovoljno mali broj dijelova e biti neupotrebljiv pri
montai, jer je izgraen u izvan polja tolerancije Tt. Meutim, i ovi dijelovi koji su izraeni
u graninom podruju tolerancije Te mogu se uz doradu sklopiti u koristan proizvod.
Zbirna tolerancija se moe priblino odrediti po izrazu:

T t

m 1

(K T )
i 1

i i

Gdje su:
t - faktor rizika;
Ki - koeficient disperzije;
Ti - tolerancija lanova mjernog niza;

3.3. Montaa postupkom grupne zamjenljivosti dijelova

Kod montae postupkom grupne zamjenljivosti uvode se iroke tzv. ekonomske
tolerancije koje su pogodne u procesu izrade. Da bi se postigla odgovarajua tanost
elemenata u spoju nakon izrade izvodi se grupisanje dijelova u n polja tolerancije veliene
Tt. Tada je ukupno polje tolerancije u procesu izrade: Ti n Tt ,
gdje je:
n - broj grupa;
Tt - pojedinana tolerancija kod metode potpune zamjenljivosti;
Ova montaa primjenjuje se kod ekstremno visokih zahtjeva, npr. klip bosch pumpe
ili kada se sparuju dva lana. Spergnuti rukavac i otvor imaju istu oznaku grupe tako da se
tolerancija u procesu izrade Ti smanjuje na toleranciju Tt u procesu montae.

3.4. Montaa postupkom podeavanja dijelova

Primjenom podeavanja, pojedine tolerancije lanova mjernog niza se mogu
proiriti, pa tako dobiti ekonomske tolerancije i ekoninu proizvodnju. Dakle, ovom
metodom montae svi sastavni dijelovi mogu imati ekonomski prihvatljive tolerancije koje
e

m 1

su koritene u fazi izrade dijelova T i , tako da se sumarna tolerancija Ti

biti vea od

propisane tehnike tolerancije lana T . Zato se pri montai mora izvriti izmjena
odreenih mjera u mjernom nizu kako bi se dobila funkcionalno tehniki potrebna
tolerancija T . To se postie doradom kompenzacijskog lana kako bi se izmijenila velika
sumarna tolerancija izrade. Dakle, primjenom ekonomskih tolerancija u fazi izrade pojavio
se tolerancijski viak k koji treba ukloniti u procesu montae, a koji iznosi:
m 1

k Ti T
e

gdje je:
m 1

m 1

i 1

e
e
e
e
T i Ti - zavrni lan ekonomskih tolerancija u fazi izrade lanova

niza Ai ;
m 1

m 1

T i T i - zavrni lan tehnikih propisanih tolerancija.

Osnovni nedostaci ove metode su poveanje utroka rada pri moontai i trokova
montae zbog potrebe podeavanja. Primjena ove metode je kod pojedinane i
maloserijske proizvodnje.

3.5. Montaa postupkom regulisanja dijelova

Ova metoda je slina metodi podeavanja s tim to se tolerancija zavrnog lnana
ne korigira doradom ve kompezacijom pomou elemenata kao to su: ahure, distantni
prstenovi, osigurai, vijci za regulisanje, ekscentri, klinovi, idt. Kod ove metode nema
dorade kompezacijskog elemeenta to je i osnovna prednost u odnosu na metodu
podeavanja.

4. ORGANIZACIONI OBLICI POSTUPKA MONTAE

Organizacioni oblik montae ovisi o koliini, vrsti i sloenosti proizvoda, te stepenu
razraenosti konstrukcije i tehnologiji izrade. Postoje dva osnovna organizaciona oblika
montae, i to: stacionarni i tekui. Stacionarna montaa je kod pojedinane i maloserijske
proizvodnje, dok je tekua montaa kod velikoserijske i masovne proizvodnje. Strukturu
programa i sredstava montae odreuje ekonominost procesa montae, dok sredstva i
organizacioni oblik odreuju produktivnost i trokove montae. Zbog toga, izbor
organizacionog oblika procesa montae direktno utie na optimalnost projektiranog
procesa.

5. ANALIZA POGIODNOSTI PROIZVODA ZA MONTAU I STEPEN

SLOENOSTI
Osnovna je karakteristika montae da na poetku procesa montae postoji
odreena koliina pojedninanih elemenata, dok na kraju montae postoji sklop ili finalni
proizvod sastavljen iz tih dijelova. Montaa je sloen tehnoloki proces t zahtijeva da se
jo u toku konstrukcije definiu uvjeti tehnologinosti za optimalnu montau. Konstrukcija
proizvoda je osnovna podloga za projektiranje procesa montae te bitno utjee na sami
proces, jer tehnolog u okviru ve postojeih konstruktivnih rjeenja odluuje o najboljem
moguem slijedu operacija.
Dakle, poboljanjem tehnologinosti konstrukcije u pogledu montae mogu se
stvoriti predpostavke da montaa bude racionalna i ekonomski opravdana.
Konstrukcija je tehnologina i pogodna za montau ako:
- je vrijeme montae minimalno;
- su trokovi montae minimalni;
- se mogu racionalizirati organizacioni oblici montae;
Pogodan proizvod za montau treba zadovoljiti osnovne kriterije:
- da je podijeljen na vei broj nezavisnih sklopova i podsklopova;
- da su svedene na minimum operacije i zahvati podeavanja, posebno kod obrada
skidanjem strugotine;
- da je reduciran broj sastavnih dijelova;
- da je lako rukovanje dijelovima u procesu montae;
- da je mogue primjeniti elemente automatizacije;

Pogodnost proizvoda za automatsku montau analizira se pirmjenom kompleksne

mtode koja uzima u obzir konstruktivne i tehnoloke karakteristike procesa montae.
Analiza se svodi na osnovu kvantitativnih karakteristika dijelova podijeljenih u sedam vrsta,
gdje svaka od njih predstavlja odreeno obiljeje dijela koje se izraava brojnom oznakom
(kvantitativno). Za odreivanje ukupne sloenosti svakom dijelu se dodjeli brojana
oznaka. Sabriranjem brojanih oznaka dobije se sloenost bi.
Pogodnost proizvoda za automatsku montau odreuje se kvantitativnom metodom koju
odreuju tri pokazatelja:
- Ukupni stepen sloenosti proizvoda pokazuje sumu pojednianih sloenosti dijelova
koji ulaze u sastav proizvoda:
m

B ni bi
I 1

- Srednja vrijednost ukupnog stepena sloenosti:

B
Bsr .
q
- Stepen pogodnosti proizvoda za automatsku montau:
m

K pog

ni Si

i 1

gdje su:
bi - pojedinana sloenost i tog elementa;
ni - broj istoimenih elemenata koji ulaze u proizvod;
m - broj razliitih elemenata koji ulaze u proizvod;
q - ukupan broj elemenata u proizvodu;
Si - stepen sloenosti i tog elementa;
Proizvod je pogodan za automatsku montau ako je B minomalno (B min.), ako
je Bsr minimalno (Bsr min.) i Kpog 3. Optimalna varijanta montae dobije se uporedbom
vie konstruktivnih varijanti proizvoda, gdje se za poreenje koriste pokazatelji K pog i Bsr.

5.1. Ocijena tepena pogodnosti proizvoda za automatsku montau

Za ocjenu stepena pogodnosti proizvoda za automatsku montau koristi se
kompleksna metoda koja uzima u obzir konstruktivne i tehnoloke karakteristike procesa
montae. Osnov metode ini princip poelementarne analize konstrukcije proizvoda i
njegovih elemenata, karakterisktika procesa montae i materijala sa stanovita
mogunosti automatskog izvoenja operacija: orijentacija dijelova u prostoru, dovoenje u
radnu poziciju, pozicioniranja i stezanja u radnoj poziciji, skidanja, meuoperacionog
transporta, itd. Poelementarna analiza se izvodi na osnovu objektivnih i kvantitativnih
karakteristika dijelova i proizvoda u cjelini. Pri izvoenju ocjene pogodnosti dijelova za
automatsku montau uzimaju se u obzir: oblik, mehanika svojsta, mogunost spajanja,
gabaritne dimenzije i druge karakteristike samog elementa.
Svojstva elemenata su podjeljena u 7 vrsta sa odreenim bojem karakteristika, gdje
svaka od tih karakteristika predstavlja odreenu osobinu elemenata i izraava se
brojanom oznakom.

VRSTA I - razdvaja dijelove po nainu njihove orijentacije u prostoru. Rubrika ''nije

potrebna orijentacija'', iako odraava svojstvo procesa (a ne dijela), ukljuena je u emu,
jer su rasprostranjene i takve operacije, kod kojih orijentacija dijelova nije potrebna.
VRSTA II karakterie svojstva spajanja dijelova pri automatskom orijentisanom
transportu. U zavisnosti od naina spajanja postoje razne metode razdvajanja dijelova.
Najprostije se razdvajaju dijelovi koji su mehaniki spojeni, a najtee dijelovi sastavljeni
pod dejstvom meumolekularnih sila (adhezija).
VRSTA III i IV karakterie svojstva oblika dijela. U osnovi se ove podjele odnose na
dijelove iji su odnosi mjera: za okrugle dijelove l0/d>1, odnosno ako nisu okrugli l0/d>1 i
l0/h>1. jednako dimenzionisani su oni dijelovi iji je odnos dimenzija l0/d1; l0/b1 i l0/h1.
Pod ploicama se podrazumjevaju dijeloci sa odnosom dimenzija l 0/d<1, l0/b<1 i l0/h<1.
dimenzije tankih ploica stoje u meusobnom odnosu l 0/d<=0,01; h/ l0<=0,01. Dijelovi
nepostojanog oblika su tanki, gibki elementi koji pri transportu mogu biti deformisani ili
oteeni. U minijaturne i mikrominijaturne dijelove spadaju elementi mikroelektronike i
integralnih ema.
VRSTA V odreuje svojstvo simetrije dijela.
VRSTA
VI karakterie spoljenji oblik dijelova pri emu je za osnovu razdvajanja
oznaka uzeto postojanje i oblik centralnog otvora. Pod centralnim otvorom podrazumjeva
se takav otvor ija je osa paralelna duoj strani, a ona je ujedno osa simetrije ili osa
obrtanja dijela.
VRSTA VII sadri pomone povrine elemenata konstrukcije dijelova koji utiu na
sloenost automatizacije tehnolokog procesa.
U ovako razraenoj emi dati su brojevi kao oznake, koji oznaavaju sloenost
automatizacije izvravanja operacija i odreuju stepen sloenosti ugradnje elemenata. to
je proces automatizacije sloeniji po datim parametrima se veim bojem karakterie
oznaka tog parametra. Vea sloenost znai nedovoljnu spremnost za automatizovanu
montau djelova, i ako ocjena iznosi 6 i vie, pri analizi djelova treba biti oprezan.
Postojanje jedne ili nekoliko oznaka sa velikim brojevima ne daje potpunu karakteristiku
sloenosti dijela, jer se sloenost dijela karakterie sumom sloenosti pojedinih
parametara procjene.
Za dobijanje ukupne sloenosti, istraivanim dijelovima se dodjeljuju brojane
oznake i sabiranjem tih brojanih oznaka dobija se sloenost b, i na osnovu toga se izvodi
zakljuak o stepenu spremnosti dijela za automatsku montau. Tako su utvrena etiri
stepena sloenosti automatizacije montae. Ako za neki dio dobijemo jednu od cifara 8 ili
9, to se stepen sloenosti poveava za jednu kategoriju.

5.2. Projektovanje postupka rada i tehnolokih sistema u montai

Razrada postupka rada u montai i projektovanje tehnolokih sistema na kojima e
se izvoditi ti postupci, je vrlo sloen i odgovoran zadatak i sastavni je dio tehnike
pripreme proizvodnje. Osnovni zahtjevi u projektovanju postupaka rada i sistema u
montai su: obezbjeenje visokog kvaliteta montiranih proizvoda, postizanje maksimalne
proizvodnosti i ekonominosti procesa uz to vee uee mehanizacije i automatizacije u
izvoenju procesa montae.
Osnove projektovanja tehnolokog postupka i sistema u montai, koje se izvodi
postupno u tri osnovna koraka, ine: izbor optimalne vrijednosti procesa, postupka i
redoslijeda izvoenja zahvata u operaciji, odreivanje tehnikih uslova za montau
elemenata i proizvoda po operacijama, izbor i konstrukcija potrebnih alata, pribora i
ureaja, izbor metoda i sredstava tehnike kontrole kvaliteta montae, izraunavanje
vremena potrebnog za izvrenje operacije, odreivanje racionalnih oblika transporta
elemenata, sklopova i proizvoda, izbor i projektovanje transportnih sredtava, razrada
tehnoloko-tehnike dokumentacije, itd.

5.3. Proraun ocijene pogodnosti proizvoda za automatsku montau

Ocjena pogodnosti konstrukcije deklamerice za automatsku montau je izvrena uz
pomo "kvantitativne metode" na osnovu stepena sloenosti. Na osnovu eme na kojoj je
prikazana struktura proizvoda i tabele po kojima se vri ocjena primjenom navedene
metode odreena je sloenost (bi) i stepen sloenosti (Si) svih sastavnih elemenata datog
proizvoda.
I
II
III
IV
V
VI
VI

Gornja vilica
4000000
200000
10000
9000
200
00
7
4219207

Gornji poklopac
I
2000000
II
200000
III
40000
IV
3000
V
800
VI
90
VI
2
2243892

Donja vilica
I
II
III
IV
V
VI
VI

I
II
III
IV
V
VI
VI

I
II
III
IV
V
VI
VI

Donji poklopac
2000000
200000
40000
3000
800
90
2
2243892
Osigura

Klin
I
II
III
IV
V
VI
VI

4000000
200000
10000
9000
200
00
4
4219207

1000000
000000
10000
2000
200
20
4
1012224

I
II
III
IV
V
VI
VI

1000000
000000
00000
3000
700
30
0
1003730

Opruga
1000000
200000
20000
1000
200
00
0
1221200

10

Tabela 01. Izrada dijelova

Broj
dijelova

Brojana
oznaka

Sloenost
(bi)

Stepen
sloenosti
(Si)

Vilica

421907

23

III

Poklopac

2243892

30

IV

Klin

1012224

12

II

Osigura

1003730

14

II

Opruga

1221200

Naziv
Dijela

Izgled dijela

Ukupni stepen sloenosti je:

3

B ni bi 2 23 2 30 1 12 1 14 1 8 140
i 1

Srednja vrijednost stepena sloenosti je:

B 140
Bsr.
20
q
7
Stepen pogodnosti proizvoda za automatsku montau je:
3

si

2 3 2 4 1 2 1 2 1 1 19

2,80 < 3
q
7
7
Na osnovu ovoga se moe zakljuiti da jeste ekonomski opravdano automatizovati proces
montae ocjenjivanog sklopa.
K pog

i 1

11

6. ANALIZA I VRSTA SPAJANJA

U konstrukciji datog proizvoda zastupljena je vrste spajanja klinom.

Slika 1. Struktura proizvoda

Slika 2. Strukturna ema

12

Tabela 02. Lista zahvata

Lista zahvata
Oznaka
1.
01
02
03
04
05

Naziv zahvata
2.
Postavljanje gornje i donje vilice
Postavljanje opruge
Ubacivanje klina
Postavljenje osiguraa
Postavljanje poklopaca

TMU

Puta

3.

4.

Suma
TMU
5.

List
6.

Slika 3. Mreni dijagram

13

7. ZAKLJUAK
Idealni uslovi za montau postoje onda kada se pri montai spaja to je mogue
manje dijelova uz primjenu racionalnih postupaka i elemenata spajanja, uz ispunjen uslov
potpune zamjenjivosti dijelova, pri visokom stepenu paralelnosti rada i bez prostornih
ogranienja.
Konstrukcija proizvoda bitno utie na proces montae, jer je on praktino odreen
konstruktivnim rjeenjem proizvoda, pa je zbog toga racionalizaciju procesa montae i
snienje cijena kotanja proizvoda mogue efektivnije i u veem broju sluajeva postii
poboljanjem konstruktivnog rjeenja, nego tehnikim i organizacionim mjerama pri
nepromjenjenoj konstrukciji.
Da bi se izvrilo dovoljno kvalitetno obuhvatanje svih zahtjeva u vezi obezbeivanja
pogodnosti proizvoda za montau, neophodna je tijesna saradnja izmeu konstruktora i
tehnologa.

14

8. PRILOZI
11.1. Popis slika
Slika 01. Struktura proizvoda
Slika 02. Strukturna ema
Slika 03. Montani program

11.2. Popis tabela

Tabela 01. Izrada dijelova
Tabela 02. Lista zahvata

11.3. Skraenice
RM - Radno mjesto

15