Izvorni znanstveni rad (original scientific paper)

726.825(497.6 Kaotice)
726.825(497.6 Raonii)
ZIJAD HALILOVI
Nekropola sa stecima na lokalitetu Mramorje u zaseoku Raonii, Kaotice, Viegrad
Abstrakt: Pored historijskog prikaza ireg podruja, ovim radom e biti obuhvaena tehnika
obrada steaka i grobne humke (tumulusa) na lokalitetu Mramorje u zaseoku Raonii, selo
Kaotice, opina Viegrad. Lokalitet se nalazi na manjem breuljku, pokraj puta, koji je bio
aktivan i udoba Ilira. Put je vodio iz Meee, prelazio na desnu stranu rijeke Drine, te preko
Kaotica nastavlja do Strgaine i povezivao podruje donjeg Polimlja, sa zemljom Pavlovia.
Koriten je i u vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini(1878-1918). Zahvaljujui
sauvanim podacima u srednjovjekovnim ispravama, podruje Kaotica, nije ulazilo u sastavu
zemlje Pavlovia, ali je isto tako interesantna injenica da je porodica Vladimiri-Radosali bila
porijeklom iz Kaotica (Kotice) te da su lanovi spomenute porodice bili knezovi nieg reda na
dvoru Pavlovia.
Kljune rijei: Raonii, Kaotice, steci,
Abstract: Beside the histroical overview of the broader area. This papaer will also encompass the
tehnical analysis of medieval tombstones and a grave tumulus on the site of Mramorje in the
village Raonii, in Kaotice, municipality of Viegrad. The site is located on a small hill, next to
the road which was used in the time of the Illyrians. The road led from Meea, across the right
side of the River Drina, over Kaotice to Strgaina, connecting the lower Polimlje with the land
of the noble family Pavlovii. It was used in the period of Austro-Hungarian rule over Bosnia and
Herzegovina (1878-1918). Due to the preserved informatio in the medieval documents, we know
that the region of Kaotica was not a part of the Pavlovii property, but it is also interesting that
the family of Vladimiri-Radosali stemmed from Kaotice (Kotice) and that members of this
family werw counts of lower status on the Pavlovii court.
Key words: Raonii, Kaotice, medieval tombstones steci
Geografski poloaj
Naselje Kaotice se nalazi na desnoj strani rijeke Drine, u blizini Meee, od opine Viegrad
udaljeno je 12, 24 km zrane linije u pravcu jugozapada. U zaseoku

211

Raonii iznad Kaotica nalazi se lokalitet Mramorje, ija je nadmorska visina 869 m, geografska
irina N 43 41.583' i geografska duina E 19 11.838'

ili N 4839420.253 E 6596927.200

EPE:1,8 SBAS. (Sl. 1.).

Sl. 1. Poloaj lokaliteta Mramorje u Raoniima, google snimak

Na lokalitetu se nalazi prahistorijska grobna gomila (tumulus) i nekropola sa 12 steaka. (Sl. 2.).

Sl. 2. Lokalitet Mramorje, foto Emin Raoni 28. 08. 2009. godine

1
2

Google earth, preuzeto dana 13. 11. 2011. godine

GPS Magelan professional, preuzeto na terenu dana 12. 11. 2011. godine
212

U katastarskim knjigama lokalitet se nalazi na prostoru oznaenom kao k.. broj 3114, posjedovni
list broj 39, k.o. Kaotice, opina Viegrad, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. (Sl. 3.).

Sl. 3. Kopija katastarskog plana

213

Historijski podaci
Prahistorijske grobne gomile (tumulusi) u Bosni i Hercegovini su poznati pod razliitim nazivima
(gomila, kamena gomila, gromila, grobna gomila, umka, humka, unjka, zaspa). Spadaju meu
najbrojnije prahistorijske objekte s osnovnom koncentracijom u junoj Bosni, Podrinju i
Hercegovini, a sporadino se pojavljuju i u centralnoj i sjevernoj Bosni. Tumulusi predstavljaju
nasute objekte po pravilu krune osnove (ponekad i eliptine), prvobitno najvjerovatnije kupastog
oblika, a sauvani su najee u obliku vie ili nie kalote. Podizani su od zemlje kombinacijom
zemlje i kamena, a u tipino krakim krajevima od kamena (osim onih u poljima). Izuzimajui
tumuluse u fortifikacionoj funkciji (tzv. limitni tumuli u okviru gradinskog fortifikacionog
sistema) kao i one u funkciji kultnih objekata zaspa,3 najvei dio tumulusa su sepulkralni
objekti s jednom ili vie sahrana koje opet mogu biti funkcionalno povezane (sahrane iz iste
hronoloke faze u porodinom ili rodovskom tumulusu) ili pak iz razliitih faza istog perioda.
Nerijetko se susreu i sahrane iz razliitih epoha (npr. naknadne sahrane iz rimskog doba ili
itave srednjovjekovne nekropole na prahistorijskim tumulusima).4 U nauci je utvreno da grobne
gomile na prostoru Bosne i Hercegovine pripadaju prahistorijskim Ilirima, pa se stoga i nazivaju
ilirskim tumulima.
Podruje sela Kaotice ulo je 1373. godine u sklop srednjovjekovne bosanske drave, kada su
oblasni gospodar Lazar Hrebljanovi (oko 1370. do 1389.) i bosanski ban, kasnije kralj Tvrtko I
Kotromani (1353.-1391.) u borbama pobijedili Nikolu Altomanovia i podijelili njegovu zemlju.
Sjeverna oblast do samog ua Lima u Drinu sa utvrenim gradovima Dobrunom, Rudnikom i
Uicem pripala je knezu Lazaru, a ban Tvrtko pripojio je bosanskoj dravi srednji dio zemlje,
Podrinje i Polimlje, sve do iza Prijepolja.
Nakon smrti kralja Tvrtka I. vlast u gornjem Podrinju i donjem Polimlju su preuzela dva oblasna
gospodara: knez Pavle Radenovi Pavlovi (1415.) i veliki vojvoda Sandalj Hrani (1435.),
lan porodice Kosaa.
Pavlovii su drali uski pojas s desne strane Drine od ua Lima sa Viegradom i Dobrunom. Tim
podrujem vladaju poslije smrti Pavla Radenovia njegovi sinovi Petar Pavlovi (1420.), i
Radoslav Pavlovi (1441.), konano Radoslavljev sin vojvoda Ivani (1450.).
Zaspa narodni naziv za poseban oblik prahistorijskog tumulusa u zapadnoj Bosni. U novije vrijeme se
gubi i zamijenjen je nazivima (humka, unjka, crkvina, glavica i sl.), ali uz jo ouvanu tradiciju da se radi o
zasutoj crkvi. U pitanju su obino tumulusi nasuti zemljom ili mjeavinom zemlje i pijeska, ponekad i
kamena, veih dimenzija, visine i do 10 m. Prvi ih je zabiljeio F. Fiala (1896. godina.). Poznatije su: Zaspa
u Benkovcu kod Bosanske Krupe, Crkvina u Johovici kod Bosanskog Novog, Glavica (Hunjka) u
Rejzoviima kod Kljua i Humka u Kljevima kod Sanskog Mosta. Okvirna datacija je bronzano i eljezno
doba (XVIII III st. p.n.e.); Borivoj ovi, Zaspa u: Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, tom I,
Zemaljski muzej u Sarajevu, Sarajevo 1988, 190.
4
Borivoj ovi, Tumulus u: Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, tom I, (ur. Borivoj ovi)
Zemaljski muzej u Sarajevu, Sarajevo 1988, 173.
3

214

Poslije Ivania tim podrujem vladaju njegova braa vojvoda Petar i knez Nikola do 1463.
godine. U podruju Drine i ua Lima u Drinu, Pavlovii su drali s lijeve strane Drine grad
Brodar, dok se na desnoj strani Drine u njihovom posjedu nalazila planina Bujak, na samoj
granici rudske i viegradske optine. Tu je 29. IX. 1447. godine Ivani Pavlovi izdao povelju,
kojom potvruje Dubrovanima trgovake povlastice, a zavrava sa rijeima: na planini na
Bujaku prema naem gradu Brodaru. U podruju planine Bujaka, a u blizini sela Mramor, Ivani
i njegova braa imali su svoj dvor i upravo je tu pisana spomenuta povelja.5
Porodica Kosaa, odnosno herceg Stjepan Kosaa drao je u svom posjedu itavu lijevu stranu
Lima od Komorana, juno od Prijepolja pa do samog ua Lima u Drinu, a na desnoj strani te
rijeke grad Miloevac i vjerovatno ugao izmeu lijeve obale Uvca i Lima. A. Bejti navodi da se
posjed Kosaa irio na desnoj strani Lima i nizvodno od ua Uvca. U prilog tome navodi naziv
toponima Sandaljeva kosa u sastavu sela Bijelo brdo, to govori da su Pavlovii u svom posjedu
na desnoj obali Drine drali samo uski pojas, koji je u istonom pravcu vodio izmeu Dobruna i
Bijelog Brda. Posjed Pavlovia na desnoj strani Drine bio je identian onom koji je imao knez
Lazar 1373. godine, kao sjeverni dio Altomanovia zemlje.6
Nakon zauzimanja bosanskog kraljevstva od strane Osmanskog carstva, u blizini Meee, iznad
ua Lima na lijevoj strani Drine, na prostoru istoimenog srednjovjekovnog grada formirana je
nahija Brodar.7
Predmet ovoga rada nije nekropola steaka aplja, ali je neophodno spomenuti je u kontekstu
pisanih i materijalnih podataka o Kaoticama. Pored srednjovjekovnih isprava u kojima se
spominju lanovi porodice Vladimiri-Radosali, irilski natpis urezan na steku spomenute
nekropole, govori da je ispod nadgrobnika sahranjen Juraj brat Radojev. Natpis u transkripciji
glasi: + A se lei Juraj (kon'=kod) Radoja, svoga gospodiia.8 Pisar Radoja naziva
gospodiiem (vlastelinom), poput pisara iz Dubrovnika, dok uz Jurja nema titule.
U povelji vojvode Ivania Pavlovia izdatoj Dubrovanima 29. IX. 1442. godine knez Juraj, sin
Radosava Vladimiria, potpisao se u svojstvu svjedoka umjesto svoga brata kneza Radoja; ... i ne
namiri tui knez' Radoje Radosava Vladimiria na negovo sije misto zakle se brat' negov knez'
Jurai.

Alija, Bejti, Rudo i rudski kraj kroz vijekove u: Separat iz knjige Rudo spomenica povodom 30godinjice Prve proleterske brigade, Sarajevo, 1971, 185-186.
6
Bejti, Rudo i rudski kraj, 186.
7
Hazim, abanovi, Bosanski paaluk postanak i upravna podjela, Svjetlost, Sarajevo, 1982, 131.
8
Marko, Vego, Novi i revidirani srednjovjekovni natpisi iz Bosne, Nae starine XIV-XV, Godinjak
Zavoda za zatitu spomenika kulture prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
1981, 55.

215

Iz navedenog se vidi da su braa knezovi Radoje i Juraj bili sinovi Radosava Vladimiria,
poslanici vojvode Ivania Pavlovia. Knez Radosav Vladimiri je stalno sluio na dvoru knezova
Pavlovia. Knez Radosav se u tom svojstvu spominje 31. XII. 1427. godine, a njegov sin Jurko
(Juraj) Vladimiri 25. X. 1432. godine. U potvrdi vojvode Petra i brata mu kneza Nikole
Pavlovia, Dubrovanima od 15. VI. 1454. godine, pojavljuje se kao svjedok knez Juraj
Radosali. Pod prezimenom Radosali, Marko Vego podrazumijeva Vladimirie. Iz navedenih
pisanih dokumenata i natpisa Jurja Vladimiri-Radosalia iz Kaotica, moe se zakljuiti da je
knez Radoje Vladimiri- Radosali umro iza 29. IX. 1442. godine, a knez Juraj VladimiriRadosali, iza 15. VII. 1454. godine. Taj zakljuak potvruje i sadraj natpisa na steku sa
lokaliteta aplja u Kaoticama. Sve navedeno upuuje na injenicu da je porodica VladimiriRadosali bila porijeklom iz Kaotica (Kotice) kod Meee.9
Na osnovi podatka u literaturi,10 (sl.4.), uoavamo injenicu da podruje Kaotica u srednjem
vijeku, nije ulazilo u sastav zemlje Pavlovia, ali istovremeno na osnovi spomenutih
srednjvojekovnih isprava, doznajemo da su lanovi porodice Vladimiri- Radosali knezovi nieg
reda na dvoru Pavlovia.

Sl. 3. Karta identifikovanih naselja zemlje Pavlovia prema popisu iz 1604. godine
9

Vego, Novi i revidirani, 55.

Milo d. Mikanovi, Karta identifikovanih naselja zemlje Pavlovia prema popisu iz 1604., u: Zemlja
Pavlovia srednji vijek i period turske vladavine. Zbornik radova (ur. Milan Vasi) Akademija nauka i
umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajevo, Banja Luka, Srpsko Sarajevo, 2003, 2-3 i 611613.
10

216

Sadraj natpisa sa nadgrobnika pod kojim je sahranjen Juraj, na lokalitetu aplja u Kaoticama,
upuuje na injenicu da su knez Radosav Vladimiri i njegovi sinovi Radoje i Juraj porijeklom iz
Kaotica (Kotice) kod Meee. Postavlja se pitanje da li je granica zemlje Pavlovia i prije ua
rijeke Lim u Drinu prelazila na desnu obalu Drine i obuhvatala podruje sela Kaotice, odnosno
kakav status su uivali lanovi porodice Vladimiri-Radosali na dvoru Pavlovia, ako se zna
injenica da podruje kojim su upravljali nije bilo u sklopu zemlje Pavlovia?
Prethodna zakonska zatita
U Prostornom planu BiH do 2000. godine na podruju opine Viegrad kao spomenik III
kategorije uvrten je 31 lokalitet nekropola sa stecima (1015 steaka)

bez preciznije

11

identifikacije.

Nekropola steaka Mramorje u Raoniima, Kaotice nije bila evidentirana i upisana u Registar
spomenika kulture Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, dok je nekropola steaka
aplja, Kaotice, bila evidentirana sa 15 sauvanih steaka, ali takoer nije bila upisana u
Registar spomenika kulture Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine.12
Na 52. sjednici Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika odranoj od 21. do 23. novembra
2011. godine Historijsko podruje Prahistorijski tumulus i nekropola sa stecima na lokalitetu
Mramorje u zaseoku Raonii, Kaotice, opina Viegrad, RS, proglaeno je nacionalnim
spomenikom 13
Istraivaki i konzervatorsko-restauratorski radovi
Istraivake radove u smislu popisa i obilaenja lokacija na podruju opine Viegrad vrio je
efik Belagi.14 Natpis Juraja iz Kaotice kod Meee, obradili su; iro Truhelka15 i Marko
Vego.16

Konzervatorsko restauratorski radovi nisu preduzimani.

Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b valorizacija, prirodne i kulturno-historijske
vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i
Urbanistiki zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo 1980, 51.
12
Dopis Zavoda za zatitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-44071-1/11, od 27. septembra 2011. godine, dostavljen Komisiji za ouvanje nacionalnih spomenika 30. 09.
2011. godine.
13
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=192&lang=1
14
efik, Belagi, Steci, kataloko-topografski pregled, Veselin Maslea, Sarajevo, 1971, 255-260.
15
iro, Truhelka, Bosanica, prinos bosanskoj paleografiji, Glasnik Zemaljskog Muzeja u Bosni i
Hercegovini, knjiga IV, Sarajevo, 1889, 77.
16
Vego, Novi i revidirani, 55.
11

217

Opis nekropole sa stecima na lokalitetu Mramorje

U sjevernom dijelu lokaliteta, na najvioj taki, nalazi se tumulus promjera od oko 3,5 m. U
odreenim dijelovima vidljivi su u krug postavljeni kamenii od 10-30 cm. Kamenje je iste vrste
u cijelom obimu tumulusa. Steci su poredani u nizu od sjevera ka jugu, a orijentirani su u pravcu
zapad istok. Pripadaju vrsti poloenih kamenih monolita razvrstanih u tri forme; ploa, sanduk i
sljemenjak. (Sl. 5.).

Sl. 5. Plan nekropole sa stecima, izradila Amra Sari

Njihovo umjetniko oblikovanje oituje se u formi i ukrasu. Na ovoj nekropoli postignut je visoki
nivo estetske vrijednosti forme: pojedini steci imaju relativno velike dimenzije. Osnovni
umjetniki kvalitet steaka predstavljaju ukrasi izvedeni u visokom reljefu i udubljivanju. Od
ukupno 12 spomenika; 4 ploe, 2 sanduka i 6 sljemenjaka, ukraena su tri; sljemenjak br. 3.,
ploa br. 4. i sanduk br. 10. (Sl. 6.). Njihovi ukrasni motivi su; cik-cak linija, tordirano ue,
obina bordura, povijena loza, dvostruka spirala, vodenica, polumjesec, jabuka, figuralna
predstava_konjanik svojim kopljem ubija velikog zmaja, koji je napao prestraenu ensku osobu,
motiv zmaja u krugu, djedovski tap te simbol za koji je mogue pretpostaviti da se radi o nekoj
vrsti simetrino postavljenih spirala sa rukama. (Sl. 7. i 8). Steci su fino obraeni, dijelom
utonuli u zemlju i prevrnuti.
218

219

Sl. 7. Steak br. 3. Istona eona strana.

Simetrino postavljene spirale sa rukama

Sl. 8. Steak br. 3. Istona eona strana.

Simetrino postavljene spirale sa rukama,
Crte, Zijad Halilovi

Reljefni motiv zmije evidentiran je 38 puta na stecima. Prema svom izgledu predstavljaju obine
i stilizovane (zmije) i zmajeve. est primjeraka zmajeva slie krupnim zelembaima, a u ostalih
12 primjeraka radi se o pravim zamjevima sa krilima i razigranim repovima. Figuralne predstave
zmaja zabiljeene su u Gvoznu kod Kalinovika, gdje zmaj hvata glavu ene, zatim u Vlahoviima
kod Ljubinja, gdje je glava koze (jareta)
u raljama bijesnog zmaja i na Visoici
planini, lokalitet Dolovi-Poljice, opina
Konjic, konjanik s kopljem napada
zmaja koji, je zgrabio desnu ruku ene.17

Sl. 9. Steak br. 10. Sjeverna bona strana.

Figuralna predstava_konjanik svojim kopljem ubija velikog
zmaja,koji je napao prestraenu ensku osobu

Pored ove tri predstave na lokalitetu Mramorje u Raoniima,

Viegrad, evidnetirana je etvrta figuralna predstava, gdje
konjanik svojim kopljem ubija velikog zmaja, koji je napao
prestraenu ensku osobu. (Sl. 9.)

Sl. 10. Steak br. 10. Istona eona

strana.
Motiv zmaja u krugu, crte, Zijad
Halilovi

Zanimljiv je i drugi motiv zmaja u krugu. Prema poloaju krila zmaj je u poziciji slijetanja i
mogue je da nosi plijen u kandama. Zmajevi ove vrste nisu evidentirani u literaturi. (Sl. 10.)
17

efik, Belagi, Steci kultura i umjetnost, Veselin Maslea, 1982, 265-268.

220

Karakteristika ovog lokaliteta je i

motiv djedovskog tapa, ija je
pojava uglavnom vezana za religijski
nain ivota osobe sahranjene ispod
nadgrobnika (Sl. 11.). Drak tapa od
sredine blago se uzdie na obje
strane, potom malo povija i zaobljuje
na obje strane. Ispod draa tapa na
uspravnom
proirenje

dijelu
u

vidu

primjetno

je

jabuke

sa

Sl. 10. Steak br. 10. Vodoravna povrina steka.

Djedovski tap

naznaenim udubljenjem u vidu take.

Predstave tapova istraivai (M. Karanovi, I. Reneo, A. Solovjev), su uglavnom vezivali za

velikodostojnike Crkve bosanske (djed i gost). Meutim, L. Kati je nakon nalaza tordiranog
tapa u Imotskoj Krajini, miljenja, da bi to mogao biti znak vlasti i asti pokopanog, to za
posljedicu ima odrednicu, da bi tap mogao imati i civilnu, a ne samo sveeniku oznaku. .
Belagi je miljenja da tapovi na stecima simbolizuju bosanskog sveenika uope.18
Katalog tumulusa i steaka
Prahistorijska grobna gomila (tumulus) je krunog oblika, raena kombinacijom kamena i
zemlje. Nalazi se u sjevernom dijelu lokaliteta, na najvioj taki, sa promjeom oko 3,5 m. U
odreenim dijelovima vidljivi su u krug postavljeni kamenii od 10-30 cm. Kamenje je iste vrste
u cijelom obimu tumulusa. Sa
istone strane prolazi lokalni
makadamski put. U dijelovima
koji su nii i blii zemlji grobna
gomila je obrasla travom, dok se
oko nje nalazi nisko raslinje i
vee drvee. Osim kamena, koji
je postavljan u krunom toku na
vrhu se ne primjeuju bilo koji
drugi ostaci grobnice. (Sl. 12.).

Sl. 12. Prahistorijska grobna gomila (tumulus)

Steak br. 1. sljemenjak sa postoljem, bez ukrasa, fino obraen, utonuo sa zapadne eone
strane, obrastao mahovinom i liajevima, orijentiran u pravcu zapad istok,

18

dimenzije steka su: 127x40x40 cm,

Belagi, Steci kultura, 243-249.

221

dimenzije postolja su: 60x50x14 cm

Steak br. 2. sljemenjak bez ukrasa, fino obraen, utonuo i nagnut na bonu sjevernu stranu,
orijentiran u pravcu zapad istok,

dimenzije steka su: 104x44x35 cm;

Steak br. 3. sljemenjak, ukraen, obrastao mahovinom i liajevima, orijentiran u pravcu zapad
istok,

dimenzije steka su: 172x52x44 cm

Na zapadnoj eonoj strani nalazi se motiv dvostruke spirale raene tehnikom udubljivanja.
(Sl. 13.). Ispod krovne plohe, duinom june bone strane, prua se dvostruka cik-cak spirala,
takoer raena tehnikom udubljivanja. Na istonoj eonoj strani nalazi se motiv za koji se moe
pretpostaviti da se radi o nekoj vrsti simetrino postavljenih spirala sa rukama. (Sl. 14.).

Sl. 13. Steak br. 3.

Zapadna eona i juna bona
strana steak. Motiv dvostruke i
cik-cak spirale

Sl. 14. Steak br. 3. Istona eona i

juna bona strana. Simetrino
postavljene spirale sa rukama i
motiv cik-cak linije

222

Steak br. 4. ploa sa postoljem i sa ukrasom, obrasla mahovinom, liajevima i niskim

raslinjem, orijentirana u pravcu zapad istok,

dimenzije steka su: 180x57x30 cm,

Na gornjoj povrini, na zapadnoj strani, nalazi se motiv vodenice, raen tehnikom

udubljivanja. (Sl. 15.).

Sl. 15. Steak br. 4. Vodoravna povrina steka sa vodenicom. Motiv vodenice
223

Steak br. 5. ploa, veim dijelom utonula, obrasla mahovinom i liajevima, orijentirana u
pravcu zapad istok,

dimenzije steka su: 150x43x4 cm,

Steak br. 6. sljemenjak sa postoljem, bez ukrasa, obrastao mahovinom i liajevima, orijentiran
u pravcu zapad istok,

dimenzije steka su: 140x38x44 cm,

dimenzije postolja su: 165x55x8cm;

Steak br. 7. sljemenjak sa postoljem, bez ukrasa, obrastao mahovinom, liajevima i raslinjem,
orijentiran u pravcu zapad istok,

dimenzije steka su: 175x54x53 cm

dimenzije postolja su: 194x65x2 cm,

Steak br. 8. ploa bez ukrasa, utonula sa sjeverne strane, obrasla mahovinom i liajevima,
orijentirana u pravcu zapad istok,

dimenzije steka su: 175x68x6 cm;

Steak br. 9. sljemenjak sa postoljem, bez ukrasa, obrastao mahovinom, liajevima i raslinjem,
skliznuo niz odron i oboren na jugoistonu bonu stranu, zbog ega nije in situ, orijentiran u
pravcu jugozapad sjeveroistok,

dimenzije steka su: 161x39x81 cm,

dimenzije postolja su: 200x60x30 cm,

Steak br. 10. sanduk bez postolja, ukraen, fino obraen, obrastao mahovinom i liajevima,
prevrnut na junu bonu stranu, orijentiran u pravcu zapad istok,

dimenzije steka su: 187x70x80 cm,

Na istonoj eonoj strani nalazi se
motiv zmaja u krugu (Sl. 16.), na
zapadnoj

eonoj

strani motiv

polumjeseca, iji su kraci okrenuti

prema donjem dijelu steka, a u
sredini se nalazi jabuka (Sl. 17.).
Iznad

polumjeseca

nalazi

se

obina bordura i tordirano ue,

izmeu kojih se prua povijena
loza. (Sl. 18.)
Sl. 16. Steak br. 10. Istona eona strana. Motiv zmaja u krugu.

224

Sl. 16. Steak br. 10. Zapadna eona strana.

Motiv polumjeseca, jabuke, obine bordure,
povijene loze i tordiranog ueta.

Sl. 18. Steak br. 10. Zapadna eona

strana. Motiv polumjeseca, jabuke,
obine bordure, povijene loze i
tordiranog ueta. Crte, Zijad
Halilovi

Na sjevernoj bonoj strani nalazi se figuralna predstava. Konjanik svojim kopljem ubija velikog
zmaja, koji je napao ensku osobu (Sl. 19.).

Na gornjoj povrini steka nalazi se motiv

djedovskog tapa. (Sl. 20.).

Sl. 19. Steak br. 10. Sjeverna bona strana.

Figuralna predstava: konjanik svojim kopljem
ubija velikog zmaja, koji je napao prestraenu
ensku osobu _crte_Zijad Halilovi

Sl. 20. Steak br. 10. Vodoravna

povrina steka. Motiv djedovskog
tapa. Crte, Zijad Halilovi

Steak br. 11. sanduk bez postolja i ukrasa, obrastao mahovinom, liajevima i raslinjem,
oteen sa istone eone strane, orijentiran u pravcu zapad istok,

dimenzije steka su: 155x104x54 cm,

Steak br. 12. ploa bez postolja i ukrasa, utonula, orijentirana u pravcu sjever jug,

dimenzije steka su: 162x64x18 cm.

225

Sadanje stanje grobne gomile (tumulusa) i steaka

Uvidom na licu mjesta, 12. XI. 2011. godine, ustanovljeno je sljedee: Prahistorijska grobna
gomila (tumulus) u dijelovima koji su nii i blii zemlji obrasla je niskom travom, dok se oko nje
nalazi nisko trnje, raslinje i vee drvee. Na itavoj gomili uoljivi su nanosi mahovine, na kojoj
poinje da buja vegetacija (niska trava). Steci su izloeni ubrzanom propadanju usljed
nedostatka redovnog odravanja, pojedini su oteeni, prevrnuti i dijelom utonuli u zemlju.
Prekriveni su biljnim organizmima (liajevima i mahovinom). Podruje nekropole sa
oivljavanjem vegetacije obrasta travom, niskim i visokim raslinjem, to dodatno uzrokuje
razaranje steaka. Steak br. 9. je skliznuo prema putu i prevrnut je na bonu stranu, takoer i
steak broj 10. je prevrnut na bonu stranu, postoji mogunost da je ukraen i sa june bone
strane. Specifini rizici za steke na ovom lokalitetu su; vandalizam prevrtanje steaka,
dezintegracija lokaliteta zbog dugogodinjeg neodravanja, te nepovoljni uticaji atmosferilija. (Sl.
21.).

Sl. 20. Pogled na lokalitet Mramorje

226

227