------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Tibetanska knjiga mrtvih

Sadraj
Prijema engleskom prijevodu LAME KAZI DAVA - SAMDUPA
Prijeveo Branislav Mikovi
Napomena prijevodioca . . . . . . . . . . . . . 9 Uvodni prijedgovor Lama Anagarika Govinda . 13
KNJIGA I
ikhai Bardo i onjin Bardo . . . . . . . . . . 27 DEO I
Bardo trenutka smrti . . . . . . . . . . . . . . 33
DEO II
Bardo doivljavanja stvarnosti . . . . . . . . . 45 Osvanue mironosnih boanstava,
od prvog do sedmog dana . . . . . . . . . . . 48 Osvanue gnevonosnih boanstava,
od osmog do etrnaestog dana . . . . . . . . . 73
KNJIGA II
8~~nu~ar6o .................. 0~
DEO I
Posmrtni svijet . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
DEO II
Proces ponovnog rodenja . . . . . . . . . . . . 117 Psiholoki komentar
Tibetanske knjige mrtvih . . . . . . . . . . . 141
ZA USPOMENU NA
MOJE PRIJEMINULE OCA I MAJKU POSVEUJEM OVU KNJIGU MOJIM UITELJIMA
U EVROPI I AMJERICI I IROM ORIJENTA
ta god bilo ovde, to je tamo; ono to je tamo, isto je ovde. Onaj koji ovde vidi razliito susree smrt za smru.
Jedino se umom ovo moe shvatiti, a (tada) nema razliitosti ovde. Od smrti do smrti ide onaj koji vidi kao da
ovde ima razliitosti. - Katha Upaniada, iv 10-11
(u prijevodu Svami arvanande)
UZDE PONOVNOG RAANJA
Onakva kakva je ovjekova udnja, takva je i njegova sudbina. Jer, kakva je njegova sudbina, takva je njegova
volja; a kakva je njegova volja. takvo je njegovo djelo; a kakvo je njegovo djelo, takva je njegova nagrada, bilo
dobra ili loa.
ovjek se vlada prijema udnjama kojima je privren. Poslije smrti odlazi u sljedei svijet, drei na umu tanane
utiske svojih djela; a, poto uzbere etvu svojih djela, vraa se ponovo u ovaj svijet akcije. Tako onaj koji ima
udnje ostaje stalni subjekt ponovnog radanja.
Brihadaranjaka Upaniada
RAZUZDAVANJE OD PONOVNOG RAANJA
Onaj kome nedostaje sposobnost razabiranja, iji je um nestalan i ije je srce neisto, nikada ne dostie krajnji
cilj, ve se rada ponovo i ponovo. Ali, onaj koji ima sposobnost razabiranja, iji je um staloen i ije je srce
isto, dostie krajnji cilj, a dostignuvi ga ne rada se vie.
Katha Upaniada (u prijevodu Svami Prabhavanande i F. Manestjera)
NAPOMENA PRIJEVODIOCA
Nekolika objanjenja, prije uputanja u itanje i prouavanje Tibetanske knjige mrtvih, neophodno se moraju
pruiti.
Prije svega, ovakvi su tekstovi veoma malo prijevodeni kod nas, a budistiki tek u zadnjih nekoliko godina.
Nikakvog sistema pri prijevodenju jo nema (niti nam je naredeno, kao to je to bilo tibetanskim prijevodiocima
jo poetkom devetog vjeka, da jedan termin uvjek i na svakom mjestu prijevodimo samo jednom i
ustanovljenom rijei). Stoga je ovde pokuano da se neka pravila uspostave, a ona su, s pravom ili ne, striktno
sprovoena. To e rei da je izvjestan termin, jednom prijeveden na odreden nain, tokom teksta prijevo8en na
taj i isti nain. Od ovog se odstupilo samo u veoma malom broju sluajeva, kada se smatralo da dvojako
znaenje moe da doprinese boljem razumjevanju odnosne ideje. Ali, ni na jednom mjestu to nije uinjeno da bi
se uljepali sklop ili zvunost rijeenice.
Prijevod je uraenj dosljednim sprovoenjem principa da se treba drati, to je mogue doslovnije i u to veoj
mjeri, engleskog prijevoda koji je, sam po sebi, prijethodno prije-vodenje sa jednog veoma egzotinog i nama
Evropljanima skoro ni malo poznatog jezika. Narcisoidne ekshibicije svijesno su izbjegavane, kako bi se
originalni smisao sauvao u svojoj izvornosti. Mjestimice, iz tog razloga, italac se umoljava da oprosti prividnu
rogobatnost rijeenice koja, bojim se, u svom dotjeranom, uljepanom, ali po znaenju iskrivljenom obliku, ne bi
vjerno prijenosila smisao i namjeru njenih mudrih tvoraca. Ovo je, naravno, po

navljanje ve istaknutog, ali se to ne ini jo jednom da bi se prijevodilac opravdao i unaprijed onemoguio bilo
kakav prigovor u pogledu izraenog smisla teksta; naprotiv, to se ini da bi se primila puna odgovornost koja,
pri ovakvim poduhvatima, nije mala. A izvinjenje i opravdanje eli se dobiti samo u pogledu ne-ljepote
rijeeninog sklopa, ili izraza, to je bilo neophodno rtvovati.
Neka se italac ne ljuti to sanskritske, prijeteno, i tibetanske termine nalazi ispisane ba ovakvom
ortografijom, koja bi se mogla nazvati konglomeratom engleske i nae, pa ak i njemake, ali je zato, vjerujem,
najprijeciznija. Pri tom je u velikoj mjeri sljeden hrabri primjer naeg izvrsnog lingviste, Zvonimira Kulundia.
~ Od ovoga se odstupilo samo kod sasvim odomaenih termina, kakvi su Buda, Budizam, Bramanizam, i slino.
Inae, svi su pojmovi u tekstu i u napomenama, osim kad je to naglaeno, dati na sanskritskom jeziku, u smislu
odluke da od dva zla - ili, dva nama nebliska jezika - treba izabrati ono manje.
italac, neupuen u ove pojmove i njihova ol3uhvatna znaenja, ili onaj koji se sa ovom materijom susree po
prvi put, mora ispoljiti dovoljno strpljenja da nastavi itanje i onda kada mu se moe uiniti da je to besmisleno,
usljed trenutnog nedostatka objanjenja i nerazumjevanja, jer e mnogi pojmovi i odnosi biti jasniji tek kada se
uoi njihova prijecizno odredena upotreba, a koja e se, ipak, otkriti onom ko se potrudi da ovom tekstu pride
otvorena uma. Mnogi termini, a posebno oni kljuni, dobijae svoja dopunska i poblia odredenja tokom itanja,
tako da e tek potpunim uvidom u cijelokupan tekst postati sasvim jasni.
Iako je engleski prijevod Bardo Thodola uraden biblijskim engleskim jezikom, uz obilnu upotrebu arhainih
oblika glagola i linih zamenica, ubeden
~ Vidi, Z. Kulundi Knjiga o knjizi, tom l. Novinarsko izdavako poduzee, Zagreb, 1957.
sam da je daleko vea korist zadobijena jasnim i savremenim jezikom, nego teta koja nastaje nedostatkom
uvida u originalan stil koji dananjem itaocu, prijeteno, ne samo da nije blizak i prihvatljiv, ve je i stran, a
ponekad nategnut i odbojan.
Prijevodilac ne moe da polae pravo na priznanje ni za jednu od brojnih napomena koje se javljaju tokom
teksta; osim za svoj trud, ako je bio uspean, da ih stilizuje, kombinuje, ili crpe iz izvora koji nisu obuhvaeni
engleskim prijevodom. Sve napomene samo su doslovno prijevedene; ili povezane i zdruene primedbe
prvobitnih prijevodilaca, Lame Kazi Dava-Samdupa i dr Evans-Venca i, mada to nije nigde izriito navedeno,
ispod svake od njih moglo bi da stoji ime ovog tibetanskog duhovnika. U njih su, takode, ukomponovani
izvesni~djelovi uvodnog prijedgovora, koji je Lama Kazi Dava-Samdup priredio za englesko izdanje.
Takode je, u ogranienom broju sluajeva, korien Filozofijski rjenik (Matica hrvatska, 1965), odnosno
udeo edomila Veljaia, koji je ovaj Rjenik obogatio brojnim prilozima i objanjenjima sanskritskih
filozofskih i religioznih termina.
Na kraju, treba jo jednom odati priznanje Lami Kazi Dava-Samdupu i dr Evans-Vencu, koji su ovaj
dubokoproimajui nauk lamaizma pribliili naim nesviklim zapadnim umovima.
B. M.
10 ~ 11
UVODNI PRIJEDGOVOR LAMA ANAGARIKA GOVINDA
Mogue je izneti argument da niko ne moe govoriti o smni sa autoritetom a.ko nije umro; a kako se niko,
prividno, nije vratio iz smrti, kako iko moe znati ta je smrt, ili ta se deava poslije nje?
Tibetanac bi odgovorio: Ne postoji ni jedna osoba, zapravo ni jedno ivo bie, koje se nije vratilo iz smrti.
injenica je da smo svi mi umrli mnogo puta, prije nego to smo dospeli u ovu inkarnaciju. A ono to nazivamo
rodenjem samo je obrnuta strana smrti, kao jedna od dve strane medalje, ili vratnica, koje nazivamo ,ulaz' izvana
i ,i2laz' iznutra.
Daleko je vie zaudujue da se svako ne sea svoje smrti; a, usljed ovog nedostatka seanja, veina Ijudi ne
vjeruje da je prijethodne smrti bilo. Ali, .sasvim slino, oni se ne seaju ni svog nedavnog rodenja - a, ipak, ne
sumnjaju da su nedavno bili rodeni. Oni zaboravljaju da je aktivno pamenje samo jedan mali deo nae
normalne svijesnosti, a da nae podsvijesno seanje belei i ouvava svaki proli utisak i iskustvo, koje na
budni um ne uspeva da upamti.
Postoje oni koji su, zahvaljujui koncentraciji i dugim jogikim vebama, sposobni da dovedu podsvijesno u
sferu diskriminativne svijesti i da, pomou toga, crpu iz neogranienog blaga podsvijesnog seanja, u kojem su
uskladiteni zapisi, ne samo o naim prolim ivotima, ve i zapisi o prolosti nae rase, o prolosti Ijudskog
roda i svih prijed-ljudskih oblika ivota, ako ne i oni o samoj svijesnosti koja ini moguim ivot u ovoj vasioni.
Ako bi se, nekim trikom prirode, kapija podsvijesti nekog pojedinca iznenada rastvorila, nepriprijemljeni
13
. ,. .._ r :.~
um bio bi prijeplavljen i smlavljen. Stoga kapiju podsvijesti uvaju svi upuenici i skrivaju je iza zastora
misterija i simbola.
Iz tog razloga je Bardo Thdoll, tibetanska knjiga koja podaruje oslobodenje iz posrednog stanja izmedu ivota i
ponovnog ro8enja - koje ljudi od dostojanstva nazivaju smrt - izraen prikriveno, simbolikim jezikom. To je
knjiga zapeaena sa sedam peata tiine - ne zato to njeno saznanje treba uskratiti neupuenima, ve zato to

bi se njeno saznanje pogreno shvatilo, a, iz tog razloga, imalo bi tendenciju da zlouputi i povredi one koji nisu
podobni da ga prime. Ali je dolo vreme da se uklone peati tiine; jer je ljudska rasa dola do stecita na kojem
mora da odlui hoe li se zadovoljiti podjarmljivanjem materijalnim stvarima, ili e stremiti ovladavanju
duhovnim svijetom, potinjavajui sebine elje i prijevazilazei samonametnuta ogranienja.
Prijema tibetanskoj tradiciji, Bardo Thodol jedno je od onih djela Padme Sambhavez koja su bila skrivena u
tajnosti da bi se sauvala za kasnije generacije, a koja je trebalo otkriti svijetu kada za to dode vreme. Bilo kako,
injenica je da su, tokom progona Budizma od strane Langdarme, poetkom devetog vjeka nove ere, bezbrojne
knjige najranijeg perioda tibetanskog Budizma bile skrivene pod stenama, u peinama, i na drugim mestima, da
bi se sprijeilo njihovo unitenje. Kako su svi lanovi budistikog Reda i njihove pristalice bili ubijeni ili
istjerani sa Tibeta, veina ovih zakopanih svijetih zapisa ostala je tamo gde je bila sakrivena. Mnogi od njih
spaeni su tokom sljedeih vekova i bili su uzor Termama; termin je izveden iz tibetanske rijei Gter, koja se
ita Ter, a znai Riznica. Oni koji su pronali ta duhovna blaga i propovedali njihova nauavanja nazivani su
Tertoni, od tibetanskog Gter-bston, to se izgovara Terton, a znai Otkrovitelji Riznice.
Originalan naziv Tibetanske knjige mrtvih (vidi nap. br. 2) = Vidi nap. 6.
Ovo mi se ini kao daleko razumnije objanjenje za tradiciju Tertona, kojeg se, to je znaajno, dre najstarije
kole tibetanskog Budizma, kao one Njingmapa i Kargjutpa, nego teorija koju su izloili neki Zapadni kritiari,
a koja dri da su ove zapise krivotvorili ljudi koji su hteli da poture svoje sopstvene ideje pod maskom
drevnih otkrovenja. Takvi kritiari potcenjuju religioznu iskrenost i duboko potovanje za svijetost duhovne
tradicije, kojima su proeti svi na Tibetu, svijetovnjaci i lame podjednako Pridodati, ili ispustiti, iz Svijetih
Zapisa, makar i samo jednu rije ili slovo, oduvjek se na Tibetu smatralo strahovitim grehom, kojeg bi se, ak i
najnepoboniji, plaio da poini.
Dalje, ti isti kritiari potcenjuju tekoe krivotvorenja i izdavanja takvih zapisa, jer bi krivotvorenje zahtevalo
tehniko i kritiko znanje o istoriji i lingvistici, takvo kakvo je bilo ne samo nepoznato na Tibetu, ve ono koje
bi zahtevalo prijevashodan um da bi se to izvelo. Da je genije takve vrste postojao na Tibetu, on ne bi imao
nikakve potrebe da pribegava utoitu krivotvorenja, jer bi mogao da stane na svoje sopstvene noge, kao to su
to uinili mnogi ueni geniji, koji su pisali i nauavali u svoje sopstveno ime. Niti je verovatno da bi ljudi, koji
su mogli da stvore i propovedaju tako dubokouvidne misli i visokoumne ideje, kakve se nalaze u Termama,
mogli da spadnu tako nisko da varaju svoju sabrau. A kada uzmemo u obzir da litjeratura, ovde u pitanju, nije
stvar nekolikih izolovanih rasprava, ve se sastoji od oko stotinu velikih tomova (prijema tradiciji, 108 tomova),
koji se nalaze u desetinama hiljada tabaka, onda teorija o namernoj prijevari postaje ne samo neverovatna, ve
apsurdna.
Pri razmatranju uticaja prije-budistike religije Tibeta na Bardo Thodol, naime Bon-posa, mora se uzeti u obzir
injenica da sve ove Terme, koje se pripisuju Padma-Sambhavi, objavljuju svoju odanost njemu vrlo odre8enim
terminima, ba njemu koji je oponirao i porazio Bon-pos. Ovi spaeni zapisi ne
Ia ~ ls
mogu se, stoga, posmatrati kao da propagiraju Bon ideje.
Iako je Padma Sambhava zaista adoptirao u budistiki sistem neka od lokalnih tibetanskih boanstava, da
poslue kao uvari vere, inei to on nije ustupio ni korak budistikog terena Bn-posu, ve je to uinio u
savrenom skladu sa principima ortodoksnog Budizma, u kom pogledu su, u svim budistikim zemljama,
boanstva Zemlje i prostora oduvjek potovana i umilostivljavana, budui da su ona zatitnici Dharme'. Tako
sljedee Pali stihove jo uvjek recituju, tokom redovnih puc~a (ili, ceremonija slavljenja), sljedbenici Theravada
Budizma na Cejlonu, Burmi, Sijamu, Kambodi, i drugde:
Nek bia neba (ili, prostora) i ona Zemlje, Deve i Nage (t.j., bogovi i zmije-duhovi) velike moi ,
Poto su sauestvovali u djelotvornosti (ove pude), Dugo jo tite Svijetu Doktrinu.
Svaki kulturni uticaj izmedu Budizma i Bonizma bio je vie jednosmerni saobraaj po svojoj prirodi, nego
uzajamna razmena ideja; jer je Bon-pos, nemajui sopstvenu litjeraturu, prijeuzeo budistike koncepte i simbole
na irokoj osnovi i na taj nain stvorio litjeraturu i ikonografiju, koja toliko slii onoj budistikoj da je jedva
razabirljiva o6inom posmatrau.
Takode se javlja jedno potpuno arbitrarno tvrdenje kako je Bon uticao i ohrabrivao nemarnost u pridravanju
budistikim manastirskim pravilima vladanja na Tibetu i kako je vodio optem padu standarda tibetanskog
uenja i moralnosti. Svako ko je imao priliku da provede makar i kratko vreme u nekom od jo postojeih Bon
manastira na Tibetu, primetio je, sa iznenadenjem, da su pravila celibata i manastirske discipline striktnija tu,
nego u veini budistikih manastira, i da se za mnoga od najvanijih pismena
' Vidi nap. 53.
budistikog Kanona moe nai paralela u zapisima Bon-posa. Oni imaju svoje Pradjnaparamita Sutre, svoju
Pratijasamutpadu (prijedstavljenu u Toku ivota sa trinaest odeljaka), svoje Tantre i Mantre'; a njihova
boanstva vie ili manje odgovaraju razliitim Budama, Bodisatvama, Devatama i Dharmapalama Budizma.
Moe izgledati paradoksalno, ali je to injenica da, dok su starije kole tibetanskog Budizma, uprkos svojoj
toleranciji prijema lokalnim boanstvima, uspele da suzbiju mo Bonizma, ipak ~je Gelugpas, najmla8a i

najenerginije reformisana Skola, ponovo zasnovala jednu od najuticajnijih institucija Bonizma, naime
Velianstvena svijetilita u hramovima Proroita, u svim vanijim manastirima ute Sekte. Boanstva koja se
prizivaju u ovim hramovima Proroita iskljuivo su Bon porekla. Medu starijim budistikim sektama, a
naroito medu Kargjutpama, takvi hramovi Proroita ne postoje. To pokazuje kako su Stare kole, suprotno
optem verovanju, pod manjim uticajem Bonizma, nego Gelugpas, uprkos reformi Gelugpas kole i njihovoj
striktnoj manastirskoj disciplini. Ova striktnija manastirska disciplina Gelugpasa upravo ih pribliava gore
pomenutom puritanizmu Bn-posa.
Moramo se uvati, stoga, zamanih tvr8enja kad se radi o onome to se moe i o onome to se ne moe pripisati
uticaju Bonizma. Posebno zato to im ne znamo od ega su se sastojala nauavanja Bona, prije prodora
Budizma, mada sa sigurnou moemo prijetpostaviti da su ona bila animistika, s tim to su se slavile
spiritualizovane snage ovjeka i prirode, prijeteno u svojim aspektima izazivanja zgraavanja i uasavanja; i
izvesni rituali su se izvodili za dobrobit i upuivanje mrtvih. Takve religiozne prakse, kao to su ove, obino se
nalaze u skoro svim ranim civilizacijama; i one su prijeovladavale u Indiji, ba kao i na Tibetu. Ovaj
animizam proima sve budistike tek
' Vidi nap. 25 i 120.
16 ~ 17
stove, u kojima se za svako drvo i lug, i xa svaki lokalitet, smatra da imaju svoja posebna boanstva; a Buda je
prijedstavljen kako raspravlja sa bogovima i drugim duhovnim biima, koja nastanjuju zemlju i onostrane
oblasti, kao da je to najprirodnija procedura. Samo potpuno intelektualizovani i zapadnjaki Budizam, koji
pokuava da razdvoji racionalni misaoni sadraj Budizma od njegovih podjednako dubokih mitolokih
elemenata, moe pobijati ovu animistiku pozadinu, a sa njom i metafizike temelje Budizma.
Budistiki univerzum iv je skroz naskroz; u njemu nema mesta za inertnu materiju i obine mehanizme. A, ak
ta vie, budista je pozoran na sve mogunosti egzistencije i na sve aspekte stvarnosti. Ako smo itali o
zastraujuim prividenjima koja su okruivala Budu tokom noi koja je prijethodila njegovom Prosvijetljenju, ne
treba da istraujemo Bon uticaje u odnosu na monstrume sa ivotinjskim glavama koji su se pojavljivali iz
ambisa podsvijesnog uma u asu smrti, ili u vizijama meditacije. Gnevonosna boanstva, demoni u ivotinjskom
obliku i bogovi sa demonskom maskom, isto su toliko prisutni u indijskoj, kao i u tibetanskoj tradiciji. Uprkos
narodskoj upotrebi, pri emu je Bardo Thodol stavljen u vezu sa ritualima smrti -i u tome je, moda, razabirljiv
jedini trag Bon uticaja koji vredi uzeti u razmatranje - centralna ideja i duboki simbolizam Bardo Thodola zbilja
su budistiki.
Sami Tibetanci uloili su mnogo napora da iiste svoje Zapise od greaka i ne-budistikih pridodataka i da
obezbede ispravnost i verodostojnost svoje tradicije. Poto su rani tibetanski prijevodioci i pioniri Dharme
ustanovili pravila prijevodenja sanskritskih tekstova i neophodnu odgovarajuu tibetansku terminologiju,
prijevodiocima je bilo izriito zabranjeno da kuju nove termine. Kada je to bilo neizbeno, bivali su upuivani
da izloe stvar naroitom Tribunalu, nazvanom Sud o Doktrini Blagoslovenog, koji je bio pripojen kraljevskoj
palati. Prijevod tantrikih
tekstova mogao je biti prijeduzet samo sa kraljevom dozvolom. Ovu uredbu obznanio je kralj Ti-de Song-cen
(Ral-pa-kan, 817-36g.) i nje se od tada pridravaju svi tibetanski prijevodioci.5
Sa uvo8enjem drevnih ploa za tampanje prijeduzete su sline prijedostronosti, ne samo u pogledu prijevoda,
ve i u odnosu na svu religioznu litjeraturu. Tako da je to postalo pravilo da se ni jedna religiozna knjiga ne sme
izdati bez doputenja najviih duhovnih autoriteta, koji su imenovali kvalifikovane itae-overivae i nauenjake
da bi se izbeglo pogreno prijenoenje, ili neovlaena umetanja. To se, medutim, nije kosilo sa raznolikou
interprijetacija od strane priznatih Uenjaka i njihovih Uitelja. Glavna svrha je bila da se sprijei degeneracija
ustanovljenih tradicija, bilo putem nemarnosti, ili zbog neznanja nekvalifikovanih prijepisivaa i tumaa.
Iz ovog razloga autorizovane ploe sadre najpouzdanije verzije opte prihvaenih tradicionalnih svijetih spisa.
Ali, rukom pisane knjige, iako ponekad sadre pravopisne greke i druge pogreke prijepisivaa, koji esto
pokazuju nedostatak razumjevanja arhainog ili klasinog jezika teksta, ipak su vredne, naroito ako se vraaju
na originale starijeg datuma od onih kojima se obraaju xapisi na drvenim ploama, ili ako prijedstavljaju neku
manje poznatu tradiciju koju guru prijenosi s kolena na koleno na elub, tokom mnogih generacija.
Ako, stoga, ja upuujem itaoevu panju na izvesne razlike izmedu oficijelno prihvaene verzije drvenih
ploica i one manuskripta, koji je bio osnova za prijevod Lame Kazi Dava-Samdupa (Kazi Dawa-Samdup), to
nije zato to elim da dovedem u pitanje vrednost rukopisa, ve samo da bih osvijetlio neke vanije take
budistike tradicije koje mogu dovesti
` Vidi Dr George Roerich (Rerih), Introduction of Buddhism into Tibet, u Stepping Stones (Kalimpong,
1951), Vol. II. br. 5, str. 135.
(Sansk.,) uenik, sljedbenik.
18 ~ 19
do dubljeg razumjevanja, ne samo sa istorijske, ve, slino, sa duhovne take gledita.

Zaista, ba je duhovna taka gledita ona koja ovu knjigu ini tako vanom za veliku veinu italaca. Ako bi
Bardo Thodol trebalo posmatrati kao da je zasnovan samo na folkloru, ili kao da se sastoji iz religioznih
spekulacija o smrti i hipotetikom posmrtnom stanju, on bi bio od interesa samo za antropologe i one koji
prouavaju religiju. Ali je Bardo Thodol daleko vie od toga. On je klju za najunutranjije kutke ljudskog uma,
i vodi za upuenike, i za one koji tragaju za duhovnom stazom oslobodenja. Iako je Bardo Thodol u dananje
vreme u irokoj upotrebi na Tibetu kao molitvenik i ita se, ili recituje, u sluaju smrti - ne treba zaboraviti kako
je on, prvobitno, zamiljen da slui kao vodi ne samo umiruima i mrtvima, ve i ivima takoe. A u tome lei
opravdanje to je Tibetanska knjiga mrtvih uinjena dostupnom irokoj publici.
I pored narodnih obiaja i verovanja koji su se, pod uticajem vekovnih tradicija prije-budistikog porekla, javili
oko dubokoumnih otkrovenja Bardo Thodola, on ima vrednosti samo za one koji upranjavaju i ostvaruju
njegova nauavanja tokom svog ivota.
Postoje dve stvari koje su uzrokovale nesporazum. Jedna je to to nauavanja izgledaju kao da se obraaju
mrtvom, ili umiruem; druga, ta to naslov sadri izraz Osloboenje putem uvenja (tibetanski, Thosgrol).
Kao rezultat toga javilo se verovanje da je dovoljno proitati ili recitovati Baido Thdol u prisustvu umirue
osobe, ili ak osobe koja tek to je umrla, da bi se proizvelo njegovo, ili njeno, oslobodenje.
Takav je nesporazum mogao da se javi samo medu onima koji ne znaju da je to jedan od najstarijih i
najuniverzalnijih inova pri kojem upuenik mora da prode kroz iskustvo smrti, prije nego to se moe duhovno
ponovo roditi. Simbolino, on mora umreti
20
za svoju prolost, i za svoj stari ego, prije wego to moe zauzeti svoje mesto u novom duhovnom ivotu, u koji
je bio uveden.
Mrtvoj, ili umiruoj osobi, obraa se u Bardo Thodolu uglavnom iz tri razloga: (1) priljeni izvebanik ovih
nauavanja trebalo bi da svaki trenutak svog ivota smatra poslijednjim; (2) kada sljedbenik ovih nauavanja
zaista umire, njega, ili nju, treba podsetiti na iskustva iz vremena inicijacije, ili na rijei (ili, mantre) gurua, a
naroito ako umu umirueg nedostaje pozornosti tokom kritinih trenutaka; (3) neko ko je jo inkarniran trebalo
bi da okrui osobu na umoru, ili tek umrlu, voljenim i korisnim mislima, tokom prvih stupnjeva novog, ili
posmrtnog stanja egzistencije, a da ne dopusti emocionalnom privrenju da ga susprijegne, ili da izazove stanje
morbidne mentalne deprijesije. Saglasno tome, jedna od funkcija Bardo Thodola vie je da pomogne onima koji
su ostavljeni pozadi da zauzmu pravilan stav prijema mrtvom i prijema injenici smrti, nego da pripomogne
mrtvom, koji, prijema budistikom verovanju, nee skrenuti sa svoje sopstvene karmike staze.
Kod primene nauavanja Bardo Thodola uvjek je osnovno upamtiti pravu stvar u pravo vreme. Ali, da bi se to
tako upamtilo, ovjek se mora mentalno priprijemiti tokom svog ivota; ovjek mora stvarati, izgradivati i gajiti
one vetine koje eli da odluujue utiu u asu smrti i u posmrtnom stanju - tako da nikad ne moe biti uhvaen
u nepanji i da moe biti u mogunosti da reaguje, spontano, na pravi nain, u kritinom trenutku kad smrt
nastupi.
Ovo je jasno izraeno u Korenim stihovima Bardo Thodola, kako su oni dati u Tibetanskoj knjizi mrtvih:
(O), ti koji okleva i sve odlae, i ne misli o dolasku smrti,
Prijedavajui se beskorisnim delima ovog ivota, Neprijedostroan si ti to uludo proerda svoju veliku povoljnu
priliku;
Pogrena e, zaista, tvoja svrha sada biti, ako se vrati praznih ruku (iz svog ivota).
Poto je Svijeta Dharma poznata kao tvoja istinska potreba,
Nee li se posvijetiti Svijetoj Dharmi ak ni sad?
Svi koji su upoznati sa budistikom filozofijom spoznali su i priznali da roHenje i smrt nisu fenomeni koji se
dogadaju samo jednom u datom ljudskom ivotu; oni se odvijaju neprijekidno. U svakom trenutku neto u nama
umire 'i neto se ponovo ra8a. Razliiti Bardoi, tako, prijedstavljaju razliita stanja svijesnosti naeg ivota:
stanje budne svijesti, normalna svijest bia rodenog u naem ljudskom svijetu, poznata na Tibetu kao skjes-nas
bardo; stanje snene svijesti (rmi-lam bardo); stanje dhjane, ili svijesti transa u dubokoj meditaciji (bsam-gtan
bardo); stanje iskuavanja smrti (khi-kha bardo); stanje iskuavanja Stvarnosti (hos-njid bardo); stanje svijesti
ponovnog rodenja (srid-pa bardo).'
Sve je ovo jasno opisano u Korenim stihovima est Bardoa, koji zajedno sa Stazama dobrih elja ine
autentini i originalni nukleus Bardo Thodola, oko kojeg su se prozni djelovi kristalizovali kao komentari. To
dokazuje da se ovcje bavimo samim ivotom, a ne tek opelom za mrtvog, na koji je Bardo Thdol sveden
kasnije.
Bardo Thodol obraa se ne samo onima koji vide da se kraj njihovog ivota pribliava, ili onima koji su blizu
smrti, ve i onima koji prijed sobom imaju jo mnoge godine inkarniranog ivota i koji, po prvi put, shvataju
puno znaenje svoje egzistencije kao ljudskog bia. Biti roden kao Ijudsko bie privilegija je, prijema Budinom
uenju, jer to prua retku priliku za oslobodenje putem neijeg odlunog napora, putem prijeokreta u
najdubljem seditu svijesti, kako to kae Lankavatara Sutra.

' svim ovim pojmovima raspravljae se ire i detaljnije kasnije u tekstu, gde e i rijei, kao guru, ili bardo,
karma, dhjana. itd.. biti objanjene.
Shodno tome, Koreni stihovi est Bardoa poinju ovim rijeima:
O, sada kad Bardo ivota osvie nada mnom,
- Poto sam odbacio nehat, jer nema se vremena za gubljenje u ivotu
Nek nerastrojeno stupim stazom sluanja, razmiljanja i meditiranja,
Tako da se, . . . jednom kad zadobijem ljudsko otelovljenje,
Ne trai vremena u beskorisnim rastrojstvima. Sluanje, razmiljanje i meditiranje tri su stupnja uenitva.
Tibetanska rije za sluanje, ili uvenje, thos, u ovakvoj vezi, ba kao i u izrazu Thodol (thos-grol), ne
moe se zabunom poistovetiti samo sa fizikom ulnom budnou uvenja, kako se to vidi iz tibetanskog termina
njan-thos, to je ekvivalent za sanskritsku rije sravaka, a koja se odnosi na uenika i, naroito, na ~inog
uenika Budinog, a ne tek na onog koji je sluajno sluao Budino nauavanje. Ona se odnosi na onog koji je
prihvatio to uenje svim svojim srcem i nainio ga svojim. Tako da rije sluanje u ovoj vezi podrazumjeva
sluanje svim srcem, to jest, sa iskrenom verom (sradha). To prijedstavlja prvi stupanj uenitva. Na drugom
stupnju ovaj se intuitivni stav transformie u razumjevanje putem razuma; dok se, na treem stupnju, uenikovo
intuitivno oseanje, ba kao i intelektualno razumjevanje, transformiu u ivu stvarnost putem direktnog
iskustva. Tako, intelektualno ubedenje prijerasta u duhovnu izvesnost, u saznanje u kojem je saznavalac jedno sa
saznatim.
To je visoko duhovno stanje, zajemeno nauavanjem koje se izlae u Bardo Thodolu. Putem njega upueni
uenik zadobija vlast nad sferom smrti, a, budui sposoban da percipira iluzornu prirodu smrti, oslobada se
straha. Ova iluzornost smrti dolazi iz identifikacije individue sa svojim temporalnim, tranzitornim oblikom, bilo
fizikim, emocionalnim, ili mentalnim, iz ega se javlja pogrena zamisao da
22 .~ 23
postoji lino, izdvojeno ego-stvo (stanje ega) neije, i strah da e se ono izgubiti. Ako je, medutim, uenik
nauio, kako ga Bardo Thodol usmerava, da sebe identifikuje sa Venim, sa Dharmom, sa Neprolaznim
svijetlom Budastva iznutra, tada strah od smrti iezava, kao oblak prijed izlazeim suncem. Tada on zna da,
bilo ta video, uo, ili osetio, u asu naputanja ovog ivota, sve je samo odbljesak njegovog sopstvenog
svijesnog i podsvijesnog mentalnog sadraja; i ni jedna umom stvorena iluzija ne moe tad imati mo nad njim,
ako on zna njeno poreklo i moe je prijepoznati. Iluzorne Bardo vizije razlikuju se u skla= du sa religioznim ili
kulturnim tradicijama u kojima je percipijent odrastao, ali je njihova podlona mo ista kod svih Ijudskih bia.
Tako da dubokouvidna psihologija koju Bardo Thodol izlae sainjava vaan doprinos naem poznavanju
Ijudskog uma i staze koja vodi ka onostranom. Pod vidom nauke o smrti Bardo Thodol otkriva tajnu ivota; i u
tome lei njegova duhovna vrednost i njegova univerzalna privlanost.
Bardo Thodol je rasprava koja zahteva vie od filolokog znanja da bi se prijevela i protumaila, naime izvrsno
poznavanje tradicionalne pozadine i religioznog iskustva onog koji je ili odrastao u toj tradiciji, ili je zadojen
tom tradicijom od strane kompetentnog gurua. U stara vremena nije se smatralo da je jedino poznavanje jezika
dovoljno da bi ovjek postao prijevodilac` u ma kom ozbiljnom smislu te rijei; niko nije prijed~uzimao
prijevodenje nekog teksta a da ga nije prouavao, tokom mnogih godina, sedei kod nogu tradicionalnog i
autoritativnog eksponenta svog nauavanja, a jo bi manje neko mislio o sebi kao o kvalifikovanom da prijevodi
knjigu o uenju u koje ne vjeruje.H
" Vidi Ananda K. Coomaraswami (Kumarasvami). Hinduisrt and Buddhism, (Hinduizam i Budizam)
(Philosophical Library New York. n.d.), str. 49; i Marco Pallis (Pelis). Peaks an< Lamas (Vrhunci i lame)
(Cassell & Co., London, 1946.). str 79-8l. Ovaj potonji moida je jedan od najboljih uvoda u tibetansk budizam
koji j do sad napisan.
Na moderan prilaz, na alost, potpuno je obratan ovome; za uenjaka se smatra da je utoliko vie kompetentan
(uenjaki) ukoliko to manje vjeruje u nauavanja kojih se prihvatio da ih interprijetira. alosni rezultati
isuvie su vidljivi, a posebno u sferi tibetologije, kojoj su takvi uenjaci prili sa oholou svoje sopstvene
superiornosti, time osujeujui samu svrhu tog truda.
Lama Kazi Dava-Samdup i Dr Evans-Venc (Evans-Wentz) prvi su vaspostavili pradavni metod Lotsava (kako se
prijevodioci svijetih spisa nazivaju na Tibetu). Oni su svom radu prili u duhu iskrene posvijete i poniznosti, kao
posveenom poverenom im zadatku prijema kojem se trebalo odnositi s krajnjim potovanjem i prijema
najmanjem detalju. U isto vreme, nisu smatrali svoj prijevod definitivnim, ili nepogrenim, ve prije kao
pionirski prijevod Biblije, to jest, kao da je to poetna taka za jo dublje i savrenije prijevode u skladu sa
naim rastuim upoznavanjem sa izvorima tibetanske tradicije
Takav prilaz nije samo obeleje duhovnog poimanja i istinskog uenjatva, ve on, takode, ini da italac osea
kako stupa na svijeto tle. To objanjava dubok utisak koji su Tibetanska knjiga mrtvih, ba kao i drugi tomovi
oksfordske tibetanske Serije, ostavili na paljive itaoce irom svijeta. Izvanredan uspeh ovih djela duguje
njihovoj ubedljivoj iskrenosti i ozbiljnosti njihove svrhe. Zaista, svijet duguje mnogo zahvalnosti ovim dvama
posveenim uenjacima. Sabadanam dhamadanam djinati: Najbolji od svih darova dar je Istine.

24 ~ 25
Dharma-Kaju sopstvenog uma videe; a videvi KNJIGA I To, ti e videti Sve - Viziju beskrajnu, Obrt
Smrti i Rodenja i stanje nesputanosti. IKHAI BARDO I ONJID BARDOz - Milarepa' '
~ Milarepa je najpoznatiji i posveeni guru na Tibetu. Uitelj, majstor joge, suosniva poznate sekte Kargjutpe,
iji je upuenik bio i Padma Sambhava (vidi nap. 6).
OVDE SE NALAZI SUELJAVANJE SA STVARNOU U POSREDNOM STANJU: VELIKO
IZBAVLJENJE UVENJEM U POSMRTNOJ RAVNI IZ DUBOKOUVIDNE DOKTRINE O UZVINUU
SVIJESTI PUTEM MEDITACIJE NAD MIRONOSNIM
I GNEVONOSNIM BOANSTVIMAa
GLASNICI SMRTI
Svi oni koji su nehatni, niti se obaziru, U vreme kad se glasnici smrti pojavljuju, Mora da duge nalete patnje
oseaju
U nekom od temeljnih telesnih sastava. Ali, svi oni dobri i svijeti Ijudi,
U vreme kad vide glasnike smrti,
Ne ponaaju se nehatno, ve se opominju Onog to Plemenita Doktrina govori;
I u privrenosti prijeplaenoj vide Roenja i smrti plodan izvor,
I od privrenosti razuzdavaju se, Time rodenje i smrt zatirui. Bezbedni i sreni su oni,
Rasputati od sveg tog kratkotrajnog privida; Potedeni svakog greha i straha,
Svu bedu oni su prijevazili.
' Bardo (tib.) - medustanje izmedu smrti i ponovnog rodenja, posredno stanje svijesti. (Originalni naziv
Tibetanske knjige mrtvih, Bardo Thodol, znai Oslobodenje uvenjem (Thodo!) u posmrtnoj ravni
(Bardo).) Bukvalno, bar-izmedu, do-dva; stoga, posredno, prijelazno, a takode i nesigurno stanje.
26
POASNICE
Za boansko telo Istine', Nepojmljivo, Bezme: Svijetlo;
Za boansko telo savrenog Zavetanja, koje Lotos i Mironosna i Gnevonosna Boanstva`;
' Boansko telo Istine je Dharma-Kaja, primordijalno stanje nestvorenosti, nadsvijetska bodi Sve-Svijest.
Budastvo.
' Ovo je Sambhoga-Kaja, jedno od boanska Tri Tela; od njih je najvie Dharma-Kaja Bude i svih Buda i bia
koja su savreno Prosvijetljena, i opisano je - iako Bezkvalitetno po sebi - kao beskrajni okean, spokojan i bez
talasa, iz kojeg se diu oblaci magline i duga, to simbolizuje Sambhoga-Kaju; a oblaci, opervaeni slavolukom
duge, kondenzovani i kionosni, simbolizuju Nirmana-Kaju, tree bolansko Telo Inkarnacije.
Dharma-Kaja je iskonski, bezoblini bodi, koji je istinsko iskustvo proieno od svake greke, od svojstvenog
ili sluajnog pomraenja. U njoj lei sutina vacione, ukljuujui i Sangsaru i Nirvanu, koje su, kao stanja ili
uslovi dva poVa svijesti, u poslijednjoj analizi, u sferi istog intelekta, identine. (ta god je vidljivo i
ne~idljivo, bilo Sangsara ili Nirvana, u osnovi je jedno (anjata -Praznina), sa dve staze (Neznanja i Znanja) i
dva kraja (Sangsara i Nirvana). Temelj svega je nestvoren i nezavisan, neizmean i onostran umu i govoru. O
njemu se ne moe izgovoriti ni rije Nirvana, niti Sangsara.)
Dharma-Kaja je sutinska Mudrost neizmenjena; Sambhoga-Kaja otelotvoruje Odsjaj, ili izmenjenu Mudrost, a
Nirmana-Kaja otelotvoruje praktinu, ili inkarniranu Mudrost.
Rije Dharma izvedena je iz korene rijei Dhri, to znai Potpora, ili podravati. Dharma je ono to
podrava, ili ini potporu Vasioni, kao i pojedincu. Dharma je ispravno ophodenje, rezultat istinskog Znanja.
Istina je, prijema Bramanizmu, Braman, Oslubodenje - Moka, Nirvana. Sambhoga je ivot uivanja. Nirmana je
proces izgradnje. Po bramanikoj shemi. Dharma je prva stvar koja je potrebna; onda dolazi Artha (Bogatstvo,
ili Posedovanje), to odgovara Sambhogi. Poslije toga dolazi Nirmana; a poslijednja je Moka, ili Oslobodenje
(Nirvana).
Nestvoreno, Neoblikovano, Neizmenjeno, to je Dharma-Kaja. Promena Neizmenjenog, manifestacija svih
.avrenih atributa u jednom telu, to je Sambhoga-kaja. Zgunjavanje i prijeinaavanje Jednog Tela u mno3tvo, to
je Nirmana-Kaja.
Tako, Tri-Kaja simbolizuje Ezoteriko Trojstvo Budizma severne kole; Egzoteriko Trojstvo su - kao i u junoj
koli - Buda, Dharma (Pismo) i Sangha (Svetenstvo).
` Ova su hotanstva u nama. Ona nisu ni5ta odvojeno od nas. Jedno smo sa svim to jeste, u svakom stanju
osetnog postojanja; miroljubivo, mira-puno, ovde prijedstavlja obogotvorene principe
Za pod Lotosom rodenu Inkarnaciju, Padma Sambhavu^, koji je Zatitnik svih osetnih bia,
Za Gurue, Tri Tela, poasnica.
UVOD
Ova velika Doktrina Oslobodenja uvenjem, koja podaruje duhovnu nesputanost posveenicima neznatne
bistroumnosti, dok su u Posrednom stanju, ima tri odeljka: prijethodnice, prijedmetnu materiju i zakIjuc`ak.
Na poetku, prijethodnice, Svijeske Smernica', za unaprijedenje bia, morale bi se savladati u praksi.

PRIJENOS PRINCIPA SVIJESTIH

Prijema Smernicama, najvii intelekti trebalo bi svakako da budu oslobodeni; ali, ako ne budu oslobodeni, onda
bi trebalo, dok su u Posrednom stanju trenuta
srca, ili funkcije oseanja, a gnevno, gneva-puno, prijedstavlja funkcije nae mentalnosti, kao to su miljenje ili
rezonovanje, mata i pamenje.
^ Padma Sambhava - osniva Lamaizma, prvi koji je izlagao nauavanje Budizma na Tibetu, po kraljevskom
pozivu, 747. godine, gde je doao kao Profesor Joge sa velikog budistikog Univerziteta u Nalandi, Indija.
Veliki, Plemeniti Uitelj (guru) Bardo Thodola.
' Svijeske Smernica odnose se na nekoliko rasprava koje pruiaju praktino uputstvo posveenicima na bodikoj
Stazi kroz ovaj svijet, a onda kroz Bardo, i dalje, do ponovnog rodenja, ili do Nirvane.
" U tekstu stoji samo tibetanska rije Hpho (izgovor, pho), koja znai prijenos (cijelokupnih, ili zbirnih,
karmikih sklonosti - koje, opet, sa svoje strane, drte ovjeka vezanim za Sangsaru, svijet privida, veni tok
zbivanja, svijet iluzornih fenomena, kome je suprotnost Nirvana, svijet ne-fenomena). Kako je rije dua ne~potrebljiva, poto Budizam u celini porie postojanje stalne, nepromenljive line svijesti kau entiteta, onako
kako to semitska vera i animistika verovanja uopte podrazumjevaju, prijevodilac originalnog teksta izbegavao
je da je upotrebi. Ali, gde god se neki sLan ili ekvivalentan termin javi treba smatrati da implicira neto srodno
tihetanskom Hpho, ili da je sinoniman sa terminom ivotni protok, kako se to prijeteno oznaava u junom
Budizmu.
28 ~ 29
ka smrti, da praktikuju Prijenos, koji podaruje auto matsko oslobo8enje time to ga samo treba upamtiti
Posveenici neznatne bistroumnosti trebalo bi sva kako da budu oslobodeni pomou toga; ali, ako nt budu
oslobodeni, onda, dok su u Posrednom stanjt (tokom kojeg iskuavaju) Stvarnost, trebalo bi dl istrajavaju u
sluanju ove velike Doktrine Oslobode nja uvenjem.
Shodno tome, posveenik bi trebalo prvo da ispit; simptome smrti, onako kako se oni postepeno pojav Ijuju (u
njegovom umiruem telu), prijema uputstvim; Samo-oslobodenja (posmatranjem) odlika simptom~ smrtiy.
Onda, kada su svi simptomi smrti upotpunjeni (treba da) primeni Prijenos, koji podaruje oslobodenj samo
pamenjem (procesa)'.
ITANJE OVOG THODOLA
Ako je Prijenos djelotvorno primenjen nema pot be itati ovaj Thodol; ali, ako Prijenos nije bio de tvorno
primenjen, onda se ovaj Thodol ima it; ispravno i razgovetno, pored mrtvog tela.
Ako telo ne bude tu, onda krevet, ili mesto na k je pokojnik bio navikao, treba da zauzme (onaj li ita), i treba da
izlae mo Istine. Onda, prizivaj duh (prijeminulog), neka zamisli da je on tu, prisut i da slua, i neka ita". Za to
vreme, ni jedn
y Tibetansko djelo Bardo ciklusa, koje lame obino koriste dodatak Bardo Thodolu. Ono se bavi simptomima
smrti poset nauno i vrlo detaljno.
~ Oslobodenje, ovde, u ovom kontekstu, ne mora neopho da znai Oslobodenje Nirvane, naroito u odnosu na
prose posveenika. ve prijeteno oslobodenje ivotnog protoka iz i rueg tela. na nain koji e omoguiti
najveu moguu posm svijest i, konsekventno, sreno ponovo rodenje. Ipak, za vrlo izu ne i vrlo visoko
sposobne jogije, ili svece, isti ovaj ezoteriki pn Prijenosa moe se upotrebiti, prijema lamama-guruima, tako
sprijei svaki prijekid strujnog toka svijesti, od trenutka svijesne sn do trenutka svijesnog ponovnog rodenja.
~~ Lama, ili onaj koji ita ovaj tekst, treba da prizove prijem log, bilo da je le tu ili ne. u ime Istine, govore~:
rodaku, ili bliskom prijatelju, ne sme se dozvoliti da plae ili cvili, jer to nije dobro (za prijeminulog); zato ih
obuzdaj.
Ako je telo prisutno, im je disanje prijestalo, lama (koji je bio Guru pokojniku), ili brat po veri u kojeg je
prijeminuli imao poverenja, ili prijatelj prijema kojem je prijeminuli oseao veliku naklonost, stavljajui usne
blizu uha (ovog tela), a da ga zapravo ne dodiruje, treba da ita ovaj veliki Thdol'z.
PRAKTINA PRIMENA OVOG THODOLA OD STRANE OBREDNIKA
A sad o razjanjenju samog Thodola:
Ako moete sakupiti obilan prinos, rtvujte ga u slavu Trojstva. Ako to ne moe biti uinjeno, onda poredajte
sve to se moe sakupiti, kao prijedmete na koje se moete usredsrediti svojim mislima i mentalno stvorite takav
jedan bezgranini prinos koliko ste to u stanju, i slavite.
Onda, }>Staza dobrih elja koja titi od straha u Bardou~; i Staza dobrih elja za sigurno izbavlje
Poto je Trojstvo istinito, i poto je Istina koju je Trojstvo oglasilo istinita, uz pomo moi te Istine, ja te
prizivam.
ak i ako telo prijeminulog nije prisutno (kao to se deava kad je ovjek nasilno ili sluajno poginuo, to
sobom povlai gubitak ili unitenje tela iz ljudske ravni: ili, kad je, da bi se usaglasilo sa astrolokim
proraunima, telo bilo sklonjeno i zbrinuto odmah poslije smrti, to nije tako redak sluaj na Tibetu), duh
prijeminulog, u nevidljivom telu iz Bardo ravni, mora, na svaki nain, biti Prisutan pri itanju, da bi mu se dalo
neophodno uputstvo pri Prolazu kroz Drugi Svijet.

'- Prijema tibetanskom i iamaikom verovanju, telo umirue osobe ne sme se dodirnuti, da se ne bi uznemirilo
normalno rhu glave.I nae ana eutan e se mo~~~ ro~zvesti k oz n~eki dru i otvor na telu i tako dovesti do
rodenja u nekom od ne-ljudsk h svijetova. Naputanje principa svijesti kroz uho, na primjer, dovodi do toga da
se prijeminuli mora prijethodno roditi - prije nego to se moe povratiti u ljudsko stanje - u svijetu Gandharvi (to
su vilenjaki nebeski muziari), gde je zvuk, kao u pesmi i muzici, prijeovladaajui kvalitet postojanja.
" Ovo su neke od Bardo molitvi (ili, Staze dobrih elja).
30 ~ 31
nje od opasnih zamki Bardoa, zajedno sa Korenin rijeima Bardoa", treba da se proitaju razgovetn< i sa
ispravnom intonacijom.
Onda ovaj veliki Thodol treba proitati ili sedan puta ili triput, u skladu sa okolnostima. (Prvo dolazi
sueljavanje (sa simptomima smrti) onako kako s~ oni pojavljuju tokom trenutaka smrti; (zatim), prime na
velikog ivopisnog podsetnika, sueljavanje s; Stvarnou dok se nalazi u Posrednom stanju; a ka~ tree, dolaze
metodi za zatvaranje vrata materice dok je u Posrednom stanju kad traga za ponovnin rodenjem'4.
" Prvo je 'ikhai Bardo, drugo je onjid Bardo; tree je Bardo, koji sainjava Drugu knjigu Bardo Thodola.
DEO I
BARDO TRENUTAKA SMRTI
UPUTSTVA O SIMPTOMIMA SMRTI, ILI PRVI STUPANJ IKHAI BARDOA: PRVOREDNO JASNO
SVIJETLO VIENO U TRENUTKU SMRTI
Prvo, sueljavanje sa Jasnim Svijetlom, tokom Posrednog stanja trenutaka smrti, je:
Ovde (moe biti nekih) koji su sluali mnogo (religioznih uputstava) a ipak ne prijepoznaju; i (nekih) koji, iako
prijepoznaju, ipak nisu podrobno upoznati. Ali e sve klase pojedinaca, koji su primili praktina poduavanja,
(nazvana) Smernice, ako se one primene na njih, biti sueljene sa temel-jnim Jasnim Svijetlom; i, bez ikakvog
Posrednog stanja, oni e zadobiti Neroenu Dharma-Kaju, putem Velike uspravne Staze'S.
Nain primene je:
Najbolje je ako se moe dovesti guru od kog je prijeminuli dobio vodina uputstva; ali, ako se taj guru ne moe
nai, onda je dobro da to bude brat po veri;
" Velika pravo nagore Staza - jedna od doktrina, osobena za severni Budizam, govori da se duhovna
emancipacija, ak Budastvo, moe postii trenutno, bez ulaska u Bardo ravan i bez patnje na vekovnoj stazi
normalne evolucije, koja prolazi razliitim svijetovima sangsarike egzistencije. Vera je prvi korak na Tajnoj
Putanji. Onda dolazi Rasvijeta; a sa njom Sigurnost. A kada se cilj dostigne, Uzvinue. Ali je i ovde neophodno
savreno vladanje Jogom, kao i mnogo sakupljenih zasluga (mnogo dobre karme). Ako uenik moe biti
naveden da spozna Istinu onog trenutka kad ~e guru otkriva, to e rei, ako on ima mo da umre svijesno i u
krajnjem trenutku naputanja tela prijepozna Jasno Svijetlo koje e osvitati prijed njim, i postane jedno sa njim,
sve sangsarike veze iluzija raskidaju se odmah u paramparad; Sanjalac se budi u Stvarnosti, istovremeno sa
monim postignuem prijepoznavanja.
32 ~ 33
ili, ako je ovaj poslijednji takode neprivodiv, ond: ueni ovjek iste vere; ili, ako su svi ovi odsutni, onda osoba
koja moe itati ispravno i razgovetno treba tc da uradi mnogo puta iznova. Pomou toga e sc (prijeminulom)
privesti umu ono to je (prijethodno uo o sueljavanju i odmah e doi do prijepoznavanj; tog Temeljnog
Svijetla i nesumnjivo e se zadobit Oslobodenje.
to se tie vremena za primenu (ovih uputstava); Kada je disanje prijestalo, vitalna snaga e bit porinuta u
nervni centar Mudrosti'~ i Saznavalact' i iskusiti Jasno Svijetlo prirodnih uslova"~. Onda, budu da vitalna
snaga'9 biva baena unazad i da leti nadol~ kroz leve i desne nerve, Posredno stanje trenutm osvie.
Gornje bi (upute) trebalo primeniti prije nego to j~ (vitalna snaga) grunula u levi nerv (poto je prm prijela
prijeko pupanog nervnog centra).
Vreme, (obino neophodno za ovaj pokret vitaln~ snage), onoliko je dugo~ koliko god je disanje jo prisutno, ili
priblino, to je vreme koje je potrebm da se obeduje.
Onda je nain primene (ovih uputstava):
Kada disanje samo to nije prijestalo, najbolje t bilo ako je Prijenos bio uspeno primenjen; ako (pri mena) nije
bila uspena, onda (se obrati prijeminu lom) ovako:
~" Ovde, kao i drugde u tekstu, nervni center odnosi se psihiki nervni centar. Psihiki nervni centar Mudrosti
lociran u srcu.
~' Um, Saznavalac; to jest, um u svojoj saznajnoj, ili kogi tivnoj funkciji.
~s Ispranjen od formativne aktivnosti - um u svom prirc nom, ili prvobitnom stanju. Um u svom neprirodnom
stanju, to rei, kad je inkarniran u Ijudskom telu, stalno je u aktivno oblikovanja misli, zbog nagonee snage pet
ula. Njegovo prir< no, ili diskarnirano stanje, jeste stanje kvijescencije, uporedljivo onim u najvioj od dhjana
(ili, u dubokoj meditaciji), kada je ; sjedinjen sa ljudskim telom. Svijesno prijepoznavanje Jasnog Sve izaziva
ekstatiko stanje svijesti, kakvo su sveci i mistici Zapa nazvali Iluminacija.
~y Vitalni vazduh, vitalna snaga, psihika snaga,

O, ti plemenita roda, (tako i tako, po imenu), vreme ti je sada dolo da potrai Stazu (u stvarnosti). Tvoje
disanje samo to nije prijestalo. Tvoj te je guru jo ranije suelio sa Jasnim Svijetlom; a sada si na pragu da ga
iskusi u njegovoj Stvarnosti, u Bardo stanju, u kojem su sve stvari kao prazno nebo bez oblaka, a goli je,
neokaljani intelekt slian prozirnom vakuumu bez opsega ili centra. U ovom trenutku spoznaj samog sebe; i
istraj prijebivajui u tom stanju. Ja te, takode, u ovim trenucima, postavljam suelice.
Poto je ovo proitano, ponovi ga mnogo puta u uho osobe na samrti, ak prije nego to je disanje prijestalo,
tako da ga utisne u um (umirueg).
Ako disanje samo to nije prijestalo, okreni umirueg prijeko, na desnu stranu, a taj se poloaj naziva Leei
stav lava. Poskakivanje arterije (na desnoj i levoj strani gue) treba potisnuti.
Ako osoba na umoru pokazuje sklonost za spavanje, ili ako stanje spavanja nadire, to treba susprijegnuti, a
arterije potisnuti neno, ali odluno2. Zbog toga, vitalna snaga nee biti u stanju da se vrati iz srednjeg nervaz' i
bie osigurano da ona istekne kroz bramaniki tvor. Sada treba primeniti pravo sueljavanje.
U ovom trenutku, prvo (naziranje) Bardoa Jasnog Svijetla Stvarnosti, koji je nepogreivi Urn Dharma-Kaje,
iskuse sva osetna bia.
Interval izmedu prijestanka izdisanja i prijestanka udisanja vreme je tokom kojeg vitalna snaga boravi u
srednjem nervu2z.
Obini ljudi nazivaju ovo stanje onim u kojem princip svijestiz3 iiljava. Trajanje ovog stanja je nesi="
Umirua osoba trebalo bi da prijemine potpuno budna i pozor
no svijesna procesa smrti; zato se skree panja na potiskivanje arterija.
'' Srednji nerv
; bukvalno, tro-vor, tro-spoj.
- Poto je disanje prijestalo, vitalna snaga (bukvalno, unutranji dah) ostaje, vjeruje se, u srednjem nervu sve
dok srce nastavlja da kuca.
v' (Sansk., vidjnana, ili bolje, aitanja) - Princip svijesnosti, ili objekt-saznavajui princip.
34 ~ 35
gurno. (Ono zavisi) od telesne grade, dobre ili lo i (stanja) nerava i vitalne snage. Kod onih koji imali makar
samo malo praktinog iskustva stal nog, spokojnog stanja dhjane, i kod onih koji im zdrave nerve, ovo stanje
nastavlja da traje tok dugog vremenaz'.
Tokom sueljavanja treba uporno ponavljati (g nje obraanje prijeminulom), sve dok ukasta ten ne pone da
se pojavljuje iz razliitih otvora teles organa (prijeminulog).
Kod onih koji su vodili zao ivot, i kod onih >< imaju nezdrave nerve, gornje stanje opstojava toliko koliko je
potrebno da se pucne prstima. O~ kod nekih, ono opstojava onoliko koliko je potret da se obeduje.
U razliitim Tantramaz5 kae se da ovo sta zamiranja opstojava tokom skoro tri i po dana. Vt na drugih
(religioznih rasprava) kae da to traje e dana; i da se ovo sueljavanje sa Jasnim Svijetl mora nastaviti (tokom
sveg tog vremena).
=' Ponekad se ono moe nastaviti tokom sedam dana, ali ob etiri ili pet. Princip svijesti (vidi nap. 30 i 32),
medutim, < u izvesnim okolnostima transa kakvog jogi, na primjer, n proizvesti, nije neophodno prisutan u telu
sve vreme; norma on naputa telo u trenutku koji nazivamo smrt, odravajui s~ lan, magnetu slian odnos sa
telom, sve dok se stanje, u te pomenuto, ne svri. Samo se kod adepta joge naputanje prin svijesti odvija bez
prijekida u kontinuitetu protoka svijesti, to e ~ bez stanja zamiranja koje se ovde pominje.
Proces smrti suprotan je procesu rodenja, budui da je rod inkarniranje, a smrt diskarniranje principa svijesti; ali,
u oba, sli~ postoji prijelaz iz jednog u drugo stanje svijesti. I, ba kao to se t mora probuditi u ovom svijetu, i
mora nauiti, iskustvom, prit ovog svijeta, isto tako osoba na samrti mora se probuditi u Ba svijetu i mora postati
bliska sa njegovim naroitim uslovima. Bs telo, oblikovano od tvari u nevidljivom, eteru slinom sta taan je
duplikat Ijudskog tela, od kojeg se odvaja u trem smrti. U Bordo telu zadrani su princip svijesti i psihiki ne
sistem (koji je kopija fizikog nervnog sistema ljudskog t psihikog, ili Bardo tela.
=` Definicija ove rijei nije laka. Po tibetanskoj etimo! IRgjad, to se izgovara Gjad) bukvalno zaai rasprava,
dis< cija, religiozne prirode. Postoje dve glavne grupe Tantri - Hi
Naine primene (ovih uputstava) je:
Ako je (dok umire) ovjek pri sebi i sposoban (da utvrdi simptome smrti), iskoriavanje (ovog znanja) treba da
bude primenjeno prije ovogazb. Ako je (osoba na umoru) nesposobna da uini tako, onda ili guru, ili ija=', ili
brat po veri sa kojim je ovjek (na umoru) bio vrlo blizak, treba da se nade pri ruci i da onome (koji umire)
upeatljivo utisne simptome (smrti), onako kako se oni pojavljuju datim redosljedom, (stalno ponavljajui, u
poetku), ovako:
Sada su simptomi porinua zemlje u vodu pristigli2H.
Kada se svi simptomi (smrti) nadu prijed ispunjenjem, onda uputi (umiruem) ovo prijegnue, govorei utianim
glasom u uho:
O, ti plemenita roda, (ili, ako je u pitanju svetenik, O, Visokodostojni Gospodine), ne dopusti svom umu da
bude rastrojen.

Ako je u pitanju brat (po veri), ili neka druga osoba, onda ga pozovi po imenu i (reci) ovako:
i budistike. Prva je obino data u obliku dijaloga izmedu boga ive, kao boanskog Gurua, i njegove akti
Parvati. (akti je enski dublet svakog boanstva, ak i onog najvieg, tako da se svako od njih uvjek javlja u
paru, kako e to kasnije biti uoljivo.) Druge, budistike, ova dva Hindu boanstva zamenjuju budistikim,
Budama i njihovim aktima. Obinu su Tantre zasnovane na filozofiji Joge. Prijema ortodoksnim Hindusima,
Tantre su vedskog porekla, a kao enciklopedije znanja svog vremena, vrlo su brojne.
= Potpuno znaenje otkriva da ne samo to osoba koja umire dijagnosticira simptome smrti jedan po jedan,
kako oni nastupaju, ve treba, takode, ako je sposobna, da prijepozna Jasno Svijetlo i bez sueljavanja sa njom
od strane drugog.
=' Uenik, iskuenik koji se sprijema da postane guru.
=H Tri osnovna simptoma smrti, sa svojim simbolikim kopijama, jesu: (1) telesni oset pritiska, porinue
zemlje u vodu; (2) telesni oset vlane hladnoe, kao da je telo potopljeno u vodu, to postepeno prijelazi u
grozniavu vrelinu, porinue vode u vatru; (3) oseanje kao da se telo rasprava u atome, porinue vatre u
vazduh.
Svaki je simptom praen vidljivim promenama u telu, kao to su gubitak kontrole nad facijalnim miiem,
gubitak uvenja, vida, dahom koji je otean i navire u naletima, prijed gubitak svijesti.
36 ~ `l~
O, ti plemenita roda, budui da je ono to se naziva smru dolo sada do tebe, odlui ovako: O, ovo je sad as
smrti. Imajui priliku da iskoristim tu smrt, ja u djelati tako da, za dobro svih osetnih bia koja nastanjuju
bezgranine prostore nebesa, pribavim Savreno Budastvo, rastapajui se u ljubav i sa oseanje prijema (njima,
i upuujui sav svaj napot prijema) Jedinstvenom Savrenstvu.
Oblikujui svoje misli na ovaj nain, naro u ovom periodu kada se Dharma-Kaja Jasnog Svijet (u stanju) poslije
smrti, moe prijepoznati na dobro svih osetnih bia, znaj da si ti u tom stanju; (i bt reen) da zadobije najbolji
blagodat tog Stanja Vc kog Simbola2v, a kojem jesi, (na sljedei nain):
ak i ako ga ne mogu prijepoznati, ipak u ja zn ovaj Bardo i, ovladavajui velikim Telom Jedinsl u Bardou,
pojaviu se u bilo kom (obliku) koji e 1 dobronosan (za sva bia) bez razlike: Posluiu sv osetnim biima,
bezbrojnim po broju, kao to i granice nebesa.
I~e naputajui ovu odluku trebalo bi da poku i seti se svih posvijetnih postupaka koje si bio navik da izvodi
tokom ivota.
Govorei ovo, ita e staviti svoje usne blizu c i ponovie sve razgovetno, jasno utiskajui rijei r umiruom
osobom, da bi sprijeio njen um da odb ak i na tren. '
Poto disanje potpuno prijestane jako potisni n~ sna; a lama, ili osoba via, ili uenija od tebe, ne utie rijeima,
ovako:
Potovani Gospodine, sada kada iskuava Tem~ no Jasno Svijetlo, pokuaj da istraje prijebivajui u t~ stanju
koje sad iskuava.
=y U ovom je stanju spoznaja Poslijednje Istine mogua, ako ovjek opskrbljen dovoljnim naprijetkom na Stazi
jo prije smt Inae, on sad ne moe imati koristi i mora lutati ka sve ni i nedostojnijim okolnostima u Bardou,
onako kako to karr uslovljava, sve do ~onovnog rodenja. (Vidi nap. 132.)
I, takode, u sluaju ma koje druge osobe, ita e je sueliti, ovako:
O, ti plemenita. roda (tako i tako, po imenu), sluaj. Sada iskuava Zraenje Jasnog Svijetla iste Stvarnosti.
Prijepoznaj ga. O, ti plemenita roda, tvoj prisutni intelekt~', po pravoj prirodi praznina, koji nije oblikovan ni u
to, to se tie odlika ili boje, prirodno prazan, ba je sama Stvarnost, Sve-Dobrijt.
Tvoj sopstveni intelekt, koji je sad praznina, a ipak ne treba smatrati da je od praznine nitavila, ve kao da je
sam intelekt, neometen, sijajui, ushien i blaenosti pun, sama je svijest32, Sve-Dobri Buda33.
Tvoja sopstvena svijest, koja nije oblikovana ni u ta, u stvarnosti - praznina, i intelekt, sijajui i blaenosti pun ova dva - neodvojivi su. Jedinstvo njihovo je Dharma-Kaja, stanje Savrenog Prosvijetljenja~4.
"' Tib., es-rig - intelekt; saznajna, ili kognitivna sposobnost. " Sve-Dobri (sansk., Dharma-Dhatu SamantaBhadra)
- otelovljenje Dharma-Kaje, prvi stupanj Budastva. Sve-Dobri ovde je Sve-Dobri Otac, jer, prijema Velikoj
koli Usavravanja, otac je ono to se pojavljuje, ili fenomeni, majka je ono to je svijesno tih fenomena. Opet,
Blaenost je otac, a Praznina svijesna Blaenosti je majka; Zraenje je otac, a Praznina koja ga je svijesna, to je
majka; i, kao ovde u tekstu, intelekt (ili, kognitivna vetina) je otac, Praznina je majka. Ponavljanje praznine
namerno je, zato da bi se naglasila vanost spoznaje kako je intelekt u stvarnosti prazan (ili, od prirode
praznine), to jest, od nerodenog, nestvorenog, neoblikovanog Prvobitnog.
'= U tekstu se javljaju dve srodne rijei, s tim to rig-pa (tib.) znai svijest, koja se ne moe svijesti na
sposobnost spoznajne funkcile kojom ona spoznaje, ili zna za sebe da jeste. Uobiajeno, rig-pa i es-rig su
sinonimi; ali, u tajnovitim i nejasnim filozofskim raspravama, kao u ovoj, rig-pa se odnosi na svijest u njenom
najistijem i najduhovnijem (nadsvijetskom) aspektu, a es-rig na svijest u tom zgusnutom aspektu, ne isto
duhovnom, u kojem je kognicija fenomena prisutna.

" Samanta - Sve, ili Univerzalno, ili Potpuno; Bhadra ' eDobri, ili Dobrobitni. U ovom stanju onaj koji
iskuava i stvar koja je iskuena neodvojivo su jedno i isto: kao to je, na primjer, utoa zlata neodvojiva od
zlata, niti je slanoa od soli. Za nor,nalni Ijudski intelekt ovo je transcendentalno stanje izvan razumjevanja.
" Iz jedinstva dva stanja uma, ili svijesti, oznaena kao rig-pa
38 ~ 39

Tvoja sopstvena svijest, sijajua, prazna i neodv va od velikog Tela Zraenja, nema rodenja, niti srr i
Neizmenljivo Svijetlo je ona - Buda Amitabha35.
Znati ovo dovoljno je. Prijepoznajui prazninu ~ stvenog intelekta za Budastvo i posmatrajui ga svoju
sopstvenu svijest, znai odrati sebe (u sta~ boanskog uma Bude3~.
Ponovi ovo razgovetno i jasno tri, ili (ak) sec puta. To e prizvati u seanje (osobe na umc ranije (dok je bila
iva) sueljavanje koje 3e g izvodio. Drugo, to e prouzrokovati da se gola s prijepozna kao Jasno Svijetlo; a
tree, prijepozna samog sebe (na taj nain), ovjek postaje trajno sj njen sa Dharma-Kajom i Oslobo8enje e biti
si; no3'.
i es-rig, a simbolizovana Sve-Dobrim Ocem i Sve-Dobrom M; kom, rada se stanje Dharma-Kaje, stanje
Savrenog Prosvijetljen, Budastva. Dharma-Kaja, Telo Istine, simbolizuje najistije i naj e stanje bia, stanje
nadsvijetske svijesti, lieno svih mentalr ogranienja ili zamraenja, koji se pojavljuju iz kontakta prvobit
svijesti sa materijom.
'S Kao to je Buda Samanta-Bhadra stanje Sve-Dobrog, tako Buda Amitabha stanje Beskrajnog Svijetla; a, kako
to tekst pod~ zumeva, oba su, u krajnjoj analizi, isto stanje, samo gledano sa d strane. U prvom je naglasak na
umu Sve-Dobrog, u drugom naglasak na prosvijetljujuoj bodi Moi, simbolizovanoj kao Bu Amitabha (to je
personifikacija vetine Mudrosti), Izvor ivc i Svijetlosti.
?" Spoznaja Ne-Sangsare, koja je Praznina, Nepostalo, Ne~ deno, Nesainjeno, Neoblikovano, podrazumjeva
Budastvo, Sa' eno Prosvijetljenje - stanje Boanskog Uma Bude.
Evo jednog citata iz Dijamantske Sutre: Svaki oblik, kvalitet fenomena prolazan je i iluzoran. Kada um
spozna fenomeni ivota nisu pravi fenomeni, Gospod Buda tad moe t jasno opaen. Kineski komentar glasi:
Duhovni Buda mora t spoznat unutar uma, inae ne moe biti istinskog opaaja Gospo Bude.
?' Ako je ovjek, kad umire, ve upoznat sa ovim stanje putem prijethodne duhovne (ili, jogike) vebe, i ako
ima moi dostigne Budastvo u ovom sveprijesudnom trenutku, Toak Radai se zaustavlja, a Oslobodenje je
trenutno dostignuto. Ali je tak duhovno umee toliko izvanredno retko da je normalno mental stanje osobe na
umoru neskladno sa uzvienim postignuem ops javanja u stanju u kom Jasno Svijetlo sija; a onda sljedi postep
salaz u sve nia stanja Bardo postojanja i, najzad, ponovno roden
UPUTSTVA U VEZI DRUGOG STUPANJA IKHAI BARDOA: DRUGOREDNO JASNO SVIJETLO
VIENO ODMAH POSLIJE SMRTI
Tako je prvoredno Jasno Svijetlo prijepoznato i Oslobodenje zadobijeno. Ali, ako postoji neka sumnja da
prvoredno Jasno Svijetlo nije prijepoznato, onda (se sa sigurnou moe prijetpostaviti da) dolazi do osvita onog
to se naziva drugorednim Jasnim Svijetlom (nad prijeminulim), koje osvie (poto je disanje prijestalo), poslije
neto dueg vremena no to je potrebno da se obeduje~~.
S obzirom na neiju dobru ili lou karmu;v, vitalna snaga otie dole, ili u desni ili u levi nerv, i izlazi kroz bilo
koji od otvora (na telu). Onda dolazi do bistrog stanja uma.'.
Slinost sa igtom kojom se balansira i koja se kotrlja po tankoj niti, lame koriste da razjasne ovo stanje. Sve dok
je igla u ravnotei, ona ostaje na koncu. Deava se tako, medutim, da zakon gravitacije deluje na nju i ona pada.
U sferi Jasnog Svijetla, slino, mentalnost osobe na umoru, na tren uiva u okolnostima ravnotee, ili savrenog
ekvilibrijuma, i onih jednosti (bivanja Jednim sa Svim). Zbog nebliskosti sa takvim stanjem, koje je ekstatiko
stanje ne-ega, potprane svijesti, principu svijesti obine osobe nedostaje moi da funkcionie u njemu;
karmike sklonosti zaklanjaju princip svijesti mislima o linosti, o individualizovanom biu, o dualizmu, i,
gubei ravnoteu, princip svijesti biva odbaen od Jasnog Svijetla. Ideacija ega, sopstva, ona je koja sprijeava
spoznaju Nirvane (koja je utrnue plamena sebine udnje); i tako Toak Zivoga nastavlja da se okree.
'~ Odmah poto vitalna snaga prode do srednjeg nerva osoba na umoru iskusie Jasno Svijetlo u njenoj
primitivnoj istoti, Dharma-Kaju nezamrljanu; a ako ne bude u stanju da se vrsto dri tog iskustva, iskuava
zatim drugoredno Jasno Svijetlo, budui da je pala u nie stanje Bardoa, gde je Dharma-Kaja zatamnjena karmikim mrljama.
' U najoptijem smislu, ovaj termin oznaava zakon moralne retribucije. To je uenje (zakon) o etikim
poslijedicama sopstvenih inova, o akumulaciji poslijedica djelanja.
~" Tib., .es-pa, ovde prijevedeno kao um. Prijevodilac originalnog teksta, Lama Kazi Dava-Samdup, dodao
je sljedei komentar: Witalna snaga, koja dolazi prijeko pupanog psihikog-nervnog centra i princip svijesti,
koji dolazi prijeko modanog psihikog-nervnog centra, sjedinjuju se u sranom psihikom-nervnom centru, a
pr; izlasku iz tela odatle, normalno - kroz Otvor Brame, uzrokuju u umiruoj osobi stanje ekstaze najveeg
intenziteta.
40 ~ 41
Rei da sjaj (prvorednog Jasnog Svijetla) opstojava tokom perioda potrebnog za obed (zavisi od) dobrog ili
loeg stanja nerava i, takode, od toga da li je bilo prijethodne vebe (u sueljavanju), ili ne.
Kada princip svijesti dospe izvan tela (on kae sebi samom), Jesam li ja mrtav, ili nisam mrtav? On to ne
moe odrediti. On vidi svoje rodake i poznanike, kao to je bio navikao da ih vida ranije. On ak uja kukanje.

Uasavajue karmike iluzije jo nisu osvanule. Niti su jo dola zastraujua prikazanja, ili iskustva,
uzrokovana od Gospoda Smrti.
Tokom ovog intervala upute treba da primeni (la, ma, ili ita):
Ima onih (posveenika) usavrenog stupnja i onih vizualizatorskog stupnja. Ako se radi o nekome ko je bio na
usavrenom stupnju, onda ga pozovi triput pv imenu i stalno iznova ponavljaj gornja uputstva o sueljavanju sa
Jasnim Svijetlom. Ako se radi o nekome ko je bio na stupnju vizuelnog prijedstavljanja, onda mu proitaj
uvodne opise i tekst Meditacija o njegovom boanstvu-zatitniku, a onda kai:
O, ti koji si plemenita roda, meditiraj nad tvojim boanstvom-zatitnikom. (Ovde ita treba da nave de ime tog
boanstva.) Ne budi rastrojen. Priljeno skoncentrii svoj um na boanstvo-zatitnika. Mediti~ raj nad njim kao
da je on odbljesak meseca na vodi, pojavan, a ipak nepostojei (po sebi). Meditiraj nad njim kao da je bie sa
fizikim telom.
Tako govorei, (ita e) naglasiti to. Ako je (pokojnik) iz naroda, kai:
Sljedei stupanj manje je intenzivan. U prvom, ili prvoredno stupnju iskuava se prvoredno Jasno Svijetlo, na
drugom stupnj drugoredno Jasno Svijetlo.
Lopta koju ovjek pusti da se kotrlja ima najjai zaokret I prvom okretu; drugi je okret sporiji, i svaki je sljedei
zaokret s sporiji, sve dok se lopta sasvim ne umiri. A slino je i sa principo svijesti pri smrti ovjekovoj. Njegov
prvi duhovni okret, neposredi po naputanju tela iz semaljske ravni, najbri je; sljedei je spori Konano, kada
se kar~na istroi u posmrtnom stanju, princip sve se umiruje, ulazi se u matericu, a onda sljedi ponovno rodenje !
ovom svijetu.
42
Meditiraj nad Velikim Saoseajnim Gospodom~'. Na ovaj nain sueljeni, ak i oni za koje se ne bi
oekivalo da prijepoznaju Bardo (nepotpomognuti), nesumnjivo e ga prijepoznati.
Osobe koje su, dok su ivele, bile sueljene (sa Stvarnou) od strane gurua, a koje se ipak nisu blisko upoznale
sa njom, nee biti u stanju da same jasno prijepoznaju Bardo. Ili guru, ili brat po veri, morae da ivo utiu na
takve osobe4z.
Mogu se nai ak i oni koji su se blisko upoznali sa uenjima, a koji ipak, zbog estine oboljenja koje izaziva
smrt, mogu biti mentalno nesposobni da se suoe sa iluzijama. Za takve je, takode, ovo uputstvo apsolutno
neophodno.
Opet, (ima onih) koji su, iako su nekada bili blisko upoznati sa uenjima, postali podloni padu u jadna stanja
bitisanja usljed prijenebregavanja zaveta, ili neuspeha da se sutinske dunosti izvedu poteno. Za njih ova
uputstva su nezamenljiva.
Ako je prvi stupanj Bardoa bio shvaen pri prvom susretu s njim'3, to je najbolje. Ali, ako to nije sluaj,
primenom ovog razgovetnog podseanja (prijeminulog), dok je na drugom stupnju Bardoa, njegov se intelekt
budi i postie oslobo8enje.
Dok je na drugom stupnju Bardoa, ovjekovo telo je po prirodi ono to se naziva sjajnim iluzornim telom~,
" p. 80, 130, 149 i 150.
'` ovjek moe uti detaljan opis vetine plivanja a da, ipak, nikad ne pokua da pliva. Iznenada baen u vodu on
uvida da ne zna da pliva. Tako je i sa onima koji su bili poduavani teoriji o tome kako da se ponaaju u vreme
kad smrt nastupi, a tu teoriju nisu nikad primenili putem vebi joge: oni ne mogu odrati neprijekinutim protok
svijesti; postaju sve vie zapanjeni promenama uslova; i ne uspevaju da naprijeduju, ili da iskoriste priliku koju
smrt prua, osim ako su podrani i upueni od strane ivog gurua. ak i pored svega to guru moe uiniti oni
obino, zbog loe karme ne uspevaju da prijepoznaju Bardo kao-takav.
" Bukvalno, ako je uhvaen za perin.
" .'C'laja-rupa - isto (ili, sjajno) iluzorno telo. Ovo je eteriki duP~ikat fizikog tela iz zemaljske ravni,
astralno telo teozofije.
43
Ne znajui da li (je on) mrtav, ili ne, (stanjE lucidnosti se pojavljuje (kod prijeminulog)'S. Ako sr ova uputstva
uspeno primene na prijeminulom, do! je u takvom stanju, onda, poto susree Majku-Stvat nost i IzdanakStvarnost~, karma ne kontrolie'~ Kao to sunevi zraci, na primjer, razgru pomrainu tako Jasno Svijetlo na
Stazi rainjava mo karme.
Ono to se naziva drugim stupnjem Bardoa osviu nad mislenim telom'R. Saznavalac4v lebdi u okvirimi onih
mesta na koja su njegove aktivnosti ogranien~ Ako se u ovom periodu ovo naroito uenje prime~l dejstveno,
onda e svrha biti ispunjena; jer, karmilsa iluzije jo nee doi i, stoga, (prijeminuli) nee moi c~ bude okretan
tamo i ovamo (od svog cilja postizan,~ Prosvijetljenja).
a5 Sa odlaskom principa svijesti iz Ijudskog tela nastaje psihi ushienje, koje biva zamenjeno stanjem
lucidnosti.
'~ Dharma Matrl Putra - Majka i Izdanak 5tvarnost (ili, Istin Izdanak-Istina ono je to je spoznato u ovom svijetu
putem pral duboke meditacije (dhjana). Majka-Istina je Prvobitna, ili Tem~ na Istina, koja se iskuava samo
poslije smrti, dok je Saznava u Bardo stanju ravnotee, prije nego to karmike sklonosti erul raju i aktiviraju se.

Ono to je fotografija, uporedena sa objektom koji se fotogr e, Izdanak-Stvarnost je prijema Majci-Stvarnost.

" Karma je nesposobna da okrene usta ili glavu, ime podrazumjeva jaha koji upravlja konjem uzdama i
demom,
's Misleno telo, telo iudnji, ili >>mentalno telo. y Vidi nap. 23, 30 i 32.
DEO II
BARDO DOIVLJAVANJA STVARNOSTI
UVODNA UPUTSTVA KOJA SE TIU DOIVL.IAVANJA STVARNOSTI TOKOM DRUGOG STUPNJA
BARDOA, NAZVANOG ONJID BARDO, KADA SE POJAVLJUJU KARMIKA PRIVIDENJA
ak i ako prvoredno Jasno Svijetlo nije prijepoznato, ako je Jasno Svijetlo drugog Bardoa bilo prijepoznato,
Oslobodenje e biti dostlgnuto. Ako ovjek nije osloboden ak ni time, onda ono to se naziva treim Bardoom,
ili onjid Bardo, osvie.
U ovom, treem stupnju Bardoa, karmike iluzije poinju da blistaju. Vrlo je vano da se ovo Veliko
Sueljavanje iz onjid Bardoa proita: ono ima puno moi i moe uiniti mnogo dobrog.
Negde u ovo vreme (prijeminuli) moe videti kako se prijekida sa daljim deljenjem hrane, kako se sa tela skidaju
odevni prijedmeti, kako se isti mesto na kojem se nalazila ponjava za spavanjes; moe uti sve zapomaganje i
plakanje svojih prijatelja i rodaka i, mada ih on moe videti i uti kako nariu nad njim, oni ne mogu uti njega
kako ih zove, tako da on odlazi nezadovoljan.
U to vreme, zvuci, svijetlosti i zraci - sva tri - doivljavaju se. Ovi zgraavaju, zastrauju i uasavaju t
prouzrokuju mnogo umora. U tom trenutku, ovo sueljavanje sa Bardoom (tokom iskuavanja) Stvarnosti treba
primeniti. Pozovi prijeminulog po imenu i ispravno i razgovetno mu objasni, ovako:
"' Ovo se odnosi na ( 1 ) podelu hrane za pokoj due prijeminulog, tkom pogrebnih obreda; (2) na njegovo telo
koje priprijemaju za ukop; (;) na njegov krevet, mesto gde je spavao.
44 ~ 45
O, ti plemenita roda, sluaj sa punom panjom, r budi rastrojen: Postoji est stanja Bardoa; poimena prirodno
stanje Bardoa dok si u materici; Bar snenog stanja; Bardo ekstatike ravnotee dok u dubokoj meditaciji; Bardo
trenutaka smrti; Bar tokom (doivljavanja) Stvarnosti; Bardo obrnutc procesa sangsarike egzistencije. To su
tih est.s~
O, ti plemenita roda, ti e iskusiti tri Bardo, Bardo trenutaka smrti, Bardo (tokom doivljavanj~ Stvarnosti i
Bardo dok traga za ponovnim rodenjen Od ova tri, sv~ do jue, ti si iskuavao Bardo trenut ka smrti. Iako je
Jasno Svijetlo Stvarnosti osvanu iznad tebe, nisi bio u stanju da ga se dri i tal, mora lutati ovuda. Od sad pa
nadalje, iskusi~ (druga) dva, onjid Bardo i Sidpa Bardo.
Obratie nerastrojenu panju onome sa im u sada sueliti, i dri se toga:
O, ti plemenita roda, ono to se naziva smrt sada nastupilo. Ti naputa ovaj svijet, ali ti nisi jedir (smrt) dolazi
po svakog. Ne prijanjaj, dragovolj~ i u slabosti, za ovaj ivot. ak i ako prijanja slabosti, nee moi ovde da
ostane. Nee zadob nita vie od lutanja u ovoj Sangsaris2. Ne budi priv en (ovom svijetu); ne budi slab. Seti
se plemenit~ Trojstva53.
O, ti plemenita roda, ma kakav se strah i uas te mogu javiti u onjid Bardou, ne zaboravi ove rijei;
s~ Redom: (svako od ovih stanja naziva se Bardo, ili Posre~ stanje, stanje Nesigurnosti) (1) Stanje Nesigurnosti
mesta rodf (ili, dok je u materici); (2) Stanje Nesigurnosti (tokom doivljt nja) stanja sna; (3) Stanje
Nesigurnosti (tokom doivljavai Dhjane (Meditacije) u Samadhiju (Ekstatikom ekvilibrijumu); Stanje
Nesigurnosti trenutaka smrti (ili, u trenutku umiranja); Stanje Nesigurnosti (tokom doivljavanja) Stvarnosti; (6)
Sta Nesigurnosti u inverznom procesu sangsarike (ili, svijetovne) e stencije - stanje u kojem Saznavalac traga
za ponovnim rodenj
s= Toak ivota, stvar koja se vrti kao igra unaokolo, z ka, vrtlog; svijet prividnih, lanih i iluzornih
fenomena.
s' To su: Buda (Probudeni), Dharma (Pismo) i Sangha (! tenstvo).
46
nosei njihovo znaenje u srcu, idi naprijed: u njima lei vitalna tajna prijepoznavanja:
Avaj!, kada neizvesno doivljavanje Stvarnosti zazori nada mnom ovde54,
Sa svim mislima o strahu, uasu i grozi prijema svim (prividajnim pojavama) otklonjenim,
Nek prijepoznam svakakve (vizije) koje se pojave kao odbljeske moje sopstvene svijesti;
Nek ih saznam kao od prirode privida u Bardou: Kad u ovom svevanom trenutku imam priliku da postignem
veliki ishod,
Neka se ne plaim nizova Mironosnih i Gnevonosnih (Boanstava), mojih sopstvenih mislenih oblija,
Ponovi ove (stihove) jasno i, pamtei njihovo znaenje dok ih ponavlja, stupi naprijed, (O, ti plemenita roda).
Pomou toga, bilo kakve da se vizije uasa i grozote jave, prijepoznavanje je sigurno; i ne zaboravi ovo vitalno,
tajnovito umee koje lei u tome.
O, ti plemenita roda, kada su se tvoje telo i um rastavljali, ti mora da si namah iskusio naziranje iste Istine,
tanane, svijetlucave, bljetave, zasenjujue slavohodne, zraee uzvieno, po izgledu kao opsena koja se kree

poput horizonta uprolee u jednom stalnom toku vibracija. Ne budi prijepadnut time, niti uasnut, niti zgranut.
To je zraenje tvoje sopstvene istinske prirode.'Prijepoznaj je.
Iz sred srede tog zraenja prirodni zvuk Stvarnosti, titrajui i odzvanjajui kao hiljade gromova istovremenog
zvuanja, pojavie se. To je prirodni zvuk samog tvog istinskog sopstva. Ne budi prijepadnut time, niti uasnut,
niti zgranut.
Telo koje ti sada ima naziva se misleno telo " Stvarnost se doivljava u stanju nesigurnosti jer je Saznavalac
doi;pjava kroz Bardo kopiju iluzornih perceptivnih sposobnosti tela iz zemaljske ravni, a ne putem nezatamnjene
iz nadsvijetske svijesti istog Dharma-Kaja stanja, u kom ne moe biti Bardoa (to jest, Nesigurnog, Posrednog
stanja).
47
_
sklonosti55. Poto nema materijalno telo od m~ i krvi, ma ta se moe pojaviti - zvuci, svijetlosti, zr - svi su
oni, sva tri, nemoni da te povrede: ti nen mogunosti da umre. Sasvim je dovoljno da zna su ova prividenja
tvoja sopstvena mislena oblii Prijepoznaj to kao Bardo.
O, ti plemenita roda, ako sada ne prijepozna sv sopstvene mislene oblike, ma ta da si, od mediti nja i od
posveivanja, izvodio dok si bio u ljudsk svijetu - ako se nisi susreo sa ovim sadanjim podu ma - svijetlosti e
te prijepasti, zvuci e te zgroz a zraci e te uasnuti. Ako moda ne zna o svevani klju za uenja - budui da
si nesposoban prijepozna zvuke, svijetlosti i zraenja - ti e mot da luta u Sangsari.
OSVANUE MIRONOSNIH BOANSTAV OD PRVOG DO SEDMOG DANA
(Prijetpostavljajui da je prijeminuli karmiki prijed dreden - kao to to obini smrtnik jeste - da prijebrc
etrdeset i devet dana Bardo postojanja, uprkos m estim sueljavanjima, dnevna ispatanja i opasno koje mora
susresti i nad kojima mora pokuati trijumfuje, tokom prvih sedam dana, u kojima osvi Mironosna Boanstva,
objanjavaju mu se detalj u sljedeem_;~rvi dan, sudei prijema tekstu, ocenjt se da pada u vreme kad bi
normalno bilo oekivati se prijeminuli osvijesti prijed injenicom da je mrtav i putu nazad da bude ponovo
roden, ili oko tri i po_ etiri dana poslije smrti.)
PRVI DAN
O, ti plemenita roda, bio si beslovesan zadnja tri i po dana. Onog trenutka kad se 55 Telo uma (ili, misli);
navike, sklonosti (rodene iz s
ke, ili svijetovne egzistencije). 48
povratio iz ove obeznanjenosti, pomislie: ta se dogodilo!
Djelaj tako da prijepozna Bardo. U to vreme, sva Sangsara bie u prijevratu56; a fenomenalne prikaze koje e
tada videti bie odbljesci i boanstvas'. Sva nebesa pojavie se u dubokom plavetnilu.
A onda, iz Centralne sfere, nazvane Rasejavanje semenas~, Bhagavan Vairoanasv, bele boje i zastoljen na
prstolu lava, nosei toak sa osam prijeaga; koga grli Majka Prostranstava nebeskih~, ukazae ti se.
To je masa tvari razreena u svoje prvobitno stanje, koje je plava svijetlost.
Mudrost Dharma-Dhatua, plave boje, svijetlucava, prozirna, slavodobitna, zasenjujua, iz srca Vairoane, kao
Oca-Majkeb', bacie se i pogodie te svijetlom, tako zranim da e ti jedva biti u stanju da gleda u njega.
s" To e rei da e fenomeni, ili fenomenalne egzistencije, onako kako su doivljene u Ijudskom svijetu, biti
doivljene na sasvim drugi nain u Bardo svijetu, tako da e nekom ko je tek umro one izgledati kao da su u
prijeokretu, ili zbrci; stoga i upozorenje prijeminulom, koji se mora priviknuti na posmrtnu ravan, ba kao to se
i beba mora priviknuti na ovaj svijet.
`' Na ovoj taki, kad bajne Bardo vizije poinju da zore znalac bi, pri pokuaju da ih racionalizuje, trebalo da
stalno dri na umu da je ova rasprava sutinski ezoterika, budui da je veim djelom, a naroito odavde pa
nadalje, alegorina i simbolina u odnosu na psihika iskustva u posmrtnom stanju.
SR Rasejavanje semena (svih stvari). Ezoteriki, to je Dharma-Datu (vidi nap. 31).
`y Vairoana, Dhjani Buda Centra (ili, Centralne sfere). Vairoana bukvalno znai, u oblicima ini vidljivim;
stoga je Manifestant fenomena, ili Noumena. Toak koji dri simbolizuje suverensku mo. Njegov naziv,
Bhagavan (koji se primenjuje na mnoga boanstva koja e usljediti), a koji znai Onaj koji je u posedu
1)ominiona (ili, est moi), ili Pobednik, kvalifikuje ga kao Budu, onog koji je pobedio i ima dominion
nad sangsarikom egzistencijom.
"' Gospa - Vladar prostranstava nebeskih, (Akasa Dhatu l~vari). Majka je enski princip univerzuma; Otac,
Vairoana, seme je svega to jeste.
' Ovde, kao i u odeljcima koji sljede, glavno boanstvo u sebi personifikuje muki, ba kao i enski princip
prirode i stoga se naziva Otac-Majka (boansko prisajedinjenje).
49
Uporedo s tim, takode e sijati mutno belo svijetlo od deva~2, koje e te pogoditi prijeko ela.
Na ovom stupnju, ne sme biti zapanjen prijed boanskim plavim svijetlom koje e se pojaviti sijajui i
slavodobitno; ne budi prijepadnut njim. To je svijetlost Tathagateb', nazvano Svijetlost Mudrosti DharmaDhatua. Uzdaj se verom u nj, povjeruj mu odluno i moli mu se, mislei (svojim umom) kako je ono svijetlost

koja izvire iz srca Bhagavan Vairoane i koja dolazi da te primi dok si u opasnoj klopci Bardoa. To svijetlo, ono
je svijetlo milo~ti Vairoanine.
Ne budi zaveden mutnim belim svijetlom deva. Ne budi mu privren; ne budi slab. Ako mu bude privren,
odlutae u boravita deva i bie uvuen u vir est Loka~'. To je samo upadica da te prijeprijei na Stazi
Oslobodenja. Ne gledaj u njega. Gledaj u bljetavo plavo svijetlo sa dubokom verom. Priljeno posvijeti sve
svoje misli Vairoani i ponavljaj za mnom ovu molitvu:
Avaj!, kad lutam u Sangsari, zbog pogubne posti ,
Na zranoj svijetlosnoj stazi Dharma-Dhatu Mua sti
Nek me vo.di Bhagavan Vairoana,
Neka mi Boanska Majka beskrajnog Prostora de uvar;
Neka me bezbedno prijevedu prijeko strahovite z ke Bardoa;
I nek me postave u stanje Sve-Savrenog BI StVa.
Molei ovako, sa dubokom poniznom verom, ( e se prijetopiti, u slavoluku dugine svijetlosti, u sr
"= Deva znai bog; ali i muko, muki princip.
"' Onaj koji je proao tim istim putem; to jest, Onaj koji postigao cilj (Nirvanu) - neki Buda.
" To su est svijetova (sangsarike egzistencije): (1) svijet bogo~ (2) svijet titana; (3) Ijudski svijet; (4) svijet
divljih ivotinja; (5) s~ duhova; i (6) svijet pakla.
50
Vairoanino i dostii e Budastvo u Sambhoga-Kaji, u Centralnoj sferi Gusto zbijenogbs.
DRUGI DAN
Ali, ako - ne istrajavajui u ovom sueljavanju, usljed moi srdbe i zatamnjujue karme - ovjek bude
prijepadnut pri susretu sa ovim slave dostojnim svijetlom i utekne, ili bude prijeplavljen iluzijama, uprkos
molitvi, drugog dana Vadra-Satva i njegova pratea boanstva, ba kao i ovjekova zlodjela (zasluna) Pakla,
doi e da ga prihvate.
Tada je sueljavanje, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo:
O, ti plemenita roda, sluaj nerastrojeno. Drugog dana e isti oblik vode sijati kao belo svijetlo. U to vreme, iz
duboke, plave Istone sfere Prijevashodne sree, Bhagavan Akobhja, (kao) Vadra-Satva~, plave boje, koji u
ruci dri petokrako dordeb', ustolien na prijestolu slona, a grli ga Majka Mamaki~, pojavie ti se, dvoren od
strane Bodisatvi Kitigarbhe i Maitrejeby, sa enskim Bodisatvama Lasemom i Pupemom'. Ovih est bodikih
boanstava pojavie ti se.
``` vrsto oblikovana, ili Gusto zbijena sfera; semenje svih univerzalnih snaga i stvari gusto je zbijeno u
njoj. Na tibetanskom jeziku naziva se Og-min, to bukvalno znai Nema dole, odnosno oznaava sferu u kojoj
nema pada, jedno stanje koje vodi u Nirvanu; to je prijevashodno sfera Buda.
~' Akobhja (Neuzdrmani, ili Nepokretni), Dhjani Buda istonog pravca, ovde, kao i kasnije u tekstu,
pojavljuje se kao Vadra-Satva (Boanski herojskog uma, ili Neunitivog uma), njegova Sambhoga-Kaja,
ili ukraeni aktivni refleks.
"' Dorde je lamaiki skiptar, neka vrsta munje Indrine (3upiter).
`~ Mamaki je jedno od 108 imena koje se daju Dolmi (sansk., Tara), nacionalnoj boginji Tibeta. (Vidi nap. 88.)
WMaterica (ili, Utroba) Zemlje; i Ljubav, Buda koji ~e d~ i koji e izmeniti oveanstvo putem moi
boanske ljubavi. behareLeLasema jle~prijedsgtavljenaa<kako~driogledalo a kolketnom stavu ; personifikuje
Lepotu; Pupa je prijedstavljena kako dri behar u ruci i personifikuje pupoljak.
51
Masa tvog principa svijesti, budui da je u svo istom obliku - koji je Ogledalu slina Mudrost - sij e kao
bljetavo, zraee belo svijetlo, iz srca Vadi -Satve, Oca-Majke, sa takvom zasenjujuom bri jantnou i
prozirnou da e teko biti u stanju ~ gleda u njega, (i) oinue te. I kao dim oboje~ svijetlo iz Pakla sijae
uporedo sa svijetlom Ogleda sline Mudrosti, i (takode) oinue te.
Zbog toga e, usljed moi srdbe, zaeti str i bie prijepadnut zasenjujuim belim svijetlom i (el e) da
utekne od njega; zaee oseanje zaveden sti prijema mutnom dimom obojenom svijetlu iz Pakl Djelaj tad
tako da se ne plai tog bljetavog, zasenj jueg, prozirnog belog svijetla. Spoznaj ga kao M drost. Prijedaj mu
se ponizno i priljeno, sa verom. ' je svijetlost milosti Bhagavan Vadra-Satve. Misli, verom, Ona e mi pruiti
zaklon; i moli se.
To je Bhagavan Vadra-Satva, koji dolazi da primi i da te spase od straha i uasa Bardoa. Ve~ u to; jer je to
udica zraka milosti Vadra-Satve".
Ne budi zaveden mutnom, dimom obojenom sm lou iz Pakla. To je staza koja se otvara da te prin zbog moi
nagomilane zle karme iz silovite srdt Ako bude privuen njom, pae u svijetove Pakla; padajui tamo,
morae da istrpi nesnosan jad, oc kle se ne zna sigurno kad se izlazi. Budui da je upadica koja ti
prijeprijeuje Stazu Oslobodenja, gledaj u nju; i izbegni srdbu'z. Ne budi privu njom; ne budi slab. Vjeruj u
bljetavo, zasenjuju

'~ Zraci boanske milosti udica su spasenja koja hvata prijemin log i odvlai ga dalje od opasnosti Bardoa.
Ponekad se za sv. zrak govori kako se zavrava kukom, ba kao to je svaki zr sunca, koji izviru iz Boga Sunca
Raa, i koji silaze kao milost posveenika, prijedstavljen u pradavnim hramovima Egipta kako zavrava akom.
'= Vjeruje se da umrli, moda, moe da vidi svoje blinje zemlji i da je podloan srdbi, jer ih moe videti kako
se svaBt oko podele dobara, ili ako vidi gramzivost lame koji vri pogreb obrede. Ali je zabrana koja se odnosi
na Ijutnju sutinski jogii jer Joga, jedina od svih religija, uvida da srdba sprijeava duho~ naprijedak.
belo svijetlo; (i) pridavajui se svim srcem priljeno Bhagavan Vadra-Satvi, moli ovako:
Avaj!, kad lutam u Sangsari, zbog moi silovite srdbe,
Na zranoj svijetlosnoj stazi Ogledalu sline Mudrosti,
Neka me vodi Bhagavan Vadra-Satva,
Nek boanska Majka Mamaki bude moj uvar; Neka me bezbedno prijevedu prijeko strahovite zamke Bardoa;
I nek me postave u stanje Sve-Savrenog Budastva.
Molei ovako, sa jakom poniznom verom, prijetopie se, u svijetlosti duge, u srce Bhagavan Vadra-Satve i
dostii e Budastvo u Sambhoga-Kaji, u Istonoj sferi Prijevashodne sree.
TREI DAN
Ipak, ak i ako su sueljene na ovaj nain, neke osobe, zbog pomraenosti, usljed loe karme, i zbog ponosa
mada udice zraka milosti (padaju na njih), bee od toga. (Ako se radi o nekom takvom), onda, treeg dana,
Bhagavan Ratna-Sambhava" i njegova pratea boanstva, uporedo sa svijetlosnom stazom iz ljudskog svijeta,
doi e da prime ovjeka istodobno.
Ponovo je sueljavanje, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo:
O, ti plemenita roda, sluaj nerastrojeno. Treeg dana prvobitno oblije elementa zemlje ispustie svijetlost ute
boje. U to vreme, iz June sfere Oplemenjene slavom, Bhagavan Ratna-Sambhava, ute boje, koji nosi dragulj u
ruci, zastoljen na,prijestolu konja, a koga grli boanska Majka Sangjaj-Canma", svijetlee ka tebi.
'' Roden iz dragulja. On je Uljepavalac, odakle dolazi sve to 1e dragoceno; personifikovani atribut Bude.
" Ona od Budinog oka (ili, oiju).
52 ~ S3
Dve Bodisatve, Akaa-Garbha i Samanta-Bha~ dra'S, koje e pratiti dve enske Bodisatve, Mahlaim~ i
Dhupema'6 - sve zajedno, est bodikih oblija - doi e da sijaju iz sredine duginog oreola svijetlosti Masa
dodira, u svom prvobitnom obliku, kao utc svijetlo Mudrosti Jednakosti, zasenjujue uto, u sla~ voluku
prstenova sa prateim optokom zraenja, ta. ko jasno i bljetavo da oko jedva da moe u njeg< gledati, oinue
te. Jedno uz drugo, zajedno sa tim mutno plaviasto-uto svijetlo iz ljudskog (svijeta) taka e e oinuti tvoje
srce, upQredo sa svijetlom Mudrosti
Tada e ti, zbog moi egotizma, zaeti strah prije ma zasenjujuem utom svijetlu i (zaelee da) bei; od
njega: Bie zaveden privlanou prijema mutnon plaviasto-utom svijetlu iz ljudskog (svijeta).
U to vreme, ne plai se tog bljetavog, zasenjuju eg utog, prozirnog svijetla, ve ga spoznaj kao Mu drost: u
takvom stanju, odravajui svoj um odlu nim, imaj poverenja u njega ponizno i priljeno. Aki ga sazna kao
zraenje tvog sopstvenog intelekt; - ak i ako ne ispoljava snishodljivost i vjeru, i ni moli mu se - boansko
Telo i Svijetlost stopie s~ neizdvojivo s tobom i ti e dostii Budastvo.
Ako ne prijepozna zraenje svog intelekta, misli, ~ verom, To je zraenje milosti Bhagavan Ratn~ -Sambhave;
zaklon u svoj nai u njemu; i moli sG To je udica milosnih zraka Bhagavan Ratna-Sambh~ ve; vjeruj u to.
Ne budi zaveden tim mutnim plaviasto-uti~Q svijetlom iz ljudskog (svijeta). To je staza tvojih na ' milanih
sklonosti silovitog samoljublja, koja dolazi te prihvati. Ako te ona privue, bie roden u lju skom svijetu i
morae da propati rodenje, staro dob bolest i smrt; i nee imati nikakvih izgleda da ~
'` Utroba (ili, Materica) neba i Sve-Dobri - ovo nije E Buda Samanta-Bhadra (vidi nap. 31), ve duhovni sin
DI Bude Vairoane.
'" Ona koja dri (ili, nosi) Brojanice i Ona koja dri nosi) Tamjan.
54
izdigne iz movarne kaljue svijetovne egzistencije. To je samo upadica koja ti prijeprijeava Stazu Oslobodenja. Stoga, ne gledaj u to, i napusti samoljublje, odbaci sklonosti; ne budi privuen time; ne budi slab.
Djelaj tako da ima poverenja u to bljetavo zasenjujue svijetlo. Prijedaj svoje priljene misli, usredsredeno,
Bhagavan Ratna-Sambhavi; i moli ovako:
Avaj!, kad lutam u Sangsari, zbog moi silovitog samoljublja,
Na zranoj svijetlosnoj stazi Mudrosti Jednakosti, Nek me vodi Bhagavan Ratna-Sambhava;
Neka boanska Majka, Ona od Budinog oka, bude moj uvar;
Neka me bezbedno prijevedu prijeko strahovite zamke Bardoa;
I neka me postave u stanje Sve-Savrenog Budastva.
Molei ovako, duboko snishodljiv i sa verom, prijetopie se u srce Bhagavan Ratna-Sambhave, Boanskog
Oca-Majke, u oreolu dugine svijetlosti, i dostii e Budastvo u Sambhoga-Kaji, u Junoj sferi Oplemenjenoj
slavom.

ETVRTI DAN
Budui tako sueljen, ma kako neznatne da su njegove mentalne sposobnosti, nema sumnje da e ovjek dostii
Oslobodenje. Ipak, iako tako esto sueljavani, ima izvesnih vrsta ljudi koji, poto su stvor~li mnogo loe
karme, ili su omanuli pri sljedenju Zaveta, ili zato to njihova sudba (prijema viem razvitku) potpuno nedostaje,
pokazuju da su nesposobni da prijepoznaju: njihove zablude i zla karma, koja izvire iz pohlepe i tvrdiluka,
izazivaju zgraavanje na zuke i zraenje, i oni bee. (Ako je ovjek ove ~rste u pitanju), onda, etvrtog dana,_
Bhagavan
SS
Amitabha" i boanstva iz njegove pratnje, zajedno svijetlonosnom stazom iz prijeta loke's, koja potie tvrdiluka
i privrenosti, doi e da prime ove istovremeno.
Opet je sueljavanje, pozivajui prijeminulog imenu, ovakvo:
O, ti plemenita roda, sluaj nerastrojeno. etvrl dana e crvena svijetlost, koja je iskonski oblik e menta vatre,
sijati. U to vreme, iz crvene Zapad sfere Sree, Bhagavan Buda Amitabha, crvene bo nosei lotos u ruci,
zastoljen na paunovom prijest~ i obgrljen boanskom Majkom Gokarmo'9, sijae r tobom, (zajedno sa)
Bodisatvama enrazio~ i Dampalom~~, koje e dvoriti dve enske Bodisat Ghirdhima i AlokiR2. est teta
Prosvijetljenja sijae r tobom iz sredita oreola dugine svijetlosti.
Iskonski oblik zbira oseanja, kao crveno sve Sve-razabirue Mudrosti, blistavo crveno, u slavc
" Bezgranino (ili, Nepojmljivo) Svijetlo; kao otelovlje jednog od Budinih atributa, ili Mudrosti, Sverazabirua Mudrc Amitabha personifikuje veni ivot.
's Svijet nesrenih duhova. (Vidi nap. 64.) 'y Tib., Ona u beloj odori.
s" Tib., enrazi; sansk., Avalokitevara - Onaj koji gl~ nadole, otelovljenje saoseanja, samilosti, milosrda.
Dalai Lame, vrhovni duhovni (nekada i svijetovni) vladari Tibetu, vjeruje se, njegove su inkarnacije; Amitabha,
sa kojim ovde osvie, njegov je duhovni otac, iji su inkarnirani prijedstam Tai Lame (vii duhovni poglavar
Lamaizma). On je esto pr stavljen sa jedanaest glava i hiljadu ruku, od kojih svaka ima je~ oko na dlanu - kao
Veliki Sapatnik - poto ga hiljadu n i oiju odgovarajue prijedstavljaju kao da je uvjek na oprijez4 otkrije
nevolju i potpomogne one koji su u nedai. U K Avalokitevara postaje Velika Boginja Milosti, Kvan-jin, k
prijedstavljaju u enskom obliju, sa detetom u rukama.
R' Tib., Dampal; sansk., Manduri - Onaj nene slav Slavni nenog glasa. On je Bog mistike Mudrosti,
budist Apolon, obino prijedstavljen sa plamenim maem svijetlosti, k< dri visoko iznad sebe u desnoj ruci, i sa
Knjigom Mudrc Pradna-Paramitom, koja se oslanja na lotos, u levoj.
R~ Sansk., Gita - Pesma i Aloka - Svijetlost. Gita, sa lit u rukama, personifikuje, ili simbolizuje muziku i
pesmu, a Alc koja dri svijetiljku, simbolizuje svijetlost. U odnosu na elern vatru, kao ovde, crvene su.
ku prstenova sa prateim optokom, bljetavo, prozirno, slavonosno i zasenjujue, koje potie iz srca Boanskog
Oca-Majke Amitabhe, oinue te po srcu (tako zrano) da e jedva biti u stanju da gleda u njega. Ne plai ga
se.
Uporedo s njim, mutno crveno svijetlo iz prijeta-loke, dolazei zajedno sa Svijetlom Mudrosti, takode e sijati
po tebi. Djelaj tako da ne bude privuen njim. Odbaci privrenost (i) slabost (prijema njemu).
U to vreme, zbog snane privrenosti i njenog uticaja, postae uasnut od zasenjujueg crvenog svijetla i
(poelee) da mu umakne. I postae naklonjen tom mutnom crvenom svijetlu iz prijeta-loke.
Tada, ne budi uplaen od slave dostojnog, zasenjujueg, prozirnog, zranog crvenog svijetla. Prijepoznaj ga kao
Mudrost i, odravajui svoj intelekt u stanju spokojnosti, prijetopie se (u njega), neizdvojivo, i dostii e
Budastvo.
Ako ga ne prijepozna, misli, To su zraci milosti Bhagavan Amitabhe i ja u mu se prikloniti; i, uz ponizno
poverenje u njega, moli mu se. To su udice-zraci milosti Bhagavan Amitabhe. Imaj poniznog poverenja u to: ne
bei. ak i ako bei, to e te pratiti neizdvojivo (od tebe). Ne plai ga se. Ne budi privuen mutnim crvenim
svijetlom prijeta-loke. To je svijetlosna staza koja potie iz nagomilavanja tvoje silne privrenosti (sangsarikoj
egzistenciji), koja je dola da te primi. Ako se prikloni njoj, pae u svijet nesrenih duhova i patie
nepodnoljiv jad, glad i ed. Nee imati nikakve izglede da zadobije Oslobodenje (odatle)R3. To mutno
crveno svijetlo samo je upadica koja e te prijeprijeiti na Stazi Oslobodenja. Ne budi mu privren i odbaci
naviknute sklonosti. Ne budi slab. Imaj poverenja u bljetavo zasenjujue
"' Bukvalno, za oslobodenje nee biti vremena; jednom, kada prijeminuli postane prijeta, ili nesreni duh,
posmrtno dostizanje Nirvane nije vie mogue. On mora ekati priliku koju mu prua ponovno rodenje u
ljudskom svijetu, kad se prijekine njegova egzistencija u prijeta-loki.
5~ ~ s~
crveno svijetlo. U Bhagavan Amitabhu, Oca-Majku, imaj poverenja jednousmerenog i moli ovako:
Avaj!, kad lutam u Sangsari, zbog moi silovite privrenosti,
Na zranoj svijetlosnoj stazi Sve-razabirue Mudrosti
Neka me vodi Bhagavan Amitabha;
Neka boanska Majka, Ona u beloj odori, bude moj uvar;

Neka me bezbedno prijevedu prijeko strahovite zamke Bardoa;

I neka me postave u stanje Sve-Savrenog Budastva.
Ovako molei, ponizno i priljeno, stopie se sa srcem Boanskog Oca-Majke, Bhagavan Amitabhe, u oreolu
dugine svijetlosti, i dostii e Budastvo u Sambhoga-Kaji, u Zapadnoj sferi, nazvanoj Srena.
PETI DAN
Nemogue je da ovjek ne bude osloboden pomou ovoga. Ipak, iako ovako sueljena, osetna bia, budui da se
tokom dugog vremena bave svojim naklonostima, nisu sposobna da svoje sklonosti odbace i, zbog loe karme i
ljubomore, poto se zgraavanje i uasavanje javljaju u odgovoru na svijetlost i zraenja~ - a udice-zraci ne
uspevaju da ih uhvate - oni lutaju sve nie, do petog dana. (Ako je ovjek takvo osetna bie), Bhagavan
Amogha-SidhiR, sa svojim prateim, boanstvima i svijetlom i, zracima svoje milostt, doi e da ga prihvati.
Svijetlost koja potie iz asura-lokeRS, a koju proizvodi zla strast Ijubomore, takode e doi da ga prihvati.
~' Svemoni osvaja. a Ovo je svijet titana.
58
Sueljavanje je u to vreme, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo:
O, ti plemenita roda, sluaj nerastrojeno. Petog dana e zelena svijetlost iskonskog oblika vazduha sijati nad
tobom. U to vreme, iz zelene Severne sfere Uspene izvedbe najboljih djela, Bhagavan Buda Amogha-Sidhi,
zelene boje, koji nosi ukrteno dorde u ruci"6, ustolien na prijestolu Harpije~' koji natkriljuje nebo, a grli ga
boanska Majka, Verna Dolma"~, si~ae na tebe, sa svojom pratnjom - dve Bodisatve, ang-na-dorde~y i
Dibpanamsela`~', koje e dvoriti dve enske Bodisatve, Gandhema i Nidhema`". Ovih est bodikih oblija iz
sredine oreola dugine svijetlosti, doi e da sijaju.
Iskonski oblik sume volje, koji sija kao zeleno svijetlo Sve-inee Mudrosti, zasenjujue zeleno, prozirno i
zraee, slavonosno i uasavajue, odivotvoreno prstenovima i optoeno prateim prstenjem zranosti, koji
izvire iz srca boanskog Oca-Majke Amogha-Sidhija, zelene boje, oinue te po srcu (tako bajno bljetav) da e
teko biti u stanju da gleda u njega. Ne plai ga se. To je prirodna mo mudrosti tvog
"~ To jest, dorde (vidi nap. 67) sa etiri glave; ono simbolizuje ravnoteu, nepromenljivost i svemonu vtast.
"' Ovde se, naravno, ne radi o Harpijama iz grke mitologije, ve o biima slinog reda, koja imaju Ijudski oblik
od struka nagore, a drugi deo tela im je u vidu ptice; ima ih (nasuprot grkim Harpijama, koje su sve enskog
roda) oba pola. Popularno je verovanje medu Tibetancima da takva rasa ivi negde na ovom Svijetu.
~` (Sansk., Tara) - Spasiteljka. Ona je boanska teiteljka Avalokitevare (vidi nap. 80). Danas postoje dva
oblika ove boginje koji se slave: Zelena Dolma, na Tibetu, i Bela Dolma, u Kini i Mongoliji. Kraljevska
nepalska princeza, koja je postala supruga prvog budistikog kralja na Tibetu, vjeruje se, bila je inkarnacija
Zelene Dolme, a njegova supruga iz kineske Carske Kue, vjeruje se, bila je inkarnacija Bele Dolme.
R eKoji nosi dorde u ruci; sansk., Vadra-pani. '"' Koji rasteruje pomrainu; sansk., Dipani.
v' (Sansk., Gandha) - Ona koja raspruje miris, jedna od sam Majki Boginja Matri hinduskog Panteona. Ona
dri posudu od koljke sa mirisom.
(Sansk., Naivedja) - Ona koja dri eerleme.
59
sopstvenog intelekta. Istraj postojano u stanju spok~ ja nepristranosti.
Uporedo s tim, (odnosno, sa zelenim svijetlom Sv -inee Mudrosti),'svijetlost mutno zelene boje iz as ra-loke,
koju proizvodi uzrok oseanja Ijubomor koja dolazi zajedno sa Zracima Mudrosti, sijae n~ tobom. Meditiraj
nad njom neprijedrasudno - niti odbojnou, niti sa naklonou. Ne priklanjaj joj s ako si ti neznatnih mentalnih
sposobnosti ne budi j priklonjen.
Tada e, putem uticaja silne Ijubomore92, b uasnut zasenjujuim zraenjem zelenog svijetla i (p elee) da
bei od- njega; i zaee privlanost pi ma toj mutnoj zelenoj svijetlosti iz asura-loke. U vreme se ne plai
slavonosne i prozirne, zrae i zasenjujue zelene svijetlosti, ve je spoznaj k~ Mudrost: i u tom stanju dozvoli
svom intelektu ~ poiva u spokoju. Ili pak, (misli), To su udice-zrt svijetla milosti Bhagavan Amogha-Sidhija,
koji je S~ -inea Mudrost. Vjeruj (tako) u to. Ne bei od nj
ak i kad bi pobegao od nje, ona bi te prat neizdvojivo (od tebe). Ne plai je se. Ne budi prikl njen tom mutnom
zelenom svijetlu asura-loke. To karmika staza steene silne Ijubomore koja je do? da te prihvati. Ako bude
njom privuen, pa u asuru-loku i morae da se uplete u nesnoljiv j. svada i ratovanja9'. (To je) samo
upadica da ti prijepr~ Stazu Oslobodenja. Ne budi njom privuen. Odba svoje sklonosti. Ne budi slab. Imaj
poverenja u za! njujue zeleno zraenje i prijedajui sve svoje mi jednousmereno boanskom Ocu-Majci,
Bhagav Amogha-Sidhiju, moli ovako:
`'- Ovde, kao i u prijethodnom odeljku, Ijubomora na ko~ misli karmika je sklonost Ijubomori koja postoji kao
deo sad svijesti (ili, podsvijesti) prijeminulog; a, eruptirajui ovog petog Bardo postojanja, ona proizvodi
odgovarajue astralne ha nacije.
y? Svada i ratovanje osnovne su strasti bia koje se rodi asura (titan).
Avaj!, kad lutam u Sangsari zbog moi silovite ljubomore,
Na zranoj svijetlosnoj stazi Sve-inee Mudrosti Nek me vodi Bhagavan Amogha-Sidhi;

Neka boanska Majka, Verna Tara, bude moj uvar;

Neka_ me bezbedno prijevedu prijeko strahovite zamke Bardoa;
I neka me postave u stanje Sve-Savrenog Budastva.
Ovako molei, sa silnom verom i ponizno, stopie se sa srcem boariskog Oca-Majke, Bhagavan AmoghaSidhijem; u oreolu dugine svijetlosti, i dostii e Budastvo u Sambhoga-Kaji, u Sevjernoj sferi Nagomilanih
dobrih djela.
ESTI DAN
Budui da je tako sueljen na raznim stupnjevima, ma kako prijemive da su neije karmike veze, ovjek bi
trebalo da je u njima prijepoznao, na jednom ili na drugom; a, ako je prijepoznao na bilo kojem stupnju, nije
mogue da nije osloboden. Ipak, iako je bio sueljavan tako eesto na taj nain, onaj koji je dugo navikao na jake
sklonosti, a nedostaje mu bliskosti i iste odanosti prijema Mudrosti, moe biti odveden unatrag, zbog moi
sopstvenih zlih sklonosti, uprkos ovim mnogim uvodenjima. Udice-zraci svijetlosti milosti moda nee moi da
uhvate ovjeka: on moe i dalje lutati nad~ole, zbog svojeg oseanja zaprijepaenja i uasa od svijetlosti i
zraka.
Stoga e svi boanski Oevi-Majke Pet Redova (Dhjani Buda) sa svojim pratiocima doi da sijaju nad Jim
jednovremeno. U isto to vreme, svijetlosti koje potiu iz est loka isto tako e doi da sijaju zajedno.
Sueljavanje sa ovim je, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo:
0, ti plemenita roda, sve do jue svaki je od Pet
Redova Boanstava sijao nad tobom; i ti si bio su ljen, ali zbog uticaja tvojih zlih sklonosti, bio si prijepaen i
uasnut njima i ostao si ovde sve do s.
Da si prijepoznao zraenja Pet Redova Mudrc kao izviranja tvojih sopstvenih mislenih oblija, 1 bi dostigao
Budastvo u Sambhoga-Kaji jo prije ovo time to bi bio upijen u oreol dugine svijetlosti jedr ili drugog od Pet
Redova Buda. Ali, sad pogle nerastrojeno. Sada e svijetlosti svih Pet Redova, zvane Svijetlosti Sjedinjenja
etiri Mudrosti9', doi te prihvate. Djelaj tako da ih spozna.
O, ti plemenita roda, ovog estog dana, etiri b iskonskih stanja etiri elementa (voda, zemlja, vat vazduh) sijae
nad tobom jednovremeno. U to v me, iz Centralne sfere Rasejavanja semena, Buc Vairoana, boanski OtacMajka, sa prateim ( anstvima), doi e da sija nad tobom. Iz Istoi sfere Prijevashodne sree, Buda VadraSatva, bo ski Otac-Majka, sa prateim (boanstvima) doi
~' Filozofski opisani termini: (1) Fenomeni i Praznina~ (2) i enje i Praznina; (3) Blaenstvo i Praznina; (4)
Svijest i Prazn
Ovi odgovaraju etirima stupnjevima dhjane, koji se javl. istim redom. Oni, moda, takode odgovaraju, a1i na
manje eg~ tan nain, etirima Mudrostima: (1) Ogledalu slina Mudrost; Mudrost Jednakosti: (3) Sverazabirua Mudrost; i (4) Sve-in Mudrost.
Dhjana (kin.. 'an; jap., zen) se sastoji od progresivnih men nih stanja: analize (sansk., vitarka), razmiljanja
(viara), drag (ili, naklonosti) (priti), blaenstva (ananda) i koncentracije (e grata). Na prvom stupnju dhjane,
posveenik se pita: ta je telo? Je li ono trajno; je li ono stvar koju treba spasiti?, i odlui da prijanjanje uz
jedan nestalan i koruptivan telesni oblik, ka shvata da on jeste, nije poeljno. Slino, budui da je posti znanje o
prirodi Oblika, on poinje da analizira i razmilja o D~ ru, Oseanju, Volji, Spoznavanju i elji; i, nalazei da je
zapravo prividna stvarnost, dolazi do obine koncentracije.
Na drugom stupnju dhjane, samo se rasudivanje koristi; ra~ ljanje prijevazilazi nii mentalni proces, nazvan
analiza. Na trei stupnju, rasuivanje ustupa mesto blaenoj svijesti; a ovo bla~ stvo, budui u poetku prividno
fiziki oset, prijetapa se u ekstazu, na etvrtom stupnju. Na petom, senzacija ekstaze. m uvjek prisutna u
potisnutom. ili drugorednom stanju, ustupa m~ potpunoj koncentraciji.
` Sve dovde, svako je od glavnih boanstava nazivano Bha
62
da sija nad tobom. Iz June sfere Oplemenjene slavom, Buda Ratna-Sambhava, boanski Otac-Majka, sa
prateim (boanstvima) doi e da sija nad tobom. Iz Srene zapadne sfere Nagomilanih lotosa, Buda Amitabha,
boanski Otac-Majka, zajedno sa prateim (boanstvima), doi e da sija nad tobom. Iz Severne sfere
Usavrenih dobrih djela, Buda Amogha-Sidhi, boanski Otac-Majka, zajedno sa pratiocima e doi, opervaen
oreolom dugine svijetlosti, da sija nad tobom ba u ovom trenutku.
O, ti plemenita roda, na spoljan,~ em krugu ovih pet parova Dhjani Buda, (etiri) Cuvara vratnica,
Gnevonosnih: Pobedonosni, Unitavalac Boga Smrti, Kralj sa konjskim vratom, Urna nektara96; sa etiri enska
uvara vratnica: Ona koja dri podstreka, Ona sa omom, Ona sa lancem i Ona sa zvonomy'; zajedno sa
Budom deva, nazvanim Onaj sa vrhovnom moi, Budom asura, nazvanim Onaj vrstog sklopa, Budom
oveanstva, nazvanim Lav akijay", van (Pobedniki), ali je ovde Buda (Prosvijetljeni, ProbuQeni)
oznaavajui. Tekst sadri Sangs-rgjas, to na tibetanskom jeziku izgovara Sang-jaj (sansk., Buda); Sangs je
probudeni (iz sna utrnulosti), a rgjas znai razvijen potpuno (u svim atributima savrenstva, ili moralnih
vrlina).

~ To su, redom~: Vidaja, Pobedonosni, uvar vratnica Istoka; Jamantaka, Unitavalac Jame (Smrti), uvar
vratnica Juga, oblik ive i gnevni aspekt Avalokitevare ~n, kao gneva - puno Boanstvo, personifikuje jedan od
deset oblika Srdbe (Krodha); Hajagriva, Kralj sa konjskim vratom, uvar vratnica Zapada; Amrita-Dhara, (Onaj
koji je) Urna nektara, uvar vratnica Severa - njegova je boianska dunost da transmutira sve stvari u nektar (u
ezoterikom smislu tantrike Joge). Amrita znai nektar egzoteriki, a ezoteriki to je praznina.
4' Ovo su akti (enski dubleti) gore pomenutih boanstava. Svi `uvari vratnica, i njihove akti, poseduju
okultni znaaj u odnosu na etiri pravca i na mandalu (ili, konklavu. sabor) banstava kojoj pripadaju. Kao
straari tantrike vere (Dharmapala), oni se ranguju sa Bodisatvama. Oni, takode, simbolizuju etiri spokojna, ili
mironosna metoda, koja koriste boanska Bia za spasenje osetnih stvorenja (od kojih je oveanstvo na
najviem stpnju~; ovi metodi su: Saoseanje (Samilost), Naklonost (Draest). Ljubav i Neumoljiva Pravda.
" akija je ime plemena iz kojeg potie princ Gautama Buda, prvi od svih Buda.
63
Budom divljanog kraljevstva, nazvanim Neuzner ljivi Lav, Budom prijeta, nazvanim Onaj sa~ plame~ ustima, i
Budom donjeg svijeta, nazvanim Kralj Isti (ovi), osam Oeva-Majki uvara vratnica i est 1 telja, Pobedonosnih
- doi e da sijaju, takode.
Sve-Dobri Otac i Sve-Dobra Majkav`'; veliki pr ditelji svih Buda: Samanta-Bhadra (i Samanta-H dra), boanski
Otac i boanska Majka - ovo dm takode e doi da sijaju.
Ova etrdeset i dva savrenstvom oplemenj boanstva, koja proistiu iz tvog srca, budui da proizvod tvoje
sopstvene iste ljubavi, doi e sijaju. Spoznaj ih.
O, ti plemenita roda, ove sfere nisu dole sa ne mesta izvan (tebe). One dolaze iz etiri odeljka t srca, koji,
ukljuujui i centar, ine pet pravaca. izviru odatle i sijaju nad tobom. Boanstva, takc nisu dola niotkud drugo:
ona postoje od isk unutar sposobnosti tvog intelekta. Znaj da su takve prirode.
O, ti plemenita roda, veliina ovih boanstava prijekomerna, nije mala, (ve) odgovarajua. (1 imaju) svoje
ukrase, svoju boju, svoje sedee sta ve, svoje prijestole i znamenja koja svako od njih c
Ova boanstva oblikovana su u grupe od pet p, va, svaka grupa od pet parova okruena je petos kim krugom
zraenja, s tim to muke Bodis~ sauestvuju u prirodi boanskih Otaca, enske B satve sauestvuju u prirodi
boanskih Majki. Sve boanske skupine doi e da sijaju nad tobom u noj potpunoj mandali. Oni su tvoja
Zatitnika anstva'. Znaj ih kao takva.
O, ti plemenita roda, iz srca boanskih O
`~ Tantrika kola smatra da svako boanstvo, ak i ono n e, ima svoju akti. Ovo je, naizgled, doktrina
univerzalnog du ma. U krajnjoj analizi, medutim. budui da se svi parovi supr< sti posmatraju kao da imaju
Jedan Izvor-u Praznini Dharma- prividni dualizam postaje monizam.
~'"' Ovi su, takode. u krajnjoj analizi, vizuelne zamisli osobe u njih vjeruje.
i Majki ovih Pet Redova, zraci svijetlosti etiri Mudrosti sjedinjeni, izvanredno jasni i tanani, kao zraci sunca
spleteni u konce, doi e da sijaju nad tobom i ibae tvoje srce.
Na toj stazi zraenja nai e se slavnosni prstenovi svijetlosti kako sijaju, plave boje, koji isputaju zrake, sama
Dharma-Dhatu Mudrost~', od kojih se svaki pojavljuje kao izvrnuti tirkizni vr, okruen slinim prstenovima
manje veliine, slavonosnim i zasenjujuim, zraeim i prozirnim, od kojih je svaki nainjen jo slavodobitnijim
pomou pet jo manjih (prateih) beouga, poprskanih unaokolo sa pet zvezdastih takica svijetlosti iste prirode,
ne ostavljajui ni centar ni obode (plave svijetlosne staze) nerasvijetljenima prstenovima i manjim (prateim)
beouzima.
Iz srca Vadra-Satve, bela svijetlosna staza Ogledalu sline Mudrosti, bela i prozirna, slavonosna i zasenjujua,
slavonosna i uasavajua, nainjena jo slavodobitnijom prstenovima koji su okrueni manjim beouzima
prozirne i zraee svijetlosti nad sobom, od kojih je svaki kao prijeokrenuto ogledalo, doi e da sija.
Iz srca Ratna-Sambhave, uta svijetlosna staza Mudrosti Jednakosti, (slavonosna), sa utim prstenovima
(zraeim), od kojih je svaki kao prijeokrenuti vr, okruena manjim beouzima, a ovi jo manjim, doi e da
sija.
Iz srca Amitabhinog, prozirna, bljetava crvena svijetlosna staza Razabirajue Mudrosti, iznad koje su prstenovi,
kao koralni prijeokrenuti vrevi, koji odailju zrake Mudrosti, izvanredno bljetavi i zasenjujui, od kojih je
svaki ukraen sa pet (prateih) beouga iste prirode - ne ostavljajui ni centar ni obode (crvene svijetlosne staze)
nerasvijetljenima prstenovima i manjim prateim beouzima - doi e da sija.
Ovi e doi da sijaju nad tvojim srcem istovremeno~2.
p. 31.
~~ Svako od ovih mistinih znaenja simbolizuje posebni Bodi ~~1~, kvalitet Mudrosti) Bude, otkud sijaju.
6S
O, ti plemenita roda, svi su ovi zraenje tvo sopstvenih intelektualnih sposobnosti, koje dolaze sijaju. Oni nisu
doli ni sa kojeg drugog mesta. 1 budi privuen njima; ne budi slab; ne budi uasn ve postojano prijebivaj u
raspoloenju neoblikovat mislit3. U tom e stanju svi oblici i zraenja t stopljeni s tobom i Budastvo e biti
dostignuto.

Zelena svijetlosna staza Mudrosti Usavrenih d~ nee sijati nad tobom, zato to sposobnost za 1V drost tvog
intelekta nije savreno razvijena.
O, ti plemenita roda, ove su nazvane Svijetlostu etiri Mudrosti Sjedinjene, (iz kojih proistie ono) i se naziva
Unutranjom Stazom kroz Vadra-Satvu
U to vreme, mora se setiti uenja o sueljavat koje si primio od tvog gurua. Ako si se setio sadri i znaenja
sueljavanja, prijepoznao si sva ova sve koja su nad tobom sijala kao odbljeske tvoje sopst~ ne unutranje
svijetlosti i, budui da si ih prijepozn~ kao bliske prijatelje, verovao si im i razumeo (si pri susretanju, kao to
sin razume svoju majku.
A vjerujui u nepromenjenu prirodu iste i sv~ Istine, u sebi si proizveo spokojno protiui Sam; hi'5; a, budui
da si se stopio sa telom savre razastrtog intelekta, postigao si Budastvo u Sambl ga-Kaji, odakle nema povratka.
Inae je tibetanski tekst ovde toliko bujan u poetskim opisit svijetlosnih staza da je teko vjerno prijeneti lepotu
originaln teksta.
~"' Raspoloenje ne-misli-oblikovanja postie se u samac jogi. Ovo stanje, koje se smatra prvobitnim stanjem
LJma, ilust~ vano je sljedeom figurom: Sve dok se ovjek koji plovi po r~ pasivno podaje struji, on biva glatko
noen; ali, ako pokua uhvati prijedmet koji je utvrden na vodi, mir njegovih pokreta prijekinut. Slino,
oblikovanje misli zaustavlja normalni prot uma.
~~' U transcendentalnom stanju Rasvijetljenja Budastva, na Ur tranjoj, ili Tajnoj Stazi, u Vadra-Satvu uviru, u
prisajedinjet (ili, u stanju bivanja jednim), sva Mironosna i Gnevonosna Bo~: stva velike mandale koju opisuje
na tekst; sve zajedno, stoti i deset: etrdeset dva iz sranog centra, deset iz grlenog cen' i pedeset osam iz
modanog centra.
~s Vidi nap. 51.
O, ti plemenita roda, uporedo sa zraenjima Mudrosti, neista iluzorna svijetla est Loka takode e doi da
sijaju. Ako se onda upita, ta su ona?, (ona su) mutno belo svijetlo deva, mutno zeleno svijetlo asura, mutno
uto svijetlo ljudskih bia, mutno plavo svijetlo divljaka, mutno crvenkasto svijetlo prijeta, i mutno, dimom
obojeno svijetlo Pakla. Ovih est, tako, doi e da sijaju, uporedo sa est zraenja Mudrosti; a tada, ne budi
uplaen, niti privuen prijema bilo kojem od njih, ve sebi dozvoli da poiva u uslovima ne-mislenim.
Ako si zastraen istim zraenjima Mudrosti i privuen ka neistim svijetlima est Loka, onda e prijeuzeti telo
iz neke od tih est Loka i propatie sangsarike jade; i nikada se nee uzdii iznad Okeana Sangsare, u kojem
e biti kovitlan u krug i prisiljen da okusi patnje odatle.
O, ti plemenita roda, ako si od onih koji se nisu vladali po odabranim rijeima gurua, zaee strah od istog
zraenja Mudrosti i od boanstava koja potiu odat(e. Budui tako uplaen, bie privuen prijema neistim
sangsarikim prijedmetima. Ne djelaj tako. Ponjzno vjeruj u zasenjujue ista zraenja Mudrosti. Podesi svoj um
da vjeruje, i misli; Saoseajna zraenja Mudrosti Pet Redova Buda' dola su da me prijeuzmu iz samilosti;
zaklon u nai u njima.
Ne podleui privlanosti prijema iluzornim svijetlima est Loka, ve sav svoj um jednousmereno posveujui
boanskim Oevima i Majkama, Budania Pet Redova, moli ovako:
Avaj!, kad lutam u Sangsari zbog moi pet jetkih otrovat~
1~1a bljetavoj zranoj stazi Pet Mudrosti Sjedinjenih
"'" Doslovno, Pet Redova Sugata<4, odnosno Onih koji su prijeli u Sreu (ili, postigli Nirvanu) - to jest,
Bude.
~' pet jetkih otrova koji, kao droge, zarobljuju i zauzdavaju oveanstvo za patnje postojanja unutar teskobnih
Sest Loka, su: Pohota, mrnja, glupost, ponos ili egoizam, i Ijubomora.
h6 67
Nek me vode Petorica Pobednika Osvajaa, Neka mi Pet Redova Boanskih Majki budu ri ;
Neka me sauvaju od neistih svijetlosnih staza Loka;
I, budui spaen od zamke groznog Bardoa, Neka me postave izmedu pet istih boanskih ra.
Ovako molei, ovjek prijepoznaje sopstvenu m tranju svijetlost's; i, stapajui se s tim u prisajedir nje,
Budastvo se dostie: putem ponizne vere obi posveenik spoznaje sebe i postie Oslobodenje; i i oni najnii,
zahvaljujui moi iste molitve, mc zatvoriti vratnice est Loka i, razumjevajui pr~ znaenje etiri Mudrosti
Sjedinjene, dostii Budas uz pomo utabane staze kroz Vadra-Satvu'~"'.
Tako, budui sueljeni na ovako detaljan na< oni kojima je sudeno da budu oslobodeni uspee prijepoznaju
Istinu"o. pomou toga, mnogi e pos Oslobo8enje.
Najgori od najgorih, (oni) sa veoma zlom karmc nemajui osobitu ljubav ni prijema kojoj religiji - i ki koji nisu
ispunili zavete - zbog moi karmi iluzija ne prijepoznajui, iako sueljeni (sa Istino~ ostae dole.
~"s Samo-svijetlost, ili unutranja svijetlost; odnosno, misli ideje, koje se pojavljuju ozraene principom
svijesti. Bardo stanj~ posmrtno stanje sna, koje prati budno, ili stanje ivota, na zen a sav cilj Bardo Thdol
uenja jeste da probudi Snevaa Stvarnost - za iznadsvijetsko stanje svijesti, za ponitenje svih vezt sangsariku
egzistenciju, za Savreno Prosvijetljenje, za Budast~

'~' Vadra-Satva, kao simbolino Boanstvo, odbljesak ~ obhje (vidi nap. 66), vizuelno je prijedstavljen, u
tibetansl okultnim ritualima, kao da je iznutra neispunjen, nesadraj Kao takav, on reprijezentuje Prazninu.
" Ova je Istina da nema stvarnosti iza ma kojeg fenom Bardo ravni, osim iluzija nagomilanih u umu, kao
prirataja sangsarikih iskustava. Prijepoznavanje ovoga automatski podai Oslobodenje.
68
SEDI~iI DAN
Sedmog dana Boanstva koja poseduju Znanje, iz svijetih rajskih sfera, dolaze da prihvate ovjeka. Istodobno,
staza prijema svijetu divljanih, koju proizvodi zamraujua strast, glupost, takode dolazi da ga primi' n
Sueljavanje je u ovo vreme, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo:
O, ti plemenita roda, sluaj nerastrojeno. Sedmog dana e raznobojno zraenje proienih sklonosti doi da sija.
Istovremeno, Boanstva koja poseduju Mudrost, iz svijetih rajskih sfera, doi e da te prime.
Iz centra Kruga (ili, Mandale), sa nimbom zraenja dugine svijetlosti, vrhovno Znanje-dree (Boanstvo),
Lotos Gospod Igre, Vrhovni posedovalac Znanja koji ubira karmike plodove, koji zrai sa svih pet boja, a grli
ga (boanska) Majka, Crvena Dakini"z, (on koji) dri no u obliku meseevog srpa i lobanju (ispunjenu)
krvlju"', igrajui inei mudru", (sa svo
"' Kao to se suma fizikih atoma tela iz ljudske ravni, koje je napustilo ivot, postepeno razdvaja i odlazi na
svoja odgovarajua mesta, neki kao gasovi, neki kao vrsta materija, tako i na posmrtnoj ravni dolazi do
postepenog rasturanja psihikih, ili mentalnih _atoma Bardo - misle~og tela, tako to svaka sklonost upravljanja karmikim afinitetom - odlazi u onu sredinu koja joj je najsrodnija. Stoga, kako tekst sugerie,
divljana strast gluposti ima prirodnu tendenciju da gravitira prijema kraljevstvu divljanih i da tamo postane
otelotvorena, kao dezintegrisani deo mentalnosti.
m Dakini su vilama sline boginje, koje poseduju naroite okultne moi, za dobro ili za zlo.
"' Ezoteriki, lobanja (koja je Ijudska) i krv (takode Ijudska) koja je ispunjava, oznaava - u jednom smislu odbacivanje ljudskog ivota, prijekid sangsarike egzistencije, samo-rtvovanje na krstu svijeta.
"' Mudra je mistiki znak koji se ini postavljanjem ake i prsti1u, ili tela, u odreden stav. Neke mudre koriste se
kao znaci raspoznavanja medu lanovima okultnih bratstava. Druge, uglavnom koriene od strane jogija, kao
telesni stavovi, dovode do kratkog spoja' struje u telu, ili na drugi nain menjaju magnetske struje. Postavljajui
vrh jednog na vrh drugog prsta u mudri, kntroliu se, na primjer, telesna snaga, ili ivotne struje. Mudra
Pinjavanja od ove je vrste, budui da se pravi (desnom rukom) kad drugi prst dodirne palac, kaiprst i mali
prst dre se uspravno, a trei prst savija se ka dlanu ake.
69
jom desnom rukom koju dri) visoko gore, doi e sija.
Na istoku Kruga, boanstvo nazvano Na zen obitavajui Posedovalac Znanja, bele boje, sa zra im nasmejanim
izrazom lica, a grli ga Bela Daki (boanska) Majka, (on koji) dri no u obliku me evog srpa i lobanju
(ispunjenu) krvlju, igrajui i nei mudru opinjavanja, (sa svojom desnom ruk~ koju dri) visoko gore, doi e
da sija.
Na jugu Kruga, Znanje-posedujue Boanst nazvano (Onaj koji) ima mo nad trajanjem zivc ute boje,
nasmejan i zraei, .a grli ga uta Daki (boanska) Majka, (on koji) dri no u obliku me evog srpa i lobanju
(ispunjenu) krvlju,_igrajui i nei mudru opinjavanja, (sa svojom desnom ruk koju dri) visoko gore, doi e da
sija.
Na zapadu Kruga, boanstvo nazvano Znanjesedujue Boanstvo Velikog Simbolatt`, crvene bc nasmejan i
zraeei, a grli ga Crvena Dakini, (bo ska) Majka, (on koji) dri no u obliku mesee~ srpa i lobanju (ispunjenu)
krvlju, igrajui i ir mudru opinjavanja, (sa svojom desnom rukom k dri) visoko gore, doi e da sija.
Na sevjeru Kruga, boanstvo nazvano Samo-ra strti Posedovalac Znanja, zelene boje, sa polu-ljut
polunasmejanim izrazom lica, a grli ga Zelena D~ ni, (boanska) Majka, (on koji) dri no u obl meseevog srpa
i lobanju (ispunjenu) krvlju, igra; i inei mudru opinjavanja, (sa svojom desnom kom koju dri) visoko gore,
doi e da sija.
U spoljanjem Krugu, oko ovih Posedovalaca Z nja, nebrojene skupine dakinija - dakini osam mt kremacije,
dakini tri prijebivalita, dakini trideset ~ tih mesta i dvadeset etiri mesta hodoaa" - het heroine, nebeski
ratnici i vjeru-zatiujua boans'
~~! Vidi nap. 132.
'~" Osam mesta kremiranja poznata su hinduskoj mitologiji prijebivalita su srani centar, grleni centar i
modani centar, kojima izvesne dakini (kao personifikacije psihikih snaga koj nalaze u svakom od centara),
ezoteriki govorei, stoje u za<
70
muka i enska, svako okieno ukrasom od kostiju, sa doboima i trubama od bedrenih kostiju, dairama od
lobanja, barjacima od ogromnih koa (koje su sline) Ijudskim koama"', sa baldahinima od ljudske koe,
zastavicama od Ijudske koe, kadionicama tamjana od ljudskog sala, i nebrojenim (drugim) vrstama muzikih
instrumenata, ispunjavajui (muzikom) cijelokupne svijet~ke sisteme i uzrokujui njihovo trgperenje, tako da se

tresu i drhte od zvukova, toliko monih da oamute oveiji mozak, igrajui raznolike plesove, doi e da
prihvate verne i kazne neverne't~.
O, ti plemenita roda, petobojna zraenja Mudrosti Istodobno rodeniht'v, koja su proiene sklonosti, treperea i
oamuujua, kao obojeni konci, sevajui munjevito, rasprostirua i prozirna, slavonosna i uas-pobudujua,
izvirae iz srca est glavnih Boanstava koja poseduju Znanje i oinue te po srcu, tako bljetava da oi nee biti
u stanju da to gledaju.
U isto vreme, mutno plavo svijetlo iz svijeta divljih doi e da sija uporedo sa Zraenjima Mudrosti. Onda,
putem uticaja tvojih sklonosti, osetie strah od zraenja pet boja; i, (elei da) pobegne od toga, osetie se
privuenim prijema mutnom svijetlu svijeta divljanih. Tada, ne budi zaplaen tom brilijantnom zranou pet
boja, niti uasnut; ve spoznaj Mudrost za svoju.
----____ _ _
"' Odnosno, od koa rakasa, jednog reda gigantskih demonijakaln;h bia u Ijudskom obliku, a koja poseduju
izvesne sidhi (t. j~, natprirodne) moi.
"" Tibetanske lame, pri napevima tokom obreda, koriste sedam (ili osam) vrsti instrumenata: veliki bubanj,
cimbalo (obino od lima), Ijuture koljke, zvona, daire, male klarinete, velike trube i trube od Ijudskih bedrenih
kostiju: mada je kombinovani zvuk ovih muzikih instrumenata daleko od toga da zvui melodino. lame
smatraju da oni u posveeniku psihiki proizvode jedan stav koj ona~edtelolproizvodiekadaese uinzapue ~otk
one spoljas'nji zvnci.
"" To e rei, Mudrost koja se rada uporedo sa postizanjem Prijepoznavanja.
~1
Unutar tih zraenja, prirodni zvuk Istine razleg~ se kao hiljade gromova. Zvuk e doi sa kotrljaju odjekom,
(usred koga e se) uti: Zakolji! Zal lji!, kao i uas budue mantre'z. Ne plai se. ' bei. Ne budi uasnut.
Spoznaj ih, (te zvuke), da (od) intelektualnih sposobnosti tvoje sopstvene (w tranje) svijetlosti.
Ne budi zaveden prijema mutnom plavom sve svijeta divljih; ne budi slab. Ako bude privui pae u svijet
divljih, gde glupost prijeovladava, i p~ e neograniene jade ropstva i tuposti i glupo; i proi e dugo vremena
prije nego to bude mogao izade. Ne budi zaveden njime. Imaj vere u to blje vo, zasenjujue petobojno
zraenje. Uputi svoj ~ jednousmereno prijema boanstvima, Znanje-posei juim Pobednicima. Misli,
jednousmereno, oval Ova Znanje-posedujua Boanstva, Heroji i Daki doli su iz svijetih rajskih sfera da me
prihvate; ja sve ponizno prijeklinjem: sve do ovog dana, iaka svaki od Pet Redova Buda Tri Vremena, (Prolt
Sadanjost i Budunost), ispoljio zrake svoje mih i saoseanja, ipak nisam bio izbavljen pomou ta Avaj! za bie
kakvo jesam! Nek mi Znanje-posedti a Boanstva ne dozvole da idem dalje nadole od de, ve neka me zadre
udicom svoje samilosti i n1 me vode do svijetih rajeva.
Mislei ovako, na ovaj nain, jednousmereno, n~ ovako:
O, vi Znanje-posedujua Boanstva, na mene, ja vam se molim;
~ Mantra je Rije koja ima mo, Magina Rije. Nai se moe shvatiti putem zakona vibracija. Svaki
organizam va svoj ritam vibriranja, a isto tako i sva mrtva priroda, peska do najvie planine, sve do planeta i
sunca. Kada se ; ritam, organizam ili oblik, okultnom upotrebom mantre n dezintegrisan. Ako se mantre
intoniraju pogreno, one su ~ beskorisne. Okultna sposobnost da se mantra upotrebi i obezbeduje natprirodne
snage, nazvane Sidhi - inae, sid postizanje bilo kojeg cilja.
72
Vodite me Stazom vaom velikom ljubavlju. Kada lutam u Sangsari, zbog pojaanih sklonosti, Na bljetavoj
svijetlosnoj stazi Istodobno rodene Mudrosti
Nek me skupine Heroja, Posednici Znanja, vode; Neka mi skupine majki, Dakini, budu uvari; Neka me spasu
od strahovitih zaseda Bardoa,
I nek me postave u iste Rajske sfere.
Molei ovako, sa dubokom verom i ponizno'u, nema sumnje da e ovjek biti roden u istim Rajskim
sferama~2~, poto se stopio, u duginoj svijetlosti, sa srcem Boanstava koja poseduju Znanje.
Sve pandit klase~22, takode, koje uspevaju da prijepoznaju na ovoln stupnju, pribavljaju oslobodenje; ak je i
za one sa zlim sklonostima sigurno da e se ovde osloboditi.
Ovde se zavrava deo Velikog Thodola koji se tie sueljavanja sa Mironosnim (Boanstvima) onjid Bardoa i
sueljavanja sa Jasnim Svijetlom ikhai Bardoa.
OSVITANJE GNEVONOSNIH BOANSTAVA, OD OSMOG DO 'ETRNAESTOG DANA
UVOD
Sada e se prikazati nain osvitanja Gnevonosnih Boanstava.
U gornjem Bardou Mironosnih (Boanstava) nalazilo se sedam stupnjeva zasede. Sueljavanje na svakom
stupnju trebalo je (da dovede do toga da prijemi
'~' Prijeminuli, budui da je dosad spao na sve nie stupnjeve Bardoa, gleda prijema nebeskim svijetovima (koji
su svijetovi otelotvorenja u Sangsari), radije nego na Nirvanu (koja je nesangsarika). kao na mesto zaklona.
w Pandit klase su klase uenih bramina u Indiji.

73
nuli) prijepozna, na jednom ili drugom (stupnju), i bude osloboden.
Ogroman broj ljudi bio bi osloboden tim prijepozr vanjem; (i), mada mnogi zadobijaju oslobodenje taj nain,
budui da je broj osetnih bia veoma veli a zla karma mona, zamraenja neprobojna, sklor sti suvie dugog
vjeka, Toak Neznanja i Iluzjje niti zamara, niti ubrzava. Iako su (svi) sueljeni na ta detaljan nain, ipak
prijeovlactuje ogromna veina or koji lutaju nadole neoslobodeni.
Stoga, poslije prijestanka (osvitanja) Mironost i Boanstava koja poseduju Znanje, koji dolaze pozdrave
ovjeka, pedeset i osam njih, opervaei plamenom, Gnevonosna Boanstva to krv piju po nju da zore, a ova su,
zapravo, samo ona prijethod Mironosna Boanstva u izmenjenom vidu - odgo~ rajua mjestu (ili, psihikom
centru Bardo tela prijer nulog, iz kojeg potiu); bilo kako, oni im nee t slini ~z3. .
Ovo je Bardo Gnevonosnih Boanstava; a bud~ da su ona pod uticajem straha, uasa i zgraavanja
prijepoznavanje postaje sve tee. Intelekt, ne zado jajui samostalnost, prijelazi iz jednog zanesveujui stanja u
niz takvih stanja. (Ipak), ako ovjek prijep~
'=' Sve do ovog vremena, pedeset dva Mironosna Boansl i Ona koja poseduju Znanje, emanacije iz sranog i
grlen psihikog centra Bardo tela prijeminulog, osvanula su. Gnevonos Boianstva, koja sada osviu, potiu iz
moidanog psihikog cent ona su uzbudena, ili gnevna oblija Mironosnih Boanstava (ko kad su kontrastirana
gnevonosnim aspektima, ukljuuju Boans~ koja poseduju Znanje). (Vidi nap. 5.)
~z Strah, uas i zgraavanje (ih, opinjenost) -od strane prije~ nulog pri posmatranju boianstava - javljaju se
samo u slu~ obinog posveenika koji, kako tekst objanjava, nije proao ki uobiajeno jogiko uvebavanje,
jo prije smrti, koje bi mu omol ilo da prijepozna Bardo kao takav, odmah po umiranju, i da prije izvan njega.
Za adepta u jogi, koji moe uhvatiti Bardo perin, savladavajui Smrt, i koji zna da su sva prividna prividei
nestvarna i bezmona, i u ovom i u svim drugim svijetovima, ne; Bardoa da ga iskusi; njegov je cilj ili
neposredno i svijesno ponov rodenje medu Ijudima, ili u jednoj od rajskih sfera, ili ako je zaista zreo - to je
jedna izvanredno retka okolnost - Nirvana.
na makar samo malo, lake je osloboditi se (na ovom stupnju). Ako se zapitate, Zato?, (odgovor je): Zbog
osvita zraenja - (koja proizvode strah, uas i zgraavanje) - intelekt je nerastrojeno pozoran u
~ednousmerenosti; zato je to tako'zs.
Ako se na ovom stupnju ovjek ne susretne sa ovakvom vrstom nauavanja, njegovo uvenje (religioznog
prijedanja) - iako je ono kao neki okean (po svojoj prostranosti) - nije ni od kakve koristi. Postoje, takode, ak i
neki igumani, posedovaoci pouke (ili, bhikhui), i majstori u metafizikim raspravama koji gree na ovom stupnju
i, ne prijepoznavajui, odlutaju u Sangsaru.
to se obinih ljudi tie, koja je potreba pominjati ih! Beei, zbog straha, uasa i zaprijepaenja, oni padaju
prijeko litica u bezdan nesrenih svijetova i pate. Ali, posveenik mistine mantrajane~zb, im vidi ova
boanstva to krv piju, prijepoznae ih kao svoja zatitnika boanstva, a susret e biti kao onaj izmedu Ijudi
koji su stari poznanici. On e imati poverenja u njih; i, stapajui se sa njima, u prisajedinjenju, postii e
Budastvo'z'.
Poto su meditirali nad opisom ovih boanstava to krv piju, dok su jo bili u ljudskom svijetu, i poto su
izvodili neke obrede slavljenja ili uznoenja njihovog; ili, bar, poto su videli njihove naslikane prikaze ili
prislike, kad prisustvuju osvitu ovih boanstava na
'=' Tek to jedno zraenje prijestane, drugo zapoc`inje; kako prijeminuli nema ni trenutka rastrojstva, njegov
intelekt postaje skoncentrisano (u jednom pravcu, odnosno jednousmereno) pozoran.
nfi Mahajana (Via Staza (ili, Vozilo)), ili mantrajana - mistika Doktrina (sevjernog) Budizma.
'v' Krv simbolizuje sangsariku egzistenciju; pijenje krvi, pak, ed, opijanje i utoljavanje iedi za sangsarikom
egzistencijom. Za Posveenika koji - ak i na ovom stupnju - moe biti naveden da prijepozna da su ova
boanstva samo karmike personifikacije Jegvih sopstvenih sklonosti, susretajui ih kao stare prijatelje, a nda
gubei svoju linost u njima, prosvijetljenje u istinskoj Prirodi sangsarike egzistencije osvie i, sa njim, SveSavreno Rasvijetljenje, nazvano Budastvo.
74 75
ovom stupnju, prijepoznavanje e usljediti nje. U ovome lei sva umetnost.
Opet, pri nastupanju smrti kod onih i poseduju pouku i kod onih znalaca u raspravama (koji su ostali nepodueni
u uenjima), ma kako revnosno oni mogu ti religioznim obredima, i ma kako oni pri izlaganju doktrina, dok su
bili u ljuc nee se pojaviti nikakvi pojavni znaci dugin oreol (nad pogrebnom lomaom relikvije (u pepelu).- To
je zato to, d nikad nisu u srce drali mistike (ili doktrine, i zato to su o njima govorili i zato to nikad nisu biti
upoznati (pute sa boanstvima mistikih (ili, ezoterik tako da ih, kad osvanu u Bardou, ne Iznenada (videvi)
ono to nikada ra~ videli, oni ih posinatraju neprijateljski; se odbojno oseanje budi, oni prijelaze L zbog toga.
Stoga, ako sljedbenici nauav ziari ne poseduju nauke mistikih (ili doktrina, takvi znaci, kao to je dug dolaze,
niti se javljaju kotane relikvije semenu sline, (iz kostiju n~jihove pol e)'28; ovo su razlozi toga.

Najneugledniji od najnezaslunijih ( mantrajane - koji moe izgledati ka neugladenih manira, neplodan u radu i
koji moda ne ivi u skladu sa svojim z; u svakom pogledu moe biti nezgodnih nesposoban, moda, da izvede
obrede ~ nja do uspenog ishoda - ne doputa n
~=" Verovanje, prijeovladujue kod skoro svih n davna, kako neobini fenomeni obino obele i rodenje) i
pogreb velikog heroja ili sveca, tal Tibetanaca; a lame smatraju da takvi fenomeni onalno objanjenje, kakvo
tekst ovde nagovetav ju da e, ako je uvaeni svijetac zaista svijetac, n kostiju, iz pogrebne lomae biti u
divnom obliju e se mali vorii, perlama slini, (ili, kako stoji i semena), nai u pepelu od sagorelih kostiju.
76
~tovanje, ili da ga uzdrma u uverenju, ve se ja ezoterikim (ili, mistikim) doktrinama (do ~ dri veoma).
Time, i samo time, ovjek postie ~odenje na ovom stupnju.
ak i ako dunosti (nekog ko odaje takvo potovamoda nisu bile skladno izvodene, dok je iveo dskom svijetu,
pri njegovoj smrti pojavie se bar a vrsta znakova, kao to su dugino zraenje, ani oblici i relikvije od kostiju.
To je zato to ~rike (,ili, mistike) doktrine poseduju jake po-talase'z`'.
'akvi, i oni) iznad posveenika mistike mantra, koji su uobiajeno (psihiki razvijeni), koji su itirali nad
vizuelnim prijedstavama i procesima ravanja i koji su primenjivali sutine (ili, sutinmantret3) ne moraju da
lutaju ovako daleko ~le u 'onjid Bardou. im prijestanu da diu, njih ivesti u iste rajske sfere Heroji i Heroine
i Oni poseduju Znanje. Kao znak ovoga, nebo e biti tblaka; oni e se stopiti sa zraenjem duge; sunce jati u
potocima, slatkog mirisa tamjana (bie ?duhu), muzike na nebesima, zraenja; i kotaelikvija i prislika (iz
pogrebnih lomaa).
~ga je za igumane (ili, uvare pouke), za dokiore mistike koji su omanuli u izvrenju zaveta, i za
To e rei da, budui da su ezoterike doktrine spoznatljive e zasnivaju na samoj Istini - onaj koji ih sljedi, ili im
se ak klanja, stoga automatski dovodi sebe u sklad sa vrto odredasihikim snagama.
To se odnosi na one posveenike koji su praktikovali, u potti na nauan nain, pod vodstvom kompetentnog
gurua, ciju izvesnih svijetih mantri, koje se nazivaju sutinske man'rimjeri ovih mantri su: Om Mani Padme
Hum, (Pozdrav ju u k~tosu!, ili Pozdrav onome koji je dragulj u lotosu!); Vadra Pani Hum (Pozdrav
onom koji drii dorde!): Vagi ori Mum (Pozdrav Gospodu govora! Mum.). Ovo ustinske mantre, koje
pripadaju Trima Zatitnicima Lamaizwa je sutinska mantra Bodisatve enrazia (sansk., Avaloki/idovnjaka sa
prodornim oima, ~>Velikog Saalnika; druBodisatve akdora, (sansk., Vadra-Pani), Vladaoca mu; a trea
je Bodisatve Dampal-janga (sansk., Mundugho3c~ga Mistike Mudrosti. (Vidi nap. 149.)
sve obine ljude, ovaj Thodol nezamenljiv'3'. Ali one koji su meditirali nad Velikim Savrenstvc i Velikim
Simbolom'3z prijepoznae Jasno Sve u trenutku smrti; i, zadobijajui Dharma-Kaju, svi oni biti takvi da im
itanje ovog Thodola nee t potrebno. Prijepoznavajui Jasno Svijetlo u trenut smrti, oni e, takode, prijepoznati
vizije Mironost i Gnevonosnih, tt~kom onjid Bardoa, i zadob Sambhoga-Kaju; ili, prijepoznavajui, tokom Sid
Bardoa, zadobijaju Nirmana-Kaju; a, radajui se viim ravnima, oni e se, u sljedeem ponovni rodenju, susreti
sa ovom Doktrinom i onda e uiv kontinuitet karmet33.
Iz svega ovoga vidi se da je ovaj Thodol doktr~ kojom se moe dostii Budastvo bez meditacije; di trina koja
oslobada samo (njenim) uvenjem; dok na koja vodi bia sa obilnom zlom karmom na Taj~ Stazi; doktrina koja
proizvodi trenutno razlikova (izmedu onih koji su u nju upueni i onih koji nis budui da je dubokouvidna
doktrina koja podar Savreno Prosvijetljenje trenutno. Ona osetna bia kojih je ona dostigla ne mogu otii u
nesrena stat
~j~ Lame smatraju da, iako su samo dobrota i poznavanje kn poeljni kod posveenika koji tragaju za
Oslobodenjem, dotL duhovna mudrost, koju prati nepokolebljiva vera, i zanemariv~ svakog intelektualizma,
nezamenljivi. Jedno od pristupnih u stava, kojem se ue svi novoobraenici, jeste Teko je zs dostii
Oslobodenje samo kroz intelektualno znanje; kroz v Oslobodenje se lako postie. ,
i3z Veliko Usavravanje odnosi se na temeljnu doktrinu . se tie zadobijanja Savrenstva, ili Budastva, onako
kako se u koli Gurua Padme Sambhave (vidi nap. 6.). Veliki Simi (Maha Mudra) odnosi se na jedan drevni
indijski sistem j~ povezan sa ovom kolom, a koga danas naroito praktikuju ! benici polu-reformisane
Kargjutpa sekte, osnovane u drugoj p vini jedanaestog vjeka od strane uenog tibetanskog jogija Ma koji je,
poslije boravka u Indiji, uveo Veliki Simbol na Ti Milarepa (vidi nap. 1), najomiljeniji od svih tibetanskih
jogija, je kao Marpin nasljednik, razvio upotrebu Velikog Simbola i pt vio je za temelj nauavanja ove Sekte.
~33 Ako do prijepoznavanja Stvarnosti dode kad ona prvi osvane, odnosno ako se sneva u sangsarikoj
egzistenciji pro u boanskom stanju Sambhoga-Kaje. tokom onjid Bardoa.
78
Ova (doktrina) i Tahdol (doktrina)'34, kada se pripoje jedna drugoj, obrazuju mandalu od zlata, inkrustriranu
tirkizom, koja ih zdruuje.
Onda, kada je nezamenljiva priroda ovog Thodola pokazana, sada sljedi sueljavanje sa osvitom Gnevonosnih
Boanstava u Bardou.
OSMI DAN
Opet, pozivajui prijeminulog po imenu,'(obrati mu se) ovako: ,

O, ti plemenita roda, sluaj nerastrojeno. Poto nisi bio u mogunosti da prijepozna kad su Mironosna
(Boanstva) sijala nad tobom u gornjem Bardou, doao si lutajui ovako daleko. Sada, osmog dana, Gnevonosna
Boanstva to krv piju doi e da sijaju. Djelaj tako da ih prijepozna, a da ne bude rastrojen.
O, ti plemenita roda, Veliki slavljeni Buda Heruka, tamno braon boje; sa tri glave, est ruku i etiri vrsto
postavljena stopala; sa (desnim) licem belim, levim crvenim, centralnim tamno braon; telo mu
malan ponovnih radanja se prijekida; a Probudeni se vraa, voljno i potpuno svijesno, u Ijudski svijet, kao
Boanska Inkarnacija, da radi na uzdizanju oveanstva. Ako se prijepoznavanje odloi do Sidpa Bardoa,
dostigne se Nirmana-Kaja, a to je samo delimino razbudivanje, ne bezoblana spoznaja Stvarnosti, budui da je
Sidpa Bardo mnogo nia ravan od one onjid Bardoa; ali e ak
i tad biti zadobijen mnogi blagodat duhovno prosvijetljenog rodenja ,
na jednoj od viih ravni - deva-loka, asura-loka, ili ljudska kola - ' a poto se ponovo rodi u ljudskom svijetu,
posveenik e prijeuzeti prouavanje, zahvaljujui zadobijenim sklonostima u prijethodnom zivotu na zemlji,
mistikih mantrajana doktrina i jogikih vebi, sa
one take na kojoj su oni bili prijekinuti smru - a to je kontinuitet karme.
"' Tahdol je malo, tibetansko djelo, koje se u potpunosti sastoji d mantri, a koristi se kao pratee uz Bardo
Thodol. Ako smrtno oboleli umre znajui Tahdol mantre, ove mu, budui da su moni Ilismani, pruaju
bezbedan prolaz kroz Bardo i sreno ponovno
denje. Vrlo esto se primjerak Tahdola (ili, samo njegove mantre a ~zanim trakama papira i povezane u maleni
svitak), stavlja pored lea i spaljuje, ili ukopava, zajedno s njim - ba kao to se primjerak Egipatske knjige
mrtvih obino zakopava sa mumi1m.
79

isputa plamenove zraenja; devetoro oiju irt otvorenih, tr uasavajuem pronicanju; sa obrva podrhtavajuim
kao munje; isturenih zuba, cakta i postavljenih jedan iznad drugog; koji isputa sor ne izuste, kao a-la-la i haha i otre zviduk zvuke; kose crvenkasto-ute, nakostreene, koja ; i; glave ukraene osuenim (ljudskim)
lobanja i simbolima sunca i meseca; kojem crne zmije i sir (ljudske) glave ine ogrlicu na prsima; prva mu,
desnih ruku, dri toak, srednja ma, a zadnja boi nu sablju; prva mu, od levih ruku, dri zvono, srec vr od
lobanje, zadnja pluno ralo; njegovo i obgrlila je Majka, Buda Krotiorima'35; sa desr rukom dri se njegovog
vrata, a levom mu ust prinosi crvenu koljku (punu krvi), (odajui) z nepcima kao praskanje (i) treskanje i
potmuli zv glasan kao grom; (iz ta dva boanstva izviru) zra~ plamenovi mudrosti, koji gore iz svake pore telu),
od kojih svaki sadri plameni dorde; ~ boanstva koja,- tako zajedno), stoje sa (jedm nogom savijenom, a
(drugom) uspravnom i napet~ na podijumu koji nose rogati orlovi"~, doi e ~ tebe iz unutranjosti tvog
sopstvenog mozga i s>j ivahno nad tobom. Ne plai se toga. Ne budi zal) paen. Znaj da je to otelotvorenje
tvog intele Poto je to tvoje sopstveno zatitniko boanstvo uasavaj se. Ne budi zaplaen, jer u stvarnosti j~
Bhagavan Vairoana, Otac-Majka. Istodobno sa ~ poznavanjem, oslobodenje e se postii: ako ih ] pozna,
stapajui (sebe), u prisajedinjenju, sa za nikim boanstvom, Budastvo u Sambhoga-Kaji ~ zadobijeno.
~" (enski) Buda; Mona Gnevonosna Majka.
~' To su Garude iz indijske i tibetanske mitologije. I'ril sa glavom orla i telom ovjeka i ptice, sa dve ruke sline
[ dva orlovska krila i dve kande. Simboliki, personifikuju i aspiraciju.
DEVETI DAN
Ali. ako ovjek pobegne od njih, poto zane zaprijepaenje i uasavanje onda, devetog dana, boanstva to krv
piju iz Vadra Reda doi e da ga prihvate.
Tada je sueljavanje, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo:
O, ti plemenita roda, sluaj nerastrojeno. (On) iz Vadra Reda onih to krv piju, nazvan Bhagavan Vadra
Heruka, tamno plave boje; sa tri lica, est ruku i etiri vrsto postavljena stopala; u prvoj desnoj ruci (dri)
dorde, u srednjoj vr od lobanje, u zadnjoj borbenu sablju; u prvoj levoj zvono, u srednjoj vr od lobanje, u
zadnjoj pluno ralo; njegovo telo grli Majka Vadra Krotiorima, koja se desnom (rukom) dri njegovog vrata, a
levom mu prinosi crvenu koljku (punu krvi), poniknue iz istone etvrti tvog mozga i doi e da sijaju nad
tobom. Ne plai se toga. Ne budi zaprijepaen. Ne budi zgranut. Znaj da je to otelotvorenje tvog intelekta.
Poto je to tvoje sopstveno zatitniko boanstvo, ne uasavaj se. U stvarnosti, (oni su) Bhagavan Vadra-Satva,
Otac i Majka. Vjeruj u njih, Prijepoznavajui ih, osloboenje e biti postignuto odmah. Tako (ih)
proglaavajui, a znajui da su zatitnika boanstva, stapajui se (u njih), u prisajedinjenju, Budastvo e biti
zadobijeno.
DESETI DAN
Ipak, ako ih ovjek ne prijepozna, budui da su zatamnjenja zlih djela uvie jaka, i bei od njih u uasu i
zgraavanju, onda, desetog dana, (boanstva) to krv piju iz Reda (Dragocenog) kamenja doi e da ga prihvate.
Tada je sueljavanje, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo:
~, ti plemenita roda, sluaj. Desetog dana, (boanstvo) to krv pije iz Reda (Dragocenog) kamenja, nazvano
Ratna Heruka, ute boje; (koje ima) tri lica,
80
est ruku, etiri vrsto postavljena stopala; de (lice) belo, levo crveno, centralno tamno uto; u c ulu plamenova;
u prvoj, od est ruku, dri dragoc kamen, u srednjoj trozube osti, u zadnjoj tap; u voj, od levih ruku, zvono, u
srednjoj vr od loba~ u zadnjoj trozube osti; telo mu grli Majka Ra Krotiorima, koja se (desnom) rukom dri
njego vrata, a levom mu prinosi crvenu koljku (punu kr poniknue iz june etvrti tvog mozga i doi e sijaju
nad tobom. Ne plai se. Ne budi uas~ U stvarnosti, (oni su) Otac-Majka Bhagavan Ra Sambhava. Vjeruj u njih.
Prijepoznavanje (njih) i za bijanje oslobodenja bie istovremeni.
Tako (ih) proglaavajui, a znajui da su zatit ka boanstva, stapajui se sa njima, u prisajedinje~ Budastvo e
biti pridobijeno.
JEDANAESTI DAN
Ipak, iako sueljen ovako, ako ovjek, zbog m zlih sklonosti, uasa i zgraavanja koji se javljaju,
prijepoznavajui ih kao zatitnika boanstva, bei njih, onda, jedanaestog dana, Red Lotosa koji pije doi e da
ga prihvati.
Tada je sueljavanje, pozivajui prijeminulog imenu, ovakvo:
O, ti plemenita roda, jedanaestog dana, (bo stvo) koje krv pije, iz Lotosovog Reda, nazv~ Bhagavan Padma
Heruka, crvenkasto-crne bc (koje ima) tri lica, est ruku i etiri vrsto postavlj~ stopala; desno (lice) belo, levo
plavo, centralno venkasto-crno: u prvoj desnoj, od est ruku, .~ lotos, u srednjoj trozube osti, u zadnjoj batinu; u
voj, od levih ruku, zvono, u srednjoj vr od loba pun krvit", u zadnjoj mali dobo; njegovo telo
~" Doslovno, ispunjen crvenom tenou; u lamaikim alima teni crveni pigment obino se kuristi da
prijedstavlja (koja simbolizuje odricanje od ivota, ili od sangcarike egzist< je), kao 3to se i crveno vino koristi
kod Hrifiana pri prieu
82

Majka Krotiorima, koja se desnom rukom dri njegovog vrata, a levom mu prinosi crvenu koljku (punu krvi);
Otac i Majka sjedinjeni; poniknue iz zapadne etvrti tvog mozga i doi e da sijaju nad tobom. Ne plai se toga.
Ne budi uasnut. Ne budi zgranut. Raduj se. Prijepoznaj (ih) kao proizvod tvog sopstvenog intelekta; poto (su
oni) tvoja zatitnika boanstva, ne budi zastraen. U stvarnosti, oni su Otac-Majka Bhagavan Amitabha. Vjeruj
u njih. U isti mah sa prijepoznavanjem, oslobodenje e nastupiti. Putem takvog spoznavanja, prijepoznavajui ih
kao zatitnika boanstva, u prisajedinjenju e se stopiti (sa njima), i dostii-e Budastvo.
DVANAESTI DAN
Uprkos ovakvom sueljavanju, budui jo uvjek voden unazad zlim sklonostima, uasom i zgraavanjem praen,
moe se desiti da ovjek ne prijepozna i bei. Tada, dvanaestog dana, boanstva to krv piju Karmikog Reda,
koja prate Kerima, Htamenma i Vang-agma~'s, doi e da ga prihvate. Ne prijepoznajui, moe se javiti uas.
A onda je sueljavanje, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo:
O, ti plemenita roda, dvanaestog dana, boanstvo to krv pije Karmikog Reda, nazvano Karma Heruka, tamno
zelene boje; (koje ima) tri lica, est ruku (i) etiri vrsto postavljena stopala; desno (lice) belo, levo crveno,
srednje tamno zeleno; velianstveno (po izgledu); u prvoj desnoj, od est ruku, dri ma, u srednjoj trozube osti,
u zadnjoj batinu; u prvoj, od levih ruku, zvono, u srednjoj vr od lobanje, u zadJoj pluno ralo; njegovo telo
grli Majka Karma Krotiorima, koja se desnom (rukom) dri njegovog .-.~_
"" Ova tri reda bo2anstava su boginje, indijske i tibetanske po Poreklu, od kojih Kerima ima Ijudski oblik, a
Htamenma i Vang~agma Ijudska tela i ivotinjske glave; svako botanstvo simbolizuje ha ~~cinaajenu Ba do sve
ti~prijeminulog.nost, koji ce javljuju kao
83
._
vrata, a levom mu prinosi crvenu koljku; Otac i 1~ ka sjedinjeni, koji potiu iz severne etvrti tvog m ga, doi
e da sijaju nad tobom. Ne plai se toga. budi uasnut. Ne budi zgranut. Prijepoznaj ih 1 otelotvorenje tvog
sopstvenog intelekta. Budui su (oni) tvoje zatitniko boanstvo, ne budi zal en. U stvarnosti, oni su OtacMajka Bhaga Amogha-Sidhi. Vjeruj; i budi ponizan; (neka ti c budu dragi. U isti mah sa prijepoznavanjem,
oslobc nje e nastupiti. Putem takvog spoznavanja, prijel navajui ih kao zatitnika boanstva, u prisajedi: nju
e se stopiti (sa njim) i dostii e Budastvo
Putem izabranih nauavanja gurua, ovjek se m di na prijepoznavanje ovih kao mislenih oblika potiu iz neijih
sopstvenih intelektualnih sposot sti. Na primjer, kad neko spozna lavlju kou ( lavlju kou), oslobada se (straha);
jer, iako je to s. ispunjena lavlja koa, ako je ovjek ne prijepozna takvu zaista, strah se javlja; ali, kad mu se
kae d to samo lavlja koa, on se oslobada straha. Slin i ovde, takode, kada nizovi boanstava to krv I
ogromnih proporcija, sa vrlo krupnim udovi osvanu veliki kao nebo, zgranutost i uas prirodn javljaju u ovjeku.
(Ali), im se sueljavanje (ovjek) ih prijepoznaje kao svoja sopstvena zatitn boanstva i sopstvena mislena
oblija. Onda, ka poslije Majke Jasno Svijetlo - na koje je ovjek sve od ranije - javi drugoredno Jasno Svijetlo,
Potom Jasno Svijetlo, a Majka i PotQmstvo Jasno Svijetlo, dolaze zajedno, kao dva bliska poznanika, neizd~ vo
sa stope i (odatle) samouzdiue zraenje os~ nad ovjekom, putem samo-prosvijetljenja i sa spoznaje ovjek se
oslobada.
TRINAESTI DAN
Ako se ovakvo sueljavanje ne obezbedi, dc osobe na Stazit'y, takode. padaju unazad odavde i
"" Ili, oni koji prolaze kroz psihiki razvoj.
84
lutaju u Sangsaru. Tada Osam Gnevonosnih, Kerime i Htamenme, koje imaju razliite (ivotinjske) glave,
poniu iz unutranjosti ovjekovog mozga i dolaze da sijaju na njegovo sopstvo.
Tada je sueljavanje, pozivajui prijeminulog po imenu, ovakvo:
O, ti plemenita roda, sluaj nerastrojeno. Trinaestog dana, iz istone etvrti tvog mozga, Osam Kerima proistei
e i doi da sijaju nad tobom. Ne plai se toga.
Sa istoka tvog mozga, Bela Kerima, koja dri ljudski le kao batinu u desnoj (ruci); u levoj dri vr od lobanje
ispunjen krvlju, doi e da sija nad tobom. Ne plai se.
Sa juga, uta Curima, koja dri lu-k i strelu, sprijemna da gada; sa zapada, Crvena Pramoha, koja dri zastavu
od makare~; sa severa, Crna Petali, koja dri dorde i krvlju pun vr od lobanje; sa jugo-istoka, Crvena
Pukase, koja dri iznutricu u desnoj (ruci), a levom stavlja to u usta; sa jugo-zapada, Tamno zelena Ghasmari,
koja levom (rukom) dri krvlju ispunjen vr od lobanje, a desnom je mea dordem, a onda je pije sa
velianstvenim uitkom; sa severozapada, ukasto-bela Candhali, koja razdire glavu od lea, desnom (rukom)
dri srce, a levom stavlja le u usta i (onda ga) jede; sa severo-istoka, Tamno plava Smaa~' koja razdvaja glavu
od lea i jede (odatle): ove, Osam Kerima Prijebivalita (ili, Osam Pravaca), takode, dolaze da sijaju nad tobom,
okruiene sa Pet Oeva to krv piju. Ipak se ne plai.
O, ti plemenita roda, iz Kruga koji je izvan njih, Osam Htamenma, iz (osam) oblasti (mozga) doi e " Makara je
vodeni lav, levijatan, mitsko udovite.

"' Svaka od ovih boginja, boginja je groblja ili mesta za spaljianJc. Sve ove boginje koje se ovde imenuju
izgleda da su s namerm da simbolizuju - svaka na svoj nain - i upeatljivo prikau Prijeminulom, kao u
inicijatornim dramama, prirodu sangsarike eRz~stencije - njenu nestalnost, njenu nedostatnost - i potrebu da se
izdigne iznad nje savladavajui je odricanjem od svijeta: sve bK~nJc potiu iz mentalnih sadraja
percipijentove sangsarike cRZ~stencije, kako to tekst stalno nauava.
g5
._
da sijaju nad tobom: sa istoka, Tamno braon Lav glave, sa rukama prijekrtenim na grudima, a u ustir dri le i
trese grivom; sa juga, Crvena sa Tigrovc glavom, sa oputenim, ukrtenim rukama, koja kezi pokazujui zube i
gleda iskolaenih oiju; zapada, Crna Lisije glave, koja (desnom) rukc dri brija, levom iznutricu, a (sama)
jede i pije )r (odatle); sa severa, Tamno plava Vuje glave, sa d ruke razdire le i gleda iskolaenih oiju; sa jul
istoka, ukasto-bela sa glavom Strvine, koja n gigantski le (u ljudskom obliju) na ramenu i d skelet u ruci; sa
jugo-zapada, Tamno crvena sa g vom Grobljarice, koja nosi gigantski le na rame ma; sa severo-zapada, Crna sa
glavom Gavrana, k~ levom rukom dri vr od lobanje, desnom ma, a ( ma) jede srce i plua; sa severo-istoka,
Tamno pla sa glavom Sove, koja dri dorde u desnoj (rw a u levoj vr od lobanje i jede.
Ovih Osam Htamenma, iz (osam) oblasti, sli uokruujui Oeve to krv piju, a potiu iz ri mozga, dolaze da
sijaju nad tobom. Ne plai se to Znaj da su oni misleni oblici tvojih sopstvenih in lektualnih sposobnosti.
ETRNAESTI DAN
O ti plemenita roda, etrnaestog dana, etiri ~ ska ~uvara Vratnica, koji takode potiu iz tvog s~ stvenog
mozga, doi e da sijaju nad tobom. Ponc prijepoznaj. Iz istone (etvrti) tvog mozga doi e sija Bela Boginja
Tigrove glave, koja dri bad nosei krvlju isPunjen vr od lobanje u svojoj le (ruci); sa juga, Zuta Boginja sa
glavom Krmae, k dri om.u; sa zapada, Crvena Boginja sa glav Lava, koja dri elini lanac; i sa severa, Zeli
Boginja sa glavom Zmije, koja dri zvono. Ta proistiu etiri enska uvara vratnica, takode ix u tranjosti tvog
sopstvenog mozga, i dolaze da sij nad tobom; kao zatitnika boanstva prijepoznaj
86
O, ti plemenita roda, na spoljanjem Krugu ovih trideset Gnevonosnih boanstava, Heruke, dvadeset osam
monih boginja razliitih glava, koje nose razliito oruje, a potiu iz unutranjosti tvog sopstvenog mozga, doi
e da sijaju nad tobom. Ne pla~ se toga. Prijepoznaj sve to sija kao misleno oblije sposobnosti tvog
sopstvenog intelekta. U ovo vitalno vano vreme, opomeni se izabranih nauavanja gurua.
O, ti plemenita roda (osvanue) sa istoka Tamno braon Rakasa, Boginja sa glavom Jaka, dri dorde i lobanju; i
Crvenkasto-uta Brama, Boginja sa glavom Zmije, koja dri lotos u ruci; i Zelenkasto-crna Velika Boginja sa
Leopardovom glavom, koja dri trozubac u ruci; i Plava Boginja Ljubopitljivosti sa glavom Majmuna, koja dri
toak; i Crvena Boginja Devica sa glavom Polarnog Medveda, koja nosi kratko koplje u ruci; i Bela Boginja
Indra, sa glavom Belog Medveda, koja nosi crvenu omu u ruci: (Ove), est Joginija Istoka, koje potiu iz
unutranjosti (istone etvrti tvog sopstvenog) mozga, doi e da sijaju nad tobom; ne plai se toga.
O, ti plemenita roda, sa iuga (e osvanuti) uta Boginja Naslade sa glavom Simia, koja dri brija u ruci; i
Crvena Mironosna Boginja sa glavom Makare, koja dri urnu u ruci; i Crvena Amrita Boginja sa glavom
korpije, koja dri Lotos u ruci; i Bela Boginja Meseca sa glavom Zmaja, koja dri dorde u ruci; i Tamno
zelena Boginja tapa sa glavom Lisice, koja zamahuje batinom u ruci; i Zukasto-crna Rakasi, sa glavom Tigra,
koja dri vr od lobanje ispunjen krvIJu: (Ove), est Joginija Juga, koje potiu iz unutranjosti (june etvrti
tvog sopstvenog) mozga, doi e aa sijaju nad tobom; ne plai se toga.
~, ti plemenita roda; sa zapada (e osvanuti) Zelenkasto-crna Boginja koja jede, sa glavom Strvinara, koja dri
tap u ruci; i Crvena boginja Naslade Sa glavom Konja, koja dri ogroman trup lea; i Bela mona Boginja sa
glavom Orla, koja dri batinu u ruci; i Zuta Rakasi, sa glavom psa, koja dri dorde u ruci i brija i ree (ovim);
i Crvena Boginja
8'7
Naslade sa glavom Pupavca, koja dri luk i stre u ruci kojom niani; i Zelena Boginja to uva Bog~ stvo sa
glavom Jelena. koja dri urnu u ruci: (Om est Joginija Zapada, koje potiu iz unutranjosti (; padne etvrti tvog
sopstvenog) mozga, doi e sijaju nad tobom; ne plai se toga.
O, ti plemenita roda, sa severa (e osvanuti) Pla Boginja Vatre, sa glavom Vuka, maui zastavc u ruci; i Crvena
ena-Boginja sa glavom Kozoro) koja dri zailjen kolac u ruci; i Crna Boginja Krn a, sa glavom Krmae, koja
dri nazubljenu otr u ruci; i Crvena Boginja Groma, sa glavom Vral koja dri odoje u ruci; i Zelenkasto-crna
Bogu Velikog nosa, sa glavom Slona, koja u ruci dri ve) le i pije krv iz lobanje; i Plava Boginja Vode, glavom
Zmije, koja dri omu od zmije u ruci: (ov est Joginija Severa, koje potiu iz unutranjosti ( verne etvrti) tvog
sopstvenog mozga, doi e sijaju nad tobom; ne plai se toga.
O, ti plemenita roda, etiri Joginija Vratnica, k potiu iz unutranjosti mozga, doi e da sijaju t tobom: sa
istoka, Crna mistina Boginja, sa glav Kukavice, koja dri elinu udicu u ruci; sa ju uta mistina Boginja, sa
glavom Koze, koja < omu u ruci; sa zapada, Crvena mistina Boginja, glavom Lava, koja dri metalni lanac u

ruci; i severa, Zelenkasto-crna mistina Boginja, sa glav Zmije: (Ove), etiri Joginija uvara Vratnica, k potiu
iz unutranjosti mozga, doi e da sijaju 1 tobom.
Poto ovih dvadeset osam Monih Boginja pol iz Praznine Dharma-Kaje"z, prijepoznaj ih. lz zrae DharmaKajeta3 izviru Gnevonosna Boanstva; 1 poznaj ih.
"= One su proisticaji iz Praznine, ili Prvobitnog, nepomv neoblikovanog aspekta stanja Dharma-Kaje, koje
ovjeka sap va kao mikrokosmos makrokosmosa.
~a' Ova su emanacije aktivnog radijantnog aspekta stanja 1 ma-Kaje - jer Jasno Svijetlo sija u prvobitnoj
Praznini - a ov~ budui da je mikrokosmos makrokosmosa, neodvojiv od nje
88
U ovo vreme, kad pedeset osam Boanstava to krv piju, a koja potiu iz tvog sopstvenog mozga, dodu da sijaju
nad tobom, ako ih spozna kao zraenja tvog sopstvenog intelekta, stopie se, u stanju prisajedinjenja, sa telom
Onih to krv piju, tako i tada, i dostii e Budastvo.
O, ti plemenita roda, ne prijepoznajui ih i beei od boanstava zbog straha, ponovo e te patnje ophrvati. Ako
se ovo ne zna, budui da se zainje strah od boanstava to krv piju, (ovjek je) zaprijepaen i uasnut i
udaljava se: njegovi sopstveni misleni oblici prijeobru se u iluzorna prividenja i ovjek odluta u Sangsaru.; ako
ovjek nije zaprijepaen i uasnut, on nee odtutati u Sangsaru.
Nadalje, tela najobimnijih Mironosnih .i Gnevonosnih Boanstava jednaka su (po prostranosti) sa granicama
nebesa; ona srednje veliine su kao planina Mjeru'a'; najmanja su jednaka sa osamnaest tela kao to je tvoje,
postavljenih jedno iznad drugog. Ne budi uasnut time; ne budi zgranut. Ako se svi postojei fenomeni, koji
sijaju kao boanski oblici i zraenja, prijepoznaju kao isticaji sopstvenog intelekta, Budastvo e se dostii u
samom tom trenutku prijepoznavanja. Izreka, Budastvo e se dostii u trenu, ona je koja ovde moe biti
primenjena. Drei ovo na umu, ovjek e dostii Budastvo stapanjem, u prisajedinjenju, sa Zraenjima i
Kajama.
O, ti plemenita roda, ma kakve strahovite i uasavajue vtzije moda vidi, prijepoznaj ih kao tvoja sopstvena
mislena obIija.
O, ti plemenita roda, ako ne prijepozna i bude zaplaen, onda e sva Mironosna Boanstva sijati u obliku
Maha-Kale'a5~ i sva e Gnevonosna Boan
"' Planina Mjeru je centralna mistina planina budistike kosmografije. Spinalni stub, centralni podupira
Ijudske telesne strukture, analogno je simbolizovan, u Tantrama i radovima o Joki. planinom Mjeru ovjeka kao
mikrokosmosa.
"' Na ovom se stupnju svi iluzorni oblici Mironosnih Boansta~'a mcaju i pojavljuju kao ovo jedno boanstvo.
89
stva sijati u obliku Dharma-Rade, Gospoda Smrti a kako tvoja sopstvena mislena oblija postaju Ilu je, (ili,
Mare), ti e odlutati u Sangsaru.
O, ti plemenita roda, ako se svoja mislena obli~ ne prijepoznaju, ma kako ovjek bio upoznat sa smom - i sa
Sutrama i sa Tantrama - iako praktik~ religiju tokom kalpe'~", on ipak ne postie Budast` Ako ovjek prijepozna
svoje mislene oblike, put~ jedne vane umetnosti i putem jedne rijei, Budasl se dostie. .
Ako ovjek ne prijepozna svoje mislene oblike umre, oblija Dharma-Rade, Gospoda Smrti, sija nad njim u
onjid Bardou. Najobimnije od telt Dharma-Rade, Gospoda Smrti, jednako je nebe ma (po prostranosti);
srednje, planini Mjeru; najn nje, osamnaest puta kao tvoje telo; (oni e) dc ispunjavajui svijetske sisteme. Doi
e sa gornj zubima koji ugrizaju donju usnu; sa staklastim oin sa kosom povezanom na vrh glave; irokih kukc i
uskog struka; drae karmike ploice u ruci a isputajui krike, Udri! Zakolji!, lizae (ljuds mozak, pie krv,
razdirui glave od leeva, upaj srca: tako e (oni) doi, ispunjavajui svijetove.
. O, ti plemenita roda, kada takvi misleni ob poniknu, ne budi uplaen, niti uasnut; kako je te koje sada ima,
mentalno telo (karmikih) sklono; ak i da bude prijeklano i razneto (na komade), ono moe umreti. Zato to je
tvoje telo, u stvarnosti, c praznine, ne treba da se boji. (Tela) Gospoda Srr takode su proisticaji zraenja tvog
sopstvenog intel~ ta; ona nisu izgradena od materije; praznina ne m< naneti povredu praznini. Izvan proisticaja
tvojih s~ stvenih intelektualnih sposobnosti, spolja, Mirono
'" Onako kako se ovde opisuje, i u Drugoj Knjizi Ba Thodola, ovo iluzorno Boanstvo obino prijeuzima
mnoga obl sposobna da se stope u jedinstven oblik.
'' Kalpa je veliki vek svijeta. Bramin dan, odne 4,320.0(~.000 godina: ovde se hoe rei, neprijestano, beskr
dugo.
"w Ploe zapisa odnose se na zabeleke o karmi u i~ prijeminulog.
i Gnevonosni, Oni to krv piju, Oni sa razliitim glavama, dugine svijetlosti i uasavajui oblici Gospoda Smrti,
ne postoje u stvarnosti: u to nema sumnje. Tako da, znajui ovo, sav strah i uas iezavaju sami od sebe; i,
stapajui se, u stanju prisajedinjenja, Budastvo se dostie.
Ako prijepozna na taj nain, ispoljavajui vjeru i naklonost u zatitnika boanstva i uzdajui se da su ona dola
da te prihvate izmedu zamki Bardoa, misli, (Ja) nalazim zaklon (u njima); i opomeni se Plemenitog Trojstva,

ispoljavajui prijema njima naklonost i vjeru. Ma koje da je tvoje zatitniko boanstvo, prizovi ga sad; (i),
pozivajui ga po imenu, moli ovako:
(Avaj)!, evo me gde lutam u Bardou; dotri da me spase;
Uznesi me svojom milou, O Plemeniti Zatitnie!a
Pozivajui svog gurua po imenu, moli ovako: (Avaj)!, evo me gde lutam u Bardou; spasi me! O, ne dozvoli
svojoj milosti da me napusti!
Imaj vere u Boanstva to krv piju, takode, i uputi im ovu molitvu:
Avaj!, kada lutam u, Sangsari, zbog moi ovladavajuih iluzija,
Na svijetlosnoj stazi odbacivanja straha, bojazni izgraavanja,
Neka (me) nizovi Bhagavana, Mironosni i Gnevonosni vode;
Neka mi nizovi Gnevonosnih Boginja Bogatih u prostoru budu uvari
I nek me spasu od stranih zamki Bardoa
I postave u stanje Savreno Prosvijetljenih Buda. Kada lutam sam, odvojen od dragih prijatelja, Kada prazni
oblici mojih sopstvenih misli ovde sjaJe,
Neka Bude, ispoljavajui snagu svoje milosti, Uzrokuju da se ne jave strah, zgraavanje i uas u Bardou.
90 91
Kada pet bljetavih Svijetlosti Mudrosti ovde sij; Neka prijepoznavanje dode bez grozote i bez zal paenja;
Kada boanska tela Mironusnih i Gnevono! ovde sijaju,
Neka se dostigne sigurnost neustraivosti i c Bardo prijepozna.
Kada se, zbog moi zle karme, jadi iskuse, Neka zatitnika boanstva uklone jade;
Kada prirodni zvuk Stvarnosti odjekuje (kao) ljadu gromova,
Neka oni budu izmenjeni u zvuke est Slogov; Kada nezatien, budui da karmu ovde mo stediti,
Ja prijeklinjem Milosrdnog Samilosnika~` da zatiti,
Kada patim jade karmikih sklonosti ovde, Neka blaenstvo Jasnog Svijetla osvane;
Neka se Pet Elemenatat`t ne uzdignu kao neprij lji; .
" To su est slogova sutinske mantre enrazieve (vidi 130), odnosno Avalokitevarine: a ovi su: Om-Ma-niPad Hum (izgovor, Om-Ma-ni-Paj-me-Hung). Kako je Cenrazi pa hog, ili nacionalno zatitniko boanstvo na
Tibetu, a ov njegova mantra (vidi nap. 120), njeno ponavljanje, i u ljud: svijetu i u Bardo ravni, opskrbljeno je
moju da zaustavi c radanja i time otvara ulaz u Nirvanu; odatle njena vanost u Bardo molitvi. Za ovu se
mantru kae da je sutina sve s naprijetka i znanja i znaajno je sredstvo oslobodenja.
Takode, za om se kae da zatvara vrata punovnog rodenja t bogovima, ma medu aurama (ili, titanima). ni medu
Ijudima medu pod-ljudskim biima, me medu prijetama (ili, nesrenim c vima) i hung medu stanovnicima Pakla.
U skladu s ovim, .vakc slogu pridaje boja one svijetlosne staze koja se odnosi na jedr est stanja postojanja: om
je bela svijetlosna staza deva-loke ( bogova): ma je zetena svijetlosna staza asura-toke (svijeta tit nije iuta
svijetlosna staza manaka-loke (svijeta ljudi); Yaj je svijetlosna staza tirjaka-loke (svijeta divljanih), me je
crvena sv~ na staza prijeta-loke (svijeta duhova); i hieng je dimom obojer crna svijetlosna staza naraka-loke
(svijeta Pakla).
"" To je C'enrazi.
"' To su: Zemlja, Vazduh, Voda, Vatra i Eter.
92
Ve nek posmatram sfere Pet Redova Prosvijetljenih.
Tako, u priljenoj veri i poniznosti, ponudi svoju molitvu; poslije ega e svi strahovi ieznuti i Budastvo u
Sambhoga-Kaji nesumnjivo e biti zadobijeno: vano je ovo. Budui nerastrojen, ponovi je tad na taj nain, tri
ili (ak) sedam puta.
Ma kako obimna da je zla karma i ma kako slaba hila prijeostala karma, nije mogue da se oslobodenje ne
postigne (samo ako ovjek prijepozna). Ako, i pored svega toga, uprkos svemu uinjenom na ovim (;tupnjevima
Bardoa), do prijepoznavanja ne dode, onda - poto postoji opasnost da ovjek i dalje luta, u trei Bardo, nazvan
Sidpa Bardo - sueljavanje sa tim bie pokazano u detaljima, nie dole.
ZAKLJUAK, KOJI POKAZUJE TEMELJNU VANOST BARDO NAUAVANJA
Bilo kakve religiozne slube da je neko vrio - bez obzira, mnogobrojne ili ogranienog broja - tokom trenutaka
smrti pojavljuju se razliite zavodee iluzije; i stoga je ovaj Thodol nezamenljiv. Za one koji su meditirali puno,
prava Istina osvie im se telo i prineip svijesti razdvoje. Prikupljanje iskustva dok se ivi vano je: oni koji su
tada prijepoznali (istinsku prirodu) njihovog sopstvenog bia~`z i tako stekli neto iskustva, zadobijaju veliku
snagu tokom Bardoa Trenutaka smrti, kada Jasno Svijetlo osvie.
Opet, meditiranje nad Boanstvima Mistine Staze Mantre, (i na) prijedstavnom (i na) usavravajuem stupnju,
dok se ivelo, bie od velikog uticaja kada osvanu mironosne i gnevonosne vizije u onjid Bardou. Poto je
vebanje u ovom Bardou od posebne ~~anosti, ak i dok se ivi, dri se toga, itaj ga, usadi ga tt pamenje,
dri ga na umu ispravno, itaj ga
'` Ovdc moie da stoji i intelekt, ili princip svijesti<.

93
redovno tri puta: neka ~rijei i njihovo znaenje budu vrlo jasni; treba da bude tako da se rijei i njihova prava
znaenja ne zaborave, ak i ako bi stotina krvnika progonila ovjeka.
Ovo se naziva Veliko Oslobodenje putem uvenja, jer ak i oni koji su poinili pet bezmernih grehova~s;
sigurno e biti oslobodeni ako ga uju (uima)~Sa. Stoga ga itaj usred masovnih skupova. Rasejavaj ga. Ako ga
uje jednom, ak i ako ga ne razume, upamtie ga u Posrednom stanju a da ne izostavi ni jednu rije, jer
intelekt postaje devet puta bistriji (tamo). Stoga ga treba obznaniti u ui svih ivih ljudi; treba da se ita nad
jastukom svih ljudi koji su oboleli; treba ga itati kod uzglavlja svih leeva: treba ga razaslati rasejavanjem.
Oni koji se susretnu sa ovom doktrinom zaista su srenici. Osim onih koji su sakupili mnoge zasluge i rainili
mnoga zatamnjenja, teko je naii na nju. Ili, ak i kad se naide na nju, teko je to razumeti. Oslobo8enje e se
zadobiti jednostavno ako se nee neverovati ovome kada se uje. Zato, ophodi se prijema ovoj (doktrini) vrlo
blagonaklono: to je sutina svih doktrina.
Sueljavanje dok se iskuava Stvarnost u Posrednom stanju, nazvano Uenje koje Oslobada samo time to se
saslua i Ono koje Oslobada samo time to se pridoda'S5, zavreno je.
~5' To su: oceubistvo, materubistvo, zavadivanje dva religiozna ( tela, ubistvo sveca, prolivanje krvi iz tela
Tathagate (onog koji je proao ovim putem, odnosno Bude).
~aa Bukvalno, putem une staze.
~" Ovo se odnosi na Tahdol (vidi nap. 134), koji se pridodaje I Thdolu pri itanju.
I
KNJIGA II
SIDPA BARDO
OVO JE POZNATO KAO GLAVNI DEO ONOGA TO SE NAZIVA DUBOKOUVIDNA SUTINA
OSLOBAANJA UVENJEM<. - PODSETNIK, JASNO SUELJAVANJE U POSREDNOM STANJU,
KADA SE TRAGA ZA PONOVNIM ROENJEM
~~ putina svih stvari jedna je i ista, savreno mirna pokretna i ne pokazuje znake nastajanja; nez
A ~ je Ie, medutim, u svojoj slepoi i obmani besloves~ '; za Prosvijetljenje i, iz tog razloga, ne moe istinski
poznati sve one uslove, razlike i djelanja koji
~ ykuju fenomene Vasione.
aghoa, Budenje vere prijevodu Dr Suzukija)
okupljena Boanstva, za Zatitnike, za Gurue, iizno se ova poasnica odaje:
c Oslobodenje u Posrednom stanju Oni zajem
DNI STIHOVI
Gore, u Velikom Bardo Thodolu, $ardo, nazvan njid, bio je nauavan; A sada Bardoa, nazvanog Sidpa,
Slikovit prikaz (ili, podsetnik) se izlae.
Doslovno, Djelajte tako da oslobodite u Posrednom sta
94
Kada pet bljetavih Svijetlosti Mudrosti ovde sij~ Neka prijepoznavanje dode bez grozote a bez zaI paenja;
Kada boanska tela Mironosnih i Gnevonos ovde sijaju,
Neka se dostigne sigurnost neustraivosti i c Bardo prijepozna.
Kada se, zbog moi zle karme, jadi iskuse, Neka zatitnika boanstva uklone jade;
Kada prirodni zvuk Stvarnosti odjekuje (kao) Ijadu gromova,
Neka oni budu izmenjeni u zvuke est Slogov, Kada nezatien, budui da karmu ovde mo sljediti,
Ja prijeklinjem Milosrdnog Samilosnika'S da zatiti,
Kada patim jade karmikih sklonosti ovde, Neka blaenstvo Jasnog Svijetla osvane;
Neka se Pet Elemenatat5' ne uzdignu kao neprij IJi;
~'" To su est slogova sutinske mantre enrazieve (vidi n~ 130), odnosno Avalokitevarine; a ovi su: Om-Mani-Pad-r Hum (izgovor, Om-Ma-ni-Paj-me-Hung). Kako je enrazi patr~ bog, ili nacionalno zatitniko
boanstvo na Tibetu, a ovo njegova mantra (vidi nap. 120), njeno ponavljanje, i u Ijudsk svijetu i u Bardo ravni,
opskrbljeno je moju da zaustavi ciW radanja i time otvara ulaz u Nirvanu; odatle njena vanost u o Bardo
molitvi. Za ovu se mantru kae da je sutina sve sre naprijetka i znanja i znaajno je sredstvo oslobodenja.
Tfikode, za om se kae da zatvara vrata ponovnog rodenja mi bogovima, ma medu aurama (ili, titanima), ni
medu ljudima, medu pod-ljudskim biima, me medu prijetama (ili, nesrenim u vima) i hung medu
stanovnicima Pakla. U skladu s ovim, svakon slogu pridaje boja one svijetlosne staze koja se odnosi na jedna
est stanja postojanja: om je bela svijetlosna staza deva-loke (sv bogova); ma je zelena svijetlosna staza asuraloke (svijeta titat nije uta svijetlosna staza manaka-loke (svijeta Ijudi); paj je pl svijetlosna staza tirjaka-loke
(svijeta divljanih), me je crvena svijet na staza prijeta-loke (svijeta duhova); i hung je dimom obojena crna
svijetlosna staza naraka-loke (svijeta Pakla).
m To je ~'enrazi.
~s~ To su: Zemlja, Vazduh, Voda, Vatra i Eter.

Ve nek posmatram sfere Pet Redova Prosvijetljenih.

Tako, u priljenoj veri i poniznosti, ponudi svoju molitvu; poslije ega e svi strahovi ieznuti i Budastvo u
Sambhoga-Kaji nesumnjivo e biti zadobijeno: vano je ovo. Budui nerastrojen, ponovi je tad na taj nain, tri
ili (ak) sedam puta.
Ma kako obimna da je zla karma i ma kako slaba bila prijeostala karma, nije mogue da se oslobodenje ne
postigne (samo ako ovjek prijepozna). Ako, i pored svega toga, uprkos svemu uinjenom na ovim (stupnjevima
Bardoa), do prijepoznavanja ne doc~e, onda - poto postoji opasnost da ovjek i dalje luta, u trei Bardo, nazvan
Sidpa Bardo - sueljavanje sa tim bie pokazano u detaljima, nie dole.
ZAKLJUAK, KOJI POKAZUJE TEMELJNU VANOST BARDO NAUAVANJA
Bilo kakve religiozne slube da je neko vrio - bez obzira, mnogobrojne ili ogranienog broja - tokom trenutaka
smrti pojavljuju se razliite zavodee iluzije; i stoga je ovaj Thodol nezamenljiv. Za one koji su meditirali puno,
prava Istina osvie im se telo i princip svijesti razdvoje. Prikupljanje iskustva dok se ivi vano je: oni koji su
tada prijepoznali (istinsku prirodu) njihovog sopstvenog bia'sz i tako stekli neto iskustva, zadobijaju veliku
snagu tokom Bardoa Trenutaka smrti, kada Jasno Svijetlo osvie.
Opet, meditiranje nad Boanstvima Mistine Staze Mantre, (i na) prijedstavnom (i na) usavravajuem stupnju,
dok se ivelo, bie od velikog uticaja kada osvanu mironosne i gnevonosne vizije u onjid Bardou. Poto je
vebanje u ovom Bardou od posebne vanosti, ak i dok se ivi, dri se toga, itaj ga, usadi ga u pamenje, dri
ga na umu ispravno, itaj ga
~'- Ovde moe da stoji i intelekt, ili princip svijesti
93 92
redovno tri puta: neka rijei i njihovo znaenje bw vrlo jasni; treba da bude tako da se rijei i njiho prava
znaenja ne zaborave, ak i ako bi stoti~ krvnika progonila ovjeka.
Ovo se naziva Veliko Oslobodenje putem uvenj jer ak i oni koji su poinili pet bezmernih grehova sigurno e
biti oslobodeni ako ga uju (uima)t Stoga ga itaj usred masovnih skupova. Rasejavaj Ako ga uje jednom,
ak i ako ga ne razumi upamtie ga u Posrednom stanju a da ne izostavi jednu rije, jer intelekt postaje devet
puta bist: (tamo). Stoga ga treba obznaniti u ui svih ivih lju~ treba da se ita nad jastukom svih ljudi koji
oboleli; treba ga itati kod uzglavlja svih leeva: tre ga razaslati rasejavanjem.
Oni koji se susretnu sa ovom doktrinom zaista srenici. Osim onih koji su sakupili mnoge zaslu i rainili mnoga
zatamnjenja, teko je naii na n Ili, ak i kad se naide na nju, teko je to razume Oslobodenje e se zadobiti
jednostavno ako se nE neverovati ovome kada se uje. Zato, ophodi prijema ovoj (doktrini) vrlo blagonaklono:
to je sui na svih doktrina.
Sueljavanje dok se iskuava Stvarnost u Posr~ nom stanju, nazvano Uenje koje Oslobada sa time to se
saslua i Ono koje Oslobada samo ti to se pridodat55, zavreno je.
is3 To su: oceubistvo, materubistvo, zavadivanje dva reli tela, ubistvo sveca, prolivanje krvi iz tela Tathagate
(onog proao ovim putem, odnosno Bude).
~s' Bukvalno, putem une staze.
~ss Ovo se odnosi na Tahdol (vidi nap. 134), koji se pri Thdolu pri itanju.
94
KNJIGA II
SIDPA BARDO
OVO JE POZNATO KAO GLAVNI DEO ONOGA TO SE NAZIVA DUBOKOUVIDNA SUTINA
OSLOBAANJA ~UVENJEM - PODSETNIK, JASNO SUC`ELJAVANJE U POSREDNOM STANJU,
KADA SE TRAGA ZA PONOVNIM ROENJEM
Sutina svih stvari jedna je i ista, savreno mirna i nepokretna, i ne pokazuje znake nastajanja; neznanje je,
medutim, u svojoj slepoi i obmani beslovesno za Prosvijetljenje i, iz tog razloga, ne moe istinski prijepoznati
sve one uslove, razlike i djelanja koji odlikuju fenomene Vasione.
Avaghoa, Budenje vere (po prijevodu Dr Suzukija)
POASNICE
Za okupljena Boanstva, za Zatitnike, za Gurue, Ponizno se ova poasnica odaje:
Nek Oslobodenje u Posrednom stanju Oni zajeme~s~.
UVODNI STIHOVI
~`" Doslovno, Djelajte tako da oslobodite u Posrednom sta~iu.
Gore, u Velikom Bardo Thodolu, Bardo, nazvan onjid, bio je nauavan; A sada Bardoa, nazvanog Sidpa,
Slikovit prikaz (ili, podsetnik) se izlae.
95
DEO I
POSMRTNISVIJET
(Uvodna uputstva Obredniku): Iako su, ran dok su bili u Conjid Bardou, mnogi upeatljivi p setnici bili prueni izostavljajui po strani one : su bili vrlo blisko upoznati sa stvarnc5m Istinom i koji su imali dobru karmu - za

sve koji imaju karmu i nisu prisni s tim i za one sa zlom karir koji, pod uticajem ove, bivaju pogodeni strat i
uasom, prijepoznavanje je teko. Oni idu sve etrnaestog dana; i da bi im se ponovo upeatl prijedoilo, ovo to
sljedi treba im proitati.
BARDO TELO: NJEGOVO ROENJE I NJEGOVE NADNORMALNE SPOSOBNOSTI
Poto je odata pota Trojstvu, a molitve koje pr vaju pomo Buda i Bodisatvi bile odrecitovane, ~ da, pozivajui
prijeminulog po imenu, tri ili sed puta, govori ovako:
O, ti plemenita roda, sluaj dobro i dri u srcu d~ rodenje u svijetu Pakla, u deva-svijetu, i u ovom Ba~ telu, one
vrste koja se naziva nadnormalnim ro njemt5'.
Zaista, kada si iskusio zraenja Mironosnih i G vonosnih, u njid Bardou, budui nesposoban prijepozna,
malaksavao si zbog straha, oko tri i dana (poto si prijeminuo); a, cmda, kada si se pov
~5' Kako e tekst kasnije objasniti. proces rodenja u stanju sasvim je razliit od onog nama poznatog.
tio iz obeznanjenosti, tvoj Saznavalac mora da se izdigao u svom iskonskom stanju i zrano telo, koje je bilo
slino prijethodnom, mora da je izronilo"" - kako Tantra kae:
Koji ima telo (naizgled) od mesa, (slino) onom prijethodnom i onom koje e se tek proizvesti, Oplemenjeno
svim osetnim sposobnostima i moima n~putanog djelanja,
Koje poseduje karmike udotvorne moi, Vidljivo za iste nebeske oi (Bardo bia) koja su sline prirode.
Takvo je, tada, nauavanje.
To (zrano telo) - o kojem se govori kao (da slii) prijethodnom i onom koje e se tek proizvesti (to znai da
e ovjek imati telo ba kao i ono od mesa i krvi, prijethodno, ljudsko telo sa sklonostima) - takode e biti
oplemenjeno izvesnim znacima i lepotama savrenstva, onakvim kakva bia visoke sudbe imaju ~'~.
Ovo telo, (rodeno) iz elje, halucinacija je mislenog oblika u Posrednom stanju, i ono se, zato, naziva telo elje.
U to vreme - ako treba da se rodi kao deva - vizije deva-svijeta pojavie ti se; slino - gde god treba da se rodi
- kao asura, ili Ijudsko bie, ili divljak~~~, ili prijeta, ili bie u Paklu - vizija tog mesta e ti se tad pojaviti.
~~" Ovo izranjanje. ili rodenje Bardo tela, oko tri i po dana poslije smrti, to jest, poste isteka tri i po dana (to se
moe uporediti sa prijenatalnim periodom, normalno provedenim u snu, ili nesvijesnom stanju), dogada se
odjednom. Kao kad pastrmka iskoi iz vode -vu slinost koriste tibetanski gurui da ovo opiu; to je aktualni
Proces radanja u Posrednom stanju, to odgovara radanju u naem svijetu.
~;" Odnosno, bia koja su, zbog sakupljene dobre karme, ili Pratnjavanjem joge, prijedodredeni za bolju
sudbinu.
To e rei, ezoteriki, Ijudska bia divljacima slina.
96
Shodno tome, rije prijethodno (pod navodin podrazumjeva da si ti, prije nego to su tri i po da istekla, mislio
da ima tstovrsno telo kao i ono pi hodno, od krvi i mesa, koje si posedovao u prijeth~ noj egzistenciji zbog
naviknutih sklonostit~'; a proizvedeno koristi se zbog toga to e ti se, kas je, vizije tvog budueg mesta
rodenja pojaviti. Sto izraz u celini, prijethodno i ono koje e se tek pr< vesti, odnosi se na ovo (to jest, na telo
od mesa, odbaeno, i telo od mesa koje e se prijeuzeti ponovnom rodenju).
U to vreme, ne prati vizije koje ti se pojavljuju. budi privuen; ne budi slab; ako im, zbog slabo bude naklonjen
morae da luta posred Sest L;~ i da propati bol.
Sve do onog dana nisi bio u stanju da prijepoz onjid Bardo i morao si da odluta ovako dale Sada, ako se hoe
vrsto drati prave Istine, mc dozvoliti svom umu da poiva, nerastrojen, u nii ~la-se-radi, nita~la-se-dri
uslovima nepomr~ nog, iskonskog, bljetavog, praznog stanja tvog u lekta, sa kojim te je tvoj guru upoznao.
(Pom~ toga) postii e Oslobodenje a da ne mora da udei vrata materice. Ali, ako nisi u stanju da spozna s
samog, onda, bilo ko da je tvoje zatitniko bo~ stvo i tvoj guru, meditiraj nad njima, u stanju sna naklonosti i
poniznog poverenja, kao da natkrilj krunu tvoje glave'62. Ovo je od velike vanosti. budi rastrojen.
(Uputstva Obredniku): Tako~ govori i, ako prijel
~~~ To znai, naviknuta (ili, karmika) osobita Ijubav pt sangsarikoj egzistenciji, koja se javlja iz edi za
ivotom, iz el rodenjem, jedini je uzrok to neko poseduje telo, ljudsko ili koje drugo. A Cilj, koji posveenik
mora dostii, jeste Nepos Nerodeno, Nesainjeno, Neoblikovano - Nirvana.
~~z Kruna, ili teme glave; ili, direktno iznad. Znaen, okultno: Bramaniki otvor, kroz koji princip svijesti
norm naputa Ijudsko telo, bilo privremeno, kao u jogikom trans zanavek, pri smrti ovjeka, nalazi se na
temenu; a ako se vizu prijedstavljanje usmjeri na taj otvor, vrlo odredena psihika ili du na korist proistie za
onog ko poseduje takvu vizuelnu prijedsl
navanje usljedi odatle, Oslobodenje e biti postignuto, bez potrebe da se luta po est Loka. Ako, medutim, zbog
uticaja loe karme, prijepoznavanje bude oteano, onda kai ovako:
O, ti plemenita roda, ponovo sluaj. Oplemenjeno svim osetnim sposobnostima i moima nesputanog djelanja
podrazumjeva (da, iako) si ti moda bio slep kod oiju, dok si iveo, ili gluv, ili sakat, ipak e na ovoj Posmrtnoj
ravni tvoje oi videti oblike, a tvoje ui ue zvuke, i svi drugi tvoji ulni organi bie neokrnjeni i vrlo
pronicljivi i potpuni. Zato je o Bardo telu govoreno kao 0 onom koje je oplemenjeno svim osetnim

sposobnostima. Takve (okolnosti postojanja, u kojima ti sad jesi), jedan su nagovetaj da si prijeminuo i da
luta u Bardou. Djelaj tako da to spozna. Opomeni se nauavanja; opomeni se nauavanja.
O, ti plemenita roda, nesputano djelanje podrazumjeva da tvoje sadanje telo, budui da je telo elja - poto je
tvoj intelekt odvojen od svog sedita~63 - nije telo od zgusnute materije, tako da ti sad ima mo da prode kroz
bilo koju masivnu stenu, brdo, kamen, zemlju, kue, i ak, kroz samu planinu Mjeru, a da ne bude sprijeen'.
Izuzev Bud-Gaju i majinu matericu165, ak i kroz kralja svih planina, kroz samu planinu Mjeru ti moe proi,
bilo naprijed ili nazad, neprijeprijeen. To je, takode, znak da luta u Sidpa
'~' Sedite je Ijudsko telo koje je ovjek odbacio i ostavio iza sebe.
'"' Ova mo, nadnormalna u ljudskom svijetu, obina je u etvorodimenzionalnom posmrtnom . stanju. U
Ijudskom svijetu takve moi, urodene kod svakog, mogu biti razvijane i uvebavane umenou joge.
'` Osim ako je prijethodno bio opskrbljen vrlo visokim stepenom duhovnog prosvijetljenja, prijeminuli ne moe
svijesno da ode na va dva mesta po volji; jer iz Bud-Gaje (kao velikog psihikog cemra) i iz majine materice
(budui da je to prijedodredena staza Ponovnog rodenja) zrae takva psihiki zaslepljujua zraenja da e obini
intelekt biti prijeplavljen strahom, na isti onaj nain kako se to deava kad u Bardou osviu razliita zraenja, i
zato e ta mesta izbegavati.
99
98
Bardou. Priseti se nauavanja tvog gurua i moli Samilosnom Gospodu.
O, ti plemenita roda, ti si zapravo obdaren mo~ udotvornog djelanja'~ koja nije, medutim, plod b kakvog
samadhija'~'. ve je to mo koja ti dol, prirodno; i zato je ona od prirode karmike moi Ti si u stanju da u trenu
prijede sva etiri kontinet oko planine Mjeru'by. lli, moe trenutno doi mesto na kojem eli da bude; ima
mo da se tar nade, za ono vreme koje je ovjeku potrebno da sagne ili isprui ruku. Ove razliite moi varke i
p mene oblika ne prieljkuj, ne prieljkuj".
Ne postoji ni jedna (od tih moi) koju moe 1 poeleti, a da je ne moe ispoljiti. Mogunost da il nesmetano
upranjava postoji u tebi sada. Znaj t i moli se svom guruu.
O, ti plemenita roda, vidljiv za iste nebeske sline prirode, podrazumjeva da e ona (bia), k su sline
prirode, budui da su slinog sklopa ( nivoa znanja), u Posrednom stanju videti medus~ no"'. Na primjer, ona
bia ija je sudba da se rt medu devama, videe jedni druge, (i tako dalje).
'~" Mo da se izmeni svoj oblik, veliina i broj, tako l ovjek pojavljuje ili nestaje po volji, kao jedan ili
mnotvo, mr veliki. Ako su te moi razvijane u Ijudskoj ravni, kroz vebu j takve udotvorne moi postaju stalni
posed i mogu se kot u telu, ili izvan njega, kao u Bardo ravni.
~~' Vidi nap. 51 i 103.
'~" Tekst podrazumjeva da je prijeminuli u posedu udotvc moi, kao rezultat bivanja - zbog djelovanja karme u Posred stanju, gde je takva mo prirodna, a ne zahvaljujui neka svojim zaslugama zadobijenim
upranjavanjem joge, jo dok j~ u Ijudskom telu.
' Oko planine Mjeru rasprostire se sedam koncentrinih gova okeana koji su razdvojeni sa sedam
interveniuih kot trinih krugova zlatnih planina. A izvan ovih sedam krugova n se pojas kontinenata. Ispod
planine Mjeru nalaze se razliiti p ni svijetovi, ~ iznad su nebesa bogova koja podupire ova p(ani
" Najuznaprijedovanije lame poduavaju uenike da ne psihikim moima ove prirode, radi sebe samih; jer, sve
uenik nije morafno podoban da ih mudro koristi, one prijedsG ju ozbiljnu prijeprijeku za njegovo vie duhovno
razvie: sve doll
priklanjaj se slepo (onima koje vidi), ve meditiraj nad Samilosnim.
Vidljiv za iste nebeske oi sline prirode, (takode), podrazumjeva da su deve, budui da se radaju (samo)
zahvaljujui zaslugama, vidljive istim nebeskim oima onih koji upranjavaju dhjanu''2. Ovi ih nee videti u
svako doba: kad se mentalno usredsrede (na njih) vide (ih), kad to ne uine, ne vide (ih). Ponekad, ak i kad
upranjavaju dhjanu, podloni su rastrojstvu (i tada ih ne vide)"3.
BITNA SVOJSTVA EGZISTENCIJE U POSREDNOM STANJU
O, ti plemenita roda, posednik tela takve vrste videe mesta (blisko poznata u zemaljskoj ravni) i rodake (tamo),
kao to se neko vidi u snu.
Ti vidi svoje rodake i poznanike i govori im, ali ne dobija odgovor. Onda, videvi da oni i tvoja porodica
plau, misli, Ja sam mrtav! ta u sad da radim`?, i osea veliki jad, ba kao riba izbaena (iz priroda, ili
priroda strasti ovjekova nije potpuno savladana, on nije sasvim bezbedan pri njihovom korienju.
''' Pored normalnih Ijudskih oiju sa njihovom ogranienom vizijom, lame kaiu da postoji jo pet vrsti oiju: I.
oi instinkta (ili, oi od mesa), kao kod ptica i divljih ivotinja, a ove imaju iri opseg vizije od ljudskih; 2.
nebeske oi, kao oi deva, koje mogu da vide i Ijudski i svoj svijet, i prola i budua rodenja tokom mnogih
ivota; 3. oi istine, kao oi Bodisatvi i Arhanta (termin iz Junog Budizma, koji oznaava ovjeka kaji se,
poto dostigne Prosvijetljenje, ne vraa medu Ijude da im~pornogne, kao Bodisatva), koje mogu da sagledaju
stotine svijetskih perioda (ili, kalpi), unazad ' u budunosti; 4. boanske oi najnaprijednijih Bodisatvi, koje su

sPosobne da sagledaju milione svijetskih perioda onoga to je bilo ' onoga to e biti; i 5. oi mudrosti Buda,
koje su sposobne da vide kroz venost.
"= Vidi nap. 51 i 94.
~'' Obino, tek kada se proiena vizija, indukovana dhjanom '~i ona koja postoji prirodno u izvesnih naroito
obdarenih vidovnjaka, upravi na deva-svijet, samo se onda vide deve; ponekad, medutim. deve se pojavljuju
neoekivano.
100
vode) na crvenim, vrelim ugarcima. Takvu e be sad iskusiti. Ali, oseanje jada nee ti nita koris sada. Ako
ima svog boanskog gurua"', moli mu Moli se zatitnikom Boanstvu, Saoseajnom. i ako oseti privrenost
prijema tvojim rodacima i p nanicima, to ti nee doneti nikakvog dobra. Zato, budi privren. Moli se
Saoseajnom Gospodu; nee imati nimalo tuge, ni uasa, niti zaprijepaer
O, ti plemenita roda, kada bude bio zanoi (tamo i ovamo), stalnim vetrom karme u pokre tvoj intelekt, nemajui
ni jedan prijedmet na kojen se odmorio, bie kao vetrom zakovitlano perce, k jae na konju vetra"5.
Neprijestano i nevoljno luta unaokolo. Svima onima koji e plakati (rei t Evo me; ne plaite. Ali, kako te
oni nee pomislie, Ja sam mrtav! I ponovo, u to vret osetie se vrlo bedno. Ne budi jadan na taj nai
Svuda e biti sivog, sumraku slinog svijetla, i kom dana i tokom noi, i u svako vremet'~. U tak vrsti Posrednog
stanja bie tokom jedne, ili dve, etiri, pet, est, ili sedam nedelja, sve do etrdt i devetog dana"'. Ve je
rijeeno da se, obino, :
~'^ Ovo se odnosi na nadljudskog gurua iz Divjogha Reda a najvii od tri reda gurua, potpuno nadljudske
prirode; samo znai, nebeska (ili, boanska) linija. Drugi red je onih vi razvijenih ljudskih bia, koja poseduju
sidhike moi i zato se red naziva Sidhoga; trei je red obinih religioznih uitelja i ! se naziva Manavogha, to
znai Ijudska linija.
~'S Kao nemiini vetar, karma je veito u pokretu, a intelel bez potpore Ijudskog tela, njena igraka.
~'" Jogiji ovo objanjavaju govorei da u Bardo telu, ka umom rodeno telo elja, budui da nervni sistem tela iz
zema ravni nedostaje, svijetlost sunca i meseca i zvezda nije vidlji~ prijeminulog. Samo je prirodno svijetlo
prirode (koje su sredn kovni mistici i alhemiari nazivali astralno svijetlo) vidljivo i smrtno1 ravni.
~" Cetrdeset devet dana ima svoje ezoteriko znaenje u E Thodolu: strukturalno, on je zasnovan na
simbolikom 1 etrdeset devet, to je kvadrat svijetog broja Sedam. Prijema c nim nauavanjima Sevjernog
Budizma, postoji sedam svijeto~ sedam stepeni Maje magini, iluzorni prikaz, obmanjujui i 1 koji je u
direktnom odnosu sa fenomenima prirode unutar Sa re (koja se odnosi na sam fenomenalni univerzum kao
takav)
102
Sidpa Bardoa iskuavaju tokom (oko) dvadeset dva dana; ali, zbog odredujueg uticaja karme, utvrden period
nije siguran.
O, ti plemenita roda, otprilike u ovo vreme plahoviti vetar karme, uasan i teko podnoljiv, zanosie te
(nadalje), od pozadi, u grozovitim naletima. Ne plai se toga. To je tvoja sopstvena iluzija. Gusti zgraavajui
mrak pojavljivae se prijed tobom neprijestano, iz sred kojeg e se uti takvi povici koji izazivaju uas, kao
Udari! Zakolji!, i sltne prijetnje"~. Ne plai se toga.
U drugim sluajevima, kod osoba sa mnogo zle karme, karmiki proizvedeni rakase (ili, demoni), koji jedu
meso i nose razliito oruje, uzvikivae, Udari! Zakolji!, i slino, pravei zastraujuu larmu. Oni e se
nadneti nad njega, kao da se medusobno takmie koji e (od njih) uhvatiti ovjeka. Osvanue prividne iluzije,
takode, kao da ga progone razliite uasne zveri. Sneg, kia, mrak, otri naleti (vetra) i halucinaeije gonjenja od
strane mnogih ljudi, pojavie se takode; (i) zvuci kao da se planine survavaju,
su tako sloeni da grade sedam lopti planetarnog lanca. Na svakoj lopti postoji sedam krugova evolucije koji
sainjavaju etrdeset dev
et s ed
( am puta po sedam) postaja aktivne egzistencije.
Slino, etrdeset devet dana $ardoa mogu, takode, biti simbolini u odnosu na etrdeset devet Misterija Sedam
Samoglasnika. U Hindu mitologiji, iz koje veliki deo simbolizma Bardoa potie, vi su samoglasnici bili
Misterija Sedam vatri i njihovih etrdeset devet podvrsnih vatri, ili aspekata. U Hermetikim Zapisima, Sedam
zmija Venosti sevjerno-budistikih Misterija prijedstavljaju sedam zona posmrtnog, ili Bardo iskustva; od njih
svaka simbolizule erupciju, u Posrednom stanju, posebnog sedmostrukog elementa sloenog principa svijesti,
time obeleavajui princip svijesti sa etTdeset devet aspekata, ili vatri, ili polja manifestacije.
Broj sedam od davnina je svijeti broj kod arijevske i drugih rasa. U prirodi, takode, broj sedam upravlja
periodikom i fenomenima ~wota, kao na primjer, u seriji hemijskih elemenata, u fizici zvuka BaJde. i time je na
broju etrdeset devet, ili sedam puta sedam, o Thodol nauno zasnovan.
"X Onaj koji boravi u Bardou, zbog karmikih efekata sebinosti dk je bio u Ijudskom svijetu, opsednut je
verovanjem da su sva druga Bardo bia u neprijateljstvu s njim; zato on doivljava ove stra~e halucinacije, kao
u nonoj mori.

103
i mora huno prijeplavljuju, i oni koje prodirua va1 stvara, i kao da se vetrovi uskovitlavajut'v.
Kada se ovi zvuci pojave ovjek e, budui njit prijeplaen, beati na sve strane isprijed njih, ne mar~ gde bei.
Ali e put biti prijeprijeen sa tri stra bezdana - belim, crnim i crventm. Oni e biti ua~ vajui i duboki, a
ovjek e oseati kao da samo ; u njih nije propao. O, ti plemenita roda, to nisu za't bezdani; to su Ljutnja,
Pouda i Glupost'~'.
Znaj, u to vreme, da je to Sidpa Bardo (u korr ti). Prizivajui po imenu Samilosnog moli priljel ovako: O,
Samilosni Gospode, i ti koji si moj Gu i Plemenito Trojstvo, dopustite da ja tako i tako; imenu ne padnem u
nesrene svijetove. Djelaj tako ovo ne zaboravi.
Drugi, koji su sakupili zasluge i sebe iskreno ~ svijetili religiji, iskusie raznolike uitke i sreu i godnost u
punoj mjeri. Ali, ona klasa mentalnih bi koji nisu niti sakupili zasluge, niti stvorili lou karr nee iskusiti ni
uitak ni bol, ve izvesnu vrstu b bojne tuposti ravnodunosti. O, ti plemenita ro ta god da dode na taj nain ma kakve divotne ui moe iskusiti - ne prikloni im se; ne budi sh zaljubljen (u njih): misli, Neka u slavu
Gurua i Ts
"9 est Doktrina, rasprava o praktinoj primeni razl joga, prua itaocu sljedei odeljak, koji podvlai ovo:
Ako ovjek ne nade Stazu tokom Drugog Bardoa (to tokom onjid Bardoa), onda (se uju) etiri zvuka,
nazvana to uas izazivaju: od vitalne snage elementa zemlje, zvuk k~ se planine survavaju; od vitalne snage
elementa vode, kae (olujom noenih) talasa; od vitalne snage elementa vatre, dungle u poaru; od vitalne snage
elementa vazduha, zvul hiljadu gromova kad odjekuje jednovremeno.
Ovde su opisani psihiki rezultati dezintegrirajueg pr smrti, kako oni afektiraju etiri elementa koji komponuju
ag ljudskog tela; element eter se ne peminje, jer jo samo u elementu - odnosno, u eterikom, Bardo telu princip nastavlja da opstojava.
~s" Litice bezdana karmike su iluzije koje simbolizuju t strasti; padanje niz litice bezdana simbolizuje ulaz u
materic prijethodi ponovnom rodenju. Vidi nap. f07.
1~4
stva budu (ovi zaslugama zadobijeni uici). Odbaci svu zaslepljenost i prieljkivanje.
ak i ako ne iskusi uitak ili bol, ve samo ravnodunost, odravaj svoj intelekt u nerastrojenom stanju
(meditacije nad) Velikim Simbolom, a da pri tom ne misli o tome da meditirats'. Ovo je od ogromne vanosti.
O, ti plemenita roda, u to vreme, kod mostobrana, u hramovima, kod osmovrsnih stupa'~', odmorie se na
kratko, ali nee moi tamo da ostane due vremena, jer je tvoj intelekt odvojen od tvog tela iz (zemaljske
ravni)'s3. Zbog ove nemogunosti da dangubi u dokolici esto e se osetiti smetenim i razdraenim i
uspanienim. Povremeno, tvoj e Saznavalac biti nerazgovetan; ponekad, neuhvatljiv i nesuvisao. Utom e ti se
ova pomisao javiti, Avaj! Ja sam mrtav! ta u da radim?, a zbog takve misli, Saznavalac e se rastuiti, a srce
postati studeno i ti e iskusiti beskrajni jad tuge'h4. Poto se ne moe odmarati ni na jednom mjestu, a osea
se ponukanim da krene dalje, ne misli o raznovrsnim stvarima, ve
~.~' "Ne-meditacija + ne-rastrojstvo: odnosi se na stanje mentalne koncentracije u koje nikakva misao o samoj
meditaciji ne sme da prodre. To je stanje Samadhija. Ako ovjek pomisli kako meditira, sama ta misao inhibira
meditaciju; stoga se prijeminuli upozorava na to.
'"= Ovo se odnosi na osam razloga iz kojih se stupa (ili, pagoda) gradi. Neke se podiu kao spomenici; druge da
bi se obeleilo mesto gde je neki starac ili mudrac umro, iti je tu ukopana njegova urna sa pepelom. Na Cejlonu
(Sri Lanka), na primjer, mnoge od Pagoda podignute su iskljuivo radi uhramljivanja svijetih knjiga; mnoge
druge, na severo-zapadu Indije, sadre kotane relikvije, a neke, ak, autentine Budine kosti.
'"' Kada lutaju po zemlji, mrtvi bivaju privueni (karmikim sklonostima) ka poznatim mestima, ali kako imaju
mentalno, ili telo elja, ne mogu ostati ni na jednom mjestu due vremena. Njih se, tamo i ovamo, vetrovi
karmikih elja.
'"' Treba zapamtiti da su ovi uasavajui fenomeni i nesree u Ptpunosti karmike prirode. Da je prijeminuli bio
duhovno razvijen, njegova Bardo egzistencija bila bi puna mira i srena od samog poetka i ne bi odlutao ovako
daleko. Bardo Thdol se Prijeteno bavi normalnim pojedincima, ne onima koji su duhovno ~'isoko razvijeni, a
koje smrt postavlja rasputane u Stvarnost.
105
dopusti intelektu da poiva u svom sopstvenom (n menjenom) stanju.
to se hrane tie, samo se onim moe posluiti je tebi prineto i niim drugimts5. to se tie prijat u ovo vreme,
to nije sigurno'~.
Ovo su nagovetaji lutanja unaokolo u Sidpa B; dou mentalnog tela. U to vreme, srea i jad zavisi od karme.
Videe svoj dom, prisutne, svoje rodake, i 1~ i pomislie, Ja sam mrtav! ta da radim?, budui da e te
titati oseanje silovite tuge, misao ti se javiti, O, ta sve ne bih dao da posednem tek I, tako mislei, posvuda
lutae tragajui za telom
ak iakp si mogao da ude u svoje mrtvo telo v devet puta - zahvaljujui dugom vremenskom r~ doblju tokom
kojeg st boravio u onjid Bardou - o se ve smrzlo, ako je zima, istrulilo je, ako je leto, su ga, pak, tvoji rodaci

ve spalili ili zakopali, ili su bacili u vodu, ili su ga izloili pticama i divlj zverimat8'. Zbog toga to ne nalazi ni
jedno me; kojem bi se priklonio, ti e biti nezadovoljan i in e oseaj kao da si stisnut u pukotinama i naboril
izmedu stenja i kamenja'ss. Iskuavanje ovakve vr jada odigrava se u Posrednom stanju kada traga ponovnim
rodenjem. `ak iako traga za telom, ne~ stei nita do nevolje. Odbaci u stranu udnju
~85 Kao to se u keltskom verovanju kae za vile i dut mrtvih, ili za demone u grkom, tako se i za one koji su u
Ba ravni kae da ive od nevidljivih, eterikih esencija, koje crI hrane ponudene im kod samrtnog uzglavlja, ili
iz opteg sklai prirode. U est Doktrina kae se: Oni ive od mirisa duhovnih esencija materijalnih stvari).
Prijatelja moe biti u Posrednom stanju, a ne mora ba i na zemlji; ali, ak i ako ih ima, oni su nemoni da
raine karmu prijeminulog. On mora ii svojom stazom, koju ka ucrtava.
~8' Svi pomenuti obiaji uklanjanja lea praktikuju se na Tit ukljuujui mumificiranje.
i~ Ovo simbolizuje ulaenje u nepoeljne materice, kao u skih bia sa prirodom slinom ivotinjskoj.
1~
telotn; i dopusti svom umu da prijebiva u stanju spokojstva i djelaj tako da u tome istraje.
Budui tako sueljen, ovjek zadobija oslobodenje od Bardoa.
SUD
(Uputstva Obredniku): Ipak, ponovo, moe se desiti da ovjek, zbog uticaja loe karme, ne prijepozna ak ni
ovako. Zbog toga pozovi prijeminulog po imenu, i govori kako sljedi:
O, ti plemenita roda, (tako i tako, po imenu), sluaj. To to pati ovako dogaa se zbog tvoje sopstvene karme.
Sljedstveno tome, moli se priljeno Plemenitom Trojstvu; to e te zatititi. Ako se ti niti moli, niti zna kako da
meditira nad Velikim Simbolom, ili nad bilo kojim zatitnikim boanstvom, Dobri Duh'89, koji se sa tobom
.rodio istovremeno, doi e sad i izbrojae tvoja dobra djela (sa) belim kameniima, a Zao Duh'~', koji se sa
tobom rodio istovremeno, doi e sad i izbrojae tvoja zlodjela (sa) crnim kameniima. U tom e asu biti
izvanredno zaplaen, zapanjen i uasnut i drhtae; i pokuae da izrekne lai, govorei, Ja nisam poinio
nikakvo zlo djelo.
Tada e Gospod Smrti rei, Posavetovau Ogledalo karme.
Tako govorei, pogledae u Ogledalo, u kojem je svaki dobar i zao in odslikan verodostojno. Laganje nee
nita koristiti.
Onda e (jedna od Pogubnih Furija'9') Gospoda Smrti postaviti konopac oko tvog vrata i teglie te unaokolo;
ono e ti odsei glavu, iupati srce, prosu
'ay Simultano roden bog (ili, dobri duh. ili genije), to je personifikacija vie, ili boanske prirode Ijudskog
bia. (Engl., gen us je genije, ali i duh, boanstvo, bog-zatitnik.)
Simultano roden demon (ili, zao duh, boanstvo), to je personifikacija nie, ili svijetovne prirode ljudskog
bia.
'y' Furija Egzekutor, ili Delat, ili Izvrilac.
1~7
e ti utrobu, polizae ti mozak, popiti tvoju krv, je tvoje meso i glodae tvoje kosti~92; ali, ti nee E u
mogunosti da umre. Iako e tvoje telo biti isecl no na komade, ono e opet oiveti. Ponovljeno ~ madanje
izazvae silovit bol i muenje.
ak i u vreme kad kamenii budu prijebrojava ne budi zaplaen, niti uasnut; ne izreci lai; i ne-1 se Gospoda
Smrti.
Kako je tvoje telo sad mentalno telo, ono je-nes~ sobno da umre, ak i ako je obezglavljeno i raeh reno. U
stvarnosti, tvoje je telo od prirode praz netv'~ ti ne treba da se plai. Gospodari Smrti~9'tv su sopstvene
halucinacije. Tvoje telo elja je t sklonosti, i prazno. Praznina ne moe povrediti pr ninu; bezkvatitetno ne moe
povrediti bezkvalitet~
Izuzev u neijim halucinacijama, u stvarnosti postoje takve stvari izvan nekoga, kao to je Gosl Smrti, ili bog, ili
demon, ili Duh Smrti sa glav Bika. Djelaj tako da spozna ovo.
U ovo vreme, djelaj tako da spozna da si ti u E dou. Meditiraj nad Samadhijem Velikog Simb~ Ako ne zna
kako da meditira, onda samo palj analiziraj stvarnu prirodu onoga to te plai. U stv
~'- Ove muke simbolizuju patnju savesti prijeminulog; jer Sw Sudenje, kako je ovde opisan, simbolizuje
uzdizanje Dobrog Di koji prijesuduje Zlom Duhu, a sudija je savest sama, u svom neu ljivom aspektu
nepTistrasnosti i Ijubavi za pravinost; Ogleda' pamenje. Jedan element - isto humani element - sadraj s~
prijeminulog, istupa naprijed i, nudei bezvredna izvinjenja, pok va da se suprotstavi optubama, govorei,
Zbog takvih i ts okolnosti, morao sam da uinim tako i tako. Drugi eler sadraja svijesti istupa i kae, Ti si
bio upravljan takvim i tal motivima; tvoja su djela obojena u crno. Onda neki, vie prij~ ski naklonjen, od tih
elemenata ustaje i protestvuje. Ali, ja n takvo i takvo opravdanje; i prijeminuli zasluuje oprotaj iz tih
razloga. I tako-kako lame objanjavaju-Sudenje sljedi svoj
~y' Ovo znai da je astralno.. ili telo elja, nemogue povr fiziki.
~" Ovi su Jama-Rada i Dvorjani, a tu su, moda, uklju i Pogubne Furije. Ove su, kao Furije koje kinje.
elementi sad svijesti.

108
nosti, to nije oblikovano ni u ta, ve je Praznina, koja je Dharma-Kaja.
Ta Praznina nije od prirode praznine nitavila (ili, nitavnosti), ve Praznina ija te istinska priroda zgraava i
prijed kojom tvoj intelekt sija jasno i bistrije: to je (stanje) uma Sambhoga-Kaje.
U tom stanju u kojem sad postoji, ti iskuava, nepodnoljivom silovitou, Prazninu i Bljetavost nerazdvojene
- prazninu bljetavu po prirodi i $ljetavost po prirodi praznu, i Bljetavost neodvojivu od Praznine - a to je
stanje iskonskog (ili, neprijeinaenog) intelekta, koji je Adi-Kaja~95. A mo ove, koja sija neprigueno, zraie
posvuda; to je NirmanaKaja.
O, ti plemenita roda, sluaj nerastrojeno. Putem samog prijepoznavanja ove etiri Kaje ti e zasigurno dostii
Uzvinue u svakoj od njih. Ne budi rastrojen. Linija koja razdvaja Bude od osetnih bia lei u ovome'yh. Ovaj
trenutak od velike je vanosti; ako sada bude rastrojen bie potrebni bezbrojni eoni vremena da bi se izvukao iz
movarnog Kala Jada.
Izreka, ija se istina moe ovde primeniti, je: U jednom trenu primetno razlikovanje
je stvoreno;
U jednom trenu Savreno Prosvijetljenje je zadobijeno.
Sve do trenutka koji je ba proao sav ovaj Bardo je osvitao nad tobom, a ipak ti nisi prijepoznao, jer si bio
rastrojen. Zbog svega toga, iskusio si sav strah i uas. Ako sada bude rastrojen, strune boanskog saoseanja
Samilosnih Oiju raskidae sew', a ti e
"" Prvo Telo, to je sinonimno sa Dharma-Kajom. '" Zahval u ui oznavran u istinske
stenci ~ ~ ~ p ~ prirode sangsarike egzijt - da su sm fenomeni nestvarni - Bude, ili Savreno h as( lilJcmih sa
ulimaj~.tm dvo~ena od neprosvijetljenih oseinih
w~ Ovc znai da e zraci milosti, ili saoseanja enrazievog, Prijestati do zore.
1 ()y
otii na mesto odakle nema (trenutnog) oslobodenj Stoga, budi oprijezan. ak i ako nisi prijepoznao p~ ovoga uprkos tome to si sueljen na ovaj nain e prijepoznati i zadobie oslobo8enje ovde.
(Uputstva Obredniku): Ako je u pitanju neprosv eni prostak, koji ne zna kako da meditira, onda ka ovo:
O, ti plemenita roda, ako ne zna kako da medi~ ra pravilno, djelaj tako da se spomene Samilosn~ i Sanghe'v~
i Dharme i Bude, i moli. Misli o svim ovi strahovitim i uasavajuim prividenjima kao da tvoje sopstveno
zatitniko boanstvo, ili da su San losnit~. Prizovi u pamenje mistino ime koje ti dato u vreme tvog svijetog
upuivanja, kada si b ljudsko bie, i ime tvog gurua, i reci ih Pravednc Kralju Gospoda Smrtiz. Cak iako e
padati niz liti u bezdan, nee se povrediti. Izbegni zgraavat i uas.
SVE-PRIJEDODREUJUI UTICAJ MISLI
(Uputstva Obredniku): Kai to; jer takvim su vanjem, uprkos prijethodnom ne-oslobaanju, osl denje bi
svakako moralo biti ovde dostignuto. M e je, (medutim), da oslobodenje nee biti dostig ak ni poslije ovog
sueljavanja; a kako je prilj i stalna primena od sutinske vanosti, ponovo F vi prijeminulog po imenu, i kai
kako sljedi:
O, ti plemenita roda, tvoje trenutno iskustvo ono kratkotrajnih radosti, koje e biti praeno kotrajnim patnjama
silovite snage, to lii na z
~y" Vidi nap. 53.
~`~ Ideja koja se ovim eli izraziti jeste da sva patnja i stradanje, iako karmiki, deluju kao boanski test, a
budui slue za dobro prijeminulog, treba ih kao takve i sagledati, to r kao zatitniko boanstvo, ili `enrazia.
= Ovo otkrivanje inicijacionog imena slui da se uspos~ okultna veza izmedu prijeminulog i Kralja Smrti - to
jest, izm Ijudskog i boanskog u ovjeku.
110
nuto i oputeno djelovanje katapultaz~. Ne budi ni u najmanjoj mjeri priklonjen (radostima), niti nezadovoljan
(patnjama).
Ako treba da se rodi u vioj ravni, vizija te vie ravni pojavie ti se.
Tvoji prijeiveli rodaci moda e - sa namerom posvijete u korist tebe prijeminulog - rtvovati mnoge
ivotinjezz i izvoditi mnoge religiozne ceremonije i darovae darove i milostinju. Ti, zbog svoje vizije koja nije
proiena, moe postati vrlo Ijut zbog njihovih djela, a to e dovesti, u tom asu, do tvog rodenja u Paklu: ma
ta mogli da urade oni koji su ostali iza tebe, djelaj tako da se ni jedna ljutita misao ne moe uzdii i meditiraj o
Ijubavi prijema njima.
Dalje, ako se oseti privrenim za svijetovna dobra koja si ostavio za sobom, ili zato to e videti takva
svijetovna dobra, koja su bila tvoja, u posedu drugih ljudi koji sad u njima uivaju, ako se oseti privrenim
prijema njima iz slabosti, ili oseti srdbu prijema tvojim nasljednicima, to oseanje uticae na psiholoki
trenutak na takav nain da e, ak i ako ti je bilo sudeno da bude roden u viirn i onim srenijim ravnima, biti
primoran da se rodi u Paklu, ili u svijetu Prijeta (ili, nesrenih duhova). S druge strane, ak i ako si privren
svijetovnim dobrima koja si ostavio za sobom, nee biti u stanju da ih poseduje i ona ti nee biti ni od kakve
koristi. Iz tog razloga, odbaci sklonost i svu svoju privrenost prijema njima; ukloni

="' To e rei, u jednom asu e dobra karma biti djelotvorna i uzdii e prijeminulog u vie duhovno stanje
uma, a u drugom e loa karma postati prijeovladavajua i prijeminuii e biti povuen nadole, u mentalnu
deprijesiju. Operator katapulta je karma, koja zatee katapult do krajnjih granica, a onda ga oputa, na smenu.
~= Svaki put kada se neka ivotinja prinese na rtvu - sa namerom da se priprijemi za jelo kasnije - za
prijeminulog se kae da ~Je u stanju da izbegne karmike rezultate, jer se rtva ini u nJegovo ime, tako da ga
strahote snalaze direktno. On poziva Prijeivele da prijekinu, ali ga oni ne uju, i on postaje sve vie Ijut; a
Ijutnju mora izbegavati po svaku cenu, jer ako joj dozvoli da se ~avi u Bardo ravni, ona ga kao stena pritiska
nadole u najnia mentalna stanja, nazvana Pakao.
111
ih u potpunosti; odreci ih se u srcu. Bez obzira ko uivati u svijetovnim dobrima, nemaj oseanja jad ve budi
priprijemljen da ih se odrekne voljno. Mi kako ih prijedaje na Plemenitom Trojstvu i tvc guruu, i poivaj u
oseanju neprivrenosti, bez ika vog traga oseanja slabosti (prijema elji).
Opet, kad god se Kamkant Mantra23 bude recil vala u tvoje ime, kao pogrebni obred, ili kad se ne obred za
razreenje od loe karme, podlone dovede do tvog rodenja u niim oblastima, prireduje tebe, uoavanje da se
oni izvode na neispravan na~ pomeani sa spavanjem i rastrojenou i nepanjc prijema zavetima i
nedostatkom istote (od strane b kog obrednika), a takve stvari ukazuju na brzoplet~ - to e ti biti u stanju da
vidi, jer si opskrblj ogranienom karmikom moju prijedznanjaz' - tr e osetiti nedostatak vere i potpuno
nevcrovanje svoju religiju). Moi e da nasluti svaki strah i bo zan, svaku crnu radnju, nereligiozno ophodenje
i ~ greno izrecitovane ritualez5. Moe pomisl Avaj!, oni me zaista varaju. Mislei , tako, bii izvanredno
ophrvan i, zbog takve velike ozlojedet sti, bie u neverici i gubie poverenje, umesto bude usrdan i da
ponizno ima poverenja. Kako to uticati na psiholoki trenutak, sigurno e se ro~ u nekom od jadnih stanja.
Takva (misao) ne samo da ti nee biti ni od ka1 koristi, ve e ti naneti mnoge nevolje. Ma ka
=3 Za ovu mantru se vjeruje da ima takvu maginu m~ izmeni hranu koja je prineta za rtvu prijeminulom i da
mu je pristupnom.
~' U svojoj punoi ova mo ukljuuje znanje o prolosti ! njosti i budunosti, sposobnost da se itaju misli
nekog dr kao i nepomueno znanje o svojim sopstvenim sposobna i ogranienjima. Samo visoko razvijene
osobe, takve kakvi : primjer, adepti joge, uivaju u takvoj potpunosti moi prijedz~ U Bardo ravni - za razliku
od ovog naeg, ljudskog svijeta bie poseduje, zbog prijestanka postojanja prijeprijeke mase izvesnu mjeru ove
moi, kako to tekst jasno navodi.
ms Misli se na strah i bojazan, neumesnost ili nemarno strane nekog ko obavlja pogrebne obrede.
112
nepravilan ritual bio i bez obzira na nepravilno ponaanje svetenika koji izvode pogrebne obrede, (misli), ta!,
moje sopstvene misli mora da su neiste! Kako je mogue da rijei Budine budu nepravilne? To kao da je odsjaj
nagrdenja na mom licu koje vidim u ogledalu; moje sopstvene misli mora da su (zaista) neiste. to se ovih tie,
(to jest, to se tie svetenika), Sangha je njihovo telo, Dharma njihov iskaz, a u svojem umu oni su Buda u
stvarnosti: svoj u zaklon nai u njima.
Tako mislei, imaj poverenja u njih i ispolji iskrenu ljubav prijema njima. Onda, ta god bilo uradeno za tebe
(od strane onih koji su) ostavljeni pozadi, istinski e voditi tvojoj dobroti. Stoga je ispoljavanje te ljubavi od
velike vanosti; ne zaboravi ovo.
Opet, ak i ako treba da se rodi u jednom od alosnih stanja i ako svijetlo tog jadnog stanja sija nad tobom,
ipak, zbog nasljednika i rodaka koji izvode bele religiozne obredez~ neizmeane sa zlim delima, i zbog opata i
uenih svetenika koji sebe posveuju, svoja tela, govor i umove, izvedbi ispravnih i dobrotvornih obreda,
ushienje koje potie iz oseanja velike radosti to ih vidi svojim e blagotvornim dejstvom tako uticati na
psiholoki trenutak da e, iako zasluuje rodenje u nesrenom stanju, to dovesti do tvog rodenja u vioj i
srenijoj ravni. (Zbog toga) ne treba da stvara nepobone misli, ve treba da ~spolji istu blagonaklonost i
poniznu vjeru prijema svima, nepristrasno. Ovo je veoma znaajno. Stoga, budi izvanredno obazriv.
O, ti plemenita roda, da samemo: poto tvoj sadanji intelekt u Posrednom stanju nema ni jedan vrst prijedmet
da se na njega osloni, budui male teine i u stalnom pokretu, bilo koja misao da ti se sad javi - bilo da je
pobona ili neznaboaka - imae suverenu vlast; zato, ne misli (umom) o bezbonikim stvarima, ve se
opomeni svih posvijetnih slubi;
~"" "Beli, nasuprot crnim obredima (kao u crnoj magiji, ili vraanju).
113
ili, ako nisi bio sviknut na takve zadatke, I istu odanost i poniznu vjeru; moli se Samilo ili tvojim zatitnikim
boanstvima; sa punom nou, izgovori ovu molitvu:
Avaj!, dok lutam, odvojen od voljenih prijat~ Kada nesadrajno, odrazno telo mojih sopstv~ mentalnih ideja
osvane nada mnom,
Neka Bude, podarujui svoju mo saoseanja, Jeme da nee biti straha, zgraavanja, ili u; u Bardou.
Kada budem iskuavao jade, zbog moi zle kar Nek zatitnika boanstva raine jade.
Kada hiljadu gromova zvuka Stvarnosti budu o kivali,

Neka svi oni budu zvuci est Slogova.

Kada karma usljedi, a da n,e bude ni jednog bi oca,
Neka me Samilosni odbrani, ja se molim. Kada budem iskuavao tugu karmikih sklonc Neka zraenje srenog
Jasnog Svijetla Samad sija po meni.
Priljena molitva u ovom obliku sigurno i voditi dalje; ti moe poinuti, uveren da nee prijevaren. Od velike
je vanosti ovo: ako ovo b~ odrecitovao, ponovo e se pribrati; i prijepoznav i oslobodenje e biti postignuto.
OSVITANJE SVIJETLOSTI EST LOKA
(Uputstva Obredniku): Ipak - iako je ovo (' stvo) tako esto ponavljano - ako je prijepozna oteano, zbog uticaja
zle karme, mnogo dobv dobie se ponavljanjem ovih sueljavanja puno iznova. Jo jednom, (onda), pozovi
prijeminulc imenu i govori kako sljedi:
O, ti plemenita roda, ako nisi bio u stanj pojmi ovo gore izloeno, od sada e telo iz pr
114
ivota postati sve vie nerazabirljivo, a telo tvog budueg ivota postajae sve jasnije i jasnije. Rastuen nad tim
(mislie), O, kakav jad trpim! Sada, kakvo god telo treba da dobijem, otii u da (ga) potraim. Tako
razmiljajui, ii e tamo i ovamo, neprijestano i rastrojeno. Tada e nad tobom zasijati svijetlosti est
sangsarikih Loka. Svijetlost onog mesta gde ti treba da bude roden, zbog moi tvoje karme, sijae
najprimetnije.
O, ti plemenita roda, sluaj- Ako eli da zna ta tih est svijetlosti jesu: sijae nad tobom mutno belo svijetlo iz
deva-svijeta, mutno zeleno svijetlo iz asura-weta, mutno uto svijetlo iz Ijudskog svijeta, mutno plavo svijetlo iz
svijeta divljih, mutno crveno svijetlo iz prijeta-svijeta i dimom obojeno svijetlo iz paklenog svijeta. U to vreme,
zbog moi karme, ,tvoje e telo biti zahvaeno bojom svijetla onog mesta u kojem treba da se rodi.
O, ti plemenita roda, naroita umetnost ovih nauavanja posebno je vana u ovom trenutku: bilo koje svijetlo da
sija nad tobom sada, meditiraj nad njim kao da je ono Samilosni; sa bilo kojeg mesta da svijetlo dolazi, smatraj
to (mesto) za Samilosnog, (ili da postoji u njemu). Ovo je prijekomerno proimajua umetnost; ona e sprijeiti
rodenje. Ili, ma ko da je tvoje zatitniko boanstvo, meditiraj nad njegovim oblikom tokom dugog vremena kao da je prividan, a ipak nepostojei u stvarnosti, kao da je oblije koje proizvodi arobnjak. To se naziva, ist
iluzorni oblik. ~nda dopusti (vizuelnoj prijedstavi zatitnikog boanstva) da se rastapa od udova nadalje, sve
dok nita ne prijeostane vidljivo (od njega); i postavi sebe u stanje Jasnosti i Prazninez', koju ne moe zamisliti
kao neto - i poivaj u tom stanju neko vreme. Opet meditiraj nad zatitnikim boanstvom; ponovo meditiraj
nad Jasnim Svijetlom: ini to na smenu. Poslije
az, Jasnost i Praznina, po uputstvima koja sljede, ~zsljeda da je sinoniman sa Jasnim Svijetlom, ili sa
Jasnim Sv"tlom i Prazninom.
115

toga dozvoli svom sopstvenom intelektu da se rasl takode28, (zapoinjui) od udova.

Gde god eter prijeovladavaz~', svijest prijeovlad< gde god svijest prijeovladava, Dharma-Kaja prijeovla va.
Poivaj spokojno u nestvorenom stanju Dhar Kaje. U tom stanju rodenje e biti prijeduprijedeno i vreno
Prosvijetljenje zadobijeno.
z~ Ovaj proces odgovara dvema stadijumima Samadhija: alizacionom i usavravajuem. (Vidi nap. 94.)
z~ (Sansk., Akaa); eter, ili nebo.
__
116
DEO II
PROCES PONOVNOG ROENJA
ZATVARANJE VRATA MATERICE
(Uputstva Obredniku): Opet, ako zbog prijevelike slabosti pri posveivanju i usljed nedostatka bliskosti ovjek
ne bude u stanju da shvati, iluzija ga moe savladati i on e odlutati do vrata materice. Uputstvo za zatvaranje
vrata materice postaje vrlo vano: pozovi prijeminulog po imenu i kai ovo:
O, ti plemenita roda, ako nisi shvatio ovo gornje, u ovom trenutku, zbog uticaja loe karme, imae utisak kao da
salazi, ili da se kree du neke ravnine, ili da se kree nadole. U to doba, meditiraj nad Samilosnim. Opomeni
se. Tada, kao to je gore rijeeno, naleti vetra, i ledeni udari, olujni pljuskovi i mrak i utisak da te gone mnogi
ljudi, pojavie se. Pri beanju od ovih (halucinacija), koji nisu opskrbljeni zaslunom karmom imae utisak da
bee u mesta jada; oni koji imaju zaslunu karmu imae utisak da stiu na mesta sree. Tada, O, ti plemenita
roda, na bilo kojem kontinentu, ili mjestu, ti treba da se rodi, znaci tog mesta rodenja zasijae nad tobom.
Za ovaj trenutak postoji nekoliko bitnih dubokomislenih nauavanja. Sluaj nerastrojeno. ak iako nisi pojmio
putem gornjeg sueljavanja, ovde (hoe, zato to) ak i oni k.oji su vrlo slabo posveeni prijepoznae znake.
Stoga, sluaj.
(Uputstva Obredniku): Sada je vrlo vano sprovesti metode za zatvaranje vrata materice. Usljed ega Je
neophodno ispoljiti krajnju panju. Postoje dva (glavna) naina za zatvaranje: sprijeiti ulazak biu koje bi
ulo, i zatvaranje vrata materice kroz koja se moe ui.
117
METOD PRIJEDUPRIJEIVANJA ULASKA U MATERICU
Uputstva za sprijeavanje ulaska nekom biu oval va su:
O, ti plemenita roda, (tako i tako, po imenu), bi1 ko da je tvoje zatitniko boanstvo, spokojno sa meditiraj nad
njim - kao nad odbljeskom meseca t vodi, prividnim a, ipak, nepostojeim (mesecom kao da je arolijom
proizvedena iluzija. Ako ti nem; posebnog zatitnika, meditiraj bilo nad Samilosnit ili nada mnom; i, sa ovim na
umu, meditiraj spokc no.
Tada, prouzrokujui (vizuelno prijedstavljeni obli zatitnikog boanstva da se rastapa od udova, met tiraj, bez
oblikovanja ma i jedne mtsli, nad neispunj nim Jasnim Svijetlom. Ovo ~e vrlo dubokoproimaju umetnost; uz
njeno sadejstvo u matericu se ne ula
PRVI METOD ZATVARANJA VRATA MATERICE
Na taj nain meditiraj; ali, ako se ak i ovo p~ neodgovarajuim da ti prijeduprijedi ulazak u ma i ako se nade
sprijeman da ude u neku od njih. postoji dubokouvidno nauavanje za zatvaranje materice. Sasluaj ga:
Kada, u ovo vreme, avaj!, Sidpa Bardo nad tobom,
Imajui na umu samo jednu odluku,
Istraj u sadruivanju sa lancem dobre karn Zatvori vrata materice i upamti opiranjeit'
=~ Da bi se postigli rezultati, akumulirane zasluge, p dobtih djela koja su bila uinjena u svijetovnom fivotu,
aktivirati, ~to e rei, moraju se povezati sa Bardo egz prijeminulog.
= Normalno, egzistencija u Bardou stalno tei da oc minulog nazad u rodenje; a to se deava usljed karmikih
118
Ovo je vreme kada su priljenost i ista ljubav neophodni;
Odbaci ljubomoru i meditiraj nad Guruom OcemMajkom.
Ponovi ovo svojim sopstvenim ustima, razgovetno; i zorno upamti znaenje ovoga, i meditiraj nad tim.
Stavljanje ovoga u dejstvo od sutinske je vanosti.
Znaenje gornjeg nauavanja, Kad, u ovo vreme, Sidpa Bardo osvie nad mnom (ili, nad nekim), jeste da ti
sada luta u Sidpa Bardou. Kao znak ovoga, moe pogledati u vodu, ili tz ogledala, i nee videti odslikavanje
svog lica ili tela; niti tvoje felo baca senku. Ti si sad ve odstranio masu svog materijalnog tela od mesa i krvi.
To su sve ukazi da sad luta unaokolo po Sidpa Bardou.
U ovo vreme, mora oblikovati, bez rastrojstva, jednu jedinu odluku u svom umu. Oblikovanje jednog jedinog
prijegnua vrlo je vano sada. To je kao upravijanje pravcem kojim konj ide pomou uzdi.
ta god poeleo, zbie se. Ne misli o zlim delima koja mogu skrenuti pravac (tvog uma). Opomeni se svoje
(duhovne) veze sa itaem ovog Bardo Thodola, ili sa onim od koga si primio ova nauavanja, upuivanje, ili
duhovno ovlaenje da ita religiozne tekstove, dok si jo bio u Ijudskom svijetu; i postojano istraj nastavljajui

da ini dobra djela: ovo je vrlo bitno. Ne budi rastrojen. Granina linija izmedu odlaska gore, ili odlaska dole,
sada je ovde. Ako popusti neodlunosti, makar samo na jedan tren, morae da propati jade tokom dugog,
dugog vremena. Ovo je sad taj trenutak. Dri se vrsto samo jednog nauma. Postojano se pridruuj lancu dobrih
radnji.
Sada si doao do asa zatvaranja vrata materice. "wo je vreme kada su priljenost i ista ljubav neophodni, to
podrazumjeva da je sada dolo vreme "".-~ _
koje su opozicije (opiianje), one snage koje se suprotstavljaju Prosvijetllenju Budastva. Stoga, prijeminuli se
mora oduprijeti ovoj ~rodenoj tendenciji svim sredstvima.
119
kada, prije svega, treba zatvoriti vrata materice, a to postoji pet metoda. Dri se dobro toga u srcu.
DRUGI METOD ZATVARANJA VRATA MATERICE
O, ti plemenita roda, u ovo vreme e videti vi mukaraca i ena sjedinjenih. Kada ih bude vid zapamti da se
uzdri od odlaska medu njih. Smatr, i oca i majku za Gurua i Boansku Majku'-'z met raj nad njima i pokloni
im se; ponizno ispolji sv vjeru; ponudi im mentalnu poast sa usrdnou; i lui se da zatrai (od njih) religiozno
upuenje.
Samom tom odlukom materica e se sigurno za riti; ali, ako se ne zatvori ak ni uz pomo toga, a onda nade
sprijemnim da ude u nju, meditiraj boanskim Guruom Ocem-Majkom, kao i nad ne zatitnikim boanstvom,
ili nad Samilosnim Za nikom i njegovom akti; i, meditirajui nad nji slavi ih umnim darovima. Odlui priljeno
da zatraiti (od njih) blagodat. Time, vrata mate morala bi da se zatvore.
TREI METOD ZATVARANJA VRATA MATERICE
Ipak, ako se ona ne zatvori ak ni ovim, a nade sprijemnim, da ude u nju, trei metod odag>t nja privrenosti i
odbijanja ovde ti je prikazan:_
Postoje etiri vrste rodenja: rodenje ulajetu, ror kroz matericu, nadnormalno rodenje=t~ i roden
=~= Otac i majka jesu mukarac i ena koji se vide sjed Guru je nebeski, ili duhovni Guru, ne onaj Ijudski
uitelj; a 1 ska Majka je akti Gurua.
=~' Nadnormalno (ili. udotvorno) rodenje - to je r putem prijenosa, ili prijevodenja principa svijesti, iz jedne
u loku.
120
pomo toplote i vlagez". Izmedu ova etiri, ro8enje u jajetu i ono kroz matericu slau se po svojstvima.
Kao to je gore rijeeno, vizije mukaraca i ena sjedinjenih pojavie se. Ako, u to vreme, ovjek ude u
matericu, iz oseanja privrenosti i odbojnosti, on se moe roditi bilo kao konj, kao ptica, pas, ili ljudsko biez".
Ako (e se) roditi kao mukarac, oseanje sebe samog kao mukarca osvie Saznavaocu, a oseanje silovite
mrnje prijema ocu, i ljubomore i privlanosti prijema majci, zainje se. Ako (e se) roditi kao ena, oseanje
sebe same kao ene osvie Saznavaocu, a oseanje silovite mrnje prijema majci, i privlanosti i dragosti
prijema ocu, zainje se. Zbog ovog drugog razloga - (kada) stupa na stazu etjera, ba u trenutku kada se sperma i
ovum spajaju - Saznavalac doivljava blaenstvo jednovremeno rodenog stanja, tokom kojeg se obeznanjuje u
nesvijesnost. (Potom) sebe nalazi zatvorenog u . ovalni oblik, u em_ brionalnom stanju, a kada izade iz materi~e
i otvor'i oi, moe se nai prijeoblikovanim u mladog psa. Prijethodno je onz'h bio ljudsko bie, ali sad, ako je
postao pas, prijepatie jade psee tenare; ili, (moda), jade mtade svinje u svinjcu, ili kao mrav u mravinjaku, ili
kao insekt, ili kao krtica u rupi, ili kao tele, ili jare, ili jagnje2", iz
v" Ovo se odnosi na proklijavanje semenja i spora, ili na proces radanja u biljnom carstvu.
v" I~zoteriki, ovaj pasus implicira da se, u skladu sa karmom, ovjek moe ponovo roditi sa naroitim
sklonostima koje imenovane ivotinje simbolizuju.
='" Ovde, kao i u cijelom ovom odeljku, misli se na Saznavaoca. ~'' U pitanju je animalni simbolizam, za koji, u
ovom sluaju, postoji ezoter~ki klju za prava znaenja:
l. Oblije psa simbolizuje prijekomernu seksualnost, ili senzualnost. Ono, takode, u prijedanju Tibetanaca,
simbolizuje Ijubomoru. A sredina tenare simbolizuje obitavanje, ili ivljenje u stanju senzualnosti.
2. Svinja simbolizuje neznanje gluposti kojim dominira pouda; sebinost i neistotu, takode. Sredina svinjca
simbolizuje svijetovnu, egzistenciju kojom dominiraju ove odlike.
3 Mrav simbolizuje (kao i kod veine naroda Zapada) marlji
121
kojeg oblika nema (brzog) povratka. Tupost, gtupi i jadno intelektualno pomraenje propate se, a i d~ ge
razliite patnje se iskuse. Na slian nain, ov moe odlutati u Pakao, ili u svijet nesrenih duhova, proi kroz
svih est Loka, zlopatei nezamislive jac
Oni koji nezajaljivo naginju ka ovome, (to jest, sangsarikoj egzistenciji), ili oni koji je se u srcu plae - O,
uasa! O, uasa! Avaj! - i oni koji nisu 1 primili nauavanja od gurua, pae naglavce u bezt ne provalije
Sangsare i patie neprijestano i nepodt ljivo. Radije nego da susretne slinu sudbinu, 1 sluaj moje rijei i dri
se ovih nauka u srcu.

_-= Otkloni oseanja privrenosti ili odbojnc . i upamti jedan metod za zatvaranje vrata mater , koji u ti
prikazati. Zatvori vrata materice i zapat
suprotnost. Ovo je vreme kada su priljenost i i ljubav neophodni. Kao to bee rijeeno, Odb ljubomoru i
meditiraj nad Guruom Ocem-Majkor
vost i udnju za. svijetovnim posedima; a mravinjak prijebiv u odgovarajuim uslovima ivota.
4. Insekt, ili gmizavac, simbolizuje zemnu, ili pritajenu ~ nost, a rupa u zemlji obitavanje u sredini kojom
dominiraju t uslovi.
5. Govee, jare, jagnje, konj, koko (i ostala oblija koj ovde pom~nju) simbofizuju odgovarajue odlike ovih
ivotinja, takode odgovaraju i najviim ivotinjama, ljudskim stvorenj
Sljedstveno ovom, ivotinjski simbolizam Sidpa Bardoa tre bi ispravno shvatiti kako implicira da, u skladu sa
svojom karn Ijudski princip svijesti, ako ne dostigne Uzvinue, pod norma okolnostima postepene progresije, a
ove su karmike, koji ul Ijaju velikom veinom oveanstva, nastavlja da se rada u ljuds obliju tokom ovog
perioda stvaranja. sa mentalnim crtama i kama koje su simbolizovane ivotinjama. Pod ekstremnim, iz nim i
abnormalnim karmikim okolnostima retrogresije, on rt s druge strane, tokom dugog razdoblja, postepeno gubiti
~ Ijudsku prirodu i najzad pasti unazad u pod-ljudska carstva.
U skladu sa ovim, via i racionalna nauavanja koja se ponovnog radanja mogu biti sumarizovana: Ako, u Ravni
Nes nosti, uticaj urodenih karmikih sklonosti elje za sveuku senzacijama sangsarike egzistencije, kakve
vladaju tiv u Ijudskom telu, moe biti dominiran tokom ispoljavanja mo uticaja Ispravnog Znanja, onaj deo
principa svijesti, koji je sl ban da shvati Budastvo, trijumfuje, a prijeminuli, umesto da opsednut zastraujuim
halucinatornim spektrom svoje ni
122
Kao to je gore objanjeno, ako treba da se rodi kao mukarac, privlanost prijema majci i odbojnost prijema
ocu, a ako treba da se rodi kao ena, privlanost prijema ocu i odbojnost prijema majci, zajedno sa oseanjem
ljubomore (prijema jednom, ili drugom), koja se javlja, osvanue nad tobom.
Za ovo vreme postoji dubokouvidno nauavanje. O, ti plemenita roda, kada se privlanost i odbojnost jave,
meditiraj kako sljedi:
Avaj!, kakvo sam bie zle karme! To to sam odlutao u Sangsaru ovako daleko samo je zbog privlanosti i
odbojnosti. Ako i dalje budem oseao privlanost i odbojnost, onda u lutati u beskrajnoj Sangsari i patiu u
Okeanu jada tokom dugog vremena, potapajui se u njemu. Sada ne smem djelati ponukan privlanou i
odbojnou. Avaj! Odsele nikad neu djelati iz privlanosti i odbojnosti.
Tako meditirajui, odlui vrsto da e se toga
ivotinjske prirode, provodi interval izmedu Ijudske smrti i ponovnog rodenja u jednoj od rajskih sfera, umesto
u Bardou. Ako je u pitanju prosvijetljeniji i vanredno duhovno razvijen ovjek, odnosno, ako je joginski
svijetac, on moe zadobiti ak i najvii od rajeva i ponovo se roditi medu ljudima pod uputnom moi Gospoda
Karme, koje, iako su jo uvjek sangsarika bia, lame opisuju kao neizmerno razvi~,enije evolutivno od
ovjeka. Kada je tako upravIjan od strane Cuvara velikog Zakona, za onog koji se vraa na zemlju kae se da
se reinkarnira iz samilosti, da bi pomogao Ijudskoj vrsti; on dolazi kao Uitelj, kao boanski Izaslanik, kao
inkarnirana Nirmana-Kaja.
Obino je, medutim, ponovno rodenje neoplemenJ eno - usljed nedostatka prosvijetljenja - svijesnou o tom
procesu. Covek-ivotinja nema koristi od vieg zakona koji upravlja ponovnim rodenjem ovjeka-boanstva; a,
ispijajui iz Reke Zaborava, on ulazi kroz vrata materice i ponovo se rada, direktno iz svijeta elja, nazvanog
Hardo.
wakvo nie ponovno todenje, divljano u mnogim sluajevima, zato to ga prijeteno kontroliu sklonosti koje
su zajednike podLludskim i (~udskim stvorenjima, ipak se razlikuje zahvaljujui funkcionalnoj aktivnosti isto
ljudskog elementa svijesti, koji je u svim pod-Ijudskim vrstama lafentan, a ne aktivan; a da bi ovaj element, ak i
kod najniih od Ijudske vrste, postao latentan a ne aktivan, potrebno je, priblino, isti toliki period ciklinog
vremena i oliki je potreban pod-Ijudskoj svijesti da evoluira svoj latentni ludski element u punu ljudsku
aktivnost.
123
drati. Bee rijeeno u Tantrama, Vrata mate zatvorie se jedino time.
O, ti plemenita roda, ne budi rastrojen. Uputi jednousmereno na tu odluku.
ETVRTI METOD ZATVARANJA VRATA MAT.ERICE
Ponovo, ak i ako to ne zatvori matericu, a ov se nade sprijemnim da ude u nju, onda putem naua nja,
(nazvanog) Neistinito i Lanoz'~ matericu t ba zatvoriti. Nad tim treba meditirati kako sljedi:~
O, taj par, otac i majka, crna kia, naleti olv zvuci razbijanja, uasavajua prividenja i svi fenor ni, po svojoj
istinskoj prirodi su iluzije. Bilo kakvi se oni pojave, nema istine (u njima); sve tvari nestvarne i Iane. Kao sni i
kao prividi su oni; oni ne-stalni; oni nemaju postojanosti. Kakva korist 1 (im) privren! Kakve prijednosti ima u
tome to u 1 uplaen i uasnut od njih! To je videnje ne-postoje~ kao postojeeg. Svi su oni samo halucinacije

n sopstvenog uma. Ni sam iluzorni um ne postoji jo venosti; stoga, gde bi onda ovi spoljanji (fenome
postojali?
Ja sam ne razumjevajui ove (stvari), na taj nai sve dosad smatrao ne-postojee za postojee, ; -stvarno za
stvarno, iluzorno za aktualno, i lutao s ovako dugo u Sangsari. A, ak i sad, ako ih prijepoznam za iluzije, onda,
lutajui u Sangsari kom dugog vremena, (ja u) sigurno upasti u ~ raznolikih jada.
Zaista, svi su ovi kao snovi, kao halucinacije, l eho, kao gradovi Onih koji mirise jedu'-~~, kao o~ na, kao oblici
u ogledalu, kao fantaymagorije,,~
~'R Ne-istina (i) Slino iluziji; to je-naslov jedne tibe rasprave o nestvarnosti fenomena.
-~" Ovo su Gandharve, mitoloki vilenjaci (vidi nap. t2). vi su gradovi fantastino obtikovani oblaci koji se
rastapaju i nestaju.
124
mesec odbljesnut na vodi - nisu stvarni ak ni na tren. Po istini, oni su nestvarni; oni su lani.
Drei se jednousmereno ovakvog toka misli, verovanje da su oni stvarni iiljava; a, poto se to utisne u
unutranji sljed (svijesti), ovjek se okree unazad: ako je saznanje o nestvarnosti duboko utisnuto na takav
nain, vrata materice bie zatvorena.
~6~1 11~~00 287498963~~~97~ 11976~10~ ~
. ..
Ipak, ak i kad je ovo uradeno, ako dranje da su (fenomeni) stvarni ne iili, vrata materice nisu zatvorena; i,
ako je ovjek sprijeman da ue u matericu, u tom bi asu trebalo da zatvori vrata materice meditirajui nad
Jasnim Svijetlom, a to je peti (metod). Meditacija se izvodi ovako:
Gospode!, sve tvari moj su umzz; a taj um- je neispunjenostz'', on je neroden i neprijestan222. Tako
meditirajui, dozvoli umu da poiva u ne
_stvorenom (stanju) - kao, na primjer, protok vode u vodu. Umu treba dopustiti njegov sopstveni neusiIjeni
mentalni stav, u njegovom prirodnom (ili, neizmenje.nom) stanju, jasnom i ustreptalom. Odravajui ga
(odnosno, sanje uma) oputenim, nestvorenim, vrata materice etiri vrste rodenja sigurno e biti zatvorena.
Meditiraj tako, sve dok se ne postigne uspeno zatvaranje.
(Uputstva Obredniku): Mnoga dubokoproimajua nauavanja za zatvaranje vrata materice data su gore.
Nemogue je da ona ne oslobode ljude sa najviim, prosenim i najniim intelektualnim sposobnostima. Ako se
neko upita zato je to tako, to je, prvo, zato to svijest u Bardou, budui da poseduje ___
-~ ~>Princip svijesti (Vidnana Skandha); ovde prijevedeno kao sinonimno sa pojmom svijesti.
~-' Ispraznost, vakuoznost.
~ Princip svijesti ono je to jedino prijeostaje, opstojava, nema prijestanka i traje.
125
- nadnormalne moi opaanjazz' ogranienog opseg shvata odmah sve, to god joj se govori. Drugo, za to - iako
(ranije) gluv ili slep - u ovo vreme, ovde ; sve ovjekove sposobnosti savrene i ovjek moe ~
'_ uje svakog ko mu se obrati. Tree, budui da : neprijestano progone zgraavanje i uas, ovjek mis ta je
najbolje?, a kako je pozorno svijestad mo stalno da uje ono to mu se govori. Poto je svijest b
-- potporezz^, ona trenutno odlazi na svako mesto koje je um uputi. etvrto, lako je uputiti je2z`. Pami nje22~ je
devetostruko bistrije nego ranije. Iako je t glup (ranije), u ovo vreme, zbog dejstva karrr intelekt postaje
izvanredno jasan i sposoban da me~ tira nad onim emu je poduavan. (Stoga, odgov je), zbog toga on (to jest,
Saznavalac), poseduje vrline.
Zato i izvedba pogrebnih obreda treba da je efik; na, iz toga razloga. Iz toga sljedi da je postoja itanje ovog
Velikog Bardo Thodola tokom etrde devet dana od najvee mogue vanosti. ak i ako ne oslobodi pri jednom
sueljavanju, morao bi da ovjek oslobodi pri drugom; zato su tako mnogobr na sueljavanja neophodna.
IZABIRANJE VRATA MATERICE
(Uputstva Obredniku): Postoje, medutim, mn~ vrste onih koji - iako ih podseaju i upuuju
=23 Ovo se odnosi na izvesne moi nadnormalne percel (sansk., Abhidna), od kojih se est obino nabraja: 1.
nadnor na vizija i Z. uvenje; 3, itanje misli; 4. poznavanje udotv~ moi; 5. pamenje prijethodnih
egzistencija; 6. znanje o potix strasti.
Za obinog smrtnika takva nadnormalna mo percepcij~ ograniena, iscrpljiva i djelatna samo u posmrtnom
stanju; d< za jednog Budu, ili za posveenika usavrenog u jogi, to t i neogranieno u posedu, u svim ravnima
svijesti.
z'- To jest, bez ovisnosti o telo iz Ijudske ravni.
~=s Doslovno, etvrto, okretanje usta (principa svijesti, i11 navaoca, kao kod konja - demom) lako_je.
==s Doslovno, tok (ili, sljed) svijesti; obino u znaenju sv ili priseanje, ili pamenje (sansk., smrti).
uprave svoje misli jednousmereno - ne bivaju oslobodeni, usljed velike snage zlih karmikih zraenja i zato to
nisu svikli na pobone dunosti, i zato to su svikli na mnoga neznaboaka djela tokom eona. Iz tog razloga,
ako se vrata materice nisu zatvorila prije ovoga, nauavanje za izbor vrata materice, takoe, bie nadalje

izloeno. Sada, prizivajui u pomo sve Bude i Bodisatve, ponovi Utoitez2'; i, jo jednom pozivajui
prijeminulog po imenu tri puta, govori ovako, kako sljedi:
O, ti plemenita roda, (tako i tako, po imenu), sluaj. Mada su gornja nauavanja o sueljavanju data
jednousmereno, ipak ih ti nisi razumeo. Stoga, ako vrata materice nisu bila zatvorena, uskoro e doi vreme da
se zaposedne telo. Izaberi matericu (prijema) najboljem nauavanju. Sluaj paljivo i dri ovo na umu.
PRIJEDSKAZUJUE VIZIJE MESTA PONOVNOG ROENJA
O, ti plemenita roda, sada e znaci i odlike mesta rodenja doi. Prijepoznaj ih. Posmatrajui mesto rodenja,
izaberi i kontinent, takode2zR.
Ako treba da se rodi na istonom kontinentu Lupahu, jezero uljepano , labudovima, mujacima i enkama,
(koji plove po njemu) videe se. Ne idi tamo. Opomeni se otrzanja229 (protiv odlaska tamo). Ako ode tamo,
(taj) kontinent - iako oplemenjen blaenstvom i lagodnou - onaj je gde religija ne prijeovladava. Stoga, ne
ulazi tamo.
Ako treba da se rodi na junom kontinentu Jam= Misli se na prijethodni nauk o zatvaranju vrata materice.
"" Pri opisu ovih kontinenata, koji upravo sljedi, data su tibetanska imena. Inae, drugi po redu, Jambu, najmanji
od ova etiri, simbolizuje nau planetu, Zemlju.
"v ~~Pobunjivanje, ili otrzanje; priseanjem na otrzanje, odnosno, uz pomo odgovarajueg mentalnog stava
koji e se protiviti ulasku, prijeminuli se dovodi u stanje pozornosti.
126 127
bu, videe se monumentalne divotne palate. Udi mo, ako treba da ude.
Ako treba da se rodi na sevjernom kontine~ Daminjanu, jezero uljepano mujacima i enka stoke (koja pase na
njegovim obalama) i drm (unaokolo), videe se. Iako su trajnost ivota i za! ge tamo, ipak je taj kontinent,
takode, onaj ~ religija ne prijeovladava. Stoga, ne ulazi.
Ovo su prijedskazujui znaci (ili, vizije) da dolazi ponovnog rodenja na tim (kontinentima): Prijepoz ih. Ne
ulazi.
Ako treba da se rodi kao deva, divotni hram (ili, palate), sagradeni od raznovrsnih dragocenih t tala, takode e
se videti~'. Moe ui tu; stoga, unutra.
Ako treba da se rodi kao asura, ili e vi~ krasnu umu, i1i krugove vatre koji se obru u sup nom pravcu.
Opomeni se otrzanja; i ne ulazi um ni u kom sluaju.
Ako treba da se rodi medu zverima~", steno peine i duboke rupe u zemlji e se pojaviti, i magla. Ne ulazi
tamo.
Ako treba da se rodi medu prijetama, opusto ravnice bez drvea, plitka udubljenja, propl; dungle i umske
krevine e se videti. Ako c tamo, radajui se kao prijeta, propatie razliite g ve gladi i edi. Opomeni se
otrzanja; i ne ulazi un,
=~' Hrianska koncepcija Raja (Nebesa), kao utvrdenog r mogue je da duguje poreklo prije-hrianskim
verovanjima, p~ nim sa hinduskim i budistikim verovanjima koja se tiu n deva. Nirvana se zlouputno naziva
budistikim nebesima: N podrazumjevaju mesto sangsarikih fenomena, dok je Nirvai -sangsarika, onostrana
svim fenomenima, budui da podra va Nenastalo, Nerodeno, Nesainjeno, Neoblikovano - a koncept koji je
potpuno stran popularnom, egzoterikom H~ stvu i koji se nalazi samo u ezoterikom Hri3anstvu, od u
Gnosticizmu, koji su, vrlo nemudro, saveznici egzote H;ianstva oficijelno odbili da priznaju, kao jeres.
='~ Ili, medu ljudskim biima koja su, po svojoj prirodi, divljanima.
128
ni u kom sluaju. Ispolji veliku snagu (da ne ude tamo).
Ako treba da se rodi u Paklu, pesme (kao pla), zahvaljujui zloj karmi, moi e da uje. (ovjek e biti)
primoran da ude unutra, neodoljivo. Zemlje turobnosti, crne kue i bele kue i crne rupe po zemlji i crni putevi
du kojih e morati da putuje, pojavie se. Ako ode tamo, ui e u Pakao; i, propatei nepodnoljive bolove
vreline i studeni, trebae ti dugo da odatle izade~'~. Ne idi tamo, u sredinu toga. Bee rijeeno, Ispolji svoju
snagu do krajnosti: to ti je sad potrebno.
ZATITA OD FURIJA MUITEUKI
O, ti plemenita roda, iako ti se to ne svida, bez obzira na to, budui da te od pozadi gone karmike furije
muiteljke~", oseae se nevoljno primoranim da nastavi; (a sa) furijama muiteljkama prijed sobom, i onima
to ivote unitavaju kao prijethodnicom koja te vodi, i tminom i karmikim udarima vetra, i bukom i snegom i
kiom i uasavajuim kinim olujama i kovitlacima ledenog vetra, koji e se sluiti, javie ti se misao da
pobegne od njih.
Odmah zatim, odlazei da nade utoite zbog straha, (primetie) ranije pomenute vizije ogromnih palata,
stenovitih peina, peina u zemlji, dungli i lotosovih cvetova koji se zatvaraju (kad se u njih udel; i pobei e
krijui se unutar (jednog od tih mesta) i bojae se da odatle izade, mislei, Sad izai nije dobro. A plaei se
da se otisne odatle, osetie se veoma privrenim svom sklonitu (koje je materica). Zaplaen da te, ako izaQe,
ne susretnu zgraavanje i uas Bardoa i zastraen da ih suoi, -____

~'= Bukvalno, Nee biti vremena (uskoro) kada e moi da izade.,< gudizam (i Hinduizam, takode) ne
postulira veno prokletstvo ~ stanju pakla i u tom je pogledu loginiji nego hrianska te8ija, koja je to, u
prolosti, postavila kao naelo.
" Muiteljke, ili One to tivot oduzimajuH.
129
ako se sakrije unutra (u mjestu, ili materici izat noj), ti e, zbog toga, zaposesti veoma nepoel telo i propatie
raznolike patnje.
Takvi (uslovi) znak su da zli duhovi i rakase i demoni) uznemiravaju ovjekaz3'. Za ovo vreme stoji
dubokoumno nauavanje. Sluaj; i obaziri st
U to vreme - kada e te progoniti furije muitel i kada e se zgraavanje i uas sluiti - u hipu (~ vizuelno
prijedstavi) bilo Vrhovnog Heruku, ili H; grivu, ili Vadra-Panija235, ili (bilo koje drugo) za? niko boanstvo,
ako ga ima, savrenog obli ogromnog tela, krupnih udova, gnevnog i uasav, eg po izgledu, sposobnog da u
prah smrvi sve zlc merne duhove. Prijedstavi ga sebi vizuelno, u hi Poklon-zraci i mo njegove milosti odvojie
te furija muiteljki i ti e zadobiti mo da izab~ matericu. Ovo je bitna umetnost vrlo dubokouvid nauavanja;
stoga je dri sasvim dobro na umn.
O, ti plemenita roda, dhjani i druga boan; rodena su iz moi Samadhija (ili, meditacije). P: (ili, nesreni duhovi,
ili senke) i zloudni dul izvesnih redova oni su koji su, menjajui svoja os~ nja (ili, umne stavove) dok su jo bili
u Posred~ stanju, zaposeli ba ta oblija koja su od tad zad~ i postali su prijete, zli duhovi, i rakase, koji imaju
o da menjaju svoj oblik. Sve prijete koje postoje u 1 storu, koje prijeleu nebesima, i osamdeset hil~ vrsti
zlotvornih duhova, postali su to menjajui s~ oseanja (dok su bili) u mentalnom telu (u Ba ravni)z36.
-3a To e rei da oni uznemiraVaju (ili, sprijeavaju), na taj da onemoguavaju rodenje, ili dobro rodenje.
zss Svako od ovih boanstava, koja osviu u njid B~ smatra se da je moni isteriva zlih duhova,
='~ Zbog toga to pogreno povjeruju kako je Posredno poeljno, ili fiksirano stanje egzistencije, svi obitavaoci
u - duhovi, prijete, demoni i prijeminuli Vjudski entiteti - time p sviknuti na Bardo, a to usporava njihovu
moralnu evoluciju
Prijema najprosvijetljenijim lamama, kad god se prizove du zbog kontakta sa ovim svijetom, i zbog
prijeovladavajuih t onalnih animistikih verovanja koja se tiu onostranog, bud
U ovo vreme, ako bi se ovjek mogao opomenuti (nauavanja) Velikog Simbola koja se tiu Praznine, to bi bilo
najbolje. Ako ti nisi bio obuavan u tome, uvebaj (mentalne) moiz3' da (posmatraju) sve stvari kao iluzije (ili,
kao maju). lpak, ako je i to nemogue, ne budi privuen niim. Meditirajui (neometeno) nad Zatitnikim
Boanstvom, nad Velikim Samilosnikom, Budastvo e biti dostignuto u Sambhoga-Kaji.
DVOJAKO IZBIRANJE: NADNORMALNO ROENJE; ILI, MATERINO ROENJE
Ako i pored svega, O, ti plemenita roda, mora, zbog uticaja karme, ui u matericu, nauavanje za izbor vrata
materice sada e biti izloeno. Sluaj.
Ne ulazi u bilo koju vrstu materice na koju moe naii. Ako te furije muiteljke primoraju da ude, meditiraj
nad Hajagrivom.
Poto sad poseduje neznatnu nadnormalnu mo prijedznanja, sva mesta (rodenja) bie ti znana, jedno za
drugim23~. Naspramno izaberi.
Postoje dve mogunosti: prijenos (principa svijesti) u istu sferu Bude, i izbor neistih sangsarikih vrata
materice, to se postie na sljedei nain:
je uveren u iluziju da je Bardo ba takvo stanje u kojem je istinski duhovni progres mogu. ne ini uopie
nikakav pokuaj da ga napusti. Duh koji je prizvan obino opisuje Bardo (koji je, prijevashodno, sfera iluzija), u
kojem obitava, vie ili manje onako kako je verovao, dok je bio u telu od mesa i krvi, u vezi onostranog; ba kao
to sneva u Ijudskom svijetu prijeivljava ponovo, u snenom stanju svoje iskustvo iz budnog stanja, tako i onaj
koji prijebiva u Bardou iskuava halucinacije u karmikom skladu sa sadrajem svoje svijesti, koju je kreirao
Ijudski svijet. Njegove simbolike vizije su, kako Bardo Thodol stalno naglaava, samo psihike refleksije
mislenih formi, prijenesene iz svijetovnog ivota kao mentalni depoZ~t~, i1i semenje karme.
'" Ovde prijevedeno kao moi; inae, u tekstu prijevodeno kao "sposobnosti.
zax D seriji vizija Saznavalac e postati svijestan udesa, ili sudbine svake materice, ili mesta rodenja, koje vidi.
130 131
NADNORMALNO ROENJE PUTEM PRIJENOSA DO RAJSKIH SFERA
U prvoj (mogunosti) - pri prijenosu do istog r; - projekcija se upravlja (mislei, ili meditiraju ovako:
Avaj!, kako je to tuno da sam ja tokom sv bezbrojnih kalpi (ili, perioda) ve bezgranino du vremena koje
nema poetka, sve do sad, lutao u r< varnom glibu Sangsare! O, kako je to bolno da nisam osloboden
Budastvom, tako to bih prije ova spoznao svijest kao sopstvo~'! Sad mi se ova Sangsa smuila, grozim je se,
gnuam je se; sada je doao i da se priprijemim da od nje pobegnem. Ja u s~ djelati tako da budem roden u
Srenoj zapadnoj Sfe kod nogu Bude Amitabhe~, udotvorca iz sred lo sovog pupoljka~'.

Mislei tako, upravi odlunost (ili, elju) ka (Sferi), priljeno; ili, slino, ka bilo kojoj Sferi k~ moe poeleti Prijevashodno srenoj Sferi, ili sto oblikovanoj Sferi~~, ili Sferi Dugokosih~', ili Bezgraninoj Vihari
lotosovog Zraenja~ u Urg,jat vom prisustvu; ili upravi svoju elju ka onoj sferi_kl
"" (Sansk., atma, to znai sopstvo.) Ako bi svijest, u o~ kontekstu, smatrali za sutinsku, ili za istinsku svijest,
to podsvijest - a to se znaenje podrazumjeva - ovaj bi odeljak u direktnoj saglasnosti sa psihologijom Zapada,
koja bi, na oss mnogih akumuliranih injenica, mogla s punim pravom da pos ra podsvijest, koja je skladite svih
zaptsa pamenja, iz ovo prolih ivota, kao pravo sopstvo - letite u kojem, neprijekin protie 2ivotni fluks, iz
jednog stanja egzistencije u drugo, i Y transmutirana alhemijom Savrenog Prosvijetljenja, postaje i svijetska
svijest, odnosno Budina svijest.
~^" Ovde, kao i tokom cele ove rasprave, Budu Amitabhi treba posmatrati kao lino boanstvo, ve kao
boansku ma princip, inherentan, ili onaj koji proizilazi iz Srene zapadne S!
~~ Rodenje iz unutranjosti lotosovog pupoljka u Tuita Nel ma (vidi dalje), kao u deva-svijetu, ezoteriki
implicira isto rod a to znai rodenje bez ulaska u matericu, koje se smatra neia == Vidi nap. 65.
=" Ovo je raj Vadra-Panija (vidi nap. R9) i nije Sfera But ~' To je Sfera gde Veliki Guru, Padma Sambhava
(vidi na~ koji se ovde naziva Urgjan, sada caruje.
najvie eli, sa nerastrojenom jednousmerenou (uma). inei tako, doi e do rodenja u toj Sferi istog trena.
Ili, ako eli da ode u prisustvo Maitrejino, u Tuita Nebesima~`, upravljajui priljenu elju na slian nain i
mislei, Otii u u prisustvo Maitreje u Tuita Nebesima, jer as mi je kucnuo ovde u Posrednom stanju,
rodenje e biti postignuto, udotvorno, unutar lotosovog pupoljka, u prisustvu Maitreje.
MATERINO ROENJE: POVRATAK U LJUDSKI SVIJET
Ako, medutim, takvo (nadnormalno rodenje) nije mogue i ovjek se ushiti ulaskom u matericu; ili (u nju) mora
da ude, postoji nauavanje za izbor vrata materice u neistu Sangsaru. Sluaj:
Gledajui svojom nadnormalnom moi prijedvidenja na kontinente, kao gore, izaberi onaj na kojem religija
prijeovladava i udi tamo.
Ako do rodenja treba da dode prijeko hrpe neistota~^, oset da ona mirie slatko privui e te prijema toj
neistoj masi i rodenje e tu biti postignuto.
Bilo kakve da se one (odnosno, materice, ili vizije) jave, ne posmatraj ih onakvim kakve su (ili, samo izgledaju
da su); i, budui da nisi privuen, niti odbijen, trebalo bi da se izabere. dobra materica. Pri ovome, takode, poto
je veoma vano usmjeriti elju, upravije ovako:
Ah!, ja moram da se rodim kao Sveopti Imperator; ili kao Bramin, u vidu velikog salovog drveta~w ,
v" Maitreja, sljedei bodiki Svijetski Uitelj, sada provodi vreme u Tuita Nebesima, gde vlada kao kralj.
~'" To su sperma i ovum u imprijegniranoj materici.
~" (Lat., Shorca robusta), jedno od tvrdokornih umskih drveta u Indiji, koje dostie velike proporcije.
Starodrevni Indusi smatrali su da je drvo sal, divnih listova i bajnih cvetova, najbolje od svih drvea: a za
Budiste je ono sanktifikovano rodenjem i smru Prosvijetljenog (princa Gautame), koji su se desili u, senci ovog
drveta.
132 ' 133
ili kao sin adepta u sindhikim moima; ili u bezgre noj hijerarhijskoj liniji; ili u kasti onih ljudi koji ispunjeni
(religijskom) verom; a, budui roden tak neka budem oplemenjen velikim zaslugama, tako ~ bih bio u stanju da
sluim za dobrobit svih osetn bia.
Mislei tako, upravi svoju elju i udi u materic U isto vreme, odailji svoje poklon-zrake (milosti, dobre volje)
nad onom matericom t~coju ulazi (tir je prijeinaujui) u nebesku palat~?'~: I, vjerujui Pobednici i njihovi
Sinovi (ili, Bodisatve) Deset P~ vacazy, i zatitnika boanstva, naroito Veliki San losnik, podaruju svoju
mo, moli se Njima, i t u matericu.
Birajui vrata materice ovako, postoji mogum greke; zbog uticaja karme, dobre materice mo~u se uiniti
loima, a loe materice mogu izgled dobre; takva greka je mogua. Kako je u to vren takode, nauavanje vano,
iz tog razloga, uini ka sljedi:
ak i ako ti materica izgleda dobra, ne budi F mamljen; ako ti se uini loom, nemoj osetiti odb nost prijema
njoj.- Biti neobuzdan odbojnou i ~ vlanou, razuzdati se od elje da se uzme i da~ izbegne - najvie je
proimajua umetnost. Izuzy jui samo malobrojne, koji su imali neto praktir iskustva (u psihikom iskustvu),
teko je otarasiti prijeostatka oboljenja od zlih sklonosti.
(Uputstva Obredniku): Iz razloga nesposobnt da se odvoje od privlanosti i odbojnosti, oni najmanje umnosti i
sa zlom karmom bie podloni potrae sklonite medu divljanima. Da bi se odagr odatle, pozovi prijeminulog
po imenu, ponovo, oval
O, ti plemenita roda, ako nisi u stanju da otarasi privlanosti i odbojnosti, a ne zna (um
zs lli, ovako: Ispoljavajui svoje nadnormalne moi, vi~ prijedstavi kao nebesku palatu matericu u koju
ulazi.
=4 Ovi su: etiri kardinalne take, etiri sredinje take, i zenit.
134

nost) izabiranja vrata materice, bilo koja od gornjih vizija da se pojavi, pozovi Plemenito Trojstvo i nadi zaklon
u njima. Moli se Velikom Samilosniku. Hodaj uspravne glave. Spoznaj sebe u Bardou. Odbaci svaku slabost i
privrenost prijema svojim sinovima i kerima, ili rodacima, koje si ostavio za sobom; oni ti ne mogu ni malo
koristiti. Stupi na Belu svijetlosnu (Stazu) deva, ili na utu svijetlosnu (Stazu) ljudskih bia; kroi u velike
palate od dragocenih metala i u bajne bate.
(Uputstva Obredniku): Ponovi ovu (poslanicu prijeminulome) sedam puta od poetka. Tada bi trebalo da se
upute: Prizivanja Buda i Bodisatvi; Staza dobrih elja koja prua zatitu od straha u Bardou; Korene rijei
(ili, stihovi) Bardoa; i Spasilac (ili, Staza dobrih elja za Spasenje) od zamki (ili, opasnih uzanih prolaza)
Bardoaz5. Ove treba proitati tri puta. Tahdol, koji oslobada telesnu masuzs~, takode bi trebalo proitati.
Tada bi trebalo proitati Obred koji podaruje Oslobodenje sam po sebi (zahvaljujui) sklonostima, takodez52.
'-s Ove etiri molitve (ili, Staze dobrih elja) recituju se uz itanje Bardo Thodola (vidi nap. 13).
=" Agregat iveeg Ijudskog tela, prijema nekim tibetanskim sistemima joge, sastavljen je iz dvadeset sedam
djelova:
1. pet elemenata (zemlja, voda, vatra, vazduh, eter);
2. pet skandha (telesni agregat, agregat ula, agregat oseanja, agregat volje, agregat svijesti);
3. pet dahova (duh nadole, dah izjednaavanja toplote, proimajui dah, dah nagore, dah to ivot odrava);
4. pet ulnih organa (nos, ui, oi, jezik, koa);
5. est sposobnosti (vid, miris, uvenje, ukus, percepcija, rasudivanje); i
6. mentalnost.
Ovih dvadeset sedam djelova Ijudskog tela sainjavaju nestalnu linost. Iza njih svih stoji podsvijest.
Saznavalac; a on je, nasuprot linosti, princip koji je sposoban da pojmi (ostvari) = Nirvanu.
Neki su djelovi Tahdola (vidi nap. 134) sainjeni u manje Jantre (ili, talismane) koji se prikainju za tela, i ivih
i mrtvih, jer je PPularno verovanje da to moe dovesti do oslobodenja telesnog agregata.
Thodo a~ za koju se s~matrakdaV budui da je laka za pamenjBai da
135
OPTI ZAKLJUAK
itajui ovo, oni posveenici (ili, jogini), koji naprijedovali u shvatanju, mogu iskoristiti Prijenosz53 najbolji
nain u trenutku smrti. Oni ne moraju prije~ liti Posredno stanje, ve e ga napustiti Velikc pravo nagore
(Stazom)25. Drugi, kojt su manje ot eni (u duhovnim stvarima), prijepoznajui Jas Svijetlo u onjid Bardou, u
trenutku smrti, otii (smerom) nagore. Oni koji su nii od ovih b oslobodeni - u skladu sa svojim naroitim
vetina: i karmikim vezama - kada jedno ili drugo Miron no i Gnevonosno Boanstvo osvane nad njima, kom
uzastopne (dve) nedelje u onjid Bardou.
Kako postoji nekoliko okukaz`5, oslobodenje bi 1 balo da se zadobije na jednoj ili drugoj od ni pomou
prijepoznavanja. Ali, oni sa vrlo slabom k mikom vezom, iji je zbir zatamnjenja ogrom (usljed) zlih akcija, oni
moraju da lutaju nadole i nadole, u Sidpa Bardo. Ipak, kako ima, kao i prije na lestvicama, mnogo vrsti
sueljavanja (ili, podse nja), oslobodenje je trebalo da se postigne pri jedn ili drugom, pomou prijepoznavanja.
Ali, oni sa ~ slabijim karmikim vezama, zbog neprijepoznava~ padaju pod uticaj zgraavanja i uasa. (Za njih),
stoje razliita stupnjevita nauavanja za zatvara vrata materice i za izbiranje vrata materice; i, jedno ili drugo od
ovih, trebalo bi da su poj~ metod vizuelnog prijedstavljanja i (da su prime~ bezgranine vrline (koje iz toga
proistiu) za uzd nje svog stanja. `ak su i najnii od njih, koji su sl redu divljanih, mogli da se - zahvaljujui
pritt Utoita - okanu ulaenja u jadno stanje; i ui
se, stoga, moe recitovati po navici, podaruje oslobodenje, takve navike, ili sklonosti prijeminulog (da je
recituje); kako p nuii zna ritual napamet, ovo itanje e ga podsetiti i tako proi oslobodenje.
=5' Vidi str. 2(r27. -sa Vidi nap. 15.
~" Ili, uskih prolaza, ili zamki.
(zadobijajui) veliki (blagodat) savreno oplemenjenog i nesputanog Ijudskog telaz5fi, oni e, pri sljedeem
rodenju, ako se susretnu sa guruom koji je vrli prijatelj, primiti (spasavajue) zavete.
Ako ova Doktrina pristigne kada je ovjek ve u Sidpa Bardou, to e biti kao da se spajaju dobra djela, to je
slino postavljanju mosta (nad prijekidom) kanala: takvo je ovo Nauavanje25'.
Oni sa obimnom zlom karmom ne mogu omaiti a da se ne oslobode uvi ovu Doktrinu (i prijepoznavajui).
Ako se neko upita, Zato?, to je zato to, u to vreme, budui da su sva Mironosna i Gnevonosna Boanstva
prisutna tu da prihvate (ovjeka), a Mare=`~ i Oni koji prijekidaju25v takode su tu da (ga) prihvate, zajedno sa
ovima, samo uvenje ove Doktrine prijeokree ovjekove poglede (ili, stavove) i oslobodenje se zadobija; jer
nema tela od mesa i krvi o kojem se ovisi, ve samo mentalnog tela na koje je (lako) uplivisati. Bilo do koje
udaljenosti ovjek odlu-. ta u Bardou, on uje i dolazi, jer poseduje neznatna
=5" Nesputanosta podrazumjeva slobodu od osam robovanja: 1. krug zadovoljstva koji se stalno pojavljuje
iznova, a povezan je sa egzistencijom u obliku deva; 2. neprijestano vodenje ratova, to je povezano sa
egzistencijom asura; 3. bespomonost i suanjstvo, koji su povezani sa egzistencijom pod uslovima kao to su
oni koji prijeovladuju u svijetu divljanih; 4. patnje gladi i edi, koje su povezane sa egzistencijom prijeta; 5.

krajnosti vreline i studeni, koje se povezuju sa egzistencijom medu izvesnim rasama oveanstva; i, najzad, 7.
fizike, ili 8. druge vrste prijeprijeka, koje se povezuju sa izvesnim vrstama Ijudskog rodenja.
Da bi se zadobilo savreno oplemenjeno telo, ovjek mora inherentno posedovati vjeru, istrajnost, intelekt,
iskrenost i pon-iznost. kao religiozni posveenik, i mora se roditi u vreme kad relig;ja prijeovladava (to jest,
kada~e Prosvijetljeni biti inkarniran, ili kada su njegova nauavanja pokretaka sila svijeta) i tada mora sresti
velikog, duhovno razvijenog gurua.
=' Ako se kanal prijekine, kontinuitet u protoku vode se prijekida. Nauavanje je, po svom dejstvu, kao i
popravka odvoda umetanjem mosta koji prijevodi vodu prijeko prijekida (to simbolizuJe prijekid u protoku
svijesti, uzrokovan smru, odnosno neprijekidni Protok svijesti koji ovo Uenje omoguava).
~`" Iluzija, ili varka lanog oblika.
-'" Oni koji dovode do uznemirenja, ili prijekida (protoka svijesti u trenutku smrti).
136 ' 137
ula nadnormalne percepcije i prijedznanja; a, prise ~ ' jui se i spoznavalui istog trena, um je mogu '`' ;ai
izmeniti (ilt, uticati na njega). Iz tog je razloga ont$j (to jest, Uenje) od velike koristi ovde. Ono je kac~~
mehanizam katapultaz~'. Ono je kao pokretanje veli-~j kog debla drveta (ili, grede) koje njih stotinu tt~`'';; mogu
nositi, ali koje se, plovei po vodi, moe tegliti gde god se hoe, u jednom trenu26'. To je kao uprav: Ijanje
konjem pomou uzdizbz.
Stoga, prilazei (telu) onoga koji je napustio~ ova~ r, ivot - ako je telo tu - utisni to (u duh prijeminulog)':~'
upeatljivo, ponovo i ponovo, sve dok se krv i uka.~ ~~ . sti vodeni sekret ne pojave u nozdrvama. U to
vreme, ~ le ne bi trebalo pomerati. Pravila kojih se treb~; 7 obavezno drati pri (utiskivanju, da bi bilo dejstve.
~! no), ova su: ni jedna ivotinja ne sme se umoriti nt#s`~v' raun prijeminulogz63, niti bi rodaci trebalo da
plau, il~,.e` ~ tuno oplakuju pored mrtvog telaz~'; neka porodi
ini vrla djela, koliko god je to moguez~5. S dru ' strane, opet, ova se Welika Doktrina Bardo Thdoll~~ tt ba
kao i neki drugi religiozni tekstovi, moe tumai (prijeminulom, ili umiruem). Ako se ova (Doktrina `~ ~
z"' Kao to katapult omoguuje ovjeku da uputi ogromnu ste u odredenu metu, ili cilj, tako i ova Doktrina
omoguava prijemir lom da sebe usmjeri ka Cilju, a ovaj je Oslobodenje (od Sangsa~ od stalnog ponovnog
radanja).
z"~ Kao to voda omoguava nesmetano plovljenje debla, ta i ova Doktrina omoguava prijeminulom da se
usmjeri ka mjestu, stanju egzistencije, koje mu najvie odgovara, ili ak ka BudasR
z~z Kao to se konjem upravlja demom i uzdama, tako se i put~ ove Doktrine prijeminuli moe usmjeriti, dok je
u posrednom staq ka Oslobodenju.
z63 ovde se ne misli na ivotinjsku rtvu koja se prinosi za po) due prijeminulog, ve na ne-budistiku naviku
klanja ivotinja ra obezbedivanja hrane za lame i goste koji se nadu u kui dok se vi pogrebni obredi; na alost,
ova se zabrana esto kri.
z~ Pla i lamentacija uobiajeni su pored odra, na TiM i oblinjim himalajskim oblastima, kao i u Indiji, jo od
pradaw ali, Budizam, ba kao i Islam, odvraaju ljude od takvih obiaj
z~s Takva djela su, na primjer, davanje hrane lamama i sirotn~ ma, udeljivanje milostinje, darivanje religioznih
tekstova i s1i manastirima, kao i zavetanja manastirima, ako je prijeminuli o;s vio bogatstvo.
138
pripoji kraju Smernicaz~ i ako se recituje (zajedno sa Smernicama), postaje vrlo djelotvorna. I na druge naine
treba je recitovati to je mogue ee. Rijei i znaenja trebalo bi zaptiti u pamenju (svakog); a kad je smrt
neminovna i kad se prijepoznaju simptomi smrti - ako to snaga dozvoljava - ovjek bi trebalo da je recituje i sam
i da razmilja o znaenjima. Ako to snaga ne dozvoljava, onda bi prijatelj trebalo da ita Knjigu i utisne je
upeatljivo. Nema sumnje to se Oslobodenja tie.
Ova Doktrina oslobada samo videnjem, bez potrebe da se meditira, ili primeni sadhana2~'; ovo Dubokouvidno
Nauavanje oslobada uvenjem ili videnjem. Ovo Dubokouvidno Nauavanje oslobada one sa golemom zlom
karmom, pomou Tajne Staze. ovjek ne bi smeo da zaboravi njena znaenja i rijei, ak i ako ga progone
sedam divljih konja.
Ovim odabranim Nauavanjem ovjek zadobija Budastvo u trenutku srrirti. ak i kad bi Bude Tri vremena
(prolosti, sadanjosti i budunosti) tragali, ne bi nali ni jednu bolju doktrinu koja prijevazilazi ovu.
Time se zaokruuju Dubokomislene srne kapi Bardo Doktrine, nazvane Bardo Thodol, koje oslobadaju
otelotvorena bia.
I (Ovde se zavrava Tibetanska knjiga mrtvih) I
,' '"' Vidi nap. 7.
=' Usavreno posveenje; razraden ritual tehnike prirode.
; 139
PSIHOLOKI KOMENTAR TIBETANSKE KNJIGE MRTVIH
Prije nego to zaponem s psiholokim komentarom, eleo bih da kaem nekoliko rijei o samom tekstu.
Tibetanska knjiga mrtvih, ili Bardo Thodol, je knjiga upustava za mrtve i umirujue. Slino Egipatskoj knjizi

mrtvih, ona je zamiljena kao vodi mrtvom ovjeku tokom perioda njihova Bardo postojanja, simbolino
opisanog kao medustanje u trajanju od etrdeset i devet dana izmedu smrti i ponovnog rodenja. Tekst je
podeljen u tri djela. Prvi deo, ili Chikhai Bardo, opisuje psihika zbivanja u trenutku smrti. Drugi deo, ili
Chonyid Bardo, bavi se stanjem sna koje nastupa odmah poslije smrti i onim to se naziva karmikim
iluzijama. Trei deo, ili Sidpa Bardo, odnosi se na poetak instinkta radanja i na dogadaje prije rodenja.
Karakteristino je da su najvie saznanje i prosveenje, a otud i najvea mogunost postizanja oslobodenja
podareni tokom stvarnog procesa umiranja. Ubrzo poslije toga zapoinju iluzije koje na kraju vode do
reinkarnacije, posvijetljujue svijetlosti postaju sve slabije i raznovrsnije, a vizije sve uasnije. Ovaj silazak
ilustruje udaljavanje svijesti od oslobadajue istine i pribliavanje ponovnom fizikom rodenju. Svrha uputstva
je da usmjeri panju mrtvog ovjeka, u svakom sljedeem stupnju obmane i tekoa na stalno prisutnu
mogunost oslobodenja i da mu objasni prirodu njegovih vizija. Tekst Bardo Thdola recituje lama u prisustvu
mrtvaca.
Mislim da ne mogu bolje da iskaem svoju zahvalnost prijevodiocima Bardo Thodol-a, pokojnom lami Kazi
Dawa-Samdupu i dr Evans-Wentzu, nego kroz pokuaj, uz pomo psiholokog komentara, da veli
141
anstveni svijet ideja i problema sadran u ovom sp nainim malo razumljivijim zapadnom umu. Sigw sam da e
svi koji itaju ovu knjigu otvorenih o i koji dozvole da utie na njih bez prijedrasuda, 1 obilato nagradeni.
Bardo ThBdol, pogodno naslovljen od strane ur~ nika, dr W. Y. Evans-Ventza, Tibetanska knj mrtvih, izazvao
je znatno uzbu8enje u zemljama 1 se govori engleski jezik u vreme svoje prve poj; 1927. godine. On pripada
onoj kategor~ji tekstc koji nisu interesantni samo specijalistima za mahaj ski budizam, ve su, zbog svoje
duboke humam i jo dubljeg sagledanja tajni ovjekove psihe, pos no privlani za svijetovnjaka koji eli da
proim sv znanje o ivotu. Godinama je, jo od kada je prvi objavljen, Bardo Thodol bio moj stalni saputnik i t
mu dugujem ne samo mnoge podsticaje za id i otkria, ve i mnoge fundamentalne spoznaje. razliku od
Egipatske knjige mrtvih, koja uvjek nag ovjeka da kae prijevie ili prijemalo, Bardo Tho prua razumljiviju
filosofiju upuenu prije ljudsl biima nego bogovima ih primitivnim divljaci~ Njegova filosofija sadri sutinu
budistike psihc ke kritike i za njega se, kao takvog, doista moe ~ da je neuporedivo nadmoan. Ne samo
gnevna i miroljubiva boanstva zamiljena su kao sanl rike projekcije ljudske psihe, ideja koja izgleda
svim jasna prosveenom Evropejcu, zato to ga p sea na vlastita banalna pojednostavljenja. Ali, i Evropejac
moe lako da protumai ova boan, kao projekcije, nikako ne moe da ih u isto vrc smatra stvarnim. Bardo
Thodol to moe, zato u nekim od najsutinskijih metafizikih prijemisa, stavlja prosveenog kao i
neprosveenog Evrop~ u nepovoljan poloaj. Uvjek prisutna, neizrijeena stavka Bardo Thdol-a je
protivrijean karakter metafizikih iskaza i, takode, ideja o kvalitetnoj r~ ci izmedu razliitih nivoa svijesti i
njima uslovlj~ metafizikih stvarnosti. Pozadina ove neobine 1 ge nije krto evropsko ili-ili ve
velianstveno
142
tvrdno >ai-i. Ovo tvrdenje moglo bi da navede zapadnjakog filosofa na prigovor, poto Zapad voli jasnou i
nedvosmislenost; shodno tome, jedan filosof se dri stava Bog jeste, dok se drugi podjednako vatreno dri
negacije Bog nije. ta bi~ta neprijateljski raspoloena braa uradila s iskazom koji sljedi: Shvatajui da je
praznina tvog intelekta budastvo, i znajui da je ona u isto vreme tvoja svijest, ti e boraviti u stanju boanskog
uma Bude.
Plaim se da je takav iskaz nemio naoj zapadnoj filosofiji i teologiji. Bardo Thodol je u svojem stanovitvu
psiholoki na najviem stupnju; ali u nas se filosofija i teorija jo uvjek nalaze na srednjovekovnom, prijepsiholokom stupnju, u kojem se samo iskazi sluaju, objanjavaju, brane, kritikuju i odbacuju, dok je autoritet
koji ih stvara, po optoj saglasnosti, ostavljen izvan obima diskusije.
Medutim, metafiziki iskaz su tvrctenja psihe i stoga jesu psiholoki. Zapadnjakom umu, koji kompenzuje
svoja dobroznata oseanja zlopamenosti ropskim obzirom za racionalna objanjenja, ova oigledna istina
izgleda isuvie oigledno, ili je sagledava kao nedopustivu negaciju metafizike istine. Kad Zapadnjak uje
rije psiholoko, ona mu zvui samo psiholoko. Za njega je dua neto alosno maleno, nevredno, lino,
subjektivno i jo mnogo toga. On, stoga, vie voli da koristi rije duh, prijemda u isto vreme voli da se
prijetvara da je tvrdenje koje doista moe biti vrlo subjektivno, u stvari nainjeno od strane duha, prirodno od
strane Univerzalnog Duha, ili ak - u nudi - od samog Apsolutnog. Ova dosta smena prijetpostavka
verovatno je kompenzacija za alosnu malenkost due. Izgleda da je Anatol Frans izrekao istinu koja vai za ceo
zapadni svijet kada, u njegovom Ostrvu pingvina, Katarina d'Aleksandri nudi sljedei savet Bogu: Donnez leur
une ame, mais une petite! (Daj im duu, ali malu!)
To je dua koja, boanskom kreativnom moi u sebi, stvara metafiziku tvrdnju; ona odretuje razlike ~zmedu
metafizikih entiteta. Ona nije samo stanje
143
cijelokupne metafizike stvarnosti, ona jeste ta stv~ nost.

Bardo Thodol se otvara s ovom velikom psiho kom istinom. Knjiga nije pogrebni ceremonijal, v zbirka
uputstava za mrtve, vodi kroz promenlji pojave Bardo oblasti, onog stanja egzistencije k~ traje etrdeset i devet
dana poslije smrti do sljedc inkarnacije. Ako zanemarimo, za trenutak, nadv menost due - to Istok prihvata kao
oiglednu in nicu - mi emo, kao itaoci Bardo Thodol-a, I u mogunosti da se bez tekoa postavimo u polo
mrtvog ovjeka i paljivo emo razmotriti uenje vesno u uvodnom delu, koje je ocrtano u gornj citatu. Na tom
mjestu izgovaraju se sljedee rijei, nadmeno ve ugladeno: O, plemenito rodeni i i taj), sluaj. Sada iskuava
Zraenje jasne svijeth iste stvarnosti. Shvati je. O, plemenito rodeni, t sadanji intelekt, u prvoj prirodi prazan,
ne uobli~ ni u ta po odlikama ili boji, prirodno prazan, je sama Stvarnost, Sve-dobri. Tvoj intelekt koji je s;
praznina, ali koji ne treba smatrati za prazninu nii vila, ve za sam intelekt, neometan, blistav, ushi i blaen jeste
sama svijest, Sve-dobri Buda.
Ovo shvatanje je Dharma-Kaya, stanje savre prosvijetljenja; ili, kako bismo mi to izrazili na na? jeziku,
kreativno tlo za svekoliko metafiziko tvrde jeste svijest, kao nevidljiva, nedodirljiva manifesta due. Praznina
je stanje transcendento nad s tvrdnjama i prijedvidanjima. Sadrina njegovih raz tih manifestacija jo uvjek je
latentna u dui. Tekst se nastavlja:
Tvoja svijest, sjajna, prazna i neodvojiva od V~ kog tela zraenja, nema rodenja, nema smrti i je~
Nepromenljiva Svijetlost - Buda Amitaba.
Dua, svakako, nije mala, ve je sam zraei Bi Zapad nalazi da je ovo tvrdenje ili vrlo opasno, ako i bogohulno,
ili ga prihvata bez razmiljanja i on pati od teozofske inflacije. Uvjek, nekako, ima~
144
pogrean stav prijema tim stvarima. Ali, ako moemo dovoljno da ovladamo sobom i uzdrimo se od nae
glavne greke da uvjek elimo neto da uradimo sa stvarima i praktino ih upotrebimo, moda bismo uspeli da
nauimo vanu lekciju od ovih uenja, ili da bar cenimo veinu Bardo Thodol-a, koji mrtvom ovjeku daruje
konanu i najviu istinu, da su ak i bogovi zraenje i odraz naih dua. Nikakvo sunce nije stoga zamraeno za
Istonjaka kao to bi bilo za hrianina, koji bi se oseao lien svoga Boga; naprotiv, njegova dua je svijetlost
Boga, a Bog je dua. Istok moe bolje da izdri taj paradoks od nesrenog Angelusa Silesiusa koji bi ak i danas
bio psiholoki daleko ispod svog vremena.
Krajnje je razumeo od Bardo Thodol-a to mrtvom ovjeku razjanjava primarnost due, jer je to jedina stvar
koju nam ivot ne razjanjava. Mi smo toliko opkoljeni stvarima koje nas guraju i potiskuju da nam se, usred
svih tih datih stvari, nikada ne prua ansa da se zapitamo od koga su one date. Upravo se od tog svijeta
datih stvari mrtav ovjek oslobada, a svrha uputstava je da mu pomogne u tom oslobadanju. Mi emo, ako se
stavimo na njegovo mesto, biti podjednako nagradeni, poto ve iz prvih pasusa uimo da davalac svih datih
stvari boravi u nama. To je istina koja se uprkos svim dokazima, u najveim stvarima kao i u najmanjim, nikada
ne spoznaje, iako je esto za nas nuno, tavie, od ivotne vanosti, da je spoznamo. Takvo znanje, budimo
sigurni, pogodno je samo za kontemplativne koji su voljni da razumeju svrhu postojanja, za one koji su gnostici
po temperamentu i stoga vjeruju u nekog spasioca koji, kao spasilac mandejaca, naziva sebe saznanjem ivota
(manda d'hajie). Moda mnogima od nas nije doputeno da vide svijet kao neto dato. Potreban je veliki
prijeokret u stanovitu, koji trai mnogo ivotvorenja, prije nego to moemo da sagledamo svijet kao da je
dat od same prirode due. Toliko je pravije, dramatinije, imprijesivnije i stoga uverljivije,
145
vidjeti da se sve stvari dogadaju meni umesto i posmatram kako ja prouzrokujem da se dogadaju. vie,
ivotinjska priroda ovjekova navodi ga da oduprije videnju sebe kaa tvorca svojih okolnos Zbog toga su
pokuaji takve vrste oduvjek bili objek tajnih posveivanja, koja su po pravilu dostizala v hunac u figurativnoj
smrti koja simbolie opti kara ter tog prijeokreta. I, u stvari, uputstvo dato u Ban Thodol-u slui da mrtvom
ovjeku povrati iskust njegovog pasveivanja i uenja njegovog gurua, j uputstvo, u sutini, nije nita drugo
nego posveivat mrtvih u Bardo ivot, kao to je posveivanje is bilo priprijema za Onaj Svijet. Takav je bar
bio slui sa svim tajnim kultovima u drevnim civilizacijama vremena egipatskih i eleuzinskih misterija. U posi
ivanju ivih, medutim, Onaj Svijet nije svijet po~ smrti, ve prijeokret namera i gledita duha, psiho ki
Onaj Svijet ili, u hrianskoj terminologiji, sj senje od okova svijeta i greha. Spasenje.je odvaja~ i
oslobadanje od ranijeg stupnja mraka i nesvijesti, vc do stanja prosvijetljenosti i oslobodenosti, do pobe nad i
prijevazilaenja svega to je dato.
Dovde je Bardo Thodol, to i dr Evans We~ osea, proces posveivanja ija je svrha da vrati d boanstvo koje je
izgubila pri rodenju. Za orijental religioznu litjeraturu karakteristino je da uenje n~ no zapoinje najvanijom
takom, uzvienim i naj im principima koji bi, u nas, doli na kraju - kaa; primjer; u Apuleja, gde se Lucije
oboava kao He) na samom kraju. Shodno tome, u Bardo Thodol posveivanje prijedstavlja seriju smanjujuih
klimal koja se zavrava ponovnim radanjem u materici. Je ni proces posveivanja i danas iv i primenjivan
Zapadu jeste analiza nesvijesnog, kako je primenj' lekari za tjerapeutske svrhe. Ovo prodiranje u osn ne slojeve
svijesti je neka vrsta racionalne majeut u sokratovskom smislu, iznoenje psihikog sadr~ koji je jo uvjek u
zametku, podsvijesan i jo u~ neroden. Prvobitno je takva tjerapija prijeuzela foI frojdovske psihoanalize i
uglavnom se bavila sekst

146
nim fantazijama. To je oblast koja odgovara poslijednjoj i najnioj regiji Bardo-a, poznatoj kao Sidpa Bardo,
gde mrtav ovjek, nesposoban da iskoristi uenja Chikhai i Chnyid Bardo-a, postaje rtva seksualnih fantazija i
privlai ga vizija parova u snoaju. Na kraju ga hvata neka materica i ponovo donosi na zemaljski svijet. U
meduvremenu, kao to se moe oekivati, Edipov kompleks poinje da funkcianie. Ako mu njegova karma
odre8uje da bude ponovo roden kao mukarac, on e se zaljubiti u svoju buduu majku, a svog oca e srriatrati
mrskim i gnusnim. Suprotno tome buduu erku e privlaiti njen budui otac, a odbijati njena majka. Evropejac
prolazi kroz ovo tipino frojdovsko podruje kada se njegov nesvijestan sadraj iznosi na svijetlost pomou aaalize, ali on ide u obrnutom smjeru. Putuje nazad, kroz svijet infantilno-seksualne fantazije, do materice. U
psihoanalitikim krugovima ak je rijeeito da je trauma samo iskustvo radanja - ta vie, psihoanalitiari tvrde
da su doprli do seanja intrauterinog porekla. Tu, na alost, zapadnjaki razum dosee svoje krajnje granice.
Kaem na alost, zato to se radije elelo da je frojdovska psihoanaliza mogla sreno da prati ta takozvana
intrauterina iskustva jo dalje, unazad; da je uspela u tom smelom poduhvatu, ona bi svakako dospela dalje od
Sidpa Bardo i prodrla otpozadi u nie domete Shonyid Bardo. injenica je da s oprijemom postojeih biolokih
ideja takav poduhvat ne bi bio krunisan uspehom; za njega bi bila potrebna sasvim drugaija vrsta filosofske
priprijeme od one koja se zasniva na trenutnim naunim prijetpostavkama. AIi da je putovanje unazad bilo
dosljedno izvedeno ono bi nesumnjivo vodilo do postulisanja prijeuterinog postojanja, pravog Bardo ivota, da
je samo bilo mogue otkriti bar neki trag podlonog subjekta. Ovako, psihoanalitiari nisu nikada dospeli ~za
prijetpostavljenih tragova intrauternih iskustava, Pa je ak i slavna trauma rodenja zaostala kao tako igledan
truizam koji vie ne moe nita da objasni, nita vie nego to moe hipoteza da je ivot bolest
147
. , s rdavom prognozom zato to je njegov ishod uv fatalan.
Frojdovska psihoanaliza, u svim sutinskim aspe tima, nikada nije zala u onu stranu iskustava Sid Bardo;
odnosno, ona je bila nemona u pokuajit da se ispetlja iz seksualnih fantazija i slinih ne~ mirljivih
tendencija koje izazivaju strepnju i dru afektivna stanja. I pored svega, Frojdova teorija prvi pokuaj na Zapadu
da se istrai odozdo, animalne sfere instinkta, psihika teritorija ki u tantrikom lamaizmu odgovara Sidpa
Bardo-u. ; svim opravdan strah od metafizike sprijeio je Froj da prodre u sferu okulmog. Pored toda, Sia
stanje, ako prihvatimo psihologiju Sidpa Bardo, 1 rakterie vatreni vetar karme, koji kovitla mrtv ovjeka sve
dok ne dospe do vrata-materice. D gim rijeima, Sidpa stanje ne dozvoljava nikakav j vratak, jer je od
Chnyid stanja odvojeno silovil stremljenjem nanie, prijema animalnoj sferi instin! i ponovnog fizikog
rodenja. Odnosno, svako ko p dre u nesvijesno, s isto biolokim prijetpostavkar zaglavie se u sferi instinkta i
nee moi dalje naprijeduje, jer e stalno biti vuen nazad, u fizii postojanje. Zato Frojdova teorija ne moe da
do~ do bilo ega drugog, osim do sutinski negativt vrednovanja nesvijesnog. Ono je samo jedno ni do. U isto
vreme mora se priznati da je taj pogled psihu tipino zapadnjaki, samo to je izraen bui je, jednostavnije i
nemilosrdnije nego to bi se d~ usudili da ga izraze, iako u osnovi ne misle druga to se tie toga ta duh
oznaava u toj vezi, rri~ mo samo gajiti nadu da e prijeneti ubedenje. Ali,1 to je ak i Max Scheler sa
aljenjem zapazio, r tog duha je, da kaemo najmanje, sumnjiva.
Mislim, dakle, da moemo postaviti kao inje da se pomou psihoanalize racionalni duh Zal probio u ono to bi
se moglo nazvati neuroti Sidpa stanja, i da je tamo doveden do neizbe~ mirovanja usljed nekritike
prijetpostavke da sve
148
holoko jeste subjektivno i slino. ak i tako, taj naprijedak prijedstavlja veliki dobitak, poto nam je omoguio
da napravimo jo jedan korak iza naih svijesnih ivota. To znanje nam, takode, prua nagovetaj kako treba da
itamo Bardo Thodol! - otpozadi. Ako smo, uz pomo nae zapadnjake nauke, bar u nekoj mjeri, uspeli da
razumemo psiholoki karakter Sidpa Bardo-a, onda je na sljedei zadatak da vidimo moemo li neto uiniti s
prijethodnim Chonyid Bardo-m.
Chonyid stanje je jedna od karmikih iluzija - odnosno, iluzije koje nastaju od psihikih' ostataka iz prijethodnih
postojanja. Prijema istonjakom stanovitu, karma prijedstavlja neku vrstu psihike teorije nasljeda, zasnovane
na hipotezi o reinkarnaciji koja je na kraju, hipoteza o nadvremenosti due. Ni nae nauno znanje ni razum ne
mogu da odre korak s ovom idejom. Postoji prijevie ako i ali. Osim toga, nama su oajniki malo poznate
mogurfosti nastavljenog postojanja due poslije smrti, toliko malo da ak ne moemo ni da zamislimo kako bi
neko dokazao bilo ta u tom pogledu. ta vie, nama je samo dobro poznato, na epistemolokim osnovama, da bi
takav dokaz bio nemogu kao i dokaz o postojanju Boga. Stoga moemo obazrivo da usvojimo ideju o karmi
samo ako je shvatimo kao psihiko nasljede u najirem smislu rijei. Psihiko nasljede doista postoji -odnosno,
postoji nasljedivanje psihikih karakteristi
, ka: prijedispozicija za bolest, odlike karaktjera, posebno nadarenosti i drugo. Psihika priroda ovih komi
pleksnih injenica ne remeti se ako ih prirodna nauka
svede na ono to se priinjava kao fiziki aspekt i (nuklearne strukture u elijama, i dr). One su sutin; ske
pojave ivota koje se izraavaju, uglavnom, psij hiki, kao to postoje druge, nasljedene karakteristike

koje se uglavnom, izraavaju fizioloki, na fizikoj ravni. To su univerzalne dispozicije duha i treba ih shvatiti
kao analogne Platonovim formama (eidola), a u skladu s njima duh organizuje svoj sadraj. Ove
149
`,
forme bi se tako8e, mogle opisati kao kategorije ana:;~ logne logikim kategorijama koje su uvjek i svugdeY'
prisutne poput osnovnih postulata razuma. Samo to;-'? u sluaju naih formi, ne bavimo se kategorijamaT
razuma ve kategorijama imaginacije. Poto su pro-` dukti imaginacije u sutini uvjek vizuelni, njihove forme
moraju, spolja, da imaju karakter slika i, ta vie, tipinih slika, zbog ega sam ih, sljedei sv, Avgustina, nazvao
arhetipima. Komparativna religija i mitologija su bogati rudnici arhetipa, a isto tako i psihologija snova i
psihoza. Iznena8ujua podudarnost izmedu slika i ideja koje one izraavaju esto je prouzrokovala
najra~novrsnije migracione teorije, mada bi bilo daleko prirodnije pomiljati na zapanjajuu slinost ljudske
psihe u svim vremenima i na svim mestima. Arhetipske fornte fantazije se, u stvari, spontano reprodukuju u bilo
koje vreme i na bilo kom mjestu, bez ikakvog opaljivog traga direktnog prijenoenja. Prvobitne struktu: ralne
komponente psihe ine jedinstvo koje ni~t~i manje ne iznenaduje od jedinstva djelova vidljivo~ tela. Arhetipi
su, da tako kaemo, organi prije-raey onalne psihe. Oni su veno nasljedivane forme i idej~ koje u prvi mah
nemaju nikakav odreden sadraj. 41~ se pojavljuje tek tokom ivota pojedinca, kada s~ lino iskustvo usvaja
tano kroz te forme. Da arhetip~ nisu svuda prije-postojali u istovetnoj formi, kako b~ s~ objasnila injenica
koju na skoro svakom mjestu pa~ stavlja Bardo Thodol, - da mrtvi ne znaju da.s~ mrtvi i da se to tvrdenje
podjednako esto susret~ u sumornoj nezreloj litjeraturi evropskog i amjeriko~ spiritualizma? Iako isto
tvrdenje nalazimo u Swederi~ borga, poznavanje njegovih tekstova teko da je tol~ ko raireno da je taj komadi
znanja poznat mediju mu iz svakog gradia. A veza izmedu Swedenbor~ i Bardo Thodol-a je potpuno
nezamisliva. Ideja c~ mrtvi jednostavno nastavljaju svoje zemaljsko post4~ janje i ne znajui da su duhovi bez
tela, praiskona j~ i univerzalna - arhetipska ideja koja ulazi u trenutnt~ vidljivu manifestaciju kad god neko vidi
duha. Zne1
150
ajno je, takode da duhovi u cijelom svijetu imaju izvesne zajednike crte. Ja sam prirodno svijestan nedokazive
spiritualistike hipoteze, mada nemam ni najmanju elju da je nainim svojom. Moram da se zadovoljima
hipotezom o sveprisutnoj, ali jasno izraenoj, psihikoj strukturi koja je nasljedna i koja nuno daje odredenu
formu i smer cijelokupnom iskustvu. Jer, kao to organi tela nisu samo kvrge indiferentne, pasivne materije, ve
su dinamini, funkcionalni kompleksi koji se istiu uz zapovednu nunost, tako su i arhitipi, kao organi psihe,
dinamini, instinktivni kompleksi koji odreciuju psihiki ivot do krajnjeg stupnja. Zato ih takode nazivam
dominantama nesvijesnog. Sloj nesvijesne psihe koji je sainjen od tih univerzalnih dinaminih formi nazvao
sam kolektivnim nesvijesnim.
Koliko je meni poznato, ne postoji nikakvo nasljedivanje individualnih prijenatalnih, ili prijeuterinih seanja, ali
nesumnjivo postoje nasljedni arhetipi koji su, meciutim, lieni sadraja, poto u poetku ne sadre nikakva lina
iskustva. Oni ulaze u svijest tek kada ih lina iskustva naine vidljivim. Kao to smo videli, Sidpa psihologija se
sastoji u elji da se ivi i da se bude roden. (Sidpa Bardo je Bardo tragedija za ponovnim rodenjem). Takvo
stanje iskljuuje bilo kakvo iskustvo transsubjektivnih psihikih stvarnosti, osim ako pojedinac kategoriki ne
odbije da bude ponovo roden u svijetu svijesti. Prijema nauku Bardo Thodol-a, njemu je jo uvjek mogue, u
svakom od Bardo stanja da dosegne Dharma-Kaya ako prije8e etvorostepenu planinu Mjeru, pod uslovom da
ne popusti svojoj elji da sljedi nejasna svijetla. To znai da se mrtav ovjek mora oajniki suprotstavljati
diktatima razuma, kako ga mi razumemo, i da odustane od nadmoi jastva koje razum smatra neprikosnoveim.
U praksi, to oznaava potpunu prijedaju objektivnim moima psihe, sa svim onim to to sobom povlai; neka
vrsta simboline smrti koja odgovara Sudu Mrtvih u Sidpa Bardo-u. Ona oznaava kraj svijesnog, racionalnog,
moralno odgovornog vodenja
151
ivota i voljnu prijedaju onome to Bardo Thod naziva karmikom iluzijom. Karmika iluzija po e iz
verovanja u vizionarni svijet krajnje iracionah prirode, koji nije u skladu niti potie iz naih rai onalnih sudova,
ve je iskljuivi proizvod neinhibit ne imaginacije. To je ist san ili fantazija i sval dobronamerna osoba
odmah e nas upozoriti na nj ga; a na prvi pogled se, svakako, ne moe vid~ kakva je raxlika izmedu fantazije te
vrste i fantazm gorija jednog ludaka. esto je potreban samo m abaissement du niveau mental da bi se oslobodio
sv iluzije. Uas i tama tog, trenutka ima svoj ekvivale u iskustvima koja su opisana u poetnim odeljcir Sidpa
Bardo-a. Ali sadraj ovog Bardo-a takode ~ kriva arhetip, karmike slike koje se prvo pojavljt u svojoj
zastraujuoj formi. Chonyid stanje je ek valentno namerno izazvanoj psihozi.
esto se slua i ita o opasnostima joge, naroi 0 ozloglaenoj Kundalini jogi. Namerno izazva psihotino stanje,
koje u ixvesnih nesigurnih oso lako moe da dovede do prave psihoze, opasnost koju svako treba vrlo ozbiljno
shvatiti. Takve stv su doista opasne i njima se ne treba baviti na n~ tipino zapadnjaki nain. To je nogiranje sa
sud nom koja udara u same korene ljudskog postoja~ i moe da oslobodi pravi potop patnji o kojia nijedna

zdrava osoba nije nikada sanjala. Te pati odgovaraju paklenim muenjima u Chonyid stan u tekstu opisanim na
sljedei nain:
Tada e ti Bog Smrti oko vrata namai kan i teglie te; odsei e ti glavu, iupati srce, iskid creva, polizati
mozak, popiti krv; pojesti meso i og dati kosti; ali ti nee moi da umre. ak i kada t telo iseeno na parie,
ponovo e oiveti. Nt seenje izazvae jak bol i muenje.
Ove muke prikladno opisuju stvarnu prirodu op nosti; to je dezintegracija cijelovitosti Bardo tela, nE vrste
tananog tela ko~e tvori vidljivi omota psit kog bia u stanju poslije smrti. Psiholoki ekvival
tom raskomadavanju je psihika disocijacija. U svom kodljivom obliku ona prijedstavlja izofreniju (rascepljen
duh). Ta najea mentalna bolest sutastveno se sastoji u naznaenom abaissement du niveau menral koji
ponitava normalne nadzore svijesnog duha i tako prua neogranien prostor za igru nesvijesnih dominanti.
Prijelaz, dakle, sa Sidpa stanja na Chonyid stanje prijedstavlja opasan prijeokret u ciljevima i namerama
svijesnog uma. To je rtvovanje stabilnosti ega i prijedavanje krajnjoj nesigurnosti onoga to mora, da izgleda
kao haotina pobuna opsenastih formi. Kada je Freud skovao frazu da je ego pravo boravite strepnje
oglaavao je istinsku i duboku intuiciju. Strah od samortvovanja prijebiva duboko u svakom egu, a taj strah je
esto samo nepouzdano kontrolisan zahlev nesvijesnih sila da se pojave u punoj snazi. Niko ko tei sopstvu
(individuaciji), nije poteden tog opasnog djela, jer ono to se plai takode pripada cijelosti bia - podljudskom,
ili nadljudskom svijetu psihikih dommanti od kojeg se ego prvobitno oslobodio uz ogroman napor, a potom
samo delimino, radi vie ili manje iluzorne slobode. To oslobadanje je svakako nuan i herojski poduhvat, ali
ne prijedstavlja nita konano: ono je samo kreacija subjekta koji, da bi naao ispunjenje, mora da se suoi s
objektom. Izgledalo bi, na prvi pogled, da je to svijet nabujao od projekcija samo radi te svrhe. Tu traimo i
nalazimo nae tekoe, tu traimo i nalazimo nae neprijatelje, tu traimo i nalazimo ono to nam je drago i
dragoceno; a uteno je znati da se sve zlo i sve dobro moe nai tamo, u vidljivom objektu, gde moe da se
osvoji, kazni, uniti ili uiva. Ali sama priroda ne doputa da takvo rajsko stanje nevinosti veno traje. Postoje i
uvjek su postojali, oni koji ne mogu da ne vide kako svijet i njegova iskustva imaju svojstvo simbola, i da on, u
stvari, odraava neto to lei skriveno u samom subjektu, u njegovoj vlastitoj transsubjektivnoj stvarnosti.
Upravo iz te duboke intuicije prijema lamaistikoj doktrini, Chonyid stanje
152 ~ 153
_$ ~
zadobija svoje pravo znaenje, zbog ega je Chnyic~ Bardo naslovljen Bardo iskuavanja stvarnosti.
Stvarnost iskuana u Chnyid stanju je, kako u'j` poslijednji odeljak odgovarajueg Bardo-a, stvarnosC misli.
Forme misli pojavljuju se kao stvarnosti; fantazija prijeuzima stvarno oblije i zapoinje uasavajui san
izazvan karmom i izvoden od strane nesvijesnih dominanti. Prvi koji se pojavljuje (ako tekst itamo otpozadi)
jeste sveunitavajui bog sm~rti, epitom svih uasa; njega prati dvadeset osam mon~hN i opakih boginja i
pedeset osam boginja krvopija. Uprkos njihovom demonskom aspektu, koji se pojavljuje kao zbunjujui haos
uasnih atributa i udovinosti, ve se nazire izvjestan red. Otkrivamo da postoje grupe bogova i boginja
uredene prijema etiri pravca, a razlikuju se po tipinim mistinim bojama. Postepeno postaje jasnije da su sva
ta boanstva organizovana u mandale ili krugove, koje sadre etvorobojni krst. Boje su uskladene s etiri
aspekta mudrosti:
1. Bela = svijetlosna staza ogledalo-like mudrosti,
2. uta = svijetlosna staza mudrosti jednakosti 3. Crvena = svijetlosna staza razlikujue mudrosti 4. Zelena =
svijetlosna staza sve-vree mudrosti
Na viem nivou saznanja, mrtav ovjek zna da sve:' prave forme misli potiu iz njega, i da su etirii~ svijetlosne
staze mudrosti, koje se pojavljuju prijed; njim, zraenja njegovih vlastitih psihikih sposobno-~: sti. To nas
odvodi pravo do psihologije lamaistik~: mandale o kojoj sam ve govorio u knjizi koju sant~ izdao s pokojnim
Richardom Wilhelmom, Tajna zlat nog cveta.
Nastavljajui na uspon, otpozadi kroz regi u Ch~ nyid Bardo-a, konano dospevamo do vizije ~etvori-. ce
Velikih: zelenog Amogha-Siddhija. crvenog Ami-. tabhae, utog Ratna-Sambhavae i belog Vajra-Sat tvae.
Uspon se okonava bljetavim plavim svijetlonn
154
Dharma-Dhatua, tela Bude, koji sija usred mandale iz srca Vairochanae. _
Karmika iluzija prijestaje s tom konanom vizijom; svijest, odviknuta od svakog oblika i od svake pripojenosti
objektima, vraa se bezvremenom, poetnom stanju Dharma-Kayae. Tako se (itajui otpozadi) dospeva do
Chikhai stanja koje se pojavljuje u trenutku smrti.
Mislim da e ove napomene paljivom itaocu uspeti da prue neku ideju o psihologiji Bardo Thodol-a. Knj~ga
opisuje obrnuti put posveivanja, koji, za razliku od eshatolokih iekivanja hrianstva, priprijema duu za
silazak u fiziko bie. Potpuno intelektualistika i racionalistika odamost Evropejca ovom svijetu savetuje nam
da prijeokrenemo redosljed Barda Thodol-a i da ga smatramo prikazom iskustava istonjakog posveivanja,
iako je ovjek potpuno slobodan, ako tako odabere, da bogove Chnyid Bardo-a zameni hrianskim simbolima.
U svakom sluaju, redosljed doga~aja, kako sam ga ja ovde opisao, nudi blisku paralelu fenomenologije

evropskog nesvijesnog kada prolazi kroz proces posveivanja, odnosno, kada se analizira. - Prijeobraaj
nesvijesnog koji nastaje pod analizom ini ga prirodnim analognom religioznim ceremonijama posveivanja,
koje se, ipak, u principu razlikuju od prirodnog procesa po tome to prijetiu tok razvoja i amenjuju spontanu
tvorbu simbola namerno izabranim skupom simbola koje propisuje tradicija. To moemo da vidimo u Exercitia
Ignatiusa Loyolae ili u joga meditacijama budista i tantrista.
Obrnuti redosljed poglavlja, koji sam ovde prijedloio kao pomo u razumjevanju, nikako nije u skladu s
originalnom namerom Bardo Thodol-a, kao to je njegova psiholoka upotreba samo sekundarna namera,
prijemda je ona verovatno doputena u lamaistikom pravu. Stvarna svrha ove jedinstvene knjige jeste pokuaj,
koji mora da izgleda vrlo udno obrazovanom Evropejcu dvadesetog vjeka, da se mrtvi prosvijete na njihovom
putovanju kroz regije Bardo-a.
155
Katolika crkva je jedino mesto u svijetu belih Iju" gde se sprovode neke mere za duu pokojnik U
protestantskom kampu, s njegovim svijetoljubivi ` optimizmom, nalazimo sanio nekoliko medijumsk" krugova
spasa, ija je glavna briga da mrtvi posta"' nu svijesni injenice da jesu mrtvi. Ali, uopteno gov ` rei, na
Zapadu nemamo nita to bi se na bilo koj~~ nain moglo uporediti s Bardo Thodol-om, izuzev~ nekoliko tajnih
tekstova koji su nedostupni iroj pu:~~ blici i obinom nauniku. Izgleda da je, prijema tradi~ ciji, i Bardo
Thodol bio ukljuen medu skrivene~ knjige, to dr Evans-Wentz jasno istie u svom uvodu. On formira
posebno poglavlje u magijskom iscs~ ljenju due koje se produuje ak i poslije smrti. Ova kult mrtvih se
racionalno zasniva na verovanju u nad vremenost due, ali njegova iracionalna osnova mo`' se nai u
psiholokoj potrebi ivih da uine neto prijeminule. To je elementarna potreba koja se name~ e ak i najvie
prosveenim pojedincima kada s~v suoe sa smru rodaka i prijatelja. Zbog toga, prosve' eni ili ne, jo uvjek
uvamo sve vrste ceremonija mrtve. Ako je Lenjin morao da bude balzamova ~f i izloen u velelepnom
mauzoleju kao neki egipats faraon, moemo da budemo sasvim sigurni da to ni~ uinjeno zato to njegovi
sljedbenici vjeruju u uskrsn : e njegovog tela. Izuzev, naravno, misa koje se izri ~` mrtvima u katolikoj crkvi,
naa briga za mrtve ~~ zakrljala i na najniem nivou, ne zbog toga to r~ moemo da ubedimo sebe u
besmrtnost due, v . zato to smo racionalizovali pomenutu psiholoslct~~ potrebu. Mi se ponaamo kao da
nemamo tu potr ~' bu, a zato to ne moemo verovati u ivot poslije sm i vie volimo da ne radimo nita u vezi s
njim. Prost ''~: umniji ljudi sljede svoja oseanja i, kao u Italiji, prave~ sebi spomenike jezive lepote. Katolike
mise za duu' su na znatno viem nivou, zato to su otvoreno namenjene psihikoj dobroti pokojnika i nisu sam0
zadovoljavanje alostivih oseanja. Ali sigurno je da. se najvia primena duhovnog napora u korist prijem~ nulih
nalazi u uputstvima Bardo Thodol-a. Ona sd
156
ta'ko detaljno i cijelovito prilagodena vidljivim promenama u stanju mrtvog ovjeka, da se svaki ozbiljan italac
mora upitati nisu li te mudre stare lame, moda, nakon svega, nazrele etvrtu dimenziju i skinule veo s najvee
tajne ivota.
Ako istina uvjek mora da bude razoaranje, onda se ovjek osea nagnanim da dopusti bar toliko stvarnosti viziji
ivota u Bardo-u. U svakom sluaju, i ako nita drugo, bar je neoekivano originalno otkriti da je stanje poslije
smrti, o kojem je naa religiozna imaginacija oformila najgrandioznije koncepte, obojeno arkim bojama kao
uasavajue sanoliko stanje progresivno degenerativne linosti. Najvia vizija dolazi ne na kraju Bardoa-a, ve
odmah na poetku, u trenutku smrti; ono to se dogada poslije toga je sve dublje sputanje u iluziju i zamraenje,
sve do poslijednje degradacije novog fizikog rodenja. Duhovni klimaks se dostie u trenutku kada se ivot
zavrava. Ljudski ivot je, stoga, nosilac najvieg savrenstva koje je mogue postii; on sam stvara karmu koja
mrtvom ovjeku omoguava da boravi u trajnoj svijetlosti Praznine, bez prihvatanja za bilo koji objekat, i da se
tako odmori na glavini toka ponovnog rodenja osloboden svih iluzija vostanja i propadanja. ivot u ~Bardo-u
ne donosi nikakve vene nagrade ili kazne ve samo silazak u novi ivot koji e poneti ovjeka blie njegovom
konanom cilju. Ali taj eshatoloki cilj je ono to on sam rada kao poslijednji i najvii plod muka i tenji
zemaljskog postojanja. To stanovite nije samo uzvieno, ono je muansko i herojsko.
Degenerativni karakter Bardo ivota dopunjuje se spiritualistikom litjeraturom Zapada, koja stalno prua
muan utisak o potpunoj praznini i banalnosti optenja sa svijetom duhova. Nauni um ne okleva da objasni te
izvetaje kao emanacije nesvijesnog kod emedijuma i onih koji uestvuju u seansi, te da ak proiri to
objanjenje na opis Onog ivota dat u Tiberanskoj knjizi mrrvih. Neporeciva je injenica da je cela knjiga
stvorena od arhetipskog sadraja
157
s.
nesvijesnog. Iza njega ne leie - i u tome je n zapadnjaki razum potpuno u pravu - nikakve fizike; injenice,
podaci psihikog iskustva. Bez obzira da li ~ je stvar data subjektivno ili objektivno, ostaje i-~" njenica da
jeste. Bardo Thdol ne kae nita vie, poto ni~ njegovih pet Dhyani Buda nisu nita vie nego psihiki podaci.
Upravo je to ono to mrtav ovjek treba da shvati, ukoliko mu ve nije postalo jasno tokom ivota da su njegovo
psihiko bie i davalac svih podataka jedno isto. Svijet duhova i bogova nije doista ni~ta do kolektivno

nesvijesno u meni. Okrenuti tu rijeenicu tako da glasi: Kolektivno nesvijesno je svijet bogova i duhova izvan
mene, ne trai nikakvu intelektualnu akrobatiku, ve ceo Ijudski ivot, moda mnogo ivota rastue dovrenosti.
Uoite da ne govorim rastue savrenosti, zato to oni koji su savreni prave sasvim razliitu vrstu otkria.
Bardo Thdol je zapoeo kao zatvorena knjiga i takav je ostao, bez obzira kakvi se komentari mogu o njemu
napisati. Jer to je knjiga koja e se otvoriti samo duhovnom razumjevanju, a to je sposobnost s kojom se nijedan
ovjek ne rada, ve moe jedino da `' je stekne kroz posebne vebe i posebno iskustvo. ~ Dobro je to takve
knjige, za sve namere i svrhe -v nepotrebne, postoje. One su namenjene onim `;~ udnim ljudima koji vise
ne obraaju mnogo panje ,:; na koristi, ciljeve i znacenje danasnje civilizacije. . ,~
Psiholoki komentar Tibetanske knjige mrtvih Karl '
Gustav lung : DEPNA KNJIGA Prijeveo: David Albahari ;~ PROSVIJETa
Tibetanska knjiga mrtvih
UrerIWCi: Vidosav Stevanovi, Milutin Stanisavac, Milan Komneni, Zoran ivkovi i Milisav Savi
Likovno-grafika oprijema: Vukosava ibali Tehnikiurednik: Dragoljub Proti
l:dava: Izda.~aka radna organizacija PROSVIJETA OOUR
Izdavacka djelatnost Beograd, Dobraina 30 $tampa: Tiskarna I LlizrJ.ske pruvice Ljubljane. Kopitarjeva 2 ~
Tirai: 200()0 primjeraka
~ 19HR. I
1SH
L~