POLITEHNIKA PULA

Visoka tehniko-poslovna kola

Kolegij: Upravljako raunovodstvo

Nositelj: Erol urt, dipl. oec.

Nabava u logistici i budunost nabave-tehnologije i

e-nabava

Izradili: Filip Grmua, Marino Ueta

Pula, 27.04.2016.

Saetak

1.0.Uvod
Nabava je funkcija i djelatnost poduzea i drugih poslovnih sustava, koji se brine o
opskrbi materijalima, opremom, uslugama i energijom potrebnim za realizaciju ciljeva
poslovnog sustava. Ovisno o promatranju postoji nabava u irem i uem smislu. Nabava u
uem smislu podrazumijeva odvijanje operativnih poslova u procesu pribavljanja objekata
nabave. To su poslovi koje je potrebno svakodnevno obavljati da bi se pravovremeno
definirale potrebe i zahtjevi opskrbe poslovnog sustava za objektima nabave odgovarajue
kakvoe , u potrebnoj veliini, po primjerenim cijenama, rokovima, na odreenom mjestu i uz
odgovarajui servis. Problemi operativne nabave su: problemi pravovremenog alimentiranja
potreba, problemi zbog kanjenja isporuka ili zbog isporuke neodgovarajue robe i
reklamacija, problemi plaanje robe i kompenzacija itd. Opskrba se odnosi na cjelokupan
ulaz (input) to je potreban za rad nekogu sutava tj. Odnosi se na sve objekte ulaza i funkcije
u svezi s izvrenjem tih ulaza. Vrste i oblik ulaznih komponenata valja definirati s obzirom na
kakvou, koliinu, vrijeme potreba, izvore i cijena da bi se osigurao ekonomian i uinkovit
rad poslovnog sustava. Nabavna cijena ovisi o cijeni dobavljaa, dodacima na cijenu, popustu,
trokovima pakiranja, prijevoza, osiguranja i carine. Da bi cijene bile usporedive treba
izraunati konanu cijenu. Pri postizanju to vee ekonominosti opskrbe i to povoljnijeg
koritenja ogranienih financijskih sredstava nabava donosi odluke vezane uz koliinu i izvor
nabave, te zbrinjavanja otpada. Potrebno je paziti da se ne stvore vikovi zaliha (zbog isteka
roka i trajanja robe), ali i da se ne stvore nedostatne zalihe (stock- out) to bi dovelo do
prekida i procesa reprodukcije.

2.0.Nabava u logistici
Moemo poeti s definicijom logistike. Logistika obuhvaa cjelovit skup aktivnosti
vezanih uz skalditenje, transport i distribuciju, ali i aktivnosti vezanih uz planiranje,
kontrolu, organizaciju, i IT. Zadatak logistike je da isporui proizvode u dobrom stanju i
traenim koliinama u vremenu kada su potrebni i na mjesesto gdje su potrebni. Logistika je
jedna od najvanijih aktivnosti u novoj ekonomiji i nije udo da je popularna tema za rasprave
i analize tvrtki diljem svijeta. Polazei od uspjenosti poslovanja u logistici, prepoznajemo
voe i sljedbenike. Razlikuju se u visini trokova logistike, razini usluge te znaenju i
sloenosti logistike unutar drave i djelatnosti tvrtke.Moemo zapaziti visoki stupanj
korelacije meu stupnjem upotrebe naprednih praksi i uspjenosti na podruju logistike. Voe
konzistento primjenjuju sline logistike prakse, to im omoguava da odravaju prednost u
odnosu na ostale sudionike na tritu. Navedene su najvanije:
-Isparavno shvaanje i primjena strategije logistike koja je usklaena s potrebama
tvrtke i trita
-Formaliziran proces planiranja prodaje, proizvodnje i zaliha.
-Primjena usporedbe/benchmarking disciplina u procesu upravljanja i kontrole.
-Centralizacija aktivnosti u odjelu/jedinici za logistiku, definirane odgovornosti.
-Primjena specijaliziranih logistikih sistema s dobavljaima i klijentima.
-Logistika kao tema na dnevnom redu upravnog odbora s centraliziranim, fokusiranim
menadmentom.
A.T. Kearney u svojem pristupu prepoznaje pet nositelja uteda u logistici: mrea skladita,
skladini procesi, optimizacija transporta, upravljanje zalihama, revizija razine usluge.

Na prikazu 1. Izloen je A.T. Keanneyjev pristup optimizacije trokova transporta koji polazi
od postavljanja ciljeva pa sve do implementacije mjera za postizanje uteda i poveanje
uinkovitosti u logistici.

Slika 1: A.T. Keaneyjev pristup optimizaciji trokova transporta

Ispravnost odluke o tome kako fokusirati interne resurse tvrtke i prepoznavanje prilika za
izdvajanje ovisiti e o tome shvaa li menadment kako procesi u logistici kreiraju vrijednost.
Nakon skicaranja vizije o tome na koji nain tvrtka nastoji razvijati funkciju logistike, sljedi
utvrivanje prioriteta, i to tako da se izdvoje aktivnosti koje tvrtka mora provesti od onih na
kojima nee inzistirati prilikom pregovora s dobavljaima. Slijedi primjer strukturiranja
logistikih potreba slika 2.

Slika 2: Nune i poeljne potrebe

U ovoj fazi takoer je vano istraiti potrebee menadera kako bi se prepoznale prilike i
opredjeljenost uprave o razvoju kompetencija unutar tvrtke te postii izvrsnost u procesima
transporta/logistike.Nadalje potrebno je pokazati jasno odobravanje i poduprijeti proces
organizacijom, IT-jem i mjerenjem interne i eksterne hitnosti te drfinirati datume i planirane,
mjerljive rezultate.

2.1.Stvaranje baze podataka

U procesu prikupljanja podataka potrebno je inzistirati na detalnim podatcima, a u
situacijama u kojim se do njih ne moe doi, koriste se podaci sa vie razine. Ako podaci nisu
detaljni, vrlo je teko provesti analizu sa konkretnim zakljucima.

Slika 3:Podaci koji formiraju relevantnu bazu podataka

S druge strane, dobro je postaviti hipoteze, odnosno mogue zakljuke analize u ranoj fazi
procesa prikupljanja i postavljanja baze podataka. Time se mogu izbjei situacije u kojima se
iz prikupljenih podataka ne mogu izvui zakljuci. U tom je sluaju potrebno redefinirati
zahtjeve za podacima ili prilagoditi format prikupljanja podataka.Proces manipuliranja
podacima sastoji se od etiri koraka:
1.Identificirati izvor podataka i pronai alternative za podatke koji nedostaju
2.Proistiti i standardizirati podatke da bi se stvorio jedinstven (file) dostava.
3.Generirati izvjetaj o izuzecima kako bismo prepoznali i iskljuili nepotrebne podatke.
4.Sumirati podatke o isporukama na razinu podataka po rutama.
Automatizacija omoguuje bru procjenu potencijala utede pojedinih potkaktegorija
trokova. Nadalje, pristup trinim bazama podataka i najboljim praksama daje potrebne
podatke kako bi se razvile fokusirane strategije kojima e se maksimalno iskoristiti prijevoz.