PREPORODNA KNJIEVNOST (KNJIEVNOST BiH u

Austro Ugarskom periodu)

Doba austrougarske vladavine u Bosni predstavlja vrijeme koje je omeeno sa dva
drutveno politika prevrata:
- 1878-om godinom i okupacijom Bosne
-1918. kraj prvog Sv. Rata i formiranje SHS.
Knjievnost ovog perioda dijeli se na etiri dijela:

1.
2.
3.
4.

Zatije u knjievnosti stvaraju gluho doba 1878 1882.

doba knievnog bosanstva 1883 1897.
doba knjievne polarizacije 1894 1905.
doba razliitih listova i izdanja 1900 1914.

ZATIJE U KNJIEVNOM STVARANJU

Okupacija BiH nije bila obina smjena vlasti. Ona je za Bonjake predstavljala neto
mnogo ee i potresnije
zbog rtava koje su dali i zbog materijalnih teta koje su im nainjene.
Okupacija je znaila munjevit prodor nove civilizacije i kulture, evropske i kranske,
nasuprot islamskoj orjentalnoj kulturi kojoj su Bonjaci do tada pripadali.
Zato je za njih okupacija bila poraz od kojeg su se teko oporavili. Posljedice okupacije
bile su:
1.
2.
3.
4.

SEOBE U SANDAK I TURSKU

PRODAVANJE TEKO STEENOG IMETKA ZA NISKU CIJENU
POVREDA DOSTOJANSTVA I PONOSA
GUBLJENJE PRIVILEGIJA I POZICIJA KOJE SU BONJACI IMALI PRIJE

Duboko i tragino doivljena, okupacija je kao tema u Bonjakoj knjievnosti trajala

decenijama.
Nakon estokih borbi i pobjede Austrijanske vojne vlasti, na elu sa generalom
FILIPOVIEM formiran je prijeki vojni sud. Uslijedila su vjeanja, strijeljanja i
progonstva.
Svaki dodir Bonjaka sa Carigradom(Istanbulom) je bio presjeen. Uviajui da je dalji
otpor nemogu i da nema svrhe, istaknuti Bonjaci kao to su:
-Mehmed - beg Kapetanovi Ljubuak

- Ibrahim beg Baagi

- Mehmed akir Kurtehaji
Izjanjavaju se za saradnju sa novim vlastima. Austrougarske vlasti pokreu slubeni list
pod nazivom Bosansko Hercegovake novine. Ubrzo mijenjaju naziv u Sarajevski
list. Ove novine piu o dobrim namjerama okupacionih vlasti , tekoe na koje nailaze i
informacije sa ratita. Jezik u novinama bio je KROATIZIRAN i potpuno oien od
Turcizama.
List je tampan latininim pismom a u njemu piu hrvatski i srpski novinari. Bonjaci
uglavnom ne piu.
O njihovom ivotu pie se rijetko i sa nerazumijevanjem. Ovakav nastup slubenog lista
bacio je duboku sjenu na formiranje nove Bonjake knjievnosti na zapadnjakom
jeziku.
Zato ovaj period nazivamo GLUHO DOBA jer predstavlja doba potpunog zastoja,

duhovne depresije i mrtvila i traje etiri godine.

DOBA KNIEVNOG BOSANSTVA

Knievno buenje Bonjaka dolazi poslije sloma Hercegovakog ustanka i vezano je za
dolazak novog vrhovnog upravnika BENJAMINA KALAJA i promjenu Austrijske politike
prema Bonjacima. Njegovim dolaskom stiavaju se uznemirenost i otpor te se
stabiliziraju prilike. Kalaj je cijenio Bonjako potovanje samobitnosti i zalagao se za
njihovu neutralnost prema srbima i hrvatima.
Kao najbolje rjeenje za BiH Kalaj je proglasio Bosanstvo, odnosno da se Bonjaci,hrvati i
srbi izjasne kao Bonjaci.
Kalaj je donio ekonomske mjere koje su poboljale stanje BiH te je radio na razvijanju
obrazovanja,nauke i kulture.
Ve 1882. ponovo se pokreu novine na Turskom jeziku VATAN (domovina) a poslije njih
i drugi listovi na turskom jeziku REHBER, ZEMAN, MUALLIM.
U ovom periodu znaajno je bilo pokretanje jedne kulturne ustanove KIRAETHANE
muslimanska itaonica.
Kiraethana je pokrenuta zalaganjem prve generacije preporodnih pisaca:
1. Ibrahim beg Baagi
2. Hilmi Mulabdi
3. Mehmed Hulusija
4.M. Kapetanovi Ljubuak
Kiraethana je znaajno doprinjela prilagoavanju Bonjaka novim prilikama, navikavanju
na novo pismo i prihvatanje nove vlasti.
Po ugledu na ovu ustanovu sline Kiraethane se otvorene i u drugim gradovima.
MEHMED BEG KAPETANOVI LJUBUAK
U drutvenom i politikom ivotu Bonjaka veliku ulogu imala je grupa prvaka i pisaca sa
Ljubuakom na elu. Ljubuak je bio prvi koji je uinio zaokret i prihvatio zapadnjaku
kulturu i civilizaciju. Pri tome nije iznevjerio Bonjaki duh ostavi pravi musliman i
Bonjak.
Godine 1886. objavljuje knjigu TA MISLE MUHAMEDANCI U BOSNI na latinici.
(prva knjiga na latinici)
U njoj Ljubuak istie Bosansko porijeklo Bonjaka, slavensko obiljeje i injenicu da nisu
pridolice u svojoj zemlji.
Godine 1887. Ljubuak objavljuje prvo knievno djelo na latinici i na bosanskom jeziku
pod nazivom Narodno Blago. Rije je o zborniku radova, poslovica, anegdota,
narodnih te alhamijado pjesama.
Godine 1894. Ljubuak objavljuje Istono blago. Rije je o 4492 poslovice i mudre
izreke znamenitih linosti islamskog svijeta kao to su: IRAZI, RUMI, IBN KEMAL,
GAZALI, FIRDUSI.
Knjievni rad Ljubuaka i njegov rad na sakupljanju narodne knjievnosti bio je od
ogromnog znaaja za dalji razvoj knjievnosti na latininom pismu.
Sakupljanjem narodne knjievnosti bavio se i austrijski zvaninik KOSTA HERMAN. On je
1898.(1888.)
objavio djelo Narodne pjesme Muhamedanaca u Bosni.
Ovaj zbornik pretstavlja najvei zbornik narodne poezije do danas. Ova knjiga je bila

projekat pribliavanja vlade Bonjacima.

Izreke: Bujrum Musa kupusa! Mogu Amida i mesa Mnogo stvari ide na mala vrata
Kao da se ni za Bajram nije najeo

DOBA KNJIEVNE POLARIZACIJE (1894 1905)

LIST BONJAK
Svoje prve knjievne radove Bonjaki mladi knjievnici objavljuju u srpski i hrvatskih
asopisima. Meutim ve sa samim objavljivanjem njihovih radova poelo je
nacionaliziranje i svojatanje Bonjaka.
To je trajalo sve do 1891. godine kada je pokrenut list Bonjak. Njega pokreu pisci i
intelektualci sa Ljubuakom na elu. List izlazi do 1910. Ovaj list izraava politiku volju
Bonjaka i njihovo opredjeljenje za Bosansku naciju i jezik uz uvjerenje da je mogu
zajedniki ivjrti u BiH.
Ova ideja Bosanstva naila je na estok otpor u srpskoj i hrvatskoj tampi i to naroito
izvan BiH.
List Bonjak je poticao razvoj orginalne Bonjake knjievnosti a u njemu najvie su
objavljivali:
SAFVET BEG BAAGI, EDHEM MULABDI I RIZA BEG KAPETANOVI.
DOBA KNJIEVNE POLARIZACIJE
Svoje prve tekstove bonjaci su objavljivali u asopisima Bosanska vila (SRPSKI) i
Pobratim (HRVATSKI)
Njihova saradnja bila je nunost jer tada nai knjievnici nisu imali svoj list, koji e raditi
na nacionalnoj svijesti Bonjaka.
U Beogradskim i Zagrebakim krugovima ideja Bosanstva je estoko napadnuta,
smatrajui neprirodno, teko i opasno.
Prvo su napadali ideju i ljude koji su je zagovarali da bi kasnije poeli privlaiti mlade
kolovane Bonjake u srpsku/hrvatsku struju.
Pokrenuta je velika propaganda, kulturna aktivnos svih asopisa prosrpske i prohrvatske
struje u BiH.
To je dovelo do polarizacije mladih pisaca i njihovo izjanjavanje kao srba/hrvata.
PROHRVATSKA STRUJA
Ovu struju zagovarali su zagovarali pripadnici hrvatske stranke koju je tada vodio ANTE
STAREVI.
Ante je izjavio da su Bosanski begovi najstarije i najistije hrvatsko plemstvo. Plansku
akciju pridobijanja Bonjaka vodila je matica hrvatska koja je pojaala izdavaku
djelatnost , poela objavljivati djela sa temom Bosne i Bonjaka. Javljaju se knjige koje
potpisuju hrvatski autori pod pseudonimom. Neki od pseudonima su bili:
1. OSMAN BEG TAFI ( KRSTO PAVLETI)
2. SELIM BEG JUZBAI ( FERDO JUZBAI)
3. IBN MOSTARI, AZIZ HERCEGOVAC ( IVAN MILIEVI)
Najvie uspjeha imao je Osman Aziz. Najpoznatiji su Osman Nuri Hadzi i Ivan Milievi.
Bonjaki knjievnici koji se opredjeljuju za hrvatstvo: OSMAN NURI HADI,

ALIJA(HASAN) NAMETAK, IBRAHIM BEG REPOVAC.

PROSRPSKA STRUJA
iroko i dobro voenja, srpska aktivnost na pridobijanju Bonjaka pokrivena je parolom
da je srpstvo glavna nacionalnost u BiH i da je odvojena od vjere. U Srbiji se otvoreno
vodila protiv austrijska pitanja i na toj liniji svi su se pridruivali Bonjacima (zajedniki
neprijatelj). Veliku ulogu u propagandi imaju asopisi: -Bosanska vila(Sarajevi) i Zora
( Mostar).
U pridobijanju mladih i talentovanih Bonjaka imali su: Aleksa anti, Svetozar
orovi i Jovan Dui.
Kao srbi izjasnili su se i pisci: Osman iki, te roaci Avdo Karabegovi
Hasanbegov i Avdo S. Karabegovi i Osman beg Sulejmanpai.
Osjeali su se kao srbi, predstavljali se tako i ubjeivali druge da su svi muslimani
porijeklom srbi. Nisu slutili ta se krije iza parole o odvajanju vjere od nacije.Niti koliko je
opasan velikosrpski nacionalizam. Zbog svojih postupaka i tekstova bili su odbaeni,
prezirani, i osramoeni u Bonjakoj sredini, to im je priinjavalo bol i to im je teko
padalo.
NEUTRALNA STRUJA
Bonjaki knjievnici koji se nisu opredjeljivali niti kao srbi niti kao hrvati najvie su
suraivali sa Sarajevskim listom. Takoer zemaljska vlada pokree asopis Nada koji bi
sluio za kulturno i prosvjetno uzdizanje naroda. Ovim asopisom vlada je eljela da
neutralie uticaj Srpskih i Hrvatskih asopisa. Svojim neutralnim stavom Nada je
omoguila da se bonjaki knjievnici izraze u njoj a da ne budu nacionalno etiketirani.
Urednik Nade bio je Slivije S. Kranjevi.