SVEUILITE SJEVER

MEDIJSKI DIZAJN

FILIP IGOLI, 1. godina

Koprivniki bedemi
-SEMINARSKI RAD-

MENTOR:
Rosana Ratkovi doc.dr.sc.

KOPRIVNICA, 10.1.2017

Sadraj
1.

Uvod................................................................................................................. 3

2.

Nastanak Bedema............................................................................................ 4

3.

Plan gradnje..................................................................................................... 6

4.

Realizacija drugog plana.................................................................................. 8

5.

Koprivniki bedemi danas, Renesansni festival..............................................10

6.

Zakljuak........................................................................................................ 12

7.

Literatura....................................................................................................... 13

1. Uvod
Da bi nekadanja naselja uope postojala najvanija im je bila obrana. Zatita i vlastita obrana
stvarale su sigurnost, takva obrana imala je i presudnu ulogu i u razvoju Koprivnice.
Prvenstveno su to bile utvrde koje su kasnije prerasle u tvrave. Izgraena je jedna od boljih
tvrava toga vremena koja je odlino sluila svrsi obrane grada od neprijatelja. Zato stalno
priamo o obrani, zato jer u to vrijeme je to bilo najbitnije kako oteat neprijatelju prodor u
grad i kako si olakat pobjedu u bitci.

2. Nastanak Bedema
Ne postoji detaljan opis prije 16. stoljea niti neka skica da bi mogli vidjet poloaj i izgled
Koprivnikih utvrda, ali sa sigurnou moemo rei da se radilo tek o utvrdama a ne o
tvravi. Slobodni kraljevski grad Koprivnica imao je svoje utvrde, takoer je sigurno da je
kraj tih utvrda ve postojala i stara utvrda kraljevskog kastruma. Tlocrt Koprivnice iz 1574
godine nam jasno prikazuje stanje nakon uspostavljanja prve bastionske utvrde. Vidi se
naselje opasano utvrdom priblino pravokutna oblika i ancem uokolo. Na tri ugla su
bastioni , a u etvrtom uglu obnovljen katel s jednim bastionom i zasebnim ancem s vodom.
Na nekim mjestima zabiljeene su i polukrune kule. Podgrae se razvija uz stari kastrum,
izvan njega, a ne unutar ograen gradskog podruja, pa niti u 15. ili 16. stoljeu. Stanovnici
podgraa podloni su feudalnoj vlasti herceg Stjepana, a kasnije drugim gospodarima
kastruma. Graani grada ipak su toliko samostalni u odnosu na kraljevski kastrum. Meutim
graani su bili duni potovati prava herceg Stjepanovog kastruma Koprivnice i njegove kue.
Taj se odnos mijenja tek u drugoj polovici 16. stoljea kada se poinje graditi nova
koprivnika tvrava koja e u jedinstvenom obrambenom sistemu obuhvatiti i utvrde grada
Koprivnice i kraljevski kastrum ili katel. Prvi sauvani plan koprivnikih utvrda nalazi se u
rukopisu sauvanom u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci pod br. 8609. Taj rukopis sadri
mnogo planova iz Hrvatske. Oko 1660. Koprivnica je ve naveliko poznata kao jedinstvena,
modernizirana i najjaa granina tvrava izmeu Drave i Save.
Tu je Koprivnica ve nova tvrava, s bitno razliitim elementima obrane od onakvih kakvi su
uvali sigurnost grada do 16. stoljea. Unutar bedema nalo se i stanovnitvo grada i
eventualno neki podlonici kastruma, koji je i sam postao sastavni dio jedinstvenog
obrambenog sistema, zatvorenog tvravnim jarcima i vanjskim nasipom. Tvrava koja brani
grad kao i kraljevski kastrum imaju u sistemu obrambenih bedema i peterokutne bastione kao
novi element onovremene renesansne fortifikacijske arhitekture.
U svakom sluaju na kraju 16. stoljea Koprivnica je jedinstven fortifikacijski sistem
sagraen u duhu renesansnih tvrava 16. stoljea, graenih u nizini, uz prirodno ili umjetno
stvorenu zatitu tvravnih jaraka napunjenih vodom. Poloaj tvrave je bio na samoj
graninoj fronti prema turskim napadima. Nadziru je vojne komisije i zapovjednici.

Slika 1. Skica tipolokog razvoja Koprivnike tvrave

3. Plan gradnje
Plan gradnje tvrave nije donesem najprije na papiru kako to inae ide, ve su se morali
prilagoditi stvarno situaciji kakva je odnosno terenu. Nova tvrava ima previe izduene
tvravne bedeme i premalene bastione. Duina bedema bila je uvjetovana zahtjevom da
bedemi tvrave trebaju obuhvatiti nekadanji kraljevski slobodni grad Koprivnicu, predgrae
kastruma i na koncu sam stari kraljevski kastrum. Zbog toga je upravo kurtina okrenuta prema
potoku Koprivnici, na ijem se jugozapadnom uglu nalazio nekada kastrum, a sada etvrti
bastion tvrave, bila najdua, predugaka i mimo svih pravila i propisa tvravne obrane. to
nam plan donosi ? Zapravo nita posebno tek samo praktino rjeenje koje zahtjeva strategija
sigurnije obrane. Gotovo identian primjer moemo pronai nedaleko, u susjednoj Ugarskoj.
Rjeenje ponavljaju gotovo na isti nain tvrave u Onodu i Zendrewu. Prije svega ucrtavanje
petog bastiona u postojeu trasu tvrave, u sredini njezine najdue tvravne kurtine, mijenja
potpuno njezinu tlocrtnu sliku i raspored obrambenih snaga tvrave. Tvrava bi ovim planom
umjesto izduenog etverokuta dobila oblik peterokuta. Njezina peta stranica, prepolovljena i
skoena, bila bi zatvorena petim tvravnim bastionom. Sami bastioni dobili bi drugi,
moderniji i strateki suvremeniji oblik. Njihov ukupni obujam i korisna obrambena povrina
bili bi vei produenjem eonih stranica tvravnog bastiona. Bone kosine bastionskog
bedema pretvorene su u orillone, dok je ranije boni bedem bastiona zatvarao bastionsku trasu
tvrave okomito. Na taj nain su produbili zonu obrane tvrave po dubini. to se dogodilo sa
ovim planom Koprivnike tvrave? Godine 1603 Koprivnika tvrava ima jo uvijek svoja
stara etri bastiona. Tu su njezini bastioni oznaeni i imenom a ne samo brojem: Varadinski,
Dravski, Dvorski, urevaki. Oito je da su dva bastiona dobila naziv prema poziciji u
topografskom odnosu prema tvravama s kojima je Koprivnica bila vezana u jedinstveni
lanac granine obale, Varadinu i urevcu, dok je Dravski bastion bio okrenut Dravi, a
Dvorski je zadrao bar u svojem nazivu sjeanje na poloaj i postojanje starog kraljevskog
kastruma. Tvrava se odravala i popravljala, ali nije dolo do veih graevnih zahvata koji bi
bitno izmijenili njezin izgled, plan je ostao samo na papiru.

Slika 2. Neostvaren plan petog bastiona koprivnike tvrave. Graz, steiermarkisches

Militaria, 1598, Schub. II

4. Realizacija drugog plana

Landesarchiv,

Realizacija tog drugog plana trajala je iduih tridesetak godina. Veduta koprivnike tvrave,
kakvu nam je iscrtao J.Ledentu, a slika je iz 1963. godine, potvruje nam tu novu sliku
tvrave i znatno bolju kvalitetu obrane.

Slika 3. Ledenteurovcrte s vedutom koprivnike tvrave iz 1963. godine. Be,

Osterreichische Nationalbibliothek, Cod 9225

Bitna promjena odnosi se upravo na novi izgled bastionske trase ove tvrave. Tvrava je
zadrala svoj osnovni oblik etverokuta. Ulogu obrane tvravnih kurtina i tvravnog jarka,
kao i produenog obrambenog fronta izvan tvrave, preuzeli su ravelini. Veduta prikazuje dva
od postojeih ravelina i njihovu vezu preko tvravnog jarka mostiem na kolju s tvravnim
bedemima i bastionima. Veduta nam lijepo ocrtava i izgled tvravnog bastiona. Bastion nije
vie uronjen u vodu tvravnog jarka, ve njegove temelje titi donji zemljani nasip koji
podupire kosinu tvravnog bedema. Na bastionu se nalazi nasip bedemskog prsobrana koji
branionicima omoguava slobodnije i sigurnije kretanje uokolo cijelog tvravnog sistema.
Trasu tvrave, etverokuta nejednakih stranica i nejednakih veliina. Na prvom planu koji
ocrtava zateeno stanje vidimo etri ravelina koji brane pristup bedemima tvrave. U grlu
triju bastiona nalaze se kavaliri kao novi elementi obrane, namijenjen prije svega smjetaju
artiljerijskog oruja. etvrti kavalir, jednako provien rampom kao i ostala tri, nalazi se uz
onaj najdui tvravni bedem, okrenut potoku Koprivnici. Na prvom planu ostala su samo dva
ravelina. Jo jedan novi detalj upada u oi i bez Stierovog teksta. Pored dovodnog kanala,

kojim je voda iz potoka Koprivnice ulazila u tvravne jarke, Stier ucrtava na suprotnoj strani
tvravne trase i odvnodni kanal. Uz to vrlo jasno oslikava siluetu tvravne glasije i skriveni
put.1
Svi drugi, kasniji planovi Koprivnike tvrave ne donose nam nita novo. Sredinom 17.
stoljea Koprivnika tvrava spada pod modernije ratne tvrave toga doba. Bila je s
obzirom na razvijen oblik svoje bastionske trase bolje utvrena ak i od tadanjeg
Karlovca. Zatvarala je vrst obrambeni sistem sposoban da se odupre svakoj artiljerskoj
opsadi neprijatelja. S obzirom na razvoj ratnih dogaaja na slavonskom graninom
prostoru krajem 17. i 18. stoljea vie se nije trebalo mislit na daljnju modernizaciju
tvrave, zahtjevu obrane tog vremena odgovorit e nove ratne tvrave blie tadanjoj
granici s Turskim Carstvom.
Najvei je dio tvrave u 19. stoljeu nestao, a do danas su sauvani ostaci njezina
jugoistonog ugla. Tu je dobro ouvan bastion, kojemu se razaznaje i podnoje, ostatak
predbedema. Razmjerno ej dobro ouvan anac s eskarpom i kontraeskarpom, dok su
ostaci dvaju ravelina, junog i istonog, skromni. Dananje ulice oko tvrave samo
mjestimino prate tok nekadanjih aneva sjevera i sjeverozapada a drugdje ih negiraju

________________________
1

Koprivnica grad i spomenici, Zagreb 1986, str.29

5. Koprivniki bedemi danas, Renesansni festival

Renesansni festival je turistiko povijesna i edukativna manifestacija, te je ujedno i najvei
spektakl ivih slika iz prolosti u ovom djelu Europe. Ta manifestacija okuplja oko 500
originalno kostimiranih sudionika poput koprivnikih muketira i haramija, vitezova,
srednjovjekovnih obrtnika, kuhara, krmara, dama, kmetova, zabavljaa, gutaa vatre i
mnogih drugih.1 Odrava se drugog vikenda u rujnu, a najveim djelom se organizira na
renesansnim bedemima, uz atraktivna drvena utvrenja, te renesansnu odjeu i glazbu.
Koprivniki bedemi, ostaci nekadanje velebne renesansne protuturske utvrde, nijemi su i
mistini svjedok davno minulog vremena, koji svake godine pozivaju radoznale na putovanje
u povijesne dane.
Zanimljiva je demonstracija renesansne hrane, vitekih igara, nastup koprivnike povijesne
postrojbe Koprivniki muketiri, izloba starinskog oruja i etnografske grae, te irom
poznati koprivniki stari zanati.2 Na festivalu se mogu vidjeti i razne legende poput legende o
Lijepoj kneginji i Crnom vitezu. Isto tako veernji termin rezerviran je za noni napad na grad
vatrenim kuglama. Ova manifestacija posjetitelje vraa sve do 13. stoljea kada se Koprivnica
i prvi puta spominje. Sam dogaaj poinje uprizorenjem kralja Ludovika Anuvinca 1356.
godine i uruivanjem Povelje slobodnog kraljevskog grada Gradskom sodcu kojeg za ovu
prigodu tradicionalno utjelovljuje koprivniki gradonaelnik. Radnja se takoer odvija i u 15.
stoljeu, koje obiljeava Herman II. Celjski, vlasnik Kamengrada i Koprivnice u tom
razdoblju. No ipak najvei dio radnje odvija se u 16. stoljeu kada su i nastale renesansne
fortifikacije.
Pod vitekim atorima vitezovi bruse svoje maeve, lovaki sokoli krue zrakom a trgovci i
obrtnici iz sveg glasa privlae kupce. Isto tako posjetitelji mogu uivati u okusima
srednjovjekovnih jela koji se spravljaju na licu mjesta po izvornim receptima iz davno
vremena s kraja Srednjeg vijeka. Uz mesna jela od kopuna, vepra, divljai, nai e se i delicije
od koprive, naoko neugledne biljke kojoj Koprivnica duguje svoje ime.

1 http://www.mladiakcijakultura.hr/index.php?
option=com_content&view=article&id=20:renesansni-festival2009&catid=17:dogaanja&Itemid=19 , 10.1.2017
2 TZ grada Koprivnice; Koprivnica- grad sa srcem, Meridijani, 2006, str 48

Prvi dan same manifestacije, koji je obino u subotu, odvija se sveano postrojavanje
Kraljevske svite i vitezova na Zrinskom trgu u Koprivnici, te slikanje s posjetiteljima. Zatim
sveana povorka nastavlja prema bedemima grada, te zatim na bedemima poinje sveanost
dodijele Povelje Gradskom sodcu. Nakon toga zapoinje kraljevska gozba za sve sudionike
Renesansnog festivala (kostimirane). Nakon gozbe koju sponzorira Podravka, slijedi nastup
Hermana II. Celjskog i njegove Srednjeveke skupine Celjani. Zatim slijedi opsada grada i
napad na utvrdu, nastup koprivnikim muketira i haramija, nastup slovakih i talijanskih
vitezova, te borbe vitekih skupina (maevi, buzdovani, helebarde, luk i strijela, samostrel,
katapult, arkebuze, mukete, topovi itd.). Nedjeljni program predvia takoer viteke borbe, te
razne interaktivne sadraje. Ponedjeljak predstavlja sajmeni dan potvren poveljom Ludovika
Anuvinca iz 1356.godine, pa tako cijela povorka ophodi sajam, te je to ujedno kraj samog
festivala
Renesansni festival svake godine posjeti na desetke tisua posjetitelja, a trend je vei iz
godinu u godinu. Jedino pravilo koje vrijedi na Renesansnom festivalu je obveza da nita ne
smije odavati da se zapravo nalazimo u 21. stoljeu.

Slika 4. Izgled i Raspored Renesansnog festivala na Koprivnikim bedemima

6. Zakljuak
Nekad su graanima Koprivnice bedemi bili jako od koristi titili su ih od neprijatelja i imali
su sigurno utoite. Zatvarala je vrst obrambeni sistem sposoban da se odupre svakoj
artiljerskoj opsadi neprijatelja. Tvrava je imala svoj osnovni oblik etverokuta. Najvei je
dio tvrave u 19. stoljeu nestao, a do danas su sauvani ostaci njezina jugoistonog ugla.
Danas nam bedemi uljepavaju grad, podsjeaju nas na to to je nekad tu bilo i svake godine
se na njima odrava renesansni festival koji je prepun dogaanja i zanimljivih sadraja, kada
ga posjetite imate osjeaj kao da se i nalazite u dobu renesanse.

7. Literatura
Koprivnica grad i spomenici, Zagreb 1986.
Povijesni atlas gradova, III. Svezak Koprivnica, Dr. sc. Mirela Slukan Alti
Bastioni Kontinentalne Hrvatske, Andrej mega, Zagreb 2000.
http://www.mladiakcijakultura.hr/index.php?
option=com_content&view=article&id=20:renesansni2009&catid=17:dogaanja&Itemid=19 , 10.1.2017

festival-

TZ grada Koprivnice; Koprivnica- grad sa srcem, Meridijani, 2006, str 48