Ivan Alduk

Tvrava Kuk iznad Kuina

Ivan Alduk
HR, 21000 Split
Konzervatorski odjel u
Splitu
Porinova 2

U radu se nakon dugo vremena skree pozornost na srednjovjekovnu tvravu Kuk iznad
Kuina. Utvruje se vrijeme gradnje dananje tvrave kao i faze u njezinu nastajanju, a pri tome
se kombiniraju podatci prikupljeni na terenu s navodima iz izvora XV. i XVI. stoljea. Kratko se
sagledava i arheoloka situacija u okolici te mogunost postojanja ranije utvrde i naselja na tom
podruju.
Kljune rijei : tvrava Kuk, Kuine, Solin u XV. i XVI. stoljeu

UDK: 725.96(497.5 Solin)14/15

Izvorni znanstveni lanak
Primljeno: 10. srpnja 2009.

Na Gradini (Starigradu), umovitom obronku Mosora

iznad Kuina i Mravinaca, uzdiu se dva kamenita grebena
na kojima se nalaze ostatci srednjovjekovne tvrave Kuk.
U naoj znanstvenoj literaturi tvrava se rijetko spominje.
Sve se gotovo uvijek svodilo na jedan Buliev usputni
opis nastao prilikom rada na sakupljanju legendi o caru
Dioklecijanu, s obzirom da se Kuk navodio kao jedno od
mjesta njegova roenja. Meutim, neumorni don Frane
i don Lovre Kati ostavili su nam nekoliko dragocjenih
podataka o povijesti i sudbini ovoga mjesta.1 Naalost,
tvrava nikada nije sustavno obraivana. Ovaj rad je
nastao kao kombinacija nekoliko kraih boravaka na
tvravi i njezinoj okolici te pregledavanja dostupne i
relevantne literature.
Prostor Kuina i Mravinaca vrlo se rano spominje u
srednjovjekovnim izvorima, a groblje na Glaviinama u
Mravnicima svjedoi o naseljenosti toga prostora tijekom
ranoga srednjeg vijeka.2 To je podruje sela Kuk ili Pod
Kuk (pri tome se najvjerojatnije misli na Kuk na kojemu se
danas die utvrda) nastalo u blizini upne crkve sv. Tekle i
sv. Ivana.3 Toponim Sutikva danas uva uspomenu na ovu
maloazijsku sveticu, dok je upna crkva sv. Ivana Krstitelja
u Mravincima svojom posvetom dijelom naslijedila
srednjovjekovnu crkvu koja je nestala za vrijeme turskih
1
2
3
4

provala. Srednjovjekovna topografija ovoga prostora jo

uvijek nije do kraja razrijeena iako je doprinos don Lovre
Katia u ovom pogledu izuzetan.4
Unato brojnim i detaljnim izvorima za podruje
Kuina i Mravinaca nastalima od XII. do XV. stoljea,
tvrava na Kuku spominje se prilino kasno - tek u prvoj
polovini XVI. stoljea.
U oujku i travnju 1520. mletaki povjerenik I. Mauro
boravio je u Splitu te je, izmeu ostaloga, opisao i utvrdu
na Kuku u kojoj je nekada boravio jedan kaporal (kaplar)
s plaom od jednoga dukata koju je podmirivala splitska
komuna. Tada u tvravi nije bilo strae, a drali su je okolni
seljani i uvali vrlo slabo iako je, po njegovu miljenju,
to mjesto bilo izuzetno vano. Spomenuti seljaci bili su
vjerojatno iz oblinjih srednjovjekovnih sela Gorica, Kri i
Kuine.
Iste godine dalmatinski providuri nareuju stanovnitvu da se povlai u tvrave jer se od listopada u
sinjskoj okolici sprema turska vojska za napade prema
obali. U prosincu je iz Cetine u Kliko polje provalilo oko
400 turskih pjeaka te su utvrdu na Kuku napali s tri
strane. Tvravu je tada branila posada od oko 20 ljudi.
Oni su odbili napad, ubili turskoga zapovjednika i oteli im
zastavu.

F. Buli 1984, str. 211-215; I. Marijanovi 1992.

Lj. Karaman 1940; L. Kati 1955; . Miki 1990.
Kasnije, vjerojatno krajem XIV. ili u XV. stoljeu, upna crkva postaje Sv. Luka na dananjem kuinskom groblju.
L. Kati <1950>; L. Kati 1955, str. 143.

71

Tusculum 2, 2009.

Slika 1
Karta okolice Kuka. Lokva, peina i gradina na Kapini (1), tvrava Kuk i crkva sv. Petra (2)

Slika 2
Plato gradine na Kapini (snimio Ivan Alduk)

72

Ivan Alduk
Tvrava Kuk iznad Kuina

Mletaki izvjestitelj Malatesta Baleono obiao je tvravu godine 1524. te se i sam uvjerio u njezinu vanost.
Posebno je istaknuo pogled koji obuhvaa gotovo itav
prostor od Klisa do Splita i Trogira. Meutim, tvrava je
i dalje u vrlo loem stanju pa on preporuuje njezin brzi
popravak.
Godine 1532. u Kuk se pred Turcima sklonio neki pop
imun. Njega je iz klike tvrave protjerao Nicolo Querini,
Mleanin koji je nakratko zauzeo Klis iskoristivi Kruievo
izbivanje iz utvrde. imuna su ekali Turci koji su se ve
utvrdili u Solinu, meutim on se uspio domoi tvrave na
Kuku. Oito je da Mleani tada nisu drali tamonju utvrdu
jer bi mu i tamo odbili gostoprimstvo.
Godine 1534. splitski knez Leonardo Bollani tvravu
nalazi u vrlo loem stanju te ponovo trai njezin popravak
s obzirom na to da se s nje moe vrlo brzo i lako uoiti
svaki pokuaj napada.
Iako ovo ostaje poprilino nejasno, po svemu sudei
Turci su vanost Kuka shvatili vrlo brzo te su u posljednjim
operacijama za zauzimanje Klisa ve godine 1536. zauzeli
Kuk i poloaje na Ozrni (Ozrini) te obnovili utvrdu u Solinu
koju im je Krui poruio nekoliko godina ranije. Po drugoj

vijesti u travnju 1539., tijekom Velikoga tjedna, utvrdu na

Kuku zauzeo je i poruio Murat-ehaja.
S obzirom da se nalazila na granici Klisa i Splita, tvrava
je vrlo brzo postala predmetom sporenja izmeu Turaka i
Mleana. Godine 1542. bezuspjeno su se radi odreenja
granice tom podruju sastali afer-aga i Frane Contarini.
Godine 1567. splitsko-klika granica jo nije ureena,
a tadanji splitski knez Antonio Pasqualigo svim silama
pokuava rijeiti takvu situaciju. U svom izvjetaju
spominje i Kuk kao straarnicu koju su Turci zauzeli u
vrijeme mira, a probleme oko granice je nekoliko godina
ranije dodatno zakomplicirao veliki vezir Rustem-paa
Hrvat odredivi granicu sam, bez sudjelovanja mletakih
izaslanika. Tom je prilikom paa zauzeo utvrdu na Kuku
te okolna sela. Izmeu ostaloga osnovao je i Novo
selo, istono od tvrave u koje se povuklo preivjelo
stanovnitvo iz okolice (vjerojatno iz sela Kuk-Kuine,
Gorica i Kri). itav prostor zajedno sa Solinom pripao
je Rustem-pai. Godine 1565. splitskom knezu najvie
problema zadaje paina udovica, kerka sultana Sulejmana Velianstvenoga, Mihrimah. Naime, Solin je sa
svojim mlinovima i stupama bio u njezinu posjedu, a

Slika 3
Tvrava Kuk. Donja utvrda (1), gornja utvrda (2)

73

Tusculum 2, 2009.

Mleani e ga, da bi rijeili brojne probleme oko granice,

pokuati od sultanije iznajmiti. Pokuaj je propao iako su
iz Splita poslanstva putovala u Carigrad te sandak-begu
u Livno, pa mletakoj vlasti nije ostalo drugo ve mir kod
Turaka kupovati mitom i darovima.
Meutim, iz jednoga mletakog izvjetaja iz 1574.,
koji se, izgleda, poziva na neke ranije dogaaje, jasno je
kako je prostor juno od solinske Rike bio jedno vrijeme
niija, ili bolje reeno svaija zemlja. Ovaj put su Turci od
Spliana zatraili okolna polja i sela smatrajui da ona
pripadaju tvravi. Meutim, Mleani su se pokuali izvui
lukavom tvrdnjom kako Kuk nije grad, odnosno utvrda s
pripadajuim teritorijem, ve samo straarnica i izvidnica
koja gospodari s onoliko prostora koliko okruuju njezini
bedemi. To je bilo samo dijelom tono jer su prihodi
oblinjih sela pod mletakom vlasti pripadali onome

tko bi u zakup uzeo i straarnicu odnosno tvravu Kuk.5

Rustem-paino Novo selo unijelo je dosta nemira i nejasnih
situacija pa su njegovi stanovnici ivjeli istodobno kao
mletaki i kao turski podanici.6
Nakon ovoga tvrava na Kuku se rijetko nalazi u
izvorima, ali je oznaena na kartama i prikazima splitske i
klike okolice s kraja XVI. i iz XVII. stoljea. Jasno je da je tada
u vrlo loem i ruevnom stanju.7 Jedan prikaz Klisa i okolice,
datiran u poetak XVI. stoljea, prvi je poznati prikaz tvrave
na Kuku koja je u to vrijeme jo uvijek u funkciji.8 Postoji
mogunost da je jo jednom posluila prilikom osloboenja
Klisa godine 1648. kao mjesto za baterije topova kojima se
gaala klika tvrava. Nakon odlaska Turaka i doseljenja
novoga stanovnitva naselja se formiraju oko dananjih
upnih crkava u Mravincima i Kuinama, djelomino na
mjestu starih srednjovjekovnih sela.

Slika 4
Tvrava Kuk sa sjeverne strane (snimio Ivan Alduk)

5 Upravo se u ovoj vijesti vjerojatno krije razlog propadanja i neodravanja tvrave o emu nam govore izvori. Oito da ovaj sustav javno-privatnoga partnerstva nije funkcionirao te da zakupci prihoda spomenutih sela nisu vodili rauna o utvrdi.
6 Za sve nabrojane arhivske podatke vidi: F. Buli 1984, str. 212-215, 276-277; L. Kati 1962, str. 332, 339, 348, 349.
7 V. Firi 2001, str. 12 i 19.
8 V. Firi 2001, str. 10.

74

Ivan Alduk
Tvrava Kuk iznad Kuina

Slika 5
Jedan od najstarijih prikaza Klisa i okolice s poetka XVI. stoljea. Tvrava Kuk (Clchucho) s desne strane

Prilikom nedavnoga preliminarnog obilaska terena

rekognosciran je prostor same tvrave te vei dio zapadnoga obronka Mosora, irega naziva Kapina, koji se
die izmeu Kuina i Klikoga polja. Tom prilikom uoeno
je nekoliko arheoloki vrlo zanimljivih lokaliteta. Istona
strana Kapine zavrava prijevojem s velikom ozidanom
lokvom. Prilaz prijevoju s juga je slabo sauvana staza
mjestimino poploana grubljim kamenom. Zapadno
od lokve u liticama je ulaz u manju peinu s prapovijesnim
nalazima.9 Staza od lokve nastavlja dalje prema sjeveru te
vrlo brzo skree na istok prema unutranjosti Mosora. Iznad
spomenutih litica, takoer zapadno od prijevoja, nalazi se
vea gradina poznata u literaturi pod nazivom Kapina.10
Sudei prema njezinu smjetaju, pogledu s nje i
povrinskim keramikim nalazima, gradina je imala strateko znaenje tijekom prapovijesti (kasno bronano/
eljezno doba), antike (kasna antika) ali i srednjega vijeka.
Gradina zauzima izdueni plato dimenzija oko 70/80 x
40 m koji sa sjeverne i zapadne strane brani prapovijesni
nasip - bedem. Na zapadnoj strani sauvana su dva reda
bedema od kojih je onaj vanjski jo djelomino sauvan
u izvornoj irini od 1,5 do 2 metra i visini od oko 1 metra.
Naime, s te strane je najlake prii gradini stazom koja
vodi od Kuka ili manjim prilazima koji se veu na tu stazu
a koji su usjeeni u litice s june strane. Sjeverna strana
je, osim bedema od kojega je sauvan nasip, dodatno
zatiena dubokom dragom koja se odatle sputa prema

sjeverozapadu. Po vrhu sjevernoga bedema vidljivi su

tragovi zidanja vapnenim mortom to vjerojatno upuuje
na kasnoantiko razdoblje i ponovno utvrivanje starih
prapovijesnih poloaja. Istona i juna strana gradine
branjene su visokim i teko prohodnim liticama. Gradina
je, s obzirom na svoju veliinu te ostatke kua na platou,
bila naseobinskoga karaktera.11 Posebno su zanimljivi
ostatci suhozidne kue povrine oko 5 x 3 m, smjetene
uz unutranje lice zapadnoga bedema. Mogue je da je
takvih kua na platou bilo vie.
Isto tako ne smije se zanemariti ni strateko znaenje
ovoga poloaja koje je kasnije preuzela utvrda na Kuku s
koje se nadzire isti prostor kao i s Kapine, osim to se s
ove posljednje ne vidi vei dio Solina. Dakle, potpuno se
nadzire prostor od rnovnice i Stroanca preko Stobrea,
Kamena, veega dijela Splitskoga polja do Katela,
odnosno dijela Solinskoga i itavoga Klikoga polja. Od
Kapine uska staza vodi kroz udolinu koja se polako sputa
prema koti 343 istono od tvrave Kuk. Sjeverno od
donjega dijela te staze, na sjevernoj padini Mosora koja
se naziva i Makovac, nalazi se manja prapovijesna gomila
dok se i na samoj koti 343 moe naii na ulomke netipine
i amorfne keramike. Uskom stazom, koja je djelomino
usjeena u litice s june strane, moe se s toga mjesta
spustiti do Kuina.
Srednjovjekovnoj tvravi Kuk ili Gradini najlake je
prii stazom koja zapoinje ispred upne crkve sv. Luke

9 M. Zekan <1977>, str. 145-146. Ulaz je danas zarastao i u peinu je vrlo teko ui.
10 I. Babi 1984, str. 30 i 34.
11 Upozorili bismo pri tome jo jednom na spomenutu lokvu kao izdaan izvor vode i u sunim mjesecima te mogunost ispae stoke u vrtaama, dragama i
po padinama Mosora, to je i danas sluaj upravo na podruju Kapine.

75

Tusculum 2, 2009.

Slika 6
Zapadni (vanjski) bedem gradine na Kapini
(snimio Ivan Alduk)

u Kuinama te izmeu starih kua vodi prema zapadu da

bi se na zapadnoj strani brda poela uzdizati do crkvice
sv. Petra. Sadanju crkvicu teko je datirati iako postoji
mogunost da je sagraena nakon osloboenja od Turaka
u drugoj polovini XVII. stoljea, meutim biskupske je
vizitacije s poetka XVIII. stoljea ne spominju. Ispod
dananje crkve tragovi su ranije, slinih dimenzija ali s
polukrunom apsidom iji se ostatci i danas jasno vide iza
zaelnoga zida crkve. Uz to je u jedan od manjih prozora
na proelju crkve bio uzidan i ulomak predromanike
skulpture.12 Osim toga, pored stuba uz sjeverozapadni
ugao crkve uzidan je dio nadvratnika (dimenzije 85 x 30
x 22 cm) sa sauvana dva kria na prednjoj strani. Vei
kri je dimenzija 20 x 20 cm, a manji 12 x 12 cm. Oba
imaju neznatno proirene, odnosno ravaste krajeve. Dio

nadvratnika (u izvornom poloaju desni dio) nedostaje,

a i na njemu je vjerojatno bio uklesan jedan manji kri.
Nadvratnik je teko datirati pa bismo za sada okvirno
predloili rani srednji vijek s obzirom na ve spomenuti
nalaz predromanike skulpture.
Tvrava Kuk sastoji se od dva dijela. Donji dio smjeten
je u prolazu izmeu litica Mosora.13 Taj svojevrsni plato
zatien je bedemima s june, zapadne i sjeverne strane.
Zapadni bedem se prua preko litica, a istona strana
je zatvorena visokom liticom na vrhu koje je gornji dio
tvrave. Ulaz u donji dio vjerojatno se nalazio na junom
bedemu. On zatvara prolaz izmeu litica te se penje na
zapadni greben tvrave. Otprilike iznad crkvice sv. Petra
bedem kratko mijenja smjer prema sjeveru i nestaje na
strmim zapadnim liticama. Na tom je dijelu visok gotovo 7
m. Djelomino su mu na unutranjoj strani vidljivi temelji.
Zapadni pristup tvravi brane veim dijelom neprohodne
strme litice. Na sjevernom dijelu teren se sputa, a u
grebenu se otvara relativno pristupaan prilaz zbog ega
je na tom mjestu takoer podignut bedem. Taj se spaja
sa sjevernim, najbolje sauvanim bedemom tvrave.
Sauvan je u cjelokupnoj duini od oko 27 m i gotovo
izvornoj visini od 5 m s vanjske strane, a irina mu je u
prosjeku 0,65 m. S unutranje strane sauvani su tragovi
greda za skelu ili greda koje su nosile drveni ophod.

Slika 7
Ulomak nadvratnika s krievima kod crkve sv. Petra
(snimio Ivan Alduk)

12 Crkva sv. Petra obnavljana je poetkom devedesetih godina, naalost na brzinu i vrlo nestruno, te je tom prilikom gotovo u potpunosti poruena. Obnova
nije ukljuila niti osnovne istrane radove koji bi vjerojatno donijeli nove podatke o crkvi i njezinoj okolici. Prema autorovu saznanju ulomak s pleterom danas
se nalazi u crkvi.
13 Buli biljei toponim Zagradina, to zapravo vie odgovara smjetaju i nainu gradnje tvrave ograivanjem (zagraivanjem) prostora izmeu litica.

76

Ivan Alduk
Tvrava Kuk iznad Kuina

Slika 8
Ostatci jedne od kua u donjoj utvrdi (snimio Ivan Alduk)

Slika 9
Ostatci sjevernoga dijela gornje utvrde. U pozadini klika tvrava (snimio Ivan Alduk)

77

Tusculum 2, 2009.

Unutar tvrave vidljivo je najmanje jedanaest kua,

iako je mogue da ih je bilo vie.14 Kue su raene suhozidnom tehnikom od veih i grubih kamenih blokova
pa su im zidovi iroki i do 1 m. Sauvani su donji dijelovi
zidova do visine od oko 1 m. Dimenzije kua su razliite
(10 x 5 m, 6 x 3 m), a sve imaju samo jednu prostoriju i ulaz
u jednom od kutova graevine. Pojedine su naslonjene
na visoku zapadnu liticu. Gradnju ovih kua vjerojatno
moemo vezati za naseljavanje i skrivanje okolnoga
stanovnitva u tvravu, to nam je potvreno u izvorima
iz XVI. stoljea.
Drugi i vii dio tvrave smjeten je na kamenom hrptu
istono od donje utvrde. S ovoga najvieg dijela tvrave
prua se dojmljiv pogled na gotovo itav prostor od
Poljica i rnovnice, preko Stobrea i istonoga dijela Splita
do Solina i Klisa te na more izmeu Braa, olte i Splita kao
i na dio Katelanskoga zaljeva. S obzirom na to jasno je da
je tvrava imala izuzetno strateko znaenje.
Gornja utvrda je pravokutna graevina smjetena
na vrhu strmih litica koje su na istonoj i zapadnoj strani
potpuno okomite. Sastoji se od dva dijela. Sjeverni dio je
graevina unutranjih dimenzija oko 13 x 5,8 m. Zidovi
su debeli u prosjeku oko 0,7 m i s unutranje strane su
mjestimino sauvani do visine od oko 2,5 m dok su s
vanjske strane znatno vii. Tragove poda mjestimino
prepoznajemo na isklesanu i zaravnjenu ivcu. Na
zidovima je sauvano nekoliko pukarnica te tragovi
meukatne konstrukcije, odnosno nekoliko otvora za
grede. S obzirom na izneseno te nalaze kupe kanalice
moemo pretpostaviti da je graevina izvorno imala
prizemlje, kat i potkrovlje te dvoslivni ili etveroslivni krov.
Sjeverni dio graevine odijeljen je od ostatka zidom, a u
njegovu sjeverozapadnom uglu nalaze se ostatci manje
cisterne sauvanih unutranjih dimenzija 1,8 x 2,7 m te
sauvane dubine od oko 1,8 m. Zidovi su debeli izmeu
0,35 m i 0,55 m, a na njima je mjestimino sauvano
nekoliko slojeva crvenkaste buke s komadiima lomljene
opeke. Zadnji vanjski sloj je vrlo fin i tanak.
Na manje od 1 m od istonoga zida cisterne u ivcu su
usjeena dva kruna otvora promjera oko 0,3 m i dubine
oko 0,5 m. Svrha tih otvora za sada je nejasna.
Juni dio gornje utvrde vrlo je loe sauvan. Najbolje
je vidljiv zapadni zid dok su ostali sauvani samo u
tragovima po stijenama. Pod je i ovdje nastao klesanjem
ivca. U sjeverozapadnom kutu ovoga dijela gornje utvrde
sauvano je nekoliko stuba usjeenih u kamen koje se

Slika 10
Cisterna u gornjoj utvrdi s krunim otvorima
(snimio Ivan Alduk)

sputaju prema zapadu i zavravaju na rubu litice ispod koje

je donja utvrda. S obzirom da se na istoj litici prepoznaje
jo nekoliko intervencija na stijeni (poravnanja, otvori,
udubine), moemo pretpostaviti kako je ovdje stajala
drvena konstrukcija koja je sluila kao komunikacija izmeu
donje i gornje utvrde izmeu kojih je visinska razlika oko
15 m. Inae, svaka druga komunikacija podrazumijevala bi
izlazak iz tvrave i penjanje preko litica juno ili sjeverno od
gornje utvrde. Sukladno tome moemo pretpostaviti da je
juni dio gornje utvrde sluio kao svojevrsni pretprostor
sjevernom i bolje sauvanom dijelu.
Uzevi u obzir navode iz izvora, gornju utvrdu bismo
mogli izjednaiti s pojmom guardia, u znaenju straarnica ili promatranica. Posebno se to odnosi na
izvjetaj I. Maura iz godine 1520. koji spominje kako je na
Kuku nekada boravio jedan kaporal (kaplar) s plaom od
jednoga dukata. Ovaj citat kao i povrinski nalazi keramike
iz druge polovine XV. stoljea pomau nam pri datiranju
gornje utvrde na Kuku. Smatramo stoga da je gornji dio
utvrde neto raniji te da je sagraen u drugoj polovini XV.
stoljea.
S obzirom da je ovaj prostor u to vrijeme pripadao
splitskoj komuni, kao razlog za gradnju tvrave ne

14 Obilazak tvrave oteavaju velike gomile kamena te poruena i spaljena stabla.

78

Ivan Alduk
Tvrava Kuk iznad Kuina

Slika 11
Gornja utvrda sa sjeverne strane (snimio Ivan Alduk)

smijemo iskljuiti este sukobe Mleana i hrvatskougarskih velikaa i banova oko oblinjega Klisa. Meutim,
vjerojatnije je da se tvrava na Kuku gradi zbog sve
prisutnijega zajednikoga neprijatelja, Turaka.15 Njihovi
napadi na dalmatinske gradove zapoinju ve koncem
godine 1468.
U svibnju 1471. Turci i Morlaci po vodstvom Ajas-bega
pustoe splitsku okolicu. Unato potpisanom miru (1479.
1499.) prema kraju XV. stoljea ovakvi upadi i pljake
postaju sve ei.16
Mletaka uprava e na ovo stanje odgovoriti brojim
mjerama poput uvoenja novih slubi izvidnika i pijuna,
organizacije lakoga konjanitva - stratiota, gradnje
brojnih straarnica i dojavnih postaja.17 Osim toga, gradit
e se i jaa utvrenja. Tako e vjerojatno sedamdesetih
i poetkom osamdesetih godina XV. stoljea potaknuti
gradnju utvrde na Zadvarju, a godine 1500. trogirska

komuna zapoet e gradnju utvrde Znoilo kod Prgometa.18

Starije utvrde se nastoje ojaati i popraviti, kao to je to
sluaj s omikim Starigradom i Visuem.19 Neto kasnije,
vjerojatno na samom poetku XVI. stoljea, gradi se i
utvrda na splitskom Kamenu.20 U ovaj sloj utvrivanja
iz druge polovine XV. i poetka XVI. stoljea moemo
ubrojiti i utvrde uz katelansku obalu od Barbarinca
prema Trogiru, zaetke dananjih Katela.21
Utvrda na Kuku je samo jedno u nizu utvrenja
kojima je zadaa braniti mletake posjede i dojavljivati
upade neprijatelja. Ubrzo ona postaje i sigurno utoite
stanovnika oblinjih sela. S obzirom na svoju poetnu malu
povrinu na vrhu strmoga grebena, vjerojatno se vrlo brzo
pojavila potreba da se zatvori, odnosno utvrdi i prostor
s istone strane gornje utvrde. Slinost u nainu gradnje
bedema gornje i donje utvrde svakako postoji. Posebno
se to odnosi na itavu gornju utvrdu te sjeverni i zapadni

15 Zanimljivo je radi usporedbe spomenuti dozvolu izdanu trogirskim plemiima Jerolimu i Nikoli Vitturiju 11. studenoga 1487. kojom im se doputa gradnja
katela u dananjem Katel Lukiu. Utvrdu grade radi obrane od provala podanika ugarskoga kralja, ali i Turaka. Takvih primjera ima vie.
16 L. Kati 1962, str. 326-332; M. unji 1967, str. 86-87; L. Kati 1971, str. 105.
17 G. Praga 1981, str. 171-174.
18 I. Babi 1984, str. 126; I. Alduk 2005, str. 225.
19 V. Kovai 2002, str. 77-79, 83-84.
20 D.Kekemet 1980, str. 120-124.
21 V. Omai 2001, str. 151-196.

79

Tusculum 2, 2009.

Slika 12
Ulomci keramike (druga polovina XV. stoljea) s gornje
utvrde (snimio Ivan Alduk)

bedem donje utvrde koji su graeni pravilno uslojenim

klesanim kamenom s ispunom (gotovo opus quadratum).
Prilikom gradnje koristila se drvena skela o emu svjedoe
ostatci otvora za grede. Gornji dio sjevernoga bedema
zidan je neto drukijim ali isto tako pravilno klesanim
kamenom, to moe upuivati na popravke bedema. Juni
bedem donje utvrde je graen drukije; kamen je znatno
grublji, a dijelovi na vanjskom licu su podignuti u suho.
U jugozapadnom kutu ovoga bedema u ispuni zida vidljivi
su ostatci drvene armature zida.
Gradnju samih kua unutar donje utvrde za sada
moemo datirati u poetak XVI. stoljea, tonije u prva tri
desetljea toga stoljea, dakle u vrijeme kada vojna posada
vie ne boravi na tvravi te ona do turskoga osvajanja
ostaje u rukama okolnoga stanovnitva kojemu slui kao
refugij. Nastanak kua bismo vezali uz navode citiranih
izvora prema kojima je okolno stanovnitvo u to vrijeme
boravilo u tvravi te se brinulo o njezinoj obrani. Upozorili
bismo pri tome i na sline kue koje su za sada utvrene
na poloajima srednjovjekovnih i ranonovojekovnih sela
na podruju Poljike kneevine ili Vinia kod Trogira te
Drvenika.22
Naravno, iz ovoga je oito da mletaka uprava ve
poetkom XVI. stoljea nije bila u mogunosti (ili nije
imala interesa) voditi brigu o tvravi na Kuku. Stoga je i

preuzimaju okolni seljaci. Da tvrava nije bila u mletakim

rukama svjedoi i epizoda prognanoga klikog popa
imuna. Nakon godine 1536. Kuk i okolica sve su vie
turski nego mletaki teritorij, a esto su i niija zemlja,
to e dovesti i do propadanja tvrave.
Pitanje ranije utvrde na Kuku (prapovijesne gradine,
kasnoantike utvrde, ranije srednjovjekovne utvrde)
ovoga puta ostaje nerijeeno. Izuzetan strateki poloaj,
postojanje ranosrednjovjekovne crkve i povrinski nalazi
prapovijesne keramike upuuju na postojanje ranijih
fortifikacija, ali u izvorima razvijenoga i kasnoga srednjeg
vijeka, kojih je za ovo podruje sauvan vei broj, utvrda
se ne spominje.23 Meutim, u tim izvorima je toponim
Kuk (u razliitim inaicama) istaknut kao dominantna
toka u prostoru. Istraivanje na samoj tvravi i na gradini
Kapini sigurno bi nam dali odgovore na ovo pitanje te na
pitanje odnosa ovih dvaju punktova. Kapina je sigurno
bila naseljena tijekom prapovijesti, kasne antike i, vrlo
vjerojatno, srednjega vijeka.24
Osim nabrojanoga, budua istraivanja bi se trebala
dotaknuti utvrde na Kuku u kontekstu irega podruja
klike tvrave. Naime, fortifikacija kao to je Klis tijekom
svoga trajanja imala je brojne oi i ui, odnosno sustav
manjih utvrenja, straarnica i promatranica s kojih joj
se dojavljivala opasnost i koje su umnogome oteavale
napad na tvravu.25
Tijekom srednjega i ranoga novog vijeka to su utvrda
u Gradini, utvrda kod Gospina otoka i mosta u Solinu,
utvrda na Ozrini (Mihovilovii), kula iznad Od izmeu
Markezine i Bobanove grede te vjerojatno utvrda na Kuku.
Naravno, postoje primjeri za ovakav sustav u klikoj okolici
tijekom prapovijesti i kasne antike. Ovakav nain obrane
pokrivao je znatno ire podruje od neposredne okolice
jedne utvrde i u ovom sluaju se vjerojatno prostirao
dosta daleko u unutranjost, ali i prema obali.
Ovaj tekst mali je prilog poznavanju solinske prolosti.
Nadamo se nastaviti rad na ovoj temi i u budunosti.
Odgovori na ovdje samo naznaena pitanja i nedoumice
svakako bi pridonijeli jo boljem poznavanju izuzetno
bogate solinske srednjovjekovne batine.

22 T. Buri 2000a, str. 46-52; T. Buri 2000b, str. 62-65; V. Delonga <2005>, str. 235. Ostataka ovakvih i slinih naselja nalazi se na terenu znatno vie nego ih je
spomenuto u strunoj literaturi. Nedavno je jedno istraivano na poloaju Babe kraj Trogira. Istraivanje se pokazalo potpuno opravdanim i arheoloki vrlo
zanimljivim.
23 L. Kati 1955.
24 Mogue je da se na nju smjestilo i jedno od srednjovjekovnih sela koja se spominju na prostoru izmeu Solina i rnovnice.
25 S druge strane, u sluaju da neprijatelj zauzme takva mjesta, obrana samoga Klisa bila bi znatno oteana. Primjer za to je utvrda u Gradini koju Turci grade
nekoliko godina prije nego zauzimaju kliku tvravu i iz nje ometaju dovoenje pomoi u Klis. Krui je utvrdu na kraju poruio.

80

Ivan Alduk
Tvrava Kuk iznad Kuina

Slika 13
Sjeverni bedem donje utvrde izvana (snimio Ivan Alduk)

Slika 14
Vanjska strana jugozapadnoga kuta bedema donje utvrde (snimio Ivan Alduk)

81

Tusculum 2, 2009.

Literatura
I. Alduk 2005

Ivan Alduk, Uvod u istraivanje srednjovjekovne tvrave Zadvarje, Starohrvatska prosvjeta 32,
Split 2005, 217-235.

I. Babi 1984

Ivo Babi, Prostor izmeu Trogira i Splita, Trogir 1984.

F. Buli 1984

Frane Buli, Izabrani spisi, Split 1984.

T. Buri 2000a

Toni Buri, Arheoloka topografija otoka Drvenika i Ploe, Starohrvatska prosvjeta 27, Split 2000,
35-54.

T. Buri 2000b

Toni Buri, Vinia - rezultati rekognosciranja, Starohrvatska prosvjeta 27, Split 2000, 55-66.

V. Delonga <2005>

Vedrana Delonga, Lokalitet: Regija Poljica, Hrvatski arheoloki godinjak 1/2004, Zagreb
<2005>, 234-236.

V. Firi 2001

Valter Firi, Klis na starim crteima, gravurama i fotografijama, Klis 2001.

Lj. Karaman 1940

Ljubo Karaman, Iskopine drutva Bihaa u Mravincima i starohrvatska groblja, Zagreb 1940.

L. Kati <1950>

Lovre Kati, Topografske biljeke solinskog polja, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku
LII/1935-1949, Split <1950>, 79-96.

L. Kati 1955

Lovre Kati, Selo Kuine i trinaest isprava o Sutikvi, Starohrvatska prosvjeta 4, Split 1955, 141-169.

L. Kati 1962

Lovre Kati, Veze primorske Dalmacije kroz kliki prolaz od prethistorije do pada Venecije, Starine
JAZU 51, Zagreb 1962, 267-432.

L. Kati 1971

Lovre Kati, Solin VII-XX. st., Prolost i spomenici Solina, Solin 1971, 45-136.

D. Kekemet 1980

Duko Kekemet, Splitska utvrda Kamen, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 22 (Fiskoviev
zbornik II), Split 1980, 120-136.

V. Kovai 2002

Vanja Kovai, Tvrave na donjoj Cetini u obrani omikog komunalnog teritorija, Omiki ljetopis
1, Omi 2002, 73-90.

I. Marijanovi 1992

Ivana Marijanovi, Tvrava Kuk iznad Kuina. Arheoloka mjesta i spomenici, Starohrvatski Solin,
Split 1992, 162.

. Miki 1990

eljko Miki, Antropoloki profil srednjovjekovne nekropole u Mravincima kod Splita, Vjesnik za
arheologiju i historiju dalmatinsku 83, Split 1990, 225-232.

V. Omai 2001

Vjeko Omai, Katela od prapovijesti do poetka XX. stoljea, Katela 2001.

G. Praga 1981

Giuseppe Praga, Storia di Dalmazia, Roma 1981.

M. unji 1967

Marko unji, Dalmacija u XV. stoljeu, Sarajevo 1967.

M. Zekan <1977>

Mate Zekan, Novi arheoloki nalazi u peinama srednje Dalmacije, Vjesnik za arheologiju i
historiju dalmatinsku LXX-LXXI/1968-1969, Split <1977>, 137-147.

82

Ivan Alduk
Tvrava Kuk iznad Kuina

Summary
Ivan Alduk
The Fortress of Kuk above the Village of Kuine
Key words: fortress of Kuk, Kuine, Solin in 16th and 17th centuries
After quite a long period of time, the article once again calls attention to the Medieval
fortress of Kuk, situated above the village of Kuine. In spite of the numerous and detailed
sources related to the area of the villages of Kuine and Mravince, originating from the 12th to
the 15th centuries, the fortress of Kuk is mentioned relatively late - only in the first half of the
16th century. The fortress consists of two parts. The lower one is situated in a pass between
the craggs of Mount Mosor, whereas the upper one is situated on the rocky ridge, east of the
lower one. From this, the highest, part of the fortress there is an impressive view to almost
the entire area from Poljica and rnovnica, to Stobre and the eastern parts of Split, to Solin
and Klis, and the sea between the islands of Bra and olta and Split, as well as to a part of
the Katela Bay. This kind of location clearly indicates the exceptional strategic significance
of the fortress. From the 1530s till the year 1648, Kuk and its surroundings gradually became
a Turkish rather than a Venetian territory, often making a no man's land, that will bring to
its decay.
Given the information contained in the sources and the ceramic finds, we deem the
upper part of the fortress to be somewhat older, built in the second half of the 15th century,
as a Venetian response to the growing Turkish invasions towards the coast. The lower fortress
can be concurrent with the upper one, whereas the houses preserved in it may be dated to
the early 16th century.
The issue of an earlier fortification on Kuk (prehistoric hill-fort, late Classical fortification,
earlier Medieval fortification) remains unsolved this time. The exceptional strategic
significance, the early-Medieval church with stone furniture, the prehistoric ceramics found
on the surface, existence of a large multi-layered site (prehistory, late Classical period, Middle
Ages?) at the Kapina hill-fort and the locality of Makovac, east of Kuk, indicate existence of
earlier fortifications and settlements at this, easternmost, slope of Mount Mosor.

83