STRUČNI IZVJEŠTAJ

IZVJEŠTAJ O ARHEOLOŠKOM NADZORU TIJEKOM

GRAĐEVINSKIH RADOVA UREĐENJA ŠETNICE OKO ZIDINA STAROG GRADA MOŠĆENICE

U Lovranu, 30.10.2017. mag. archaeol. Mario Zaccaria

KAZALO

UVOD.........................................................................................................................................3

Povijesni i zemljopisni kontekst.................................................................................................4

Nadzor.........................................................................................................................................7

ZAKLJUČAK..........................................................................................................................13

ZNANSTVENA BIBLIOGRAFIJA........................................................................................14

PRILOG...................................................................................................................................16
UVOD

Temeljem Autorskog ugovora između neovisnog istraživača i magistra arheologije Mario

Zaccaria i Općine Mošćenička Draga sklopljenog dana 17.05.2016. povodom građevinskih
radova na šetnici oko bedema grada Mošćenice unutar zaštićene zone A kulturno-povijesne
cjeline naselja Mošćenice (oznaka dobra u Registru kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture:
Z-2694, br.reg. N 193 Klasa: 612-08/06-06/0165; Ur.br.: 532-04-01-1/4-06-21, od
23.03.2003.g., broj katastarskih čestica 893/27 i 893/31 k.o. Mošćenice, Mošćenička Draga)
potpisnik ovih redaka je angažiran da nadgleda radove i izradi Stručno izvješće. Građevinski
radovi su krenuli od 14.03.2017. te trajali do 17.08.2017. s prekidima koje su odredile
nepovoljne vremenske okolnosti ili lokalne manifestacije predviđene u ljetnim mjesecima.

3
POVIJESNI I ZEMLJOPISNI KONTEKST

Područje Liburnije bilo je naseljeno još u paleolitiku o čemu svjedoče brojni speleološki
lokaliteti i arheološki nalazi na obroncima Učke1. Mošćenice su srednjevjekovni grad,
barokiziran u 17. i 18. stoljeću (sl.1), koji je sadašnji oblik dobio u 19. stoljeću, a pretpostavlja
se da su naseljene od prapovijesti te su primjer lokaliteta u kojem kontinuirano traje život.
Smještene su na uzvisini od 173 m nad Jadranskim morem. Nalaze se na geostrateškom
položaju između Vodne ili Potoške Drage (gdje se nalazila plodna zemlja, tekuća voda i
pristanište), Drage Sv.Ivana (isto s tekućom vodom i s pristaništem) i Grabrove s Perunom
kao ekonomsko zaleđe sa šumama, plodnom zemljom i pašnjacima. Ne znamo sa sigurnošću
ako su Mošćenice bile nastanjene u Brončano i Željezno doba upravo radi gore spomenutog
kontinuiteta života koji je negirao najstarije faze, ali za to postoje indicije u usporedbi sa
geostrateškom lokacijom i analogijom sa drugim liburnijskim središtima na uzvisini2. U
neposrednoj okolici Mošćenica znamo za najmanje dva prapovijesna visinska naselja, Gradac
na Grabrovi i Gradac južno od Peruna3.

Za razdoblje antike i kasne antike nemamo konkretne podatke o Mošćenicama osim da je

cijelo područje od 1.st.pr.Kr. do kraja antike pod rimskom4, a onda pod bizantskom vlašću na
što ukazuju zbjegovi liburnijsko-romanskog stanovništva u pećine Potoške i Lovranske drage i
na uzvisine kao Gradac na Sisolu sa crkvicom Sv.Ivana od Grka5. U zaseocima iz Mošćeničke
Drage postoji predaja o „grčkim fratrima“ koji su živjeli u Druškoj peći6. Ovo područje je bilo
sastavni dio Liburnie tarsaticaensis (spomenuta u Anonimnom Ravenljaninu iz 6. stoljeća) za
koju se smatra da je bila bizantska enklava ili autonomna politička tvorevina nastala slijedom
rasapa antičkoga svijeta. Taj zbjeg lokalnog stanovništva na uzvisine i pećine prouzročili su
Slaveni u 7. stoljeću svojim agresivnim dolaskom. Nadalje, osim brda Perun koji označava
vrhovnog boga slavenskog panteona, nemamo materijalnih potvrda Slavena/Hrvata u prva
dva stoljeća do kršćanstva jer su došljaci koristili već postojeću infrastrukturu. Najbliže
starohrvatske nekropole su one u Žminju i Vinodolskoj dolini radi čega možemo potvrditi da
je i ovo područje naseljeno Slavenima.

Godine 799. Stanovnici Tarsatike ubijaju u zasjedi franačkog vojvodu Eriha negdje kod
antičke Laurane nakon čega već 800. godine nastupa franačka osveta u vidu uništavanja
Tarsatike i zauzimanja ovog područja pod franački utjecaj. Godine 821. Knez Borna za svoje
zasluge u borbi protiv kneza Ljudevita Posavskog biva nagrađenim titulom dux Dalmatiae
atque Liburniae te područje Mošćenica kao takvo ulazi u hrvatsku državu sve do sredine 12.
stoljeća kada arapski geograf Idrizi spominje „Bakar (...) dolazi kao prvi grad zemalja

1
MAGAŠ 2008, 33; BLEČIĆ KAVUR, KOMŠO, 2015.
2
BURŠIĆ-MATIJAŠIĆ 2000, MARCHESETTI, 1903.
3
Uzgred rečeno, jedan od stanovnika je autora ovog izvještaja zaustavio u Mošćenicama pod Ladonjom i
pohvalio se pronalaskom bronnčanodobnog koplja u „tumulima u okolici“ te isto dao na uvid.
4
STARAC 2000, 16.
5
U Brseču, u podrumskoj prostoriji zvonika crkve Sv.Jurja, nađena je jedna kasnoantička amfora u fragmentima
(ZACCARIA 2013).
6
Riječ je o ranobizantskim, a ne o helenističkim Grcima (STARAC 1994, 11).

4
Hrvatske“7. Za Hrvatsko kraljevstvo prostor između Brseča i Rijeke izgubljen je između 1102.
i 1153.g. kada potpada pod njemačku vlast, odnosno Devince. Posjede Devinaca 1399.g.
smrću Hugona Devinskog nasljeđuju Walseeovci. U Hugonovom testamentu iz 1374.
Mošćenice su opisane oznakom kastel (chastell). Wolfgang Walsee 1466.g. prepušta
nasljedstvo caru Fridriku III, te su od tada Mošćenice u nasljednim zemljama Habsburgovaca i
u sastavu Habsburškog carstva odnosno Austro-ugarskog carstva sve do 1918. godine.

Mošćenice se spominju, kao što smo rekli, po prvi put 1374., kada su kao samostalna
komuna bile u sklopu Kastavske gospoštije, a više podataka nalazimo u urbaru između 1390.
i 1405. te u Listini o razvodu iz 1395., glagoljicom ispisan dokument o reviziji granica između
Mošćenica i Kožljaka. Valvasor u svom djelu Slava Vojvodine Kranjske, objavljenom
1689.godine, u 60.poglavlju 2. knjige opisuje Mošćenice kao „trgovište“ (marcht), a Brseč kao
grad8, iako iz povijesnih izvora proizlazi da su Mošćenice bile veće, a po urbarijalnim
davanjima odmah iza Kastva9. Međutim ta predožba zadržala se i na Florijančičevoj karti iz
1744.g. kada su Mošćenice opisane kao gradić (oppida), a Brseč kao grad (civitates)10.

Dioba Istre na mletački i austrijski dio učinilo je od mošćeničkog područja pogranično

područje te je Istru gurnula u stalne ratne sukobe. 16.i 17.sotljeće su doba nemira. Godine
1508. mletačko brodovlje ulazi u Kvarner te prisiljava na predaju Rijeku, Trsat, Kastav,
Mošćenice i Brseč. Tijekom Uskočkog rata (1615-1618) Istra je pretrpijela ogromnu štetu11.
Mošćenice su okupirali mletačko vojnici i evakuirali ih u Srpnju 1618., osam mjeseci nakon
što je sklopljen mir u Parizu.

God. 1637. Mošćenice dobile su gradski statut te Isusovci ulaze u posjed Mošćenica sve do
ukinuća reda 1773.godine. U naselje se ulazilo s južne, jedine pristupačne strane. Tu se
nalaze 1642.g. obnovljena gradska vrata koja sa zapadne strane štiti kvadratna kula. Pred
vratima se nalazi loža (Stražnica). Naseljem dominira masivni zvonik i trobrodna župna crkva
sv. Andrije. Crkva je isprva bila jednobrodna, a proširena je u 18.st. slijedom aktivnih
Isusovaca koje su slične građevne napore imali i drugdje na Kvarneru, od čega su riječka
Rotonda i Crekvina u Kastvu najeklatantniji primjeri. Mošćenice su ucrtane u Prvoj vojnoj
izmjeri (1784-1785) te su tamo prikazane kao grad unutar zidina sa samo dvije crkve van
bedema (vjerojatno grobljanska crkva Sv.Bartula i Sv.Roka i Sebastijana).

Ističu se kuće s reprezentativnim pročeljima: kuća Negovetić-Dešković iz XVI.st. i kuća

Negovetić iz 1770.g. Izvan gradskih zidina nalaze se crkvice s karakterističnim trijemovima:
svetih Sebastijana i Roka s poč. XVI.st. i sv. Bartola iz 1628. Naselje je opasano zaštitnim
bedemom, odnosno nizom kuća koje su se naslonile na gradske bedeme u trenutku kada

77
MARGETIĆ 1994, 33.
8
MELEM HAJDAROVIĆ 2011.
9
JAKŠIČ N., BRAUN A. 2008, 19.
10
MAGAŠ 2008, 39.
11
U ratu je ubijeno 30–50% stanovništva i 90–99% stoke, porušeno ili spaljeno 60–90% kuća, napušteno 90–
98% zemljišnih površina. Potaknuo je mnogobrojna unutarnja migracijska kretanja. Suvremenici su ga smatrali
pravom katastrofom, a njegove su se posljedice još dugo osjećale u čitavoj Istri (BERTOŠA

5
obrambene zidine više nisu bile korisne krajem 18. i početkom 19. stoljeća, a predstavljale su
odličan oslonac za nadogradnju kuća12.

Groblje na Kosnici je prestalo s korištenjem 1782. godine. Prema austrijskim sanitarnim

odredbama nakon kraja sedamdesetih godina 18.st. primijenjene su brojne mjere u cilju
zdravstvene zaštite stanovništva među kojima je i izmještanje groblja izvan gradskih zidina.
Isto vrijedi za Brseč, Lovran, Veprinac, Kastav, Rijeku i Senj13.

Slika 1. Veduta Mošćenice, bakrorez Andreasa Trosta iz J.W.Valvasor, „Topographia Ducatus

Carnioale Modernae“, Bogenšperk na Kranjskem iz 167914.

12
Utjecaj je to prosvjetiteljskog razdobolja pojačanog za vrijeme Napoleonskih ratova kada su mnogi su
gradovi odustali od vlastitih gradskih bedema te su ih premostili (i time sačuvali), uništili ili uklopili u stambene
jedinice. S ideološke strane gradski bedemi smatrani su kao simboli Anciene Regima, a mošćeničko područje je
bilo pod okupacijom Francuza od 1806. do 1814.g.
13
SENČIĆ 2008, 102.
14
Nužno je napometi kako je bakrorez napravljen po Valvasorovom crtežu poslanom Andreasu Trostu te je
izvor druge ruke.

6
NADZOR

Prostorni zahvat radova na obnovi šetnice odvijao se na česticama 893/31 i 893/27, javno
dobro na opću uporabu u vlasništvu RH, zavedeno pod „ceste i putevi“. Radi lakše prostorne
orijentacije treba objasniti da je šetnica podijeljena na 5 segmenata, a predmet građevinskog
pothvata bili su segmenti 1, 3 i 4 (sl.2). Segmenti 3 i 5 nisu bili predmet radova.

Segment 1 spada u česticu 893/31 površine 155m2 (sl.3) i predmet radova je samo njegov
sjeverni dio koji je ujedno južni dio šetnice. Segmenti 3 i 4 (sl.2) spadaju u potpunosti pod
česticu 893/27 veličine 496 m2 (sl.4) i nalaze se na sjevernom djelu Mošćenica.

Slika 2. Segmenti obojeni u crveno 1, 3 i 4 bili su obuhvaćeni građevinskim radovima. Mjerilo

1:200 (GLUŠICA, izvedbeni projekt).

7
 Slika 3. Prikaz čestice 893/31 u plavoj boji (izvor: katastar.hr)

Slika 4. Prikaz čestice 893/27 obojana u plavo (izvor: katastar.hr)

8
Na početku treba napomenuti da do 8. Rujna 1971. godine stanovnici unutar starog grada
Mošćenice nisu imali riješenu kanalizaciju, vodu ni rasvjetu. Do te godine ni okolni plato zvan
Pjaca izvan starog grada nije bio asfaltiran. Put šetnice je bio onaj isti iz 1971. godine kada su
Mošćenice dobile vodovodnu i kanalizacijsku mrežu s kolektorom15. Od tada se situacija na
šetnici nije bitno izmijenila, oborinske vode su napravile tragove u betonu, a nebriga oko
održavanja okolnih vrtova je učinilo da s vanjske strane šetnice mjestimično zabuja bršljan.

Segment 1 (sl.2) počinje od ulaza na šetnicu istočno od lože16 (Stražnice), po nizu stepenica
(dugom 7 m) koji se spušta za 4 metara prema moru te zavija ubrzo na sjever-istok gdje
imamo relativno ravan dio s pokojom stepenicom. Od tog djela staza skreće na sjevero-
zapad do ulaza na vanjski dio konobe „Tu Tamo“. Put cijelo vrijeme slijedi niz kuća ali je
odmaknut raznim otklonjenjima u vidu malih vrtova za oleandre i drugo mediteransko bilje ili
suhozidnih podzida terase. Segment 1 dug je sveukupno oko 85 metara i širok između 2.75 m
i 3.65 m. S donje strane segmenta nalaze se privatni vrtovi do kojih vodi 4 puta. Raslinje od
bršljana koje je godinama raslo po stijenkama vrtova i zidova uzduž šetnice je uklonjeno.
Vanjski zidići, bez veće povijesne vrijednosti, od kamenog lomljenca vezani cementnom
žbukom na segmentu 1 su isto prerađivani i nadograđeni tijekom radova. Devet otvora za
šahte ukazuje na to da će se ispod betona (dubine 15 cm) nalaziti moderni nasuti sloj s
obzirom na cijevi koje povezuju te otvore. Nakon što je uklonjen sloj asfalta uslijedio je po
cijelom tom dijelu šetnice sloj crveno-smeđe zemlje s lomljencima manje i srednje veličine
nasut kao preparacija za završni sloj betona. U tom sloju nalazi se moderni otpad pomiješan s
prevalentno novovjekim materijalom što znači da je formiranje ovog sloja recentno. U sloju
crveno-smeđe zemlje nalazimo na željezne predmete:: škare, ključevi, kračuni od vrata,
čahure od metaka, čavli, žlice i vilice, dječja igračka automobil, vrh krampa, jugoslavenski
dinari i jedna mletačka bakrena kovanica17 s početka 18.st (u Prilogu sl.15). vidno izlizana od
korištenja. Od staklenih predmeta: pivske flaše, farmaceutske bočice i epruvete, stijenke
fragmenata staklenog modernog posuđa itd. Od koštanih predmeta nailazimo na uobičajene
fragmentirane životinjske kosti domaćih životinja (pile, krava, svinja...). Keramički nalazi
ukazuju na primjere dna majoličkih vrčeva, engleskih tanjura s kraja 19. stoljeća, glaziranih
tanjura te uobičajenu kuhinjsku keramiku (u Prilogu, sl.7,8 ), ali ispremiješanu sa novijim
građevinskim materijalom (crijep, opeka). I jednu glinenu pipu chioggiottu18 (u Prilogu sl.8) iz
perioda 2 (1750-1850).

15
FRANKOVIĆ 2008, 149.
16
Kako je lokalitet elipsoidnog oblika opis lokacije ići će od lože prema dnu Kosnice, znači u suprotnom smjeru
kazaljke na satu.
17
Kovana za vrijeme dužda Alvise II Mocenigo, vladao 1700-1709.
18
BEKIĆ 2000, 261.

9
Slika 5. Sonda 1. Probna sonda na kraju segmenta 1.

Slika 6. Sonda 1. Probna sonda na kraju segmenta 1.

10
Kako zahvat nije predvidio dublji doseg tako se nije uspjelo doći do starijeg materijala koji bi
po sili prilike trebao biti ispod19. Naime, radovi su dosegli maksimalnu dubinu do 0,70 m
samo uz vanjski zidić gdje se proveo kanal za cijev za struju (širine 0,40 m). Na preostaloj
širini radnici su otklonili materijal maksimalno 0,40 m u dubinu.

Pri ulazu na ljetnu terasu konobe „Tu Tamo“ iskopana je probna sonda duboka 0,90 m i
široka 0,60 m (sl. 2, 5, 6). Sonda je postavljena uz nekada suhozidni podzid (a sad vezan
cementnim mortom) visine 2 metra s priklesanim lomlijencem koji je nekoć bio dio
suhozidne međe vrta kuće u kojoj je sad ugostiteljski objekt. Takvo područje podno bedema i
kasnije podno kuća bilo je idealno za rješavanja otpada svakojake vrste, od prapovijesti do
današnjih dana. To objašnjava zašto se pronalaze samo slomljeni ili izgubljeni predmeti.

Sonda 1 nastavlja u dubini sa slojem crveno-smeđe zemlje s kamenim lomlijencem i

novovjekom keramikom te otpadom. Naime, trebalo bi ići dublje i zasigurno bi se pronašli
netaknuti kulturni slojevi jer se kameni živac očekuje tek na 3-4 m dubine od hodne površine.
Nalazi u sondi nisu iznenađujući. Željezni čavli, udice i jedan nož (u Prilogu sl. 9). Najveći dio
predstavljaju fragmenti keramičkih vrčeva i posuda s glazurom i bez (u Prilogu sl. 10), koje se
često nalazi u slojevima u liburnijskim gradovima (Grobnik, Brseč). S obzirom na glaziranu
keramiku potvrđuju se duboke veze ovih krajeva sa sjevernom Italijom u 17. i 18. stoljeću, pa
i u 16.stoljeće sudeći po keramici s majoličkom glazurom. No, treba uvijek držati na umu da
je ovaj sloj nastao početkom 70' godina prošlog stoljeća, a nalazi u njemu su sekundarno
nasuti jer su ispremiješani iz donjeg sloja koji je možda ostao netaknut.

Sonda 1 je u potpunosti istovjetna po sastavu i materijalu po sloju crveno-smeđe zemlje na

prostoru čitavog segmenta 1.

Segment 3 dug je otprilike 60 metara (u Prilogu sl.4, 5). Počinje na sjeverno-istočnom uglu
šetnice te zavija ka zapadu, uzbrdo, sljedeći pravac niza kuća. Završava kod stepenica u
privatni vrt gospodina Rubinića gdje počinje ugao zidova Kosnice.

Širina šetnice varira između 2.5 m i 3.5 m. Ispod površinskog sloja betona nalazi se isti
crveno-smeđi zemljani sloj kao i kod segmenta 1. Nedovoljno postignuta dubina (0,40 m)
spriječila je pronalazak starijeg sloja. Samo je na rubnom dijelu iskopan kanal za polaganje
struje te se tu išlo do 0,60 m dubine.

Segment 4 je najkraći od troje (sl.2). Dug je 33 m i širok između 3 i 5 m. Nalazi se na sjeveru

starog grada i proteže se u smjeru istok-zapad. Nalazi se ispod Kosnice. Nakon što je
odstranjen betonski površinski sloj od 15 cm dubine, pojavio se smeđe-crveni zemljani sloj
nastao u zadnjim građevinskim radovima vezanim uz vodovod. Rubni kanal za struju je
prokopan u dubini od 0,40 m te je dao na uvid keramičke nalaze srodne onima na segmentu
1 i 3, tj. fragmente engleskih tanjura s kraja 19.st., fragmente kuhinjske uporabne keramike,
te fragmente renesansne keramičke majolike iz uvoza (u Prilogu sl.17).

19
Olga Magaš piše o srednjevjekovnim supstrukcijama iz 11.i 12.st.

11
 Slika 7. Sonda 2 na početku segmenta 4. Vrh temelja zida Kosnice.

Na šetnici podno Kosnice, na početku segmenta 4 (u Prilogu, sl. 6, 14) iskopana je sonda 2
(sl.7) uz sam zid Kosnice. S unutarnje strane šetnice ispod zida Kosnice, gdje su najmasivniji
blokovi ugrađeni u zid, bio je naslagan otpadni moderni materijal zajedno sa zemljom koji je
uklonjen. Zatim je uklonjen bršljan koji je prekrivao čitavu površinu zida Kosnice. Iskopana je
kvadratna sonda 1 m x 0,75 m, dubine 0,50 m. Riječ je o zemljanom tamnom sloju s
nepravilnim kamenjem različitih veličina. Sve do dubine od pola metra sonda je dala moderni
otpad i nekoliko fragmenata kuhinjske keramike iz 18. stoljeća. Vidljivo je da je, nakon
otklonjenja zemlje i kamenja, izronio nepravilno izdvojen vrh temeljne stope zida Kosnice.
Prvi red kamenih blokova je izdvojen 0,35 cm od tijela zida Kosnice. Sonda je pokazala da su
za temelje korišteni nepravilni blokovi dimenzija 0,50 m x 0,35 m koji sjedaju jedno na drugo
tako što su naslagani poput stepenica. Radi se o solidnim temeljima koji idu nekoliko metara
u dubinu i koji moraju izdržati popriličnu težinu Kosnice i platoa crkve Sv. Andrije. Temelji
imaju određenu kosinu, nisu složeni ravno u dubinu, već prate kosinu brda. Sonda nije
produbljena do kamenog živca radi opasnosti od statičkih problema.

12
ZAKLJUČAK

Radovi na segmentima 1, 3 i 4 odvijali su se tako da je strojno otklonjen betonski sloj širine

15 centimetara. Ispod betona radnici su odstranili između 30 i 40 centimetara crveno-
smeđeg sloja koji je nastao početkom '70-ih godina prošlog stoljeća tijekom sveopćih radova
provođenja kanalizacijske mreže i vodovoda unutar stare gradske jezgre Mošćenica. Zato je u
tom sloju mješavina modernog materijala poput plastike i novovjeke keramike. Novovjeka
keramika vjerojatno pripada sloju koji uključuje materijal iz 16. 17.i 18 stoljeća koji se nalazi
ispod površine šetnice na većoj dubini od one dosegnute tijekom radova izgradnje
vodovodne mreže i kanalizacije. Majolički fragmenti, kuhinjska renesansna keramika ,
mletački soldo s početka 18.st i glinena pipa chioggiotta su dio tog sloja kojeg su radovi u
bivšoj državi zahvatili i pomiješali građevinskom šutom i modernim otpadom. Najstariji nalazi
na šetnici koincidiraju sa keramičkim nalazima unutar kosturnice na Kosnici (Portić). Nalazi
na šetnici i zaštitna istraživanja na Kosnici20 ukazuju na intenzivne životne aktivnosti i
korijenite promjene u 16. 17. i 18. stoljeću. U 16.stoljeću Mošćenice kao granična zona trpe
upade niskog intenziteta s mleatčkog prostora. U 17.stoljeću takvo stanje kulminira s
Uskočkim ratom (1615-1618) koji je osiromašio čitavu Istru i unazadio ju gospodarski i
demografski. Mošćenice su okupirane te vraćene Habzburškom carstvu tek u srpanj 1618,
osam mjeseci nakon potpisivanja sporazuma o miru u Parizu. U Mošćenice 1637.g. ulaze
Isusovci, koji poznati po prosvjetiteljskoj aktivnosti, pokreću građevinske radove proširenja
župne crkve sv.Andrije Apostola.

Na vanjskom rubu šetnice svih segmenata prokopan je dodatno dublji kanal (do 0,70 m
dubine, 40 cm širine) za cijev za struju. Prokopane su isto dvije sonde koje potvrđuju
homogenost sloja nastalog izgradnjom šetnice. Sonda 2 je pokazala da je temeljna stopa zida
kosnice solidna i da svakako slijedi kosinu brda, tamo se možda nalaze najstarije faze naselja.
I zato, nažalost, radovi nisu zahvatili dovoljnu dubinu kako bi se dotakli i istražii dublji slojevi
koji bi mogli otkriti genezu Mošćenica i njenih bedema. Novovjeki keramički materijal koji je
pronađen sa modernim nalazima je vjerojatno dio starijeg sloja ispod zahvata iz
sedamdesetih prošlog stoljeća, a koji je nastao tako što su stanovnici iz grada bacali razbijene
predmete i posuđe sa zidina i kuća.

Ove zadnje rečenice želim iskoristiti kako bi se zahvalio investitoru i predstavnicima Općine
Mošćenička Draga na ukazanom povjerenju. Nadalje, zahvale idu vlasniku i radnicima Fidal
d.o.o. koji su spremno pomogli svakog puta kada je zatrebalo. Konzervatorici iz
Konzerbatodskog odjela u Rijeci Dolores Čikić Oštrić na smjernicama. Stanovnicima
Mošćenica koji su osim strpljenja pokazali mnogo dobre volje s obzirom na radove u ljetnim
mjesecima te na okrijepi kojima su nas znali iznenaditi grajani Mošćenica, izvanredni i
gostoljubivi domaćini.

20
Zaštitni arheološki nadzor zbivao se tijekom građevinskih radova na platou Kosnice od srpnja do listopada
2017

13
ZNANSTVENA BIBLIOGRAFIJA

BEKIĆ, L.1999-2000. Uvod u problematiku keramičkih lula u Hrvatskoj, VAMZ, 3, 249-279.

BERTOŠA M. 1986. Jedna zemlja, jedan rat. Istra 1615.–1618., Pula.

BLEČIĆ KAVUR M., KOMŠO D. 2015. Tajni grad – Grad tajni Oporovina i sustav špilja u
kanjonu Lovranske drage. Histria archaeologica 46, AMI, Pula, 75-97.

BURŠIĆ MATIJAŠIĆ, K. 2008. Gradinska naselja. Gradine Istre u vremenu i prostoru. Leykam
international, Zagreb.

FRANKOVIĆ A. 2008. Osnovni preduvjeti i pripreme za otvaranje Muzejske zbirke Mošćenice,

u Mošćenički zbornik 5, god 5, Katedra čakavskog sabora. Mošćenice. str.147-154.

KARAČ Z. 2010. Urbanističko-komunalne odredbe u srednjovjekovnom statutu Mošćenica, 2.

međunarodna konferencija „Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovog okruženja...“,
Mošćenice [23.-24.X.2009.] ECOVAST - Hrvatska sekcija

KOS M. 1956. Jedan urbar iz vremena oko 1400. o imanjima Devinskih i Walseeovaca na
Kvarneru.

JAKŠIČ N., BRAUN A. 2008. Rezultati terenske nastave Graditeljskog nasljeđa u Mošćenicama
(2004.-2007.) Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu temelj projketa „Mošćenice“ –
Živi grad muzej“, u Mošćenički zbornik 5, god 5, Katedra čakavskog sabora. Mošćenice.
str.17-30.

MAGAŠ O. 2008. Prilog verifikaciji urbanog identiteta Mošćenica, u Mošćenički zbornik 5, god
5, Katedra čakavskog sabora. Mošćenice. str. 31-58.

MARCHESETTI C. 1903. I castellieri preistorici di Trieste e della Regione Giulia. Museo civico di
storia naturale, Trieste.

MARGETIĆ L. 1994. Kada je Hrvatskoj oteta Brseština, Liburnisjke teme – Brseč i Brseština,
Opatija. str. 31-38.

MELEM HAJDAREVIĆ. M. 2001. Valvasor, Vizezović i Slava Vojvodine Kranjske, u Studia

lexicographica, GOD. 5 BR. 2(9), str. 149-176.

MUNIĆ V. 2003. Srednjevjekovno crkveno graditeljstvo mošćeničke župe; u Croatica

Christiana Peridodica 51, Zagreb.

MUNIĆ V. 2005. Sakralna arhitektura istočnoistarskih komuna od XII. DO XVIII. stoljeća.

Prilog spomeničkoj topografiji. ALFA, Zagreb.

14
SENČIĆ A. 2008. Kosnica – Staro mošćeničko groblje, u u Mošćenički zbornik 5, god 5, Katedra
čakavskog sabora. Mošćenice. str. 101-111.

STARAC A. 2000. Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, Monografije i katalozi 10/II – Arheološki
muzej Istre. Pula.

STARAC R. 1994. Rezultati najnovijih arheoloških istraživanja objavljenih na području

Lovranštine, Mošćeništine i Brseštine, Liburnijske Teme – Brseč i Brsešćina, Opatija, 9-30.

ZACCARIA M. 2013. Izvješće o arheološkim istraživanjima u podrumskoj prostoriji župne

crkve sv. Jurja u Brseču.

ZGLAV-MARTINAC. H. 2004. Ulomak do ulomka... . Prilog proučavanju keramike XIII.-XVIII. Stoljeća iz

Dioklecijanove palače u Splitu. Muzej Grada Splita, Split.

15
PRILOZI

Slika 1. Fotografija s početka segmenta 1.

Slika 2. Fotografija segmenta 1 prije radova. Slika 3. Segment 1 tijekom radova.

16
Slika 3. Kraj segmenta 1, kod konobe Tu tamo. Slika 4. Početak segmenta 3.

Slika 5. Segment 3 prije radova. Slika 6. Segment 4 prije radova.

17
 Slika 7. Željezni nalazi na prostoru segmenta 1.

Slika 8. Keramički nalazi na području segmenta 1. U gornjem lijevom kutu je primjer dna s
renesansnom majoličkom glazurom. U desnom donjem kutu je lula chioggiotta (1750-1850).

18
 Slika 9. Željezni nalazi u sondi 1.

Slika 10. Keramički nalazi u sondi 1. Fragmenti renesansnog posuđa.

19
 Slika 11. Početak segmenta 3 nakon što je skinut sloj betona.

Slika 12. Situacija na segmentu 3 nakon odstranjenja betonskog sloja.

20
 Slika 13. Situacija pri kraju segmenta 3.

Slika 14. Situacija na početku segmenta 4 podno Kosnice.

21
Slika 15. Mletački bakreni soldo iskovan za vrijeme vladavine dužda Alvise II Mocenigo

(1700-1709). Ø 21mm, 1,4 g.

Slika 16.Slučajni nalazi na segmentu 3.

22
 Slika 17. Keramički nalazi na području segmenta 4.

Slika 18. Keramički materijal iz sonde 2 u segmentu 4.

23