Professional Documents
Culture Documents
- bez fotografije -
Opis:
Niz od tri veća i solidnije zidana suhozidna objekta koji zabatima odaju da su nekad imali slamnati krov.
Smjernice:
- bez fotografije -
Opis:
Vodospremni objekt iz '30 ih godina prošlog stoljeća sagrađen za vrijeme talijanske uprave. Poznat je u
narodu kao "Piramida", a u nacrtnoj dokumentaciji vodi se kao objekt F.A "Cisterna di Petrebischie". Otkada je
voda kaptirana preko talijanskog vodovoda Potok u Potoškoj vali nije više stalni tok već povremena bujica.
Objekt je napušteni dio vodoopsrbnog sistema koji je još uvijek u funkciji te je remek-djelo talijanske civilne
inženjerije. Objekt je na čestici u vlasništvu RH na korištenje Hrvatskim šumama. Objekt ima mnogo kubika
prostora te je potencijalni izvor vode za ljudske aktivnosti u Petrebišćima.
Smjernice:
uz potporu Liburnijskih voda d.o.o. vidjeti da li se objekt može ponovo staviti u funkciju ili prenamjeniti u
neku drugu.
- bez fotografije -
Opis:
Jedini preostali most u izvornom obliku. Izgrađen u suhozidnoj tehnici na prvi pogled, iako se možda varamo
jer je preostalo vezivo u dubini tijela mosta. Sastavljen je od velikih blokova koji stvaraju luk sve do ključa, a
unutra je popunjen kamenjem manjih dimenzija. Luk je podignut u 2 faze te je most vjerovatno prije bio i uži.
Datacija je teška za odrediti. Povezuje zaseoke Detani i Potoki sa terasastim podzidima s druge obale Potoka.
U narodu ga zovu "rimski most". Slični primjer pronađen je na šumskom putu kod Konjskog iznad Ike koji je
povezivao Lovran sa Poljanama.
Smjernice:
Čišćenje okolne vegetacije, izmjera i snimanje mosta te njegova zaštita i prezentacija u sklopu šumskog puta.
- bez fotografije -
Opis:
Primorska kuća sa šternom i tornicom.
Smjernice:
nema smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Jednostavno suhozidno sklonište prekriveno kamenim pločama. U fazi propadanja, no još uvijek se drži
originalni krov. Solidno zidano sa velikim priklesanim kamenim blokovima na kutevima i otvorima.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Jednostavno suhozidno sklonište prekriveno kamenim pločama. Solidno zidano sa velikim priklesanim
kamenim blokovima na kutevima i otvorima. Kućica je nedavno obnovljena tradicijskim tehnikama uz dodatak
drvene konstrukcije od industrijskih dasaka i izolacijskog papira. Netipična pojava je ognjište u zidu objekta
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Niz od četiri jednostane longitudinalne suhozidne građevine koje su služile kao slonište za životinje (dvor).
Zidovi su sačuvani do visine krovišta, no nije sačuvano ništa od krovne konstrukcije koja je vjerojatno bila
dvoslivna te pokrivena slamnatim krovom.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Jednostavno suhozidno longitudinalno sklonište za stoku (dvor) sa ulaznim prostorom, krovište je dvoslivno
prekriveno slamom. Objekt je recentno obnovljen upotrebom tradicijskih tehnika zidanja i pokrivanja
slamom. U obnovi je izvorna dužina objekta skraćena pregradnim zidom sa južne strane.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Suhozidna kućica - jednostavni objekt rezidencijalne namjene u nižem dijelu naselja. U modernoj dogradnji je
prekrivena betonskom ploćom.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Jednostavna rezidencijalna suhozidna građevina - kućica. Jednoslivnog krova pokrivena kameni pločama.
Recentno obnovljena tradicijskim graditeljskim tehnikama.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Izvorno suhozidna kućica koja je u novije doba temeljito zadihtana cementnim vezivom te pokrivena salonit
ploćama.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Dva potpuno urušena suhozidna dvora okružena terasiranim zemljištem.
Smjernice:
- bez fotografije -
Vrsta nalaza:
Okvirna datacija:
Opis:
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Slučajni pronalazak keramičkog fragmenta dna na podzidnom zidu lijevog ruba zaseoka. Tzv.kranjska
keramika. Može biti stara od 500 do 150 godina.
Smjernice:
Neinvazivno traganje za sličnim fragmentima i moguća sonda u zaseoku.
- bez fotografije -
Opis:
Kontinuirani niz od tri longitudinalne jednostavne suhozidne građevine namijenjenih za sklonište stoke
(dvor). Zidovi su djelomično sačuvani do razine krovišta, djelomično urušeni do temelja. Izvorno dvoslivno
krovište nije sačuvano osim tri poprečne grede u južnom dijelu.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Sklop od dvije jednostavne suhozidne recidencijalne građevine (kućice) srepenasto naslonjenih jedna na
drugu. Kameni lukovi na otvorima su se urušili kao i jednoslivni krov pokriven kamenim pločama.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Jednostavna rezidencijalna suhozidna građevina (kućica). Pravilnog četverokutnog tlocrta sa većim klesanim
kamenjem na kutevima. Jednoslivnog krova prekrivenog kamenim pločama. Objekt je recentno obnovljen
tradicijskim tehnikama gradnje.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Suhozidna kućica - jednostavan rezidencijalni objekt. Građevina je sačuvana do razine jednoslivnog krovišta,
no ništa od krovne konstrukcije nije sačuvano. Izvorno je krov bio pokriven kamenim pločama.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Kamenim pločama nivelirano i obzidano mjesto za vršenje žita.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Jednostavna longitudinalna suhozidna građevina namijenjena kao sklonište za stoku - dvor. Zidovi su
djelomično sačuvani do vidine krovišta, djelomično urušeni. Vidljiv je jedan zabat. Od dvoslivne krovne
konstrukcije nije sačuvani ništa.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Naselje starih vezivom zidanih kuća sa kamenim voltama, stepeništima i ertama. Naselje je još živo, dostupno
automobilom i većina kuća je doživjela modernu obnovu. Sa obje strane drage nalaze se velike površine
poljoprivrednih suhozidnih terasa. Naselje je vidljivo i na franciskanskom katastru i na HOK-u. Naselje je
ptrpilo uništavanje od strane njemačkih vojnika 1944.g u sklopu operacije Braunschweig za što postoji
komemorativna ploča na jednoj od kuća.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Prirodna nakupina zemlje na živoj stijeni. Na površini su pronađeni fragmenti keramike. Dvojba je ako da li su
fragmenti brončanodobni ili kasnoantički (slavenski). Dokaz su prolaska i naseljenosti populacije koja je
žovjela od ove vrijedne zemlje.
Smjernice:
Sondiranje
- bez fotografije -
Opis:
Prapovjesna gradina ili straža, kako i sam toponim ukaže. Nalazi se na granici zelenog bufera 470 udaljeno od
zone zaštite. Teren je jako neprohodan i strm.
Smjernice:
Obaviti ciljani terenski pregled, snimiti teren i sondiranje, ako se ustanovi kulturni sloj.
- bez fotografije -
Opis:
Ostaci nekadašnje parcelacije odnosno meža od nepravilnih blokova kamena usađenih u tlo i uzduž. Slični
primjeri uočeni su u vrtačama Biokova i otoka. Riječ je o najelemntarinoj parcelaciji i s toga datacija nije posve
pouzdana.
Smjernice:
Praćenje parcelacije u svrhu saznanja o ekonomskom iskorištavanju obradive zemlje.
- bez fotografije -
Opis:
Zgrada vodospreme ili druge servisne građevine starog talijanskog vodovoda.
Smjernice:
nema smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Stara parcelacija obradive površine. I danas su vidljive "grasnice" terena od običnih neobrađenih i nepravilnih
blokova kamena postavljenih po dužini. Pored njih se po pravilu nalazi ostatak irigacijskog kanala. Tragovi
parcelacije su vidljivi na Petrebišćima i Veloj Ravni te su slični univerzalni primjeri primjećeni i na vrtačama na
Biokovu, otocima i tako dalje.
Smjernice:
Dokumentacija parcelacije u svrhu izrade mape koja bi pomogla pri interpretaciji korištenja prostora i
shvaćanja ekonomske povijesti mikropodručja.
- bez fotografije -
Opis:
Naselje starih vezivom zidanih kuća sa kamenim stepeništima i ertama. Naselje je još živo, dostupno
automobilom i većina kuća je doživjela modernu obnovu.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Land art instalacija načinjena u suhozidnoj tehnici pod patronatom akademika Ljubo de Karina i
volontera/studenata u kolovozu 2010.godine. Suhozidna duplica kao zmija simbolizira ktoničkog boga Velesa
u trenutku uspinjanja brda na sukob sa vrhovnim slavenskim bogom Perunom. Instalacija služi za intepretaciju
Mitsko-povijesne staze Trebišće Perun, koja se završava na vrhu Perun.
https://www.labin.com/vijesti/studenti-na-ucki-naucili-graditi-suhozid-11469
Smjernice:
Godišnje odstranjivanje trave u grana u tijelu suhozida.
- bez fotografije -
Opis:
Pećina je urušena i većina njenog sendimenta je iscurila van, na strminu podno. Pećina je teško pristupačna,
pogotovo sada kad je nabujala vegetacija. To pokazuje o očaju njenih stanovnika koji su u njoj potražili zbjeg.
Pronađeni su fragmenti kasnoantičke keramike (lonca ili poklopca, tzv.čripnje) 20 m od ulaza u pećinu. Na
stijenkama pećine se mogu uočiti brojne pravokutne rupe za grede. Dimenzije tih rupa su cca 30x20 cm. Ima
ih otprilike 10-ak s jedne i druge strane pećine. Ulaz u pećinu je imao drvenu katnu konstrukciju koja je
spašavala žitelje od bivanja u vlazi. To nam otkriva da su starosjedioci poblegli od nesigurnosti planski i
pripremljeno Sačuvali su znanje gradnje, proizvodnje morta i lončarstva. Analogni pećinski lokaliteti su
istraženi i opisani u obližnjoj Lovranskoj Dragi (Grad tajni Oporovina i sustav špilja u kanjonu Lovranske Drage,
Martina Blečić Kavur i Darko Komšo, 2016 ).
Još uvijek postoji legenda o grčkim fratrima koji su živjeli u Druškoj peći. Ti su grčki fratri bili zapravo oni iz
doba ranog Bizanta. Speleološka udruga Spelunka je izradila nacrt te se on nalazi u vlasništvu javne ustanove
PP "Učka". Nije nam bio dostupan za vrijeme istraživnaja ni pisanja izvještaja. Podosojna i Druška peć su
Smjernice:
Čišćenje okolne vegetacije, probijanje puta, ispitivanje sigurnosti pećine jer je urušena te sistematsko
istraživanje preostalog sedimenta koji se sačuvao u njenoj unutrašnjosti. Proširenje Zone Drage i Peruna na
Drušku. Nakon istraživanja prezentacija bi se trebala spojiti sa Podosojnom peći i kamenolomima.
- bez fotografije -
Opis:
Zidani poklonac sa križem i slikama svetaca na putu za terase uz Detane.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Gomila kamenja, rezultat okolnog čišćenja područja radi dobivanja obradive površine ili prapovjesni tumuli.
Smjernice:
Predlaže se neinvazivno djelovanje sa psom tragačem (vidjeti lokalitet Drvišica iznad Karlobaga, voditeljica
Vedrana Glavaš). U slučaju da pas osjeti pokojnika tada se predlaže postupna demontaža tumula dok grobne
komore radi dokumentacije i arheološkog istraživanja.
- bez fotografije -
Opis:
Slučajni nalaz kasnoantičkog fragmenta peke ili poklopca (čripnja) na padini blizu ulaza u Drušku peć.
Smjernice:
mjestimično sondiranje u potrazi za prostalim kulturnim slojem. Stvaranje pristupnijeg puta jer vegetacija na
kosini onemoguće bilo kakvu aktivnost
- bez fotografije -
Opis:
Brončanodobni fragmenti keramike pronađeni uz puteljak koji probija suhozid prema Zaglavu, dokaz da je
područje bilo naseljeno i da je kiša isprala materijal sa brdašca Zalgav.
Smjernice:
Temeljitije istraživanje i sondiranje područja.
- bez fotografije -
Opis:
Prema istraživanjima akademika Radoslava Katičića, arheologa Vitomira Belaja i etnologa Tome Vinšćaka
ovdje se nalazilo slavensko obredno mjesto povezano sa bogom Velesom, stočnim bogom podzemlja. Riječ
je o kamenoj stijenki visine 20-ak metara koja je bila slap stalnom toku Potoka. Sada je uglavnom suho. Za
šetnicu brine JU PP "Učka". Volovski kuk kao turističko-edukativna postaja se nalazi u sklopu Mitsko-
povijesne staze "Trebišće Perun". Nalazi se 300 metara od zaštićene zone Drage i Peruna, u njenoj
neposrednoj blizini. Nema materijalnih ostataka.
Znantvena literatura:
Radoslav Katičić, Božanski boj: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, (Zagreb, 2008.)
Vitomira Belaj, Hod groz godinu, Mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja i vjerovanja (1998., 2007.)
Tomo Vinšćak, Perun i Trebišća nad Mošćenicama, recentna etnološka istraživanja, Mošćenički zbornik 3,
129-138.
Smjernice:
Bolje održavanje staze.
- bez fotografije -
Opis:
Dvije građevine u nizu na k.č. *219 i *218. Najsolidnije zidane građevine u predjelu Starog sela. Krov na dvije
vode, u potkrovlju se nalazio sjenik.
Vidljiva na katastru iz 1820.
Smjernice:
- bez fotografije -
Okvirna datacija:
Opis:
Slučajni površinski nalazi brončanodobne keramike koja ukazuje na korištenje prostotra u prapovjesti. Plodna
zemlja na Petrebišćima i Veloj Ravni bila je razlog naseljavanja ovog teritorija. Matična zajednica je vjerovatno
na gradini Gradina iznad Grabrove, izvan linije zaštite. Pronalaz je pronađen na mjestu gdje otječe voda.
Smjernice:
Predlaže se sondiranje
- bez fotografije -
Opis:
Malena četvrtasta suhohozidna građevina. Dio selišta Stara Petrebišća.
Smjernice:
- bez fotografije -
Opis:
Dvije manje suhozidne građevine urušenog krova na jednu vodu, dio selišta Stara Petrebišča.
Smjernice:
- bez fotografije -
Opis:
U nizu se razaznaje pet nekadašnjih manjih suhozidnih građevina tipa dvor, urušenog krovišta. Dio selišta
Stara Petrebišća
Smjernice:
- bez fotografije -
Opis:
Velike površine kvalitetno zidanih, širokih poljoprivrednih terasa uz obje strane drage.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Okvirna datacija:
Opis:
Veći i solidnije zidan suhozidni objekt tipa dvor. Dio selišta Stara Petrebišća.
Smjernice:
- bez fotografije -
Okvirna datacija:
Opis:
Dva poluukopana suhozidna objekta tipa dvor u nizu. Dio selišta Stara Petrebišća.
Smjernice:
- bez fotografije -
Opis:
Srednjevjekovni kamenolom iz kojeg se vadio kamen za sve mošćeničke crkve. Obrastao vegetacijom te je
pristup do njega otežan. Vidljivi su tragovi odvajanja kamena sa glavne stijenke. Po predaje i znanstvenoj
literaturi od tuda je isto tako kamen za potrebe izgradnje župne crkve Sv.Andrije apostola u Mošćenicama.
Znanstvena literatura:
Vesna Munić, Srednjevjekovno crkveno graditeljstvo Mošćeničke župe
Smjernice:
Čišćenje, izrada prilaza i istraživanje te zajednička prezentacija u edukativne i turističke svrhe sa Pososojnom
peći i Novim kamenolom
- bez fotografije -
Opis:
Fragmenti brončanodobne rumeno jarke keramike na padinama brda Zaglav. Keramika je ista kao i u
Podosojnoj peći. Neki fragmenti su možda kasnoantički/ranosrednjevjekovni i ukazuju na slavensku
prisutnost. Moguće je da je na brdu Zaglav bilo pristuno naselje ili prapovjesna osmatračnica ili fortifikacija.
Zaglav se nalazi na geostrateškom položaju. Ima kontrolu nad Petrebišćanskom ravnicom kao i nad Velom
Ravni. Pruža se pogled na Vojak, Perun i otok Cres. Kontrolira komunikaciju prema Veloj Ravni, Petrebišćima i
Perunu.
Smjernice:
Sondiranje lokacije na platou iznad mjesta gdje je pronađena keramika.
- bez fotografije -
Opis:
Stambena kuća i ekonomska zgrada u vlasništvu gospodina Marka Želea. Izdvojeni dio Trebišćima. Zgrade su
u stanju propadanja no sačuvane cijelom visinom zidova. Vidljivi su tragovi pokrova škriljama. Otvori su
rasterećeni lukovima.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Moderni kamenolom napušten u drugoj polovici 20.stoljeća. Vidljivi su tragovi obrade vertikalne stijenke
kamenoloma te oko lokaliteta stoje napušteni mnovi obrađenii pravilni blokovi. Moderni kamenolom još
uvijek ima neke metalne strojeve te su vidljive rupe za postavljanje dinamita kao i velika pravilna usjeklina u
stijenki. Na dnu pećine svuda leže veliki obrađeni i poluobrađeni blokovi. Kamenolom ima umjetnu zaravan
napravljenu od podzida koji sadržavaju zemlju i na kojoj su se nalazili strojevi, poput velikog ruzinavog
zapuštenog. Još uvijek mjestimično je vidljivo da su se koristile stepenice od komada grede i dubokih čavli.
Sada je sve to skoro pa isprano nanosima zemlje. Lokalitet je zapušten i prekriven vegetacijom.
Ovaj dio nije uvršten u Arheološku zonu Drage i Peruna.
Smjernice:
Izrada novog puta nalik na onaj stari, čišćenje vegetacije, proučavanje lokaliteta te spajanje prezentacije sa
obližnjom Podosojnom peći
- bez fotografije -
Opis:
Napuštena lokva kod Starih Petrebišća. Totalno obrasla i eutropizirana sa vegetacijom. Promjer 25 metara.
Rubovi su od suhozida.
Smjernice:
Lokva se nalazi 120 metara južno od zone zaštite te se predlaže uključivanje Lokve u zonu. Nadalje, čišćenje
okolne vegetacije. Čišćenje dna i novi nanos gline bi povratili lokvu u funkciju. Uz lokvu trebalo bi revitalizirati
i napušteni zaseok pored. Udruga Kal iz Žminja je najmjerodavnija za obnovu takvih ruralnih objekata.
- bez fotografije -
Opis:
Kasno brončanodobna keramika (1200-1000 - doba LIM 1A po istarskoj kronologiji). Pronađeni su fragmenti
glačane keramike iz dobra bronce. ručkica tipične šalice, koja odražava vrijeme s kasne bronce na rano željezo
(koljenaste profilirane ručke). Fragment loptaste šalice sa girlandama je 11.st.pr.n.e.
Smjernice:
Sustavno istraživanje lokaliteta i njegovo zatvaranje rešetkom protiv mogućih pljačkaša. Koncentracija
keramike je velika i ona se vidi u nekadašnjim sondama.
- bez fotografije -
Opis:
Podosojna peć zaklonjena je strminama Grabrove i Peruna u kanjonu Mošćeničke Drage na 335 m n/v. Prostor
pećine je suh i otvoren, stoga je bio korišten već od razdoblja mezolitika (po Malezu), a posebno tijekom
završne faze eneolitika i tijekom brončanog doba, iz kojih su zabilježene podnice od ilovače te vatrišta i
ognjišta, uz mnoštvo keramičkih ulomaka i životinjskih kostiju.
Podosojna je manja dvoranska pećina, dužine 16 m, širine 4 m do 7 m, visine 3 m do 5 m, prekrivena je
kvartarnim naslagama u kojima je 1970. iskopana sonda s 9 slojeva, debljine 170 cm, a čije je taloženje
kontinuirano od završetka stadija Würm 3 do danas. Najdonje naslage s ostatcima gornjopleistocenske faune i
kremenim odbitcima datirane su u gornji paleolitik. Analizom radioaktivnim ugljikom ugljena iz sloja g
utvrđena je starost oko 6500 godina, što odgovara razdoblju mezolitika u Istri (Istrapedia).
Posebno je značajna kasna faza brončanog doba, iz razdoblja kulture polja sa žarama, čiju su tipovi posuđa
također zabilježeni u sedimentu i kulturnom sloju pećine. U željeznom dobu pećina nije bila tretirana, ali je
zato povremeno poslužila kao sklonište u razdoblju kasne antike. Dosadašnja istraživanja dala su značajne
rezultate iz tog pećinskog objekta, koji se nužno mora što prije temeljito istražiti i valorizirati. Podno zaseoka
Smjernice:
Preporuča se proširanje zone Drage i Peruna na lokalitet Podosojne peći i oba kamenoloma. Predlaže se
sistematsko arheološko iskopavanje te prezenitranje i povezivanje lokaliteta uz infrastrukturu Novog i Starog
kamenoloma, zajedno sa izvornim prilazom u Moderni kamenolomu koji bi omogućio istraživanjea, radove
konzervacije i prezentacije u turističke i edukativne svrhe.
- bez fotografije -
Opis:
U potrazi za što pristupačnijim putem prema Druškoj peći po isušenom koritu Potoka, evidentirane su terase
sa suhozidnim podzidima. Vjerovatno su ih izgradili stanovnici zaseoka Potoki i Detani kako bi dobili što više
poljoprivredne površine koncem 19.stoljeća. Petrebišća ukazuju na krčevinu što znači da su podzidi možda i
stariji. Sa njemačkim napadom 1944 i povećanim životnim standardom u posljeratnoj Jugoslaviji ova su
prostranstva napuštena i prepuštena vegetaciji. Podzidi još uvijek spriječavaju eroziju zemlje prema koritu.
Krajobraz sakriven šumom je jako vrijedan.
Smjernice:
Čišćenje vegetacije i ponovno korištenje terasa u poljoprivredne, edukativne iili rekreacijske svrhe. U Općini
Canal del Brenta općina sa simboličnom najamninom prepušta stanovnicima terase na "udomljavanje" radi
eskapzima, uživanja u prirodi ili poljoprivrede.
- bez fotografije -
Opis:
Malena suhozidna građevina urušenog krovišta
Smjernice:
- bez fotografije -
Opis:
Dominantni vrhunac, nešto iznad 880 m n/v, smješten zapadno iznad kanjona Mošćeničke Drage.Na samom
vrhu nema vidljivih tragova nekog naselja ili fortifikacija, no u susjednom malom dolcu na vrhu brda ističe se
izrazito tamna kulturna zemlja. To je mogući trag položaja krijesa, običaja paljenja vatre. U okolici Peruna
(Perun je vrhovni bog-gromovnik) u šumovitoj i danas pustoj kotlini nekada je postojao čitav niz prastarih
naselja, primjerice u pravcu Male Učke Maje; Podmaj, Petrebišća i Trebišća, te položaje Babin grob, Petehova
peć Voloski kuk. Svi navedeni toponimi jasno svjedo e o
staroslavenskom Perunovom kultu, odnosno pojedinim manifestacijama tog kulta. Trebišća su mjesta
svjetskog svetog hrasta, Maji su vrhovi posječivani u ritualnim ophodnjama, a Petehova peć označuje mjesto
prvog sunčevog obasjaja u cik zore.
Područje Peruna i okolnih vrhunaca mora biti posebno tretirana cjelina u sklopu Parka prirode, a to područje
zahtijeva i izrazita interdisciplinarna istraživanja koja su već sada uključena u istraživačke projekte Čakavskog
Sabora.
Smjernice:
- bez fotografije -
Opis:
Manje izduženo pastirsko naselje ili red ekonomskih kuća u suhozidnoj tehnici. Smješteno je na jugoistočnim
padinama brda Zaglav gdje počinje poljoprivredna vrijedna zemlja Vela Ravan (široka 50-100 metara i duga
1,5 km). Uz dvorove nalazimo i divlje bijele šljive kao ostatak nekadašnjih voćki.
Smjernice:
Nalazi se 120 metara južno od linije zone zaštite. Predlaže se uključivanje tog djela u zonu. Čišćenje okolne
vegetacije, izmjera te obnova i revalorizacija u svrhu edukacije, volonterstva, rekreacije i kao zaklon
planinarima u slučaju nevremena.
- bez fotografije -
Opis:
Nepoznata suhozidna gradnja neodređenog povjesnog perioda.
Smjernice:
Terensko istraživanje okolice i samo g lokaliteta radi shvaćanja o svrsi.
- bez fotografije -
Opis:
Gradnja nepoznate namjene zarasle u vegetaciju i neodređene datacije.
Smjernice:
Čišćenje okolne vegetacije, izmjera i snimanje lokaliteta. Te istraživanje ako se za to pokaže nužnost.
- bez fotografije -
Opis:
Dio talijanskog akvedukta iz 1935. Još u funkciji
Smjernice:
nema smjernica
- bez fotografije -
Opis:
Kompleks gospodarsko-stambenih zgrada i pripadajuće poljoprivredne infrastrukture sjeverno od današnjeg
naselja Grabrova. Lokalitet je ucrtan u franciskanski katastar kao dio naselja Grabrova, no danas je zapuštem i
zarastao u šumu. Riječ je o vezivom zidanim višekatnim zgradama okruženih suhozidnim štalicama i obzidima.
Cjelina je kompleksne katnosti, nečitke zbog stadija propadanja, urezena u podinu te sa ulazima na prvu i
drugu etažu. Ističe se ulaz u pirzemlju u obliku zidanog volta. Vidljivi su komini što jasno upućuje na stambenu
finkciju građevine.
Smjernice:
bez smjernica za postupanje - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Kompleks gospodarsko-stambenih zgrada i pripadajuće poljoprivredne infrastrukture sjeverno od današnjeg
naselja Grabrova. Lokalitet je ucrtan u franciskanski katastar kao dio naselja Grabrova, no danas je zapuštem i
zarastao u šumu. Riječ je o vezivom zidanim višekatnim zgradama okruženih suhozidnim štalicama i obzidima.
Smjernice:
bez smjernica za postupanje - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Neodređena suhozidna gradnja neodređenog perioda. Problem je pošumljeno područje borovima.
Smjernice:
Detaljnije istraživanje svrhe gradnje i područja
- bez fotografije -
Opis:
Pastirski dvor izvan zone zaštite
Smjernice:
nema smjernica - ambijentalna vrijednost
- bez fotografije -
Opis:
Geodetski križ za potrebo slikanja areofotografije iz 1968.
Smjernice:
nema smjernica
- bez fotografije -
Opis:
Prapovjesni pristup na Gradinu, djelomično uništen strojevima tijekom pošumljavanja.
Smjernice:
Čišćenje pristupa kako bi se mogao istražiti lokalitet na Gradini
- bez fotografije -
Opis:
Jednostavna kapelica iz Novoga vijeka. Postavljena je na prapovjesnom raskrižju za Petrebišća i Grabrovu te
pristupni put gradini Gradina.
O kapelici će se više znati nakon objave knjige autora Edvina Rutara Starijeg o kapelama i kapelicama na
području Općine Mošćenička Draga
Smjernice:
- bez fotografije -
Opis:
Prapovjesno brončano gradinsko naselje - Gradina. Planski posađena šuma u 60-im godinama prošloga
stoljeća onemoguće kompletno shvaćanje gradine, ali u vegetaciji se mogu prepoznati antropogena
djelovanja u vidu suhozidnih objekata i brončanodobnih fragmenata keramike u preostalom crnom
kulturnom sloju. Gradina se nalazi 1,5 km od Zone Drage i Peruna i 1 km od zavšetka zone zelenog bufera.
Međutim, pozicija i postojanje iste keramike otkriva da su Vela Ravan i Petrebišća bili korišteni u
poljoprivredne svrhe od prapovjesti.
Smjernice:
Čišćenje okolne vegetacije, izmjera i snimanje lokaliteta. Sondiranje i sustavno istraživanje
- bez fotografije -
Opis:
Naselje oastirskih stanova u suhozidnoj tehnici. Smješteni su pored lokve za napajanje stoke. Naselje se nalazi
izvan zone Drage i Peruna
Smjernice:
Čišćenje okolne vegetacije, izmjera i snimanje lokaliteta.
- bez fotografije -
Opis:
Lokva Golac. Vjerovatno je toponim iskrivljen tijekom izrade katastra i znači - Kalac, odnodno lokva po
domaćem ćakavskom narječju. Mogu se primjetiti suhozidu na njenim rubovima.
Smjernice:
čišćenje okoliša i stavljanje u službu radi bioraznolikosti. Odličan primjer je 2 kilometara južnije najveća lokva
na Učki, Rovozna koju sanira udruga Biom
- bez fotografije -
Opis:
Naselje od suhozidnih i zidanih zgrada uz potok. Na lokaciji se nalazio mlin. Osim pojedinih zidanih građevina
koje su obnovljene, suhozidne građevine su u stadiju raspadanja. Riječ je o gospodarskim i stambenim
zgradama vezanim uz povijesnu gospodarsku trensverzalu između obale i zaleđa prema Perunu koje se
temeljilo na pašnjačkom gospodarstvu i razasutim zaselcima.
Smjernice:
bez smjernica - ambijentalna vrijednost / lokalitet već u postupku zaštite i revitalizacije
- bez fotografije -
Opis:
Pučka arhitektura iz kraja 19.st i početka 20. st. Isti reljef se nalazi na autobusnoj stanici kod Golovika.
Kapelica je popisana u knjigi koju će objaviti autor Edvin Rutar iz Mošćenica. Kapelica se nalazi na Malinskom
putu. Tako nazvanog jer je iz Mošćenica iznad iznad litice Podosojne peći vodio za Trebišća gdje je bio aktivan
mlin.
Smjernice:
- bez fotografije -
Opis:
Mjestimično je sačuvan izvorni kogulani put koji je vodio od Trebišća do Petrebišća. Tamo su žitelji Trebišća
imali pastirske stanove.
Smjernice:
Održavanje puta je nužno radi brojnih oborinskih voda koje uzimaju svoj danak.