obrt za restauriranje umjetnina II.

Vrbik 1, 10000 Zagreb MB: 92559832 OIB: 71601982029

ATIKA

IZVJEE o konzervatorsko-restauratorskim istranim radovima na Trkoj kuli Starog grada Bosiljevo

Zagreb, studeni 2012.

SADRAJ

str. 2 - uvod str. 4 - opi podaci, opis zateenog stanja str. 6 - shematski poloaj sondi str. 8 - fotodokumentacija (eksterijer) str. 13 - fotodokumentacija (interijer) str. 22 - zakljuak

UVOD

Konzervatorsko-restauratorski istrani radovi izvedeni su na Trkoj kuli Staog grada Bosiljea u studenom 2012. godine. Istrani radovi obuhvatili su sondiranja vanjske buke i sondiranja nalia i buke u interijeru kule. Izvedeno je 19 sondi od kojih su 6 na vanjskoj (mjesta sondiranja - shema 1) i 13 na unutranjoj buci Trke kule. Sve sonde popraene su fotografijom i opisom nalaza. Naruitelj radova je Opina Bosiljevo, a nadzor vri Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH u Karlovcu.

Opi podaci o Starom gradu Ozlju Stari grad Bosiljevo je srednjovjekovni utvreni grad Bosiljevo smjeten na stijeni koja se sa sjeveroistone strane strmo rui do malog izvora I potoia u ravnici. Nekad je tu bilo i veliko jezero koje je danas samo movarni predio. Park je zatieni spomenik hortikulturalne arhitekture od 1974 godine. Tlocrt mu nije pravilan. Nije u izvornu obliku, nego je u 19. i 20. st. pregraen. Zahvati su bili u stilu romanizma. Sasvim je sigurno da je najstariji dio utvrde Bosiljevo, koja je s vremenom znaajno mijenjala svoju tlocrtnu sliku, onaj dio koji je izgraen na strmoj kamenoj stijeni ispod koje izvire potok. Tu je smjetena trokatna etverokutna brani-kula, koja je i najvea i najstarija, te je sasvim sigurno sve vrijeme bila glavna forti-fikacijska graevina. I danas je uoljivo da su njezini prozori tijesni i maleni te da je na vrhu, u krunitu, imala po tri otvora na svakoj strani. Zna se da je ta kula sluila kao tamnica i kao straarnica. Unato brojnim preinakama, te kasnijim temeljitim rekonstrukcijama, jo je mogue utvrditi da se ova velika utvrda sastoji od dva vea dijela, od kojih su zidine s tri okrugla tornja sasvim sigurno graene kasnije od dijela sazidanog nad izvorom. Ipak vjerojatno je u tom dijelu najstariji dio jugoistoni toranj u kojem je smjetena kapelica Sv. Ane. Bosiljevo, tonije crkva Sv. Mavra prvi puta se spominje u zapisu 1334. godine, a godine 1461. vlasnik Bosiljeva je knez Bartol. Utvrdom, koja se sve vie izgrauje, dominira etverougaona brani kula, (u novije doba primijenjena u grbu opine Bosiljevo kao simbol sjajne prolosti, samostojnosti i neosvojivosti), a utvrda ve tada ima i gradsku kapelu Svete Ane. Poetkom 16. stoljea Bosiljevo je u vlasnitvu Vuka I. Ovaj prvotno utvreni grad su Frankopani, kad su postali njegovim vlasnicima, preuredili u dvorac. Frankopani su sve vrijeme ivjeli u Bosiljevu i uredili ga tako da budelijep dvorac dostojan njihova ugleda i asti. Slava i bogatstvo te utvrde I dvorca vidljivi su i po popisu njihove razgrabljene imovine te opljakanim dobrima od strane karlovake vojske pod zapovjednitvom Johanna Josepha Herbersteina. Godine 1543. dobro naoruana i opremljena turska vojska poharala je imanja oko Bosiljeva, Ribnika i Novigrada. Odluni i hrabri Vuk I., Petar II. Keglevi, Juraj II. Frankopan s hrvatskim etama ih sustignu kod Gacke, poraze i otmu im plijen. Redaju se Frankopani, vlasnici Bosiljeva. 12. prosinca 1582 godine stie vea turska vojska do Bosiljeva. U ranu zoru 13. prosinca ve je pristigla i vojska iz Karlovca i porazila tursku, ali za sat vremena stie turski eskadron od 600 konjanika, (bio je to samo ratni trik, mamac), karlovaka vojska je potisnula i ove. Turci ponu bjeati u gudure oko grada, a tu je spremno ekala glavnina njihove vojske, oko 3.000 pjeaka. U bezizglednoj bitci pogiba veliki broj hrvatskih vitezova. Idue godine opet su Turci navalili na Bosiljevo i tom prilikom spalie selo Pribanjce. Godine 1645. Turci opet spaljuju sva sela oko Bosiljeva. Stasaju novi Frankopani, opet vrsni ratnici. Veliku panju posveuju obrazovanju. I tako, u tom nizu dinih Frankopana, posljednji koji upravlja Bosiljevom je glasoviti Fran Krsto Frankopan - junak, pjesnik i veliki domoljub. Fran Krsto i njegov urjak, takoer glasoviti Petar IV. Zrinski zavravaju svoj ivot utamnieni u Bekom Novom Mjestu i pogubljeni od krvnikih austrijskih habsburgovaca. Za njihova tamnovanja, carske su postrojbe pretresale utvrdu Bosiljevo i pronale brojne dokumente kojima su ih teretili za urotu. Prema nekim navodima u Bosiljevu su roeni Fran Krsto Frankopan i bosiljvanka Katarina (udana za Petra IV. Zrinskog), sin i ker Vuka II. Krsto Frankopana Trakog. Smaknuem Zrinskog i Frankopana poinju najvee pljake i bestijalno pustoenje dvorca, koji je tada bio na vrhu svoje moi i slave. Povijest biljei kao glavne pljakae carsku vojsku iz Karlovca, karlovakog generala Herbersteina, umberakog kapetana Paradeisera, vicegenerala Sauera... Nestalo je veliko blago: skupocijeno pokustvo, umjetnine, vrijedno oruje, ito, vino, stoka... A turski zarobljenici koji su ekali otkup posebno su unoveni. Zatim stie prinudni upravitelj bosiljevakog imanja plemi Juraj Kukuljevi. Bosiljevo ele za sebe grofovi Purgstall iz Vinice, da zaokrue svoja imanja. Trai ga pukovnik Franjo Ori zbog zasluge u

slamanju urote (?!), kasnije ga silom ak i zauzima, ali je morao odstupiti. ele ga i mnogi pohlepni plemii. Kraljevska komora odluuje Bosiljevo dati hrvatskom banu Nikoli III. Erdedyju - velikom neprijatelju Zrinskih i Frankopana (?!). Poslije njega, vlasnici su njegov sin, zatim ki udana za grofa Auersperga, zatim grofovi sinovi. Oni predaju imanje plemiu Ignaciju Vojkoviu. Pa su Auerspergi ponovno vlasnici, koji konano prodaju Bosiljevo poznatom hrvatskom i austrijskom feldmaralu Lavalu Nugentu, podrijetlom Ircu. On ulae veliki novac, obnavlja grad u srednjevjekovnom stilu. Oprema ga s mnogo dragocjenih umjetnina iz itave Europe. Bosiljevo postaje sreditem kulturnog i domoljubnog ivota itavog hrvatskog plemstva, posebno pristaa hrvatskog narodnog preporoda. Godine 1842. u Zagreb, na Harmicu (dananji glavni trg) stigla je iz Bosiljeva naoruana hrvatska eta od 300 vojnika, koju je vodio mladi grof Albert Nugent, najavivi tako poetak modernog hrvatskog politikog ivota. Bosiljevu se vraa nekadanji sjaj, nude se nove mogunosti, pristiu vrsni europski umjetnici, slikaju, izrauju portrete maralove obitelji. Dolazi i poznati austrijski kipar i ljeva Anton Dominik Fernkorn, izrauje kip zmaja, koji je sve do nedavno stajao na svome mjestu, danas ga vie nema. Opet sve nestaje kada maral Laval Nugent umire u Bosiljevu u dubokoj starosti 2. Kolovoza 1862. godine, stariji sin Albert razoaran hrvatskom politikom, zauvijek odlazi u Englesku, a mlai Alfred postaje doivotni zastupnik Hrvatskog sabora i do kraja ivota esto boravi u rodnom Bosiljevu. Po njegovoj smrti, imanje nasljeuje neakinja, grofica Ana Nugent. Svojim neobinim ponaanjem ona dovodi imanje do propasti a sve vrijedne stvari ponovno su razgrabljene. Ono to nije tada razgrabljeno, nestaje poslije II. svj. rata, pa i kasnije.

Opis zateenog stanja Cijelom povrinom vanjskog oploja kula je obrasla brljanom koji je u velikoj mjeri pridonio propadanju i gubitku bukanog sloja s naliem. Kula je zidana (nosioc) kamenom graom i mjestimino opekom. Nailazimo na dvije povijesne buke od kojih je prva na nosiocu grublje zaglaena po formi kamene grae i noviju fino ravno zaglaenu. U starijoj vapnenoj buci naen je urezan natpis godine. U interijeru zidovi su preeni sivim naliem na sivoj (produenoj) buci. Stropovi su izvedeni bukom na trsteni i bijelim naliem preko kojih se nalazi siva (produena) buka sa sivim naliem.

SHEMATSKI POLOAJ SONDI

TLOCRT STAROG GRADA BOSILJEVO

POJEDNOSTAVLJENA SKICA OPLOJA KULE

shema 1

FOTODOKUMENTACIJA
EKSTERIJER

1
intervencija na paleti prozora (A).

SONDA BR. 1 - doprozornik sjevernog prozora I. kata; vidljive dvije povijesne buke i naknadna

1 0
intervencija na paleti prozora (A).

SONDA BR. 2 - doprozornik sjevernog prozora I. kata; vidljive dvije povijesne buke i naknadna

B 0 1

2
SONDA BR. 3 - pukarnica I. kata, juna strana; vidljiv drveni nadvoj (B) i dvije povijesne buke

SONDA BR. 3 - pukarnica I. kata, juna strana; vidljive dvije povijesne buke

SONDA BR. 4 - zapadna strana II. kata; vidljiva prva povijesna buka s bijelim vapnenim
naliem

1 2 0

SONDA BR. 5 - doprozornik sjevernog prozora II. kata; vidljive dvije povijesne buke

1 0

SONDA BR. 6 - sjeveroistona strana izmeu I. i II. kata (iznad krova); na prvoj povijesnoj buci
urezan natpis s godinom

SONDA BR. 6 - makro snimak natpisa urezanog u buci (1808(2))

FOTODOKUMENTACIJA
INTERIJER

SONDA BR. 1A - ulaz u kulu; naknadno zazidan (suen) ulaz opekom, vidljive tri povijesne
buke na novom zazidu, a na starijoj zazidanoj buci vidljivi slojevi nalia

SONDA BR. 1B - ulaz u kulu (interijer); naknadno zazidan (suen) ulaz opekom, etiri bijela
nalia ispod zazida (iznad 3 bijela nalia postoji crni nali u zoni parapeta)

SONDA BR. 1C - ulaz u kulu (interijer), gore; naknadno zazidan (suen) ulaz opekom

SONDA BR. 2 - zid kod prozora I. kata (paleta); ispod sivog nalia i sive (produene) buke
vidljiva 4 bijela nalia, glet i stara vapnena buka

SONDA BR. 3 - zid ispod stepenita; dozidan u kasnijoj fazi, etiri bijela nalia na vapnenoj
buci ispod sive (produene) buke i sivog nalia

SONDA BR. 4 - zid podesta izmeu I. i II. kata, dolje; ispod sivog nalia i (produene) buke
vidljiva 2 bijela nalia, oker nali, 2 sloja bijelog nalia, glet i vapnena buka

SONDA BR. 5 - zid podesta izmeu I. i II. kata, gore; starija vapnena buka dijelomino otuena
na koju (i preko koje) se vee siva (produena) buka

SONDA BR. 6 - zid kod prozora II. kata (paleta); ispod sivog nalia i sive (produene) buke
dvije povijesne buke (nema oslika na bukama)

SONDA BR. 7 - zid II. kata; ispod sivog nalia i sive (produene) buke vidljive jedna deblja
vapnena buka i tanka vapnena buka na nosiocu s vapnenim naliem

SONDA BR. 8 - zid II. kata (drvena greda); vidljivo kao i na sondi br. 7, drvena greda iznad nivoa
vapnenih buka i ispod nivoa sive (produene) buke

SONDA BR. 9 - zid podesta izmeu II. i III. kata; vidljivo kao i na sondi br. 7 i br. 8

SONDA BR. 9 - detalj (desno); drvena greda ispod slojeva buka

SONDA BR. 9 - detalj (lijevo);

SONDA BR. 9 - detalj (gore);

SONDA BR. 10 - zid III. kata; jedan (deblji sloj) vapnene buke ispod (produene) buke i sivog
nalia

SONDA BR. 11 - zid III. kata (kod prozora); na kamenom nosiocu tanka vapnena buka s

vapnenim (bijelim) naliem, deblja vapnena buka, siva (produena) buka

ZAKLJUAK

 Kako je cijelom povrinom kula obrasla brljanom koji je vremenom pojeo vapnenu buku na vanjskom oploju kule nalazimo ostatke vapnene buke (prema urezanom natpisu iz 1808(2) godine) koja je srednje fino zaglaena tako da prati konfiguraciju (formu) kamene grae. Na njoj nalazimo tanki sloj vapnenog nalia. Oko otvora (prozora i pukarnica) nailazimo na noviji sloj ravno zaglaene buke tako da za tu naknadnu intervenciju ne moemo utvrditi da li je cijela kula bila podvrgnuta takvom zahvatu ili (vjerojatnije) samo zone koje bi zahvaale doprozornike, natprozornike i klupice. U interijeru nailazimo na intervencije zazida (ulaz u kulu i zid ispod stubita) i cijelom povrinom zidova novu sivu (produenu) buku debljine 0,5 - 1,5 cm sa sivim naliem. U donjim katovima ispod (produene) buke nalazimo na jednu povijesnu buku s etri bijela nalia, dok u gornjim katovima nalazimo na jo jednu povijesnu buku na kamenom nosiocu koja kao i vapnena buka eksterijera prati formu kamenog nosioca i na kojoj je bijeli vapneni nali. U nivou parapeta stubita nalazimo na crni oslik (nali) u etvrtom sloju u donjim katovima kule, dok su ostali nalii bijeli. Drvene grede u interijeru nalazimo ispod (produene) buke ali neke su ispod, a druge iznad nivoa povijesne buke. Najstarija pronaena obrada eksterijera i interijera je vapnena buka koja prati formu kamene gradnje, i mjestimino je vrlo tanka (preko vrhova kamene podloge) do deblja u udubljenjima izmeu kamenova. Iznad te najstarije naene povijesne buke nailazimo na deblji sloj novije vapnene buke ravno zaglaene preko koje se nalazi nova produena buka. U donjim katovima na debljoj vapnenoj buci se nalazilo etiri do pet slojeva nalia.

obrta za restauriranje umjetnina, Zagreb

Konzervatorsko-restauratorske istrane radove izveli: Marija Reberski, dipl. restaurator - konzervator Hrvoje Gregori, dipl. restaurator - konzervator Izvjee sastavio: Hrvoje Gregori dipl. restaurator - konzervator