1.

banski dvori-kad, tko, proirenje-kad, tko

prvo kompleks baruna Kulmera, zatim Ignjat Gjulaj kupuje i Ivan Either gradi
1808. 1809. preureena je prema projektu Nenada Fabijania 1997.-98. god.
2. financijsko ravnateljstvo-arhitekt, zkj ba on
Lajos Zobel, 1902.-1903. Jaka maarska centralizacija u to vrijeme, slino kao
i 50-ih kada je bila jaka austrijska centralizacija. biraju se maarski arhitekti za
javne graevine.
3. zvonik na katedrali-arhitekt; koje jo intervencije na katedrali onda?
Ivan Albertal kasnorenesansni zvonik, 1633.-1641. Nakon poara 45.
obnavlja svod u svetitu.
4. etiri histor. Gra. U 19.st, ali beki arhitekti
Kua demetrovi, Felbinger; HAZU, Schmidt; Felner i Helmer, HNK; Ludwig
von Zettl, Pravni fakultet.
5. 2 barokne reprezentativne kanonike kurije, i 2 iz 19.st
Toma Kovaevi i Ivan Znika; dvije Bolleove (na novoj vesi i kaptolu)
6. art deco-kad se javlja. 2 ili 3 najranija primjera
Javlja se 20-ih godina. Sunko, Hotel Esplanada 1923.-25.; Sunko, Milinov
1925.-29.; Alfred Keller, Glavno proelje robne kue Kastner i Ohler 1926.28.
7. internacionalni stil, kad se javlja + 3 najranija primjera
Peter Behrens, Kua Stern1927.-28. ; Marko Vidakovi, Vila Pfeffermann,
1928.; Juraj Denzler, Mladen Kauzlari, Kliska, Stambeno-poslovna zgrada
srpske pravoslavne crkvene opine 1928.-29. Javlja se kasnih 20-ih i
dominira arhitekturom Zagreba 30-ih.
8. pravoslavna crkva, projekt. I faze
Crkva preobraenja gospodnjeg. Stoji na mjestu nekadanje katolike kapele sv.
Margarete. Prvo Franjo Klein 65.-66., rundbogenstil, zatim Bolle 1899.
nadograena kupola tornja; 1913.-14. nova arh. dekoracija i dodani mozaici, isto
Bolle
9. zgrade namijenje kao banke (tak ne), 3 nabrojati, i otpr. Godinu i arh
Hugo Ehrlich, Prva hrvatska obrtna banka 1924.-1925.; Dioniz Sunko, Hrvatska
poljodjelska banka 1926.; Petar Pavlovi Fetisov, Hrvatska zemaljska banka
1920.-26.; Aladar Baranyai, Zgrada sveope prometne banke d.d. 1922.-26.
10.predstavnik eksp. Arh u hr
Drago Ibler, Walter Frese, Juraj Neidhardt, Ignjat Fischer, Dioniz Sunko.

11.potres u zg-opii
9. 11. 1880. 6,2 po richteru. Zagreb je pogodio jaki potres koji je uvelike
utjecao na izgled grada i omoguio restauraciju brojnih vanih spomenika i
zgrada. Velik dio oteenja bio je koncentriran na Kaptolu, a manje na
gornjem gradu i donjem gradu. Najoteenije graevine bile su sakralne i
to one u podsljemenskoj zoni. Najoteenije kue: Priesterova i kua
Keglevi. Uruio se i svod katedrale to je omoguilo drastiniju
restauraciju. Crkva u Stenjevcu je bila jako oteena (proelje). Ugaona
zgrada Generalkomande je isto oteena.
12. neka bolnica u heinzlovoj-opii
Davor Katui, Ustanova hitne medicinske pomoi, 2005.-2009. Kubina zgrada
eline konstrukcije omotana perforiranim prenapregnutim platnom. Unutranjost
ima vie etaa jer je ova zgrada zapravo samo dispeerski centar za vozila hitne
pomoi.
12.navedi 2 osnovne razlike u oblik. Kaptola i gornjeg grada
Grdec nakon 1242. Zlatnom bulom Bele 4. postaje slobodni kraljevski grad, dok je
veina posjeda na kaptolu pripadala crkvi ili vojsci. Gradec je urbanistiki planiran
i unutar zidina, dok se Kaptol slobodno razvija bez planske gradnje ali uz
ljevkastu glavnu ulicu. Na gradecu imam trg u centru grada.
13.3 zagrebaka arhitekta koji su kolovani u beu
Franjo Klein (studij arhitekture na bekoj akademiji)?, Leo Honigsberg
(studij Politehnike u Beu), Josip Vanca (Visokoj tehnikoj koli u Beu),
Martin Pilar (zavrio akademiju u beu).
14.najranija regul. Osnova zg
1949. godina
16. razlika: nacionalna i sveu knjinica i kasniji projekti lubynskog
Zgrada stare NSK (1911.-13.) je vrhunski primjer kasne secesije, dok se
dvadesetih godina primjeuje odmak od secesije i kretanje prema modernoj na
zgradi SUZOR-a (1925.), a 30-ih to prelazi u istu modernistiku arhitekturu npr.
Poslovna zgrada brae Mayer (1932.).
17. slika-zaokrui sabor na karti

18. rade konar-arhitekt

Stjepan Gombo, Mladen Kauzlari 1945.-46.
19. kua frank-opii, tko

Viktor Kovai, 1912.-13. Firentinski stil po narudbi vlasnika. On se oituje na

poluotvorenim arkadama na prvom i treem katu, rustinom prizemlju i bogatom
portalu i ogradama balkona. Ostatak zgrade je oblikovan u Kovaievom
protomodernom stilu.
20. 2 seces. Arh koja nisu radila za honigsberg&deutsch
Ignjat Fischer, Aladar Baranyai, Josip Vanca., Rudolf Lubynski, Lav Kalda.