TRUHELKA I PATCH U ČAPLJINI

(S NAGLASKOM NA MOGORJELO)
Ćiro Truhelka (1865.-1942.)
 Rođen 2. veljače 1865. u
Osijeku.
 Dijete pobožne i radišne
obitelji.
 Započeo svoje školovanje s tek
navršene četiri godine, kad
upisuje Pučku školu (na
njemačkom jeziku), u osječkoj
Tvrđavi. Razlog tomu nije bio
utjecaj njegove majke (bila
porijeklom Njemica), već zbog
toga što je Tvrđava bila jedna
od točki s koje će vojska
Austro-Ugarske Monarhije
pripojiti BiH svojim granicama.
Nakon završena
četiri razreda s
odličnim uspjehom,
upisuje osječku
donjogradsku
Gimnaziju (no prije
toga morao položiti
dobro poznavanje
hrvatskog jezika).

Nesretna sudbina
(smrt oca), njegovu
obitelj sili na
preseljenje u Zagreb,
što se i događa 1878.
godine.
 Život u Zagrebu
 Već od prvih dana njihova života u
tad malenom (imao 30 000
stanovnika) ali važnom gradu,
obitelj je vodila brigu spajanja
kraja s krajem.
 Pored dovršetka srednjoškolskog
obrazovanja, Truhelka drži
instrukcije a pored latinskog i
grčkog jezika, uči uporedno
francuski, engleski i talijaksni
jezik (njemački savršeno
poznavao).
 Druga tragedija koju je osjetio
zbila se 1880. godine, kad je
osjetio na svojoj koži razorni
potres, koji je velik dio grada
oštetio.
 Pored svojih umjetničkih
aspiracija i želje za studijem
tehničkih znanosti, zbog
oskudice s novcem i nešto
kraćeg vremena potrebnog
da se završi, odabir
studiranja na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu bio je prirodan.
Truhelka upisuje povijest
umjetnosti i arheologiju, te
pohađao njima srodne
predmete.
 Od profesora koji su mu
predavali, mnogi su se
iskazali kao istinske veličine
hrvatske povijesti, među
kojima se trebaju istaknuti
Ivo Kršnjavi, Hermann
Bollé i Vjekoslav Klaić.
 Od svih profesora, Truhelkin potencijal prvi uočava
Ivo Kršnjavi, ravnatelj Obrtničkog muzeja i
rukovodeći čovjek novoosnovane Obrtničke škole u
Zagrebu.
 Kršnjavi daje Truhelki prvo zaposlenje u Obrtničkom
muzeju, te se na taj način mladi student priprema za svoja
buduća zaduženja, putuje okolnim zemljama Austro-
Ugarske Monarhije, te uči iz njihovih primjera.
 Uskoro dobiva i naredno zaposlenje, postaje profesor u
Obrtničkoj školi, gdje predaje Francuski Jezik i predmete
povezane s umjetnošću.
 Njegov trud, zalaganje i
ekspertize u mnogim
područjima, navele su Ivu
Kršnjavija da na upit
Benjamina pl. Kallaya, upravo
njega predloži za budućeg
voditelja budućeg muzeja,
Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine.
 No taj posao morao je pričekati,
jer je prof. Kršnjavi inzistirao da
Truhelka položi posljednja dva
ispita i odradi promociju, što i
čini u studenom 1885. godine, te
već početkom naredne godine
putuje u Beč na sastanak s Benjamin pl. Kallay (1839.-1903.)
Kallayem.
 Truhelka i Zemaljski muzej BiH
 Sastanak s ministrom financija Austro-Ugarske Monarhije bio je
veoma plodonosan, ne samo što je Truhelka prepoznat kao veliki
stručnjak (usprkos svojim godinama), već i zbog toga što je od
ministra Kallaya dobio punomoć da uz uvjet urednog informiranja
svojih koraka, ima odriješene ruke i njegovu potpunu zaštitu od
svih drugih.
 Nakon puta u Olovo (1886.), Truhelka izdaje direktivu svim
razinama vlasti (civilnoj i vojnoj) u BiH povodom zabilježavanja
svih mogućih lokaliteta ili spomenika koji postoje na terenu.
 Njegov prvi spomenik kojeg je evidentirao, bio je samostan u Olovu, dok
ponajviše suradnju ostvaruje s franjevcima koji su znali ponajviše o
mogućim starinama.
 Pored samostana, Truhelka je zabilježio velik broj stećaka/biljega, pri
čemu su poneki imali uklesana slova bosanice/hrvatske ćirilice. Ti
spomenici otkrili su mu dio povijesti Bosne i Huma, iščitavajući na njima
imena bosanskih kraljeva, knezova i ostale plemenite gospode, no
zabilježio je i poneko ime klesara (ili kako su zvani –kovača ).
 Istraživanje Glasinca (visoravan,
istočno od Sarajeva, pokraj
Sokolca) 1888. godine, označava
najveće otkriće i ostavštinu Ćire
Truhelke.
 Glasinačka kultura (1800.pr.Kr-
200.pr.Kr.)
 Veoma razvijena kultura, orijentirana
na trgovinu, ratarstvo ali i vojno
superiorna, uz odabir mjesta koja su
se lako mogla braniti, koja uz
dodatak gradina (prapovjesne
utvrde), postaju skoro neosvojiva Pored oružja (dvosjekli mačevi, kratki
mjesta.
i dugi noževi, vrhovi koplja),
 Pokopi pod kamenim tumulima
pronađena je velika količina nakita (od
(tumul = humak)
jantarnih, staklenih, brončanih, zlatnih
 Pripadnici ove kulturne skupine
i srebrenih zrna) no ponajviše ukrasnih
sele se ka istoku, zbog sve veće
predmeta je ipak bilo načinjeno od
najezde keltskih plemena sa
bronce.
zapada.
 Pored navedenog istraživanja, neizostavno je spomenuti i
istraživanje Donje doline (južno od Bos. Broda).
 Istraživanja na ovom lokalitetu započeo je Franjo Fiala 1896.,
no njegovom smrću 1898., vodstvo preuzima Truhelka.
 Riječ je o velikom sojeničarskom naselju, gdje su
nastambe na nekim dijelovima očuvane sve do krova.
 Na taj se način moglo razlučiti sve o njihovu životu (prehrana,
način života, pogrebni rituali, privreda i ekonomija)

 Pored svega, istraživanja i širenja kulture zaštite baštine,

Truhelka je skupljao i otkupljivao starine za potrebe
muzeja, zapošljavao stručan i ambiciozan kadar, osnovao
Hrvatski klub zbog jače integracije BH Hrvata te cijeli
svoj radni vijek podario Sarajevu i Bosni i Hercegovini.
Povelja kojom Ćiru Truhelku proglašava Povelja kojom Ćiru Truhelku
vitezom Belgijski kralj Leopold II. proglašava vitezom car Franjo Josip I.
Povelja o počasnom članstvu u Prikaz ordena “Les palmes
Carsko arheološko društvo (Rusija) académiques” (Francuska)
 Carl Patch (1865.-1945.)
 C. Patch je rođen 14. rujna
1865. godine, nedaleko od
Praga.
 Po rođenju je Čeh no obitelj
mu je tirolskih korijena.
 Na sveučilištu u Pragu
završava povijest, zemljopis
i filologiju,s temom
doktorske dizertacije
"Strabonovi izvori".
 Odlazi potom u Beč, gdje na
istoimenom Sveučilištu
upisuje arheološko-
epigrafski seminar.
 U Beču na Sveučilištu ostaje
raditi kao asistent.
 1893. godine postaje
gimnazijski profesor u
Sarajevu.
 1898. postaje jedan od kustosa
Zemaljskog muzeja BiH.
 Pored dva epohalna projekta
koja ej vodio (Narona i
Mogorjelo), Patch je diljem
BiH i dijela RH svoj obol
ostavio a primarno ga je
zanimala antička arheologija,
ponajviše epigrafski spomenici.
 Jedan od njih je i ovaj priloženi,
najstariji epigrafski spomenik iz
Natpis braće Papii iz Tasovčića (1.
BiH, u kojem se veliča pobjeda st.) – dokaz jake zajednice rimskih
Oktavijana građana na našem području.
 Istraživanje Mogorjela (1899.-1903.)
 Otkriće cijelog kompleksa zbilo se uslijed gradnje
ceste Metković – Čapljina.
 Kroz četiri godine istraživanja, C. Patch evidentira
sve pokretne i nepokretne nalaze, pri čemu
ustanovljava da je riječ o kastrumu s
karakteristikama vile rustike.
 Prvi je uvidio takvu mogućnost,d a pored logora Bigeste,
Narona ima u Mogorjelu drugi branik u slučaju
neprijateljskog napada.
 Jedna od boljki koju je imao C. Patch bila je  Opus incertum
njegova fokusiranost ka antičkom periodu, prije
svega na epigrafske spomenike. Takvih baš i nije
bilo odveć u Mogorjelu-
 Pored Patcha, što bržem rasvjetljavanju Mogorjela
pomogli su i Eynar Dyggve, R. Eggers, Herman
Vetters, M. Abramić, te Ivo Bojanovski. Ipak,
najveće zasluge za potpuno rasvjetljavanje ima
Đuro Basler.
 Pored njegove obrambene funkcije, Patch je uvidio
njegovu sličnost s Dioklecijanovom palačom, pri  Opus mixtum
čemu ovaj 102 m dug i 80m širok kompleks odaje
raskošnim sjajem.
 Istraživanje šireg područja Metkovića
 Slično kao na području Čapljine,
Patcha je ponajviše zanimao
antički period.
 Njegova istraživanja fokusirala su
se na rimske komunikacije,
epigrafske spomenike te
fortifikacije.
 Njegovim istraživanjima pokrenut
je interes znanstvene zajednice i
bio jedan od okidača otkrića
naronitanskog carskog hrama.
 Od ostalih istraživača koji su
poslije njega iskopavali Naronu,
treba izdvojiti Ivana Marovića,
Nenada Cambija i Emilija Marina,
pri čemu je svaki od njih išao
Patchovim tragom i uopćio veliku
sliku što se zvala grad Narona.  Carski gram (Augusteum)
Prikaz ostave Car Vespazijan (69.-79.)
rimskih zlatnika iz
Narone
Prikaz natpisa koji svjedoči obnovu Liberova hrama na području
Ljubuškog (troškove gradnje i obnove financirali su pripadnici
vojnih odreda – kohorti, stacioniranih u vojnom logoru Bigeste)
Reljef Dioskura iz
dračeva.

Naziv Dioskuri je
skraćenica za
božanstvenu braću
(Kastor i Polideuk).
Sinovi su boga
Zeusa i kraljice
Lede (žena
spartanskog kralja
Tindareja).
Mogorjelo
 Rezidencijalne prostorije

 Mogorjelo je nastalo u vremenu I. st., kad nedaleko od ušća rijeke Trebižat niče
gospodarski kompleks villae rusticae.
 Kroz svoju burnu povijest, minimalno tri puta je obnavljano, pri čemu prerasta svoju
prvotnu svrhu i dijelom postaje obrambena točka Narone ali i "primorskog limesa".
 Prva obnova dogodila se sredinom III. st., druga se događa u vremenu prve polovice V. st., dok
se posljednja obnova događa u vremenu vladavine cara Justinijana (sredina VI. st.).
 Pored navedenog vojnog karaktera, Mogorjelo je od svojeg početka pa do kraja,
primarno imalo gospodarsku djelatnost. Tomu svjedoče nalazi dva torkulara, te
spremnici za vino i prostorije gdje se vršila proizvodnja.
 Brojka od 4 000 litara vina godišnje, govori sama za sebe.
 Rimsko Carstvo

"Obnovljeno„ Rimsko Carstvo Justinijan I. Veliki (527.-565.)

 396. godine događa se prvi
veliki napad u provinciji
Dalmaciji, tad "oštrica"
gotskog napada pada na
Salonu.
 Pored Gota (Ostrogota i
Vizigota), provinciju su
napadali Kvadi, Sarmati, Alani,
Vandali, Huni i Markomani.
 Mogorjelo ne biva pošteđeno
"barbarskih" napada, te 401.
ga spaljuju Vizigoti.
 Pri tome nije pomoglo niti 11
kula koje su postojale, niti
krunište kastela na kojem su
branitelji mogli dočekati
napadače. Topografski prikaz kompleksa Mogorjelo
 porta decumana (sjeverna vrata)
 Pored navedenih kula, Mogorjelo je imalo 4 vrata, od toga su
3 bila dvokrilna a četvrta (iza rezidencijalnih odaja) bila uža.
 Po mnogima, to je preteča tajnog izlaza, koji je služio za evakuaciju
gospodara i njegovog osoblja u bezizlaznim situacijama.
 Istočna vrata – porta principalis dextra
 Zapadna vrata – porta principalis sinistra
 Sjeverna vrata – porta decumana
 Dodatna snaga vanjskih zidova u slučaju opasnosti bile su i
prostorije koje su se nalazile uz bedeme. Pri čemu bi one
postale sastavni dio obrambenog segmenta Mogorjela.
 Dvojna bazilika iz Mogorjela je
iz vremena V. stoljeća.
 Sagrađene su jedna do druge, pri
čemu tek 1.6 m ih dijeli prostora.
 Sjeverna je posvećena sv.
Hermogoru, dok se za južnu za
sad ne zna.
 Hermogor je bio akvilejski biskup,
koji je mučeničku smrt doživio u
Sirmiju, za vrijeme Dioklecijanove
vladvine.
 Sjeverna bazilika je očuvanija ali
pretpostavka je da su bile skoro
pa istovjetne.
 Jedina očita razlika mogu biti
grobovi kraj apsidalnog dijela
sjeverne crkve i pomoćne prostorije,
unutar kojih je bila krstionica i još
jedan grob ispod poda predvorja.
Tlocrt bazilika
 Bazilike su bile dio i
vlasništvo
naronitanske
biskupije.
 Pored svega
navedenoga,
postojanje dvojne
bazilike čita je
potreba za
proširenjem prostora
za molitvu a samim
time i porast broja
stanovnika na ovom
području..
